Ludbreške novine broj 186

IGRALI ZABORAVLJENE IGRE

Mališani okupirali dedekov dvor

VRGANJ KA-PI-TA-LAC!

Mladen Gača pronašao „trofej“ težak točno 1360 grama. str. 20.

VATROGASNI KOTLIĆ

DVD Hrastovsko okupilo vatrogasne ekipe, ovog puta radi kuhanja. str. 20.

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 186 / GODINA XVII. 28. LISTOPAD 2022.

'Oko njega je bilo još nekoliko samo malo manjih vrganja. Sretan dan, što drugo reći. '

Uz vatrogasni kotlić pripremljeni su i dodatni edukativni, ali i zabavni sadržaji.

OGLAS

Centar za socijalnu skrb Ludbreg objavljuje prodaju nekretnine u vlasništvu štićenika i to:

1. Nekretnine upisane u k.o. Lunjkovec

-čkbr. 138/21 – oranica Gaj, površine 3244 m2 -čkbr. 140/41 – Ledine, oranica i livada, ukupne površine 1899 m2

2. Početna cijena utvrđuje se u sveukupnom iznosu od 32. 300,00 kuna. -isplata kupoprodajne cijene je s danom potpisa kupoprodajnog ugovora

3. Zainteresirane osobe se pozivaju da svoju ponudu za kupnju predmetnih nekretnina dostave pisanim putem na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, u roku od 8 dana od objave ovog oglasa.

4. Ponuda mora sadržavati osobno ime, OIB i adresu ponuditelja, ponuđenu kupoprodajnu cijenu.

5. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda, a odabir najpovoljnije ponude izvršit će Stručno vijeće Centra za socijalnu skrb Ludbreg.

6. O rezultatima izbora najpovoljnije ponude sudionici će biti obaviješteni pismeno, u roku 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

7. Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključit će se s odabranim ponuđačem, u obliku javnobilježničke isprave.

Centar za socijalnu skrb Ludbreg

Ludbreg će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će otvoriti Newton sobe

Kao prvi grad u Hrvatskoj, Ludbreg će uskoro dobiti Newton sobe. Riječ je o sobama u kojima se obrazovanje pruža u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i to kroz inspirativno okruženje za učenje. Newton sobe realizirat će se kroz projekt

„Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI ukupne vrijednosti 22.217.250,00 kn odnosno

2.950.302,10 EUR. Jedan od najvećih projekata u povijesti Grada Ludbrega već je započeo s implementacijom i trajat će do kraja travnja 2024. godine kada se otprilike očekuje otvorenje Newton soba. Od spomenutog iznosa 85 posto financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici:

Matea Maltarić, Miroslav Vađunec

Redakcija: Branko Dijanošić, Iva

Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

- Ovim projektom Grad i partneri uspostavit će LORI, regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao neformalni oblik suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, osnovnih škola te drugih dionika. LORI će se temeljiti na STEM tematskom području, uvođenju informacijsko komunikacijskih tehnologija u odgoj i obrazovanje te na razvoju i poboljšanju

STEM vještina učitelja, odgojno-obrazovnog osoblja i učenika. Projektom se planira riješiti problem nedostatnih prostora za STEM obrazovanje, nepostojanje adekvatno opremljenih STEM učionica, manjak znanja i vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika u STEM području te smanjenih mogućnosti za učenike u postojećem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu – rekla je Erina Stančin, pročelnica Upravnog odjela za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu.

Naglasak projekta je na obrazovanju, ali njegov je značaj daleko širi jer će se njegovom realizacijom aktivirati neaktivan prostor, odnosno stari mlin koji će tako postati STEM centar.

- Od iznimne nam je važnosti što smo u suradnji s norveškim partnerima uspjeli dogovoriti ovaj zanimljivi projekt koji će biti okosnica obrazovanja u STEM području i to ne samo za djecu iz Osnovne škole Ludbreg već i za djecu iz susjednih općina, ali isto tako vjerujem da je on i okosnica daljnjeg razvoja turizma – ističe gradonačelnik Dubravko Bilić.

Grad Ludbreg ovaj projekt provodi u suradnji s Osnovnom

školom Ludbreg, Osnovnom

školom Veliki Bukovec, Osnov-

nom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, udrugom First Scandinavia i Međimurskim Veleučilištem u Čakovcu - Očekujemo da će u tom prostoru u novouređenim zgradama boraviti tokom tjedna djeca na različitim edukacijama i širiti znanje. Kroz ovaj projekt dovodimo jedan novi koncept obrazovanja djece, to je norveški sustav soba u kojem su Norvežani zapravo odlučili djeci na praktičan način prikazati zašto je matematika važna, zašto su fizika, kemija i biologija važne znanosti i kako se primjenjuju u svakodnevnom životu. Temelj svake Newton sobe je zapravo matematika kao temeljna prirodna znanost i iz koje se izvlače smjernice za ostale znanosti. U Ludbregu smo nedavno proslavili važnu obljetnicu Zajednice tehničke kulture i mi smo zapravo oduvijek STEM centar samo što se to svojedobno nije tako zvalo. Djecu se kroz tehniku i tehnologiju „uvlačilo” u prirodne znanosti i zato nije ni čudo da se ovdje razvila industrija bazirana na tehnici, strojarstvu, elektrotehnici, odnosno STEM područjima. Važno nam je da današnju djecu, ali i generacije u dolasku usmjeravamo ka tim područjima kroz ovaj projekt. Mi ćemo u prvoj fazi imati dvije STEM sobe, a paralelno ćemo raditi i na trećoj. Jedna soba je, uvjetno rečeno matematika, biologija i kemija i ta će soba koristiti prirodne resurse Otoka. Druga soba bit će povezana s astronomijom i fizikom. Ta osoba oslanja se na nasljeđe Rudolfa Fizira, Zajednice tehničke kulture i u njoj će se nalaziti simulator letenja, jedini na sjeveru Hrvatske i u ovom dijelu Europe koji će djeci pružiti mogućnost da kroz praktičan rad vide što prirodne znanost mogu pružiti –objašnjava gradonačelnik Bilić.

Aktivnosti koje će se provoditi odnose se na razvoj sposobnosti učitelja i drugih odgojno obrazovnih radnika u STEM podučavanju, IKT-u i poduzetništvu, razvoj i jačanje STEM vještina učenika osnovnih škola, provedbu izvannastavnih aktivnosti, radionica i predavanja za učenike osnovnih škola u području STEM-a, IKT-a i poduzetništva, na izradu i implementaciju novih obrazovnih programa u suradnji s norveškim partnerima, rekonstrukciju i opremanje te na pružanje usluge modernog obrazovanja za djecu osnovnoškolske dobi iz cijele Varaždinske županije i šire. Grad Ludbreg i partneri kroz ovaj projekt pružit će podršku poboljšanju i unapređenju STEM vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika osnovnih škola i uspostavit će LORI, tj. moderni Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje za STEM aktivnosti.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije Nataša

Tramišak dodijelila je 19 ugovora ukupne vrijednosti 147.680.522,74

HRK (19.610.985,03

EUR) u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine, u sklopu programa Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva.

Među potpisnicima Ugovora bio je i gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na svečanom uručivanju ugovora, održanom u Hotelu International u Zagrebu uz ministricu Tramišak prisutne su pozdravili i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Nj.E. Haakon Blankenborg te državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.

Ministrica Tramišak u svom je pozdravnom govoru naglasila kako je važno jačati kapacitete  institucija osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u STEM podučavanju s konačnim ciljem poboljšanja STEM vještina učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika, te poboljšanja STEM vještina učenika kao i sinergijske aktivnosti koje će obuhvatiti i upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u odgoju i obrazovanju.

- Zabilježen je izniman interes osnovnih škola, organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za sredstva dostupna kroz ovaj Poziv. Zaprimili smo ukupno 116 projektnih prijava ukupne vrijednosti 106,8 milijuna eura što je gotovo pet (5) puta više od vrijednosti poziva. Kroz provedbu uručenih ugovora ostvarit će se izvanredni rezultati u čiju će realizaciju biti uključena 61 osnovna škola, a kroz projektne aktivnosti ojačat će se kapaciteti 872 nastavnika i 4.921 učenika - naglasila je ministrica Tramišak. Ministrica je kazala kako su krajnji korisnici ovih projekata upravo djeca i to se savršeno

Newton soba bi trebala biti privlačno i inspirativno okruženje za učenje. Individualne postavke i uvjeti pomažu da svaka soba Newton bude jedinstvena. Sveobuhvatni cilj uvijek je funkcionalnost i izvanredna kvaliteta.

Edukacija u Newton sobi je dinamična i raznolika, a prostor je prilagođen polaznicima svih dobnih skupina. Osim toga, Newton sobe trebaju biti prilagođene širokom spektru modula, što je i plan nastave u Newton sobi. To zahtijeva fleksibilne prostore u smislu opremanja i korištenja prostora.

Newton soba može varirati u veličini, ali preporučuje se površina između 150 m2 i 250 m2.

Newtonova soba obično se sastoji od glavne prostorije s radnim stanicama, zone za suradnju za grupnu raspravu i razmišljanje, laboratorijskog prostora, skladišne sobe, garderobe i radnog mjesta/ureda za Newtonove učitelje. FIRST Scandinavia radi sa svakim lokalnim projektnim timom Newton Room na razvoju prilagođenih rješenja.

uklapa u opći cilj financijskih mehanizama naših donatora kao i Vlade RH, jer nema boljeg načina jačati socijalnu i ekonomsku koheziju nego ulagati u bolju budućnost djece.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja u Financijskom mehanizmu Europskog gospodarskog prostora i Norveškom financijskom mehanizmu, u sklopu kojih je Hrvatskoj na raspolaganju 103,4 milijuna bespovratnih sredstva. Jedan od šest (6) programa koji se financiraju iz predmetnih financijskih mehanizama je program Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, u sklopu kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju 32,7 milijuna eura.

Kroz 19 dodijeljenih ugovora u okviru poziva „Jačanje STEM vještina u osnovnim školama i razvoj regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“ pružit će se podrška jačanju kapaciteta institucija osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u STEM podučavanju modernizacijom prostora i nabavom STEM opreme za škole.

Projekt je nedavno predstavljen i u Bruxellesu gdje je održan Newton Partner Summit 2022.

VR EDUCATION Učenici su se kroz ovaj projekt prvi puta susreli s tehnologijom virtualne stvarnosti

Grad Ludbreg proveo je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Implementation of Virtual Reality based learning methodology in secondary schools, akronim: VR EDUCATION. Ukupna vrijednost projekta iznosi 189.751,00 EUR. Projekt je započeo s implementacijom u studenom 2019. godine. Partneri na projektu su srednje škole, javne ustanove, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Cipra i Hrvatske.

U povodu završetka projekta u arheološkom je parku Iovia održana završna konferencija.

– Drago mi je da je Srednja škola Ludbreg partner u ovom projektu i da je oko sebe okupila slične institucije iz partnerskih zemalja i koje su zajedničke radom kreirale određene metode za izazove suvremenog obrazovanja. Jedan od izazova svakako je upotreba virtualne stvarnosti, a kojom je itekako moguće sadržaje učiniti zanimljivima, dostupnijima, a profesorima omogućuje lakši prijenos znanja. Grad Ludbreg nije osnivač srednje škole kao ni osnovne, ali škola nam je na prvom mjestu jer smo svjesni da je u znanju budućnost – rekao je Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Glavni ciljevi projekta bili su: poboljšati kvalitetu i atraktivnost obrazovnog procesa u školama u Ludbregu (Hrvatska), Kochani (Sjeverna Makedonija), Limassol (Cipar) i Pazardzhik (Bugarska) razvojem i primjenom inovativnih metodologija učenja utemeljenih na virtualnoj stvarnosti; povećati kompetencije i vještine nastavnika i učenika srednjih škola u korištenju dostupnih online obrazovnih sadržaja za VR u svakodnevnoj nastavi; uspostaviti strateško partnerstvo između različitih socio-ekonomskih tipova organizacija za povećanje kvalitete obrazovanja uz primjenu najboljih praksi i razvoj inovativnih obrazovnih metoda.

– Moram zahvaliti Gradu

Ludbregu što nam je omogućio sudjelovanje nas kao škole u tom vrijednom projektu jer je riječ o financijski vrijednom projektu, ali tu su i brojni drugi značajni aspekti ovog projekta – društveni, kulturni, obrazovni. Učenici su se kroz ovaj projekt prvi puta susreli s tehnologijom virtualne stvarnosti.

U projekt je bilo uključeno 24 učenike naše škole i troje mentora, a iskustva su fascinantna. Učenici su oduševljeni, kroz VR naočale upoznali su jedan novi svijet – poručila je Renata Flajšman, profesorica u Srednjoj školi Ludbreg.

Sam način funkcioniranja

VR tehnologije pojasnio je Robert Majhen, direktor tvrtke Lunar koja je partner na projektu.

Tijekom provedbe projekta razvijen je vlastiti inovativni obrazovni modul baziran na ICT-u uz korištenje VR tehnologije, poboljšana su postignuća učenika uz pomoć VR obrazovne tehnologije. Također su unaprijeđene vještine timskog rada učenika kroz transnacionalni natjecateljski događaj u okviru dugoročnog nastavnog zadatka te je uspostavljena transnacionalna mreža nastavnika korištenjem eTwinning mrežnog modula. Također je izrađen strateški Akcijski plan za transnacionalnu suradnju u području obrazovanja.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

Zbližavanje ljudi, kultura i učenje potiču toleranciju

Održano potpisivanje Memoranduma o bratimljenju

Usklopu projekta Susret manjina u Ludbregu, ili skraćeno SmiLe, kojeg sufinancira Europska unija u okviru programa Europa za građane održano je potpisivanje Memoranduma o bratimljenju u arheološkom parku Iovia.

Prema riječima Erine Stančin, pročelnice u Gradu Ludbregu s ciljem povezivanja građana iz zemalja EU i izvan EU koji pripadaju različitim skupinama – manjine, ranjive skupine kako bi razgovarali o društvenim temama vezanim uz negativno ponašanje prema drugima, međugeneracijsku solidarnost i solidarnost prema manjinama, domaćini su tijekom tri dana organizirali brojne radionice i predavanja dok je potpisivanje Memoranduma zaključak cijelog programa. Ovakvi projekti okupljaju građane iz pobratimljenih gradova u raspravi o europskom političkom programu. Omogućuju ljudima da se udruže i volontiraju na razini EU-a.

