Ln 21 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 28. STUDENI 2008. BROJ 21 / GODINA III.

Vlatka Fotak, rođena Kerstner

Porast nezaposlenosti

Sve teže do posla

/str. 13./

Drago mi je da Ludbreg nije zaboravio Mladena

/str. 2./

Uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Vukovar zaslužuje ulicu

/str. 5./

Hrvatski Crveni križ

Priznanja za volontere i darivatelje

Darinkina kuća na ponos mještana i donatora

/str. 11./

/str. 8.-9./

Mladen Vađunec, napadač Podravine

Komunalni red

Prekršaji i stroge kazne

/str. 6./

/str. 14./

Od klupe do najboljeg strijelca Uz ovaj broj kalendar za 2009. daruje vam Foto color studio ‘Novak’ Ludbreg

28. studeni 2008.

AKTUALNO

IZDVOJENO

Potpora države za veliku obljetnicu Za nepune tri godine, dakle 2011., navršit će se šest stoljeća otkako se u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany u Ludbregu dogodilo čudo krvi Kristove. Pripreme za obilježavanje 600. obljetnice zajednički provode predstavnici Crkve i Grada Ludbrega, a kako je riječ o značajnom događaju za čitavu Hrvatsku, očekuje se da će svoj doprinos na razne načine dati i državne vlasti. Ludbreško izaslanstvo odnosno predstavnici Glavnog odbora za realizaciju obilježavanja obljetnice tim su povodom posjetili Hrvatski sabor, a Ludbrežane je primio predsjednik Luka Bebić. U izaslanstvu su bili prečasni Josip Đurkan, ludbreški župnik, zatim gradonačelnik Ivan Lončarić, te Franjo Križanić i Slavko Blagaj. Ludbreški su izaslanici upoznali predsjednika Hrvatskog sabora s predviđenim programom obilježavanja obljetnice i pripremama na njezinoj organizaciji. -Od predsjednika Luke Bebića dobili smo bezrezervnu potporu u našim nastojanjima. Predsjedništvo Hrvatskoga sabora već nas je izvijestio o svojoj odluci da će Hrvatski sabor biti pokrovitelj obilježavanja obljetnice. Zaključeno je da se o svemu obavijesti i Vlada Republike Hrvatske kako bi se i resorna ministarstva pobliže upoznala sa čitavim projektom i pomogla u realizaciji. Uvjereni smo da će Ludbreg tim povodom postati još više prepoznatljiv – izvijestio je gradonačelnik Ivan Lončarić nakon posjeta Zagrebu. Kako je poznato, na svetištu Predragocjene krvi Isusove u Ludbregu sagrađena je kapelica prema zavjetu Hrvatskoga sabora još je 1739. godine. Tako će se iduće 2009. godine navršiti 270. godišnjice zavjeta Hrvatskog sabora. Za očekivati je stoga da će državni organi dati doprinos i značaj obilježavanju obljetnice čuda krvi Kristove, događaja iz ludbreške povijesti zbog kojeg u grad dolaze vjernici već gotovo šest stoljeća.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić Fotograﬁje: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Okupljenim braniteljima obratili su se gradonačelnik Ivan Lončarić, predsjednik Udruge Mladen Pavković i Franjo Ivančić (sasvim desno) iz Podružnice ‘Belupo’

Spomen-ploča na primjerenijem je mjestu – ističu branitelji

Skromno i primjereno obavljeno je preseljenje spomen-ploče braniteljima s obiteljske kuće s ludbreškog Trga sv. Trojstva na gradsko groblje gdje je postavljena uz spomenik poginulim ludbreških braniteljima Domovinskog rata. Riječ je o spomen-ploči koju je prije šest godina u središtu grada postavila Udruga branitelja i udovica Domovinskog rata ‘Podravka’ Koprivnica.

novinar i publicist Mladen Pavković, predsjednik Udruge koji je glavni inicijator i organizator podizanja spomen-obilježja. Predstavnici Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata ‘Podravka’, Podružnice ‘Belupo’, te braniteljskih udruga Ludbrega i Grada Ludbrega odali su počast braniteljima minutom šutnje, cvijećem i upaljenim lampašima.

Preseljena spomen-ploča braniteljima -Ludbreg je u međuvremenu dao podići spomenik poginulim braniteljima i sigurno je ovo sada primjerenije mjesto za spomen-ploču, pa smo odlučili da je preselimo. Pod motom ‘Da se ne zaboravi’ udruga je dosad podigla širom Hrvatske 25 spomen-obilježja kako bi sačuvali spomen na Domovinski rat i stalno podsjećali na njegove stečevine – rekao nam je poznati koprivnički

Porast nezaposlenosti na ludbreškom području

Ludbrežanke teško do posla

U evidenciji ludbreške Ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je 975 nezaposlenih osoba s područja grada Ludbrega, te općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali i Veliki Bukovec. Nakon kontinuiranog pada nezaposlenosti, sada se nakon završetka sezonskih radova bilježi lagani porast broja nezaposlenih osoba. Na području koje pripada Gradu Ludbregu evidentirano je 465 nezaposlenih osoba, a od toga je čak 308 žena. Alarmantna je, naime, činjenica da se bilježi daljnji priljev žena koje tijekom studenoga dolaze u ispostavu HZZ gdje ulaze u evidenciju nezaposlenih, pa će udio žena među nezaposlenima na kraju mjeseca biti, čini se, još i veći.

Zabrinjavajući je i podatak da se trenutno većina otvorenih radnih mjesta, prema podacima Ispostave Ludbreg, odnosi na ženske osobe u ugostiteljstvu, a i sam udio radnih mjesta za žene u ukupno otvorenim radnim mjestima relativno je nizak. Struktura gospodarstva je takva da ženske osobe za završenom osnovnom školom i srednjom stručnom spremom vrlo teško pronalaze zaposlenje. Teško stanje u gospodarskim granama kao što su obućarska, drvoprerađivačka, tekstilna i proizvodnja elektroničkih dijelova dovelo je do pada radnih mjesta u tim granama djelatnosti koje su nekad zapošljavale dosta žena. Nezaposlene žene evidentirane pri Ispostavi Ludbreg upućuju se na zapošljavanje izvan Ludbrega,

Na ploči sve manje oglasa za zapošljavanje žena najčešće u općine Trnovec Bartolovečki i Grad Varaždin. Inače, od ukupno 525 prijavljenih slobodnih radnih

mjesta na području Varaždinske županije, samo njih 28 prijavljeno je na području Ispostave Ludbreg. (ah)

Gradski dužnosnici posjetili ‘Lukomu’ na novoj adresi

Zahvalni za pomć kod preseljenja Nove prostore gradske komunalne tvrtke ‘Lukom’ posjetili su gradski dužnosnici i djelatnici, te drugi gosti i poslovni partneri. Stigli su na poziv ‘Lukoma’ u razgledavanje novouređenih prostora na novoj lokaciji u Koprivničkoj 17 kamo su se gradski

komunalci preselili nedavno, tijekom listopada. Direktor Igor Franolić kratko se zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji projekta preseljenja i uređenja tvrtke na primjerenu lokaciju i u znatno bolje radne prostore, a posebno

U garaži je i nova kosilica s priključcima za brži i kvalitetniji rad

Gradski dužnosnici u razgledavanju prostorija u prizemlju gdje će urediti prostor za blagajnu

gradonačelniku Ivanu Lončariću i njegovom zamjeniku Franji Beseru, te Antunu Križaniću, također članu Poglavarstva i predsjedniku Nadzornog odbora ‘Lukoma’ čiji je doprinos za realizaciju ovog projekta bio velik.

Osim preseljenja radi se i na boljem opremanju tvrtke. Nakon što su stigle nove suvremene kosilice s priključcima, strojni park ‘Lukoma’ pojačat će i novi traktor koji treba stići ovih dana.

28. studeni 2008.

AKTUALNO

Proračun Grada Ludbrega za 2009. godinu

Predloženo povećanje za 2,7 milijuna kuna -Za javne potrebe u gospodarstvu i poljoprivredi predviđeno je blizu 15, a za društvene djelatnosti oko 13,4 milijuna kuna

Proračun Grada Ludbrega za 2009. godine iznosi će 32,645.400 kuna ako ga usvoji Gradsko vijeće Ludbrega na prijedlog Gradskog poglavarstva. Proračun bi time trebao biti veći od ovogodišnjeg rebalansiranog za oko 9 posto ili za 2,7 milijuna kuna.

Više prihoda Rast proračuna očekuje se zbog rasta poreznih prihoda, a očekuju se još izdašnije pomoći iz državnog, te iz županijskog proračuna. Porezni prihodi u idućoj godini procjenjuju se na oko 12,545.000 kuna ili da će porasti za pet posto. Iz državnog i županijskog proračuna očekuje se oko 7,2 milijuna kuna pomoći ili je to čak oko 40 posto više od ovogodišnjih 5,1 milijun kuna. Gradsko poglavarstvo Ludbrega uputilo je krajem studenoga nacrt

proračuna na razmatranje i raspravu političkim strankama, te radnim tijelima gradske vlasti nakon čega je usvojilo konačni prijedlog i uputilo ga u postupak donošenja.

Racionalizacija -Želja je Gradskog poglavarstva da novi proračun bude razvojni i socijalni. Dakle, predlažemo nove programe i projekte, ali imamo u vidu i socijalne prilike građana. Za program javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi predviđeno je gotovo 15 milijuna kuna, a za program javnih potreba u društvenim djelatnostima više od 13,4 milijuna kuna. Želja nam je i dalje još više ulagati u mladost jer su oni budućnost grada, dakle, ﬁnancijski ćemo pratiti programe u predškolskom odgoju, obrazovanju, nismo zaboravili i na potrebu uređenja dječjih igrališta.

Pred nama je i veliki projekt gradnje novog objekta u sklopu gradskog stadiona. Želim također istaknuti da s predloženim proračunom Gradsko poglavarstvo daje doprinos općoj štednji koja je prisutna i na državnoj razini. Zato predlažemo da sredstva za materijalne troškove i ostale izdatke ostanu na ovogodišnjoj razini – naglasio je gradonačelnik Ivan Lončarić. Predloženi proračun upućen je na raspravu i donošenje gradskim vijećnicima koji bi se o njemu trebali izjasniti 10. prosinca. Uz predloženi proračun na raspravu i donošenje, Gradskom vijeću uputit će se i prijedlozi popratnih ﬁnancijsko-planskih dokumenata za 2009. godinu, dakle, programi javnih potreba, kao i prijedlog programa komunalnih radova koji se ﬁnanciraju iz komunalne naknade.

Sajmišnu koja spaja Vinogradsku i Ulicu Frana Galovića čeka gradnja kanalizacija i modernizacija kolnika

Nova gradilišta

U Ludbregu su otvorena dva nova gradilišta. Počeli su radovi u Ulice Petra Krešimira gdje će se izgraditi pješačko-biciklističke staze, te u Sajmišnoj ulici na izgradnji sekundarne kanalizacije i jednim dijelom kolektora u Vinogradskoj ulici. Radi se o investiciji vrijednoj čak 5,742.000 kuna. Prema potpisanom ugovoru investiciju će suﬁnancirati Ministarstvo regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnog gospodarstva i Grad Ludbreg. Učešće ministarstva je 54 posto ili 3,1 milijun kuna, dok će Grad Ludbreg izdvojiti 46 posto ili 2,640.000 kuna. Ponude za izvođenje ovih radova otvarane su u resornom ministarstvu, a za izvođača je izabrana tvrtka ‘Bistra’ iz Đurđevca. Prema potpisanim ugovora izvođači su se obvezali da će radove završiti u roku šest mjeseci.

U drugoj fazi obuhvaćeni su i radovi na raskrižju kod doma i kapelice u središtu naselja

Radovi do kraja godine Cesta Sigetec-Slokovec vrlo je prometna i gradnjom staza popravila bi se sigurnost

Planovi i programi za 2009. godinu

Komunalne potrebe Ludbrega Najviše je prijedloga upućeno ŽUC-u, a i ona koja se mogu čuti na aktualnom satu Gradskog vijeća Ludbrega

Gradsko poglavarstvo Ludbrega predložilo je ‘Varkomu’ i ‘Termoplinu’, te Županijskoj upravi za ceste Varaždin, Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama da u svoje programe radova za 2009. godinu uvrste i one koji bi se trebali provesti na području Ludbrega. Tako bi ‘Termoplin’ mogao planirati gradnju plinske mreže u Gospodarskoj zoni ‘Sjever’ i rekonstrukcije mreže u Frankopanskoj ulici u Ludbregu. Hrvatskim vodama predloženo je uređenje više kanala kod Hrastovskoga, Ludbrega, Vinograda Ludbreških i Selnika, Hrvatskim cestama predloženo je postavljanje ﬁnog sloja asfalta na dionici državne ceste Koprivnička ulica-rotor. ‘Varkomu’ se predlaže izrada dokumentacije za rješenje problema vodoopskrbe u Segovini i u predjelu ‘Močvar’, kao i nekoliko radova na rekonstrukciji postojeće mreže. Najviše je prijedloga upućeno ŽUC-u, a posebno valja istaći i one o kojima je bilo već više vije-

Cesti od ‘tri lipe’ prema ‘Farmalu’ nužno je povećati nosivost za budući koridor kamionskog prometa ćničkih pitanja na aktualnom satu Gradskog vijeća Ludbrega.

