zlatom. str

Jedini iz Hrvatske za graševinu nagrađeni zlatom

Poznato je da vinari iz Varaždinske županije već tri godine sudjeluju, sa svojim uzorcima vina, na najvećoj svjetskoj izložbi vina u Londonu. Ludbreška vinarija 'deMar' na ovogodišnjem prestižnom 19. Decanter World Wine Awards-u nastupila je drugi put. Nakon prošlogodišnjeg srebra za graševinu i bronce za rajnski rizling ove su godine, jedini iz Hrvatske, za graševinu nagrađeni zlatom. Kad su stigli službeni rezultati iz Londona, poslovni partner Dejan Levanček uskliknuo je 'Uspjeli smo!' i slavlje u vinogradu na Gracima moglo je početi. -Naravno da smo izuzetno ponosni i sretni zbog tog našeg uspjeha. Odmah istog popodneva okupilo se društvo prijatelja koji su nam došli čestitati, a mobiteli su neprestano zvonili tako da se nismo stigli niti svima javiti – rekao je Dejan. -Zlato za graševinu koja je na Decanteru u Londonu dobila 96 bodova je najvrijednije postignuće naše vinarije dosad, ali i sva ostala naša vina su nagrađena. Naime, u London smo ove godine poslali uzorke četiri vrste vina: graševine, rajnskog rizlinga, muškat ottonela i pinota sivog. Osim zlatne graševine, pinot sivi je nagrađen srebrom, a bronce smo dobili za rajnski rizling i muškat ottonel – rekao je Mario Funtek, vlasnik vinarije deMar.

Proizvode i prodaju sedam vrsta vina: graševinu, pinot sivi, rajnski rizling, muškat žuti, muškat ottonel i veseljak cuvee. Naglasak stavljaju na kvalitetu, a ne na količinu. -Pretprošle godine započeli smo s izgradnjom nove vinarije i trenutno izvodimo završne vanjske radove. Uređujemo i okoliš s teniskim terenom u sklopu vinarije te planiramo jesensku berbu odraditi u novim prostorima. Naravno da će nas ovogodišnje zlato iz Londona dodatno motivirati da sve planirane radove još prije završimo. Isto tako ta nagrada nam je obaveza da zadržimo kvalitetu naših vina – završio je Mario Funtek.

Osim ludbreške vinarije 'deMar' na natjecanju u Londonu sudjelovalo je još 13 vinara iz Varaždinske županije. Osvojeno je jedno zlato, 12 srebra te 25 bronci. Od ludbreških vinara Vinarija Stručić dobila je srebro za rajnski rizling, Vinarija Makar srebro za graševinu te bronce za muškat žuti i manzoni, a Vinska kuća Kirić tri bronce za graševinu, pinot bijeli i šampanjac Lura Bela Bruti. -Čestitam svim našim vinarima jer smo ove godine, na ovoj prestižnoj izložbi u Londonu, nadmašili naš prošlogodišnji uspjeh. Posebne čestitke upućujem vinariji 'deMar' koja je Županiji priskrbila prvu zlatnu medalju. Ponosni smo na kvalitetu vina koja su rezultat dugogodišnjeg iskustva i znanja kao i primjene novih tehnologija – rekao je Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije.

Medalje iz Londona za naše vinare imaju veliko značenje jer su one izborene u oštroj konkurenciji među 18 500 uzoraka pristiglih iz cijeloga svijeta. Piše: Dražen Vađunec

DeMar vinarija najmlađa je vinarija ludbreškog vinogorja, ali i Varaždinske županije koja aktivno djeluje tek šest godina.

'Naš kutak za dobar trenutak'

Slogan je to uz pomoću kojeg Anita i Miroslav Janković opisuju svoj ne tako mali 'raj' koji se prostire na više od 5000 m²

Naime, na pitoresknim brežuljcima nedaleko Ludbrega s prvim su danom svibnja, za turiste željne mira i bijega od užurbanog načina života, otvorili Kuću za odmor Janković.

