Ludbreške novine broj 181 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA

BESPLATNI PRIMJERAK

BROJ 181 / GODINA XVII.

27. SVIBNJA 2022.

Odred izviđača Ludbreg ima prvu generaciju mladih izviđača voditelja str. 6.

str. 3.

AK T UALNO

27. svibnja 2022.

U Ludbreg uskoro stiže taksi služba Gradsko vijeće Grada Ludbrega 25. svibnja u vijećnici Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' održalo je svoju 10. sjednicu. Svi prijedlozi i izvješća su jednoglasno prihvaćeni, pa tako i Odluka o autotaksi prijevozu na području Grada Ludbrega pa će sada lokalno stanovništvo i turisti imati priliku koristiti uslugu autotaksi vožnje. – Odlukom se uređuju lokacije i opremljenost auto taksi stajališta, način korištenja i visina naknada za izdavanje dozvole za obavljanje auto taxi prijevoza. Inicijativu za ovu odluku dao je jedan autotaksist koji je zainteresiran vršiti ovu uslugu na području grada Ludbrega s vozilom koje odgovara pravilima – po-

jasnila je pročelnica upravnog odjela za financije i komunalni sustav Irena Kučina. Za autotaksi stajališta na području grada predviđena su dva mjesta – jedno u Ulici Miroslava Krleže kod Autobusnog kolodvora te na Trgu Svetog Trojstva kod Hrvatske pošte. – Dozvola se izdaje na razdoblje od pet godina. Prijevoz se obavlja od 0 do 24 sata i obavlja ga vozač autotaksi vozila. Nadzor vrši komunalni prometni redar – zaključila je. Omogućavanje pružanja i takve usluge zasigurno je u funkciji obogaćivanja zadovoljavanja prometnih, gospodarskih i turističkih potreba Grada Ludbrega – poručuju u Gradu.

Katastrofalne posljedice tuče u Velikom Bukovcu Nakon katastrofalne tuče u Velikom Bukovcu ovu su općinu posjetili ministrica poljoprivrede Marija Vučković i varaždinski župan Anđelko Stričak sa svojim suradnicima. Oni su na terenu posjetili poljoprivredna gospodarstva Mesarić, Mađarić, Mraz i Vrbanić Denis te se uvjerilli da je šteta totalna. Štete su nemjerljive, a razvojem događaja šokiran je i načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić. – Nevrijeme je trajalo 15 minuta. Gotovo ničega se nisam u životu bojao, ali jučer sam se bojao. Sreća u nesreći je da nemamo niti jednog stradalog stanovnika općine. Da je netko bio u plasteniku moglo je biti i mrtvih. Štete su ogromne. Samo na ovom gospodarstvu šteta premašuje tri općinska proračuna, a imamo takvih desetak u Općini. I ne samo to, i sami ste vidjeli da nema kuće ni korova koji nisu oštećeni. To je strašno! Zato smo i sazvali sastanak na koji je došla ministrica. Župan je bio sinoć ovdje do ponoći. Idemo s hitnim mjerama pomoći proi-

zvođačima. Naravno postoji procedura, ali pokušat ćemo pomoći na sve načine – jasan je bio načelnik. Darko Mađarić, jedan od vlasnik OPG-a koji se bavi proizvodnjom cvijeća, objasnio je da su neki komadi tuče bili i veći od teniske loptice te se osjećao kao da padaju bombe. Njegovo gospodarstvo ima 7000 metara četvornih zatvorenih prostora za sadnju i nekoliko hektara na kojima cvijeće raste na otvorenom. – Nije to bila normalna tuča nego apokalipsa! Nema jednog cijelog stakla na stakleniku, šteta je stopostotna. Izbušeni su i plastenici te su nam na kući probušeni crijepovi. Mi od poljoprivrede živimo, sve je stradalo i ne znamo kako dalje. Ministrica je obećala pomoć. Uz cvijeće koje uzgajamo uništeni su i staklenici. Trebamo nastaviti proizvodnju pa zbog toga nemamo kamo saditi. Nitko ne pamti tuču poput jučerašnje, ni moja tata koji ima više od 70 godina – potvrdio je Mađarić. Ministrica Vučković istaknula je da nije lako gledati pri-

zore štete te je najavila pomoć u najkraćem mogućem roku. – Poljoprivrednici su uvijek među napogođenijima kod prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda. Nažalost, u proteklih nekoliko godina stekli smo iskustvo u saniranju takvih posljedica i obnavljanju proizvodnih kapaciteta. Žao mi je što se ovo dogodilo ovim gospodarstvenicima koji čine praktički pola hrvatske cvjećarske proizvodnje. Odmah mogu potvrditi ispred Ministarstva i Vlade da ćemo ta gospodarstva obnoviti putem posebne mjere Programa ruralnog razvoja. U suradnji sa Županijom i jedinicama lokalne samouprave osigurat ćemo dodatne mjere. Ovakva tuča desetljećima nije viđena. Opet smo svjedoci da se s našom klimom događa nešto ozbiljno, da su takve situacije nepredvidljive te će se događati i dalje. Imamo izdašnu mjereu za ovakve situacije i pomoći ćemo ljudima. Želimo omogućiti novi potpuni rad ovih gospodarstava s obzirom na posebnost njihove proizvodnje. Pretpostavljam

da je dio nasada osiguran. Međutim, ovdje imamo velike štete na objektima, na staklenicima i plastenicima – rekla je Vučković. Novinari su ministricu pitali i o sustavu protugradne zaštite koju zagovaraju neki poljoprivrednici. – O tome se govori već godinama. Znanost i struka tvrde da taj sustav nije učinkovit. Nismo nadležni za upravljanje ovim sustavom, ali prema našim podacima gotovo sve zemlje su odustale od toga – zaključila je Marija Vučković. Župan Stričak je ponovio da je sinoć s građanima bio na terenu te da je sreća što u staklenicima nije bilo nikoga jer bi se možda govorilo o mrtvima. – Povjerenstvo izlazi na teren i procjenjuje štetu. Smatram da će prve procjene biti kroz dva-tri dana, a nakon toga ćemo moći proglasiti elementarnu nepogodu. Udružit ćemo se i naći način na koji Varaždinska županija može maksimalno pomoći ovim ljudima – jasan je bio župan Varaždinske županije.

Fond za zaštitu okoliša odobrio novi projekt Projektom „Digital Ludbreg“ digitalizirat će se usluge koje Grad pruža građanima i unaprijedit će se postojeći načini komuniciranja i rješavanja zahtjeva od strane građana. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.290.625,00 kuna, od čega će Fond sufinancirati 500.000,00 kuna. Ostatak financijskih sredstava do pune vrijednosti projekta osigurat će Grad Ludbreg. Ovim projektom Grad Ludbreg želi postaviti temelje dugoročne digitalizacije svojih djelatnosti i usluga koje pruža spram građana te ih konstantno unaprjeđivati. Grad implementacijom ovog projekta želi postići i instalirati vertikalno rješenje nekoliko informatičkih slojeva (IT layera) kojima će dugoročno digitalizirati sve aspekte svojega djelovanja i omogućiti stvaranje IoT platforme za pametne gradove. Planirane aktivnosti po ovom projektu odnose se na postavljanje digitalne opreme (info kiosci, interaktivni ekrani, senzori), izradu aplikacije/platforme za centralni nadzor digitalnog rješenja i povezivanje s hardverskom opremom, uvođenje digitalnih rješenja za građane i zaposlenike Grada Ludbrega, provedbu edukacije i na aktivnosti informiranja i vidljivosti putem digitalnih medija. Ludbreg će ovim projektom povezati sustave javnih servisa, odnosno informatičkih servisa za pametne gradove putem IoT tehnologije, sa sustavima koji su namijenjeni informiranju građana. Tako će se postići cjelina da grad nabavkom tehnologije smanji negativni utjecaj na okoliš, ali i s druge strane omogući građanima i poslovnim subjektima da takvu tehnologiju svakodnevno koriste. Dugoročno gledajući, Grad će implementirati osnovnu platformu za IoT pametne gradove koju će nadograđivati raznim pametnim rješenjima te istu spojiti s informativnim sustavom koji će građanima biti dostupan preko sustava kioska, web stranica i mobilnih uređaja.

Pridružite se radionici izrade strategije razvoja urbanog područja Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Grad Ludbreg dio je prostorno-funkcionalne cjeline urbanog područja. Sjedište područja je Grad Varaždin, a uz Ludbreg obuhvaća još gradove Novi Marof i Varaždinske Toplice te 11 općina: Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica. U tu svrhu u srijedu 1. lipnja u Maloj vijećnici Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” predstavnici Međunarodne agencije za razvoj (Mara) održat će radionicu “Izrada strategije razvoja urbanog područja Varaždin u razdoblju od 2021. do 2027.” Urbana područja uspostav-

ljena su s jednim ciljem – ravnomjernim razvojem svih krajeva Hrvatske kroz regionalnu politiku ulaganja u budućnost, stvaranje novih radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta, bolje kvalitete života i održivog razvoja.

ITU mehanizam Cilj ITU mehanizma je decentralizacija, odnosno definiranje zajedničkih smjerova razvoja, olakšavanje zajedničke provedbe projekata te nadilaženje administrativnih granica i stvaranje povoljnijeg okruženja urbanog područja u cjelini. Naglasak je na razvoju regija i jedinica

lokalne samouprave tako da izravno i snažno doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu RH i EU u cjelini. Preduvjet za korištenje ITU mehanizma je izrada Strategije razvoja urbanog područja Varaždin (SRUP). SRUP Varaždin predstavlja temelj za planiranje svih projekata na području jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene urbanim područjem. SRUP prikazuje pristup održivom razvoju urbanog područja Varaždin unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju ciljeva za suočavanje s izazovima prepoznatim u analizi stanja.

Kako se možete uključiti? Radionice su ključan dio strateškog planiranja – istinski održiv i pravedan razvoj moguć je samo kroz sudjelovanje što većeg broja stanovnika urbanog područja. Zato nam je važno da s nama podijelite ono što znate o potrebama svoje zajednice. Na radionici ćete moći: dobiti detaljne informacije o ITU mehanizmu, regionalnom razvoju i vrsti projekata koji se mogu financirati kroz ITU mehanizam dobiti informacije o analizi stanja, sudjelovati u raspravi, predstaviti svoju viziju razvoja zajednice i dati prijedloge za definiranje razvojnih smjerova.

PR AT ILI SMO

27. svibnja 2022.

