Mateja Margić, voditeljica Odsjeka za razvojne projekte i društvene djelatnosti u Gradu Ludbregu i Marta Huzjak, referentica za poslove uredskog poslovanja i arhive posjetile su obitelj prvorođene bebe u Varaždinskoj županiji u 2023. godini. Riječ je o Ludbrežaninu Davidu Šegoviću koji je na svijet odlučio stići malo ranije nego je bilo planirano, ali srećom sve je prošlo u najboljem redu. Davidovoj majci Sanji uručena je jednokratna novčana pomoć za novorođenče i prigodan poklon. Grad Ludbreg prošle je 2022. godine povećao naknadu za no-
vorođenče koja je tako umjesto dotadašnjih 2000 kuna iznosila 2500 kuna. U 2023. godini novčana naknada za novorođenče iznosi 400 eura što je dodatno povećanje.
Već desetljećima demografi upozoravaju na negativne demografske trendove, a ovakav oblik pomoći roditeljima itekako je dobrodošao. Grad Ludbreg u prošloj 2022. godini zaprimio je 70 zahtjeva za isplatu jednokratne novčane pomoći za novorođenčad za što je iz gradskog proračuno izdvojeno 172.500,00 kuna, odnosno 22.896 eura.
– Svjesni smo da se demo-
grafska politika ne zasniva na jednokratnoj pomoć i zato nastojimo maksimalno biti podrška obiteljima od rođenja djeteta pa tijekom cijelog obrazovanja. Prošle godine u Ludbregu je otvoren novi vrtić. Iako privatni, jednako sufinanciramo boravak djece u svim vrtićima. Naš gradski vrtić očekuje nova adaptacija i proširenje. U osnovnoj školi sjajno funkcionira produženi boravak, učenici na početku školske godine dobivaju bon za kupnju školskog pribora, za sve osnovnoškolce besplatan je i radni materijal. Stipendiramo srednjoškolce i studente. – objašnjava grado-
načelnik Bilić te dodaje kako uz te mjere aktivno nastoje stvarati preduvjete za poboljšanje života na području grada ulaganjem u komunalnu infrastrukturu i druge sadržaje.
– Ponosni smo što ćemo prvi u Hrvatskoj imati Newton sobe. Od iznimne nam je važnosti što smo u suradnji s norveškim partnerima uspjeli dogovoriti ovaj zanimljivi projekt koji će biti okosnica obrazovanja u STEM području i to ne samo za djecu iz Osnovne škole Ludbreg već i za djecu iz susjednih općina, ali isto tako vjerujem da je on i okosnica daljnjeg razvoja turizma. – kaže gradonačelnik.
U Gradu Ludbregu održan je početni sastanak za pripremu Strateškog projekta 6. Zelena mjesta rekreacije i aktivnog održivog turizma unutar Urbanog područja Varaždin na kojem su sudjelovali gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave koje će zajedno provoditi ovaj strateški projekt.
Proteklih godinu dana intenzivno se radilo na izradi Strategije razvoja urbanog područja koja služi kao multisektorski strateški okvir za korištenje mehanizmom integriranog teritorijalnog ulaganja (tzv. ITU mehanizam). Vizija Urbanog područja Varaždin jest povezivanje u održivo i konkurentno područje svih jedinica lokalne samouprave i to kroz integrirana strateška ulaganja u poduzetništvo, inovacije, kulturno-povijesnu baštinu, infrastrukturu i okoliš.
Od sedam definiranih strateških projekta, nositelj Projekta 6. Zelena mjesta rekreacije i aktivnog održivog turizma je Grad
Ludbreg, dok su ostali partneri Općina Martijanec, Općina Petrijanec, Općina Sračinec, Grad Varaždinske Toplice, Općina Vinica, Grad Varaždin, Općina Trnovec Bartolovečki, Općina Jalžabet, Grad Novi Marof, Općina Sveti Ilija.
Cilj ovog projekta jest osnažiti kapacitete urbanog područja za provedbu integriranog turističkog proizvoda temeljenog na prirodnoj i kulturnoj turističkoj osnovi i aktivnom turizmu. Projekt će se provoditi za lokalno stanovništvo koje će se izgrađenom i opremljenom infrastrukturom koristiti za unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti, ali i za turiste koji traže tjelesnu aktivnost, sadržaje prilagođene djeci i boravak u prirodi. Projektne aktivnosti usmjerene su na razvoj rekreacijskih turističkih kapaciteta koje obuhvaćaju trail trčanje, hodanje, kampiranje, biciklističke ture, vodene sportove, a sve će aktivnosti biti povezane u cjelovitu turističku ponudu.
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg
Glavna urednica: Iva Havaić
Grafički urednici:
Matea Maltarić, Miroslav Vađunec
Redakcija: Branko Dijanošić, Iva
Havaić, Matea Maltarić, Dražen
Vađunec, Neven Jerbić
Kontakt:
Centar za kulturu i informiranje
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 / 306 130
Fax: 042 / 306 068
ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
U okviru projekta, osim razvoja outdoor sadržaja na području Grada Ludbrega, planira se i izgradnja Kuće rijeke Bed-
nje na području Otoka Mladosti kao budućeg posjetiteljskog centra, edukativnog centra s interpretacijom specifične flore i
faune rijeke te samog lokaliteta, a u planu je i info-punkt za svu ostalu turističku ponudu područja Centar svijeta.
UDRUGE, JAVITE SE!
U tijeku je javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje projekata/ programa organizacija civilnog društva u 2023. godini.
Najmanji iznos koji se može tražiti za projekte je 140,00 eura, a najveći 670,00 eura. Za programe najmanji iznos koji se može tražiti je 400,00 eura, a najveći do 6.640,00 eura.
Organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za programe - dugoročne, opsežnije, više aktivnosti u koje je uključen veći broj korisnika te koji se provode većinom na području
Grada Ludbrega, a u manjoj mjeri na području Varaždinske županije, Republike Hrvatske i u inozemstvu. Prijave se zaprimaju od 10. siječnja do 10. veljače 2023. godine na obrascima koji su sastavni dio natječajne dokumentacije koja je objavljena.
Prijavitelji se pozivaju da prouče Upute za prijavitelje koji su sastavni dio natječaja.
Detaljnije informacije možete pronaći na web stranici Grada Ludbrega. Za sva dodatna pitanja možete se javiti u Grad Ludbreg, Odsjek za razvojne projekte i društvene djelatnosti putem maila: mateja.margic@ludbreg.hr ili katarina.zamljacanec@ludbreg.hr.
Jedan od prioriteta u razvoju Grada Ludbrega je ulaganje u odgoj i obrazovanje, od predškolske dobi nadalje. S obzirom na to, Grad je fokusiran na provođenje projekata upravo u tom sektoru radi podizanja standarda u vrtićima i školama. Kako je Newton koncept prihvaćen u Kraljevini Norveškoj i ostalim Skandinavskim zemljama kao dio formalnog školskog kurikuluma, pratili smo cijeli taj koncept i udrugu First Scandinavia, koja ga je osmislila, putem društvenih mreža i portala i zamijetili brzo širenje u druge europske zemlje, pa čak i SAD. Inovativnost koju koncept Newton soba nudi bila nam je vrlo zanimljiva pa smo krenuli u potragu za prikladnim prostorima u kojima bi takve sobe mogle funkcionirati, s obzirom da u našoj OŠ Ludbreg nije postojao dostatan prostorni kapacitet. Nakon kupnje zgrada starog Mlina u središtu Ludbrega, napokon se otvorila mogućnost implementacije projekta uspostave Regionalnog STEM centra LORI s jedinstvenim Newton sobama.
Newton sobe su norveški sustav soba u kojim se djeci na praktičan način prikazuje zašto je matematika važna, zašto su fizika, kemija i biologija važne
znanosti i kako se primjenjuju u svakodnevnom životu.
Temelj svake Newton sobe je zapravo matematika kao temeljna prirodna znanost i iz koje se izvlače smjernice za ostale znanosti. Lori Ludbreg će u prvoj fazi imati dvije Newton sobe, a paralelno ćemo raditi i na trećoj. Jedna soba je vezana uz matematiku, biologiju i kemiju, te će ta soba koristiti prirodne resurse Otoka Mladosti, ludbreške prirodne oaze koja se nalazi u neposrednoj blizini budućeg STEM centra. Druga soba bit će povezana s astronomijom i fizikom i oslanjat će se i na nasljeđe Rudolfa Fizira, Zajednice tehničke kulture i u njoj će se nalaziti simulator letenja, jedini na sjeveru Hrvatske i u ovom dijelu Europe, koji će djeci pružiti mogućnost da kroz praktičan rad vide što prirodne znanost mogu pružiti.
U Newton sobama učenicima će se omogućiti novi obrazovni sadržaj temeljen na interdisciplinarnom povezivanju znanja iz prirodnih znanosti, novih tehnologija, održivog razvoja i STEM-a. Na samom početku rada centra, provodit će se sljedeći newton moduli:
We do 2.0: Milo explores weight preko kojeg će učenici putem praktičnih vježbi i teorijskog znanja učiti o matematičkim pojmovima, njihovoj primjeni u praksi, mjerenju, što je težina, trenje, masa, kako ih povezati, kako koristiti znanstvene koncepte, donositi vlastite opservacije te kako ih nadograditi.
U prvoj fazi realizacije projekta, Regionalni STEM centar bit će na raspolaganju svim školama s područja Varaždinske županije, a kasnije će Centar biti dostupan i za sve druge škole iz regije odnosno iz cijele Hrvatske, kao i za individualne i grupne posjete.
Search and rescue: Block programing with WeDo preko kojeg će učenici učiti o matematičkim pojmovima, block programiranju, njihovoj primjeni u praksi, stvaranju programskih algoritama i njihovom testiranju na praktičnom primjeru kako reagirati u slučaju odrona zemlje. Robots and circumference preko kojeg će
učenici učiti o kritičkom i strateški usmjerenom razmišljanju o tome kako riješiti predočeni problem uz pomoć matematike, robotike i geometrije.
Up in the air with numbers preko kojeg će učenici učiti o procesu letenja kroz izradu izračuna duljine, kutova, površine, volumena, vremena, brzine, gustoće, isčitavanje geografskih karata te direktno to znanje primijeniti u simulatoru leta uz podršku stručnog osoblja s iskustvom u letenju (pilot).
We explore energy preko
nosno 2.950.302,10 EUR.
Od spomenutog iznosa 85% financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.
Projektom planiramo riješiti problem nedostatnih prostora za STEM obrazovanje i aktivnosti na području Ludbrega i Varaždinske županije, nepostojanje adekvatno opremljenih STEM učionica, manjak znanja i vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika u STEM području te
i načinima očuvanja okoliša kroz održive izvore energije.
Partneri na projektu su tri osnovne škole koje provode edukativne aktivnosti i čiji će učitelji sudjelovati u radu Centra, dok Međimursko veleučilište radi na razvoju i tri nova, dodatna modula za primjenu u Newton sobama. Partner Varaždinske županija zadužena je za diseminaciju projektnih aktivnosti i rezultata.