Kuća je smještena u Segovini, malom selu izoliranom od buke i prometa, a od Ludbrega udaljenom svega 6 kilometara.

S obzirom da sjever Hrvatske postaje sve zanimljiviji turistima koji žele otkrivati prirodu i sve blagodati koje ona donosi sa sobom, supružnici Janković odlučili su se okušati u ovom sve popularnije obliku turizma. Na upuštanje u ovakav pothvat potaknuo ih je, kažu, gradonačelnik Dubravko Bilić. - Pričalo se da na području grada Ludbrega fali smještajnih jedinica. Malo smo razmišljali o tome i odlučili probati. Mislili smo: Zašto ne? Lokacija na kojoj se nalazi kuća je stvarno mirna, nema prometa i to je ono što ljudima treba. Da dođu negdje gdje im nitko neće smetati i gdje će se moći skroz opustiti, pustiti radio, ne brinuti o tuđim pogledima. - započinju svoju priču supružnici Anita i Miroslav Janković. Okrupnili su stoga četiri parcele i krenuli u stvaranje oaze mira i opuštanja. Kuću su uredili u tradicionalnom domaćem štihu da bi se njihovi gosti osjećali kao kod kuće, a okućnicu obogatili cvijećem, ukrasnim grmljem, klupama, kućicama za ptice, vrtnim ljuljačkama, šaljivim slamnatim čovječuljcima, minijaturnim šetnicama te zabavnim porukama izrezbarenim na drvenim daskama. Uistinu jedna originalna kulisa. - Uređivali smo sve skoro dvije godine. Bilo je tu puno posla, ali nismo žurili i postavljali si rokove. Uživali smo u procesu i izradi svakog detalja koji krasi kuću i okućnicu. Ideje su dolazile same od sebe, a vodeću riječ oko uređenja imala je supruga. - priča nam Miroslav koji zajedno s Anitom u kući za odmor provodi svaki slobodan trenutak. - Uvijek ima posla, posebno oko okućnice. Evo sad je sezona košnje. Površina je velika pa treba to održavati. A, i kad nema toliko posla dođemo čisto provjeriti je li sve uredu. - kažu. To im doduše nije problem jer žive svega petstotinjak metara dalje.

Njihova kuća za odmor sastoji se od kuhinje povezane s blagovaonom i dnevnim boravkom, spavaće sobe, kupaone i vanjske terase koju krasi velika okućnica. - Uredili smo i spa zonu tako da gostima nudimo luksuzni unutarnji jacuzzi te infracrvenu saunu. Tu je i montažni vanjski bazen, igralište za djecu, igralište za košarku, badminton, odbojku, mali nogomet, vanjski roštilj s drvima, set za kotlovinu, kotlić za gulaš. Slobodno se koristi sve što se ovdje nalazi, pa tako i voćnjak koji obiluje raznim vrstama voćaka te vrt u kojem je zasađeno povrće te aromatično i začinsko bilje. - objašnjava Miroslav koji je zadovoljan dosadašnjim interesom i reakcijom gostiju. - Od kad smo službeno krenuli s iznajmljivanjem, svaki vikenda nam je bio popunjen. Obično nam dolaze parovi jer je kuća namijenjena za 4 osobe plus dječji krevetić. Imali smo goste iz našeg varaždinskog kraja, koprivničkog kraja, ali i iz Zagreba. Za sve uvijek pripremimo mali poklon na odlasku, a njihove reakcije su do sad uvijek bile pozitivne. Mi ih ne ometamo, a opet na raspolaganju smo im ako nas trebaju jer živimo blizu. To im odgovara. - zaključuju supružnici.

Ne dvoje da je njihova investicija bila dobra odluka

Tek su ušli u svijet turizma i ugostiteljstva, a Anita i Miroslav Jankovići već imaju najavljene goste za nekoliko mjeseci unaprijed.