LUDBREG POGODIO NAJAVLJENI POTRES Operativne snage iz sustava civilne zaštite dočekale ga spremne Odlukom Gradonačelnika grada Ludbrega, 29. travnja je održana pokazno-terenska vježba operativnih snaga iz sustava civilne zaštite s područja Grada Ludbrega pod nazivom 'Potres 2022'. Vježbom je prikazana osposobljenost i spremnost navedenih operativnih snaga sustava civilne zaštite u spašavanju osoba u specifičnim uvjetima, u ovom slučaju spašavanje iz objekta stradalog u potresu. - Civilna zaštita je jedan zanemareni segment općenito u Hrvatskoj, a toliko je važna u određenim situacijama. Mi već dugo nismo imali vježbu civilne zaštite, a nalaže ju i sam zakon. Prije nekoliko godina nažalost imali smo iskustvo s poplavama koje su nam ukazale značaj civilne zaštite, ali i podsjetile na činjenicu u kolikoj mjeri se oslanjamo na vatrogasce i da bez

Jurica Havaić, voditelj vježbe

njih ne možemo uopće djelovati u takvim situacijama. U suradnji sa Srednjom školom Ludbreg održana je tako organizirana vježba 'Potres 2022', odnosno simulacija potresa i evakuacije unesrećenih. S obzirom da smo

narij prekida hidrantske mreže u užem središtu Grada, na temelju kojeg su operativne snage pokazale spremnost na interventno djelovanje u dobavljanju vode za dodatno osiguranje područja nesretnog događaja zbog daljnjih mogućih eksplozija i izbijanja požara. – objasnio je voditelj vježbe, ujedno i koordinator na lokaciji Jurica Havaić, načelnik Stožera civilne zaštite Grada Ludbrega i zapovjednik VZG/DVD Ludbreg. Treći scenarij obuhvaćao je eksploziju nakupljenog gradskog plina u podrumskom dijelu zgrade što je dovelo do dodatnog urušavanja, u ovom slučaju, željezne konstrukcije tornja na unesrećenu osobu. Četvrti scenarij prezentirao je

Sama vježba sastojala se od nekoliko povezanih scenarija događaja nesreće. to nedavno doživjeli na području RH, a i sam Ludbreg nalazi se na trusnom području odlučili smo biti spremni za moguće situacije. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. – Prvi scenarij bio je urušavanja stubišta te dijela zgrade srednje škole usred potresa jačine 7º po MCS ljestvici, zbog čega je bilo potrebno sprovesti sigurnu i potpunu evakuaciju učenika i spašavanje ozlijeđenih osoba. Na to se nadovezao i sce-

uspješno rješavanje situacije u kojoj je detaljnom provjerom popisa evakuiranih te zbrinutih osoba ustanovljeno kao jedna nedostaje. Osoba je usred šoka odlutala na nepoznatu lokaciju. Vježbu je pratila i zamjenica župana Varaždinske županije te načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije, Silvija Zagorec koja je također istaknula zadovoljstvo viđenim. Vježbovnu skupinu činili su članovi Stožera civilne zaštite Grada Ludbrega, članovi Postrojbe civilne zaštite Grada Ludbrega, predstavnici Državne

uprave za zaštitu i spašavanje, Područni ured Varaždin, predstavnici policijske postaje Ludbreg, predstavnici vatrogasnih društava zajednice Ludbreg, predstavnici operativne postrojbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg, predstavnici Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg, predstavnici Hitne medicinske pomoći Grada Ludbrega, predstavnici Hrvatske gorske službe spašavanja, predstavnici gradskog poduzeća Lukom d.o.o. i učenici i zaposlenici Srednje škole Ludbreg. Vježbu su popratili brojni građani.

DONOSIMO

27. svibnja 2022.

Ludbreg je bio domaćin 4. susreta hrvatskih katoličkih obitelji

SVETIŠTE PREDRAGOCJENE KRVI KRISTOVE

Nacionalni susret započeo je subotnjim večernjim programom Obitelji iz svih hrvatskih biskupija počele su pristizati na prostor Zavjetne kapele ludbreškog svetišta Predragocjene Krvi Kristove, u subotu 21. svibnja 2022. gdje je već od 17 sati započeo glazbeni pretprogram kojeg je animirao vlč. Tihomir Kosec sa svojim bendom. Službeni program prvog dana 4. nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji započeo je u 18 sati Službom svjetla, kada je iz dvorca Batthyany krenula procesija predstavničkih obitelji, svećenika, povjerenika za obiteljski pastoral i hrvatskih (nad)biskupija. Dvije obitelji Splitsko-makarske nadbiskupije, koja je bila domaćin 3. nacionalnog susreta, u procesiji su donijele zavjetnu spomen – svijeću hrvatskih katoličkih obitelji te ju na ulazu u prostor Zavjetne kapele predale dvjema obiteljima Varaždinske biskupije. Službu svjetla predmolio je mons. Bože Radoš, Varaždinski biskup. - Želimo da večeras i sutra imate čvrsto stisnute ruke, otvoreno srce, da u ruke stavite sve one koji su potrebni i u srce sve one koji su se preporučili u vaše molitve. - istaknuo je mons. Radoš, a potom je pozdravio i okupljene biskupe. Okupljenima se prigodnim riječima obratio i gosp. Scelzo, predstavnik Dikasterija za laike, obitelj i život iz Rima, koji je izrazio posebnu zahvalnost na pozivu na ovaj Susret, a time i prilici da čuje sve što će se ovih dana govoriti kako bi mogao bolje upoznati stvarnost naše mjesne Crkve. Uslijedila su svjedočanstva obiteljskog života. Članovi obitelji Mlakar, Jelić i Spajić govorili su o obraćenju, poteškoćama u životu, ulozi baka i djedova te radosti života. Sa svjedočanstvima su se izmjenjivale i izvedbe višečlanih glazbenih obitelji Cindrić, Bunčić i Kočila.

Završni dio programa bio je molitveni trenutak u kojem je na čašćenje iznesena relikvija Krvi Kristove. Po završetku programa, pristigle obitelji su se uputile prema obiteljima domaćinima Varaždinske biskupije koje su ih primile na noćenje. Kroz program prvog dana susreta vodili su Diana Tikvić i Branimir Gubić.

Središnje slavlje održano je u nedjelju Mnoštvo vjernika okupilo se na prostoru Zavjetne kapele svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu na 4. nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u nedjelju 22. svibnja 2022. kojemu je ove godine domaćin bila Varaždinska biskupija. Pod geslom „Od koljena do koljena dobrota je Tvoja“, u središtu ovog susreta bile su osobe treće životne dobi te plodovi Duha Svetoga. Na susretu su se okupile brojne obitelji iz svih hrvatskih nad/biskupija predvođene svojim nadbiskupima i biskupima koji su bili suslavitelji središnjeg euharistijskog slavlja koje je vodio biskup domaćin, mons. Bože Radoš. Između ostalih, bio je tu mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, zatim mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije te mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj. Koncelebrirali su i predstojnici biskupijskih ureda za obitelj te brojni svećenici iz čitave Hrvatske. Uvodno, biskup Radoš je pozdravio nadbiskupe, biskupe, svećenike, obitelji, osobe treće životne dobi. - Posebno u srcu danas nosimo zahvalnost za dobrotu, ljubav koja pročišćena teče u obitelji preko baka i djedova. Tu ljubav unuci dobro razumiju i prihvaćaju jer je blaga. Urezuje se u dušu kao sveti trag Božje dobrote. Tako nas vodi Bog. - rekao je mons. Radoš. Potom je mons. Lingua pročitao poruku Svetog Oca u kojoj, između ostalog, stoji kako ovaj Susret želi podsjetiti da su upravo obitelji suočene s izazovom izgradnje mostova među generacijama kako bi prenijeli vrijednosti koje izgrađuju čovječanstvo.

da ovaj susret donese Hrvatskoj inicijative i aktivnosti koje će ohrabriti i podržati obitelji, kućne crkve, da Svetu Obitelj iz Nazareta uzmu kao primjer života iz kojeg će crpiti duhovno nasljeđe kako bi se mogli suočiti s izazovima svakodnevnoga života. - stoji u poruci Svetog Oca. Spomenimo i kako je milodar skupljen na središnjem euharistijskom slavlju ovogodišnjeg Nacionalnog susreta obitelji u Ludbregu namijenjen izbjeglicama iz Ukrajine. Jer, kako je već ranije najavio mons. Radoš, ovo je susret obitelji, a danas svjedočimo razbijenim obiteljima iz Ukrajine. O njima se brine cijelo društvo, Crkva posredstvom Caritasa, a Varaždinska biskupija je do sad primila osamdesetak izbjeglica, uglavnom žena s djecom. Stoga će spomenuti milodar ići u biskupijski fond za pomoć smještaja i života izbjeglica. Na kraju euharistijskog slavlja okupljenima se prigodnim riječima obratio mons. Puljić, zahvalivši Vijeću HBK za život i obitelj za planiranje ovoga susreta, ekipi iz Varaždinske biskupije na srdačnom gostoprimstvu, a posebice što su za ovo molitveno druženje odabrali poznato Svetište Predragocjene Krvi Kristove. Osobitu zahvalnost uputio je očevima i majkama, djedovima i bakama te napomenuo kako će se idući, 5. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji za 3 godine održati u svetištu Gospe od utjehe u Aljmašu, u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Euharistijskom slavlju 4. nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji svojim pjevanjem su pridonijeli članovi Velikog mješovitog zbora Župe Presvetog Trojstva iz Ludbrega, zatim Zbor mladih Varaždinske biskupije sastavljen od aktualnih, ali i bivših članova koji su bili dijelom zbora od njegova osnutka te Zbor „Stoga je obitelj povlašteno mjesto za prenošenje vrlina i Katoličke osnovne škole u Varaždinu „Uršuline dobrote Gospodnje koja se izražava u plodovima Duha Sveto- zvjezdice“ uz instrumentalnu pratnju puhača ga: ljubavi, radosti, miru, velikodušnosti, uslužnosti, dobroti, Tomislava Ratkovića, Marka i Petra Prepelića, Jana Strahije, orguljaša Višeslava Jaklina, a sve vjernosti, blagosti, uzdržljivosti (Gal 5,22).“ pod ravnanjem Edija Vugrinca. Osim predMeđutim, nastavlja papa Franjo u svojoj poruci, da stavnika obitelji, na ovom susretu bili su i predstavnici bi dotaknule srce drugoga, potrebno je da te vrijednosti udruga i pokreta koji promiču život i obitelj u skladu s prvo osvoje srce onoga koji ih prenosi. One su Gospokatoličkim naukom: Kursiljo, Djelo Marijino te Hrvatdinov dar Crkvi i cijelome svijetu, a zadaća obitelji je ne ska za život. samo primiti te darove, već, prije svega, prepoznati ih Samom slavlju prethodio je i molitveni pretprogram kao takve, njegovati i razvijati ih, te ih, u konačnici, na kojeg je predvodio vlč. Ivica Cujzek, župnik Župe sv. opću dobrobit podijeliti sa svima. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu uz obitelji i mlade - Dok vam jamčim svoju duhovnu blizinu, želja mi je Varaždinske biskupije.