Newton sobe realizirat će se kroz projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI ukupne vrijednosti 22.217.250,00 kn od-
postojećem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Problem ćemo riješiti na način da ćemo razviti sustav koji će se sastojati od stručno osposobljenih učitelja i drugih odgojno obrazovnih radnika ojačanih kapaciteta u podučavanju u području STEM-a, IKT-a i poduzetništva, stvorit ćemo podlogu za razvoj individualiziranih programa temeljenih na potrebama učenika i uvest ćemo metodiku prijenosa znanja u neformalnom okruženju, tj. u modernim i adekvatno opremljenim STEM učionicama koje će biti prilagođene potrebama učenika.
Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije Hrvatske, započeo je projekt izgradnje optičke infrastrukture na području Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, čime će za utvrđenih 7.741 “bijelih” adresa na ovom području biti omogućen brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu. Riječ je o jednom od 13 projekata prema kojima će Hrvatski Telekom do kraja 2023. godine izgraditi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s, i to
za gotovo 150 tisuća novih korisnika na područjima gradova, općina te sub-urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske. – Hrvatski Telekom zajedno s partnerima, u ovom slučaju gradom i općinama pokrenuo je izgradnju optičke pristupne mreže. Riječ je o projektu koji je dijelom sufinanciran od strane Europske unije. To je jedan od prvih projekata takvog tipa koji je došao u realizaciju na području Republike Hrvatske i uistinu se ponosimo tom činjenicom. Zahvalni smo prije svega na našim partnerima iz lokalnih samouprava koji su s
nama od početka ovog projekta, pružaju nam podršku i stvarno se osjećamo dobrodošli na području na kojem gradimo. – rekao je Marijan Matvijev iz Hrvatskog Telekoma te dodao kako grade optičku pristupnu mrežu koja će omogućiti brzine od 100Mbit/s pa na više. – To je i svojevrsna podloga za budućnost, odnosno ulaže se u razvoj koji je u nekakvom desetogodišnjem, a možda i dužem planu. Prije svega radimo okosnice mreže, od samih centrala pa do korisnika. Radimo postavljenje pristupnih čvorova koje ćete vidjeti u vidu vanjskih uličnih kabineta, a to su nove centrale iz kojih puštamo priključenja ovisno o tome kada ćemo dobivati korisničke zahtjeve. Od tih kabineta gradimo mrežu kroz svaku ulicu i pripremamo okosnicu mreže za buduće priključke. Ono što želimo potaknuti kod samih stanovnika jest da nam se jave ukoliko žele da im napravimo priključke. Mi u sklopu ovog projekta radimo mrežu, ali i same priključke do objekata. Važno je naglasiti da su priključci u potpunosti besplatni za same korisnike. U ovom trenu ne trebate sklapat nikakve ugovore o uslugama nego mi samo radimo priključak, od-
nosno infrastrukturu. To znači da dolazimo s kablom na objekat, stavimo priključnu kutiju za budućnost i ukoliko ćete biti zainteresirani za korištenje usluge bilo sada ili za dvije godine, daljnjoj budućnosti, onda sa svojim operatorom sklapate ugovor za uslugu iz portfelja koji on nudi. – objašnjava Matvijev i dodaje kako su prva uključenja već odrađena.
Projekt se provodi sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te je ukupna vrijednost projekta izgradnje optičke infrastrukture na području Ludbrega i susjednih općina viša od 35 milijuna kuna. Hrvatski Telekom će investirati više od 21 milijun kuna u ovaj projekt, dok će preostali iznos, gotovo 14 milijuna kuna, sufinancirati Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. – Odlučili smo se za model u kojem javno-privatni partner, u ovom slučaju Hrvatski Telekom, investira u mrežu jedan dio europskih novaca, a ostatak osigurava vlastitim sredstvima,
gradi optičku mrežu do svakog korisnika, odnosno do svakog kućanstva i svi građani na području bivše općine Ludbreg bi uskoro trebali imati širokopojasni internet neograničene brzine. Demokratiziramo i otvaramo jednake prilike svima da sudjeluju u digitalnim sadržajima i digitalnom gospodarstvu koje sve više zauzima prostora ne samo u Europi nego u cijelome svijetu. Nije to samo igranje igrica, programiranje igrica, razvijanje aplikacija nego se jednostavno život seli u taj digitalni dio. To znači da ćemo uskoro moći potpuno integrirati javnu upravu u digitalni svijet, moći ćemo integrirati radio, televiziju, lokalnu televiziju, nekakve lokalne sadržaje. Smatram da ćemo na taj način biti puno dostupniji i kao zajednica upravo na temelju digitalizacije postati demokratičniji jer nam ona olakšava međusobnu komunikaciju. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Stanovnici s područja obuhvata Projekta koji su zainteresirani za izvedbu priključka na vlastitom objektu mogu se javiti na e-mail adresu: Prikljucak-Ludbreg@t.ht.hr i to do 31. ožujka 2023. godine.
Nova je poslovna godina u Centru - planovi, programi, novosti?
-Centar za kulturu i ove godine organizira programe pod zajedničkim nazivom 'Ludbreg petkom'. Do sada je dogovoreno tridesetak programa. To su izložbe, kazališne predstave, koncerti klasične glazbe koji se održavaju uz potporu Ministarstva kulture te koncerti popularne glazbe. Valja reći da će se i tijekom godine taj program popunjavati i širiti jer praksa kazališnih kuća je da tijekom cijele godine šalju svoje pro-
grame. Tu postoji i mali problem. Kazališne trupe su prilično skupe za svoje predstave. Do sada je sve za građene bilo besplatno, no sad ćemo morati naći model sufinanciranja, tako da se dio sredstava namakne prodajom ulaznica, a dio će se financirati iz programa javnih potreba u kulturi što se financira iz proračuna Grada Ludbrega. Treba dodati da smo u pregovorima s distribucijama kino filmova. I tu postoje problemi jer distribucijske kuće nisu fleksibilne, traže čitav niz financijskih osiguranja i uvjeta
-Do sada smo se dogovorili s KUD-om Anka Ošpuh da će svoje programe staviti u programe pod zajedničkim nazivom 'Ludbreg petkom' i oni su upisani u kalendar.
Ovim putem pozivam i ostale udruge koje će raditi programe da se jave i da zajednički stvorimo kalendar.
Naime, često se dogodi da udruge isplaniraju svoje aktivnosti istog dana, istog sata i s malim razmakom. Tada ni na jednom programu nemamo dovoljno publike. Budimo iskreni, Ludbreg nema toliko ljudi da bi se sve moglo pokriti. Zato je dobro da se kvalitetno dogovorimo. Ovdje bih skrenuo pozornost i da sada sve udruge koje žele koristiti prostore Centra moraju pratiti kalendar zauzetosti prostora. Programe koje mi organiziramo ne možemo micati, primejrice ako je kino u subotom, onda je taj dan i ne može se micati. To je obveza i prema distributeru prema ugovoru. To je razlog za pozivanje svih da se uključe i planiraju svoje programe unaprijed. Uvijek će se dogoditi da će nešto iskrsnuti neplanirano, ali to bi trebala biti iznimka, a ne pravilo. Tako ćemo lakše i te nenadane situacije uklopiti u ukupni program. Ovdje bih apelirao na udruge koje planiraju nastupe da se pobrinu i za logistiku. Svaka udruga tijekom planiranja nastupa treba točno znati što treba od logistike pod tim mislim
na ozvučenje, i druga tehnička sredstva. Nije moguće sve odraditi bez dobre pripreme. Ako netko dođe jedan sat prije programa i zahtijeva svašta – to je najčešće nemoguće organizirati u tako kratkom roku. Ako udruge trebaju pomoć pri planiranju mogu nam se obratiti pa ćemo zajednički dogovoriti. Ponavljam to nije moguće raditi na dan nastupa. Oprema ne funkcionira tako da se pritisne jedan gumb i sve radi. Potreban je kvalitetan dogovor.
Znam da će se sada neki ljutiti, ali mi smo ustanova koja mora imati suvislu organizaciju. Zaposlenici imaju radno vrijeme, a sve ostalo je izvan vremena i iziskuje dodatne angažmane. Pozivamo stoga na pravodobno planiranje nastupa. -
za projekciju filma. Naprimjer mogu diktirati cijenu ulaznice, a traži se i podjela zarade. Najčešće u omjeru 60% od ukupnog prihoda ide njima, ako nisu zadovoljni brojem prodanih ulaznica onda se plaća minimalna garancija.
Za sada planiramo da bi kino projekcije išle subotom, a dva puta mjesečno bi bile matineje, u popodnevnim satima, za djecu.
Ako se tijekom godine pokaže da postoji interes publike može se uvesti još koji dan za projekcije. Već sad imamo najavu da ćemo tijekom rujna u suradnji s Kinotekom imati zanimljiv filmski program namijenjen djeci i mladima uz izložbu 'Dječji pogled'.-
Na web stranici www.czkidn.hr
objavljen je novi cjenik i uvjeti pod kojima se iznajmljuju prostori Centra za kulturu i infomiranje 'D. Novak' Ludbreg.
Kako predviđeno korištenje prostora, a osobito multifunkcijske dvorane?
-Upravno vijeće je donijelo cjenik korištenja prostora i uvjeta pod kojim se može koristiti. Znam da će neki negodovati, ali održavanje zgrade je zahtjevno, raspored korištenja prostora također. Ne treba spominjati da su cijene energije otišle gore. Korištenje prostora se naplaćuje. Udruge koje su s područja grada Ludbrega imaju besplatno 3 korištenja multifunkcijske dvorane godišnje za svoje programe. Dvorana se može koristiti za
generalnu probu i nastup. Želio bih da svi skupa shvatimo da održavanje opreme koja je sada ugrađena nije jeftino. Od ostalih prostora (dvorane na katu) udruge mogu koristiti besplatno jednom godišnje, svaku od dvorana.
Svaka udruga koja organizira program koji podliježe plaćanju naknade HDS-ZAMP dužna je potpisati izjavu da će prijaviti program i dostaviti sve obrasce izravno njima. To je iz razloga jer HDS traži od
nas kao vlasnika programa da mi platimo tu obvezu.
Novost je i vježbanje udruga u našim prostorima, za sad tu mogućnost koristi samo MPZ Podravina. Vježbati se može u novouređenoj prostoriji ispod pozornice do 3 puta tjedno besplatno. Ovdje je važno koordinacija jer tu vježba i Puhački orkestar. Tu prostoriju ćemo još uljepšati, ali i sad postoje uvjeti da se u njoj može vježbati. Električni pijanino je u njoj, stolice, stalci za note. Prostor je dobro osvijetljen i zagrijana. Na našoj stranici možete vidjeti raspored korištenja pro-
stora, najavu možete napraviti i na brojeve telefona 042 810 441, 042 306 113 ili na mail tajnistvo@czkidn.hr
Ovdje imam potrebu spomenuti i još nešto što se više odnosi na publiku. Posebno me smetaju pojedinci koji nisu savladali osnove kulture pa na stolice lijepe žvakaće gume. To je vrlo teško ukloniti, a pitam se rade li tako i kod kuće pa zalijepe žvaku ispod stola ili stolica? Apeliram na pojedince da to ne rade. U dvoranu je uloženo puno sredstava i neće se tako skoro obnavljati pa bi se trebalo ponašati domaćinski.- objašnjava Dijanošić.
ravnatelj Centra za kulturu i informiranje'D. Novak' Ludbreg o novostima u 2023. godini.