Tri lipe-Farmal Između ostalog, predlaže se uređenje ceste od ‘tri lipe’ do ‘Farmala’ radi povećanja nosivosti. Time bi se napokon uredio koridor za usmjeravanje teških kamiona na državnu cestu i spriječio njihov prolazak

središtem grada gdje oštećuju objekte. Predložena je i modernizacija županijske ceste Sigetec-Slokovec s gradnjom pješačko-biciklističkih staza što bi osjetno povećalo sigurnost svih učesnika u prometu na toj cesti. -Prijedlozi su u skladu s našim programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Ne tražimo ništa posebno ni megalomanski, to su naše realne potrebe. I građani Ludbrega izdvajaju za investicijsko održavanje u djelatnostima tih tvrtki, pa bi bilo sasvim u redu da se njihova ulaganja vrate u Ludbreg kroz radove i da se tako ovdje poboljšaju životni uvjeti naših građana. Gradsko poglavarstvo, vijećnici i gradske službe uložit će maksimalni napor da ove tvrtke naše prijedloge pokušaju realizirati – poručio je gradonačelnik Ivan Lončarić. Upravo sada se u tvrtkama donose planovi za iduću godinu. Inače, Grad Ludbreg suvlasnik je varaždinski tvrtki ‘Varkom’ i ‘Termoplin’.

U naselju Selnik u tijeku je druga faza radova na modernizaciji županijske ceste, glavne prometnice kroz naselje. Radi se o modernizaciji kolnika na oko 580 metara uz kojeg se grade pješačko-biciklističke staze. No, problem je nastao kada su radovi stigli do raskrižja Ulice Nikola Tesle i Međimurske ulice. Zbog nemogućnosti gradnje punog proﬁla križno drvo je otpiljeno i preseljeno u kapelicu svetog Antuna. Mještani su negodovali, ali postoji rješenje problema. -Normalno je što su mještani negodovali, ljudi su se navikli jer križno drvo bilo je jako dugo na tom mjestu. Nikome nije drago što se to moralo napraviti, pa ni Vijeću mjesnog odbora jer izvođačima je nemoguće na tom mjestu napraviti cestu u punom proﬁlu. No, Vijeće mjesnog odbora uz pomoć tvrtke ‘Euroline’ Slavka Blagaja, obnovit će križno drvo i malo premjestiti izvan trase ceste da ne smeta prometu. Uvjeren sam da će biti još ljepše uređeno. Najvažnije je što će nakon modernizacije ova cesta biti puno sigurnija za djecu, mještane i sve druge učesnike u prometu – rekao nam je Goran Horvat, predsjednik VMO Selnik. Raskrižje će tako dobiti novi izgled. No, u sklopu ovih radova

Normalno se negodovalo, ali se i ovo mora pomaknuti izvan novog punog proﬁla također će se bolje urediti i proširiti raskrižje u sredini naselja kod društvenog doma i kapelice što će također poboljšati sigurnost u prometu na tom dijelu ceste. Nositelj druge faze modernizacije županijske ceste kroz Selnik je Poduzeće za ceste Varaždin, a izvođač je tvrtka Ivana Stunjeka. Vrijednost investicije iznosi oko 1,142.000 kuna, a investiciju u jednakom omjeru zajedno suﬁnanciraju Županijska uprava za ceste i Grad Ludbreg. U Selniku se nadaju da će vrijeme poslužiti izvođače kako bi se radovi okončali do prosinačkih blagdana. Radovi na modernizaciji preostale treće faze dužine oko 500 m u planu je za proljeće iduće godine.

Rubnici, staze, širina kolnika za sigurniji promet

AKTUALNO

28. studeni 2008.

Vijeće mjesnog odbora naselja Ludbreg

Uskoro konačni dogovor za dvorišta u centru Grad želi da se konačno problem dvorišta riješi što prije, pa će pomoći

Zajedničkom akcijom Vijeća mjesnog odbora naselja Ludbreg, stanara u zgradama i Grada Ludbrega uskoro bi se mogla konačno urediti dva dvorišta u samom središtu grada. Riječ je o dvorištu između zgrada Trga sv. Trojstva, Gupčeve i Petra Zrinskog, te drugog dvorišta između zgrade Općinskog suda i Gupčeve. Problem je nedostatak parkirališnih mjesta, a istini za volju niti postojeći izgled odnosno njihova uređenost nisu baš ogledni primjer dvorišta dobro uređene urbane sredine. S postojećim stanjem čini se da nitko nije zadovoljan. -Svi smo se složili da se konačno riješi pitanje tih dvorišta i sad je pri kraju izrada nekoliko varijanti idejnih rješenja. Stanari su osnovali i radnu grupu od svojih predstavnika koja će o tome raspravljati. Veći je problem dvorište iza trga, tamo je stanara više od mogućih budućih mjesta za parkiranje. Problem su i postojeće garaže, što s njima kako se i mogu li se uopće uklopiti. Ima i drugih prepreka, a treba paziti da komunalna infrastruktura može normalno funkcionirati. Vlasnici stanova morat će suﬁnancirati uređenje dvorišta - rekla nam je Ružica Antolić, predsjednica VMO Ludbreg. Prema mogućim varijantama u dvorištu zgrada kod općinskog

suda moglo bi se urediti 25 mjesta za parkiranje. Za dvorište iza trga ima više mogućnosti, a traži se najpovoljnija kako bi svih 50-ak vlasnika stanova dobilo parkirališno mjesto.

U Vijeću mjesnog odbora očekuju da će do kraja prosinca stanari na prijedlog radne grupe odabrati jednu od ponuđenih varijanti plana uređenja, nakon, a na osnovi toga i visinu iznosa predviđenih radova.

Ružica Antolić: Problem su postojeće garaže, što s njima kako se i mogu li se uklopiti

Grad će pomoći

-Grad također želi da se konačno problem tih dvorišta riješi što prije, pomoći će ﬁnancijski i na druge načine. Zato ćemo zbog zgrade suda kontaktirati s Ministarstvom pra-

vosuđa, ali i s poduzetnicima koji tu imaju poslovne prostore da vidimo kako oni mogu pomoći. Bitno je da se sada stanari što prije odluče za neko od ponuđenih rješenja da bismo doznati koliko to košta, te se dogovoriti o suﬁnanciranju. Problem tih dvorišta predugo traje, pitanje njihova uređenja i aktivnosti na tome počele su još prije nekoliko godina. Uz zajedničke napore vjerujem da će tijekom iduće godine taj problem sada napokon biti riješen.

Dogovor za parkirališta u Miroslava Krleže

U dvorištu između zgrade suda i zgrade u Gupčevoj moguće je urediti 25 mjesta za parkiranje

Kako nas je izvijestila Ružica Antolić, predsjednica Vijeća MO naselja Ludbreg dogovoreno je i da se riješi problem nedostatka parkirališnih mjesta za zgradu u Ulici Miroslava Krleže 2-4: - Suvlasnici zgrade, dakle, vlasnici stanova dogovorili su se da će suﬁnancirati radove na asfaltiranju i uređenju parkirališnog prostora na površini iza same zgrade prema hotelu ‘Raj’, na mjestu gdje je to predviđeno PUP-om. Radi se o uređenju 20 parkirališnih mjesta. Vrijednost investicije je oko 180.000 kuna. Suvlasnici zgrade osigurat će 50 posto kroz otplatu na 24 rate odnosno u dvije godine, a predviđeno je da će preostalih 50 posto osigurati Grad Ludbreg.

AKTUALNO

28. studeni 2008.

Uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Vukovar zaslužuje ulicu u Ludbregu Borovo naselje bio je glavni cilj napada srpske vojske u prvih mjesec dana opsade, a tamo su bili položaji ludbreških policajaca

‘Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska’ bio je program prisjećanja na 17. obljetnicu stradanja grada-heroja. Mnogi su branitelji tih dana opet bili u Vukovaru, a među njima i nekadašnji ludbreški policajci sa članovima svojih obitelji. Njih 20 krenulo je iz Ludbrega 11. rujna 1991. godine, a dvojica se nisu vratila kući. Ostali su kasnije osnovali Udrugu ‘Ludbreški branitelji Vukovara 91.,’ sada je vodi Dražen Hižak. Dopredsjednik udruge Dragec Kladić bio je na obljetnici Vukovara sa suprugom Đurđom, kćerkom Ivanom i sinom Viktorom. Obitelj je bila s tisućama u Koloni sjećanja 18. studenoga i dan kasnije u Borovu naselju, kvartu kojeg su branili naši policajci. Strahote rata i srpskih logora među braniteljima grada-heroja budi tužna sjećanja. O tome pričaju nerado. No, evo Dragecovih sjećanja.

Joža Kanižaj. Oni su bili vozači, logistika, ali pomagali su i na položaju. Kad su bili u prilici doma su poslati naše poruke, poslije niti to. Imali smo mali radio i za njega nekako nabavljali baterije. Tak smo čuli da JNA puca po Varaždinu, a mi na drugom kraju.-

‘Stan i hrana’

Obilazak nekadašnjeg položaja - Dražen Mezga, Vukovarac Pero Šutić, Mario Melnjak i Dragec Kladić

Vukovar danas -Kad dođu ti dani u studenom svaki od nas doživljava ih na svoj način. Eto, ja tamo odlazim redovito svake godine, moram i ne mogu bez Vukovara. Netko drugi ne želi ići. Nismo svi isti, a sjećanja na sve što smo vidjeli i proživjeli je previše. O tome nitko ne voli pričati, pa nam je možda lakše o tome pričati međusobno, a ne javno. Odlazimo s obiteljima koliko nas može zbog svojih obveza, ako ti dani padaju za vikend onda nas je više. Ponekad se svi iz Ludbrega tamo ni ne sretnemo jer je puno ljudi, a putujemo kako kome odgovara. Mnoge zgrade i kuće su obnovljene, dosta se radi, ali još ima dosta tragova rata.-

Kraj

Na ulici nekad prvoj crti bojišnice u Borovu naselju

Sirene 14. rujna 1991. -Nitko od nas nije znao da ćemo biti dio surove ratne stvarnosti. Već se stezao obruč oko grada, pa smo u grad ušli kroz kukuruze mada još nije bilo naznaka za opći napad. Ali, tri dana po našem dolasku, u noći s 13. na 14. rujna, bio je jak minobacački napad. I od 14. su počeli iz svih oružja. Najprije s oglasila sirena za zračnu, a malo poslije i za opću opasnost. I nikad se nisu oglasile za prestanak opasnosti. Poslije smo saznali za neke detalje, da je srpska vojska imala plan napada odavno. U stotinjak dana palo na grad oko pola milijuna granata što govori da su to dugo planirali.-

-Teško je reći kakav je napad bio gori. Postupno otupiš na granate, na sve drugo. Nije bilo vremena o tome razmišljati niti si više mogao misliti normalno. Vrlo opasno bilo je ‘čišćenje’ na nepoznatom terenu i po kućama kad je trebalo vratiti što su zauzeli. Očito je bilo da ne možemo još dugo, da će pomoć doći samo u slučaju ‘poštenog proboja’. Nisam vjeroval da budemo ostali bez pomoći, nadali smo joj se prije ili kasnije. No, vidiš da netko pogine ili ga otpreme u bolnicu, a mjesta ostaju prazna, više se nisu popunjavala. Položaji su padali od 16. studenoga. Mi smo oružje predali među zadnjima, 20. studenoga.