DOZNA JEMO

27. svibnja 2022.

Promocija vodenih sportova na Otoku mladosti Povodom Europskog dana parkova, treće svibanjske nedjelje, održan je Dan otvorenih vrata na Otoku mladosti. Zainteresirani posjetitelji i konzumenti sadržaja na Otoku mogli su isprobati opremu za sportove na vodi i rekreirati se. Događaj je organizirala Turistička zajednica područja Centar svijeta u suradnji s bračnim parom Slatki koji imaju registrirani obrt te nude opremu i profesionalne instrukcije. -Danas nudimo besplatnu uslugu za posjetitelje i sve one koji se žele okušati u kanuu, kajaku ili SUP-u (dasci za veslanje). Ovdje smo, također, i svake srijede od 15 do 17 sati i moramo se pohvaliti da mnogo djece dolazi s roditeljima veslati. Naše usluge su zasad besplatne uz moguće donacije korisnika, a osim toga nudimo i jedrenje – rekao je Dino Slatki, profesionalni skiper i predsjednik obrta Sveet Sailing. Njegova supruga Olja isto je tako aktivna u ovoj vrsti rekreativnih aktivnosti no žene

uvijek odu korak dalje pa je s kolegom registrirala Udrugu sportske rekreacije Waitapu. -Udruga je registrirana u Prelogu, a tamo osim veslanja nudimo i jedrenje. Naše aktivnosti izvodimo na jezeru HE Dubrava na Marini kod Preloga jer je tamo jezero veće što je za jedrenje i potrebno. U Marini Prelog nas možete pronaći vikendom – rekla je Olja Slatki, dopredsjednica udruge. -U potpunosti smo zadovoljni današnjim odazivom naših građana i drugih posjetitelja koji su pristigli u naš grad. Tijekom ljeta očekujemo još veći broj korisnika ovih rekreativnih aktivnosti. Osim aktivnosti na vodi nudimo i mogućnost korištenja staza za hodanje i bicikliranje. Pozvani ste na sve naše aktivnosti, a za vrućih dana posebno na avanture na vodi. Naravno, prije korištenja potpisuje se suglasnost 'na vlastitu odgovornost' – rekla je Nikolina Breber, zaposlenica u TZ područja Centar svijeta. Piše: Dražen Vađunec

DOZNA JEMO

27. svibnja 2022.

Uspješni mladi ludbreški tehničari

Državno natjecanje u Primoštenu U Primoštenu je od 2. do 4. svibnja održano 64. državno natjecanje mladih tehničara – najstarije i jedno od najsloženijih natjecanja osnovnoškolaca. Organizatori državnog natjecanja su Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska zajednica tehničke kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Na državnoj razini sudjelovalo je 242 natjecatelja. Vrijeme predviđeno za provedbu državnoga natjecanja bilo je tri dana, to jest ukupno 12 školskih sati: 2 školska sata za pisanu provjeru znanja, 8 školskih sati za

izradu tehničke tvorevine te do 5 minuta za predstavljanje tehničke tvorevine svakog natjecatelja. Na natjecanje su pozvani učenici OŠ Ludbreg, vođeni učiteljicom tehničke kulture Tanjom Ceglec, a članovi Kluba tehnike unutar Zajednice tehničke kulture Ludbreg: Kiara Vuk kao pobjednica županijske razine u području radiokomunikacija (mentor: Slobodan Popović) i Filip Habrka (mentor Dragutin Gerić) kao viceprvak županijske razine natjecanja u području automatike. U vrlo

jakoj konkurenciji pobjednika istog područja iz drugih županija, Kiara Vuk osvojila je 3. mjesto, Filip Habrka 11. mjesto. Posebnu pohvalu dobili su Kiara Vuk i njen mentor za izuzetno precizno odrađen praktični rad. - Samo da napomenemo, radi se o postupku precizne elektronike. Kiara je prvih pola sata imala neispravnu lemilicu, no unatoč popravljanju lema, bila je savršena. Mirna ruka, precizno oko i iskustvo pobijedili su i neispravni uređaj. - ističu u Zajednici tehničke kulture.

Filip Habrka i Kiara Vuk

Svečan dan za članove ludbreškog odreda izviđača

Polaganja zavjeta mladih izviđača i promocija polaznika Predvodničkog tečaja za mlade izviđačke voditelje Svaki izviđački kao i životni put kako god dalek bio počinje prvim korakom, u izviđačima, onim najljepšim i najsvečanijim trenutkom kada djeca u uniformama, s maramom oko vrata, kao jedinstvenim simbolom skautizma, uz svjetlo izviđačke vatre i pred prijateljima postaju pravim izviđačima. 19. svibnja prije 71 godinu održan je prvi tečaj za rukovodioce pionira – izviđača. Iz tog se razloga navedeni datum obilježava kao Dan izviđača Hrvatske. Sjećanje je to na početak prve organizirane značajne aktivnosti u stvaranju izviđačke organizacije u Hrvatskoj. Poseban je to dan za sve izviđače, pa tako i za naše ludbreške koji su s ponosom nosili svoje nove izviđačke majice. No, za četiri je djevojčice i jednog dječaka 19. svibnja bio i više nego poseban. Naime, oni su u parku ispred Srednje škole Ludbreg dali izviđački zavjet čime su stekli pravo na nošenje izviđačke uniforme i marame te postali punopravni članovi ludbreške izviđačke udruge kao i dio velike hrvatske izviđačke obitelji koju čini oko 5 tisuća izviđača i skauta, od toga oko 4.000 članova Saveza izviđača Hrvatske. Posljednjih su nekoliko mjeseci svojim radom, poslušnošću i nesebičnošću dokazali da to i zaslužuju. Zanimljivo je da je među zavjetnim članovima bilo i troje djece iz Ukrajine koji borave u Ludbregu. - Prema mojim saznanjima mi smo vjerojatno prvi odred u Hrvatskoj koji je uključio mlade članove iz Ukrajine. Za sad nema nikakvih informacija o tome da se nešto slično već desilo, osim ako se slučajno ne desi na današnji dan, dakle

Dan izviđača. - tom je prilokom istaknuo predsjednik ludbreškog odreda Mladen Struški i dodao kako su oni svoj zavjet polagali na ukrajinskom jeziku. - Dobili smo zavjet na ukrajinskom jeziku iz Nacionalne organizacije skauta Ukrajine tako da su naši novi članovi iz Ukrajine dali izvorni ukrajinski zavjet. Imamo još jednu djevojčicu iz Ukrajine koja današnjem svečanom zavjetu nije mogla prisustvovati, ali će ga položiti na našem idućem zajedničkom susretu. Dvoje novih izviđača iz našeg kraja zavjet su naravno polagali na hrvatskom jeziku.- objasnio je Struški. Ovo svečano polaganje zavjeta po prvi se puta stoga moglo klasificirati kao međunarodno. Sukladno tome zapovijed se izdavala na engleskom. Uz svečano polaganje zavjeta mladih izviđača održana je i promocija sedmero izviđačica i izviđača, izviđačkih kadetkinja i kadeta - polaznika Predvodničkog tečaja za mlade izviđačke voditelje. - Radi se o prvoj generaciji koja je završila ovakvu vrstu tečaja. Riječ je o kombiniranom programu koji je trajao 6 mjeseci s ukupno 80 sati nastave koja se održavala tijekom zime i izvodila na otvorenom. Niti jedan sat nastave nije bio u zatvorenom prostoru, kako zbog epidemioloških uvjeta, tako i zbog potrebe da se djeca na-

viknu na prirodu i nauče kako biti pravi izviđači. - istaknuo je Mladen Struški. Osim s izviđačkim igrama, mladi su se voditelji tako upoznali i s programskim područjem Tehnike logorovanja s podizanjem šatora i uređenjem izviđačkog logora za višednevni život i rad, pripremom hrane u terenskim uvjetima, ali i s mjerama zaštite od opasnosti u prirodi te pružanjem prve pomoć. S obzirom da se radi o prvoj generaciji ludbreških izviđača koji su završili ovaj tečaj red je da ih upišemo u ove retke. To su redom: Roko Ivanuša, Simon Triplat, Elizabeta Novosel, Anja Premec, Tara Kovačić, Lorena Namjesnik i Teo Jug. - Na tečaju mi se najviše svidjelo to što smo stvorili nova prijateljstva i što smo imali naša zajednička druženja. - kazala je Anja Premec koja je proglašena najboljom u klasi. S njom se složio i Teo Jug, predvodnik grupe. - Svaki put smo naučili nešto novo i pomagali jedni drugima. - istaknuo je. Teo će zajedno s Anjom, Rokom, Simonom, Elizabetom, Tarom i Lorenom svoje prve voditeljske zadatke obavljati na tradicionalnom ljetnom logorovanju na kojem će se uključivati u pomaganje i vođenje izviđačkih grupa mlađeg uzrasta. Želimo im puno uspjeha u daljnjem radu!

Mladi izviđači voditelji

MANIFES TACIJE

27. svibnja 2022.

Flora Centrum Mundi na Otoku mladosti

Tradicionalno, prvog svibanjskog vikenda Ludbreg je bio domaćin 25. Međunarodne izložbe i sajma cvijeća – Flora Centrum Mundi. Manifestacija se od prošle godine održava na novoj lokaciji, na Otoku mladosti - zelenoj oazi grada. Brojni posjetitelji kroz tri dana trajanja manifestacije imali su prilike razgledati i kupiti cvijeće, flanca, ukrasno i egzotično bilje, hortikulturne sadnice, preparate za tretiranje biljaka ali i razne rukotvorine, suvenire i domaće prehrambene proizvode.