– Kroz tri dana ugostili smo partnere iz Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske

županije, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut iz Mađarske, Židovska zajednica, Općinu Tótszentmárton, Židovsku zajednicu Crne Gore, Udrugu 1245, Hrvatsko kulturno društvo “Komušina” Škofja Loka i Musica Antiqua Ensemble iz Heviza u Mađarskoj – pojasnila je Stančin.

i partnere za neke veće projekte u budućnosti –rekao je Bilić dodavši kako je Grad Ludbreg do sada odradio nekoliko projekata u kojima su sugrađani imali prilike otići u Italiju, Sloveniju, Srbiju…

Ludbreški gradonačelnik Dubravko

Bilić istaknuo je kako zbližavanje ljudi, kultura i učenje potiče toleranciju zbog čega su ovakvi projekti izuzetno vrijedni.

-Ovakvi projekti koji zapravo nemaju nikakvu ozbiljniju infrastrukturu i koje mnogi gradovi odbijaju raditi, jer nisu napravili nijednu cestu, nijednu novu nadstrešnicu ili nešto slično nisu im interesantni, ali nama su zanimljivi upravo zbog toga jer se na ovakvim skupovima međusobno upoznajemo i stvaramo prijateljstva

-Mogli su vidjeti kako drugi žive i što je dobro kod njih, i to onda polako prenositi u naš grad. Na ovim projektima ćemo ustrajati i dalje upravo iz ovih razloga. Mislim da je to bit zbog čega smo ušli u EU, da učimo, stvaramo prijateljstva, komuniciramo s drugim zajednicama i kulturama – zaključio je. Tijekom trodnevnog boravka u Ludbregu održane su radionice i predavanja na kojima se raspravljalo o budućnosti Europe i suprotstavljanju euroskepticizmu, poticanju solidarnosti te njegovanju međukulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja.

STE(A)M KIDS Glavna ideja projekta bila je uspostaviti

STE(A)M koncept učionice u dječjim vrtićima

U sklopu projekta „Establishing of STE(A)M classroom concept in pre-school education“, akronim: „STE(A)M KIDS“ koji je odobren u okviru Programa Erasmus+ danas je u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održana završna konferencija.

Cilj ovog događaja bio je prezentirati postignute rezultate i intelektualne outpute projekta te potaknuti suradnju i umrežavanje različitih obrazovnih, javnih i nevladinih organizacija.

- Za nas je ovo veoma važna tema jer je obrazovnog karaktera, a ovo područje izuzetno je bitno. Ovaj projekt zapravo nam je bio određena početna točka za daljnji razvoj stem područja. To je ono najbitnije, da nam sa završetkom projekta ne završava priča već da ju nastavljamo dalje – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt „STE(A)M KIDS“ započeo je s implementacijom 1. studenog 2020. godine. Glavna ideja projekta bila je uspostaviti STE(A)M koncept učionice u dječjim vrtićima kao obrazovni pristup koji koristi znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku kao pristupne točke za razvoj različitih socijalnih, kognitivnih, istraživačkih vještina kod djece predškolske dobi.

Brzi razvoj znanosti i tehnologije rješava glavni izazov obrazovnog sustava – napredak i prosperitet zemlje treba se oslanjati na inovativne talente znanosti i tehnologije. Djeca su

važni talenti za budući napredak i razvoj društva i potrebno je ažurirati nastavne planove i programe za rano djetinjstvo kako bismo išli ukorak s ovim međunarodnim trendom i odgovorili na rastuću potrebu za programima STEAM učionice u ranom odgoju i obrazovanju. EU je suočena s izazovom i uspješno implementirana učionica usmjerena na STE(A)

M kao obrazovni pristup, vrlo brzo se može lako prepoznati kao ključna snaga u napretku prema visokokvalitetnom predškolskom obrazovanju za svu djecu.

- Naš vrtić već se ranije uključio u Erasmus projekte tako da smo se i u ovaj projekt s oduševljenjem uključili. Naglasak je u provedbi projekta stavljen na obnovljive izvore energije, a kroz projekt smo nabavili opremu uz koju smo djeci na jednostavan način predočili kako nastaje munja, pojasnili magnetizam i brojne druge aktivnosti – rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost Ludbreg.

Glavni ciljevi projekta bili su: poboljšati kvalitetu i atraktivnost procesa predškolskog odgoja i obrazovanja u regijama četiri jedinice lokalne samouprave iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Turske i Bugarske; poboljšati kompetencije i vještine odgajatelja u predškolskim ustanovama unapređenjem njihovog teorijskog znanja i uvođenjem nove „learning by doing“ metode za teme po-

vezane sa STEAM; uspostaviti strateško partnerstvo između različitih društveno-ekonomskih vrsta organizacija radi povećanja razine kvalitete obrazovnog procesa. Postignuti rezultati zabilježeni su u intelektualnim rezultatima projekta koji su kroz prezentacije predstavljeni na završnoj konferenciji.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

OTVORENA NOVA

MULTIFUNKCIONALNA DVORANA

Moderna pozornica po prvi puta ugostila izvođače

Usudili bismo se napisati kako je 9. listopada bio veliki dan za Ludbreg. Naime, te je nedjelje svečano otvorena nova multifunkcionalna dvorana Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Ludbreg.

Nekadašnja stara ludbreška kinodvorana kakvu pamtimo uistinu je dala 'sve od sebe' i bilo je vrijeme da zakorači u neko novo, moderno doba. Sada sija u novom ruhu. Drvene stolice i dotrajala pozornica pretvoreni su u moderno uređen i opremljen prostor koji spremno dočekuje da ugosti nove programe.

Prostor je kompletno preuređen, interijer gledališta dobio je novu modernu formu što je značajno poboljšalo vidljivost, ugrađeno je 248 novih stolica, novi je strop, u prostoru je postavljena energetski učinkovita LED rasvjeta, pozornica je dobila novi drveni pod i zastore, a ispod pozornice uređen je dodatni prostor.

- U dvoranu je ugrađena moderna audio oprema koja može pokriti sve potrebe bilo za nastup orkestara, kazališnih družina, KUD-ova. Dvorana je multifunkcionalna i može se koristiti za sve namjene, uključujući i kino projekcije i kon-

grese. Dvorana je opremljena sorroud sistemom razglasa, moguće je snimanje svih događaja u dvorani kao i live streaming. Video oprema ima čak 2 projektora, kino projektor za digitalno kino, kao i projektor za prezentacije i druge kraće sadržaje. Scenska rasvjeta ima 41 reflektor kojima se daljinski upravlja i mogu se postaviti pojedine unaprijed zadane scene tako da se rasvjeta ne mora svaki put prilagođavati. Naravno svi reflektori se mogu spustiti pomoću motora i dodatno podesiti ovisno o scenskom zahtjevu izvođača. Cjelokupni prostor je klimatiziran za veću udobnost. - objašnjava ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Ludbreg Branko Dijanošić. Budući da se radi o kompletnoj novoj tehnici za audio, video i scensku rasvjetu bit će potrebna dodatna edukacija, odnosno ton majstor i majstor rasvjete. Sva ugrađen oprema je profesionalna stoga upravljanje takvom opremom iziskuje specifična znanja.

Ludbrežani su dugo čekali na ovaj veliki događaj stoga ne

čudi da je dvorana tom prigodom bila krcata. U 90 – minutnom programu otvorenja na novu su pozornicu po prvi puta stale udruge s područja grada Ludbrega zahvaljujući čijim je nastupima publika imala prilike vidjeti svu ljepotu i raskoš dvorane. Bili su to redom MPZ Podravina, Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg, Puhački orkestar grada Ludbrega, KUD 'Anka Ošpuh, ŽVS Pajdašice, Osnovna glazbena škola Ludbreg te Aleksandar Horvat i Dora Pretković.

Tom prigodom premijerno je prikazan i kratki isječak iz dokumentarnog filma o povijesti ludbreškog kina u čijem je snimanju sudjelovala Ivanka Golubić iz perspektive posjetitelja nekadašnjeg ludbreškog kina te Stjepan Martinković i Lujo Kišić, nekadašnji kinooperateri.

Ravnatelj Centra za kulturu i informiranje, Branko Dijanošić održao je kratku prezentaciju o tome kako je izgledao cijeli proces obnove dvorane.

-Ovdje je važno reći da nismo radili tipičnu kino dvoranu jer to je tehnološki sasvim drugi pristup. Nama samo kino dvorana nije ni potrebna već dvorana koja će moći ugostiti sva kulturna događanja od nastupa KUD-ova, dramskih predstava, plesnih izvedbi, koncerata klasične glazbe, bendova do organizacije kongresa. Posao je bio dugotrajan, tako da smo dvije godine bili bez dvorane. Programi su se odvijali na drugim lokacijama pa kulturni život grada Ludbrega nije bio uskraćen. Novo uređenom dvoranom otvara se mogućnost za još bogatije i kvalitetnije kulturne sadržaje u Ludbregu. - poručio je i dodao kako posao nije gotov i da zgrada stara poput ove u kojoj se nalazi Centar stalno traži obnavljanje.

- Izazovi su svakako pred nama. - zaključio je.

Svečanom otvorenju prisustvovao je i gradonačelnik grada Ludbrega, Dubravko Bilić koji je izrazio svoje zadovoljstvo finalnim rezultatom.

- Ludbreg je grad nas običnih, svakodnevnih i malih ljudi, ali grad velikih radnika, boraca i ljudi širokog srca, grad čuda i mnogobrojnih legendi, grad koji je veličinom mali, ali svojom povijesnom, kulturnom i gospodarskom snagom spada u red velikih gradova u Hrvatskoj. Kulturni život jednoga grada, kako god ga (pre)često zanemarivali, važan je segment društva bilo da je riječ o književnosti, kazalištu, filmu, glazbi ili bilo kojem drugom obliku stvaralaštva. Kulturu povezujemo s društvenim utjecajem, njegovanjem zavičajnog jezika, vrijednostima, vjerovanjima, predrasudama. Prostor u kojem se danas nalazimo čuvar je kulture i kulturne prošlosti našega grada.Vjerujem da boravak ovdje u mnogima od vas izaziva nostalgiju. Ovdje su se gledale kino predstave, održavali brojni kulturno-umjetnički programi, rock koncerti i druge priredbe. Prostor je to koji sasvim sigurno priča brojne priče, a vi ste drage Ludbrežanke i dragi Ludbrežani čuvari tih uspomena. - poručio je gradonačelnik i zahvalio Branku Dijanošiću, ravnatelju Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' na prvenstveno entuzijazmu koji je unio u realizaciju ovog projekta kao i cijeloj ekipi Centra koja je kreator brojnih programa.

- Možemo biti sigurni da ova dvorana ima sjajnu budućnost i da ćemo uživati u brojnim kulturno-umjetničkim događajima. Vrijeme je za neke nove scene, vrijeme je da novi naraštaji uživaju u ovom prostoru.kazao je gradonačelnik.

Spomenimo i kako je u po-

vodu otvorenja nove dvorane tiskano i posebno izdanje Ludbreških novina u kojima su čitatelji imali prilike pročitati nešto više o povijesti ludbreškog kina, ali i o planovima za budućnost nove dvorane.

PUNA DVORANA NA OTVORENJU

Branko Dijanošić

Dubravko Bilić

Zlato i srebro za ludbreške mažoretkinje i twirlingaše na Europskom prvenstvu u Italiji

Udruga Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub mogu se pohvaliti svojim gotovo 30-godišnjim postojanjem. Brojne su generacije djece prošle klubovima i ostavile dubok trag za sobom.

Njihovi su rezultati svih ovih godina u samom vrhu, a drugačije nije bilo niti ove godine. Nakon državnog prvenstva, nagrađene koreografije su se plasirale na Europsko prvenstvo koje se u periodu od 13. do 16. listopada održalo u Italiji. Sudjelovalo je preko 1500 natjecatelja iz 14 zemalja.

Ludbreške mažoretkinje opet su se vratile s medaljama oko vrata - srebro je pripalo mlađim juniorkama u tradicionalnom mažoretu koje su izvele koreografiju Orašar, dok je zlatna medalja otišla junior grupi s rekvizitima.

„- Vraćamo se ponosni, veseli i puni emocija jer smo svoju iznimnu kvalitetu iznova potvrdili i u jakoj europskoj konkurenciji. Izuzetno smo ponosni na svaku članicu i člana koji su u višemjesečne pripreme uložili jako puno truda i rada. Veliko hvala i svim našim podupirateljima; donatorima, a posebno roditeljima bez kojih ovaj uspjeh ne bi bio moguć i koji su uvijek uz nas te nam pomažu u organizaciji priprema, putovanja te općenito funkcioniranju kluba - rekla je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja.

Koreografije su očekivano, kako priliči višestrukim državnim i europskim prvacima, bile

vrlo zahtjevne, a ponosna trenerica Tihana Ledenko podsjetila je kako je ova sezona jako uspješna te je dokaz kontinuiteta uspješnog rada sa svim skupinama. -Naši su rezultati oduvijek u samom vrhu, a drugačije nije bilo niti ove godine i opravdali smo uvijek visoka očekivanja. Nakon državnog prvenstva u travnju u Požegi, naše dvije koreografije su se plasirale na Europsko prvenstvo gdje smo također potvrdili svoju kvalitetu. Plesači su marljivo trenirali cijelo ljeto i imali brojne nastupe na različitim manifestacijama, što je doprinijelo uvježbanosti, no cijeli ciklus priprema traje već više od godinu dana – pojasnila je Ledinko te navela kako su nove još atraktivnije i zahtjevnije koreografije već u pripremi, u što je kao i uvijek dosad uključen i trener Tihomir Bendelja.

Pajdašicama’ još jedna srebrna plaketa Hrvatskog sabora kulture

Koprivnica je protekle nedjelju, 23. listopada, ugostila 16 pjevačkih skupina iz 9 hrvatskih županija na 19. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava.

