str. 8

Četvrt stoljeća Haiku susreta u Ludbregu

Druge subote u mjesecu Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' bio je domaćin 25. Haiku susreta koji je okupio zaljubljenike u japanski trostih

Branko Dijanošić

U sklopu susreta održana je i prigodna origami radionica pod vodstvom ludbreškog origami stručnjaka, Dragutina Gerića

Dragutin Gerić

„Susreti haiku pjesnika u Ludbregu postali su tradicija, a sam grad prepoznat je kao

jedan od gradova - centara haiku poezije

Zato Boris Nazansky, jedan od urednika zbornika, u svom predgovoru poručuje ljubiteljima haiku pjesništva tj. piscima ali i onima koji će to postati krasnu poruku: Neka se i ubuduće, svake godine iznova, zanjišu novi i sve zreliji plodovi na granama vazdazelenog ludbreškog haiku stabla! - Saditelj drveća Zdenko Oreč (ne sam, ne zaboravimo Vladimira Devidéa, Zvonka Perovića, Franju Vrtuleka, Dubravka Bilića, Mirka Vargu kao i sve sudionike prvog domjenka) doista je, premda taj put možda i nije znao da je tako, sad već pomalo daleke 1997. zasadio vazdazeleno haiku stablo čvrsta korijena, snažnih žila i okrepljujućih sokova. - istaknuo je Boris Nazansky.

Oživjeli zaboravljeni običaj ručne košnje trave

BIO JE TO POSAO KOJI JE NEKAD zamjenjivao i teretanu i saunu i solarij

Unašim je krajevima jedan od najvažnijih poslova bila kosidba. Nekad je svaki muškarac znao kositi, i tome se učio od malih nogu. Danas je takav način rada gotovo zaboravljen. Ručne kose zamijenile su kosilice, flakserice i one traktorske kose.

Udruga 'Život' Društvo za biološko – dinamičko gospodarenje Ludbreg sa sjedište u Čukovcu u sklopu manifestacije pod nazivom 'Kosci kosiju kose zvoniju' prve se subote u mjesecu prisjetila upravo na te starinske običaje ručne košnje i pretepanja trave.

Na livadi ispred društvenog doma u Čukovcu tom su se prigodom ponovno mogli čuti zvuci brušenja kose i košenja trave, ali i vidjeti prikaz pretepanja i slaganja sijena u kupove. - Danas je mehanizacija u potpunosti zamijenile ručne kose koje su nekad bile glavno sredstvo za košnju trave. Košnja ručnom kosom znala je trajati po cijeli dan, ovisno i veličini polja, a danas ste gotovi kroz sat, dva. Kosili su muškarci, ali i žene. - objašnjava Nada Ivanić, predsjednica udruge.

Što se same košnje trave tiče, najvažniji dio priprema bilo je klepanje i brušenje kose, jer ako nije bila dobro sklepana i nabrušena, uloženi napor morao je biti puno veći.

Nakon okupljanja u društvenom domu, sudionici manifestacije krenuli su na livadu nasuprot. Na ramenima su se nosile kose, rasove i zubače. Glavni protagonisti prikaza košnje bili su prijatelji udruge, kosac Vlado Ošpuh i kosačice Katica Namjesnik, Štefanija Horvatić, Vera Stančin i Katarina Čurila. Britki zvuk košnje prizvao je neka, pa ne tako davna vremena. Štefanija Horvatić prisjetila se tako svoje mladosti kada je s muškim ukućanima znala ići na sinokošu na košnju trave. - Muškarci su nekad za plaću išli kosit sinokoše, a mi žene, nakon kaj smo nahranile doma svu živinu, smo išle rastepat za njima. Kroz dva dana smo ponovno išle okretat travu da se bolje posuši. Nakon kaj se trava posušila slagali su se kupovi da bi lakše sijeno natovarili na voz. - ispričala nam je uvijek dobro rapoloženaŠtefanija. Upravo je tako bilo i ovog puta, doduše u nekoj ubrzanijoj varijanti. Nakon košnje trave, slijedilo je pretepanje i slaganje sijena na kup. Neizostavan je bio i težački ručak na livadi koji je bio poticaj za zajednički razgovor sudionika i prisjećanje anegdota s polja.