Minijaturna bonsai drvca oduzimala dah U sklopu sajma cvijeća u Ludbregu je održana i Bonsai izložba U svečanoj dvorani dvorca Batthyany u Ludbregu, u periodu od 5. do 8. svibnja, održana je izložba ‘Svijet minijaturnog drveća’, poznatija kao bonsai izložba. Aleksandar Horvat, predsjednik Udruge ‘Sjeverozapad’ koja okuplja bonsai uzgajivače s područja sjeverozapadne Hrvatske podsjetio je kako je do sad u Ludbreg održano pet ovakvih izložbi. Do prije dvije godine djelovali su kao neformalna grupa bonsai entuzijasta, a 2020. godine osnovali su i spomenutu udrugu. -Nažalost došla je pandemija i odmah donijela dvogodišnju izložbenu pauzu. No naše drveće je i dalje raslo i ‘popravljalo formu’, tako da smo ga s malim odmakom ponovo predstavili publici. Tokom dviju zadnjih izložbi koje su održane u atriju

dvorca, vrijeme nam nije išlo na ruku, nego su vjetar i kiša ‘uneredili’ cijelu postavu. Ove godine odlučili smo je zato postaviti u sigurnosti svečane dvorane na prvom katu. – istaknuo je predsjednik Udruge, koji je ujedno i sam jedan od izlagača. “Žive skulpture“, drvca uzgojena u bonsai formi su ‘nikad završeno djelo’, spoj hortikulture i umjetnosti, koje svoje porijeklo vuče iz drevne Kine. – Kad je kineski car poželio da mu se izradi maketa njegova carstva, kreativni podanici su u nju ugradili i pravo živo malo drveće. Ti minijaturni pejzaži zvali su se ‘penjing’. Tokom godina, drveće je izdvojeno iz makete i posađeno u posude u kojima je nastavilo rasti. Bonsai je u najslobodnijem prijevodu ‘drvo u posudi’ – pojašnjava Horvat.

U Ludbreg su ove godine došli i izlagači iz Slovenije, pa je izložba imala međunarodni karakter. Posjetitelji su tako mogli vidjeti autohtone vrste drveća prilagođene našem podneblju, ali i nekoliko ‘japanskih’ primjeraka. Kako su biljne vrste koje nisu specifične za naš kraj, osjetljivije i treba im posvećivati dodatnu pažnju, većina uzgajivača radije uzgaja glog, grab, bukve, javor, brijest te druge vrste drveća koje pronalazimo u našim šumama. Ali, oni iskusniji izložili su i neke zahtjevnije vrste drveća koje su uspjeli uzgojiti. Izložba je bila odlično posjećena, a domaćini su ugostili i nekoliko zainteresiranih vrtićkih skupina. Bila je to ujedno i prilika da, oni koji to još nisu, vide i unutrašnjost dvorca.

U Ludbregu održan prvi buvljak U organizaciji Turističke zajednice područja Centar svijeta na Otoku mladosti sunčane subote, 14. svibnja, održan je prvi buvljak. Buvljak je namijenjen svima koji žele povoljno kupiti, prodati, razmijeniti, ili darovati staru odjeću, obuću, nakit, uporabne predmete, knjige, ploče, stripove i slično. Također, buvljak je namijenjen i svima vještih ruku koji žele pokazati svoje rukotvorine. Upravo tako je i bilo na prvom ludbreškom buvljaku, neki su predstavili svoj vlastiti asortiman, neki prodali rabljenu odjeću, a učenici Osnovne škole Veliki Bukovec predstavili su svoju zadrugu Matapurač i s veseljem dočekali ovakvo događanje.

POZIT IVNE

27. svibnja 2022.

'Nemamo osježaj da idemo na posaojer nama je ovo gušt. uG tš nam je raditi s ljudima i po magati im da se osježaju bolje i zadovoljnije.' Jasenka i Ksenija početkom su mjeseca uselile u svoj novi poslovni prostor

ŽENE PODUZETNICE „

Ako si spreman na puno odricanja i puno rada nije teško biti poduzetnica u Hrvatskoj. Ljudi i dalje misle da je poduzetnički život opet ona slika: Aha, vi si uzmete slobodno kad god hoćete, doma ste kad hoćete. Možda da, ali treba znati da iza toga stoji jako puno duplo odrađenih sati. Uvijek je upitnik nad glavom jer ovisiš samo o sebi i to je ono što te tjera da stalno ideš naprijed.

- Cilj mi je osamostaliti se kao poduzetnica. - tijekom našeg zadnjeg susreta prije gotovo 5 godina u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Lucera istaknula je tada 'friška' poduzetnica Jasenka Smok Hrelja. Naime, njen 'Studio 36' za medicinsku i estetsku pedikuru, manikuru, depilaciju te njegu tijela tada je bio u svojoj prvoj godini poslovanja. Danas, zahvaljujući početnoj logističkoj potpori koju je dobila kao korisnica poduzetničkog inkubatora te najviše vlastitoj upornosti i trudu, može reći kako je svoj cilj i ostvarila – postala je upravo ono što je željela, samostalna poduzetnica. - Na početku nisam možda imala nekakvu viziju toga gdje bih bila za 5 godina, ali naravno postojala je želja za nečim većim. Kako je vrijeme odmicalo i posao je sam pokazivao da to što radim je dobro i da se stvara jedna određena klijentela, javio se i mali prostor, a slo-

U poduzetništvu su žene još uvijek manjina. No, sve češće svjedočimo pozitivnim primjerima koji dokazuju da žene kao poduzetnice itekako mogu uspjeti. Podrška u svim oblicima je potrebna, ali dobra volja, ideja i zalaganje ono su što na koncu dovodi do rezultata.

bodno mogu reći i potreba za manevar. - objašnjava Jasenka koja je od našeg posljednjeg susret proširila i ponudu usluga. - Uz pedikuru sam dodala i tretmane za njegu tijela te depilaciju, ali ne planiram tu stati. - otkriva. Traženost njenih tretmana ovisi o sezoni. - Medicinsku pedikuru mogu istaknuti kao uvijek traženi tretman i ono što je kod mene u fokusu jer u tom tretmanu doista vidiš razliku prije i poslije i vidiš olakšanje koje ljudi osjete nakon što im primjerice riješiš urasli nokat. Ostali tretmani ovise manje više o sezoni. - kaže. Njeni današnji klijenti većinom su oni koji je prate od samih početaka, što samo potvrđuje kvalitetu odrađenog posla, ali i njenog odnosa prema istom. - Meni rad s ljudima nije opterećenje, već jedna ljepota koju često drugi ne primijete. - zaključuje.

aJ senka se za ovaj oblik rada zainteresirala zahvaljujuži članku u našim novinama u kojem smo prije pet godina pisali o Kseniji Sačer, takoer tada korisnici inkubatora koja je otvorila svoj obrt za masau. Uskoro su stupile u kontakt i to je bio početak njihovog zajedničkog putovanja. Danas, obje kao samostalne poduzetnice, dijele poslovni prostor od 120 m² na adresi Ul. Kardinala A. Stepinca 8 u koji su uselili s prvim danom svibnja.

„

U sve ovo sam krenula intuitivno, a kroz život sam naučila da je intuicija nešto što trebam slušati. Eto, nije me iznevjerila ni ovog puta.

- Posao se razvijao i prostor koji smo dotad koristile jednostavno je bio premalen za proširivanje stoga smo došle na ideju da se udružimo. - otkrivaju nam ove žene poduzetnice koje je prvotno zbližio posao, a kasnije i prijateljstvo te zajednička vizija. - Oduvijek smo znale da nas čeka nešto ovakvo, samo je trebalo preći taj put od točke A do točke B. Danas smo u situaciji koja nas čini sretnima i slobodnima. Ne ovisimo o nikome i širimo svoje vidike. Dosta smo različite kao osobe, ali te naše različitosti se međusobno nadopunjuju i tako pružamo veću kvalitetu u radu, ali i organizaciji samog posla. - dodaju. U njihovom sada zajedničkom prostor tako možete svratiti na pedikuru, manikuru, depilaciju, njegu tijela, masažu i shiatsu - Klasična masaža je još uvijek najtraženiji tretman

kod mene, ali u povojima je i shiatsu s kojom se ljudi ovdje tek upoznaju. Da bi postala shiatsu praktičar morala sam završiti školu za shiatsu i upravo zahvaljujući tome danas ljude gledam na drugačiji način. - objašnjava Ksenija koja se, nakon što je u počecima radila dva posla, sada u potpunosti prepustila svijetu masaža. - Inkubator mi je bio super potpora u počecima i to je stvarno dobra stvar za nekog tko želi krenuti u samozapošljavanje, a ne zna kako. Ja sam tamo pronašla svoj put, stekla klijentelu i bilo je vrijeme da krenem dalje, da se u potpunosti oslobodim i budem samostalna. - objašnjava. Svoje početne zacrtane planove je realizirala, a ideja za napredovanje ima još. - Imamo ideje i planove za dodatno proširenje, no nećemo vam sve otkriti, neka ostane iznenađenje. - zaključuje Jasenka i Ksenija.

27. svibnja 2022.

'Poslovni prostor sastoji se od 120 kvadrata i imamo dovoljno mjesta za dodatno proširivanje ponude.' Studio '36' otvoren je pondjeljkom, srijedom i četvrtkom od 13 do 20 sati, utorkom i petkom od 7 do 14 sati, a subotom od 7 do 12 sati. Obrt za masažu 'Relaks' ima klizno radno vrijeme, odnosno po pozivu.

SANDRA DIJANOŠIĆ Ludbrežanka Sandra Dijanošić zahvaljujući svojoj majci odrastala je uz cvijeće. U takvom okruženju Sandra je otkrivala svoju kreativnu stranu i srednjoškolsko obrazovanje nastavila u Zagrebu u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. U cvjećarskom poslu koji je obavljala njezina majka, Sandra se nikako nije vidjela, ali čini se da joj je ono ipak bila sudbina.