Hrvatski sabor kulture i Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Koprivničko-križevačke županije okupili su preko 200 najboljih glazbenika iz cijele Hrvatske na tradicionalnoj godišnjoj manifestaciji koja se održala u dva dijela u dvorani Domoljub u Koprivnici.

Od 12 sati nastupale su skupine u kategoriji izvorne pučke glazbe, a od 17:30 sati mali folklorni sastavi i sastavi slobodnih stilova i žanrova među kojima su bile i ludbreške ‘Pajdašice’.

Izvele su tri pjesme – Koj za kolo, Dobri denek i Kad snašice v krčmu zajdu.

Stručno povjerenstvo u sastavu Tomislav Habulin, Irena Miholić i Zdravko Šljivac, ocijenilo je nastupe te su Pajdašice izvedenim programom svoju bogatu kolekciju priznanja obogatile još jednom srebrnom plaketom Hrvatskog sabora kulture. Za “Pajdašice su nastupile Stela Pavetić, Ana Katalenić, Brankica Pivac, Mirjana Horvatić, Ivana Jalšić Kolak, Irena Frančić, Maša Horvat, Andreja Horvat Ročkar, Davorka Maljak i Doroteja Novak, pod vodstvom prof. Zdenke Knapić.

Puhački orkestar priprema blagdanski koncert

Članovi Puhačkog orkestra Grada Ludbrega već se uvelike pripremaju za blagdanski Božićno-novogodišnji koncert. Koncert će biti održan u novouređenoj kino dvorani Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak tjedan dana prije Božića. Dakle, vrijeme od 18 sati u nedjelju 18. prosinca rezervirajte za glazbene užitke orkestralnog muziciranja pod ravnanjem dirigenta Marka Novaka.

-Sastajemo se jednom tjedno ponedjeljkom, a u tjednima prije koncerta ćemo imati probe dvaput tjedno. Veselimo se ponovnom dolasku naše oboistice Senke Glavak i saksofonistice Ian Novak, a radimo i na povratku trubača Noe Vađunca s tim da bi sa njim mogla dolaziti i njegova sestra Lara. Pripremamo nekoliko novih skladbi filmske glazbe jer svake godine želimo koncert obogatiti novim glazbenim djelima – rekao je Slobodan Vađunec, tajnik orkestra. Piše: Dražen Vađunec

‘

Listopad u rozom

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke te je u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda sa zajedničkim ciljem – upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, kako bi se povećao broj izliječenih žena i smanjila smrtnost od ove opake bolesti. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće.

U fokusu su ovog mjeseca stoga bile aktivnosti Udruge „Žene u borbi protiv raka dojke – Narcisa“ koje su se uz pomoć svog projekta ‘Ružičasta akademija’ aktivno uključile u odašiljanje ove važne poruke ženama, ali i svijetu.

'Ružičasta akademija' je zapravo mala škola učenja i terapije namijenjena ženama oboljelim od raka dojke te ženama koje se nalaze u riziku od oboljenja.

Akademija je poučnog karaktera, a sastoji se od brojnih edukacija, radionica i predavanja raspore-

đenih tijekom listopada.

Riječ je o edukativno terapeutskim aktivnostima čija je intencija podići svijest osobama oboljelima od karcinoma dojke o mogućoj prevenciji, smanjiti stigme i predrasude o navedenoj bolesti te pružiti psihosocijalnu podršku oboljelim ženama – poručila je Gordana Loparić, predsjednica Udruge Narcisa.

Ružičasta akademija započela je u subotu, 1. listopada, obilježavanjem Dana ružičaste vrpce na gradskom trgu. U prigodnom programu sudjelovao je KUD „Anka Ošpuh“ sa svojim ritmičkim skupinama. Nakon plesa slijedilo je zajedničko fotografiranje tijekom kojeg je snimljena mini milenijska fotografija ružičaste vrpce nakon čega su u zrak pušteni ružičasti baloni. Obilježavanju su se priključile i ‘Pajdašice’ koje su otpjevale nekoliko pjesama u parku dvorca Batthyany.

'Kreativnost je moja terapija'

Tvrde tako Jadranka

Draganić, članica ludbreških 'Narcisa' te Ružica Kolar, Biserka Sermek i Milica Vugrinec, članice Kluba žena operiranih od raka dojke 'Nova nada' iz Čakovca. Naime, one su autorice izložbe koja je ovog mjeseca bila postavljena u okrugloj dvorani CZKIDN.

Izloženi radovi rezultat su njihove strasti prema umjetnosti. Umjetnosti koja ima je omogućila da se osjećaju sretnije i ispunjenije. Umjetnost koja je nekima od njih pomogla u teškim životnim situacijama.

Oboljela sam 2015. godine. Nakon teških muka koje sam proživjela učlanila sam se u Županijsku ligu protiv raka i počela pohađati radionice.

Zatim sam krenula na edukacije slikanja i sada svoje slobodno vrijeme koristim za kreativno izražavanje. - kazala nam je Ružica Kolar iz Čakovca.

Sličnu priču imala je i njena kolegica Biserka Sermek.

„

- Operirana sam prije 13 godina. Svatko se s tom bolešću nosi na svoj način, ali bitno je znati da ukoliko se nađemo na dnu, da ne moramo tamo i ostati. I kad mislimo da je sve gotovo uvijek postoji netko tko nas čuva, zato se vrijedi boriti. - istaknula je.

Jadranka Draganić slikanju je pak sklona od malena. Aktivno se njime počela baviti kroz radionice Likovnog udruženja Ludbreg gdje je uspješno usvojila sve slikarske tehnike i slika razne motive. Kaže kako je to njen način opuštanja. Kroz slikanje se oslobađa stresa. Upriličena izložba bila je dio programa ‘Ludbreg petkom’ u organizaciji Centra za kulturu i informiranje Ludbreg, ali i dio ‘Ružičaste akademije’ u organizaciji Udruge Narcisa. Spomenimo još kako su otvorenje izložbe svojim muziciranjem uveličali učenici OGŠ Ludbreg, Kai Novak i David Sovar na trubama i Karlo Delić na harmonici. Otvorenju izložbe prisustvovale su i prijateljske udruge iz Koprivnice i Varaždina te predsjednika Županijske lige protiv raka, dr. Hussein Saghir.

Mini milenijska fotografija ružičaste vrpce

Pajdašice

U Ludbregu održana dosad najmasovnija zdrava kava s doktorima

Kreativna radionica 'Ružičasti kist'

Još jedna od aktivnosti u sklopu 'Ružičaste akademija bila je kreativna radionica pod vodstvom Jadranke Draganić i Marije Kovačić, a koja je za cilj imala potaknuti kreativnosti u ženama. Na radionici koja se održala 13. listopada u okrugloj dvorani Centra za kulturu i informiranje Ludbreg okupila su se članice ludbreških 'Narcisa' ne bi li se okušale u oslikavanju staklenih predmeta. S obzirom na to da neke od njih već imaju prethodnog iskustva u tome, nastalo je lijepo ukrašeno stakleno posuđe koje im je ostalo kao uspomena na ovogodišnju 'Ružičastu akademiju'.

Udruga žena oboljelih i liječenih od raka 'Nismo same' u suradnji s ludbreškim 'Narcisama' organizirala je svoju šestu „zdravu kavu s doktorima“ u Ludbregu koja je sa 76 sudionika dosad najmasovnija. Zainteresirane žene su imale priliku iz prve ruke saznati sve o prevenciji malignih bolesti, procesu liječenja i kvalitetnoj prehrani, podijeliti svoja razmišljanja i osjećaje, ali i dobiti svu potrebnu psihološku podršku.

Inicijativu „zdrave kave s doktorima“ u Ludbregu vodila je Zrinka Rendić-Miočević dr. med. spec. onkologije i radioterapije na Klinici za tumore kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice u Zagrebu.

U restoranu „ČrnBel“ okupilo se 76 sudionika, među kojima su bile članice udruga s područja Ludbrega, Varaždina i Koprivnice.

Voditeljica inicijative „zdrave kave s doktorima“ u Ludbregu bila je Zrinka Rendić-Miočević, dr. med. spec. onkologije i radioterapije na Klinici za tumore kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice u Zagrebu koja je istaknula važnost ove inicijative budući da upravo na ovim susretima brojne žene prvi put dobiju odgovore na većinu svojih dilema.

- Moram priznati da me iznenadio broj žena koje su došle na kavu, a istovremeno i razveselio. Razgovarali smo o mnogim važnim temama kao što su važnost pravovremene dijagno-

stike i ranog otkrivanja karcinoma dojke, što su najvažniji čimbenici za visoku stopu preživljavanja. Govorili smo o raznim dijagnostičkim metodama za otkrivanje karcinoma dojke te kada ih treba početi primjenjivati kod bolesnica koje nemaju obiteljsko opterećenje, a kada kod onih koje ih imaju.

U tom pogledu, dotaknuli smo se i problematike nedostupnosti određenih dijagnostičkih metoda, prvenstveno MR-a. Govorili smo i o važnosti prehrane, kako u prevenciji, tako i tijekom liječenja i nakon liječenja karcinoma i brojnim drugim važnim temama. Nastojali smo većini bolesnica dati savjete kako postupiti i kako si olakšati određene tegobe. - rekla je Zrinka Rendić-Miočević.

U Ludbregu su s okupljenim ženama i svim zainteresiranim građanima razgovarali liječnici prim. Hussein Saghir, dr.med., spec. radiologije, Županijska bolnica Čakovec, Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, preventivne programe i zdravstvenu statistiku Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije i Karmen Kokot, dipl. ing., univ. spec. nutricionizma.

- Inicijativa je odlična, upravo zbog povratnih informacija od pacijenata koje potvrđuje naše pretpostavke o sustavu. Važno je da se novac kojim zdravstvo raspolaže podijeli na pravilniji način,

da se, tamo gdje je moguće, više napravi preventivom, a novac preusmjeri na liječenje karcinoma dojke gdje veću ulogu ima sekundarna prevencija. - rekla je Irena Stipešević Rakamarić.

Istaknula je kako je u Varaždinskoj županiji odaziv na preventivni program ranog otkrivanja raka dojke iznosio oko 65 posto, a nakon pojave virusa Covid-19 odaziv je pao za devet posto.

- Trebalo bi dodatno potaknuti žene da se jave na preventivne programe. Za početak, trebalo bi pomaknuti mogućnost mamografskih pregleda i nakon 16.30 sati za žene koje rade te jednom mjesečno uvesti radne subote. - rekla je.

Gordana Loparić, predsjednica lokalne Udruge „Žene u borbi protiv raka dojke – Narcisa“ podijelila je svoja osobna razmišljanja, životnu priču i podržala ovu veliku inicijativu Udruge Nismo same. Istaknula je kako velik odaziv žena s ovog područja na „zdravu kavu s doktorima“ pokazuje da je ženama potrebno druženje, ali i da su ‘gladne’ informacija.

- Puno smo danas govorili o sustavu i čuli smo da žene imaju puno problema – i one koje su oboljele i one koje sumnjaju da su oboljele. Možda bi trebalo veći fokus staviti na obiteljske liječnike, da od njih sve krene dalje, da žene ne lutaju kroz sustav i ne moraju tražiti vezu. - rekla je Gordana Loparić.

Malo fitnessa za razgibavanje

Uz brigu o mentalnom zdravlju važno je voditi i brigu o fizičkom zdravlju. 'Ružičasta akademija' i ove je godine tradicionalno u svoj program ubacila i malo sportskih aktivnosti. Petnaestak članica okušalo se u fitnessu pod vodstvom Vesne Špikić. Odlična je to priprema za zimski period u kojem se većina nas pomalo ulijeni.

Predavanje za kraj

Posljednjeg četvrtka u ovom ružičastom listopadu u vijećnici CZKIDN održana je posljednja aktivnost u sklopu 'Ružičaste akademije u organizaciji ludbreških 'Narcisa'. Riječ je o predavanje koje je održala psihologinja Irena Šestak. Irena Šestak dolazi iz Čakovca. Mnogi je znaju kao osobu koja aktivno sudjeluje u raznim humanitarnim akcijama diljem Međimurske županije, pa i mnogo šire, i kao osobu koja svojom pojavom i zaraznom vedrinom nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Radi kao psihologinja u OŠ

I.G. Kovačića Sveti Juraj na Bregu te je ujedno i predsjednica Školskog odbora škole. U školi vodi i humanitarnu grupu pod nazivom 'Mijenjam sebe, mijenjam

svijet' i volontira kao tajnica Županijske lige protiv raka Čakovec. Svojim angažmanima nastoji osvijestiti zajednicu o važnosti posvećivanja vremena samome sebi i svojem razvoju kao osobe. Uz to što predano radi svoj posao, pronalazi i slobodno vrijeme koje posvećuje sebi, prijateljima i obitelji. Tema njenog predavanja bio je stres. Psihologinja je prisutnima dala smjernice o tome kako ga smanjiti, ali i kako se suočiti sa svojom dijagnozom.

Stres naš svagdašnji. Osim što ometa naš svakodnevni život, obavljanje posla i smanjuje zadovoljstvo, učestali stres također može dovesti do fizičkih i emocionalnih problema

-Živimo u vrijeme kada je stres apsolutno

nemoguće eliminirati iz naših života, ali opet postoje mehanizmi kako ga možemo, rekla bih i moramo, smanjiti za vlastito dobro, a to je fokusiranje na ono što nam je važno, okružiti se ljudima koji nas izgrađuju, naći vrijeme za sebe, za duhovni rast, fizičku aktivnost i opuštanje, mijenjati ono što nas rastužuje i donosi nemir, a kada to nije moguće, kada baš ništa ne možemo trenutno promijeniti, prihvatiti trenutačnu situaciju takvom kakva jest. - poručuje psihologinja Irena Šestak.

Ja znam da ću biti pobjednica!

Vjerujemo kako su mnogi od vas već imali priliku upoznati Mirjanu Horvatić čija je priča o borbi sa zloćudnom bolesti ovih dana odjeknula medijima. Mirjana ima 42 godine i sina starog 13 godina. Živi u Hrženici, aktivna je u ludbreškoj udruzi Narcisa i članica vokalne skupine „Pajdašice”. Društveni angažman opisuje kao veliku podršku u svakodnevici.