Na kraju spomenimo kako su ovu manifestaciju, ali i rad Udruge sponzorirali: Varaždinska županija, Grad Ludbreg, Općina Veliki Bukovec, Općina Sveti Đurđ, MO Čukovec, te obrtnici, OPG-ovi i građani Varaždinske županije.

Strast prema oplitanju demižonki

Sedamdeset petogodišnji Ludbrežanin Ivan Kovaček čak se šezdeset godina bavio oplitanjem demižonki vrbovom šibom.

U veljači 2019. godine zbog bolova u zglobovima prstiju šaka i problema s kralježnicom odlučio je svom hobiju reći 'dosta je, ne mogu više'. No, nakon dvije godine pauze, jedini 'čuvar' ovog tradicijskog umijeća s ludbreškog područja, počeo je ponovno. -Podosta ljudi je čisteći podrume i tavane pronašlo stare staklene boce i kako znaju za mene donijeli su ih k meni i poklonili mi ih. Slučajno sam naišao i na jednu zapuštenu, ali iskoristivu plantažu vrbove šibe pa se strast prema oplitanju pletenki ponovno razbuktala. Inače, umijeće oplitanja demižonki naučio sam još u osmom razredu osnovne škole. Prvu dvolitrenku počeo sam oplitati naopačke počevši od dna iliti ritke pa prema vrhu staklenke. Međutim, pravilnije je oplitati od vrha iliti grljanjka prema ritki. Ručka se plete na kraju, a vremenski oplitanje traje oko jedan sat po litri zapremine što znači da je za 5 litrenu demižonku potrebno pet sati rada – rekao je Ivan.

Umijeće oplitanja demižonki Ivan je naučio još u osnovnoj školi jer puno se ljudi na ludbreškom području nekada bavilo pletenjem košara za Razvitak pa tako i njegova obitelj. Svojevremeno je ta djelatnost bila i financijski isplativa no vremena se mijenjaju i popularnost pojedinim vrednotama kratko traje. Interes za demižonkama u Hrvatskoj odavno nije velik, čak štoviše, veći je u zemljama izvan Hrvatske. - U demižonkama se osim vina može čuvati rakija ili ulje, a u klijetima ili kućama za odmor demižonke mogu poslužiti kao ukras naročito ako su opletene dvobojnom šibom. Zahvaljujući društvenim mrežama još uvijek postoji interes za demižonke kod naših ljudi koji žive u inozemstvu. Moje demižonke su u Nizozemskoj, Francuskoj i u Sjedinjenim Američkim Državama, a imam upite čak iz Kanade. Trenutno 'na lageru' imam pedesetak demižonki različitih veličina, a najdraža mi je ona koju sam opleo na svoj 75. rođendan – pojasnio je naš sugovornik.

Ako ste pomislili da su zbog 'tvrdih prstiju' Ivanove najnovije demižonke manje kvalitetne grdno ste se prevarili jer za besprijekoran izgled važno je znanje, iskustvo i strast. A sve to ima Ivan Kovaček, posljednji

Ivanove demižonke su u Nizozemskoj, Francuskoj i SADu, ima upite i iz Kanade

Ivan Kovaček i unuk Bono

Završila školska godina i u Glazbenoj školi Ludbreg

Učenici Glazbenog odjela OŠ Ludbreg i ove školske godine osim redovite nastave održali su i produkcije odnosno koncerte. Nakon ukidanja epidemioloških mjera nastupi su održani u svečanoj dvorani dvorca Batthyany uz prisutnost publike na radost svih poklonika glazbe, a posebno roditelja.