- Nakon završene mature u Zagrebu otišla sam u Njemačku i tamo sam učila vještine cvjećarstva – kaže Sandra. Bio je to sasvim drugi svijet u odnosu na način rada kod nas. - Vrste cvijeća, spužve, krep, način izrade, mnoštvo boja, odnosno šarenilo koje je u to vrijeme kod nas bilo apsolutno nezamislivo – otkriva Sandra. Ipak, usprkos mogućnostima koje su joj se u Njemačkoj nudile, Sandra je odabrala svoj Ludbreg. - U srednjoj školi nisam se vidjela u ovom poslu, ali evo me, 35 godina kasnije i ne žalim. Poduzetništvo je izazovno, bilo je uspona i padova. No, kad iznenadite nekog buketom cvijeća i vidite taj osmijeh znate da činite pravu stvar – kaže Sandra. Tijekom godina kaže, mijenjali su se interesi, načini izrade, vrste cvijeća. - Prije desetak godina nezamislivo je bilo da netko naruči buket s hortenzijama, božurima ili kalama, a danas je to hit – objašnjava Sandra. Upravo hortenzije i njezino su najdraže cvijeće, dok otkriva nam, kupci najčešće biraju crvenu ružu. - Ona je nekako vječna i tradicionalna – zaključuje Sandra koja je tako uz Ludbrežane već 35 godina u onim najveselijim, ali i teškim trenucima.

PRIČE

SA SV IH S T R ANA

27. svibnja 2022.

U Globočecu Ludbreškom podignuto prvosvibanjsko drvo visine 12 metara Na sam Prvi maj u Globočecu Ludbreškom podignuto je prvosvibanjsko drvo ili majpan (tzv. majuš). Drvo su prema tradicijskim običajima, kod nogometnog igrališta NK Gora, podigli članovi kluba. -Uspjeli smo pronaći ravno drvo johe visine 12 metara i za ovu prigodu prema starinskim običajima ga ukrasiti. Majpanu se skinu donje grane, a ostave samo one na vrhu kojeg su raznobojnim krep trakama ukrasile naše žene iz Udruge žena Globočec Ludbreški – rekao je Mladen Kelemen. Mladen je sa svojih 50 godina vjerojatno najstariji aktivni igrač neke seniorske ekipe na ludbreškom području, a igrao je i u uta-

kmici tog dana u kojoj je protivnik bio NK Karlovec. -Pripremamo 80 litara prvomajskog graha s kobasicama, rebarcima i špekom za obje ekipe i za sve gledatelje koji se danas pojave na utakmici – rekla je Kristina Kelemen, predsjednica Udruge žena Globočec Ludbreški. Odlična suradnja igrača, žena i Mjesnog odbora ogleda se i u novouređenoj kuhinji u sklopu klupskih prostorija NK Gora. -Kuhinja će nam dobro doći naročito sljedeće godine jer klub slavi 90-godišnjicu djelovanja. Tom prigodom planiramo pozvati ekipu zagrebačkog Dinama da nam uveliča taj naš klupski jubilej – rekao je Mladen. -Zahvaljujemo se Mjesnom

odboru i svim sponzorima, a posebno našim domaćim poduzetnicima koji su nam donirali novčana sredstva, građevinski materijal i električne uređaje za kuhinju koja nas je koštala oko 70 tisuća kuna – nadovezala se predsjednica Kristina. Inače, obnova prvomajskih običaja naših baka i djedova započela je jutarnjom budnicom seoskim ulicama Globočeca Ludbreškog. U pripremi prvomajskog graha sudjelovalo je puno žena članica Udruge žena Globočec Ludbreški. Ipak najviše je s kuhačom miješala upravo predsjednica Kristina što znači da ljudi vole raditi, ali ih netko mora motivirati i voditi. Piše: Dražen Vađunec

Žene iz Hrastovskog jedva dočekale ukidanje epidemioloških mjera Neformalna Udruga žena Hrastovsko koja djeluje u okviru i uz podršku MO Hrastovsko jako je dobro iskoristila Praznik rada. Naime, žene ovog prigradskog ludbreškog naselja organizirale su bogat program koji je prvomajskog nedjeljnog poslijepodneva održan u punom Društvenom domu. -U našem selu imamo oko 150 žena koje su na ovaj ili onaj način aktivne i koje se redovito odazivaju na programe koje organiziramo zajedno s našim prijateljicama iz drugih naselja kao i drugim udrugama. Ovom prigodom imale smo izložbu kolača, izložbu rukotvorina, izložbu fotografija, mjerenje šećera u krvi, nastup mlađih plesnih skupina KUD-a Anka Ošpuh, kao i dvije kazališne predstave amaterskih družina – rekla je Renata Špoljarić-Gomaz. Žene iz Hrastovskog i ovom su prigodom, za napore koje ulažu u očuvanje tradicijskih običaja, financijski podržane od Grada Ludbrega putem MO Hrastovskog. Članice djeluju humanitarno i posjećuju bolesne mještanke pa je osim donacija za kolače, tijekom druženja, organizirana i bogata tombola. Piše: Dražen Vađunec

SA SVIH S T R ANA

27. svibnja 2022.

Florijanovo u Slokovcu Svečani vatrogasni ešalon i sveta misa Četvrtog svibnja je Florijanovo, a to znači da DVD Slokovec svečano obilježava taj dan u svome naselju. Običaj je da se u kasnim poslijepodnevnim satima kod Društvenog doma formira povorka dobrovoljnih vatrogasnih društava i da se onda krene uz koračnicu limene glazbe do mjesne crkvice. Tamo se ranije održavala sveta misa no kako je crkvica svetog Florijana na samom raskrižju, zbog sigurnosti, misno slavlje održano je ispred Društvenog doma po povratku vatrogasaca. Vatrogasnim ešalonom zapovijedao je Jurica Havaić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega. -U ešalonu je bilo oko 80 vatrogasaca iz šest vatrogasnih društava i to: DVD Ludbreg, DVD Sigetec Ludbreški, DVD Selnik, DVD Hrastovsko, DVD Kučan Ludbreški i DVD Slokovec. Poslije mise za vatrogasce i naše mještane imamo zajedničku večeru i druženje – rekao je Josip Grabrovec, predsjednik DVD-a Slokovec. Tijekom mise župni vikar Petar Krašek naglasio je da je sveti Florijan bio mučenik koji je smaknut jer je htio spasiti četrdesetak odbačenih vjernika. -Iako po zanimanju vojnik, Sveti Florijan zalagao se za kršćane i štitio ih od progona rimskog cara Dioklecijana. Tako je u Austriji 304. godine pokušao osloboditi 40 kršćana

i zbog toga bio mučen i bačen, s kamenom oko vrata, u rijeku Enns. Zato hvala vatrogascima za sve ono što činite za Boga i svakog mještanina svoga. Ovaj svetac je štitio ljude od vatrene i vodene stihije pa su ga mnogi vatrogasci uzeli za svoga zaštitnika – rekao je vikar Krašek. Na kraju spomenimo da Dobrovoljno vatrogasno društvo Slokovec djeluje već 153 godina, a broji oko 40 članova. Predsjednik DVD-a Slokovec je Josip Grabrovec, zapovjednik vatrogascima je Jurica Horvat, a tajnik Goran Grabrovec. Piše: Dražen Vađunec

KULT UR A

27. svibnja 2022.

Afirmirani umjetnički par – Gordana Kovačić i Slaven Macolić gostovali u Ludbregu

Gordana Kovačić

U programu 'Ludbreg petkom' je 29. travnja gostovao afirmirani umjetnički i životni par – Gordana Kovačić i Slaven Macolić. Riječ je o umjetnicima koji su diplomirali na interdisciplinarnom studiju ALU i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nakon čega su nastavili poslijediplomski studij u Kasselu, u klasi Dorothee von Wintbeim. Studijski su boravili u mnogim europskim gradovima, priredili više desetaka samostalnih

izložbi i sudjelovali na mnogim likovnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Žive i stvaraju u Varaždinu. Za Gordanu Kovačić je ovo druga samostalna izložba u Ludbregu, dok se Slaven s ludbreškom publikom u ulozi autora upoznao po prvi puta. Postav izložbe koja je otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany sastoji se od slika u kombinaciji sa skulpturama od kojih su neke načinjene od odbačenih željeznih

materijala Ludbreške ciglane. Međudjelovanje skulptura sa slikama, na kojima su aplicirane i pregažene žabe pronađene na ludbreškim cestama, upućuje na specifičan pristup Gordane Kovačić koja je u mogućnosti prikupiti zaboravljene predmete te ih naknadnim oslikavanjem pretvoriti u umjetničko djelo. Slaven Macolić izložio je nekoliko apstraktnih skulptura, izrađenih glinom iz Ludbreške ciglane. Njih je stopio sa slikama izvedenim tradicionalnom slikarskom tehnikom, uljem na lesonitu. Ta slikarska djela proizlaze iz ciklusa Sve je Pinocchio, čija je tematika produkt kritičkog sagledavanja svakodnevice. Ozbiljnoj problematici autor se suprotstavlja veselim i vedrim

Tečaj fotografije rezultirao izložbom mladih polaznika

Polaznici tečaja fotografije i autori izložbe

Miroslav Vađunec i Aleksandar Horvat

Petak 13. bio je sretan za jedanaest mladih polaznika tečaja fotografije u organizaciji Aleksandra Horvata i Miroslava Vađunca. Naime, oni su baš na ovaj zanimljiv datum otvorili svoju prvu foto izložbu prigodnog naziva 'Prvi klik'. Izložba je rezultat tromjesečne radionice ili kako smo spomenuli, tečaja fotografije koji se održavao u deset nedjeljnih termina u prostorijama Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega. - Na početku se odazvalo šesnaestero polaznika, a radionicu je u konačnici završilo njih jedanaest. U ostvarivanju radionica pomogla nam je Zajednica tehničke kulture grada Ludbrega s prostorom i nešto potrebne opreme, Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' s dodatnom logistikom te Foto atelje Šimunić sa završnom obradom odnosno ispisom fotografija. Kolega Miroslav i ja pokušali smo djeci odškrinuti vrata fotografije s obzirom da svi slikaju svaki da, ali nisu upoznati s tim nekakvim tehničkim aspektima fotografije. - objasnio je Aleksandar Horvat. Polaznici su se tijekom tromjesečnih radionica upoznali s osnovama fotografije, uspješ-

nim kadriranjem, izborom motiva, osnovnim tehničkim postavkama, obradom fotografije i ostali tehničkim aspektima. - Nastojali smo osigurati čim više praktičnog rada kako u učionici tako i na terenu. Naša znanja i iskustvo trudili smo se prenijeti u najjednostavnijem obliku, jer većina polaznika su učenici 5. i 6.