- Za vrijeme tuširanja napipala sam kvržicu veličine 2 cm. Nakon toga sam zamolila moju doktoricu da me pošalje na mamografiju. Na nalazu se ništa nije vidjelo, sve je bilo u redu pa su me poslali još i na UZV. Prošla su već četiri mjeseca, a kvrga je već dobrano narasla, toliko da se dojka već deformirala. Pokazala sam liječnici kvrgu i zamolila je za pomoć. Ona je pogledala i rekla da ništa ne vidi te me je uputila da se naručim na MR, ali rekla je da nije ništa hitno. Tada sam već bila dobrano u stresu, a kvrga je nastavila rasti. Prošla su još dva mjeseca do MR-a – prisjeća se Mirjana. Dan kada je dobila nalaz, kaže, neće nikad zaboraviti.

- Kad sam pročitala ‘zloćudna novotvorina dojke’ nisam znala ni gdje se nalazim, ni koji je dan, ni koliko je sati… Uopće ne znam kako sam se uspjela dovesti kući. Cijelim sam putem plakala i razmišljala o sinu, o tome kako me on sada najviše treba jer ulazi u osjetljive godine, a jako smo vezani – kaže Mirjana dodajući kako joj se srušio cijeli svijet. Kako uopće reći za dijagnozu majci koja se još oporavljala od gubitka supruga.

- No kad sam rekla mami, ona me je nekako smirila. Sve me je to toliko iscrpilo da sam prespavala cijelo popodne, a kad sam se predvečer probudila opet muka, jad, žalost. Javila sam se kolegici koja se upravo liječila i ona mi je preporučila da se javim u KB Sestre milosrdnice. Sama sam se iz Ludbrega dovezla vlakom do Zagreba pa onda taksijem do bolnice. Sama sam čekala na hodniku, sva zbunjena, a u glavi mi se nizalo 1000 problema. Prvo su me poslali na punkciju, pa opet na punkciju i na kraju onkologu. Kad me je liječnik vidio bio je jako ljut. „Ženo, pa gdje ste vi do sad? Ovo je karcinom“, bile su njegove riječi - prisjeća se Mirjana.

Ispričala mu je koji je sve put prošla.

-Nije mogao vjerovati da mi

nitko nije napravio biopsiju. Ljutito je nazvao kolegu i vikao na njega. Kad sam došla da mi očitaju nalaz biopsije liječnik mi je rekao da sam stigla u zadnji tren. Ona ogromna kvrga bila je benigni tumor, ali nalaz je pokazao da imam i zloćudnu kvržicu na dojci i još dvije u aksili. Hvala Bogu, metastaza nije bilo. Rasplakala sam se, a primarijus me tješio. Zauzeo se za mene i sazvao konzilij da odluče koja bi terapija bila najbolja za mene, s obzirom na dob. Na kraju su donijeli odluku da ću primati imunoterapiju. Prošla sam devet ciklusa imunoterapije, a ovih dana slijedi operacija – kaže Mirjana.

Iako se strašno boji neće se predati jer ima za koga živjeti.

-Svim ženama koje se nađu u mojoj situaciji toplo preporučujem da se ne zatvaraju u sebe. Uključite se u udruge. Ja sam se uključila u udrugu Nismo same koja mi organizira besplatan taksi prijevoz na terapije. To mi puno pomaže jer otkako sam se razboljela nalazim se na bolo-

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi koji se svake godine obilježava 25. listopada, u Županijskoj palači u Varaždinu priređen je tradicionalni prijem za dobrovoljne darivatelje krvi te predstavnike društava Crvenog križa iz Varaždina, Novog Marofa, Ludbrega i Ivanca. U ime Varaždinske županije prisutne je pozdravio te čestitao na njihovoj nesebičnosti, plemenitosti i humanosti župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – Danas obilježavamo Dan dobrovoljnih darivatelja krvi koji su darujući krv prema osnovnim načelima, dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno, spasili brojne živote. Stoga im od srca jedno veliko hvala. Najveća gesta svakog čovjeka je pomoći drugome, a kada nekome možete spasiti život, onda je to istinska vrijednost. Veseli me što je naša

županija prema broju darivatelja na trećem mjestu u Hrvatskoj. To je dobar pokazatelj, a posebno ako uzmemo u obzir da smo ove godine već premašili broj prikupljenih doza u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To govori kako naši sugrađani u ovim neizvjesnim vremenima u kojima živimo osjećaju solidarnost i potrebu da pomognu drugima – rekao je župan Stričak.

Prema podacima Crvenog

križa Varaždinske županije do kraja rujna ove godine prikupljeno je 8.696 doza krvi. Kako je ovogodišnji plan prikupiti

11.000 doza, prema dosadašnjim pokazateljima plan će biti premašen jer je već dosad prikupljeno 80% od planiranog.

Ujedno ako se promatra isto razdoblje prošle godine broj doza ove godine povećan je za 6%. U ime gradskih društava Crvenog križa darivateljima se

zahvalila ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Varaždin Sandra Mintas koja je objasnila kako se tijekom godine organiziraju brojne akcije na terenu, a darivatelji krv mogu darivati i na Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin.

– Odaziv je uvijek dobar. Naši sugrađani redovito daruju krv i odazivaju se pozivu, ali i sami daruju krv. Varaždinska županija u usporedbi s drugim županijama je na trećem mjestu prema broju darovanih doza, što je dovoljan pokazatelj koliko su naši sugrađani plemeniti – pohvalila je ravnateljica Mintas.

Prijemu su još nazočile pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić, Danijela Kasal (GDCK Ivanec), Mirjana Matić Brdar (GDCK Novi Marof),

vanju, uz to živim sama i imam mala primanja. Beskrajno im se zahvaljujem na pomoći. Uključila sam se i predivnu udrugu Narcise iz Ludbrega. Imale smo jednom tjedno aktivan dan, s njima se osjećam predivno i zaboravljam na svoje stanje. Ne želim se zatvarati, počela sam si ugađati, počela sam pjevati u predivnom ženskom sastavu

i to mi je psihička terapija. I o meni su govori da dobro izgledam, da svuda idem, da nisam bolesna kako se čini. No, ne zamaram se, došlo je vrijeme da ugodim samo sebi. Ima već dosta žena koje su se našle u istoj situaciji kojima sam bila podrška. Vidim da mi dobro ide, a mene veseli kad mogu nekoga utješiti – kaže Mirjana.

Mirjana Jerbić (GDCK Ludbreg) i Slađana Cestar (Društvo Crvenog križa Varaždinske županije).

Od strane dobrovoljnih darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg prijemu su prisustvovale Marija Kraljić i Marija Međimorec s 55 darivanja, Stanko Gložinić sa 100 darivanja o Branko Posavec sa 125 dobrovoljnih darivanja krvi.

'Svim ženama savjetujem da se bore, da se ne predaju jer život je lijep. Ja znam da ću biti pobjednica!'

Mama i kćer udružile snage

U ulici Vladimira Nazora u Ludbregu stvara se jedna nova beauty priča. Priča u kojoj su glavni akteri mama Lidija i kćer Katarina. Naime, mnogim Ludbrežankama i Ludbrežanima već dobro poznati Frizerski studio Styling ovog je mjeseca proširio svoju ponudu usluga.

Prije gotovo 25 godina vlasnica salona Lidija Kovačić odlučila se okušati u samostalnim vodama.

- Oduvijek me privlačio frizeraj, u tome baš uživam pa je i otvorenje salona bio logičan potez onda. Poslujem već dugo, evo stiže 25-a godina, od toga sam u ovom prostoru posljednjih 10 godina i imam stalno zaposlene dvije radnice – AnaMariju Lazić i Valentinu Kosi. Koristimo široku paletu proizvoda, nismo usko vezane samo za jedan brend. Volim isprobati sve i onda odlučiti koji proizvod mi najbolje odgovara za pojedini dio posla. - govori nam Lidija u čijem salonu uvijek vlada opuštena atmosfera unatoč velikom obimu posla.

Ponekad prilika traži SVE, frizuru, šminku i nokte

S obzirom na to da živimo užurbanim načinom života, većina žena ima jako malo vremena te se ne stigne toliko posvetiti svojoj ljepoti. U dogovoru s

kćerkom Katarinom Lidija im je stoga odlučila olakšati cijeli proces i omogućiti uljepšavanje na jednom mjestu. Tako od sada osim na frizuru i održavanje kose, u Frizerski studio Styling možete doći i na nokte i šminkanje.

Za pružanje usluge manikure, trajnog laka, gela i šminkanja zadužena je Lidijina kćer Katarina, koja je zahvaljujući pohađanju edukacija dobro upoznata s proizvodima i najnovijim tehnikama izrade.

- Baš kao što je mamu oduvijek zanimao frizeraj, tako mene oduvijek zanimaju nokti i šminka. Odlučila sam stoga spojiti ugodno s korisnim. Krenula sam na edukacije i usavršila vještine. Prijatelji i poznanici ubrzo su prepoznali potencijal i krenuli nas nagovarati da se udružimo. Govorili su nam da bi bilo super da žene na jedno mjestu mogu obaviti sve, a ne da na frizuru trče recimo ovdje, na šminkanje u neki beauty salon i onda još nokti na nekom trećem mjestu.

Odlučile smo ih poslušati i probati. Nismo imale ništa za izgubiti. - objašnjava Ka tarina Kovačić.

Uz mali poticaj okoli ne Frizerski studio Styling danas je prvi takav u Lud bregu. Studio u kojem se u potpunosti možete pri premiti za razne prigode.

Za kombinaciju svečane frizure, šminkanja i nok tiju u prosjeku bi trebale izdvojiti oko 450 kuna, no naravno sve ovisi o željama klijentica.

- Njihove reakcije su stvarno pozitivne, zadovoljne smo interesom. Pola ko se upisuju na rudžbe, a imamo već nekoliko termina za frizuru pa odmah nakon toga i za šminku ili nokte. To nas veseli, iako zna biti malo gužvastično u salonu. Ali neka, uvijek je dinamično, a i žene vole škicnuti što se to tu sve radi. - zadovoljno zaključuju mama Lidija i kćer Katarina Kovačić.

Ludbreškom hrenu pet medalja i priznanje

Obilježavanje Dana dobrovoljnih darivatelja krvi nastavljeno je u večernjim sati u restoranu Črn-bel gdje su se okupili dobrovoljni darivatelji Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Prema podacima Crvenog križa Varaždinske županije do kraja rujna ove godine prikupljeno je 8.696 doza krvi.

- Kako je ovogodišnji plan prikupiti 11.000 doza, prema dosadašnjim pokazateljima plan će biti premašen jer je već dosad prikupljeno 80% od planiranog. Ujedno ako se promatra isto razdoblje prošle godine broj doza ove godine povećan je za 6%. Među 20 županija RH, Varaždinska županija je treća po redu po davalaštvu krvi, a regija Ludbreg ima najveći broj darivatelja krvi, naime u našoj regiji od 10 odraslih osoba čak 8 daruje krv. Dakle regija Ludbreg je najjača regija po dobrovoljnom darivanju krvi. - poručuju iz

GDCK pritom zahvaljujući darivateljima na njihovoj nesebičnosti u spašavanju tuđih života.

BRONČANI ZNAK

I ZAHVALNICU ZA

35 PUTA DAROVA-

NU KRV: Elizabeta Čerepinko, Marija Kolak, Ivanka Meštrović

BRONČANI ZANAK

I ZAHVALNICU ZA

50 PUTA DAROVANU

KRV: Miroslav Ostrogaj, Saša Rak, Ivica Jalševec, Franjo Bačani, Branko Dijanošić, Tomislav Bendelja, Ivica Amadori, Krunoslav Janičar, Damir Amadori

Vrata Styling-a otvorena su za sve, a tko zna, možda nas uskoro iznenade i dodatnim proširenje ponude usluga. Ostaje nam za vidjeti.

Odličan uspjeh postigli su poljoprivredni proizvođači iz Varaždinske županije na 4. ocjenjivanju prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla koje je, povodom 8. Sajma zimnice, održano 7. i 9. listopada u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Uz titulu šampiona, osvojili su ukupno osam medalja, dvije zlatne, četiri srebrne i dvije brončane medalje te dva priznanja.

Među nagrađenima je i ludbreška Agro Altera d.o.o. Za proizvode od Ludbreškog hrena osvojila je čak pet medalja. Naribani Ludbreški hren, Ekstra ljuti ludbreški hren i Ludbreški hren s jabukom osvojili su srebrne medalje, a Ludbreški hren s peršinom i Ludbreški hren s brusnicom bronce. Uz medalje, primili su i priznanje za Ludbreški hren s feferonima.

Sajam zimnice i autohtonih proizvoda organizira se u Zagrebu povodom Svjetskog dana hrane koji se svake godine obilježava 16. listopada, a organizator Ministarstvo poljoprivrede osigurava izlagačima besplatno sudjelovanje. Dio ponude Sajma jest i deset proizvoda čiji su nazivi registrirani kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili izvornosti na razini Europske unije, odnosno imaju prijelaznu nacionalnu zaštitu. Među njima su čak tri proizvoda iz Varaždinske županije: Varaždinsko zelje, Ludbreški hren i Varaždinsko bučino ulje.

SREBRNI ZNAK I

ZAHVALNICU ZA 55

PUTA DAROVANU

KRV: Darinka Gašparić, Marija Kraljić, Marija Međimorec

SREBRNI ZNAK I

ZAHVALNICU ZA 75

PUTA DAROVANU

KRV: Siniša Kos, Mladen Kovač, Anđelko Slatki

ZLATNI ZNAK ZA

100 PUTA DAROVANU

KRV: Stanko Gložinić

OBITELJSKA ZAHVALNICA DDK: Obitelj Bačani (Ivica i Matija), Obitelj Posavec (Branko i Dalibor)

ZAVRŠNE ZAHVALNICE ZA DDK

I PLAKETE: Petak Franjica 35 doza, Orlović Štefica 35 doza, Varvir Ana 41 doza, Severin Marija 44 doza, Horvat Štefica 45 doza, Vručina Vjekoslav 51 doza, Gložinić Zdravko

54 doza, Hudak Ivan 54 doza, Štefanek Vlado 65 doza, Gložinić Dragutin 72 doze, Gerić Andrija 75 doza, Habek Stjepan 75 doza, Šartaj Franjo 76 doza, Kivač Franjo 106 doza, Mužic Franjo 119 doza

ZAHVALNICA DDK ZA IZVANREDAN USPJEH S PLAKETOM ZA 125

DARIVANJA: Posavec Branko 125 doza

Katarina, Lidija i Ana-Marija

ODRŽANA TIKVIJADA Manifestacija

Ludbreška udruga ‘Žene iz centra svijeta’ bavi se zaštitom kulturne baštine, određenog područja. Upravo su tikve u našem kraju ljudi pripremali oduvijek,

kuhinji, postala je prava zvijezda. To su potvrdile i članice udruge koje su prvog dana održavanja manifestacije, u petak, 21. listopada, pripremile tikvin zajutrek.