Razvojna udruga Ludbreg (RUL) u suradnji s partnerskim općinama Novigrad Podravski, Đelekovec i Hlebine kroz projekt „Zaželi u Podravini“ zapošljava 20 dugotrajno nezaposlenih žena na radno mjesto radnice za pomoć i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju.
Od 1. siječnja ove godine zaposlene žene svakodnevno pružaju brigu i skrb za više od 120 krajnjih korisnika, koji su osobe starije od 65 godina ili osobe s invaliditetom (neovisno o dobi).
Projekt se provodi na području Grada Ludbrega te općina Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Martijanec, Novigrad Podravski, Hlebine i Đelekovec. Time je provedba projektnih aktivnosti poprimila regionalni razmjer, na što smo u RUL-u izuzetno ponosni.
Projekt ima za cilj uključiti ranjive, marginalizirane i osjetljive skupine društva, osiguravajući im vlastitu ekonomsku i egzistencijalnu stabilnost, dostojanstvo i osjećaj korisnosti u vlastitoj zajednici. Projektom se direktno utječe na smanjenje stope siromaštva i socijalne isključenosti, smanjenje nezaposlenosti kao i smanjenje broja institucionaliziranih osoba starije životne dobi.
Partneri na projektu su još i HZZ Područni ured Varaždin - Ispostava Ludbreg, Centar za socijalnu skrb Ludbreg, HZZ područni ured Križevci - Ispostava Koprivnica i Centar za socijalnu skrb Koprivnica kojima se ovim putem zahvaljujemo na stručnoj pomoći i suradnji. Ujedno koristimo priliku da se za doprinos u provedbi projekta zahvalimo predstavnici Udruge umirovljenika i starijih osoba Općine Mali Bukovec, gđi. Baliji te predstavnici Udruge umirovljenika i starijih osoba Općine Martijanec, gđi. Valek.
Radnice u sklopu projekta za krajnje korisnike pružaju uslugu pomoći u kući u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova (održavanje čistoće stambenog prostora, priprema obroka, održavanje
higijene odjeće i sl., fizičkih aktivnosti, osobne higijene, odlaska u trgovinu, plaćanja računa, dostave lijekova i sl.
Uz navedene aktivnosti, izuzetno nam je važno da kroz razgovor i druženje pridonosimo neophodnoj socijalizaciji naših korisnika.
Svakom krajnjem korisniku u našem projektu dostavlja se i mjesečni paket kućanskih potrepština. Sudjelovanje na projektu u potpunosti je besplatno za sve korisnike.
Za više informacija možete nas kontaktirati pozivom na broj mob. telefona 095/3548407 (kontakt osoba - Kristian Pirc, predsjednik Udruge i voditelj projekta), e-mail: info@ rul.com.hr ili posjetiti naše društvene mreže i mrežne stranice putem poveznice rul.com.hr.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt traje ukupno 8 mjeseci, dok vrijednost projekta iznosi 988.400,00 HRK (131.183,22 €)
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Razvojne udruge Ludbreg.
Nakon Vinograda Ludbreških predstavljamo vam još jedno prigradsko naselje grada Ludbrega. Radi se o mjestu Hrastovsko smještenom na jugozapadnom dijelu upravnog područja Grada Ludbrega koje je među većim naseljima na tom području. Hrastovsko na zapadu graniči sa Slanjem koje pripada općini Donji Martijanec, a na jugu 'dodiruje se' s Kučanom Ludbreškim. Po našoj procjeni, uz Ludbreg i Selnik, Hrastovsko je najuređenije naselje na području Grada Ludbrega i izrasta u moderno naselje u kojem bi, unatoč trendu iseljavanja mladih u gradove, moglo doći do ponovnog porasta broja stanovnika. Naime, 1953. godine naselje je brojalo 847 duša i od tada se bilježi kontinuirani pad broja stanovnika. Prije dvadeset godina u Hrastovskom je živjelo 812 ljudi, a prema najnovijem popisu iz 2021. godine zabilježena su 672 stanovnika koji žive u 202 kućanstva. U prosjeku u jednom kućanstvu žive nešto više od tri mještana no sasvim je razvidno da u nekim kućanstvima živi dvoje ljudi ili tek jedan samac.
-Kada stignete u centar Hrastovskog odmah ćete vidjeti da se radi o modernom naselju i da se proteklih dvadeset godina vodilo računa o izgledu i uređenju samog mjesta. Zasluge za to svakako pripadaju Ljubici Marković i Brankici Kovaček koje su ranije bile na čelu Vijeća mjesnog odbora. Prateće prostorije
velikog društvenog doma iskorištene su na način da je u njima smješten inkubacijski poduzetnički centar Lucera te Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' koja tu ima svoju hladnjaču i kalibrator povrća koje otkupljuje koprivnička Podravka. Tu je i vatrogasno spremište, a iza se nadovezuju klupske prostorije NK Zadrugar. Nogometaši i vatrogasci lijepo surađuju s Društvom žena Hrastovsko koje u Društvenom domu, više puta godišnje, organizira i vlastite projekte kao što su izložbe rukotvorina, prodajne izložbe kolača, susrete s drugim srodnim udrugama, priredbe i slično. Društvo žena u našem mjestu vodi Renata Špoljarić-Gomaz – rekao je Danijel Kolak, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Hrastovsko.
Ovdje treba dodati da je pokraj Društvenog doma uređeno ograđeno košarkaško i malonogometno igralište s protukliznom podlogom, postavljene su sprave za vježbanje na otvorenom, a već od ranije na tom mjestu nalazi se i dječje igralište. Ispred svojeg spremišta članovi DVD-a Hrastovsko prošle su godine organizirali prvi vatrogasni kotlić kao pripremu za proslavu velikog rođendana.
-Ove godine slavimo okruglih 100 godina postojanja i uspješnog djelovanja DVD-a Hrastovsko i to 20. svibnja. Kao što je red i običaj na proslavu ovako velikog jubileja pozvat ćemo mnogobrojne uzvanike i vatrogasna društva s područja Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Vjerujemo da će taj događaj dodatno ujediniti naše mještane kako bi se pokazali u najboljem svjetlu te ovaj važan jubilej obilježili na dostojanstven način – rekao je Krešo Krušelj, predsjednik DVD-a Hrastovsko.
- Nogometni klub Zadrugar uspješno se natječe u 1. Županijskoj nogometnoj ligi Varaž-
din. Većim dijelom oslanjamo se na vlastite nogometaše, imamo odlične uvjete za rad i natjecanje, a ono što je najvažnije dobra smo 'klapa'. Prošle godine uz pomoć Mjesnog odbora i vlastitim sredstvima napravili smo automatsko navodnjavanje travnjaka za kojeg smatramo da je ponajbolji na ludbreškom području - rekao je Nino Marković, predsjednik NK Zadrugar. Zahvaljujući Gradu Ludbregu, naselje Hrastovsko dobilo je štedljivu led javnu rasvjetu, a kritična prometna točka na raskrižju prema Slanju, Poljancu i Vinogradima Ludbreškim novi je izazov kojeg treba što prije riješiti jer na
tom mjestu svake se godine dešavaju prometne nesreće.
-Očekujemo da ćemo u okviru projekta aglomeracije dobiti kanalizacijsku mrežu te da će glavnu cestu kroz naselje proširiti te uz nju izgraditi pješačke staze sve do Ludbrega. Hoće li istovremeno doći i do izgradnje kružnog toka na navedenoj 'crnoj točci' ovisi o Hrvatskim cestama. Sretni smo što je Hidroing Varaždin počeo izgradnju rekreativne staze od Kučana preko mosta 'Brv' preko Bednje pa sve do Hrastovskog. Na taj način napredniji rekreativci moći će hodati, trčati i biciklirati od Otoka mladosti, preko
Kučana do Hrastovskog i natrag – završio je Danijel Kolak. Na kraju valja spomenuti i Marijanu Krobot koja uz ostale članove Molitvene zajednice brine i uređuje kapelice, a Hrastovsko ih ima čak dvije. Kapelicu Krista Kralja koju su izgradili sami mještani prije 85 godina obnovljena je prije par godina izvana i iznutra te sada još treba sanirati krovište i urediti okoliš. Novija i veća kapelica Svete Ane, u koju je premješten kip Krista Kralja, se još uvijek dobro drži jer je napravljena 1990. godine tj. iste godine kad i Društveni dom.
Piše: Dražen Vađunec
Pretposljednje siječanjske nedjelje, točno na Vincekovo kod najvećeg kipa svetog Vinka na svijetu, nastavljena je tradicija posvećivanja trsovih grančica. Tradicionalni događaj održan je u Sigečaku gdje je opet bilo svečano i veselo. Naime, po jedanaesti put, kod svog vinogradarskog zaštitnika, ludbreška vinarska udruga Trsek obilježila je početak nove vinogradarske godine. Vrijeme je bilo prohladno, padao je slab snijeg, a temperatura se kretala oko ništice. Snijeg koji je padao i dan ranije bjelinom je prošarao pitome ludbreške brežuljke.
Prije tradicionalnog obreda posvećenja trsovih grančica održana je misa koju je, u kapelici u Globočecu, predvodio velečasni
Kristijan Stojko. Nakon posvećenja grančica neposredno kod kipa, u posebno pripremljenom redu od četiri trsa, održan je performans prve ovogodišnje rezidbe vinove loze kao najava početka radova u vinogradu. Već tradicionalno tu su članovi 'Trseka' održali ceremoniju prvog obrezivanja vinove loze. Meštar ceremonije bio je Stjepan Sanjković, Nenad Vrban obrezivao je trsove koje je vinom zalijevao Neno Novak kako bi vinske kapljice bilo više negoli prošle godine. Uprizorenjem zimske rezidbe simbolično je najavljen početak radova u vinogradu. Na vinogradarske žice navjesili su veliki komad špeka i dugačke kobasice koje simboliziraju rodnost i velike grozdove.
Evo, konačno smo dočekali malo snijega pa nam obrazi neće biti crveni samo od vina već i od hladnoće koja je dobrodošla jer će štetočina u vinogradima biti manje. Da bi se mlado vino moglo piti mora se prije toga nekaj dobroga i pojesti. Kuhano vino je i ove godine besplatno, a novost je da su i kobasice bile besplatne za sve sudionike. Jedino je svaki posjetitelj sam trebao speći svoje kobasice pomoću drvenih štapića na pripremljenom žaru u koritu za svinokolju. Nadamo se da ćemo ove godine imati manje problema s fitoplazmozom koje u našim vinogradima ima sve manje i nadamo se da bolest jenjava – rekao je Krešo Horvat, predsjednik 'Trseka'.