Fotoklub Ludbreg Spomenimo i kako je ovaj tečaj fotografije bio je svojevrstan uvod u osnivanje Fotokluba Ludbreg koji će djelovati kao samostalna udruga u Zajednici tehničke kulture grada Ludbrega. - Obavljene su i sve administrativne pripreme za osnivanje Fotokluba Ludbreg, no radionicu smo započeli ranije kako ne bismo gubili vrijeme. Radionica ili tečaj fotografije za učenike osnovnih i srednjih škola bit će tek jedna od aktivnosti budućeg Fotokluba koji će kao samostalna udruga djelovati uz ostale tehničke udruge udružene u Zajed-

razred. Većina njih posjeduje uglavnom mobitele, ali i ti uređaji mogu poslužiti za početno usvajanje osnovnih znanja o fotografiji i zadržavanje interesa za eventualnu kasniju nadogradnju na fotoaparat. – rekao je Miroslav Vađunec. Na izložbi su bile izložene 22 fotografije koje su uz potporu mentora odabrali sami autori. nicu tehničke kulture, koja je i nekad imala fotografe kao sekciju. Plan rada je također spreman. Voljeli bi ostvariti minimalno dvije izložbe kroz godinu, organizirati nekoliko tečajeva, ugostiti neke poznate i priznate fotografe, surađivati s udrugama i školama na području Ludbrega te formirati virtualnu bazu fotografija. Nadamo se da ćemo po osnivanju privući zainteresirane mlade i odrasle na učlanjenje u Fotoklub čime ćemo ponuditi građanima još jedan novi sadržaj za kreativno izražavanje i korištenje slobodnog vremena, te kroz javne aktivnosti dati doprinos zajednici. - ističe Aleksandar Horvat.

Mlada fotografkinja Klara Čopec Ludbrežane 'pozvala' na more Ajmo na more! naziv je izložbe koja je u periodu od 6. do 12. svibnja bila otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany, a za koju je zaslužna mlada zaljubljenica u fotografiju, Klara Čopec. Klara dolazi iz Zagrebu gdje je završila srednju Školu primijenjene umjetnosti i dizajna za fotografskog dizajnera. Trenutno studira na 2. godina studija Medijski dizajn u Koprivnici. Ovo je njena druga izložba u sklopu programa 'Ludbreg petkom'. Naime, izlagala je i prošle godine kada se predstavila ciklusom fotografija o nebu. Ovoga puta svoj objektiv je uperila u more i Ludbrežanima predstavila tridesetak fotografija koje

prikazuju različite apstraktne forme i tonove mora koji su snimljeni u različito doba dana. Izložene fotografije nastajale su u razdoblju od 2020. do 2021. godine. - Sam naziv izložbe je ironičan iz razloga što iz njega vapi neka radost, veselje, dok su fotografije same po sebi dosta mračne i tajnovite. To su prikazi raznih forma i tonova. Apstraktni oblici koji možda ništa ne govore, ali prikazuju jednostavan sklad i kompoziciju. - objašnjava autorica koja je dosad sudjelovala na brojnim natjecanjima i osvojila vrijedne nagrade od kojih se svakako ističe besplatna godišnja karta za opere u Lisinskom. Sve dobivene nagrade samo

su joj dodatan vjetar u leđa u istraživanju svoje strasti prema fotografiji u koju se zaljubila u srednjoj školi. - Na prvoj godini srednje škole koja je bila opća godina počela sam se intenzivno pripremati i fotografirati kako bi upala na fotografski odjel. Nakon što sam u tome uspjela počela sam razvijati svoj stil. - otkriva nam Klara koju najviše privlači fotografija arhitekture. - Privlače me njeni detalji koje drugi možda ne primjećuju toliko koliko primjećujem ja. zaključuje Klara Čopec. Za kraj napomenimo kako je izložbu otvorio Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'.

KULT UR A

27. svibnja 2022. bojama koje, nalikovanjem na dječju igru, banaliziraju ozbiljnost predstavljenih motiva.

osobnih pobuda i individualnih vrijednosti, ali da nose i univerzalni profil umjetnosti koja nije, pred ubjektiv nom Na otvorenju je o autorima i izložbi smjerom, zaboragovorio Marijan Špoljar, koprivnički vila na opće, na kontekst. Ako bi povjesničar umjetnosti i kustos. se taj odnos mo- Gordana i Slaven polaze gao zvati suglasjem sa svijetom od osjećaja egzistencijalističke onda se „sadržaj“ njihova rada tjeskobe, pri čemu se oslanjaju nikako ne može opisati kao na pobude koje dolaze iz stvarbespogovorna afirmacija svijenog okruženja. Reklo bi se da ta. I jedan i drugi iz našega aupri tome nisu imuni na „stanje torskog para istražuju korijene duha“, ali to stanje nastoje konekih anomalija i nesuglasnomentirati neizravno, oslanjajusti u životu, društvu, politici i ći se prije svega na stanje forkulturi, a njihove slutnje upume i strukture, a ne efektnost ćuju na fatalnost društvenih ili aktualnost teme i sadržaja. odnosa. Gordana Kovačić i Takav pristup omogućava da Slaven Macolić umjetnici su su njihovi radovi istovremeno indikativna izraza, na prvi poi autonomni znakovi sasvim gled okupirani svojim internim

likovnim problemima, ali u osnovi angažirani akteri onoga dijela umjetničke scene koja se aktivistički postavlja naspram društvene stvarnosti i koja bez skrivanja koristi legitimne metode i rekvizite postmodernističkih umjetničkih postupaka. Te vrijednosti kod Gordane prepoznajemo u svođenju slikovnog prizora na elementarni predmet koji figurira kao očuđujući znak, ali i kao simbol banalnosti, otuđenosti i stereotipije. S druge strane, Slaven varira jedan popularni literarni lik i motiv naglašenih simboličkih značenja i aluzivnosti da bi iskazao i svoj etički stav, ali i da bi njegovu narativnu dimenziju preobratio u čisti likovni znak. - istaknuo je Marijan Špoljar prilikom otvorenje izložbe.

Slaven Macolić

IZLOŽBA O TIBETIMA Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' bio je domaćin putujuće izložbe o najprepoznatljivijem elementu podravske i međimurske narodne nošnje – tibetu. Radi se o rupcima velikih dimenzija kvadratnog oblika koji se presavijaju po dijagonali u trokut, prebacuju preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. Pozornost privlače svojom veličinom, centralnom pozicijom, jednobojnom podlogom jarke boje, cvjetnim uzorkom te bogatim resama koje se protežu cijelom dužinom. Izložba 'Tibeti u Podravini i Međimurju' organizirana je u povodu Međunarodnog dana muzeja, a u suradnji Muzeja grada Ludbrega, Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice te njihovim višim kustosicama Janjom Kovač i Marijom Mesarić, koje su ujedno i idejne začetnice te autorice izložbe. Pripremi izložbe, kao neovisna suradnica pridružila se i Venija Bobnjarić-Vučković, dipl. pov. umjetnosti i etnolog, vanjski suradnik Centra za kulturu i informiranje „D. Novak” Ludbreg. - Izložbom u Ludbregu obuhvaćeni su panoi originalnog postava izložbe iz Čakovca i Koprivnice na kojima su prezentirani rezultati istraživanja o tibetnim rupcima na narodnim nošnjama Međimurja te kopriv-

ničke i ludbreške Podravine. Dvije izložene lutke odjevene su u međimursku i ivanečku narodnu nošnju koje na sebi nose i tibetne rupce. Ostali dio postava izložbe u Ludbregu nadopunjen je izlošcima s područja ludbreške Podravine prikupljenima u Muzeju grada Ludbrega i zbirci Žena iz Centra svijeta, te za ovu priliku posuđenih primjeraka iz KUD-u Anka Ošpuh iz Ludbrega, KUD-a Martijanec te privatnih kolekcija obitelji Herceg i Dretar. Među njima su tibetni rubaca većih dimenzija, četvrtastih ili trokutastih, koji su prekrivali ramena i leđa, ali i rupci manjih formata koje su žene vezale na glavu te prekrivale kosu. - prilikom otvorenja objasnila je Venija Bobnjarić-Vučković, dipl. pov. umjetnosti i etnolog. Na jednom posteru bili suprezentirani i radovi preventivne konzervacije zbirke rubaca Muzeja grada Koprivnice kao i provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na dva rupca iz Koprivničkog Ivanca koji su provedeni u Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu. Otvorenju izložbe prethodilo je predavanje kustosica Janje Kovačić i Marije Mesarić koje se održalo u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, a u sklopu kojeg se zainteresirana publika detaljnije upoznala sa značenjem, korištenjem i funkcijom tibeta.

U programu otvorenja sudjelovale su i 'Pajdašice'

Janja Kovačić i Marija Mesarić

100 godina od rođenja Kreše Golika, režisera poznatih Gruntovčana Profesor Milivoj Dretar već tradicionalno svake godine u vrijeme Kliofesta održi predavanje u organizaciji gradske knjižnice. Ove godine povod predavanju bila je stota obljetnica rođenja poznatog hrvatskog redatelja Kreše Golika. - Krešo Golik je rođen 20. svibnja 1922. u Fužinama, poznatom mjestu u Gorskom kotaru. Nije se odmah opredijelio za filmsku umjetnost. Ali je bio u toj branši, išao je u grafičku školu, a poslije je bio foto reporter. Bio je osoba koja je imala te nekakve gumbiće u rukama.

Koja je radila na tonu i slici. Od 1947. profesionalno se bavio filmom. Počeo je ranije ispipavati teren. Već kao tinejdžer se bavio amaterskim filmom. Bio je u društvu „Romanija” i s nekim drugim poznatim imenima. Kasnije se okušao s ozbiljnijim snimanjem. Tako da možemo reći da je bio redatelj kroz pet desetljeća. Radio je dokumentarce i sve što je trebalo te ostavio svoj pečat na filmskom žurnalu. Njegov prvi film bio je „Plavi 9” iz 1950. dakle pet godina nakon rata. Sve je bilo vezano uz istočni blok i inform

biro je bio itekako aktivan. Bile su prisutne realsocijalističke teme, odnosi među ljudima. Uz „Gruntovčane” najveće ostvarenje mu je bio film „Tko pjeva zlo ne misli“. Dakle jedan ogromni film koji i dan danas rado gledamo. Bez obzira na to što je od njegovog nastajanja prošlo i pedesetak godina, još nas uvijek ti neki likovi nadahnjuju svojim govorima. Onda su nastali „Gruntovčani”. I oni su bili malo na ledu, nisu bili odmah snimljeni kako su bili napisani. Mladen Kerstner dosta je kasno ušao u te neke enciklope-

dije. Smatralo ga se osebujnim autorom koji samo promovira neki lokalni podravski štih. To možda nije bilo prihvatljivo široj publici šezdesetih i sedamdesetih godina, ali kada su krenuli „Mejaši” i „Gruntovčani”, a poslije „Dirigenti i mužikaši”, Golik je i to režirao. Onda se i Mladen Kerstner podigao. To ostvarenje bilo je važno za nas kao i za njih. Snimljeno je 10 epizoda po sat vremena što je bilo dosta dobro za takvu seriju. Serija se snimala u Sigecu podravskom koji lokalno nosi naziv Gruntovec, ali i Ludbre-

gu, rodnom mjestu Mladena Kerstnera. Golik i Kerstner su tu odradili jedan veliki posao. Golik je mnogo puta posjetio Ludbreg tako da zaslužuje da ga spomenemo. Sretan mu rođendan iako nije s nama. - rekao je Milivoj. Nakon kratkog predavanja posjetitelji su pogledali 9. epizodu Gruntovčana „Na probi”. Pošto slavlje nije potpuno bez torte tako se i ovom prigodom mogla pojesti kriška. Tortu je dijelom sponzorirala slastičarnica „Kiki” čije ime se spominje i u prikazanoj epizodi.