Produkcije su održane po odjelima i to redom: produkcija gitarista i tamburaša 19. svibnja, a na kojoj je nastupilo tridesetak učenika, zatim klavirista i harmonikaša 25. svibnja gdje se predstavilo trideset dvoje učenika, a na kraju su nastupili učenici puhačkog odjela 1. lipnja i to na dvije produkcije. Na prvoj su sudjelovali učenici od prvog do trećeg razreda, a na drugoj učenici od četvrtog do šestog razreda glazbene škole. Ukupno je nastupilo 48 mladih puhača koji uče svirati flautu, klarinet, saksofon, trombon ili trubu. Svi nastupi učenika snimljeni su u audio i video formatu od strane djelatnika Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' Ludbreg te su proslijeđene roditeljima. Nastavna godina završila je redovitim godišnjim ispitima po glavnim predmetima i ispitima iz solfeggia. Sredinom lipnja održan je i završni koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyny s početkom u 19 sati, na kojem su se predstavili ponajbolji učenici u prethodnoj školskoj godini, mali komorni sastavi, školski puhački i tamburaški orkestar te na kraju i zbor osnovne glazbene škole.

Održane su i audicije prvašića za novu školsku godinu 2022./2023. te upisi svih koji žele nastaviti muzičko obrazovanje i u sljedećoj školskoj godini. Instrumenti koji se uče u glazbenoj školi su: blok flauta, flauta, klarinet, saksofon, truba, rog, trombon, klavir, harmonika, gitara i tambure. Ukoliko se na ljetnom upisnom roku ne popune sva upisna mjesta održat će se i jesenski upisni rok. Piše: Dražen Vađunec

LJETO U ZAJEDNICI TEHNIČKE KULTURE Svakodnevne tehničke radionice za djecu

Zajednica tehničke kulture Ludbreg zajedno sa udrugom Klub tehnike Ludbreg po prvi puta organizira svakodnevne tehničke radionice za djecu. - Uvidjeli smo da veći broj djece ove godine ne ide na more I da im je potrebna aktivnost koja bi ih odvojila od elektronskih naprava. Zato smo odlučili uložiti sve svoje resurse da im ponudimo radionice kroz čitavo ljeto. - objašnjavaju iz Kluba tehnike.

Radionice su raspoređene po tjednima od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati. svakodnevno trčanje po karti Ludbrega.

PRIDRUŽI SE I TI!

Više detalja i upis željenog tjedna radionice ide preko web stranice www.ztkl.hr - Potrebno je ispuniti upisnicu kako bi mi mogli znati nešto više od djeci koja dolaze, te broj djece koji dolazi, da se možemo pripremiti u materijalu, ali i u broju potrebnih mentora. - poručuju iz Zajednice tehničke kulture.

Ove godine u Ludbreg dovode raketarstvo i to iz Čakovca, a novost su i radionice fizike koje vodi mladi student kemije i fizike iz Ludbrega.

- Znanje nije gnjavaža, znanje je moć i može se steći na niz zanimljivih načina. Mi želimo djeci ponuditi ljetni način učenja uz druženje. Jer prije svega želimo da se djeca tih 4 sata kod nas druže. Ako je bilo koje dijete osamljeno doma kad su roditelji na poslu, pošaljite ga k nama bez brige i problema. - ističu iz Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega.

Radionice koje će biti obuhvaćene programom:

ROBOTIKA – zanimljiv način kako naučiti programirati putem micro:bit pločica i vozila Maqueen ili Mbot

RAKETARSTVO – izrada jednostavnih raketa koje se odmah nakon izrade ispucavaju na obližnjoj livadi.

FOTOGRAFIJA – početni tečaj fotografije na uređajima s kojima djeca raspolažu

MAKETARSTVO – koriste se Unimat pilice kojima se reže šper ploča te se tako formiraju razni oblici i građevine.

FIZIKA – zanimljiv i poučan pristup fizici uz eksperimente i savjete kako učiti fiziku. Fizika se održava samo u terminima 25. 7. - 29. 7. i 1. 8. - 5. 8.

ELEKTRONIKA – izrada elektroničke značke. Vježba se kako lemiti i uče se osnove elektronike.

ORIJENTACIJSKO TRČANJE – učenje osnovih pojmova kod čitanja karte i

Sjećanje

DJURAN ĐURĐICA 25.6.2019. – 25.6.2022. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima.

suprug Zlatko

Izložba je zainteresirala publiku

Zoran Horvat slobodno vrijeme provodi ploveći slikarskom umjetnošću

Program 'Ludbreg petkom' ovog je mjeseca ugostio izložbu slika ‘Živjeti snove’ autora Zorana Horvata.