Logor

Borovo naselje -Nas su rasporedili u Borovo naselje. Branili smo liniju od ‘Slona’, lokacije koja je ime dobila po jednom kaﬁću u kvartu, potez stara banijska ulica, nova banijska i Lička ulica. U javnosti se ne zna, ali Borovo naselje bio je glavni cilj srpske vojske u prvih mjesec dana opsade, tu su najprije željeli probiti, u početku je na nama bio najveći teret. Kad nisu uspjeli tek su onda jako krenuli i na druge. Rano su pukle veze, nismo se mogli javljati doma. Tada nije bilo mobitela. Uskočili su Pero Franolić i

-Vode smo imali na jednoj pumpi blizu položaja. Na početku su na dečki redovito dostavljali hranu. Kako je vrijeme odmicalo dostava hrane bila je sve rjeđa, a kretanje gradom pod granatama bila je lutrija. Snašli smo se. Tu i tam nabasali bi na hranu po kućama, podrumima, tavanima. Dobro nam je došlo i iskustvo od kuće i sami smo nekaj skuhali. Specijalitet? Počeli smo kuhati, ali smo morali na položaje, pa kad smo se vratili nedovršeno jelo smo pojeli. Spavali smo po podrumima. Ako su jedan zrušili, našli smo drugi podrum. Čudno, ali nakon tolikih granata one ti više ne smetaju za spavanje.-

Susret s Ivicom Nikolićem s braniteljem kojeg su Srbi osudili na 7 godina, ali je razmijenjen 1992. godine

Kanižaj i Levak -Kanižaja je u vožnji pogodio snajperist, 6. studenoga. Na njegovoj kući u Sesvetama postavili smo spomen-ploču, a na dan pogibije igramo memorijalni turnir u malom nogometu. Marijan Levak i danas na popisu nestalih. Zapovjedna je hijerarhija prestala još nekoliko dana prije konačne predaje. Bili smo prepušteni sami sebi, svojim prosudbama. Doznali smo da jedna grupa ide u proboj. On je odlučio ići s njima i nitko mu nije mogao zamjeriti. Otišli su s 12. na 13. studenoga. Još nema službenih dokaza o Marijanovoj sudbini.-

-Teško je objasniti taj osjećaj poslije predaje. Najgora je neizvjesnost, ne znaš kaj te čeka. Mladena Šantavca zarobili su dan prije u Borovo commercu i prebacili ga u logor u Sremsku Mitrovicu. Nas ostale zarobili su u ‘obućari’ i odveli u logor Staićevo. To su štale velike farme, dole beton i sušena govna od stoke. Torture su odmah počele. Teško je vjerovati kak čovjek može napakostiti čovjeku, tretirati ga kao životinju. Vodili su nas na ‘pojedinačna ispitivanja’, a to je značilo na batine i psihička maltretiranja. Bilo je gadno dok su doznali da su se sto dana mučili s tako malim brojem branitelja, postali su još opakiji. Kad smo krenuli u Vukovar imal sam 100 kg, a doma sam se vratil sa 68 kg.-

Razmjena -U logoru svako razdvajanje po skupinama donosi neizvjesnost. Pitaš se radi čega to rade. I nama je bilo sumnjivo, a i autobusom smo krenuli u smjeru suprotnom od Hrvatske. I došli u Beograd gdje su bili zarobljenici i iz drugih logora. Kada smo

Dražen Mezga kod podruma u kojem su proveli dosta vremena

Prijatelj Pero -Najljepše što nas veže za ratne vukovarske dane među braniteljima je to što smo upoznali dosta divnih ljudi, s nekima se povezali, pa postali i veliki prijatelji. Moj veliki prijatelj je Vukovarac, Pero Šutić, prava legenda. To je čovjek velikog srca. Uvijek me ugosti u Vukovaru, kod njega jedem i spavam. Pozvao sam ga u Ludbreg i bio je kod mene u berbi. Znaju ga skoro svi branitelji.

opet krenuli nismo znali kuda nas vode i nova tjeskoba kad smo skrenuli s auto-puta. Stigli smo u Brčko i smjestili nas u neku vojarnu. Potom i saznali za razmjenu. Kako je dobar osjećaj opet udahnuti punim plućima. Možda ni sami nemamo pravu sliku toga što smo prošli. Vratili smo se 10. prosinca, jedino je Šantavec ostao u logoru još pet mjeseci.

Gorčina -Bili smo mladi i zeleni, ja tada 22, a odradili smo kao najveći profesionalci. I zato nas pogađa odnos prema nama, kao mi smo ‘privilegičari’ iako ne tražimo ništa posebno. Čuješ to i od onih koji su se skrivali dok je tebi život visio o koncu. Zaboravlja se na Vukovar. Djeca premalo znaju, u školi ne uče skoro ništa o Domovinskom ratu. A samo u Vukovaru poginulo je 1.600 naših ljudi. Nama je bila čast što smo se borili u Vukovaru. Koliko je svijeća bilo na ludbreškim prozorima za Dan sjećanja? Ili kod spomenika braniteljima na gradskom groblju? Ludbreg bi se mogao bolje odužiti, makar simbolično. Htjeli smo da se jedna od novih ulica u nazove Vukovarskom. Imamo udrugu s tim imenom, bili smo branitelji Vukovara, neki su položili i živote. Uostalom, Vukovar je podnio najveći teret za Hrvatsku i zaslužuje ulicu u svakom gradu.

Fotograﬁje: Đurđa Kladić

28. studeni 2008.

TU KRAJ NAS

Na što građani trebaju pripaziti kako bi poštivali odredbe nove gradske odluke o komunalnom redu

Prekršaji i stroge kazne U naselja Ludbreg zabranjeno je držanje stoke i peradi, imati otvorena gnojišta, ali stručne službe mogu dozvoliti držanje

Čini se da građani nisu upoznati s novom Odlukom o komunalnom redu na području Grada Ludbrega njezinim odredbama i mogućim kaznama za njihovo nepridržavanje iako je ona stupila na snagu prije šest mjeseci. Potkraj 2007. godine donijet je novi Prekršajni zakon kojim su općine i gradovi dobile ovlasti da izriču znatno više novčane kazne. Umjesto tada maksimalnih 200 kuna globe za ﬁzičku osobu, sada se može izreći kazna čak od 2.000 odnosno 5.000 kuna za ﬁzičku osobu obrtnika, a pravnoj osobi može se izreći novčana kazna do 10.000 kuna. Novi zakon potaknuo je većinu općina i gradova da promijene postojeće ili donesu nove ‘komunalne odluke’. Ludbreško Gradsko vijeće je, osim znatno viših novčanih kazni, na donošenje nove odluke zasigurno navela i činjenica da je ranija odluka iz 1996. godine bila već gotovo neprimjenjiva. Sadržavala je i bisere kao što su da ‘stoka, perad, psi i mačke moraju biti zatvoreni, ograđeni i vezani’ i slične. Moguće je uočiti da se odredbe krše i dalje, bilo hotimice ili iz neznanja. Zato nije naodmet građane upoznati i upozoriti na njihove obveze.

Čišćenje snijega i leda – 500 i 2.500 kuna Građani imaju obvezu čišćenja snijega i leda što proteklih godina nisu ispunjavali baš najsavjesnije. Naime, vlasnici ili posjednici građevina, poslovnih prostora i građevinskog zemljišta uz javne prometne površine dužni su organizirati ili osobno očistiti snijeg i led s nogostupa cesta u cijeloj dužini čestice zemljišta na kojoj se nalazi građevina koju koriste. Odluka nalaže da se snijeg i led mora očistiti najmanje u širini od 2 m, osim ako nogostup nije uži. Nakon čišćenja nogostup je potrebno posipati solju, sipinom, piljevinom. Vlasnici i posjednici stanova u zgradama dužni su čistiti snijeg i led s parkirališta koje koriste, oko otpadnih kanti kako bi se omogućio pristup vozilu za odvoz. Vlasnici i posjednici građevina neposredno uz javnu prometnu površinu dužni su osigurati uklanjanje snijega i leda s krovova kad postoji

Prekršitelje ovakvog odlaganja otpada očekuju visoke kazne

Primjer prekršaja parkiranja na zelenoj javnoj površini za koje se može ‘odrezati’ kazna od 500 kuna

obale rijeka, potoka i svih prirodnih zelenih površina. Brojne su odredbe o zaštiti takvih površina. Bez odobrenja gradskih službi zabranjeno je rezati grane, rušiti drveće, vaditi panjeve, prekopavati javne zelene površine, odlagati na njima odlagati građevni materijal, sakupljati plodove, grane i lišće. Plodovi se ne smiju ubirati ni s grmlja, a zabranjeno je brati ili kidati cvijeće, vaditi cvjetne i travnate busenove, te kidati grane s grmlja i drveća. Nije dozvoljeno niti kampirati. Odredbama je osobito zabranjeno brati nasade i plodove zakonom zaštićenog bilja, uništavati travnjake, iskopavati i odnositi zemlju, humus i bilje, dovoditi i puštati životinje na dječja igrališta i parkove, oštećivati ograde, klupe, ogradne stupići, sprave za rekreaciju i za dječju igru, javnu rasvjetu, košare za otpatke i drugo. Po javnim zelenim površinama zabranjeno je kretanje vozilima i parkiranje, te ložiti vatru. Kazna za pojedince je od 500, a 2.500 kuna za pravnu osobu.

Postavljanje oglasa i plakata

Zabranjeno je odlaganje građevnom materijala na javnoj površini opasnost odrona. Vlasnici su dužni na krovištima postaviti snjegobrane radi zaštite prolaznika i prometa. Nepoštivanje ovih odredbi građane moglo bi stajati 500, a pravne osobe 2.500 kuna.

Prekršaji na javnim površinama – od 1.500 do 7.500 kuna Posebna pozornost usmjerena je na zaštitu i održavanje javnih površina o čemu govori velik broj odredbi. Odluka ističe da se javne površine ne smiju onečišćivati ni na koji način. Zabranjeno je bacati ili ostavljati izvan košara bilo kakav otpad kojemu je mjesto u košari. Ne smije se odlagati građevni i otpadni materijal, te postavljati predmete, naprave i strojeve na javne površine bez odobrenja gradskih stručnih službi. Zabranjeno je također popravljanje, servisiranje i pranje vozila na javnim površinama, pa

ispuštanje otpadnih voda i gnojnice. Na javnim površinama ne smije se paliti otpad, ostavljati vozila ili prikolice ili dulje od 15 dana oštećena vozila ili olupine. Zabranjeno je bacanje i odlaganje otpada u kanalizaciju, putne grabe. Također je zabranjeno zagađivati jezera, rijeke, potoke, ribnjake i njihove obale. Zabrana se odnosi i na vođenje psa bez povodnika i nadzora. Građani koji ne poštuju ove zabrane mogu se novčano kazniti do 1.500 kuna, a pravna osoba sa čak 7.500 kuna.

Zaštita javnih zelenih površina - od 500 do 2.500 kuna Javne zelene površine su parkovi, park-šume, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, stabla, dječja igrališta, zelene površine uz ceste uz stambene i javne objekte u naselju, te

Bliže nam se svibanjski lokalni izbori. Kod nas je praksa da nas političke stranke zasipaju svojim plakatima i to na kojekakvim neprimjerenim mjestima. Valja upozoriti da je bez odobrenja gradskih stručnih službi zabranjeno postavljanje oglasa, plakata i sličnih obavijesti na rasvjetne stupove, na pročeljima građevina, na ograde, telefonske govornice i slične objekte. Bez odobrenja zabranjeno je na području grada lijepiti i postavljati reklame na javnim zelenim površinama, zatim na prozorima, balkonima, ogradama, pročeljima i drugim dijelovima zgrade koji su vidljivi s javne površine. Za kršenje su predviđene novčane kazne od 500 do 2.000 kuna za pojedince, te od 2.500 do 10.000 kuna za pravne osobe. Visina kazne ovisi o mjestu gdje su postavljeni plakati ili oglasi.

Za vandalizam – 2.000 i 10.000 kuna Česti medijski izvještaji o štetama poslije noćnih izlazaka, išaranim pročeljima zgrada, oštećenim stablima, klupama i drugim stvarima na

javnim površinama, Niti Ludbreg nije baš imun od toga, posebice kroz vikend, pa su kazne pooštrene. Za uništavanje pročelja zgrade, pisanje graﬁte ili ako se na bilo drugi način one nagrđuje najviša moguća kazna je 2.000 kuna odnosno 10.000 kuna za pravnu osobu. Ista novčana kazna predviđena je i za one koji oštećuju ili uništavaju rasvjetne stupove, rasvjetna tijela, oštećuju ili uništavaju spomenike, te općenito za sve koji uništavaju, oštećuju ili onečišćuju javnu površinu, objekte i uređaje na njima.