Vinorodno područje na kojem je sagrađen kip svetog Vinka nazvano je Sigečak. Možda je to sasvim slučajno, ali najviše vinograda na području Sigečaka imaju Sigečani iz Sigeca Lud-
breškog, a tamo su najčešća prezimena Makar, Havaić i Kirić.
Oni su kao i svi ostali vlasnici klijeti na tom području rado pogostili prolaznike dobronamjernike i goste koje je privuklo
posvećivanje trsovih grančica i prva rezidba vinograda u novoj vinogradarskoj godini. I ovoga puta uživo su svirali sesvećki dečki s puhačkim instrumentima koji i na brijegu odlično zvuče jer se melodije ugodno šire niz padine ludbreškog vinogorja. Vjerujemo da je oko sto pedeset posjetitelja ovog zanimljivog događaja kod kipa svetog Vinka i ove godine bilo zadovoljno.
I na kraju poruka za sve vinoljupce. Kvalitetna kapljica doprinosi dobrom zdravlju, ali pijte umjereno i ne vozite nakon što ste možda previše 'uživali' u plodovima vinove loze kako bi se mogli ponovno vidjeti i dogodine na ovom istom mjestu. Živjeli! Piše: Dražen Vađunec
Više od 200 vinara i vinogradara te njihovih gostiju okupilo se jučer u Ludbregu na jubilarnoj, 30. po redu međunarodnoj izložbi mladih vina „Vincekovo 2023.“ Najveću izložbu mladih vina i ovaj put je organizirala Udruga vinograda „Trsek“ Ludbreg, dok su pokrovitelji Varaždinska županija i Grad Ludbreg.
Izložbu je u hotelu Crnković otvorila zamjenica župana Silvija Zagorec koja je imala čast uručiti priznanja najboljima: šampion 30. izložbe „Vincekovo“ je chardonnay Vinske kuće Kirić u kategoriji bijelih vina, dok je šampion u kategoriji crnih vina merlot Stjepana Vučemilovića. Dodijeljena su i priznanja „Zlatni trsek“ za 91 vino, „Srebrni trsek“ za 203 vina i „Brončani trsek“ za 78 vina. Najuspješnija su bila deMar vina s osvojenih pet zlata te Damir Marković i Ker-Vin s po tri osvojena zlata.
Svima njima su čestitke, uz domaćina, predsjednika udruge „Trsek“ Krešimira Horvata te zamjenicu župana Silviju Zagorec, uputili gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Darko Jagić, načelnici susjednih općina Mali Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ Darko Marković, Branimir Nađ i Josip Jany, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije dr. sc. Dragutin Vincek, kao i predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Ivana Puhelek.
– Kad su prije 30 godina članovi Udruge vinogradara „Trsek“ pokrenuli ovu manifestaciju, vjerojatno nisu ni slutili da će ovo događanje iz lokalnog prerasti u izložbu na kojoj sudjeluju vinari iz gotovo svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjednih država, Slovenije i Mađarske. Ludbreška regija i cijela
Varaždinska županija su u ovih 30 godina postale sinonim za kvalitetna vina, a za to zasluge idu i ovoj izložbi na kojoj su se svih ovih godina školovali naši vinari. Ocjenjivačkoj komisiji ni ove godine nije bilo nimalo lako, jer su ocjenjivali više od 400 uzoraka vina, pri čemu su šampiona u kategoriji bijelih vina izabrali tek nakon „pripetavanja“. Čestitam organizatorima, udruzi „Trsek“ na organizaciji jubilarne izložbe te im zahvaljujem na kontinuiranom radu i trudu. Čestitam i svima vama, vinarima i vinogradarima koji ste nakon mukotrpnog cjelogodišnjeg rada poslali svoje uzorke mladih vina ovdje na ocjenjivanje. Svi zaslužujete pljesak! – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.
ma je i dalje privlačna. To je u skladu sa svime što Grad Ludbreg godinama radi u turizmu, na promociji cijelog turizma, a posebice vinskog. Veseli me što je izložba i ove godine privukla brojne vinare koji su željeli provjeriti u kojem se smjeru razvija njihovo mlado vino – rekao je gradonačelnik Bilić.
U ime načelnika susjednih općina Darko Marković, načelnik Malog Bukovca, čestitao je svima koji su se ohrabrili predati uzorke na ovu izložbu te osvajačima medalja. – Želim vam uspješnu vinogradarsku godinu! – istaknuo je.
Članovima Ocjenjivačke komisije, koji redom imaju certifikate o provjeri znanja i sposobnosti za degustatore, nije bilo lako.
Na izložbu je ove godine pristiglo 414 uzoraka mladih vina, izvijestio je predsjednik udruge „Trsek“ Krešimir Horvat.
– Najzastupljenije sorte vina su bile miješano bijelo vino s 97 uzoraka, graševina s 81 uzorkom i rajnski rizling s 43 uzorka. Podigli smo bodovni prag, s dosadašnjih 80 bodova na 85 i više za zlato, što je bitno kako bismo iznjedrili doista kvalitetna vina. Srećom, opet imamo 91 zlato, 203 srebrne medalje, 78 brončanih te sedam priznanja. Na ovom su području doista vrhunska vina, a dokaz tome je da imamo šampiona s ludbreškog područja u kategoriji bijelih vina te vinariju deMar koja je, nakon zlata na lanjskom Decanteru, na ovoj izložbi osvojila pet zlata – rekao je Horvat.
Proizvodnja vina u Ludbregu je opstala i raste, istaknuo je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić. – Ova izložba ima dugu tradiciju, a vinari-
– U završno pripetavanje ušla su četiri vina s najvećim brojem bodova. Bilo je vrlo teško odlučiti se za „najbolje vino“, a na kraju su presudile nijanse i osobni ukus samog ocjenjivača. Drago mi je što je ovo ocjenjivanje prepoznato kao značajno i relevantno mjesto na kojem proizvođači mogu dobiti objektivnu sliku stanja i razine kakvoće svojih vina. Dobiveni rezultati ocjenjivanja potvrdili su pozitivan trend poboljšanja kakvoće, kao i to da kvaliteta vina nije slučajna, nego je rezultat znanja i velike brige oko vina. Drago mi je što sam s kolegama ocjenjivačima i ove godine sudjelovala u nadogradnji jedinstvene vinske priče koju stvaraju članovi udruge “Trsek” kroz najjaču izložbu mladih vina u Hrvatskoj – rekla je predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Ivana Puhelek. Dodajmo da su na izložbi
bili i članovi prijateljskih udruga, Udruge vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica, Udruge pajdaša vina Svetog Martina iz Mađarske, Udruge vinogradara i vinara „Brina“ Kalinje, Udruge prijatela ruž, grozja i vina,
Udruge vinogradara i vinara Nadin, Udruge vinara i vinogradara „Trsek“ Konjšćina –Hrašćina, Udruge vinogradara i vinara Bilikum Križevci i Udruge vinogradara i vinara “Grački grozdek” Sveti Đurđ.
Svake se godine treće subote u mjesecu siječnju, u cilju borbe protiv raka vrata maternice, obilježava Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. U organizaciji ludbreške udruge 'Narcisa' obilježavanje se održalo 21. siječnja na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu.
-Treću godinu zaredom pridružujemo se ovoj akciji koja je namijenjena svima jer je usmjerena na rano otkrivanje raka vrata maternice, podsjeća nas na važnost pregleda, upoznaje s mogućnošću cijepljenja. Mimoza je odabrana jer je riječ o hrabrom cvijetu koji držati današnju hladnoću i vjetar i kao
podsjeća nas žene da budemo hrabre – poručila je Gordana Loparić, predsjednica udruge Narcisa.
Cilj ove javnozdravstvene akcije je podizanje svijesti javnosti, a posebice žena, o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenju protiv HPV-a te brizi za vlastito zdravlje.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a dio redovnog kalendara cijepljenja za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, a ovisno o dostupnosti i za sve druge osobe mlađe od 25 godina. HPV nije samo najčešći uzročnik raka vrata maternice, već može uzrokovati i rak anusa, stidnice (vulve), rodnice
(vagine), penisa i orofarinksa, kao i spolne bradavice (kondilome) kod oba spola. Iako sprečava preko 80% perzistentnih infekcija HPV-om, cijepljenje ne uklanja u potpunosti rizik od zaraze i nastanka raka, stoga je potrebno redovito obavljati ginekološke preglede koji uključuju i obrisak vrata maternice (Papa test i HPV test).
Za kraj, treba još jednom spomenuti da je rak vrata maternice jedno od najpreventabilnijih sijela raka. Drugim riječima, gotovo svaki slučaj raka vrata maternice se može spriječiti dostupnim metodama prevencije.
Welcome spring festival, najveći outdoor festival u Varaždinskoj županiji održat će se treći puta zaredom kroz niz uzbudljivih vikend događanja u Ludbregu i tako okupiti ljubitelje sporta, rekreacije, zdravog i aktivnog života.
Punih pet vikenda, uz to što je poznat kao „centar svijeta“, Ludbreg će biti i centar raznolikih rekreativnih i sportskih događanja kojima se otvara sezona sportskorekreativnih manifestacija i simbolički dočekuje proljeće.
Festival Welcome Spring svakog vikenda tijekom ožujka donosi posjetiteljima uzbudljiva sportska natjecanja popraćena zanimljivim programom. Organizatori pripremaju utrke za trkače, bicikliste, kajakaše, ali i sadržaje za izletnike željne iskušavanja
novih stvari i boravka u prirodi.
Događaj započinje 4. ožujka dobro poznatom Crazy Hill Trail utrkom. Nastavlja se 11. ožujka dječjim planinarskim pohodom, dok se dan kasnije, 12. ožujka održava Planinarski pohod Kalnik – Ludbreg.
Istoga dana, u nedjelju 12.
ožujka Ludbreg će biti domaćin Watermark Kayak race-u, odnosno otvorenom prvenstvu grada Ludbrega na rijeci Bednji.
Trećeg vikenda, 18. ožujka, održat će se tradicionalna cestovna trkačka utrka Centrum Mundi, dok je nedjelja 19. ožujka rezervirana za nordijsko hodanje.
Predzadnjeg vikenda održavanja festivala, u subotu 25. ožujka održat će se Centrum
mundi 2023., orijentacijsko trčanje, urbani sprint i štafeta za djecu osnovnih škola. U nedjelju 26. ožujka u Ludbregu se vozi uvijek zanimljiva gravel biciklistička utrka koja spaja brzinu cestovnih i uzbudljivost off-road vožnji. Za vrijeme trajanja utrke na Otoku mladosti održava se Give me 5!, program osmišljen kao sportsko-obiteljsko druženje.