NA JAVL JUJEMO

27. svibnja 2022. Udruga za yogu i promicanje zdravog načina života Ayana iz Ludbrega pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Indije i Grada Ludbrega organizira obilježavanje Međunarodnog dana yoge nizom događaja pod nazivom IDY 2022. u Ludbregu. Sa željom da Vam približimo dobrobiti koje nam donose razne tehnike Yoge, te da Vas upoznamo s odličnim alatima kojima osnažujemo naše fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje pozivamo Vas da nam se pridružite na otvaranju IDY 2022. u Ludbregu, 2.6.2022. u Vijećnici Centra za kulturu i informi-

Posljednja subota u srpnju, 30. 7.2022., novi je termin najluđeg elektroničkog festivala kontinentalne Hrvatske – originalno planiran za 2020. godinu, Crazy Island Festival ambiciozan je projekt ekipe kojoj su postojeći festivali bili malo previše „fini“. S izmijenjenom (originalnom organizacijskom) postavom, ekipa glazbenih entuzijasta, uz punu podršku Turističke Zajednice područja Centar Svijeta nakon pomnog planiranja, pokreće projekt fokusiran na elektroničku plesnu glazbu s ciljem pružanja nečeg novog, svježeg i otkačenog.

ranje Dragutin Novak Ludbreg (Trg Presvetog Trojstva 19, Ludbreg). PROGRAM: 14:00 - Otvaranje IDY 2022. u Ludbregu uz obraćanje gradonačelnika i veleposlanika prisutnima 14:00 – 15:00 -“Važnost yoga terapije kod djece, adolescenata, mladih i odraslih s teškoćama u razvoju i invaliditetom” - Sandra Begović (Gitazen holistički centar) Nakon predavanja održat će se kratki yoga sat za sve prisutne pod vodstvom dva-

Organizatori kažu: 'Htjeli smo nešto novo, nešto ludo i divlje, je mjesto gdje su svi dobrodošli, mjesto gdje se svi mogu osjećati kao kod kuće, bezbrižno plesati do ranih jutarnjih sati i bitii svoji - festival gdje je cool biti drugačiji.' Crazy Island Festival posebno ističe lokacija njegovog održavanja: Otok Mladosti u Ludbregu. Smješten u oazi zelenila, okružen jezerima, mostom odvojen od glavnih prometnica, Otok Mladosti je idealno mjesto za održavanje koncerata i festivala. U centru ste grada, a imate osjećaj kao da ste kilometrima daleko od civilizacije. Kao jedan od

naestogodišnje Lee Matjačić, osobe s dijagnozom iz spektra autizma. 18:00 – 19:00 - “ Tajna daha” - Robert Kolarić (Umijeće življenja Hrvatska - Art of living foundation - AOL) Na predavanju će Robert govoriti o temeljnim stvarima za potpun i ispunjen život: o izvorima energije, 7 razina našeg postojanja te tendencijama ljudskog uma. Otkrit ćemo temeljnu svrhu života, govoriti o sreći te kako djelovati na emocije. 19:00 - Osvježenje

glavnih partnera Festivala, Turistička Zajednica područja Centar Svijeta sudjelovat će u pripremi i realizaciji festivala, a ljetne aktivnosti koje pripremaju za vrijeme trajanja festivala sigurno će upotpuniti doživljaj Festivala, a možda i outdoor događanjima «nagovoriti» i pokojeg neodlučnog ljubitelja elektroničke glazbe na ljetnu avanturu u Ludbregu. Uskoro stiže objava izvođača koji će nastupiti na prvom izdanju festivala, spremaju se early bird ulaznice, a sve informacije o smještaju i popratnim sadržajima možete naći na službenoj stranici festivala crazyislandfestival.com.

SPORT

27. svibnja 2022.

Podravina završila kao šesta Završila je Liga za prvaka 3. HNL 'Sjever'. Nogometaši 'Podravine' ostvarili su plasman na šesto mjesto. Nakon što je furioznim drugim dijelom prvenstva ostvaren plasman u trećeligašku elitu došlo je do emotivno – fizičkog pražnjenja. U pet utakmica bez osvojenog boda i uz gol razliku 4-20 zaključena je sezona. 'Polet' iz Svetog Martina na Muri kao prvak, 'Mladost' iz Ždralova koja kao druga igra kvalifikacije za drugi rang, 'Bjelovar' koji će igrati Jedinstvenu drugu ligu (treći rang), četvrti 'Radnik' i peto 'Međimurje' bili su preveliki zalogaj za Ludbrežane. Svjedoče o tome riječi prvog stratega Nevenka Blagaja koji je veliki dio sebe utkao u ovaj dobar doseg. - Oformili smo stil igre koji možemo iznijeti, imao sam pravo. Napravili smo rotaciju igrača, sve im je bilo dozvoljeno prema naprijed. Igrali smo na-

padački nogomet. Bio sam jedno vrijeme i 'Mister' zbog neriješenih rezultata. - kaže Blagaj. Sve ključne utakmice u Ligi prije Lige prvaka smo dobili. Ekipa je rasla, pokazala karakter. U Ligi za prvaka došlo je do pražnjenja, potrošnje, ganjajući mir koji je pružala šesta pozicija. Protiv svih ekipa smo u drugom poluvremenu bolje izgledali, no priznajmo da su to u svakom pogledu jače ekipe od nas. Nismo imali sreće s egzekucijom, nismo zabijali. Imali smo tri-četiri zicera po utakmici. Psihološki smo padali. Razmišljao sam o mini pripremama, no vidio sam da igrači nisu bili spremni za tako nešto. Bilo je problema. - Mnogo je bilo ozljeda. Dečki su odvajali svoje vrijeme za rehabilitaciju. Stariji igrači poput Kranjeca i Fajta davali su svoj maksimum. Od mladih dodatno se afirmirao Zadravec

koji je postao vezni igrač za poželjeti. Matija Havaić završio je na boku. Dvije utakmice odigrao je odlično, jednu nije. Oscilacije su nešto što se moglo očekivati. Filip Stančin, ima nepunih 17 godina. Ima srčanost , poštuje svakog, ne boji se nikog. Treba mu dati priliku. Vratio se nakon teške ozljede koljena Matija Štefanec. - objašnjava Blagaj.

Druga sezona? - Ja bih volio da Podravina bude ekipirana s ovim igračima koji su tu. Treba dovesti nekoliko ambicioznih igrača, pogotovo u vezi i napada. Volio bih da su to našu dečki, a ne neki stranci, treba napraviti dobar reizbor. Hvala Vam što ste nas pratili, i zahvaljujem na izuzetno korektnom praćenju naših utakmica. - završio je Blagaj. Piše: Neven Jerbić

Beci se malo umorio, odlazi na pauzu Gotovo četiri desetljeća Siniša Beser je uz košarku, a nema ni 'pet banki'. Fascinantan podatak. Igračka karijera krenula mu je tamo sredinom osamdesetih, trenirao je čak i s 'Cibonom'. Tamo im je zakucavao kao golobradi dječak. Mnogi to tamo nisu mogli, pa su mu rekli. - To se tako ovdje ne radi. - Tu je Siniša dobro detektirao i poručio im - Zato su tamo gdje jesu. -

Devedesete i početak milenija poklonio je igračku klasu KK Grafičaru. Početkom 2010-ih počeo je raditi kao prvi sportski operativac kluba. Najviše njegovom zaslugom ovdje je igrala 'Cedevita', osvajao se naslov prvaka A2 lige, igrala se Prva liga, daleko se dolazilo u kupu Hrvatske. Uspostavio je Školu košarke koja je počela davati odlične rezultate pod vodstvom To-

mislava Horvata. Ovih deset godina uzelo je danak. Poslovne i obiteljske obveze utjecale su da Siniša prepusti nekom drugom dirigiranje klupske politike. No, znamo da moj prijatelj treba samo udahnuti da uzme kisik. Pa, onda opet na košarkaški 'Mount Everest'. Košarku ćemo do njegovog povratka očuvati, ne sumnjajte! Piše: Neven Jerbić

Ribolovci u pohodu na svjetsku medalju

Od 6. do 13. lipnja u mađarskom Szegedu održat će se Svjetsko prvenstvo u ribolovu za osobe s invaliditetom. Idealna prigoda da o toj temi porazgovaramo s izbornikom i kapetanom Hrvatske reprezentacije Draženom Filipovićem, inače i tajnikom ŠRD „Ludbreg” koje je osnovano još davne 1933. godine. - Natjecanje će biti na Olimpijskom jezeru. Puno je ribe, jako se lovi. Ide nas dvanaestak. Započeli smo

pripreme u ožujku, kao što i priliči dvostrukim svjetskim prvacima. Nadam se da ćemo opravdati visoka očekivanja.Koje vrste riba se tamo love? - Ulovi su veliki. Tamo su šarani veličine 1,5-3 kilograma. Prosječno natjecatelj uhvati za tri sata oko 60 kg.Izbornik je pun optimizma. Vrijedi vjerovati njegovom iskustvu, pa proglašen je najboljim izbornikom u protekla dva desetljeća. Piše: Neven Jerbić

Nova avantura Ivane Dežić Proslavljena ludbreška rukometašica potpisala je dvogodišnji ugovor s francuskim Besanconom. Nastavak je to njene karijere koji obuhvaća igranje u Ludbregu, Varaždinu, Poljskoj, Koprivnici, Zagrebu. Dosta toga je prošla. I sada je tiho, gotovo u tajnosti otišla u jednu od najboljih svjetskih liga. Pa, neka joj bude svjetski! Piše: Neven Jerbić