Anita i Miroslav Janković

Antunovo u Selniku

Vjerski i zabavni program privukao brojne posjetitelje

Tradicionalno proštenje Antunovo i ove je godine održano u Selniku. Program je započeo nogometnim utakmicama mlađih uzrasnih kategorija na igralištu NK Plitvica, a zatim su igrali veterani. U utakmici veteranskih ekipa domaće Plitvice i Podravine pobjedu od 1:4 odnijeli su favorizirani Ludbrežani. Ove godine NK Plitvica slavi 85 godina uspješnog djelovanja pa je za vrtnu zabavu pokraj nogometnog igrališta angažiran popularni koprivnički bend Tragovi u kojem sviraju i dvojica Ludbrežana. Ne treba napominjati da je odaziv publike na trosatnu svirku Tragova bio velik.

Dok se čekalo na početak njihove svirke predsjednik VMO Krešimir Horvat podijelio je tri posebna priznanja i to Mariji Kolak, Kristini Bačani i Krešimiru Miroslav. Mariji i Kristini priznato je 'selničko državljanstvo' u stopostotnom postotku, a Krešimir će se još morati 'dokazati' kako bi i njega mogli zvati Selničar.

U vjerskom dijelu, poslijepodne, održana je i sveta misa koju je u odsutnosti ludbreških župnika vodio umirovljeni župnik Ivan Vugrinčić iz Donjeg Mihaljevca. Piše: Dražen Vađunec

Međugeneracijska likovna radionica

Mješoviti pjevački zbor Podravina Ludbreg u suradnji s Gradom Ludbregom organizirao je Međugeneracijsku likovnu radionicu. Radionica crtanja, slikanja, ali i sastavljanja stihova na kajkavskom jeziku održana je u maloj dvorani Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak. -Na radionicu smo pozvali učenike 2.d razreda Osnovne škole Ludbreg, njihovu razrednicu Žaklinu Žnidarić, a odazvalo se njih sedamnaest. Likovnu radionicu vodile su mentorice iz Likovnog udruženja Ludbreg Elvira Štabi i Marija Kovačić. Zvučnu kulisu na akustičnoj gitari izvodila nam je profesorica engleskog jezika Dolores Kovačić – rekla je Jasmina Bačani, predsjednica MPZ Podravina.

Na radionici je aktivno sudjelovalo i sedam članova MPZ Podravina koji su se također okušali u crtanju i 'izgradnji' stihova na kajkavštini. -Učenički radovi bit će izloženi u školi u njihovoj razrednoj učionici, a sva likovno-tehnička sredstva koja nisu potrošena na radionici učenici će moći uzeti sebi ili odnijeti u školu za potrebe likovne kulture u sljedećoj školskoj godini – pojasnila je Jasmina Bačani.

Za sudionike radionice organizatori su pripremili klipiće, sokove i svježe trešnje, a po završetku radionice predsjednica Jasmina darivala je učenike paketićima sa slatkišima i školskim priborom te mentore prigodnim poklonima. Piše: Dražen Vađunec

Cjelodnevni program Udruge Dia-Mell Ludbreg

U nedjelju, 12. lipnja, Udruga oboljelih od dijabetesa Dia-Mell Ludbreg organizirala je cjelodnevni program kod Lovačkog doma. Prvo je održana izborna skupština Udruge na kojoj je pribivao i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Gradonačelnik je sve nazočne pozdravio, pohvalio rad i rukovodstvo Udruge te obećao daljnju suradnju za što bolje rezultate Udruge. Podsjetimo, Udruga Dia-Mell prevenira šećernu bolest te savjetuje i pomaže oboljelima. Dijabetes se, osim kod odraslih, sve češće javlja i kod mlađih dobnih skupina pa čak i kod sasvim male djece stoga je prevencija i edukacija izuzetno bitna.

Za predsjednicu Udruge Dia-Mell ponovo je izabrana ludbreška liječnica Dragica Lukić, a za zamjenice su izabrane Kristina Kelemen i Lidija Pokos.