Uređivanje privatnih površina – od 1.000 do 10.000 kuna U ludbreškim naseljima zabranjuje se spaljivanje otpadnih tvari na dvorištima i vrtovima. Predviđena kazna za prekršitelje je od 2.000 kuna za pojedince do 10.000 kuna za pravne osobe. Pročelja građevina, balkoni, terase i vanjski dijelovi moraju biti uredni i ispravni, zgrade uz javne površine izrađene prema dokumentaciji o prostornom uređenju Ludbrega, rješenjem o uvjetima građenja ili lokacijskom dozvolom tako da se uklapaju u okoliš. Dvorišta, vrtove, voćnjake, vinograde, livade, neizgrađena građevinska zemljišta i druge površine vidljive s javne površine, vlasnici i korisnici moraju obrađivati prema namjeni i održavati urednim. Iz dvorišta i vrtova ne smiju doći štetni utjecaji na javne površine, susjedne građevine, komunalne objekte i uređaje. Za prekršitelje ovih odredbi kazne je do 1.000 kuna za građane, a do 5.000 kuna za pravne osobe.

Tko može držati stoku i perad? – kazna od 1.000 do 5.000 kuna U naselja Ludbreg zabranjeno je držanje stoke i peradi, imati otvorena gnojišta. Za kršenje predviđena je novčana kazna od 1.000 za ﬁzičku osobu i 5.000 kuna za pravnu osobu. No, kako u samom Ludbregu još ima poljoprivrednika, stručne službe mogu dozvoliti držanje stoke i peradi osobama koji imaju status poljoprivrednika više od 20 godina i poljoprivreda im je isključivo zanimanje, te ako ispunjavaju sanitarne, tehničke i druge propisane uvjete.

28. studeni 2008.

USUSRET BLAGDANU

Ususret Božiću - prva nedjelja Adventa 30. studenoga

Božić nam dolazi Božić je najljepši i najradosniji, obiteljski blagdan. Mnogi narodi slave 25. prosinca kao dan Isusova rođenja. Njegovi korijeni sežu stoljećima u prošlost. Blagdani počinju razdobljem Adventa ili Došašća. Razdoblje je bogato sadržajima i vanjskim obilježjima. Sada prva nedjelja Adventa pada 30. studenoga, to je početak vjerničke, duhovne priprave za Božić. Advent je ponajprije u znaku misa zornica. Na adventskom vijencu prve nedjelje palimo prvu od četiri svijeće koje će biti upaljene u četiri predbožićne nedjelje. Narodni običaji započinjali su i prije Adventa, trajali su od blagdana sv. Katarine i završili Svijećnicom. No, i blagdani sv. Barbara i sv. Nikola vezani su uz pripravu za Božić. Smisao je uputiti vjernike na potrebu prosudbe vlastitog života i djelovanja u svjetlu kršćanskog morala. Važan je čin pokore i pristupanja sakramentu pomirenja u svetoj ispovijedi.

Sveti Nikola, 6. prosinca Nikola, biskup, rođen je 6. prosinca, najdraži je predbožićni obiteljski blagdan i posebno čašćen svetac po čitavom svijetu. S velikim uzbuđenjem iščekuju ga djeca zbog poklona. Daruju se skromniji darovi nego za Božić, obično slatkiši, voće

ili neke sitnice za školu, a stavljaju se u očišćenu čizmicu na prozoru. Običaj šibe govori da roditelji vole i prihvaćaju djecu bez obzira na njihovu nestašnost.

Sveta Lucija, 13. prosinca sijanje pšenice Božićna pšenica sije se najkasnije na sv. Luciju 13. prosinca, da bi do Božića proklijala i iznikla kao simbol novog života. Prema narodnom vjerovanju, gustoća nikle pšenice, boja i sočnost vlati proreći će žetvu sljedeće godine. Sije se u tanjurić, pliticu, čašu, šalicu ili kao nekad u izdubljenu repu. Najranije se sije na sv. Barbaru, 4. prosinca.

Adventski vjenčić Može se napraviti od mahovine, borovih grana, šiblja, grančica, lišća lovora. Tako pleten nema ni početka ni kraja, pa simbolizira Boga koji je vječan. Svijeće su simbol četiri adventske nedjelje, ali i godišnja doba, te četiri razdjelnice – stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetka. Adventski vjenčić je svugdje - u crkvi, kući, radnom mjestu, školi, vrtiću. On okuplja obitelj i podsjeća članove da u miru i ljubavi dočekaju Isusovo rođenje.

Božićne čestitke

Pravu čar i dalje daju jedino prave, poštanske čestitke, a još su vrednije ako su napravljene i vlastitom rukom. Čestitke se često čuvaju kao uspomena još dugo nakon Božića, na ormarima i drugim vidljivim mjestima u domovima da nas podsjećaju na one do kojih nam je stalo. Pokušajte napraviti vlastitu čestitku za neku dragu osobu, neka to bude neki poseban doživljaj.

Okićeni bor Za Božić se okupljamo i oko bora. Naši su preci bor ukrašavali svijećama, orasima i crvenim jabukama. Svijeća simbolizira mračnu prošlost, a svjetlost je znak novoga rođenja. Orah i jabuka predstavljaju obilje života i obećanje da će iduće godine urod biti dobar.

Darivanje Božić je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i darivanja. Najvažnije je njegovanje rodbinskih veza, prijateljstava. Blagdanske trenutke treba proživjeti u miru i veselju. Vrijeme iščekivanja ljepše prolazi pripremamo li sami darove, a neizmjernim zadovoljstvom ispunit će nas i ukrašavanje doma.

Obitelj Marinić iz Selnika

Radost darivanja vjenčićima U vrijeme blagdana mnogi daruju, pomažu drugima, a u obitelji Marinić iz Selnika to je već postala tradicija. Daruju tijekom cijele godine, a u ove predblagdanske dane daruju prigodne adventske vjenčiće. Posebno je važno istaći da vjenčiće izrađuju sami i u njih je ugrađena, ljubav i radost darivanja.

Adventski vijenac za crkvu i vjenčić za dom

Nikola Marinić, nekada obrtnik, danas u mirovini još uvijek se kao hobijem bavi izradom slamnatih vjenčića. Veliki stroj za izradu vijenaca preradio je u mali izradu za vjenčiće od slame koji se koriste za adventske vjenčiće. Supruga Ružom i on izradili su i poklonili više od tisuću. Ima ih u crkvama, udrugama, kod prijatelja i ljudi, od Ludbrega i okolice, do Varaždin, Koprivnice i drugih mjesta Hrvatske. -Darivanje je jako važno, ono vas usrećuje na poseban način. Upravo smo izradili adventski vijenac kojeg ćemo pokloniti crkvi u Martijancu. Imamo za to svojih razloga. U toj smo župi živjeli jedno vrijeme još kao prognanici, pa se rado sjećamo župe i župljana. U ime svoje obitelji svim dobrim ljudima upućujem čestitku u povodu blagdana - poručuje Nikola.

Nikola Marinić – izrada slamnatih vjenčića Marinići pomažu i Udruzi Sunce za koju su također napravili i vjenčiće od slame kako bi štićenici izrađivali vjenčiće. Ako želite izraditi svoj adventski vjenčić, a trebate slamnati vjenčić potražite ga u Selniku kod obitelji Marinić, gdje će vam ga izraditi na posebno patentiranom Nikolinom stroju.

Blagdanski stol

Blagdanski medenjaci U blagdanske dane nezaobilazna su dobra jela. U takvim smo prigodama često pomalo nerazumni i rastrošni. Tradicija je da se neka jela, koja se već od nekada pripremala, još uvijek nađu na blagdanskom stolu. Pa, nastavimo tradiciju predaka.

Blagdanski medenjaci Sastojci za tijesto: 70 dag brašna (mekog), 15 dag meda, 4 jaja,

1 dag sode bikarbone, 25 dag šećera, 6 dag margarina, 1 mala žlica mljevenih začina (cimet, klinčić), naribanu narančinu koricu. Čokoladni preljev: 10 dag čokolade, 8 dag margarina (rastopite na pari da bude glatko) Bijela glazura: 1 bjelanjak, 7 dag šećera u prahu (miješajte dok postane glatko) Priprema: U prosijano brašno dodajte šećer, ugrijani med, ra-

stopljeni margarin, začine, sodu bikarbonu, jaja, narančinu koricu i umijesite glatko tijesto, stavite u najlonsku vrećicu i ostavite 1 dan na sobnoj temperaturi. Tijesto razvaljajte O,5 cm debelo i kalupićima izrezujte razne oblike. Složite na namašten lim i pecite na 200 stupnjeva. Ohlađene medenjake umačite u čokoladu, osušene ukrasite bijelom glazurom.

ANKETA

Kakav Ludbreg želimo za blagdane? Mirjana Struški: -Lijepo je vidjeti dekorirane izloge, oblijepljene svjetlećim efektima. Možda bi trebalo biti više događanja za najmlađe, pa da se vrijeme između Svetog Nikole i Nove godine upotpuni sa zabavnim sadržajima. Božićni sajam na trgu pod velikim šatorom bio bi pun pogodak. Vrijedi pričekati blagdanske popuste, povoljnije je kupiti određene stvari.

Ksenija Baranašić: -Sviđa mi se što za vrijeme blagdana grad nije prenatrpan s ukrasima. Smatram da ne treba pretjerivati. Ali, svakako Ludbregu nedostaje božićni sajam koji bi trajao barem tri dana na kojem bi bile organizirane radionice, primjerice, izrada vjenčića i to na trgu gdje se ljudi najviše kreću. Smeta me preveliko pucanje petardi. Ipak je sigurnost najvažnija.

Dubravko Piškor: -Božićni ugođaj već se počeo prizivati u susjednim gradovima. Izlozi su okićeni prigodnim ukrasima, izložene su kuglice i lampice za božićna drva, a prošlogodišnji se artikli rasprodaju po sniženim cijenama. Fali nam jedan prigodni božićni sajam na našem trgu koji bi trajao oko pet dana, nešto poput organizacije sajma cvijeća.

Valentina Namesnik: -Smatram da je grad preskromno uređen. Dolazi nam mjesec veselja, čarolije i tada sve izgleda ljepše uz puno svjetla, šljokica i veselih izloga dućana. Trebalo bi više sniziti cijene odjeće i obuće, ipak je prosinac mjesec u kojem se najviše kupuje. Bilo bi ljepše kada bi se predbožićno vrijeme ispunilo s priredbama i velikim božićnim sajmom.

Miljenko Lukačić: -Božić je vrijeme mira i mislim da je postao previše komercijaliziran. Trebale bi se više cijeniti humane vrijednosti. Nedostaje nam božićni sajam na trgu barem preko vikenda na kojem bi se, uz prigodnu ponudu božićnih proizvoda organizirali i animatorski sadržaji za djecu, mogli popiti topli napici, poput čaja, kuhanog vina, vruće čokolade.

REPORTAŽA

28. studeni 2008.

Uz 130. obljetnicu Hrvatskog Crvenog križa, 55. obljetnicu dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa i 15. obljetnica djelovanja u samostalnoj Hrvatskoj

Priznanja za 34 volontera i 22 mnogostruka darivatelja krvi Kroz mjesna društva u svim naseljima i školama u rad je uključeno više od 30 posto žitelja ludbreškog kraja

Nesebičnost, plemenitost, humanost, uvažavanje, dobrovoljnost univerzalnost samo se neka od temeljnih načela Crvenog križa koja se nisu promijenila niti danas, nakon gotovo punih 150 godina otkako je Henry Dunant osnovao organizaciju. Njegova je ideja u Hrvatskoj primljena dva desetljeća kasnije. Crveni križ kroz desetljeća djelovanja postao je najveća neovisna humanitarna organizacija uz sudjelovanje profesionalnih kadrova, ali što je vrednije i velikog broja dobrovoljaca. Mnogobrojne aktivnosti i obljetnice iz povijesti organizacije bile su dovoljan razlog da je Hrvatski sabor proglasio 2008. godinu, na prijedlog Vlade RH ‘Godinom Hrvatskog Crvenog križa u Republici Hrvatskoj’.

Jedinstveni Crveni križ je najbrojnija organizacija Ludbrega i ludbreškog kraja. Jedina koja je zadržala ustroj bez obzira na osnivanje pet jedinica sa lokalne samouprave prije 15 godina i jedina, uz nogomet, koja organizacijski pokriva čitavo područje ludbreške Podravine. Uostalom, humanost i pružanje pomoći ne poznaje granica općina, država, nacionalnu vjersku, političku i svakud rugu pripadnost. Organizacija Crvenog križa danas djeluje preko mjesnih društava u svakom naselju ludbreške regije, u sve četiri škole ovog kraja djeluje mladež Crvenog križa. U organizaciju je učlanjeno oko 30 posto stanovništva čitavog ludbreškog kraja.