– Pohale smo štapiće od tikve i pripremile palačinke i zlevanku od tikve. Uz to smo pripremile i topli čaj od jabuke i cimeta. Hranu su degustirali štićenici Ludbreškog sunca. –ispričala nam je Vesna Markulinčić, glavna kuharica.

Kad smo ušli u Bakinu hižu zajutrek je već bio poslužen i u tijeku je bila degustacija. Svi su bili fokusirani na ‘gablec’, a nakon što su trbusi bili puni potvrdili su nam da je hrana bila odlična.

Manifestacija se nastavila i sljedećeg dana kada je održano predavanje u organizaciji ludbreške tvrtke Agro Altera.

Nakon predstavljanja tvrtke započeo je i gastronomski dio, hren se tako našao i u smoothie varijanti te kao dodatak sendvičima. Tvrtka Agro Alte ra iz Ludbrega dobitnik je čak pet medalja za svoje proizvode od Ludbreškog hrena na če tvrtom po redu ocjenjivanju prehrambenih proizvoda pre rade biljnog podrijetla u sklo pu osmog Sajma zimnice koji je održan od 7. do 9. listopada u Zagrebu, i to u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Za svoje proizvode Naribani Lud breški hren, Ekstra ljuti lud breški hren i Ludbreški hren s jabukom osvojili su srebrne medalje, dok su za Ludbreški hren s peršinom i s brusnicom osvojili bronce.

Nedavno je izdana i kuhari ca s jelima koje se pripremaju s ovim tradicionalnim umakom, i to u pripremi vrhunskog ku hara Damira Crlenog. Bila je ovo sjajna prigoda da se doma ći proizvodi predstave lokalnoj publici. U sklopu programa svoje je proizvode prezentirato i OPG Lastavec.

– Predavanje je organizirano u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega. Njime smo ujedno na neki način obilježili Svjetski dan seoskih žena koji se inače obilježava 15. listopada. Bio je ovo jedna pozitivan primjer, kako prezentacije zdravih pro izvoda tako i važnosti te spo sobnosti žena u poljoprivredi i pripremi hrane. – objasnila je Ana Katana, predsjednica udruge 'Žene iz Centra svijeta'.

Zajutrek su degustirali štićenici Ludbreškog sunca

Manifestacija posvećena kraljicama jeseni

baština nisu samo ormari i razni predmeti, već je tu i hrana kao dio identiteta

stoga im je udruga odlučila ‘pokloniti’ dvodnevnu manifestaciju prigodnog naziva

Sudionicima je predstavljena upotreba hrena u smoothie varijanti

Dragi čitatelji Ludbreških novina, od kolovoza smo u naše novine uveli novu/staru rubriku –držaj rubrike zaslužni ste upravo Vi. Naš zadatak je odabrati temu, a vaš zadatak je okinuti fotku. Protekli mjesec bio je obilježen kraljiva jeseni - kestenima, stoga smo vas zamolili da nam šaljete fotografije kestenijade. U nastavku pogledajte što smo prikupili. Tema za idući mjesec je - JESEN U MOM KRAJU. Fotografije nam šaljete na e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr do 25. u mjesecu, a najbolje objavljujemo u idućem broju Ludbreških novina.

Spremni za pečenje (J. Draganić)

Kestene vole sve generacije

Ravno iz rola (M. Schubert)

Po blatu se u polje ne može!

Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje 'Život' Ludbreg vodi Nada Ivanić iz Čukovca. Članovi društva 'Život' u srpnju ove godine veoma su uspješno uprizorili žetvu pšenice na starinski način jer se u polje, zbog suše koja je tada vladala, svakako moglo. No, već drugu godinu zaredom vrijeme za berbu kukuruza na starinski način nije bilo naklonjeno. Naime, prve listopadske subote tijekom noći padala je kiša i cijeli tjedan prije toga, a po blatu se u polje ne može. Ipak okupljanje 'berača' bilo je kod društvenog doma u Čukovcu gdje su bile izložene prigodne rukotvorine.

-Članice udruge Život i članice

Crvenog križa Čukovec pripremile su hranu na način kako se i nekad pripremala za težake u polju. Hrana se trebala u košarama prenijeti u polja kukuruza gdje je bilo planirano uprizorenje ručne berbe kukuruza u plahte, rezanje kukuruzovine srpovima, vezanje snoplja i pravljenje stavica, a 'težaci' su trebali ručati na polju baš kao što se to i nekad radilo. Planirali smo ići konjskom zapregom, ali previše je blata na poljskim putevima. Ipak, zadovoljna sam što smo odradili polovicu planiranog programa jer po povratku u društveni dom imali smo natjecanje 'Tko će brže, tko će bolje' u ručnom kominjaju (ružđenju) kukuruza. Također, u zabavnom dijelu programa imali smo izložbu radova od komušina i drugih rukotvorina, degustaciju starih jela Podravine, tombolu, a imamo i nagrade za pobjednike te zahvalnice za sve sudionike - rekla je Nada Ivanić, predsjednica udruge Život.

društvenom domu u Biškupcu, a k nama na druženje dolaze bračni parovi i samci čak iz drugih županija. K nama dolaze na druženje i oni koji nisu naši članovi. Ovdje nas je došlo 28 i dobro se zabavljamo, a neki su se snabdjeli i domaćim kobasicama – rekla je Marija Jagoda Solar, predsjednica Udruge 40+.

Ovaj događaj vrijedan pažnje uglavnom privlači ljude treće životne dobi koji se uz druženje prisjećaju dana bez mobitela i društvenih mreža kada se radilo fizički napornije, ali živjelo društvenije.

U tom duhu kratak prigodni govor održala je i izaslanica varaždinskog župana Anđelka Stričaka, Brankica Kovaček. Tajnica Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Marija Herceg poslala je OPG-ovima elektroničkim putem pismo pa je tako interes za sudjelovanjem iskazao OPG Tomašić iz Belice. Interes za njihove proizvode je bio velik pa su prodali sve dopremljene količine domaćih kobasica i lovačku salamu proizvedenu bez nitrita. Organizatorice berbe kukuruza na starinski način bile su sretne što je dio planiranog programa održan i što njihov trud oko pripreme ovog događaja nije bio uzaludan. Piše: Dražen Vađunec

Na upriličenom događaju bilo je prisutno oko 100 ljudi jer su se odazvali članovi triju udruga s velikim brojem članstva i to: Kulturno umjetnička udruga Potkalnički kraj Križevci, Pjevački zbor Slavuj Kalnik i Udruga 40+ iz Varaždina.

-Udruga 40+ iz Varaždina djeluje dvije godine i broji 115 članova. Sastajemo se svakog petka u

Izložba rukotvorina Vesne Pavković

Goblen 'Posljednja večera' prije desetak je godina od strane burze goblena u švicarskom Zürichu procijenjen na 24 tisuće eura

UBakinoj hiži u Ludbregu otvorena je prva samostalna izložba rukotvorina šezdeset sedmogodišnje Vesne Pavković iz Ludbreških Vinograda. Vesna je inženjerka tekstila koja se izradom rukotvorina bavi od svoje najranije mladosti, a ponajviše izradom goblena. Izložba je pripremljena povodom Međunarodnog dana starijih osoba pa je autorici izložbe na postignućima čestitala i izložbu otvorila Anica Happ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Zahvalu za sudjelovanje i buket cvijeća gospođi Pavković uručila je predsjednica udruge Žene iz Centra svijeta Ana Katana naglasivši da je autorica izložbe jedna od najaktivnijih članica Udruge od njenih začetaka prije 16 godina.

-Na izložbi je izloženo 46 mojih radova od čega 26 goblena, 15 stolnjaka, 2 pulovera, 2 zavjese i heklana vesta. Najvrjedniji rad je Vilerov goblen 'Posljednja večera' koji je prije desetak godina od strane burze goblena u švicarskom Zürichu procijenjen na 24 tisuće eura. Radila sam ga četiri do pet sati dnevno dvije i pol godine. Za

jednu gospođu radila sam još jednu 'Posljednju večeru', ali samo lica i ruke jer je to najteže – rekla je Vesna Pavković.

Velik broj svojih rukotvorina Vesna je poklonila svojim kolegicama, a prodala ih je samo nekoliko. Radila je i puno heklanih šešira i torbica u korist Udruge koje su prodavane na sajmovima na kojima su Žene iz Centa svijeta sudjelovale.

-Pet velikih goblena radila sam po narudžbi, neke započete sam samo dovršavala, ali to je bilo davno. Sada gobleni nisu u modi, ali meni bi se bilo teško rastati od njih jer znam koliko sam truda uložila. Najzanimljivija je priča o tome kako sam došla do Vilerovih shema. Naime, moj pokojni suprug je iz Mostara gdje smo čekali autobus za Varaždin, a onda je došla jedna žena, kojoj ne znam

U dedekovom dvoru održane 2. dječje selske igre

Prvog tjedna u listopadu obilježava se Dječji tjedna – tradicionalna godišnja akcija koja uključuje aktivnosti posvećene djeci, a koja se obilježava od 1953. godine. Svojim programskim sadržajima i akcijama

Dječji tjedan svake godine obuhvaća najviše djece i odraslih u gradovima i općinama gdje djeluju osnovna Društva „Naša djeca“ (DND). Uvijek se održava u prvom punom tjednu listopada i traje sedam dana. Različitim aktivnostima u program Dječjeg tjedna uključuju se i ludbreške ustanove i udruge. Među njima je i Udru-

ga ‘Žene iz Centra svijeta’ koja je danas u dedekovom dvoru ugostila mališane DV Sunce moje malo.

Povod susreta bile su 2. dječje selske igre u sklopu kojih su čuvarice baštine upoznale djecu s igrama koje polako padaju u zaborav poput skakanja u vrećama, povlačenja užeta… Po završetku ‘natjecanja’ sudionicima su uručene zahvalnice i medalje, a veselo druženje u dedekovom dvoru završilo je zdravom okrjepom u obliku smoothieja koje su pripremile vrijedne članice Udruge 'Žene iz centra svijeta'.

niti ime, sa 40 shema i htjela ih baciti u kantu za smeće. Sheme sam dobila praktično besplatno, a boje za goblene sam iščitavala iz kataloga – pojasnila je Vesna.

Izložba rukotvorina Vesne

Pavković bit će otvorena tijekom cijelog listopada, a kao i za sve ostale posjete u Bakinu hižu potrebno je telefonom najaviti svoj dolazak.

Piše: Dražen Vađunec

NA GRADSKOJ TRŽNICI ODRŽAN ZANIMLJIV PERFORMANS MATKA ABRAMIĆA

Za početak je bila dovoljna samo jedna riječ. Nakon par minuta tipkanja na starom pisaćem stroju iz 80-ih godina prošloga stoljeća nastala je pjesma. Potom odobravanje, pljesak, ali i pokoja suza.

Zanimljivim performansom Matka Abramića „Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu“ na Gradskoj tržnici u Ludbregu, naša knjižnica započela je svoje aktivnosti u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige. Mala družina strpljivo je izgovarala riječi, a on je veoma brzo natipkao pa potom odrecitirao tek napisanu pjesmu. Vrijeme je veoma

brzo prošlo, za nešto više od sat vremena okupljeni su imali prilike čuli 15 pjesama.

- Interakcija je bila baš dobra, ljudi su zadovoljni, veseli, bilo je i suza. Kad pišete pjesmu onda potaknete sebi i drugima neke emocije koje možda tu čuče i dobro je. Sunce nam se probilo iako je prognoza rekla potpuno oblačno, divno je bilo. Pročitao sam par pjesmica iz svoje knjige „Reci mi stihomašina“. Dosta ljudi je došlo, tu su se muvali. Plac je idealno mjesto da spojimo neki šušur, ako se želimo družiti međusobno pa da malo i o knjigama popričamo. - obja-

snio je Matko Abramić. Performansom je posebno bio oduševljen mlađi dio publike. Marko Črepinko kazao je kako je ovo jako unikatna pojava u Ludbregu. - Iz ničega praktički stvara prekrasne pjesme.- zaključio je.

sebe. - kaže Katalenić. Anja Štefančić sretna je što se ovako nešto uopće događa u našem gradu.

'Baš fali takvih sadržaja, trebalo bi malo više. A dobro, sad je krenulo, krenulo je.'

S njim se složio i Mihael Katalenić. - Jako interesantan performans, baš točno jedna stvar koja fali ovak malome gradu, konkretne kulturne naobrazbe bumo rekli, i predivna pojava, stvarno. Od jedne riječi ispadne predivna pjesma nastala na mjestu, unikatna je, savršena sama za

Ovogodišnja tema Mjeseca Hrvatske knjige posvećena je upravo mladima, a moto je Misli na sebe, čitaj. Ukazuje na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost.

Kako potaknuti mlade na čitanje?

- Može se desiti da se praviš da čitaš, a onda odeš doma i ne čitaš. Ako sadržaj postane blizak, poput ovog performansa koji je dosta blizak čitanju poruke na mobitelu, pa se mogu stati, imaju vremena, nema isprike za poeziju. Poezija je kratka i brza, zapravo bi se poezija mogla čitati jako puno s obzirom da je slična društvenim mrežama. Brzo, može biti duhovito, tako se i priče mogu pisati, ima takvih autora, samo treba doći do mladih i podsjetiti ih da dignu pogled. Mobitel spušta pogled, a kad nekoga sretneš vraća taj dobar dan. Nije da mladi ne čitaju, primjećujem da jednostavno preskaču i te stvari. To je recimo to, i onda se začude kad od nekog čuju dobar dan, kako si. To im mi trebamo vratiti da se i mi počnemo više družiti jer i mi buljimo u mobitele, pa ajmo čitati zajedno s mladima. - zaključio je performer Marko Abramović.