Posljednjeg vikenda, 1. travnja, organizatori priređuju natjecanje za osobe s invaliditetom te Wine & Walk, eno-gastro rekreacijsku manifestaciju.
Organizatori događaja su Grad Ludbreg, Turistička zajednica područja Centar svijeta, Trail Full Cycling Experience i BSV.
zato već sljedeće godine očekujemo ekipe s tabletima pomoću kojih će njihovi statističari analizirati sve važnije podatke. Jer samo tako se može doći do pobjede pošto su razlike među ekipama 'stari' i 'mladi' minimalne.
Pretprošle godine igralo se na 12 stupnjeva Celzijevih, a ovog Silvestrova bilo je čak 16 stupnjeva. Pretoplo za ovo doba godine pa možda ne bi bilo loše razmisliti o snježnom topu jer 'stari' su prije globalnog zatopljenja uglavnom pobjeđivali po snijegu. Naime, u protekla tri susreta mladi su izlazili kao pobjednici
rezultatima 3:1, 11:8 i 9:7, pa su u ovom susretu 'stari' posegnuli za zvučnim pojačanjima od kojih je najveće napadač ludbreške
Športsko-rekreativno društvo BSV Ludbreg organizira natjecateljske Trail i Trekk utrke, zatim biciklijade kao i utrke na Otoku mladosti koje su manje više rekreativnog karaktera. Ipak, autoru ovih redaka 'najdraži' je njihov tradicionalni malonogometni susret na Silvestrovo koji se održava na igra-
lištu kod Stare elektre. Tamo nema utrke s vremenom jer sudac može produžiti utakmicu po potrebi, nema VAR tehnologije jer pravedni određivač sučevog dodatka osim zviždaljke može imati i gumenu policijsku palicu, a to ovisi o 'prijetnjama' koje ekipe najavljuju i po nekoliko tjedana prije same utakmice. Su-
sreti su uvijek zanimljivi, a kako i ne bi bili jer kada igrač promaši gol lopta uglavnom završi u Bednji. Utakmice su to s puno rezultatskih preokreta, popraćene s više navijačkih skupina koje većinom navijaju za 'starije'.
A sada krenimo s faktima jer statistika je ne samo u modernom nogometu izuzetno bitna
Podravine Leo Tropšek. Pritom nisu baš pazili na dobnu granicu između seniora i veterana koja je u izmijenjenom nogometnom
Pravilniku povećana s dosadašnjih 33 na 37 godina. Naime, u sastavu 'starih' igrala su dva igrača koja bi mogla upasti i u kategoriju U19. Osim toga 'stari' nisu mogli nikako dozvoliti i četvrti poraz u nizu pa su pozvali i
dvojicu Horvata, Ivicu i Maria, a Ivan Novak Fročo zadnjeg dana godine nije morao na posao. Pitate za rezultat ovogodišnje utakmice? Pobijedilo je prijateljstvo i druženje, a izgubili su 'mladi' jer su ovaj put bili presigurni u pobjedu. Nogomet je nepredvidiv pa i na ovoj razini jer 'stari' ne samo da su iznenadili 'mlade' već su ih deklasirali s visokih 12:6. Zanimljivo je da su ipak najviše pogodaka postigli oni najstariji Elvis Bulf i Flamingo Čanaki sa po tri postignuta pogotka. Za kraj ove priče spomenimo da su i 'mladi' bili pojačani ukrajinskim prognanikom Danilom Kupljiginom koji je svojim novcima kupio veliki pehar i medalje za sve sudionike ovog tradicionalnog nogometnog susreta. Uopće ne treba govoriti da su se poslije utakmice svi dečki 'zmetali' i 'vratili' mu novce. Pehar i medalje su ovog Silvestrova bile novost koja će po svemu sudeći sljedeće godine postati standard jer na bolje se mora i može. Iz pehara pili, u Novoj godini veseli i sretni bili. Živjeli! Piše: Dražen Vađunec
Šezdesettrogodišnji ludbreški umirovljenik Stjepan Rodinger već dva mjeseca brine o rodi koja jesenas nije odletjela u toplije krajeve. Stjepan je rodu najprije nazvao Pero, ali kad je vidio da je ženka preimenovao ju je pa se sad njegova pernata miljenica odaziva na ime Pera. -Živimo tu iznad trgovine 'Frigo' pa je tako moja supruga Darka Hiržin kroz prozor uočila onemoćalu rodu. Preko puta, na livadi između svetišta i 'Stop Shopa' Pera dolazi dvaput dnev-
no, ujutro između devet i deset sati te poslije podne između četrnaest i petnaest sati. Prije dva mjeseca bila je jako mršava, a sada je u bitno boljem stanju. Svakodnevno joj donosim vodu i hranu kao npr. sirove papaline, kuhanu piletinu, kuhane kože narezane na rezance i slično –rekao je Stjepan. Stjepan je o rodi koja je ostala u Ludbregu izvijestio Udrugu za zaštitu životinja iz koje su mu poručili da će ona uspjeti preživjeti zimu ako bude imala
dovoljno hrane.
-Roda sada ima dovoljno hrane jer je osim nas hrane i mnogi građani koji donose ribice, piletinu, iznutrice i slično, a jedna gospođa je čak ostavila i 10 eura za hranu. Vjerujemo da će s našom pernatom miljenicom biti sve u redu iako se bojimo za njenu sigurnost jer čim nas vidi odmah ide preko puta nama u susret – pojasnio je Stjepan. Dakle, Stjepan i Darka prvi su pomogli, a sada najpoznati-
U petak, na blagdan Sveta tri kralja održan je jedanaesti po redu planinarski pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom. Pohod je organiziralo Planinarsko društvo Ludbreg na čijem je čelu Damir Klarić. Osim njega vodiči na pohodu bili su Anica Brunčić, Kornelija Klarić, Sanjin Kramar i Ivan Gačić. Vrijeme je bilo iznadprosječno toplo za ovaj dio godine, a sunce je temperaturu oko podneva diglo na ugodnih 11 stupnjeva Celzijevih.
- Našem tradicionalnom zabavno-rekreacijskom pohodu osim planinara mogli su se priključiti i izletnici, šetači, rekreativci, ljubitelji čistog zraka, prirodnih ljepota, dobre zabave i druženja. Dakle, svekoliko građanstvo moglo je blagdan iskoristiti na način da izađu iz zatvorenih prostora te da se druže i rekreiraju na otvorenom. Kao i ranijih godina dali smo mogućnost izbora dulje ili kraće staze te različite participacije, po prvi put u eurima, ovisno o tome žele li ljudi večeru na kraju pohoda ili ne – rekao je Damir Klarić.
Za kraću stazu od 13 kilometara preko Vinograda Ludbreških s klijetima te malo šume bilo je potrebno oko četiri sata hoda. Kompletna staza obilaznice, na kojoj su kontrolne točke vidljivo obilježene, duljine je 24 kilometara za što je bilo potrebno sedam sati hoda. Polazište je bilo na 157 metara nadmorske visine, a najviša kontrolna točka na 283 metra bila je na Črnoglavcu.
-Hodači na duljoj stazi krenuli su u devet sati ujutro iz krugova u Centru svijeta, a oni na kraćoj stazi mogli su, uz vodstvo vodiča, najprije upoznati kulturno-povijesne znamenitosti Ludbrega i krenuli su u jedanaest sati. Na taj način obje su grupe došle približno u isto vrijeme u hotel Amaliju gdje je organizirana završnica planinarskog pohoda – pojasnio je Damir. Na pohodu organizirano je nekoliko stajanki za odmor i okrjepu i to: na seoskom gospodarstvu kod Ivana Lončarića u Vinogradima Ludbreškim gdje su atrakcija jeleni lopatari, na terenima Udruge Vitki jelen u Kučanu Ludbreškom gdje je bio gablec iz ruksaka uz kuhano vino, a na dvije stanice za okrepu organiziran je dulji odmor. Tako su na Gracima u klijeti Renate Šumiga i u Vinskom podrumu Makar organizirane kušaonice vina s mogućnošću nabave buteljiranog vina ludbreškog vinogorja. Kao i prošle godine za sigurnost hodača bili su zaduženi članovi HGSS-a iz Koprivnice i Varaždina. Ukupno su bila prijavljena 273 hodača, organizirano su autobusom stigli planinari iz Planinarskog društva Dubovac iz Karlovca, bilo je i puno Međimuraca, a po prvi put kotizacija za sudjelovanje u iznosu od 5 eura bila je naplaćena upravo u eurima. Na zajedničkom druženju u Amaliji podijeljene su značke i priznanja uz živu muziku, zabavu i ples.
Piše: Dražen Vađunec
joj ludbreškoj rodi Peri pomažu
mnogi Ludbrežani što je za sva ku pohvalu. Valja samo napo menuti da je roda mesojed pa biljna hrana i sjemenke žitarica ne dolaze u obzir.
-Kad je toplije roda si uspije va sama pronaći gliste, miševe, pužiće i slično pa nekad niti ne pojede sve što joj donesemo. Zašto nije odletjela u toplije kra jeve možemo samo nagađati, je li je to zbog promjene klime jer mnoge rode u Bavarskoj također nisu odletjele na jug ili je to
zbog toga ludroda nije bila dovoljno zrela ili pak dovoljno zdrava za put – pojasnio je StjeBilo kak bilo zahvaPere u Ludbregu imamo još jednu atrakciju jer mnogi se zaustavljaju i izlaze čak i iz automobila kako bi izbliza vidjeli hranjenje.
Piše: Dražen Vađunec
Petak 13. bio je sretan datum za zaljubljenicu u fotografiju Klaru Čopec koja je u popis vlastitih izložbi tog dana upisala svoju treću samostalnu u Ludbregu. Klara dolazi iz Zagreba gdje je završila srednju školu primijenjene umjetnosti i dizajna za fotografskog dizajnera.
- Na prvoj godini srednje škole koja je
bila opća godina počela sam se intenzivno pripremati i fotografirati kako bi upala na fotografski odjel. Nakon što sam u tome uspjela počela sam razvijati svoj stil. – otkrila nam je mlada umjetnica koja trenutno studira na 3. godini studija Medijski dizajn u Koprivnici.
Kao što smo već napomenuli, ovo je bila njena treća samostalna izložba u sklopu programa 'Ludbreg petkom'. Naime, Ludbreža-
nima se već predstavila ciklusom fotografija o nebu, objektiv je potom uperila u more, a ovog je puta izložila fotografije arhitekture, motiva koji je najviše privlači.
- Izložba 'Kompozicija u arhitekturi' prikazuje detalje građevine odnosno arhitekture. To su jednostavni prikazi u kojima se javlja sklad i kompozicija. Fotografije prikazuju moje viđenje određene građevine, neki detalj koji drugi toliko ne primjećuju
kao ja. - istaknula je Klara koja je dosad sudjelovala na brojnim natjecanjima i osvojila vrijedne nagrade. Sve dobivene nagrade samo su joj dodatan vjetar u leđa u istraživanju svoje strasti prema fotografiji. Izložbu je otvorio Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ koji je prisutnima poželio dobrodošlicu na prvi ovogodišnji događaj u sklopu programa 'Ludbreg petkom'.