Počeci Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, preko kojeg djeluju sva mjesna društva, imalo je puno dobrih razloga zbog ostvarenih rezultata organizirati veliki susret volontera i dobrovoljaca u sklopu obilježavanja značajnih obljetnica - 130 godina Hrvatskog Crvenog križa, 55 godina dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa i 15. obljetnice djelovanja u samostalnoj Hrvatskoj. Susret je održan pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Ludbrega, a domaćin velikom broju gostiju bili su Mjesno društvo naselja Hrastovsko. U prekrasnom prostranom društvenom domu okupili su se mnogobrojni volonteri iz čitavog kraja, dobrovoljni darivatelji krvi. Gosti su stigli iz središnjice Hrvatskog Crvenog križa iz Zagreba, iz Županijske organizacije, društva Varaždinske županije, susjednih gradova, a stigli su i iz prijateljske organizacije iz Rijeke.

Mnogi pomogli Puno toplih govora, iskrenih čestitki ludbreškom kraju na ostvarenim rezultatima, niz zanimljivosti. U odsutnosti predsjednice Gradskog društva Ludbreg Ružice Antolić, njezin zamjenik Josip Blažotinec podsjetio je kako naša kroničarka Marija Winter začetke Crvenog križa u Ludbregu pripisuje 1878. godini kada se sakupljala pomoć za

Priznanja volonterima

Učenici OŠ Ludbreg i volonteri ludbreškog kraja, dobitnici priznanja HCK-a za dugogodišnji rad

Vokalna skupina KUD-a ‘Anka Ošpuh’

Članice Mjesnog društva Hrastovskog u akciji

Ludbreg nam je primjer, ističe Nada Liber, ravnateljica Županijskog društva

Među gostima Mladen Greguraši Slavko Blagaj

Emica Levak, dobitnica Zlatnog znaka HCK-a

‘Ništ nam nije bilo teško’

Emica Levak iz V. Bukovca

S. Horvat, M. Gložinić, I. Vidović

Među dobitnicima priznanja na svečanosti imala je posebni tretman. Naime, za kretanje je koristila štake zbog problema s kukom radi kojeg je čeka operacija u koprivničkoj bolnici. Unatoč bolesti i problemima s kretanjem Emica Levak Iz velikog Bukovca nije propustila događaj u Hrastovskom. -U Crvenom križu sam otpočetka, otkad je počel raditi na našem području. Bila sam kuharica u bukovečkoj školi, a puno se akcija organiziralo kroz školu. Skupljali smo sve kaj god je trebalo, hranu, opravu, novce da bi pomogli ljudima. Znate, toga vam i danas najviše treba, nije se puno promijenilo neg prije. Kaj da velim? Dok nekome pomognete i onda još dok vidite koliko to znači tim ljudima što su dobili stvarno je neopisivi osjećaj zadovoljstva i veselja. Još sam i aktivni darivatelj krvi i dala sam već 57 doza. Jednostavno je bilo suđeno da se uključim u Crveni križ. Delale smo sve kaj god je trebalo i ništ nije bilo teško. Još se usput i družite sa ženama iz sela i to je lijepo. To me pomladilo bar za sedam let – nasmijala se Emica.

Zlatni znak Hrvatskog Crvenog križa za više od 20 godina rada primile su Mira Horvat iz Martijanca, Emica Levak iz Velikog Bukovca i Slavica Petrović iz Ludbrega. Srebrnim znakom za više od 15 godina djelovanja odlikovane su Ana Mužic iz Svetog Petra, Šteﬁca Sačer iz Velikog Bukovca, Sabina Bobetić iz Martijanca, Darinka Novosel iz Vinograda Ludbreških, te Katarina Namjesnik, Nada Vukšić, Biserka Pokos, Marija Janičar, Vlatka Fotak i Ljerka Henec, sve iz Ludbrega. Brončani znak za više od 10 godina djelovanja primili su Dragica Golec iz Dubovice, Jadranka Knežević iz Ludbrega, te Ruža Somogji i Stjepan Bobetić iz Martijanca. Zahvalnice Hrvatskog Crvenog križa primile su Ana Novosel iz Čićkovine, Ljudmila Kladić iz Globočeca, Jadranka Habrka iz Vinograda Ludbreških, Jadranka Bendelja iz Madaraševca, Jasminka Crkvenčić iz Komarnice, Darinka Sorić iz Obrankovca, Gordana Kovaček iz Lunjkovca, Gordana Đurajec iz Martinića, Zvjezdana Račman iz Županca, Anica Henezi, Danica Mikulić, Marija Turek i Marija Jagić iz Ludbrega, Zlatica Kovaček iz Svetog Đurđa i Anica Međimorec iz Kapele. Dobitnici jubilarnog priznanja Hrvatskog Crvenog križa u povodu 130. obljetnice su Ružica Antolić iz Ludbrega, Grad Ludbreg, Radio Ludbreg, ‘Lim-mont’ Vrbanovec, te osnovne škole Ludbreg, V. Bukovec, Sv. Đurđ i Martijanec. Plaketom za doprinos i potporu koju pružaju programima Hrvatskog Crvenog križa su odlikovane ludbreške tvrtke ‘Oprema-strojevi ‘ i ‘Oprema-uređaji’.

ranjene i bolesne vojnike koji su te godine krenuli na Bosnu, a Zagrebačkom odboru za potporu ranjenih i bolesnih vojnika svoj prilog poslao je i ludbreški odbor. A prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Ludbregu organizirana je 1954. godine. -Treba se prisjetiti ljudi- dobrovoljaca koji su prošli kroz Crveni križ, koji su nesebičnim radom koristeći svoje slobodno vrijeme pomagali bolesnima, bavili se podukom mladih, prikupljali i slali pomoć stradalim krajevima, također se treba prisjetiti i na profesionalne djelatnike jer su uvijek bili potpora dobrovoljcima, a ne rijetko se i sami pridružili akcijama u slobodno vrijeme. Prisjećamo se i onih kojima smo pomagali, možda ne dovoljnim količinama pomoći, ali uvijek od srca i s punim razumijevanjem – naglasio je Josip Blažotinec.

Perjanica Rekordni broj doza prikupljen je tijekom domovinskog rata kada su se

28. studeni 2008.

REPORTAŽA

Mladež Crvenog križa, učenici ludbreške škole, koji su na terenu sudjelovali u akciji ‘Solidarnost na djelu’

Starije članice Mjesnog društva i članice Društva žena Hrastovskog dale su velik doprinos proslavi kao domaćini

Rezultati za primjer

Odlikovanja darivateljima

Veliki srebrni znak i zahvalnicu za 75 darivanja primili su Stjepan Markulinčić iz Hrastovskoga, Ivan Filipović iz Selnika i Ivan Črepinko iz Sigeca, te kod žena za 50 darivanja Milka Pajtak iz Hrastovljana. Malim srebrni znakom i zahvalnicom za 50 darivanja odlikovani su: Dražen Gerić iz Bolfana, Antun Đuran iz Ludbrega,Stanko Gložinić iz Ludbrega, Stjepan Orban iz Ludbrega, Ljubomir Sačer iz Sesveta, Franjo Štefanec iz Kapele, Andrija Sever i Zvonko Tkalec iz Svetog Petra, Zvonimir Petrin iz Velikog Bukovca, Stanislav Šestak iz Križovljana i Zlatko Šalig iz Karlovca. Istim priznanjem odlikovane su i žene za 35 darivanih doza krvi: Ivka Mikulić i Ružica Grgec iz Hrastovskoga, Katarina Namjesnik iz Ludbrega, Ruža Janušić iz Slokovca, Katarina Međeral iz Vrbanovca, Ivanka Bendelja iz Novakovca i Marija Međimurec iz Hrastovljana.

‘Solidarnost na djelu 2008.’ Nakon proslave u Hrastovskom naredni je vikend usred studenoga bio u znaku nove humanitarne akcije. Već 35. put održana je sabirna akcija ‘Solidarnost na djelu’. Radi nedostatka prikladnog prostora za smještaj drugih dobara posljednjih se godina na ludbreškom području isključivo prikupljaju novčane donacije građana. Posao na terenu odradili su mladi iz osnovnih škola Ludbreg, Martijanec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ, dakle, mladež Crvenog križa čitavog ludbreškog kraja koja je obišla sva naselja ludbreške regije. U akciji je sudjelovalo dvjestotinjak mladih kojima je pomoglo tridesetak odraslih, zaposlenika škola. Prikupljeno je oko 37.000 kuna, ali konačni iznos bit će veći jer se pozivu GDCK Ludbreg odazivaju tvrtke i poduzetnici, pa stižu uplate peko žiro-računa. Sredstva prikupljena u akciji namijenih će se socijalno ugroženom stanovništvu ludbreškog kraja prema programima HCK-a. Kako se bliži Tjedan solidarnosti od 8. 15. prosinca očekuje se da će korisnicima pomoći upravo u povodu Tjedna solidarnosti. Po prvi puta akcija je održana studenoga, a listopada.

Mnogostruki darivatelji krvi, dobitnici priznanja Hrvatskog Crvenog križa

Ružica Grgec, višestruka darivateljica krvi

‘I sinu je nedavno trebala krv’ Ružica Grgec vodile i vrlo značajne aktivnosti na prihvatu i zbrinjavanju velikog broja prognanika i izbjeglica koji su tada dolazili na ludbreško područje, te na prikupljanju pomoći za ratom zahvaćena područja. Još tada uspostavljena je i međunarodna suradnja s bavarskim Crvenim križem koja traje i danas, posebice s organizacijama iz njemačkih gradova Augsburga i Krumbacha. Zato je dr. Dubravka Horvat, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, posebno naglasila zanimljiv podatak:

Ružica Grgec postala je dobrovoljni darivatelj krvi još dok je radila u nekadašnjoj ‘Budućnosti’ s 22 godine. Već je dogurala do srebrnog znaka za više od 35 darivanja. -Na prvu akciju nagovorila me kolegica s posla Ružica Krleža. Mislim da je bil posebni poziv za akciju jer je hitno trebalo nekoj djeci, više se točno ne sjećam kome. Od tada sam darivatelj s manjim prekidima zbog zdravstvenih razloga kad nisam mogla darivati. Ja sam sigurna da te darivanje ‘podigne’ kao osobu, a niti sam ne znaš može li to zatrebati tebi ili tvojim bližnjima. A baš se to dogodilo nama u obitelji. Sin Ivan nastradal je prije pet mjeseci u prometnoj nesreći i trebal je u bolnici puno krvi, skoro je izgubil nogu. Zato me ta naša nesreća potiče da nastavim s darivanjem krvi. Odazivala se budem na svaku akciju dok bu me služilo zdravlje dok budu hteli od mene uzeti krv – rekla nam je Ružica.

-Nikada tijekom Domovinskog rata nismo tražili pomoć u zalihama krvi u inozemstvu. To je dokaz visoke svijesti i humanosti svih žitelja. No, sjever Hrvatske je ipak perjani-

ca pri čemu istaknuto visoko mjesto u samom vrhu ima Ludbreg, među najboljim od 110 hrvatskih društava, s nizom samozatajnih darivatelja i volontera – rekla je dr. Horvat.

Prekrasni dom u Hrastovskom primio je oko 400 humanitaraca ludbreškog kraja i njihovih gostiju

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg prednjači u županiji po rezultatima u realizaciji humanitarnih programa Crvenog križa. Prema riječima Nade Liber, ravnateljice Županijskog društva Crvenog križa Varaždinske županije ludbreški kraj je po svom djelovanju uzor mnogima. -Oko 7,2 posto darivatelja koliko ih ima ludbreški kraj postotak je s kojim je Ludbreg na trećem mjestu u Hrvatskoj. Taj postotak nedostižan je za veliku većinu društva Crvenog križa u Hrvatskoj. No, Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg sa svojim brojim aktivnostima uspješno radi i po drugim programima i zato je mnogima uzor – smatra Nada Liber. Ravnateljicu županijske organizacije upitali smo da li društvena zajednica dovoljno vrednuje doprinos brojnih volontera i darivatelja krvi. -To je dobro pitanje jer neki od programa i naših djelatnosti društvo priznaje i potiče, kao što su skrb i njega starijih, prevencija, obuka u prvoj pomoći i druge. S druge strane gotovo je nevjerojatno što danas, kada Hrvatska ima velike potrebe za zalihama krvi, dobrovoljno darivanje nema status kakav zaslužuje. Darivatelji bi morali imati određene pogodnosti u sustavu zdravstva, treba ih motivirati na darivanje krvi, a kod nas se ne priznaje dovoljno njihov doprinos. Rado bismo što više mladih uključili u darivanje i u druge programe. No, kako ih motivirati ako kada mogu birati među brojnim udrugama dok se istovremeno ne priznaje dovoljno ono što radimo u Crvenom križu? To je širi društveni problem. Svejedno, pozivam mlade da se uključe i pomognu jer i oni će jednog dana biti stariji i zatrebati pomoć mladih – rekla je Nada Liber.