U Mjesecu hrvatske knjige Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' ugostila je varaždinskog književnika

Mladen Kopjar uz romane i priče za djecu objavljuje i prozne i dramske tekstove ali također prevodi s engleskoga jezika. Piše i radio drame pa mu je na Hrvatskom radiju emitirano 22 radiodrama i niz priča. Priče za djecu uvrštene su mu u dvadeset čitanki za osnovnu školu a za zbirku priča i pripovijetki “Ljubav, padobranci i izvanzemaljci” dobio je nagradu Ivana Brlić Mažuranić 2009. godine.

Ovom prilikom u središtu zbivanja bila je njegova zbirka priča “Djed Mlaz” koju je 21. listopada u novoj dvorani Centra za kulturu i informiranje Ludbreg predstavio učenicima petog i šestog razreda Osnovne škole Ludbreg.

- Naslov nije tiskarska pogreška, riječ je o igri riječi. Nastojim biti duhovit, humorističan. Tako je u ovoj priči jedan tata na Badnjak obukao se u Djeda Mraza i trebao proslaviti Badnjak, ali ga je smetalo kapanje vode u kuhinji i pokušao je to riješiti, tu sitnicu. I kako je mijenjao ventil, on je puknuo i mlad vode ga je polio i Djed Mraz je bio sav mokar. Od Djeda Mraza je postao Djed Mlaz, a mama ga je nazvala i mamlaz, zato što se na Badnjak bavi nevažnim stvarima. Pokušavam sam sebi odgovoriti što je u životu važno, a što nije važno. Neke sitnice doista jesu važne, nikad se ne smijemo prestati čuditi svijetu, a neke bismo trebali zanemariti kao i ovaj tata iz priče Djed Mlaz. - objašnjava autor kojeg inspirira mašta, ali i neki motivi iz stvarnog života.

- Neke su priče izmaštane, neke imaju jasnu motivaciju iz stvarnog života. Npr. priča o trampolinu je priča koju je motivirao moj sin koji ima 5 godina.

On voli stajati na trampolinu. Dogodilo se da je tata smotanac pokušao kad su montirali trampolin baciti kamen. I kamen se odbio i razbio susjedu šofer šajbu! Detalj iz života se pretvorio u priču. Takvih situacija u ovoj knjizi ima mnogo. - kaže Kopjar koji se osvrnuo i na digitalizaciju koja je uzela maha, posebice kod mlađih generacija.

- Digitalizacija je uzela maha, djeco vi ne poznate život bez interneta. On je jedan izniman komunikacijski i informacijski sustav koji može pomoći u obrazovanju. Kao i u svemu u životu, treba i tu pronaći neku ravnotežu između vrijednih sadržaja i onih zabavnih. Problem je interneta što nam nudi baš takve, često površne i kratke informacije o kojima postanemo ovisni. Naš mozak postane uvježban za Internet, informacije za koje treba slaba koncentracija što neće pomoći da čitamo knjige za koje treba nešto više koncentracije. Možemo govoriti o dobrobiti čitanja knjiga, ne želim u potpunosti ocrniti Internet, dapače, često se njime služim. Internet može biti odličan izvor znanja. Pri tome nemojte zaboraviti čitati knjige. - poručio je Mladen Kopjar.

Za kraj spomenimo kako je program susreta vodio je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Stjepan Stjepić. Po završetku prvog dijela programa na red su došla i učenička pitanja. Dva školska sata brzo su prošla, tako da svi niti nisu imali vremena postaviti pitanje.

Na kraju svoga gostovanja u Ludbregu književnik Mladen Kopjar posjetio je Odjel za djecu Gradske knjižnice i čitaonice Mlade Kerstner.

Mama, kaj ima za jesti?

U ponedjeljak, 24. listopada u Centru za kulturu i informiranje Dragutin Novak održana je javna tribina pod nazivom 'Mama, kaj ima za jesti'. Tribinu su zajedničkim snagama organizirali Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg i Rotary klub Ludbreg. O utjecaju globalnog tržišta na rast cijena hrane govorili su Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta Zagreb, Mara Bogović, voditeljica službe za stručnu podršku razvoja poljoprivrede Varaždinske županije te Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva. Predavače je pozdravio i tribinu vodio Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg, a dobrodošlicu im je poželio i v.d. predsjednika Rotary kluba Ludbreg Darko Marković.

nama ljudi, u ovom razdoblju krize, treba dati vaučere. Što se tiče nedovoljne proizvodnje hrane događa se rasprodaja zemljišta na području Banovine koja je bila pogođena potresom. Naime, tamo stranci nepoznatog identiteta, putem odvjetnika i javnih bilježnika, kupuju jeftina zemljišta na kojima će raditi naši ljudi za strane investitore i u konačnici kupovati skupu hranu koju su zapravo sami proizveli – naglasio je profesor Grgić.

Profesorica Bogović govorila je o strukturi proizvodnje te o problemu samodostatnosti.

S održane tribine bilježimo najvažnije utiske pa tako profesor Grgić dijeli mišljenje da su cijene hrane, izazvane ratom u Ukrajini, dosegle svoj maksimum iznad kojega vjerojatno neće ići.

-Povećanje cijena velikim dijelom posljedica je špekulantskih kretanja s činjenicom da je najveći špekulant zapravo država. Naime, visoke cijene hrane i ostalih proizvoda korisne su za državnu blagajnu jer se bolje puni proračun. Mišljenja sam da cijene prehrambenih proizvoda ne treba ograničavati već da socijalno ugroženim skupi-

-U Hrvatskoj dovoljno proizvodimo samo kukuruz, pšenicu i soju koju i izvozimo, ali istovremeno uvozimo brašno, pekarske proizvode i sojinu sačmu. Nedovoljno, samo na oko četiri posto obradivih površina, proizvodimo voće i povrće. Mineralna gnojiva su trostruko skuplja, a suša je ove godine u Varaždinskoj županiji smanjila urod za čak do 60 posto – rekla je profesorica Bogović.

Na policama naših dućana, ali i u hotelima lako je pronaći banane, ali ne i domaće jabuke.

-Politika i proizvođači često ne poštuju preporuke struke pa tako imamo slučajeve da se čak 9 tisuća kuna po hektaru dobiva za nasad oraha koji ne rode te 5 tisuća kuna po hektaru za ekološke pašnjake na kojima nitko nije na ispaši. U Hrvatskoj je

KRIŽEVAČKE UMJETNICE

PREDSTAVILE SE LUDBREŠKOJ PUBLICI

Svaka umjetnica je jedinka za sebe u slikarskom izražavanju, a sve tri zajedno čine jednu lijepu slikarsku cjelinu.

Tim se riječima opisuju Marijana Šatrak, Renata Katić i Zorica Majnarić, slikarice iz Križevaca koje su se 21. listopada predstavile ludbreškoj publici u sklopu programa 'Ludbreg petkom'.

Sve tri umjetnice su članice Križevačko četrdesetak slika u akrilu, ulju i laviranom tušu. Izložbi su nadjenule ime 'Crno bijelo u boji'.

- Vidljivo je iz izloženih slika zašto izložba nosi ovakav naziv. Ja slikam u crno bijeloj tehnici, a Zorica i Renata slikaju u boji. - objasnila je Mirjana Šatrak, koja je uz Zoricu i Renatu autorica ove izložbe, a ujedno i predsjednica Križevačkog likovnog kruga u kojem sve tri djeluju. On ih je

samo 4 tisuće isporučitelja mlijeka, a mlijeko je gotovo najvažnija namirnica za djevojke i žene poradi sprječavanja osteoporoze – rekao je Josip Haramija.

Posjetitelj tribine bio je i Alen Sabol koji smatra da su potpore pojedinim velikim poljoprivrednim proizvođačima prevelike, da država treba svima uzimati manje te stvoriti jednake uvjete kako bi poljoprivreda oživjela i kako bi i mali proizvođači mogli biti konkurentni. Ravnatelj gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg Stjepan Stjepić najavio je kako priprema novo druženje na tribini o demografiji.

Piše: Dražen Vađunec

Mješoviti pjevački zbor Podravina nedavno je gostovao u Pečuhu čime su napokon realizirali dugoočekivani koncert. - Priliku za ostvarenje ovog koncerta dalo nam je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uz poziv generalnog konzula RH. Drago nam je što smo predstavili naš zbor, ali samim time i naš Ludbreg i izvan granica Lijepe naše. Hvala TS Biseri, Ani, Anđeli te voditeljici kao i svim članovima na prekrasnoj večeri. Zahvaljujem također Gradu Ludbregu i TZP Centar svijeta na suradnji - poručila je Jasmina Bačani.

ujedno i spojio.

- Mi se poznajemo već dugi niz godina, odlazimo na likovne kolonije i sudjelujemo u raznim izložbama, tako da ova naša suradnja nije 'od jučer'.otkrile su nam.

Zorica Majnarić Ludbrežanima se predstavila u jednom modernom, ekspresionističkom izražaju. Njeno slikarstvo izrazito je koloristično, a najviše voli slikati gradske vedute, pejzaže, mrtvu prirodu, cvijeće... S druge strane Renata Katić je realista. Voli slikati portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i sakralne motive. Marijana Šatrak predstavila se u tehnici lavirani tuš u kojoj je prošle godine ilustrirala i knjigu „Marta i Ivek” križevačkog književnika za djecu i odrasle Josipa Petrlića- Pjera. Umjetnica voli slikati mrtvu prirodu, prigorske i podravske pejzaže.

Renata Katić, Zorica Majnarić i Marijana Šatrak

Donosimo priču o željeznodobnom naselju u Sigecu Ludbreškom

Međunarodni dan arheologije obilježava se treće subote u mjesecu listopadu, a cilj mu je popularizacija te znanosti i poticanje istraživačkog duha. Prvi puta se održao 2011. godine u organizaciji Instituta za arheologiju Amerike (AIA) i arheoloških organizacija diljem SAD-a i Kanade te se isprva

zvao Nacionalni dan arheologije. Iduće godine zainteresiranost za događaj se proširila po cijelom svijetu te se tada mijenja i naziv u Međunarodni dan arheologije.

Ove godine obilježavanju tog dana priključio se i Muzej grada Ludbrega koji je tom prigodom pripremio priču o lokalitetu u Sigecu Ludbreškom.

SIGETEC LUDBREŠKI – LOKE (KROGLICE)

Naselje Sigetec Ludbreški smjestilo se dva kilometara od Ludbrega na povišenoj terasi uz put koji u blagom luku zaokreće sjeverno od ceste Ludbreg – Legrad i uz jednu poprečnu ulicu koja vodi prema Bednji.1 Sigetec Ludbreški već se 1495. godine spominje na popisu sela ludbreške okolice. Njegovo tadašnje ime Zygeth (Siget) dolazi od mađarske riječi sziget, odnosno otok, a što bi značilo da se tadašnje naselje nalazilo između dva rukavca rijeke Bednje. Takav „otok“ se danas nalazi između starog i novog korita rijeke Bednje. Pod današnjim nazivom, Sigetec se pojavljuje 1659. godine u Kanonskim vizitacijama.

Tijekom istraživanja naselja iz željeznog doba u Svetom Petru Ludbreškom 1979. godine, tadašnja voditeljica Arheološkog odjela Marina Šimek obavila je pregled terena na položaju Loke (Kroglice) u Sigecu Ludbreškom nedaleko Ludbrega.

Lokalitet je smješten na većoj prirodnoj uzvisini čija se jedna strana postepeno spušta prema cesti, dok je suprotna strana obale strmo odsječena, te se u njenom podnožju nalazi staro korito rijeke Bednje.

Istraživanja su trajala od 1979. do 1987. godine i istražena je ukupna površina od 866 m2. Istraženo je preko 30 ukopanih objekata (radne i otpadne jame, ognjišta i zemunice, jame za stupove) koji pripadaju starijem željeznom dobu i razvijenom srednjem vijeku. Međutim, cijeli opseg naselja i dalje nije moguće odrediti zbog toga što je lokalitet djelomično uništen stalnim obrađivanjem zemlje te zbog nedovoljne istraženosti. Osim velike količine arheološkog materijala iz starijeg željeznog doba i razvijenog srednjeg vijeka (najviše keramike), tu su pronađene i narukvice od staklene paste iz latenskog perioda te kasnoantički novac.

Crtica iz povijesti

Na dan izlaženje listopadskog izdanja Ludbreških novina, 28. listopada, obilježava se godišnjica rođenja posljednjeg vlasnika dvorca Batthyany.

Ladislaus Batthyány-Strattmann rođen je 28. listopada 1870. u Dunakilitiju u Mađarskoj. U dobi od 25 godina dogodio se preokret: odlučio je – neobično za njegov društveni krug – prihvatiti posao srednje klase i započeti studij medicine. A tri godine kasnije, oženio se groficom Mariom Theresijom Coreth, ženom svog života. Polako raste i njegova odanost Bogu, a s njom i želja da voli potpuno, potpuno - ali bez sentimentalnosti. Godine 1898. vlastitim je sredstvima izgradio modernu bolnicu u blizini svog dvorca u Kittseeu u sjevernom Gradišću. Više od dvije trećine svojih prihoda ulaže u ovu bolnicu kako bi mogao činiti dobro svojim “dragim bolesnicima”. Dnevno je liječio 80 do 100 pacijenata. Često sam plaća propisane lijekove, a svojim pacijentima čak pokriva i putne troškove. “Nije primao plaćanje liječenja ni od imućnih ljudi”, prisjeća se bivši pacijent. „Tražio je od njih samo dobrobit za siromahe, a siromasima je govorio da mole za njega.” Postavši princ i glava obitelji Batthyány 1915., napustio je bolnicu Kittsee, koja je od tada nastavila postojati, i preselio se sa svojom obitelji u sjedište u dvorcu Körmend u Mađarskoj, gdje je odmah osnovao drugu bolnicu i nastavio svoj rad, njegova žena mu je često pomagala u radu. U dobi od 60 godina dijagnosticiran mu je rak. Njegovih četrnaest mjeseci patnje u bečkom sanatoriju Löw (sada privatnoj klinici) omogućilo mu je da nastavi sazrijevati. “Bolesnička soba postala je svojevrsno mjesto hodočašća iz kojeg su ljudi odlazili potreseni i uplakani, ali ojačani u vjeri”, piše jedan biograf.