Svadba je jedan od najvažnijih životnih događaja i kao takva neiscrpan je izvor sjećanja, emocija i doživljaja. Svadbeni običaji nerijetko se razlikuju od sela do sela, od mjesta do mjesta, a mijenjaju se i nadopunjuju gotovo iz godine u godinu.
Potaknut time, etnolog Robert Kapeš zaposlen u Muzeju grada Ludbrega odlučio je istražiti svadbene običaje ludbreške Podravine i to iz razdoblja 50-ih, 60-ih, 70-ih i 80ih godina 20. stoljeća. Istraživanje je ujedno bilo dio njegovog stručnog rada ‘Tradicijski običaji ludbreškog kraja’, a rezultiralo je izložbom ‘Neseju robaču, nesu se spuntali‘ koja je 27. siječnja u sklopu Noći muzeja otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany.
bi ljudi vidjeli da mu donose košulju večer prije svadbe, znači da se nisu predomislili (nesu se spuntali) i da će vjenčanja biti. –objašnjava etnolog Robert Kapeš.
Izložbu je otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Branko Dijanošić, a programa otvorenja vodila je voditeljica Muzeja grada Ludbrega, arheologinja i kustosica Jelena Koprek.
Cilj izložbe je sačuvati tradicijske svadbene običaje koji su već gotovo iskorijenjeni, a dio su bogate kulturne baštine ludbreškoga kraja.
Svadbe danas nisu nimalo nalik svadbama koje se prikazuju kroz ovu izložbu, stoga ih je važno zaštiti, čuvati i podsjećati ljude na skromnost, ljepotu i zajedništvo koje se prožimalo kroz tradicijske svadbene običaje ludbreškoga kraja.
– Izložba je nastala kao produkt stručnog rada koji se temelji na analizi stručne literature i obavljenih intervjua s kazivačima iz okolnih mjesta. Predmeti izloženi na izložbi su plod višegodišnjeg, aktivnog skupljanja predmeta, dokumenata i fotografija od strane članica udruge žena ‘Žene iz centra svijeta’ koje predano prikupljaju i brinu o predmetima. Također, neki predmeti, dokumenti i fotografije su privatne donacije mještana za potrebe izložbe. – objašnjava Robert.
Zahvaljujući suradnji mještana i udruzi žena, fundus Muzeja grada Ludbrega bogatiji je tako za nekoliko desetaka svadbenih predmeta koji su izloženi u sklopu ove izložbe.
Uz prepoznatljive lance ispletene od krep papira, asparagus, nezaobilazne prfkače, vjenčanice, vjenčane rukavice, obuću, oglavlja udanih žena, svadbene zastave, vjenčano prstenje jedan od najzanimljivijih izloženih predmeta je spavaćica iz prve bračne noći koja je u Muzej grada Ludbrega stigla kao privatna donacija.
Osim o predmetima, na otvorenju izložbe pričalo se i o svadbenim običajima, od kojih se mnogi danas više ne prakticiraju. Jedan takav je primjerice nošenje košulje mladoženji.
-Naziv izložbe zapravo je uzrečica koju su izgovarali susjedi i mještani iz mjesta iz kojeg je bio mladoženja kada bi vidjeli i čuli da dolazi skupina ljudi u mladoženjinu kuću i da mu nose košulju (robaču). Nevjesta je večer prije svadbe kumovima, prijateljima, bratu/sestri, šogoru/šogorici predala košulju za mladoženju koju je onda nekolicina njih pjevajući nosila do mladoženjine kuće. U prvoj polovici 20. st. mlada je šivala tu košulju, no već oko 50-ih godina se ta košulja kupovala. Kada
Božo Hlastec po zanimanju je bio građevinar, a pisao je kajkavske pjesme vezane uz rodni kraj Ludbreg i Samobor, gdje je živio. Rođen je u Ludbregu 19. siječnja 1923. godine, a umro je 26. siječnja 1994.
U znak sjećanja na njegovo stvaralaštvo ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” ove je godine obilježila 100-tu obljetnicu rođenja poznatog ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca. Tim je povodom u sklopu kulturne manifestacije
8. Dani Bože Hlasteca održana panel diskusija pod naslovom “Božo Hlastec – pjesnik zavičajne kajkavske lirike“. Za života je Božo Hlastec objavio pet zbirki pjesama: Stari poti (1970.), Zvezde nad Sa-
moborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemlji tragi (1980.) i Lubavne popevke (1989.). Posthumno je 2019., zahvaljujući blagonaklonosti Hlastecove obitelji, iz tiska izašla i šesta zbirka pjesama pod naslovom „Sonca bi štel“ koja sadrži 60 do tada neobjavljenih Hlastecovih pjesama.
Upovodu 100. obljetnice rođenja Bože Hlasteca u četvrtak, 19. siječnja, u vijećnici Centra za kulturu i informiranje ‘D.Novak’ održan je panel ‘Božo Hlastec – pjesnik zavičajne kajkavske lirike’. Panel je održan u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’, a ujedno je bio i događaj koji je otvorio manifestaciju 8. dani Bože Hlasteca kojim gradska knjižnica održava sjećanje na stvaralaštvo ovog ludbreškog pjesnika.
Na panelu su sudjelovali poznati varaždinski pjesnik, esejist, publicist, književni i likovni kritičar Ernest Fišer te profesorica Lidija Novosel.
Ernest Fišer uredio je dvije pjesničke zbirke Bože Hlasteca, Zvezde nad Samoborom iz 1971. i Podravske senje iz 1977. Prisjetio se početka turbulentnih 70-ih godina prošloga stoljeća kad je nakon umirovljenja Božo Hlastec počeo s izdavanjem svojih pjesama. To je pjesništvo Fišer nazvao ‘pjesništvom žuhke intime i nepomućena ethosa’.
– U svojoj poeziji Hlastec je ostao trajno vezan uz rodnu grudu, uz uvijek prisutna domaća lica i pejzaže, događaje i stvari njegova djetinjstva i mladosti – istaknuo je.
U zbirci „Sonca bi štel“ objavljenoj posthumno 2019., urednica zbirke Lidija Novosel posebno ističe pjesme posvećene njegovim najmilijima, supruzi i kćeri, a koje govore o odanosti, posvećenosti i svjesnosti da se baš nikad ne smiju propuštati prilike iskazivanja ljubavi i topline obitelji, svojim bliskima.
– Sve Hlastecove pjesme pisane su jezikom ludbreške kajkavštine koja se govorila u periodu od tridesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća. To je dragocjen zalog mlađim naraštajima da ponovnim iščitavanjem Hlastecove poezije ne zaborave svoj materinski, kajkavski jezik. – ističu iz gradske knjižnice.
Središnji događaj 8. Dana Bože Hlasteca bio je 6. Recital kajkavskog pjesništva koji se održao u subotu, 21. siječnja u dvorani Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak'. Tom su prigodom objavljena imena pobjednika recitala i podijeljene su nagrade za tri najbolje pjesme ovogodišnjeg recitala.
Prema odluci prosudbenog povjerenstva pjesma 'Žuti Gumbeki' varaždinskog pjesnika Željka Funde pobijedila je na 6. Recitalu kajkavske poezije 'Božo Hlastec'. Autoru je uz kipić sa znakom zlatnoga Kaja pripala i novčana nagrada u iznosu od 130 eura.
Drugo mjesto i srebrni Kaj dobila je pjesma varaždinskog pjesnika Tomislava Ribića 'Bežlivost v herbariju nedosenjanih senja', a treće mjesto i brončani Kaj dobio je ludbreški
pjesnik Aleksandar Horvat za pjesmu 'Krajcar za kožu'.
Ova godine na natječaj su pristigle 94 pjesme, a prosudbeno povjerenstvo odabralo je njih 19 koje su objavljene u zborniku pod naslovom 'Faloček kraja našega' koji obuhvaća odabraNe pjesme s recitala 2021., 2022. i 2023. godine. Odabrane pjesme ovom su prigodom čitali sami autori, a za najbolju interpretaciju prigodnu nagradu je primila Jagoda Vičević iz Čakovca.
U glazbenom dijelu program koji su vodili Edita Kutnjak Zlatar i glumac Zvonko Novosel, sudjelovao je Lav Novosel.
Nakon podjele nagrada i priznanja, program 8. dana Bože Hlasteca i stote obljetnice pjesnikova rođenja završen je prigodnim druženjem i rezanjem rođendanske torte.
10. 2. Antun „Tonko” Burić, izložba fotografija, dvorac Batthyany
11. 2. Humanitarni koncertorganizator Žene iz Centra svijeta, Centar za kulturu
15. 2. Osnovna glazbena škola Ludbreg, Fašnički koncert, Centar za kulturu
17. 2. Glazbeno-poetska večer „Slavimo ljubav”, Centar za kulturu
Prije trideset godina tvrtka
Grafičar preuzela je sponzorstvo nad ludbreškom košarkom.