Čestitke su uputili i drugi gosti, među kojima Mladen Greguraš, predsjednik Skupštine Varaždinske županije, a u ime pokrovitelja Gradskog poglavarstva gradonačelnik Ivan Lončarić, inače, i sam darivatelj krvi s blizu 40 darovanih doza. U sklopu svečanosti dodijeljena su priznanja Hrvatskog Crvenog križa u povodu obljetnica, zaslužnim pojedincima i organizacijama ludbreškog kraja. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su učenici Osnovne škole Ludbreg i KUD ‘Anka Ošpuh’..

SA SVIH STRANA

28. studeni 2008.

IZ STRANAČKOG ŽIVOTA

Posjetile Vukovar Četrdesetak članica Zajednice žena ‘Katarina Zrinski’ pri Gradskoj organizaciji HDZ-a grada Ludbrega nedavno je posjetilo Vukovar. U gradu-heroju Ludbrežanke su na memorijalnom groblju dočekali gradonačelnica Zdenka Buljan i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić koji su gošćama iz Ludbrega puna dva sata bili vrsni vodiči. Ludbrežanke su posjetile spomen-obilježja za stradale branitelje i civile u Domovinskom ratu pri opsadi grada - memorijalno groblje i muzej, Ovčaru i vukovarsku bolnicu, središnji križ uz obalu Dunava, te su zapalile lampaše. Posjet Vukovaru bila je prva aktivnost novoizabranog vodstva Zajednice na nedavno održanoj izbornoj skupštini. Zajednicu sada vodi novi odbor: Marija Blagaj,

Župan Božo Galić, vrstan vodič gošćama iz Ludbrega kod dvorca Brankica Kovaček, Mirjana Beser, Ruža Zlatar, Lidija Hunjadi, Katarina Kišiček, Senija Kovačić, Katica Gložinić,a predsjednica je Ružica Antolić. Naglasak u aktivnostima bit će humanitarni rad, zaštita obitelji, djece, starijih i nemoćnih osoba, ekološke i druge teme u raznim područjima života na području grada. Članice Zajednice žena ‘Katarina Zrinski’ su u povodu Međunarodnog dana djeteta posjetile sva tri vrtića na području Ludbrega, te ‘Kuću Sunca’ u Globočecu, a polaznike i štićenike darivale su mandarinama i jabukama.

Na mjestu srušene šikare u proljeće će se zasaditi crnogorična stabla

Rušenje šikare Subotnje popodne u Čukovcu. Petnaestak ‘akcijaša’ zdušno je rušilo veliku, gustu i visoku šikaru na sjevernoj padini brijega ispod crkve svetog Nikolaja na zemljištu srpske pravoslavne crkve. -Šikara je skoro prerasla u šumu punu stabala-divljaka i korova. Niti crkva na vrhu brda više se nije vidjela s glavne ceste. Ostavljamo orah, brezu i lipu, a ostalo moramo srušiti i sve očistiti. Plan je da se uz pomoć donatora nabave sadnice crnogori-

čnog drveća koje bi zasadili u proljeće - rekla je Milka Kučeković. U radnoj akciji sudjelovali su članovi srpske nacionalne manjine, mještani Čukovca i članovi ogranaka HDZ-a. Zanimljivo je da mladih i nije bilo, ali su se radnoj akciji odazvali oni koji su u kasnijoj, pa i prilično odmakloj životnoj dobi. Primjerice, bake Milica i Štefanija sasvim su se približile osmom desetljeću života. Za primjer mladima.

Stariji su se, za razliku od mladih, odmah uključili u akciju

Ludbrežanke i gošće s ‘mađaricama’- belom protiv raka dojke

Belom protiv bolesti Osmu godinu zaredom u Ludbregu je održan turnir žena u kartanju belota koji ima humanitarni karakter za akciju ‘Žene za žene’. Organizator su organizacije žena SDP-a Grada Ludbrega i Općine Martijanec. Neobičnim turnirom svake se godine prikuplja novac od kotizacije, prigodne tombole, raznih donacija i namijeni za besplatne preglede žena mamografom radi prevencije od raka dojke. -Cilj je da organiziramo odlazak i osiguramo besplatne preglede mamografom, a ne radi se samo o našim članicama već svim ženama želimo pomoći. Tako smo samo u zadnje tri godine osigurale preglede mamografom za 80 žena, a dio prikupljenih sredstava s ovog turnira ide i za pomoć bolesnoj djeci, te starijim osobama. Zahvalila bih se sponzorima koji su nam

pomogli za ovogodišnji turnir, te osigurali prigodne nagrade i donacijama za tombolu – rekla je Nada Kapusta, predsjednica SDP-ove organizacije žena grada Ludbrega. Redoviti termin za ‘damski turnir u beli’ je druga polovica studenoga, pa pripadnice ljepšeg spola u šali kažu da su se muškarci zabavljali uz Martinje dok je turnir u beli njihov dan. Ovogodišnji turnir okupio je 16 zaljubljenica u najpopularniju kartašku igru našeg kraja, a osam parova kartalo je ‘svaki sa svakim na dvije dobivene’. Kartašice su dobile po cvijet i prigodnu večeru, a najbolji parovi medalje i prigodne poklone. Nakon višesatnog druženja uz karte turnir osvojio je par Nevenka Brunčić-Marija Makar, srebrom su se okitile Anica Hrešć-Jovanka Ježek, a broncom Ružica RepićMarina Iberčić. (mh)

Nove tribine HNS-a Ludbreška podružnica Hrvatske narodne stranke održala je u studenome nekoliko novih tribina na području grada Ludbrega. Tribine su održane u društvenim domovima točnije u Hrastovskom i Selniku, te u prostorima učilišta Ludbregu. U radu tribina sudjelovali su čelnici ludbreške podružnice HNS-a i Predrag Štromar, kandidat HNS-a za novog varaždinskog župana. Najviše riječi bilo je vezano uz projekte koje je

ostvarila Hrvatska narodna stranka u proteklom razdoblju, te planovima za naredno razdoblje. U ludbreškoj podružnici stranke zadovoljni su odazivom i interesom građana koji su iznijeli niz novih prijedloga. HNS Ludbrega je već ranije održao tribine u Apatiji, Čukovcu i Slokovcu, a nakon ovih u Ludbregu, Selniku i Hrastovskom, planira do kraja godine održati tribine i u ostalim naseljima na području grada. (nj)

Direktor Regije Sjever Stjepan Kolednjak i Robert Cikač, voditelj poslovnice s budućim štedišama

Najmlađi ludbreški štediše Nedavno novouređena poslovnica ZABA-e u Ludbregu otvorila je svoja vrata najmlađima. Pozvala je u posjet mališane ‘Radosti’ i učenike nižih razreda ludbreške škole. Susret je organiziran u povodu Svjetskog dana štednje. Djelatnici poslovnice male su goste upoznali sa svojom ustanovom i radom, pripremili prigodne poklone i djecu počastili slatkišima. ZABA je dobila nove male štediše, uz pristanak roditelja otvorila je štednju ‘Pčelica’ novim štedišama, uz povoljnu kamatnu stopu.

-Važno je da već od rane životne dobi djeca počnu stjecati znanja o banci, važnosti i značaju štednje, da ih potičemo kako da sami postanu štediše i usvajaju navike štednje. Ovom akcijom nastavili smo aktivnosti u cilju što bolje suradnje s lokalnom zajednicom – rekao je Stjepan Kolednjak, direktor Obiteljskog bankarstva Regije Sjeverna Hrvatska. Mališani su se, dakako, posebno razveselili poklonima i slatkišima ludbreške ZABA-e koje su ‘zaradili’ s nekoliko pjesmica za klijente i djelatnike poslovnice.

Podjela prigodnih poklona -Štedimo već od prije, stavljamo novce u kasicu. A sad bumo pravi štediše – doznali smo od dvadesetak učenika 2.d razreda.

SA SVIH STRANA

28. studeni 2008.

Završetak humanitarne akcija žitelja Ludbreških Vinograda i donatora na gradnji kućice za svoju sumještanku

Darinkina kućica na ponos mještana i donatora

Kada bi se sve zbrojilo vrijednost investicije bila bi vjerojatno dvjestotinjak tisuća kuna

Mještani Vinograda Ludbreških i mnogi drugi donatori mogu biti zadovoljni. Napravili su pravi humanitarni pothvat, gotovo jedinstven u Hrvatskoj. Darinka Šesto dočekala nas je u svojoj kućici u cvijeću koju su joj izgradili i opremili plemeniti ljudi dobra srca. Kratak podsjetnik. Darinki je u podmetnutom požaru na prošlu Novu godinu izgorio skromni kućerak sa svim inventarom i osobnim potrepštinama, doslovce je preko noći ostala bez čitave imovine i smještaja, sa skromnom invalidskom mirovinom od 1.500 kuna, opterećenu kreditom. Darinku je kod sebe smjestila obližnja susjeda Šteﬁca Vusić, a za ostalo su se pobrinuli mještani. Danas Darinka uživa u boljoj ljepšoj, funkcionalnoj kućici od one koja je nestala u vatrenoj stihiji. Rekli bismo - tako se to radi.

store. Betonaža temelja bila je uoči Uskrsa, a nakon blagdana počeli su zidarski radovi. I tak sve do obrtničkih instalaterskih završnih radova, priključki na infrastrukturu i na kraju na opremanju kuće namještajem, bijelom tehnikom. Bilo je teško, pa i svakakvih komentara u stilu ‘kaj nam to treba’ i tak. Znali smo doći, kak se veli, pred zid, ali nismo hteli odustati, baš smo bili uporni. Presretni smo kaj smo uspjeli, i Darinka i mi iz VMO, svi mještani i donatori - zadovoljan je Zlatko Podvezanec.

Napokon zadovoljstvo Zlatka Podvezanca i Katice Zadravec iz VMO što je na njihovu i radost Darinke velika akcija privedena kraju

‘Moja hiža’

Darinka nam je pokazala lijepo namještene prostorije u opremljenoj kućici s podnim pločicama. Ukupno je oko 35 kvadrata korisne površine. Iz hodnika se ulazi u dnevni boravak, spojen je s radnim dijelom kuhinje, kućica ima kupaonicu i spavaću sobicu. I podrum. Kad Darinku upitate što misli o svemu, navru suze i kaže: -Meni više od toga niti ne treba. Ja sam se v ljeti već uselila još dok se tu delalo. Čim sam tu mogla prespati

odmah sam došla. To je moja hiža. Ludbreg, Martijanec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ – uzbuđeno je prozborila Darinka.

Transparentno Kada bi se sve zbrojilo, od novčanih donacija, do građevinskog materijala, priključaka, radnih sati i onih troškova koje obično zaboravimo obračunati zasigurno bi došli do brojke od dvjestotinjak tisuća kuna. -Jednostavno nismo mogli Darinku ostaviti kao beskućnika, bez

obzira na sve okolnosti. Možemo biti zadovoljni koliko se pojedinaca, tvrtki, obrtnika, institucija odazvalo našem pozivu da pomognu. VMO postupno će svim donatorima poslati zahvale i izvijestiti ih kako su iskorištene njihove donacije – rekla je Katica Zadravec, zamjenica predsjednika VMO. U svakom slučaju, Vinogradi Ludbreški sigurno su primjer zajedništva, susretljivosti, humanosti i poduzetnosti. Za nešto više od šest mjeseci podigli i opremili kuću!