Utakmice turnira nogometne perspektive odigrane i u Ludbregu Od 11. do 15. svibnja na Gradskom stadionu u Ludbregu odigrale su se četiri utakmice turnira nogometnih reprezentacija do 15 godina. U našoj grupi bili su Uzbekistan, Irska i Crna Gora. Bila je i Hrvatska , no ona je sve susrete igrala u Varaždinu. Turnir se još igrao u Svetom Martinu na Muri i Čakovcu. Najbolji dojam ovdje je ostavila reprezentacija Republike Irske. To kod njih djeluje zaista na profesionalnoj razini. Bogati „stuff”, statističari, snimatelji, ostalo osoblje. Možemo samo zamisliti kako to izgleda oko njihovog seniorskog pogona. Uzbekistan je došao iz daleke Srednje Azije. Zajedno s imenima i prezimenima igrača koje su stvarale određene probleme spikeru na stadionu. Borbeni do iznemoglosti, uporni i zaslužili su na kraju peto mjesto. Crna Gora bila je pomalo razočarenje, osim pokoje individualne akcije nisu mnogo pokazali. Prva je na kraju bila Hrvatska koja je pobijedila s 2-1 Bosnu i Hercegovinu. Turnir je odlično organiziran od strane HNS-a, a sve pohvale dobila je i ekipa iz Ludbrega. Od predsjednika Crnkovića, tehničara Zdelara, ekipe iz ugostiteljstva te posebno tajnik Namjesnik koji se u dane turnira jednostavno preselio na stadion. Piše: Neven Jerbić

ACO PIŠE...

27. svibnja 2022.

JENO LETO V ŽIVLENJU Piše: Aleksandar Horvat

Kaj je čoveku jeno leto v živlenju? Baš se to pitam i štundiram pak vidim - neje lefki odgovor. Se nekak drugač zgledi, dok z drugačkoga vogla glediš. Gle na priliku ovoga Jožu, daj mu Bog dobro i dogo, sto let je prenesel na hrptu. Neje to malo. Zamislite si da se denes rodite i da bute, na priliku, živi do dve jezere sto dvajst druge. To zgledi kak da je do kraja sveta. Makar, Joža je još mladi. Čitam da je najstareši mož na svetu, kinez, pokojni Li Ching Yuen, imel dvesto pedeset šest let, dvajst tri put se ženil i napravil dvesto dece. Navodno je jel nekakve gljive, goji bobice i takve stvari. Morti je to malo na granici z legendom, ali enciklopedija za istinu bileži ženu kaj je hmrla ze sto dvajst dve lete i moža ze sto sedemnajst. Sejeno, pitamo se kaj je tim ljudima jeno leto v živlenju? Ili, bole reči, kaj je njima jeno leto sim tam? Gledim malo i z drugoga vogla, ne samo z čovekove starosti i kolko hoda po Zemli. I leta se rastežeju kak i vreme, kak žvakača. Dok nam je lepo, leta letiju kak se žarke strele, a dok je hudo, ili smo betežni, onda su kak cela večnost, nikak da prejdeju. V jenem letu čovek kojekaj stigne napraviti. Na priliku završiti jenoga razreda škole ili fakulteta. Zdiči hižu pod kroh. Napraviti dete i kinderbeta. Posejati i požeti kuruzu, pšenicu

ili hrž. Spiti se vino z lagva i napraviti novo. Prečitati najmenje tri knjige. Dočekati i preslaviti se blagdane … Morti bi se čovek trebal pustiti i ne misliti na to da je živlenje složeno leto po leto. Morti bi mogel gledati na mesece. Kaj ti je jen mesec. Od plače do plače, režije… Evo, več ne zgledi dobro. Mesecov ima samo dvanajst i za sakoga vidimo samo režije. Tu i tam blesne sedmi ili osmi mesec dok se ide na more. On je drugački. Režije su duple, plača je ista. A kaj če bi gledali živlenje čez dane. Dani su vu filozofiji. Znate ono “carpe diem”, zgrabi dan. To je čist onak zgodno, kajti su dani prekinuti ze spanjem. I onda kak dan počne dok se zbudiš, tak veliju, zgrabi mam dana za roge, počinuti si, napravi najbole kaj moreš, do sledečega spanja. Kaj bi to trebalo biti teško? Dan po dan moreš prežvakati celo leto. Kajti samo jen dan v mesecu dojdeju režije, drugi su v redu. Če bi gledali po danima, trebali bi jih tristo šezdeset pet kaj bi leto skupčali. Tak leto zgledi da dogo traje, a z njim i živlenje (zamisli onda još stoput tak). Morti je bole gledati vuru po vuru. Saka vura je važna, v saki nekaj najdemo. Znam da nekoji nemreju tak gledati jer jim ide na živce kaj dok spiju, tu vuru ne vidiju. Ali če očete to si zabite, ionak trečinu živlenja prespimo, z kojega god vogla gledali. Leto dan je puno. Zemimo sedamdeset letnoga čoveka koji saki den dela istu stvar, na priliku obeduje po dvajst minut. Elementarna matematika, čo-

vek je za svojih sedamdeset let živlenja jeno celo leto presedel za obedom. Još jeno za večerom, jeno leto je čekal, pri doktoru, na semaforu, na pošti, v banki, na stanici, na tehničkomu… Dvajst i več let je prespal. Noč po noč. A pak z drugoga vogla, leto dan i nije tak puno. Za leto dan nemreš postati zaškolani i spameten, nemre ti zrasti šuma, nemreš oditi v penziju… Zavisi kak pogledamo, leto nam more biti dobro i slabo. Negda ti sekira v med padne i se ti ide od roke, a negda se zaredaju samo jad i čemer. Ili se bar tak čini. Političari veliju da je to “stvar perspektive“. I razvlači se to. Razvlači se. Dok si mlajši onda vidiš kak buš napravil hižu, kupil auta, zasnoval velku familiju, odškolal decu. Znaš da to nemreš prek noči, trebala budu leta i leta. Ali kaj onda, imaš tek dvajst. Računaš na najmenje pedeset pred tobom, za se to napraviti. Čini se kak da bu živlenje trajalo zanavek. Tam negdi v sredini živlenja, nekaj od rečenoga napraviš, nekaj ne napraviš, ali nemreš zbeči videti kak ti je vremena zmenkalo. Onda menjaš plana. Hiža bu menša, familija bu menša, auto bu slabeši, i kuburiš dalje. Jedino kaj je menše je plača. Kak je časa se menje tak se čovek pita: čemu bi opče to se delal? V pedesetima ti se više nekak ne da hižu delati če ju do ve nisi napravil. Familiju takaj teško napraviš če ju do ve nisi napravil (nišče te neče), a i biciklin je veliju zdraveši od auta. A vreme ide. Ne da ti da se po-

čineš, premisliš i ideš znova. Če je negda vremena bilo na pretek, vezda se počne brojiti leto po leto. Sako leto je važno, kajti još bi čovek kakvu sitnicu mogel porediti kaj ne bi ljudi rekli da je živel zabadava. I vu tem skrčenom vremenu, leto zgledi važneše kak deset prethodnih skup. Ali je bormeš i brže neg deset prethodnih. Kak je cajta se menje, tak je saka njegova droptinica važneša. E, ve dale ne znam, ali si samo mislim i nagađam. V jenem momentu čovek nekak dojde do toga da je vreme scurelo, pak je srečen dok se vjutro zbudi i vidi da je živlenje ne odišlo bez njega. Sako leto je važno da vidiš kaj se bu dogodilo, saki den dok moreš kakvu ružicu posaditi, saka vura dok ftičeke moreš čuti, saka sekunda da vidiš vnuka ili vnuku. I onda se svetla na pozornici vgasiju i problemi z vremenom prestaneju. Pokojni si zanavek. Ali to ne govorim zato kaj bi ve cocnuli v nekakvu depresiju. Vrnimo se rajši na dane. Če ste mladac ili puca, ili pak stari deda ili baba, sima je jednak dogi dan. Ma zgrabi dana čim ti se jeno oko otpre. Primi ga z dve roke, ze zobima, vudri ga z štakom, z jembrelom, z kapom. Pokaži danu da bu takov kakov ti očeš. Imaš na to pravicu. Svoje dane ne treba vuspoređivati z tuđim danima. Kajti, rekli smo več, oni se razvlačiju kak žvakača gumija. Če si mladi imaš čas, če si stari - nemaš. Zato je i vogel v kojemu sediš i z njega glediš drugački. Oni kaj teško hodaju ideju v bližeši štacun i nemaju vuru na roki kajti jih je ne briga i nemreju si pomoči, a

oni kaj moreju bežati ideju nekam dale i vura jim zvoni čim malo kesneju. Na kraju dana su si bili v štacunu, saki drugač (čak i oni kaj su išli z autom v Zagreb i tam su nikaj ne kupili). Ima to vreme rastezato i nekakve svoje prednosti, če se čovek zna presložiti. Lepo je na priliku da deda i baba, ovi kaj su na izmaku i nemaju više čas živeti, imaju zaprav više čas za vnuka ili vnuku, nego njihovi mladi japa i mama, kojima posel ide dan za danom, da bi režije došle mesec za mesecom, da bi leto po leto, i sami postali deda i baba. Živlenjski krug, vrti se i vrti, več stoletjima, letima, danima, vurama i dela brige sakomu čoveku. A v drugi verziji ima i ona bezbrižna verzija koju popevaju Mejaši & Črlena jabuka, “Noćima danima, ja sam sa jaranima…“ i živlenje je na cveteke. Neje do leta, do nas je. Baš sam negdi prečital da je glava kak škatula. Če v nju namečeš dijamante onda je to kutija za đunđe, a če namečeš smetje onda je kanta za smetje (jen se je pofalil da je njegova kištra za drva). I kaj je onda na kraju jeno leto v živlenju čoveka? Samo vreme v kojemu su, kak vu vreči, si naši vogli z kojih lučemo. Nesmemo pozabiti da je, kak veliju vučenjaki, se “relativno“. Napri rečenomu Joži je v živlenju celo stoletje. A mojemu malomu vnukecu je v jenomu letu celo njegovo živlenje. (A. Horvat, 5/2022) Idući broj Ludbreških novina izlazi 30. lipnja 2022.