Prije toga bio je to i KK Ludbreg, Podravina, Bednja, a počeci nekog organiziranog loptanja idu u 1973. godinu kada se igralo „Zimsko“ u Varaždinu, znači okruglih pedeset godina ovog velebnog sporta u Ludbregu. U siječnju 1993. godine iza košarkaša stala je tiskarska tvrtka s čim je stečena sigurnost. Krenulo se u B2 ligi, u kojoj su postignute u drugom dijelu sve pobjede. Prije višeg ranga, B1 lige, odrađene su dvotjedne pripreme na Braču, smještaj u odličnom hotelu. Takva vremena. U B1 ligi te sezone 93./94. bilo se u vrhu do kraja prvenstva. Odlično su igrali Siniša Beser, Igor Dijanošić, Ervin Horvat, Zoran Hrešć, Goran Križanić, Bruno Pavković, Varaždinac Božović, Kolak je imao nekoliko zapaženih partija, Potočnik, Grabarić, stasao je Kokolek. Iduće sezone 94./95. u klub su stigli Jerbić i Posinovec. Stasali
su mladi Cindori, Papp, Gadže, Majcen, Novota je kucao na vrata. Nakon odrađenih priprema u Loparu na otoku Rabu, puni snage i ambicije Ludbrežani su osvojili naslov prvaka B1 lige. No, odlučeno je da se ne ide u viši rang. Iduće sezone 95./96. nakon opet odrađenih priprema u Loparu opet je osvojeno prvenstvo. Opet se nije otišlo u viši rang. Tako su nekako protekle početne godine KK Grafičar, vrlo uspješno. Nakon odlaska Horvata i Križanića u Varaždin, par sezona stagnacije, a onda na krilima Vrapca, Novote, Gadžea osvojen je naslov prvaka B 1 lige, na čelu s trenerom Dijanošićem koji je naslijedio legendarnog Zdravka Kranjeca koji je umro u 39. godini. Igrale su se kvalifikacije za A2 ligu, uz prijenose na Radio Ludbreg. U utakmicama s jakim zagrebačkim Hermesom, Omišem, Osijekom, Porečom ostvarene su dvije pobjede, isključivo na pogon ludbreških košarkaša, što je po-
sebno bitno. Nakon toga slijede generacije koje nisu dostigle te visine, a predvodio ih je sjajni Luka Siladić. Luka je dočekao 2013., znači ima tome deset godina kad je Siniša Beser, igrač, trener, a kasnije i sjajni košarkaški operativac rekao „dosta“! Idemo tamo gdje nikad nismo bili (zvuči kao u Zvjezdanim stazama). U njegovih najplodnijih deset godina postignuto je slijedeće; gostovanja hrvatske košarkaške reprezentacije s Darijom Šarićem na čelu, osvajanje naslova prvaka A2 lige, plasman u kupu „Krešimira Čosića“ među 16 najboljih, igranje kvalifikacija za 1. Ligu (igrano protiv NBA igrača Bendera, Žižića, jakih prvoligaških igrača poput Bundovića, Mašića itd.). I kao kruna igranje u 1.ligi. Uz trenera Cesara i Mudrog taj su uspjeh stvarali Mario, Matija , Manuel, Marek Novak, Prprović, Poljak, Štefan, Bušić, Proleta, Petrović , Šamarija, Siladić, Kokolek, a u Vukovaru je čak zaigrao i mladi talentirani Filip Bajsić. Naravno i mnogi drugi. Vjerojatno najbolji dani. Sadašnju generaciju predvode Dijanušić, Turek i igra se u 3. Košarkaškoj ligi. Stručno vodstvo u klubu ima dr. Horvat, a najbliži suradnici su mu treneri Kokolek, Papp, Triplat. Ovo je samo kratka crtica iz djelovanja kluba u kojem mlađe generacije, pogotovo mladi kadeti, daju veliku nadu u svijetlu budućnost. Vjerujemo da će se povodom ove vrijedne godišnjice održati i prigodna proslava.
Piše: Neven Jerbić
U ponedjeljak 23. siječnja počele su pripreme nogometaša Podravine za drugi dio sezone u 3.HNL gdje se nalaze na pretposljednjem mjestu. Dosta je fluidno, naime otišao je u Austriju Golubar koji je bio glavni u geometriji igre. Također i Herceg koji se nije snašao u Ludbregu. Od pojačanja zasad je te Elvis Sabol, veznjak, koji je već bio u redovima „nebeskoplavih“. No, bit će tu još dolazaka i odlazaka do kraja prvenstva, pomoć se očekuje i od prvoligaša. Početak priprema obilježile su vremenske nepogode, prvo snijeg, pa jaka i dugotrajna kiša. Trebat će vremena da se tereni oporave. Porazgovarali smo s trenerom Podravine Matijom Kristićem. - Igrali smo malonogometni turnir kao neku pretpripremu. Zadovoljan sam, bilo je
dobrih ekipa. Što se tiče priprema trenirat ćemo dosta u tih sedam tjedana. Prvi tjedan je uvodni, laganiji, da se uvedemo, tri treninga i utakmica za vikend, a kasnije šest tjedana idemo na četiri treninga plus utakmica za vikend.Prvenstvo počinje 11. ožujka, a planira se i više prijateljskih utakmica. Tu će na događanja i vrijeme odigravanja utjecati i vrijeme, tražit će se i umjetni tereni. Protivnici s kojima su dogovoreni ogledi su: Sloga(Štrigova), Međimurec(Dunjkovec/Pretetinec), Nedelišće, Ferdinandovac, Tehničar i Polet Tuhovec kao generalka 4. ožujka. Sve utakmice trebale bi se igrati subotom. Čekamo utakmice kao ozebli sunce, iščekujemo pojačanja i naravno, vjerujemo da će svi zdravi iz priprema. Piše: Neven Jerbić
Početkom siječnja Ludbrežanka Patricija Špoljarić navršila je 21 godinu, ali malo kome je poznato da je prije četiri godine osvojila srebrno svjetsko odličje u Budimpešti. No uspjeh je tim veći jer je medalju osvojila u borilačkim vještinama i to s dijagnosticiranim dijabetesom. -Do svoje osamnaeste godine živjela sam u Jakopovcu u Općini Jalžabet, a prije tri godine doselili smo se u Ludbreg. U dvanaestoj godini života osjećala sam umor, iscrpljenost i bezvoljnost pa je mama, koja radi u Domu zdravlja Varaždin, odmah posumnjala da nešto nije u redu sa mnom. Prilikom mjerenja šećera izmjereno mi je čak 31, a normalne vrijedno-
sti su do 6.1 pa je bilo očito da imam dijabetes tip 1 – rekla je Patricija.
Patricija je bila dva tjedna u bolnici, dobila svakodnevnu terapiju, promijenila prehranu i zdravstveno stanje joj se promijenilo već nakon šest mjeseci.
-Na očev poticaj počela sam se baviti sportom i to ni manje ni više kick i savate boksom.
Počela sam trenirati u Savate i boksačkom klubu Omega u Varaždinu pod paskom trenera Emerika Večerića. Brzo sam napredovala i već nakon godinu dana borila sam se sa protivnicama iz starijih dobnih skupina. Nakon šest godina bavljenja ovim sportom postala sam članicom hrvatske reprezentacije
– pojasnila je Patricija.
Naša sugovornica već se devet godina uspješno nosi s dijabetesom i za to vri jeme posta la je višestruka hrvatska prvakinja u kick i savate boksu, nositeljica medalje u olimpijskom boksu te osvajačica srebrnog odličja na svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2019. godine. -Zbog ozljede koljena, naža-
lost, nisam uspjela osvojiti zlato, ali to je bilo srebro zlatnog sjaja. Ponajviše zbog bolesti koju sam prevladala imam izuzetno veliko samopouzdanje i vjerujem da ću postići još vrijednije rezultate. Spremna sam pomoći drugima koji se bore s dijabetesom jer imam velikih iskustava s tom bolešću
koja je doživotna, ali koja vas ne treba spriječiti u ostvarenju vaših snova – završila je Patricija. Dakle, ako na vrijeme prepoznate svoju bolest i ako se s njome naučite uspješno nositi možete nastaviti sanjati svoje snove jer oni će vam se radom i upornošću zasigurno i ostvariti.
Piše: Dražen Vađunec
Mali nogomet nekako budi sentimente kod mnogih muškaraca. Svi smo nekako svoju sportsku aktivnost započinjali baš njim, igrajući na livadama, parkiralištima, cestama, igralištima. U slučaju autora ovog teksta mali nogomet me je odveo na one poznate varaždinske i ivanečke turnire. Tu sam igrajući i braneći upijao pokrete fenomenalnih malonogometaša poput Pavlica, Palića, Kemfelje, Švigira, Orsaga, Vukmana, dečki iz Varteksa, Brlenića i Kocijana, bila je uživancija igrati protiv njih. Pa, njihovoj tehnici klanjali su se Boban i Prosinečki. Bilo je to negdje krajem osamdesetih. Vratimo priču u Ludbreg. Ludbreška dvorana sagrađena je 2006. godine. Nakon nekoliko godina ovdje je počeo djelovati MNK Ludbreg. Kao što to često biva ugasio se nakon nekoliko godina. Šteta, imam osjećaj da našem gradu treba ekipa u tom sportu. Baza, uvjeti publika postoje. Samo bi priču trebalo dignuti na višu razinu. Dakle, počela su se igrati malonogometna dvoranska prvenstva ekipa iz ludbreškog regija. Bilo je zanimljivo, bilo je tu onih sportskih tenzija i rivaliteta, ali nakon nekoliko godina došlo je do zamora „materijala“. I sad nakon šest godina ludbreška „Lucera“, Grad Ludbreg uz pomoć ŽNS Varaždin odlučili su opet krenuti s turnirom „Centrum mundi“ koji se igrao od 26. prosinca do 22. siječnja. Znatnim naporom uspjeli su okupiti 42 ekipe u pet kategorija. Publika se vratila, kroz natjecanje bilo ih je oko 3000 na tribinama, djeca su dolazila u pratnji roditelja, nešto se zbivalo. A, to nam toliko treba kad nas je sve manje, lijepo je vidjeti prijatelje, popričati i analizirati s prijateljima tekme. U kategoriji U9 nastupilo je osam ekipa. Najbolji je na kraju bio NC Sračinec/Svibovec. U kategoriji U11 nastupilo je sedam ekipa, a najbolji je bio NC Ludbreg. U kategoriji U13 nastupilo je pet ekipa, a najbolji je bio NC Sve-
ti Đurđ. U kategoriji U15 bilo je šest ekipa, a prvo je mjesto zauzela Podravina. I na kraju seniori. Nastupilo je 16 ekipa. E, sad i to je lijepa brojka, ali moglo ih je stići igrati i više. Neki organizacijski nisu mogli, kod nekih je bilo vjerojatno u pitanju plaćanje igrača, neki su se posvetili organiziranju belota pa nisu stigli. Nadajmo se da ćemo ih vidjeti već krajem ove godine. Seniori Podravine na kraju su bili najbolji, iako su u polufinalu i finalu protiv Jalžabeta opasno visjeli, pobjeđivali su tek nakon izvođenja udaraca sa sedam metara te na kraju odnijeli „ček“ od 530 eura. Nešto manji je uručen drugim finalistima. Bilo je to od kotizacija koje su bile kod seniora.
Odličja najboljima na kraju prvenstva uručivali su ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić i dopredsjednik ŽNS Varaždin Dražen Crnković. Crnković je ujedno i predsjednik pobjednika ovog prvenstva. - Čestitam našim dečkima koji su osvojili prvenstvo. Svaka čast i juniorima koji su nastupili u seniorskoj konkurenciji i ispali u grupnoj fazi. Čestitke i ostalim klupskim kategorijama. Čvrste utakmice, lijep nogomet, zadovoljni smo. Što se tiče prvenstva 3.HNL želimo bolju polusezonu, igračku križaljku tek radimo, želimo odraditi posao i na zadovoljstvo naših navijača.
Najboljim igračem prvenstva proglašen je mladi Leo Tropšek, napadač Podravine. - Zadovoljan sam prvenstvo, bilo je dobrih ekipa, bilo je lijepo igrati. Sad krećemo na pripreme, nadam se da ćemo biti pravi u drugom dijelu sezone.-
Najbolji vratar bio je Edi Kovačić, također iz redova Podravine, pravi vođa ekipe. - Bilo je super, dobro da se nitko nije ozlijedio. Što se tiče malonogometnog ima ga dosta u našim igračima, no mi smo jako mlada ekipa, pred nama je budućnost. Nekad se u inozemstvo odlazilo s 28 godina, a ja kao drugi najstariji u ekipi imam 27 godina.