Dana 22. siječnja 1931. Ladislaus Batthyány-Strattmann umro je na glasu kao svetost. Jednog dana prije smrti zamolio je svoju obitelj: “Odnesite me na balkon da mogu vikati svijetu kako je Bog dobar!” Nuncije Schioppa je tada napisao Svetom Ocu: “Ljudi smatraju princa svetac. Mogu uvjeriti Vašu Svetost da jest.”

Papa Ivan Pavao II. 2003. proglasio ga je blaženim.

Pogled na dio istraženog željeznodobnog naselja u Sigecu, 1980.

Prvi vatrogasni kotlić DVD-a Hrastovsko

KUHALO 5 EKIPA

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko na čijem je čelu Krešo Krušelj sljedeće će godine slaviti okruglih 100 godina postojanja. Kao uvertiru i probu za obilježavanje tako velike i značajne obljetnice ove su godine organizirali 'Prvi vatrogasni kotlić DVD-a Hrastovsko'.

-Za kuhanje se prijavilo sedam, a odazvalo pet ekipa i to DVD Ludbreg, DVD Kučan Ludbreški, DVD Strahoninec, Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega i DVD Hrastovsko. Ekipe su same trebale osigurati namirnice pa su tako neki pripremali gulaš, drugi fileke, treći kotlovinu, četvrti lovački grah, peti paprikaš od srnetine i veprovine, a uz to pekli su se i kesteni. Na čelu ocjenjivačke komisije bio je

predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić – rekao je Krešo Krušelj.

Uz vatrogasni kotlić pripremljeni su i dodatni edukativni, ali i zabavni sadržaji. Tako su članovi DVD-a Ludbreg svima zainteresiranima predstavili novo navalno vozilo koje su dobili prošle godine.

-Nastojimo pokazati ovo prekrasno navalno vozilo koje je potpuno opre-

mljeno najsuvremenijom vatrogasnom tehnikom i tehnologijom, a koje će sigurnost naših građana i nas samih podignuti na razinu više. Vozilo nam dolazi iz programa bespovratnih sredstava, odnosno projekta 'Modernizacije vozila vatrogasnih postrojbi RH', vrijedno je 2.6 milijuna kuna, a dio je novo pristiglog kontingenta od 23 vozila koja su podijeljena i raspoređena

Ka-pi-ta-lac!

u čak 17 županija. Sam projekt je sufinancirala Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – rekao je Jurica Havaić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega. Osim prezentacije novog vozila i opreme, ludbreški su vatrogasci nudili mogućnost posjetiteljima da obuku zaštitno vatrogasno odijelo i stave na leđa opremu mase oko 30 kilograma kako bi osjetili 'težinu' vatrogasnog poziva. U zabavnom dijelu programa natjecala se mladež DVD-a Sesvete Ludbreške i DVDa Martijanec. Ručak je u Društvenom domu Hrastovsko za sve bio besplatan, a plaćalo se tek piće. Za najbolje kuhare i za vatrogasnu mladež organizator je pripremio pehare i medalje, a cijeli je događaj iz zraka dronom snimao Renato Vugrinec, zapovjednik DVD-a Hrastovsko.

Piše: Dražen Vađunec

Mi, nešto starija generacija, sjećamo se nedostižnih Gruntovčana. Vjerujem da je mnogima u sjećanju epizoda kad je Dudek „uapsil“ jelena. Došli su lovci iz revira i u čuđenju rekli Ka-pi–ta-lac!

U subotu, 15. listopada, svog gljivarskog kapitalca pronašao je negdje na području Segovine i Ivančeca sportski kapitalac Mladen Gača.

Riječ je o jednom od najboljih i najpoznatijih nogometaša cijele ludbreške regije. Gača je svoje znanje prezentirao u prvoligašu Slaven Belupu, čak 9,5 godina (a ne kao danas kad kvaliteta otiđe za prvom ponudom). Dres varaždinskog drugoligaša Varteksa nosio je dvije godine, pet sezona igrao je u ludbreškoj Podravini, a naravno i svojem domaćem Bukovčanu iz Velikog Bukovca poklonio je nekoliko sezona svojeg nesvakidašnjeg nogometnog umijeća. - Bile su to sjajne godine, davao sam sve od sebe, a sport mi je nesebično vraćao. Prekrasno razdoblje mojeg života – kaže Gača.

Nakon sportske karijere Mladen se okrenuo privatnom biznisu, i okrenuo nekim stvarima koje prije nije uspio prakticirati.

- Morao sam se nekako nastaviti gibati nakon sportske karijere. To mi je nekako najbolje išlo uz boravak u šumi i gljivarenje. Obilazim područja oko Segovine, Ivančeca sve do Gabrinovca. Na-

bavio sam dosta literature, pa čak i enciklopedija o gljivama, jedno vrijeme sam bio i predsjednik gljivarske udruge „Šmrček“. Uživam u tome, makar mi je koji puta i žao kad u šumi vidim gljive koje je netko šutnuo, onako bez veze, da mu ne smetaju.

Zanimalo nas je i kakvo je stanje s gljivama u našim šumama. - Ova vlaga pogoduje gljivama. Ovaj tjedan (od 15. do 22. listopada o.a.) brao sam svaki dan oko 7-8 kilograma koje poklanjam prijateljima, to me ispunjava. Nekako su mi najbolji smrčci, pa vrganji, puno je vrsta, gotovo 1300.

Jedna zanimljivost bila je u Slanju.

- Da, tamo su divlje svinje prekopale teren, i nađeni su tartufi, oni crni, koji nisu toliko vrijedni kao bijeli, ali opet jako zanimljivo.

I na kraj opis fotografije koju smo snimili kod Društvenog doma u Vinogradima Ludbreškim, na Kestenijadi i Gljivarijadi, gdje je Gača na fotografiji s još jednom „gljivarskom legendom Josipom Loparićem.

- Našao sam ovaj kapitalni vrganj na području oko Segovine. To mi je dosad najveći „trofej“, težak točno 1360 grama. još je i moj „Bukovčan“ pobijedio u derbiju“. -

U društvu pravih sportaša uvijek je lijepo. Tako jednostavni, a tako posebni.

Piše: Neven Jerbić

Josip Loparić i Mladen Gača

Posjet Vukovaru - gradu heroju

Udruga oboljelih od dijabetesa „DIA-MELL Ludbreg posjetila je 8. listopada 2022. godine grad Vukovar kako bi odala počast žrtvama Domovinskog rata.

Početkom godine pomislili smo kako bi svaki građanin barem jednom u životu trebao posjetiti Vukovar i pokloniti se žrtvama Domovinskog rata, što smo željeli omogućiti svim članovima naše Udruge, članovima obitelji, suradnicima i sponzorima. Napisani Projekt pod nazivom Posjet gradu heroju-Vukovaru prepoznala je i Općina Sv. Đurđ koja nam je dodijelila sredstva.

I došao je taj dan. U rano jutro ukrcali smo se u autobus i krenuli maglovitim putem kroz ravnicu Slavonije prema najvećoj hrvatskoj riječnoj luci na Dunavu i gradu gdje se susreću Slavonija i Srijem. Kulturnom, gospodarskom i upravnom središtu, a li i gradu poznatom po Domovinskom ratu i strašnim razaranjima. Po dolasku u Vukovar posjetili smo Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao „groblje tenkova“ gdje smo se poklonili poginulim pripadnicima 204. vukovarske brigade i bisti vukovarske ratne legende general zapovjedniku Blagi Zadri. Zgrada je izgrađena u obliku stisnute šake što simbolizira snagu i otpor Vukovaraca u ratu. Niz hodnik na zidovima nalaze se ekrani na kojima se prikazuje život Vukovaraca za vrijeme rata i rečenice političara agresorskih snaga koje su bile uistinu potresne.

Put nas je dalje vodio u Memorijalni centar Domovinskog rata koji je smješten u prostorima bivše vojarne 204. vukovarske brigade. Tu smo pod vodstvom i zanimljivim izlaganjem bojnika Anđelka Batinića obišli unutarnji i vanjski izložbeni postav Memorijalnoga centra: vojna vozila, oružje, prikaz srpskih koncentracijskih logora „Stajićevo“ i „Begejci“ te pješačko naoružanje korišteno tijekom Vukovarske bitke. U muzeju smo vidjeli kakvo naoružanje su naši branitelji koristili te kakvim su se sve trikovima morali služiti da bi spasili Vukovar, njihova je žrtva nakon toga postala još veća i važnija.

Potom smo se uputili na jednu od najvećih znamenitosti, simbol otpora i stradanja grada Vukovara- Vodotoranj, s kojeg se pruža veličanstven pogled na Dunav i ravnu okolicu. Na njemu se vide ožiljci bombi, metaka i granata koji pokazuju kakve štete donosi rat…kao da govore: „Neka se nikad ne ponovi“.

Uslijedio je odlazak do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata gdje smo zapalili svijeću za sve žrtve. Groblje je prelijepo uređeno s velikim kamenim križem u sredini u kojem gori vječni plamen što

Interaktivni tečajevi za djecu

Grad Ludbreg zajedno s Osnovnom školom Ludbreg i suradnicima provodi projekt „STOP cyberbullyingu“ kojeg je financirala Zaklada Sveti Mihael u iznosu od 6.000,00 kuna. Osnovni cilj projekta„STOP cyberbullyingu“ je stvoriti sigurno i poticajno okruženje za djecu osnovnoškolske dobi kroz povećanje njihovog razumijevanja o sigurnom ponašanju prilikom korištenja interneta. U sklopu projekta održana je aktivnost „Provedba interaktivnih tečajeva“ za učenike 6. razreda Osnovne škole

Ludbreg. 24. listopada i 25. listopada 2022. godine održano je interaktivno predavanje za sve 6. razrede na temu cyberbullyinga ili maltretiranje na mreži. Predavanja su održana od strane Lucere d.o.o. na kojima se tijekom jednog školskog sata željelo objasniti koja ponašanja se smatraju cyberbullyingom, što mogu napraviti i kome se obratiti ako se dogodi njima te da se interaktivnom prezentacijom ostavi dubok dojam na učenike da preispitaju svoje ponašanje te čine li oni nekom prijatelju štetu.

izaziva divljenje ali ujedno i veliku tugu. Prostor je obilježen s 938 bijelih mramornih križeva od kojih svaki simbolizira po jednu ekshumiranu žrtvu. To je trenutak u kojem se shvati koliko ljudi je prolilo krv za našu zemlju, za nas, za domove. Koliko mladih života je žrtvovano. Bilo ih je previše… Ali tu je ponos i žrtva koja se nikada neće zaboraviti.

Nakon posjeta Memorijalnom groblju zaputili smo se do Ovčare-poljoprivrednog dobra na kojem se 20. 11. 1991 dogodio najveći zločin Domovinskog rata, gdje je srpski agresor pogubio 261 civila i ranjenika među kojima je bio i ratni vojni reporter Siniša Glavašević. Zapalili smo lampaše i odali počast žrtvama. Na mjestu gdje je bila masovna grobnica sada su posađeni čempresi, a kraj njih dva križa koja su bila prepuna krunica.

U spomen stradanja otvoren je Spomen dom Ovčara gdje su smješteni osobni predmeti i slike s imenima žrtava koje se naizmjenično pale i gase poput zvijezda. Koliko je samo bolan bio osjećaj vidjeti sve te osobne stvari iskaznice, svjedodžbe, naočale, ključeve…

koje su nosili sa sobom, molili se za Vukovar i čuvali ga, a na kraju su njihovi životi bili nemilosrdno ugašeni. U podu muzeja su zabetonirane čahure metaka kojima su ljudi bili ubijeni, a u sredini gori svijeća oko koje se vrte ispisana imena žrtava. Njihove duše kao da su se s njihovim imenima kretale oko nas…

Za sam kraj posjetili smo Muzej vučedolske kulture, koji prikazuje neprocjenjiv sadržaj prošlosti Europe koju su Vučedolci stvarali na ovom području, prezentiran na suvremen način. Muzej oplemenjuje kulturu i turističku ponudu grada Vukovara i izaziva divljenje koje Europa još mora otkriti.

U kasnim večernjim satima sretno smo stigli u Ludbreg puni snažnih dojmova, zahvalnosti i pozitivnih emocija, a za neke činjenice mnogi od nas nisu znali. S izleta nećemo pamtiti samo lijepe stvari, pamtit ćemo i one potresne kako bi ih ispričali drugima i kako žrtva grada Vukovara nikada ne bi bila zaboravljena.

Neka im je vječna slava i hvala!

Piše: Danijela Sopić, bacc. med.techn.

Nakon više godina zajedničko

druženje sportaša

Skupina ludbreških sportskih entuzijasta, a sadašnjih trenera ili sportskih savjetnika odlučila je obnoviti tradiciju okupljanja sportaša Ludbrega, ludbreške regije i okolnih županija. Oni, nešto stariji, sjećaju se kako je to izgledalo kad su s glazbenicima održavane „Plavo-bijele“ ili „Bijelo-plave“ noći.

Nažalost, tradicija tada takvih događaja, a sada evenata, zamrla je prije gotovo desetak godina. Valjalo je obnoviti tradiciju, pa se prišlo organizaciji Sportske noći sa Stankom Šarićem i Prvim Srakarskim tamburašima. Organizacijski to nije laka priča. Trebalo je naći pratnju tamburaškom geniju, čovjeku koji je napisao i odsvirao neke od najpoznatijih pjesama Slavonije, specifična glasa

Plave bluze u završnici sezone

Nogometaši Podravine popularne „Plave bluze“ ili zbog nove kolekcije dresova „Nebeskoplavi“ bore se za bodove u trećeligaškoj karavani.