Upornost Vijeće mjesnog odbora Vinograda Ludbreških dalo je sve od sebe za uspjeh jedinstvene akcije, a posebice dvojac predsjednik Zlatko Podvezanec i njegova zamjenica Katica Zadravec. -Mještani su najprije potpuno očistili zgarište. Pa smo prikupljali novac, materijal, odjeću, animirali brojne donatore i obrtnike-maj-

Ovo je moja kupaonica

Donatori i troškovi Novčane donacije mještana Vinograda Ludbreških iznose 13.495,40 kuna, vanjske uplate-pojedinci 1.300, Grad Ludbreg 6.000, Varaždinska županija 3.000, Ministarstvo rada i socijalne skrbi 9.596,42 kuna, ﬁrmeobrtnici 4.300 kuna. Mjesni odbori: Selnik 500, Sigetec 500, Globočec 1.000, Kučan 2.000, Ludbreg 1.000, Bolfan 500, Hrastovsko 750 Slokovec 500, Vinogradi Ludbreški 1.500 kuna. Učešće Darinke Šesto 4.500 kuna. Sveukupno 50.441,82 kuna. Isplate: zidarski radovi 22.240 kuna, građevinski materijal 11.370,90, elektromaterijal 2.254,96, izrada štokova-stolarija 3.700, crijep i kape 1.100, lamperija 883,37, šljunak i dovoz 660,00 dovoz betona ‘Lukom’ 1.750,00 kuna, ventili za šaht 300,00, krovopokrivački radovi 4.000 kuna, keramičarski radovi 3.000 kuna. Ukupno 51.259,23 kuna. Donacije u materijalu: Betonara Zoričić Struga (sav beton i svi nadvoji za prozore, Trgonom Novi Marof (sav materijal za strop, gredice i punioci), Đuro Bohnec (dio građe za krovište, 5 mreža građevinskog željeza za ploču, 2 palete mramora, metalne šipke za ogradu), Ivan Kovačić (1.000 komada cigle),

R o bni centar Ludbreg (480 komada cigle i 15 vreća vapna, podne pločice, ukrasne lajsne, folija za laminat), Rovokop (500 komada cigle),Slavko Blagaj (5 komada vrata-krila), Ivan Magić (prozorska krila za 4 velika prozora i 2 mala, ulazna vrata), Šljunčara Smontara (sav pijesak za zidanje), Šljunčara Hrastovljan (pijesak za žbukanje),Josip Potočnik, Bolfan (300 komada cigle jedinke), Alen Dedi, Podravska Selnica (WC školjka, vodokotlić i potreban pribor), Mladen Rožmarić, G. Martijanec (materijal i postavljanje vodovodne instalacije), Udruga ‘Gornji grad’ (5 trupaca topole za daske i letve), Ivan Frančić, Sudovčina (9 kom. mramornih klupčica

Dnevni boravak s kuhinjom opremljen i lijepo namješten za prozore), Šteﬁca Pavković, Ludbreg (6 m2 zidnih pločica), Čedo Vrbanić, Ludbreg (kanta zidne boje, 2 tube pigment boje, valjak), Zlatko Brunčić, Križovljan (krečenje spavaće sobe), Andrej Zadravec, Vinogradi Ludbreški (tuš-kada, sifon, slavine za kadu s tušem, slavinu za sudoper, potrebni ventili, crijeva, rozete), Marijan Krobot, Ludbreg (130 komada crijepa), Mario Kišiček, Ludbreg (doprema žljebova i završnih limova za krovište i dimnjak, postava), Ružica Gal-Tetart, Ludbreg (priprema hrane). Ostalo: ŽUC(sanacija puta),Pilana Pečenec (odvoz trupaca na pilanu i piljenje),Elektra pogon Ludbreg i Josip Lovasić (priključak za struju), Josip Lovasić i Petar Podvezanec (postava elektro-instalacija), Kruno Horvat i Miro Premec (idejno rješenja kućice), Slavko Vusić i Ivica Punek (odvoz otpada s gradilišta), Slavko Vusić, Željko Zember, Josip Horvat iz Sesveta, Kruno Friščić iz Kapele, Ivan Premec iz Sv. Đurđa, Stanko Horvat iz Selnika i Josip Potočnik iz Bolfana (svi doprema građevinskog materijala). Akcije: Damir Vusić (postavljanje laminata i karniša), Stanko Horvat, Branko Šartaj, Micika Vusić, Josip Horvat, Ivica Punek, Milan Mirčetić (prijevoz namještaja), Ivica

Punek (postavljanje kuhinjskih elemenata), Zdravko Rajh i Željko Zember (postava plafonjera i lustera), Slavko Vusić (montaža peći, postavljanje vrata na dimnjak), Zvonko Ružić iz Selnika (nabava i doprema vrata za dimnjak). Veći broj mještana sudjelovao je na radnim akcijama na čišćenju gradilišta, prikupljanju donacija, utovar-istovaru materijala, zidanju, pripremanju hrane. Donacije namještaja i ostalog: Katica Namjesnik i Ured državne uprave Ludbreg (ormari), Terezija Zadravec, Novo Selo, Anica Šalig, Ludbreg i Zadravec Katarina (kuhinjski elementi), Dragutin Crnković, Ludbreg (plinska peć), Ružica Gal-Tetart, Ludbreg (stol, stolice i plinska boca), Damir Stančin, Poljanec (trosjed), Crveni križ Ludbreg (zamrzivač), Milan Mirčetić, Ludbreg (hladnjak), Katarina Zadravec (TV i stalak), Marjana Borovščak, Ludbreg (perilica). Odjeća, obuća, posteljina, suđe, zavjese: Šteﬁca Vusić, obitelji Crnković i Stručić iz Ludbrega, Mirjana Štefanek, Micika Vusić, Katarina Zadravec, Ruža Vusić, Katica Kos, Katica Namjesnik, Smiljka Šalgaj, Jasminka Lisjak-Krčar, Ivan Posavec iz Sigeca, Željko Šoštarek, Krunoslav Horvat, Trgovina ‘Mateja’ Ludbreg

28. studeni 2008.

SA SVIH STRANA

Darja Abramović, mlada ludbreška umjetnica

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG

Stiže i novi James Bond 7. prosinca – Sirotište – (francuski) Trajanje: 98 minuta; Žanr: horor, fantastika, drama Uloge: Virginie Ledoyen, Lou Doillon, Catriona MacColl, Dorina Lazar, Virginie Darmon; Režija: Pascal Laugier Mlada čistačica Anna u potrazi za poslom odlazi u sirotište u francuskim alpama koje se neposredno prije njezina dolaska napustila sva siročad. Ostali su samo napušteni hodnici, mentalno poremećena djevojčica Judith i ne baš razgovorljiva kuharica.Annu to ne sputava u izvršavanju dužnosti, ali je uznemiruju čudni događaji. Čuje korake po hodnicima, plač djece koje nema. Prepredena kuharica Helenka pak navodno ne čuje ništa. Anna i Judith zajedno istražuju prošlost sirotišta što će uznemiriti duhove i dovesti ih u veliku opasnost. Film počinje kao klasična priča o duhovima, ali se vrlo brzo se pretvara u nešto sasvim drugo.

14. prosinca- Kino Lika (hrvatski) Trajanje: 122 minuta; Žanr:drama Uloge: Krešimir Mikić, Areta Ćurković, Ivo Gregurević, Jasna Žalica, Nada Gaćešić-Livaković, Dara Vukić-Vrca, Marija Tadić, Danko Ljuština. Režija: Dalibor Matanić Izolirano planinsko selo jedini je dom škrtog seljaka, mladog nogometaša i pretile djevojke. Opterećeni osobnim problemima troje seljana ne obraćaju pozornost na referendum o ulasku zemlje u Europsku uniju. Mlada nogometna zvijezda koji je iz nehaja ubio majku ne želi se priključiti bogatom stranom klubu iskušavajući očevu ljubav. I dok njegova sumještanka očajnički želi ljubavnika, škrti seljak otkriva što zapravo vodi k istinskoj bijedi. Film je nastao prema istoimenoj zbirci priča Damira Karakaša, a snimao se na autohtonim ličkim lokacijama. Kino Lika je na Pula ﬁlm festivalu nagrađen s dvije Zlatne Arene, najbolju žensku sporednu ulogu Nade Gaćešić Livaković i šminku, a nagradu je kao najbolja debitantica dobila i Areta Ćurković koja je odglumila delikatnu scenu u kojoj se sa svinjom valja u blatu.

21. prosinca – Zrno utjehe (SAD/UK) Trajanje: 106 minuta. Žanr: akcija, avantura Uloge: Daniel Craig (James Bond) Olga Kurylenko (Camille) Gemma Arterton (Fields) Judi Dench (M) Jeﬀrey Wright (Felix Leiter). Redatelj: Marc Forster Uoči Božića novi James Bond dolazi i u Ludbreg. Film u kojem se glavni junak znatno promijenio u odnosu na 21 snimljeni prethodnik. No, ostaju trke raznim prometalima, Akcijske scene zadovoljit će i sve poklonike, egzotične lokacije i prelijepe žene – sve što vole štovatelji 007. Tajni agent pokušava otkriti istinu o izdaji i nailazi na složenu i opasnu organizaciju. Potraga ga odvodi u Austriju, Italiju, Južnu Ameriku i na Haiti gdje ga opasna Camille upozna s Dominicom Greeneom, nemilosrdnim čovjekom snažnog utjecaja unutar organizacije. Bond otkriva zavjeru koja uključuje Greenea i generala Medrana koji uz pomoć svojih veza u CIA-i i britanskoj vladi u djelo želi preuzeti kontrolu nad jednim od najvažnijih prirodnih resursa na zemlji. Bond se udružuje sa starim prijateljima, a da spriječi zločince mora uvijek biti korak ispred CIA-e, terorista, pa i same M. Projekcije počinju u 18 sati. Cijena ulaznica je 10 kuna. 28. prosinca – nema predstave zbog koncerta Puhačkog orkestra

Vile i vilenjaci s dječjeg odjela Kako su oživjeli zidovi u knjižnici, ‘Iskrici’, Ljubešćici

Tko posjeti Gradsku knjižnicu i čitaonicu ‘Mladen Kerstner’, vjerojatno pomisli da je zalutao u vilinsku šumu. Bajkovito oslikani bočni zid dječjeg odjela. Čarolija. Za čarobnu knjižnicu isprepletenu drvećem, vilama, vilenjacima, životinjama i gljivom, zaslužna je Darja Abramović, mlada ludbreška umjetnica. -Dugo sam u sebi nosila ovu ideju i sretna sam što sam je mogla izraziti. Vilenjaci proizlaze iz moje mašte, oni su alegorijski prikaz svijeta koji nas okružuje – rekla je Darja. S fotograﬁja uzima kretnje i oblik lica, služe joj kao predložak. Isključivo slika na zidu ili na staklu. -Za vilenjake mi je poslužila fotograﬁja prijatelja, mala zelena vila pokušaj je autoportreta. Papir mi nije izazovan, lako ga je zgužvati, baciti i početi iznova ako pokvarim. Sa zidom ili staklom to se baš i ne može – otkrila je Darja. Obojani zid knjižnice prepun je detalja. -Svaku od slika na zidu odrasli će vidjeti u cjelini, a djeca gledaju dio po dio, zamjećuju detalje, analiziraju. Moje viđenje i gledanje ostalo je analitičko. Stoga mi je lakše stvoriti nešto što je djeci bitno. Dijete će primijetiti - ‘gle ovaj vilenjak ima ovakvo krilo, ovaj onakvo’. Zato mi je stvaranje za djecu najdraže – rekla je Darja. Dio zida oslikala je i glagoljičkim pismom.

županiji registrirano je 11.500 oboljelih od dijabetesa među kojima su, dakako, i žitelji ludbreškog kraja. Da bi se što ranije i pravovremeno otkrili novi bolesnici, već 15 godina organiziramo i kontinuirano provodimo akcije mjerenja šećera. Naglašavam, važno je redovito mjeriti i kontrolirati šećer da bi se bolest otkrila. Zahvaljujući dobroj suradnji Društva s liječnicima i ljekarnama, omogućeno je da se akcije besplatnog mjerenja šećera provode češće. Surađujemo i s raznim udrugama, pa i s Udrugom umirovljenika Ludbreg. Tu smo sada već drugi put organizirali mjerenje – rekao je Ljudevit Kišić, predsjednik Društva.