Zoran Horvat (52) dolazi iz Donje Dubrave. Oženjen, otac troje djece, po zanimanju elektrotehničar. Strastveni je zaljubljenik u umjetnost bilo to glazba ili slikarstvo u amaterskom smislu. - Okušao sam se u slikarstvu 1995. godine. Želja mi je bila imati jedno dobro umjetničko djelo poznatog slikara. Pošto si to nisam mogao priuštiti, odlučio sam sebi naslikati 'umjetničko djelo'. Kao amateru prva slika mi je uspjela i dala hrabrost da nastavim dalje. No, tada je ljubav prema glazbi prevagnula. Slikarstvu sam se ozbiljnije vratio 2016. godine i počeo slika u tehnici spreja, akrila i ulja. Nešto je u meni, kako ja volim reći, i moram to jednostavno 'izbaciti van', bilo glazbom ili evo sad na platnu. - objašnjava autor.

Za sebe kaže da volim istraživati smjerove kao što su impresionizam, apstrakcija i geometrijska apstrakcija. - U tih 6 godina kako se intenzivnije bavim slikarstvom napravio sam dosta toga, dosta sam aktivan. Počeo sam raditi i u tehnici spreja pa sam napravio jedan serijal od 24 slike. Savjetovali su me da probam i ulje na platnu, pa akril. Te dvije tehnike sam baš zavolio i u zadnje vrijeme ih koristim često. - kaže Zoran Horvat.

Motivi njegovih radova su pretežito pejzaži iz međimurskog krajolika, ali nisu mu strana ni druga područja i motivi. - Ja sam čovjek sa sela. Okružen sam predivnom prirodom i to je nešto što me fascinira i inspirira. Često odem na Dravu,

U Dvorcu Batthyany održana izložba slika Vilima Svečnjaka

Višnja Stopar Poljančić i Branko Dijanošić

Nakon osam godina pauze, zainteresiranoj javnosti ponovno su prezentiramo radovi velikana hrvatskog slikarstva prošloga stoljeća, Vilima Svečnjaka, i to upravo u Ludbregu.

Vilim Svečnjak je hrvatski akademski slikar koji je obilježio jedan duži period u likovnom stvaralaštvu, ako uzmemo u obzir godine u kojima se aktivno bavio umjetničkim stvaranjem. Započeo je na kiparstvu, ali je slikarstvo ipak prevagnulo, pa je tako 1929. godine, dvije godine nakon upisa na akademiju, promijenio odjel. Već 1938. godine u dobi od 32 godine imao je prvu samostalnu izložbu, a aktivno je stvarao do 1993. godine. Zanimljivo je da svoje slike, po dovršetku, uglavnom nije potpisivao, a činio bi to uvijek u prisustvu kupca, pričajući o ideji i nastanku slike.

Vilim Svečnjak dio je svojih radova zajedno sa suprugom Martom prije smrti darovao Gradu Zagrebu. Ostali radovi su nakon njegove smrti pripali obitelji.

Ovom je prigodom u izložbenom prostoru dvorca Batthyany izloženo 20 njegovih radova upravo iz navedene obiteljske ostavštine. Najstariji izloženi rad je iz 1938. godine, a najmlađe iz 1988. godine. Time se nastoji pokazati presjek njegovog stvaralaštva kroz tako dugi vremenski period.

- Radi se o jednoj osebujnoj i složenoj stvaralačka osobnost. Reakcija na događaje koji su mu bili istodobni, poticala ga je na razvitak. Ponekad je trebalo proći neko vrijeme da bi se njegov eksperiment shvatio u pravom kontekstu. Interesantan je i fundus njegovih djela koji se nije bazirao samo na uljima, već je tu i grafika, crteži, scenografije, batik, tapiserije i keramika. Različiti načini likovnog izražavanja. Materijali na kojima je slikao također variraju od šperploče, lesonita, kartona, platna i papira. - prilikom otvorenja istaknuo je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' na čiju je inicijativu izložba i upriličena.