Na skupštini je bilo prisutno šezdesetak članova, a nakon službenog dijela slijedio je ručak za sve prisutne. Poslije ručka stihove su kazivala djeca predmetne nastave OŠ Ludbreg pod vodstvom učiteljice Ljudmile Kladić, a članice Udruge žena Veliko srce Sveti Đurđ izvele su igrokaz 'Dijeta'. Nakon toga održane su sportske igre, tombola i vrtna zabava uz živu glazbu. Piše: Dražen Vađunec

Jubilarna 35. Ludbreška biciklijada

Jubilarno trideset peto izdanje popularne Ludbreške biciklijade održano je 11. lipnja po ugodno sunčanom vremenu s umjerenim sjevernim vjetrom. Kao što je uobičajeno start Ludbreške biciklijade bio je na Trgu Presvetog Trojstva, a cilj na Otoku mladosti uz neizostavni grah s kobasicama i tradicionalnu tombolu.

-Ove godine u čast jubilarnoj 35. biciklijadi i ukinutim epidemiološkim mjerama organizirana je i živa muzika, a organizirali smo i bogatu ponudu od dvadesetak vrsta kraft piva. Zbog jubileja čak troje biciklista osvojilo je poklon bonove kojima mogu podići bicikle u trgovini. Posebno smo nagradili i 87-godišnjeg Antuna Strniščaka koji je već desetak godina najstariji sudionik Ludbreške biciklijade. U tomboli smo imali još niz drugih nagrada kao što su sjedalice za djecu, biciklistički pribor i sl. – rekla je Andrea Horvat, direktorica Turističke zajednice područja Centar svijeta. Na biciklijadi je sudjelovalo 167 biciklista što nije rekordni broj, ali je povećanje za četrdesetak biciklista u odnosu na prošlu godinu. O najstarijem sudioniku biciklijade pišemo iz godine u godinu, a najmlađeg sudionika zapazili smo u velikoj skupini biciklista obitelji Vađon iz Sesveta Ludbreških. -Nakon višegodišnjeg davanja samog sebe za nogomet evo konačno se bavimo rekreativnim aktivnostima od kojih koristi imamo mi sami. Uz planinarenje, mislim da je bicikliranje vrlo dobar izbor za održavanje zdravlja bez stresa. Ovdje nas je desetak, zabavljamo se i lijepo nas je vidjeti na okupu. Tu su mi sinovi Nino i Neno, snaha, njezina sestra i muž s djecom. Ovdje su i moji unuci, a ovaj mali zvrk Noel je vjerojatno najmlađi sudionik biciklijade – rekao je Darko Vađon, zdravstveni djelatnik.

Osim biciklista koji su redoviti sudionici, Ludbreška biciklijada svake godine privuče i nove sudionike. Međutim, organizatori biciklijade su uvijek isti, a to su Grad Ludbreg i Turistička zajednica područja Centar svijeta. Ono što je novo i drugačije zapisali smo na kraju jer prosječni čitatelj zapamti najviše od onog što piše na početku i na kraju teksta. Dakle, podjelu porcija s grahom, za sve posjetitelje Ludbreške biciklijade, po prvi put i to veoma uspješno odradile su članice Udruge Narcica Ludbreg. Organizatori se Narcisama zahvaljuju na angažmanu što znači da bi cure grah mogle dijeliti i sljedeće godine. Piše: Dražen Vađunec

Četvrt stoljeća Haiku susreta u Ludbregu

Druge subote u mjesecu Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' bio je domaćin 25. Haiku susreta koji je okupio zaljubljenike u japanski trostih

- Sve do 2020. susreta je uvijek bilo više nego zbornika, a onda je koronavirusna pandemija spriječila susret uživo, ali nije zaustavila izlaženje zbornika i tako smo od prošle godine na jednakome broju susreta i pratećih haiku izdanja. Ove je godine ta brojka jubilarna. - u predgovoru novog 25. Haiku zbornika ističe Boris Nazansky koji ga uređuje uz Alenku Zorman.