No, predsjednik me ne pusti, haha. U prvenstvu idemo korak po korak, pa ćemo vidjeti.Za kraj smo ostavili Roberta Majhena iz Lucere, koji je napravio veliki napor da bi se sve odvijalo u najboljem redu. - Nakon šest godina bio je ovo veliki povratak malog nogometa u Ludbreg. Najveći benefit su ljudi koji su uživali u nogometu, djeca, suze radosnice, isplatilo se organizirati ovu priču. Nije bilo nekih nereda. Dosta smo razmišljali da li naplaćivati ulaznice, mislim da smo pogodili što nismo. Iduće godine još jači, bogatiji i interesantniji turnir, nadam se uz nastup veterana.I za kraj osobno dojam. Bilo je dobro, kvaliteta nogometa solidna, kao uspješni novitet prezentirani su „penali“ za koje se moglo prijaviti. Vidimo turnire po okolnim gradovima, u Koprivnici iz vikenda u vikend pune tribine, nagrada za najbolje 5.000 eura. Sanjarimo o nečem takvom, nije neizvedivo. Kako bilo da bilo za povratak malog nogometa sve pohvale, jer za nešto valja živjeti!
Piše: Neven Jerbić
Veliju da su ljudi, homo erektusi, pred pol miljona let, ili čak pred miljon, zmislili ognja. A zapraf je to bedastoča, kajti je ogenj bil i predi ali je ferceral sam po sebi. Dok je strela vudrila v šikarje, šikarje je zgorelo. Točka. A ovo kaj se veli da su naši pretki „zmislili”, znači samo da su se nafčili ognja deti na lanec. Napravili su ognjišče, mesto gde se kurilo. Reč ognjišče dojde od ogenj, od staroslavenskoga ognь, prek ruskoga ogón, poljskoga ogień, litavskoga ugnis, a se skupa z latinskoga ignis, kaj znači ogenj, vatra. Doduše, reč vatra pak je druga priča, kajti dojde z albanskoga voter, kaj pak znači ognjišče. Vezda dok smo se to nafčili moremo dale. Negda, v zdavnašnje čase, ljudi su delali kolibe od slame dreva, trstine i koječega drugoga kaj bi jih i zločesti vok z priče lefko spuhnul. Nutri su imeli ognjišča pak bi jim negda iskra skočila ili se žerjafka skoturnula i - ode hižica! Dok se to dogodi, onda ogenj postane ono kaj je bil predi čoveka ali i ostal do den denes. Pošast! Zato se i veli: Ogenj je dober sluga, ali hudi gospodar. Gda ognja pomali hraniš i držiš ga zaprtoga on te greje i sveti ti, se je v redu, al če dojde na vlast, vujde i počne žreti vse čega se prime.
Če sam več spomenul slugu i gospodara, spomenimo još koju spametnu vu svezi ognja: deti za koga roku v ogenj znači garanterati za njega. Dolevati olje na ogenj znači pogoršati ionak ne veselu situaciju. Gde ima dima ima i ognja govori da v semu kaj se govori more biti i nekaj istine. Igrati se z ognjem znači svesno iti v kakvu opasnu situaciju ili riskerati. Biti med dva ognje je dupla nevola, ili kak je negda v našemu kraju jen čovek rekel “Oj je voda, oj
je pikeči drot! A kam ve?” Da riga ognja se veli za besnoga, nezgodnoga i svadlivoga čoveka. Gdo se dima ne nadimi, te se ognja ne ogreje, stara poslovica da bez motike nema kruha, bez muke nema nauke, itd. I još bi dodal da vaditi kostanje z ognja vredi za ono dok moraš namesto nekoga drugoga fasovati kakvo grdo delo, a zmislim se i one izreke da je neko zagorel kak kaubojska tava, ali to nebum tumačil…
No da se vrnemo na temu. Ljudi su v jeno vreme zeznali da dežđ zgasi ognja, da se dežđ i ogenj ne trpiju. Gda su zmislili nekakve posode nafčili su se vgasiti ognja tak kaj su ga polejali z vodom. I tak je nastal prvi vatrogasec. Samo se još ni tak zval. I kak je kultura išla napri tak su se i stvari menjale, ljudi su se v svojim hižama i dvoriščima okružili z dobro gorečim stvarima, i dok je ogenj komu vušel, znal je pogotnuti celu vulicu. Če su ga zastavili - dobro, a če nisu - sam je stal dok je vse pogotnol. I onda su ljudi skontali da se moraju organizerati tak da čim žerjavka skoči, mom moraš imeti ekipu koja ognja zastavi, čim pre tim bole. Tak su nastali vatrogasci.
Pogledal sam si vrednu knigu kolege Kovačeka o vatrogastvu v Ludbregu, pak bu vama Ludbrežancima kaj ne volite čitati monografije vredilo znati da je po pitanju vatrogastva Ludbreg veliki kotač v Lepi naši. Kak je vrli kroničar zapisal, v 19. stoljeću, na sam blagdan Telova, 29. svibnja 1864. leta, po vulicama Ludbrega išla je telovska prošecija. Po tradiciji su dečki pocali z mužari. V blizini cirkve, z jenoga mužara je skočila iskra - kam drugam nego na slamnati kroh na kocu. Tak je počel požar v kojem je zgorel rečeni kotec, komad župnoga dvora s velikim delom
župnoga arhiva, šezdeset hiži v centru grada, a onda i kroh jedne od zgradi ludbreškoga starog grada (kak veliju, na zgradi gde je denes gradska
uprava). To je bil najvekši požar i veliko zlo v Ludbregu i baš zato je naše denešnje DVD jedno od najstareših v državi. Tri dni potlam požara, Ludbreg je dobil svoj Vatrogasni zbor, koji se potlam preformiraval i preslagaval, imel svoje peripetije, ali je zdržal. Vu ti lepi debeli knjigi je još puno toga zanimlivoga, pak da ja ne prepričavam - pravac knjižnica.
Vatrogastvo je od prenašanja vode kantu po kantu, tehnički napredovalo prek brentače do ručne pumpe na kolima ili špricalke koja je mogla z potoka ili drvenoga bednja vodu špricati na daleko, dale nego bi z kantom mogel zahititi. Denes pak imaju vatrogasci te navalne kamijone, na motore i struju kaj špricaju kak se žarke strele. Nema tu ognju preveč prilike za pregovore. Vatrogasci bi mogli svoje kamijone zvati i obrambeni, on koji “brani” od ognja, ali ne - to je navalno vozilo! Te kamijon dok dojde i navali, ognju je ne sejeno. V Ludbregu je prva špricalka bila tam, kak velimo, “pri Frančiču“, gde je denes veliki rotor, more se videti na starim slikama, potlam su napravili drvenoga tornja.. A onda su imeli drugoga vatrogasnoga doma tu “na sred denešnje ceste“, pred denešnjom srednjom školom dok je tu bil velki plac. Te dom je imel zidanoga tornja. Vezda je najnoveši vatrogasni dom tam polek policije, z četiri prave garaže i se je kak treba.
V preteklosti su tornji na domu imeli nekakvu funkciju. Mogel bi na njemu biti stražar koji je nadaleko videl če se negdi kaj kadi. Če se jako kadelo, znači, neje roštiljada - uzbuna i gas. No denes je to odišlo v nove sfere. Imeli su jen čas onu sirenu, toga se zmislimo. Če je tulilo tri put po minutu, znači da je požar. Ko je bil dobrovolni vatrogasec, gde god je bil, dok je zatulilo, vse je ostavil i letel do vatrogasnoga doma. Najprvo su sirenu klačili ručno, onda su došle one na
elektriku. V zadnje vreme za požar ne tuliju več. Jen čas su imeli one “pagere“ na hlačnjak obešene kaj su dobili obavest dok je požar, a ve je moderna mobitelna i sikakva drugačka komunikacija takva kaj čim nego javi da se v rajngli mast vužgala navalni kamijon več dela v leru, a komandni džip leti po cesti kam treba da vidi kakva je frka. Vatrogasci su na požaru v par minut.
Denes su vatrogasci itekak važen kotač v naši sakodnevici. Vatrogasci bi doduše, kak jim ime veli, trebali gasiti vatru. A kaj oni delaju? Se kaj treba. I to nažalost nevek dok je kakva frka. Najveseleši posel je valda spasiti maloga miceka z oreha. Se drugo je samo hudo. Gasiti ognja, spumpavati vodu dok je poplava, mekivati drevje koje veter zruši na ceste i hiže, rezati aute, kaj ljude zvadiju vun dok se veliki prometni umfal dogodi…
Se smo rekli v kratko o ognju i vatrogastvu, i da je denes se visoka tehnika i tehnologija, još par reči o ljudima. Krivo je misliti da su to samo zgodni dečki na kolendarima. Vatrogasec je denes idealna slika pravoga moža. Ničemu je ne strahu, razme se v posel, spreten je, jaki, kuražen, spašava živlenja i imetka, daje svoje vreme v sako doba dana i noči. I svoje živlenje negda dene v hudu situaciju i riskera. I još je dobrovoljec. Zato vatrogasce treba posluhnuti, ne kuriti bezveze gde se nesme i kaj se nesme, ne se igrati z ognjem i šibicami. Jer dok dva navalni kamijoni jen za drugim zatulju i zableščeju pun gas po vulici, tak kaj se obloki stepaju, maček vujde na vrt, a golubi z cirkve kompasa zgubiju, dlake ti se kostrešiju dok pomisliš da vu tem
času celo nečije živlenje morti odhaja v dim, sekundu po sekundu. Da se razmemo, vatrogasci nesu “oni jeni ljudi kaj ti pred novo leto dojdeju prodati kolendara“ ili “oni kaj organiziraju vatrogasne zabave“ ili oni po kojima za grupni kipec velimo “idemo poslikati jenu vatrogasnu”. Oni su nekaj čistam drugoga i vekšega od toga. Kak ljudi, i oni su sigurno šalni i veseli, ali dok je ozbiljno onda jim se bole meknuti z puta. Pucama i dečkima vatrogascima zafalimo do neba za njihovu službu i sako dobro i sreču jim poželimo.
Kak je dragomu versoznancu Boži Hlastecu pred koji den bil stoti rođendan, evo v ramici i njegovih versov, kaj nas zmisliju zakaj nam vatrogasci trebaju. Saka čast i škrlak do poda. Vatru gasi, brata spasi!
A. Horvat, 1/2023.
ZVONIJO NA STRAN
Bila je več trda noč Dok počela zvonit su zvona, Ludi su sneni na postele seli, Poslušali zvona - ta jecanja bolna.
Zvoniju zvona kak da plaču Kak da prose vu toj gluhoj noči, Skočili su z postele muži pospani Ogen se zgodil, moramo pomoči.
Z hiži su v noč zbežali, Sosed je soseda budil, Saki je fletno z ordeljem skočil Žuril se v noč, da ne bi zamudil.
Pomoči treba nevolnom siromaku
Nikomu više nije za san, Lucku je mogu ogen poždiral I zato zvona zvoniju na stran.
Božo Hlastec (“Stari poti”, Zagreb, 1970.)