Otvorenju izložbe nazočila je i Višnja Stopar Poljančić, Svečnjakova nećakinja i jedina zakonska nasljednica njegovih mnogobrojnih djela. - Ovom prigodom zahvaljujem gospođi Višnji Stopar Poljančić koja nam je omogućila da njegova djela budu ovdje izložena, kao i gospodinu Igoru Merlinu koji nam je pomogao oko realizacije. - poručio je Branko Dijanošić.

Vilim Svečnjak rođen je 12. srpnja 1906. godine u Zagrebu. Počeo je crtati od najranijeg djetinjstva te je sam kazao: „Svaki slobodni trenutak pasionirano sam koristio za crtanje i bojanje. Tako se u meni rodio slikar.“

Vilim je pohađao osnovnu školu u Čabru nakon čega nastavlja školovanje na Drugoj realnoj gimanziji u Zagrebu. 1927. upisuje Umjetničku akademiju, kiparski odjel. 1929. prelazi na slikarski odjel.

Izlagao je s grupom Zemlja, bio je član grupe Napredni hrvatski umjetnici, jedan od utemeljitelja grupe Mart, utemeljitelj grupe Ars. Utemeljio je ljevičarski Pučki teatar u Zagrebu, podružnicu ULUH-a u Rijeci te Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci koju je vodio do 1951. Radio je kao redatelj u karlovačkom kazalištu i kao scenograf u HNK u Zagrebu, predavao je likovni odgoj na sušačkoj gimnaziji u Rijeci, bio je nastavnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Kontinuirano je samostalno i skupno izlagao od 1934. godine do kraja života. Sudjelovao je na više od tristo skupnih izložbi.

Učenici Glazbene škole Varaždin u Dvorcu Batthyany snimili video uradak

Pridonose promociji neotkrivene ljepote ludbreškog kraja

Barokna vizura dvorca Batthany u Ludbregu bila je idealna za novi video uradak nastao u suradnji Glazbene škole u Varaždinu i Koncertnog ureda Varaždin u sklopu projekta “Neispričana ljepota i glazba Varaždinske županije” koji se provodi pod pokroviteljstvom Varaždinske županije.

Kako se glazba pokazala kao umjetnički izričaj koji je uvelike obogatio kulturu i utjecao na razvoj kulture kao takve, ovaj se projekt pokazao najboljim načinom promocije Varaždina i Varaždinske županije. Kroz video uratke koji sadrže umjetničke dosege varaždinske Glazbene škole snimljene na atraktivnim i nedovoljno istaknutim lokalitetima Varaždinske županije, cilj je ostvariti što veću vidljivost županije na europskoj i svjetskoj razini.

Tako će članovi gitarskog seksteta Glazbene škole u Varaždinu svojim video uratkom pridonijeti i promociji grada Ludbrega. Učenici varaždinske Glazbene škole Roko Kočet, David Golenja, Iva Vojnović, Nela Grđan, Mia Galić i Ema Posavec Kovač, uz podršku svog mentora, nastavnika gitare Morena Vincekovića, u svojoj su interpretaciji snimili skladbe D. Šostakoviča, C. Gardela i poznatu Pink Panter temu H. Mancinija. – Vjerujemo kako će ovaj video uradak povećati interes za neotkrivenu ljepotu ludbreškog kraja, ali isto tako i za samu Glazbenu školu kojoj uskoro predstoje upisi u osnovnu i srednju školu. Svojim talentom mladi su glazbenici oduševili sve prisutne u Ludbregu, a zasigurno će svojim video uratkom i vas – poručili su iz GŠ Varaždin.

poslikam si stotinjak fotografija, odaberem ono što me se najviše dojmi i krenem slikati. - kaže

autor koji se gledajući emisiju o uglednom hrvatskom kiparu Ivanu Kožariću zaljubio i u skulpture. - Odem u garažu i tražim materijale od kojih bi mogao nešto izraditi. Nemam puno toga, ali skulptura je recimo isto nešto što mi se sviđa. - otkriva.