Upravo je predstavljanje novog zbornika bio središnji događaj ovogodišnjeg 25. Haiku susreta koji se 11. lipnja održao u Ludbreg. Tridesetak je zaljubljenika u haiku nestrpljivo iščekivalo da odzvoni podne ne bi li u svečanoj dvorani dvorca Batthyany započelo predstavljanje ovog međunarodno poznatog i priznatog zbornika.

Osvrćući se na proteklih 25 godina haiku susreta evidentno je da je Ludbreg kao centar svijeta zaslužio primat središnjega grada haiku-pjesništva koji je prerastao lokalne okvire te doživio međunarodnu reputaciju što iz godine u godinu potvrđuje sve više eminentnih haiku-pjesnika koji se javljaju iz najpoznatijih zemalja svijeta koje cijene haiku. - Na ovogodišnji natječaj svoje je haikue poslalo sto četrdeset četvero (144) autora iz Hrvatske (80), Srbije (15), Bosne i Hercegovine (10), Slovenije (7), Bugarske i Italije (po 5), Poljske i Sjedinjenih Američkih Država (po 3), Crne Gore, Kanade i Mađarske (po 2), Belgije, Grčke, Filipina, Francuske, Indije, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije po 1. - istaknuo je u ime domaćina Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', ravnatelj Branko Dijanošić.

Ukupno su, zajedno s haikuima pristiglim za natječaj “Afrodita”, stigla 764 haikua od čega je u zbornik uvršten 450 haiku. Po jedan objavljeni haiku ima devetnaestero autora, po dva četrnaestero autora, po tri pedesetero autora, po četiri tridesetero autor, po pet osamnaestero autora i po šest haikua desetero autora.

Neki od njih prisustvovali su Haiku susretu pa su prema tradiciji svoje haikue i pročitali.

Nagrada Gavran

I ove je godine održan natječaj za haiku Gavran koji se organizira u čast i na sjećanje na utemeljitelja ludbreških Haiku susreta Zdenka Oreča Gavrana.

Ovogodišnja tema bila je mladi. Haikue je na natjčaj poslalo 76-ero autora iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Bugarske, Belgije, Crne Gore, Irana, Kanade, Kine, Mađarske, Nepala, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije. Haikue su ocjenjivali hrvatski pjesnici haikua Enes Kišević i Boris Nazansky.

Prvo mjesto otišlo je u Italiju Jacopu 'Flaminiusu' Rubinu, drugo mjesto Jeleni Stanojčić, a treće Tonki Lovrić.

Nagrada 'Afrodita'

Dodijeljena je i jedinstvena nagrada 'Afrodit' koju dodjeljuje Mirko Varga za najbolje erotske haiku. - Susret se održava 11. lipnja. Ako pogledamo simboliku, jedan plus jedan je dva, plus šest je osam, a osam je sretni broj u Japanu i Kini. Ja sam stoga odlučio da ću danas dodijeliti čak osam nagrada i to pet trećih, dvije druge i jedna prva. - istaknuo je tom prilikom Varga.

Prvo mjesto za najbolji erotski haiku ove je godine otišlo u SAD. Dobitnik nagrade je Edward Cody Huddleston.

Napomenimo i kako su sudionici haiku susreta osim u japanskoj poeziji imali prilike uživati i u maloj prigodnoj izložbi bonsai drvca koju je upriličila ludbreška Bonsai udruga ‘Sjeverozapad’, zatim u izložbi slika velikana hrvatskog slikarstva Vilima Svečnjaka, origami radionici pod vodstvom ludbreškog origami stručnjaka Dragutina Gerića, te u šetnji ludbreškom šetnicom i Otokom mladosti gdje su posjetili japanski vrt u kojem je postavljena spomen ploča Zdenku Oreču te metalna konstrukcija ždrala.