Nije lako. Iako su gore otišli klubovi poput Mladosti iz Ždralova, Bjelovara, Poleta iz Svetog Martina na Muri, ostali su klubovi na višoj razini nego proteklih sezona. A, Ludbrežani ove sezone imaju cilj maksimalno pomoći svojim mladim igračima u nogometnom odrastanju. To je jedan od najzahtjevnijih sportskih procesa, izuzetno složeno je „umiksati“ iskusne s mladima. Iako su na dnu ljestvice (u trenutku pisanja 3 boda, dva boda do Koprivnice) ne može se reći da su negdje jako nadigrani. Čak i u Svetom Martinu pružali su dobar otpor. Protiv najvećih favorita gubilo se u zadnjim trenucima. Malo su i suci nekoliko kola bili ispod razine. Bod u gostima, u Koprivnici bio je ono čemu smo se nadali. Bez nekoliko bitnih igrača Ludbrežani su stigli na dvoboj s direktnim konkurentima. Inače, bilo je doista impresivno biti na stadionu na kojem igra jedan od najboljih hrvatskih prvoligaša . Sjedili smo u loži, u gotovo foteljama, „garson“ nam je nudio osvježavajuće napitke, s odličnog ozvučenja dolazio nam je sjajan sound, recimo od „Kojota”, „Trese”, lupa, udara. Čak

su tu negdje ukomponirali i „Tetecove” riječi. - Bumo vidli ko bu na kraju na orgulje tancal. Sjajno, baš pravi doživljaj i sportski ugođaj. Na terenu lagana dominacija domaćih, privikavanje Nebeskoplavih na teren, reklame oko njega i reflektore. Nakon početnog pritiska Ludbrežani dolaze do daha, no ozljeđuje se jedan od najboljih igrača, kapetan Sambolec. To je možda dalo dodatni motiv, pa ludbreški igrači stvaraju nekoliko šansi, a jednu je umiješeno realizirao Leo Tropšek.

Bio je to signal da se stotinjak Ludbrežana podigne i proslavi zgoditak, stotinjak među otprilike tristotinjak gledatelja. Drugi dio donio je domaćinima izjednačujući zgoditak preko Lea Hajdinjaka (i oni imaju svog Lea). Još desetak minuta inicijative Koprivnice, a od 70. minute Ludbrežani dominiraju i samo je sreća spasila domaćine od potopa.

U redovima Ludbrežana opet su najbolji bili vratar Kovačić, Golubar, strijelac, dvije utakmice zaredom, Tropšek. Bio bi u tom društvo zasigurno Sambolec da se nije ozlijedio.

Predstoje okršaji s protivnicima po mjeri, treba ugrabiti pobjedu. Prvenstvo je još jako dugo, tu je i playout. Ima vremena, jasno i nade.

Piše: Neven Jerbić

i neodoljive karizme. Pa, uostalom njegovi „Najbolji hrvatski tamburaši“ već su rasprodali svoj koncert u studenom, u „Lisinskom“, a uskoro će ga rasprodati i za drugi dan. Već 35 godina na sceni, s velikim uspjehom dominira scenom.

I, sad ti nađi tko će ga pratiti? Jedni se boje takve veličine, drugi ne mogu, jedne cure kažu da sviraju „ženski“ i da ga ne mogu pratiti, itd... Rješenje je ipak nađeno u Sračincu, kod tamburaša koji su ga već pratili za njihovo „Miholje“. E, sad treba naći sportaše koji će doći na manifestaciju i dobre ljude, sportaše, koji će pomoći ovaj projekt. Podrška ljudi koji su se bavili sportom i „kuže“ ga, jasno, nije izostala. Sportaši jesu malo samozatajni, tu je trebalo dosta terenskog rada. No, tog 3. 11., u četvrtak, u Društvenom domu

u Hrastovskom bit će elitno, i na regionalnoj razini.

Očekuje se dolazak nogometaša Podravine, Tehničara, Borca, Mladosti iz Sigeca i još nekih vodećih klubova našeg kraja. Dolazak su potvrdili i ljudi iz košarkaškog svijeta, treneri, predsjednici klubova, odvjetnici vezani uz sport, tenisači, bivši hrvači, sve će uveličati Ludbreške mažoretkinje. Očekuje se dolazak i varaždinskih košarkaša, ljubitelja glazbe i svih onih koji vole dobre feštu.

Što drugo reći nego očekujemo sportsko-glazbeni događaj o kojem će se pričati, koji će ponovno biti tradicija, jer to nam treba, to zajedništvo sportaša regije, dobra volja i nove, sportske ideje.

Završava osmo izdanje Kros lige

U srijedu 2. studenog na Otoku mladosti trčat će se posljednje kolo Kros Lige 2022. Podsjećamo sredinom rujna započela je osma po redu Kros liga koju organizira Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg. Svake srijede na Otoku mladosti trkači pokušavaju postići svoje najbolje vrijeme na stazi dugačkoj 5500 metara i pobijediti u svojoj kategoriji. Ukupno će se održati osam utrka, a tko će biti sveukupni pobjednik Kros lige znat će se

kada se zbroji šest najboljih nastupa. Posljednje kolo trči se čeonom lampicom jer je 2. studenog već mračno u to vrijeme. Osim dvije kategorije djece tu su i starosne kategorije posebno za žene i muškarce. Kros ligu već tradicionalno organizira Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg koje će najboljima dodijeliti medalje i pehare na završnici koja bi se trebala održati na otvorenom ako to vremenske prilike u studenom dozvole. (dv)

Piše: Neven Jerbić

Sportske aktualnosti kroz listopad

Iva Gerić, najbolja ludbreška i hrvatska hrvačica nastupila je na Svjetskom prvenstvu U-23 u španjolskoj Ponteverdi. Nažalost, zaustavljena je već u prvom borbi u kategoriji do 65 kg. Bolja je bila Talijanka Esposito koja je nažalost izgubila sljedeću borbu pa Iva nije dobila prigodu za repesaž. Ništa, godine hrvanja su pred ovom sjajnom hrvačicom.

Igrači RK Ludbreg imali su sjajnu seriju od pet uzastopnih pobjeda.

Igrači RK

Ovaj sjajni niz zaustavljen je u Koprivnici, gdje ih je istoimeni domaćin pobijedio s 35-30. U ovih prvih pet ogleda posebno valja istaći mladog Petra Horvata koji je čak četiri puta bio najbolji strijelac ekipe.

Ludbrežani su i dalje legitimni kandidat za vrh s Petrinjom i Medveščakom.

Dobar ulazak u sezonu imaju košarkaši Grafičara. U početnim kolima zabilježili su pobjede u utakmicama protiv Mladosti iz Ivanovca i Rudara iz Murskog Središća. Za jednu novu, gotovo potpuno domaću ekipu to je pravi vjetar u leđa.

Uz iskusnog Brunu Dijanušića, Roka Tureka i mladi lakše odrastaju, a s nestrpljenjem

očekujemo kada će na veliku scenu naši već proslavljeni kadeti. Posebno veseli košarkaško odrastanje Aleksandra Zembera.

U Županijskim nogometnim ligama bitnu riječ igraju i klubovi s područja Grada Ludbrega. Malo o njihovim nastupima. U borbi za sam vrh 1. ŽNL nekako je najviše Mladost iz Sigeca. Ekipa je spremna za najviše mjesto, njihovi najveći konkurenti su varaždinska Mladost i Obreš iz Svetog Ilije. Selnička Plitvica imala je više dobrih nego slabih trenutaka i od njih možemo očekivati napad na sam vrh. Zadrugar ima dosta amplituda, „ups&down“ trenutaka, no i Cowboyima želimo povratak na staze stare slave. Kod drugoligaša jedini predstavnika iz Grada Ludbrega je Poljanec koji je na samom vrhu ljestvice. Ostvaruju se naglašene ambicije koje su izrečene još u srpnju prigodom obilježavanja godišnjice kluba. U Trećoj županijskoj igraju Sloga i Gora. Slokovčani znaju otkinuti koji bod vodećima, dok dečki iz Globočeca pamte i bolje dane. Nogomet je i dalje zanimljiv i dalje okuplja mlade, što ga čini vitalnim u svakom od naselja ludbreškog kraja.

Piše: Neven Jerbić

Ludbreg imali su sjajnu seriju od pet uzastopnih pobjeda.

OD NOVINSKOGA PAPIRA DO TRDIH KORICI

pošmirglati i zasvetlati sanjuge, zameniti štrikeca za vleči. Babica je znala gondrati če bi ji neko zadnju lojanu sveču vništil za mazanje po sanjugama jer je baš tu zadnju štela na proletje odnesti na grobek vužgati. Bokci pak su meli vreču od umjetnoga gnoja napunjenu ze slamom. Išla je kaj strela jedino ju je bilo teško kormaniti.

Evo ga! Vu veljači dve jezere osamnajste sam na svojemu fejsbuku napisal jeno štivo, „Dok zima ima prek 50 let“. Bez nekakve posebne namere, onak kak mi piskarala očemo ono kaj nam se mota po glavi negda prenesti i podeliti z onima koje bi moglo zanimati.

Ovak počne: „Negda, v ono vreme pred 50 let, zima je počela 21. prosinca i trajala je do 21. ožujka. Tak smo se vučili v školi i tak je bilo. Čim bi zima svoje zdene noge stisnula k zemlji, čekal se sneg.

A deca, MI deca, već smo povadili sanke z prašnih šupi, tavani ili podrumi. Trebalo je tu i tam kaj popraviti, prešarafiti,

A sanke su nigdar ne bile dost fletne, breg je nigdar ne bil dost dogi niti dost strmi, navek se iskal zavoj više. Mi deca smo zimu živela fletno, od jutra do večera, mi smo za istinu vlovili i potrošili sakoga dana. Carpe diem.” I tak dale….

Onda su me te 2018. pitali z Ludbreških novin če bi smeli to štivo deti v tiskane novine, da je zgodno, a imaju nekaj mesta… I tu se je priča zavrtela. Kak zgleda je bilo dost ljudi kojima su moja premišlavanja bila hercig, a spomeni su jih zmislili gde su i sami bili v to vreme. Ovo kaj vezda čitate je od toga štiva točno pedeset osma zadnja strana. Još dve i zaprli bumo celih pet let.

A zakaj ve pišem o tomu? Zato kaj nekojima več celo leto

(i više) pripovedam, da bumo od prve tri lete (od dve jezere osamnajste do dve jezere dvadesete), sa štiva z te zadnje novinske strane na kup deli i stisnuli v jenu lepu veliku pofarbanu knigu. I evo ga, pred koji dan je došla z tiskare, još diši po friškomu papiru. Malo je zmenjeni red štiva kaj bu imelo več smisla, dodeli smo prek osamdeset kipecov z Ludbrega i okolice, i se skupa je zišlo baš kak se šika, bar ja tak mislim.

I kaj da rečem. Srečen sam kaj je tak zišlo. Jer novine su novine dok su friške. Potlam jih ljudi pokuriju, vu njih prek zime zamataju lukovice od tulipani i sablici, ili na placu kuplene pelcere kojekakvoga grincajga, namečeju novine na stalaže pod staklenke ze zimnicom, mačku pod posodu kaj ne zgrdi poda, ili potaracaju celu hižu dok beliju, gužvaju jih i narivavleju v cipele i čižme kaj jim zadržiju formu… Novine se znucaju, zgubiju, završiju v smetju ili v reciklaži. Novine su novine tak dugo dok ne zide novi broj. One stare postaneju „novinski papir“. Ima doduše i ona digitalna verzija na medmrežju gde su si broji od onda do vezda, ali nemreju niti

znaju si dojti do toga. Zato nikaj nemre zameniti knigu na stalaži. V ruki ti je za tri sekunde, prelistaš, najdeš, prečitaš, ostaviš nekaj za potlam. Veselila bu knjiga i one koji su mi rekli da si to nekaj zrezivleju z novin kaj ne bi slučajno pokurili ili v špičoke narivali, pak i one koji veliju da sake novine pošilaju nekomu ko je z Ludbrega, a ne živi v Ludbregu. Kaj da rečem, i ja sam si zrezival kaj bum mel za spomen na te posel pisanja. Kak zgleda, ti zreski budu vezda takaj postali „novinski papir“. A kniga bu, tak si mislim, ostala malo več cajta. Došla bu k nekomu doma na stalažu, v knižnice, morti v koju školu, išla bu po svetu za svojom sudbinom, govorila bu kajkavski, a na prvim koricama bu pisalo „Meni je v Ludbregu lepo“.

Srečen sam i zato kaj se pak pokazalo da jen čovek nemre se napraviti sam i da su v krivu oni kaj misliju da more. Treba to napisati, prekontrolerati, složiti po redu, pak prekontrolerati, zebrati kipece, prekontrolerati, zdizajnerati, prekontrolerati, pitati za savjete, prekontrolerati, dati nekomu da o tomu reče kakvu lepu reč, prekontrolerati, poslati v tiskaru, prekontrolera-

ti, dopelati, predstaviti… Za se to trebaju ljudi. A moje je bilo samo da napišem. No v semu tomu je najvažneša publika. Njih ima največ. Jer če nema publike onda smo vritnuli v kmicu. Ja bi rekel da publika koja čita zapraf kontrolera i daje signala je li to ima smisla i je li vredno, ili bi na zadnji strani rajši križaljku ili čestitku.

I tak, veliki komad posla je gotov, ostalo nam je da v četrtek, 10. studenoga, v 6 vur navečer, v obnovleni kinodvorani predstavimo knigu širšoj javnosti. Malo se bumo spominali, malo bumo čitali da se zmislimo o čemu se dela, malo bumo popevali, malo bumo poslušali kaj imaju o tomu reči oni koji se razmeju, malo bumo si skupa pleskali. I tak bumo jenu vuru potrošili v sekundi, a knigu zahvalno porinuli v svet, nek se najde gde se najde i nek se snajde kak se snajde. Pozivam vas skup z knjižnicom, centrom za kulturu, z ekipom Ludbreških novin na predstavlanje naše i vaše knige „Meni je v Ludbregu lepo“.

Idući broj Ludbreških novina izlazi 30. studenoga 2022.

Piše: Aleksandar Horvat