Zoran Horvat izlagao je nekoliko puta na manifestacijama u Donjoj Dubravi, a posebno mu je drago izlaganje na izložbi ‘GRISIA 2017’ u Rovinju.

Ludbrežanima se pak predstavio s 23 likovna djela. Radi se većinom o slikama krajolika među kojima je i prikaz starog centra Donje Dubrave. Tu su i dravski motivi, ali i oni morski. - Slikarstvo je za mene putovanje kroz osjećaje, u kojem slikar ima tu privilegiju da pomoću kista i boja svoje misli prenese na platno, te otputuje bilo kuda i bilo gdje. - zaključuje autor.

Za kraj napomenimo kako je izložbu otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Branko Dijanošić, a u programu otvorenja sudjelovao je i trio saksofona koji je dio Puhačkog orkestra Donja Dubrava pod umjetničkim ravnanjem profesora Antuna Horvata.

STRASTVENI JE ZALJUBLJENIK U UMJETNOST, BILO TO GLAZBA ILI SLIKARSTVO

Zoran Horvat, Branko Dijanošić i Trio saksofona

OBILJEŽENI DANI MEDIJSKE PISMENOSTI

Brojnim predavanjima za učenike petih razreda OŠ Ludbreg knjižnica je obilježila Dane medijske pismenosti. Uz PowerPoint prezentaciju djeca su naučiti ponešto o novim medijima za prenos informacija. Razgovarali su i o opasnostima koje vrebaju prilikom njihova korištenja. Naučili su da se na internetu kao i u stvarnome životu treba držati pravila lijepog ponašanja. Nasilje nigdje nije prihvatljivo, a to se odnosi i na virtualno okruženje. - Vezano uz dane medijske pismenosti, uključili su se peti razredi kojima ja predajem. Odlučili smo doći u knjižnicu. Ovim putem se zahvaljujem svima koji su nam pružili gostoprimstvo i pokazali prekrasnu prezentaciju. Saznali smo nešto općenito o medijima, knjizi, tisku i internetu. Djeca dosta toga znaju ali su i dosta toga prvi puta čula. Pažljivo su slušali i odgovarali na postavljena pitanja. To je bio za njih zanimljiv doživljaj uživo. Uz rad koji smo imali u razredu, ovo u knjižnici je bio vrhunac. Osim predavanja upoznali su se i s knjižničnim aktivnostima i sadržajima. Razgledali knjige, sjeli i čitali. - poručila je učiteljica Ljudmila Kladić te istaknula kako se raduje daljnjoj suradnji OŠ Ludbreg s knjižnicom.

Učenici petih razreda OŠ Ludbreg posjetili knjižnicu i učili o medijskoj pismenosti

Lijepo pjeva za lugom djevojka – još jedna državna smotra “Pajdašicama”

U organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih društava Varaždinske županije u Ivancu je prve subote u mjesecu, 4. lipnja, održana županijska smotra zborova i malih vokalnih sastava. Smotra je održana za četiri kategorije – Izvorna pučka glazba, Folklorni mali vokalni sastavi i komorni zborovi, Slobodni stilovi i žanrovi te Zborovi.

Ludbreške ”Pajdašice”, ovogodišnje dobitnice Plakete grada Ludbrega, nastupom na smotri nastavile su uspješan niz te će odlukom izbornika Hrvatskog sabora kulture, g. Roberta Homena, i ove godine po petnaesti put braniti boje Varaždinske županije na državnoj smotri, u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava.

Pod vodstvom glazbene pedagoginje prof. Zdenke Knapić, nastupile su Stela Pavetić, Ana Katalenić, Brankica Pivac, Ivana Jalšić Kolak, Maša Horvat, Andreja Horvat Ročkar i Doroteja Novak.

Izvele su četiri skladbe: “Koj za kolo” (arr. K. B. Markovica), “Dobri denek“ (Emil Cosetto), “Lijepo pjeva za lugom djevojka” (arr. B. Potočnik) i “Kad snašice v krčmu zajdu (arr. K. Šimičić).

Državna smotra Zborova i malih vokalnih sastava Hrvatskog sabora kulture održat će se tijekom listopada 2022. u Koprivnici.