Čarobnu knjižnicu posjetila su i štićenici Sunca -Htjela sam poškakljati djecu. Kad ugledaju pismo, uglavnom misle da su to nekakva vilinska slova. Danas se prilično teži nekakvim piktogramima, japanskim, kineskim pismima za koja ustvari niti ne znamo što znače, a zaboravljamo naše prekrasno starohrvatsko pismo glagoljicu koje većina ne zna ni kako je izgledalo niti ga zna pročitati – rekla je Darja. Oslikavanje i slikarstvo došlo je slučajno. -Prvo oslikavanje radila sam u Ljubešćici 2006. godine. Oslikano je

25 slika, svaka površine veće od metra kvadratnog tako da se uljepša put djeci u školu. To je 3 km uz nogostup koji je prije bio siv, bezličan – rekla je Darja. Sa suprugom Markom oslikala je i vanjske zidove vrtića ‘Iskrica’. U dvorištu gdje se mališani najčešće igraju napravili su prikaz: tržnicu, trgovinu, vatrogasni dom, policiju, crkvu. Nastavilo se prikazom sela s domaćim i šume s divljim životinjama, pa i livade s kukcima. Dodali su i ludbreški ‘zoološki vrt’. Marina Hižak

Nakit od jelenjih rogova Darja i suprug Marko vode obrt „M.A.D. design“ kod ludbreške tržnice u Kratkoj 2. Na samom početku Darja je izrađivala suvenire i ukrasne predmete, a usput i nakit. Danas joj je izrada nakita primarna. Počela ga je izrađivati u osnovnoj školi. Supružnici Abra-

Umirovljenici mjerili šećer Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti koji se obilježava 14. studenog, ludbreška udruga umirovljenika organizirala je besplatno mjerenje razine šećera u krvi za svoje članove. Izvršeno je oko stotinjak mjerenja. Otkriveno je šestero slučajeva sa povišenom razinom šećera u krvi kojima je predloženo da posjete liječnika i učine dodatne pretrage. Ludbreškim umirovljenicima šećer je mjerio Ljudevit Kišić, predsjednik Društva za zaštitu od dijabetesa regije Ludbreg: - Društvo je osnovano 1968. godine s ciljem da oboljelima pomogne edukacijom, razmjenom iskustava, druženjem. U Varaždinskoj

Darja uz svoj uradak

Srećom, bolest se u Ludbregu još nije razmahala. Međutim, Kišić upozorava kako ljudi moraju češće mjeriti šećer u krvi, a posebno je važno da na mjerenja dolaze i osobe mlađe životne dobi, pa je tada lakše djelovati, primjerice, promjenom načina prehrane i drugim akcijama. Pokroviteljstvo nad borbom protiv dijabetesa preuzeli su UN čime se ova bolest prepoznala kao ozbiljna prijetnja zdravlju sve većeg broja ljudi u svijetu. Cilj je da se edukacijom stanovništva smanje i komplikacije bolesti, podizanje kvalitete života oboljelih, te mlade upozori na prisutnost ove bolesti. (mh)

mović jedini kod nas izrađuju nakit od jelenjih rogova - narukvice, prstenje, remenje i to isključivo po narudžbi. -Materijal zovem hrvatska bjelokost jer je izuzetno čvrst i kvalitetan. Jelenje rogove ukrašavamo gravurom, skidamo sloj prirodne boje ili samo dijelove poput rubo-

va i uresa. Rog ne bojimo niti poliramo, on je sam po sebi prekrasan. Ne želimo kvalitetu proizvoda narušiti nekom metalnom kopčom i zato sve radimo na principu kliznih čvorova i vezova. Rog isključivo kombiniramo s prirodnim špagama, to je naš ručni rad i iza toga stojimo – rekla je Darja.

Pružimo im ruke - otvorimo srca Na tradicionalnom dvanaestom po redu koncertu u organizaciji Udruge „Sunce“ Ludbreg pod motom ‘Pružimo im ruke-otvorimo srca’ nastupili su mališani dječjeg vrtića „Radost“ iz Ludbrega, glumačka družina ‘Veliko srce’ iz Svetog Đurđa, crkveni zbor ‘Ihtis’ iz Velikog Bukovca, Ivica Pepelko te štićenici ‘Sunca’. Tim su povodom održane prodajna izložba kolača, te prodajna izložba radova štićenika. Prikupljeno je više od 10.000 kuna. Novac će se namijeniti za prigodne poklone štićenicima ‘Sunca’ u povodu predstojećih blagdana.

-Sretna sam što nam se odazvao veliki broj ljudi plemenita srca koji su darovali naše štićenike i tako ispunili svoju dušu i srce – rekla je Ružica Zlatar, predsjednica ‘Sunca’. Program je održan pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ludbrega. Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježit će se 3. prosinca na središnjem gradskom trgu u Ludbregu. U vremenu od 9 do 12 sati udruga će postaviti štand gdje će predstaviti svoje radove, a javnost upoznati s djelovanjem kojim se obogaćuje

život osoba s posebnim potrebama. Prolaznicima će se dijeliti čaj i klipići, a prodavat će se vjenčići, tepisi, keramika, božićno-novogodišnje čestitke. Članove udruge u Globočecu, kako se očekuje, posjetit će i župan Varaždinske županije Zvonimir Sabati, pokrovitelj ovogodišnjeg Dana osoba s invaliditetom. Za korisnike ‘Kuće sunca’, djecu donatora, polaznike programa male škole i logopedske terapije 16. prosinca organizira se kazališna predstava koju će izvesti glumačka skupina ‘Šareni svijet’. Marina Hižak

28. studeni 2008.

KULTURA

Vlatka Fotak, rođena Kerstner

Razgovori s bratom u - pivnici

-Posebno me veseli što Ludbrežani nisu zaboravili Mladena, da će na tako poseban način prisjetiti njega i njegovih djela

Vlatka Fotak gotovo svakodnevno ima isti ritual. Svakog jutra odlazi najprije u pivnicu ‘Mejaši’ na čaj i klipić. Tamo ima svoje mjesto, najdraže joj je sjesti u blizinu bratove fotograﬁje gdje, kako ona kaže, vodi s bratom duge razgovore. Vlatka potječe iz stare ludbreške obitelji Kerstner i mlađa je sestra književnika Mladena. Pivnica imenom i fotograﬁjama na zidu podsjeća na antologijsku TV-seriju snimljenu prema scenariju Mladena Kerstnera. U svojoj drugoj objavljenoj zbirci Vlatka se obraća bratu stihovima: ‘Navek si kraj mene, navek mi pomažeš! Z menom Ti skupa pesmice slažeš. Neje mi teško jer ja sem s Tobom! Nikdar Ti ne bom rekla ja zbogom!’ -Posebno me veseli što Ludbrežani nisu zaboravili Mladena. Eto, i ove godine će se na tako poseban način, prisjetiti njega i njegovih djela. Drago mi je što se u te dane okupi rodbina i mnogi prijatelji, zajedno se družimo i obnavljamo sjećanja na djetinjstvo – govori Vlatka.

udaje zajedno sa suprugom počinje raditi u obiteljskoj zanatskoj radnji za proizvodnju kapa i šešira. -Igrom slučaja išla sam za ekonomisticu, a htjela sam biti sportašica. A onda nisam bila ni matematičarka ni sportašica već kaparica – kaže Vlatka. Očito je proslavljeni brat svoju strast za pisanjem dijelom prenio i na mlađu sestru. Vlatka je također izdala dvije knjige, prvijenac ‘Pričice iz centra svijeta’ 1999. i ‘Ludbreg, imam te rada’ 2001.godine. U njenim knjigama njezini glavni motivi i inspiracija su Ludbreg i Ludbrežani.

Vicevi

Iz Vlatkinog albuma, obitelj Kerstner snimljena prije oko 50-ak godina: sestra Bojana, roditelji, Mladen i Vlatka, nećaka Janja

Dani Mladena Kerstnera 27.-29. studenoga 2008.

Tri predstave u dvije večeri

‘Ludbreg, imam te rada’ Bila je treće dijete u obitelji Marije i Zvonka Kerstner. Osam godina mlađa od brata Mladena i kao najmlađa u obitelji već u ranom djetinjstvu bila je miljenica obitelji, pa i brata Mladena. Rođena Ludbrežanka u kojem je provela svoje djetinjstvo, nikad se zapravo od Ludbrega ni ne želi rastati. Rođena i srasla s Ludbregom i Ludbrežanima, tokom života dobro ih je upoznala i zavoljela. Srednju školu završila je u Čakovcu, najviše željela biti sportašica, a je završila ekonomsku školu, radila je u knjigovodstvu, ali nakon

-Težim k autentičnosti, a ljude i događaje opisujem s dozom humora i optimistički. Služim se svojevrsnom kombinacijom standardnog jezika i kajkavskog narječja, ali obo-

jenog našim posebnim ludbreškim izričajem – rekla nam je Vlatka. Danas piše manje, uglavnom za neke posebne prigode. Upravo je objavljena njezina pjesma u časopisu Udruge Sunce, a nedavno je pisala i za Udrugu umirovljenika. I sama je u mirovini, ali nikad ne miruje. Po tome se uspoređuje s bratom. Po tome su slični, kao i po duhovitosti, koja je toliko izražena u bratovim, pa i u njenim radovima. Toliko voli humor da skuplja viceve koje čuje, već ima ih više od 500 zapisanih. Volontira u ‘Suncu’, aktivna u ‘Črnom mačku’, u Molitvenoj zajednici Krvi Kristove, u Crvenom križu. Redovito posjećuje sva kulturna događanja i priredbe za koje kaže da ih ima dosta. No, žali se da su u Ludbregu kazališne predstave rijetke. Željka Namesnik

Vlatka uvijek pogleda svaku ludbrešku izložbu ili program

Festival kajkavske komedije ‘Dani Mladena Kerstnera’ otvorila je promocija knjige „Kome ftičeki popevaju“ Božidara Glavine i kratki igrokaz ‘Mamičina jedinica’ učenika OŠ Sveti Đurđ. U petak 28. studenoga u kinodvorani Dramska sekcija Društva žena Hrastovsko izvest će na tekst Marije Winter predstavu ‘ Kakva ljubav takva plaća’. Sudjeluju: Anica Vidović, Katarina Tomiša, Jadranka Sabol, Ljubica Marković, Anica Krušelj, Ivana Vidović, Mirjana Dolovski, Ma-

rija Požgaj, Gordana Par, Maja Rak, Marija Bačani. Početak je u 19 sati. U subotu 29. studenoga u 19 sati prvu predstavu ‘Kak su mama rekli’ izvodi Udruga žena ‘Veliko srce’ Sveti Đurđ. Tekst, scenograﬁja, režija: Marija Milak, Dunja Zvonarek. Sudjeluju: Nadica Mikulić, Anica Kovačić, Nataša Janičar, Jasmina Crkvenčić, Marica Kovačić, Anica Šoltić, Darinka Sović. Nakon toga na programu je i druga predstava večeri ‘Kanal’ koju

će izvesti Priločka amaterska scena iz Preloga. Tekst: Božidar Glavina, scenograf: Damir Mužanić, redatelj: Dejan Novak. Sudjeluju: Dejan Novak, Barbara Novak, Damir Mužanić, Filip Hozjak-Slavi, Goran Muminović-Miki. Festival kajkavske komedije u spomen na Mladena Kerstnera održava se uz potporu Ministarstva kulture i Grada Ludbrega, a organizator festivala je Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’ Ludbreg.

Žene iz centra svijeta

Prikaz dedekovog dvora

Skupina žena koja se poželjela vratiti u prošlost, udružila je svoje znanje i podsjetila na nešto staro, danas već gotovo zaboravljeno. Čuvarice baštine ili sakupljačice starina – to su danas Žene iz centra svijeta koje su pokazale iznimnu poduzetnost i maštovitost postavljanjem „Dedekovog dvora“. Darovatelji bogate i vrijedne zbirke starih predmeta i alata nedavno su se okupili na otvorenju „Dedekovog dvora“ u Gundulićevoj ulici 23 u Ludbregu. -Skupile smo eksponate i alate od naših starih, a i ljudi su nam ustupili svoje stvari. Želimo podsjetiti na prošla vremena, da se osjeća dah starine i kako je to nekad bilo. Za Dedekov dvor prikupljale smo alate tijekom godine. Dvorište smo zavozili, sve radove smo završile u mjesec dana. Na dvorištu se nalaze veternica koja je napravljena od drveta, stara zaprežna kola, drljače, plugovi. Zahvaljujući projektima i podršci Ministarstva, uspjele smo iznaći sredstva – rekla je Franciska Schubert, predsjednica udruge. Pomoćna kućica iza ‘Bakine hiže’ bila je u ruševnom stanju,

Znanje prenose djevojčicama

Udruga je provodi izvanučioničku nastavu ‘Vezenje i tkanje’ u dogovoru s Osnovnom školom Ludbreg. Provodi se u prostorima udruge, dakle, u izvornom ambijentu ‘Bakine hiže’, a održava se kroz radionice šivanja i vezenja na domaćem starom platnu. -Znanje se širi predajom. Bitno je osjetiti miris starine i znati kako se nekada živjelo i što se radilo. Dvadesetak djevojčica uče vezove na starom platnu, od najjednostavnijih do složenijih. Gledajući repliku one rade presliku. Uključile smo djecu i tako prenosimo ono kaj su naše bake znale kako se ne bi zaboravilo – rekla je Schubert. (mh)

a članice udruge u mjesec dana uspjele su joj vratiti starinski sjaj. U 40 kvadrata dvije su prostorije. U većoj je prikaz radionice, a manja dedekove komore, prostorije za učenje zanate, primjerice, stolara, predmeta od šibe, popravak

alata koji su bili potrebni u kući, za obradu zemlje, pečenje rakije. Služila je za različite domaće kućne poslove koji se nisu mogli obavljati u kući gdje se živi. -U komoru smo stavili ciklus za proizvodnju rakije i goričke alate za vino, bačve. Željeli bismo zbirku još upotpuniti sa stolarskim alatima kao što su svrdla, obliči, kolipanke. Možda je zanimljivo da smo u radionicu stavili sve što se koristilo za kolinje – korito, reme, ruča, vaga za vaganje pajceka, nožeci – rekla je predsjednica Franciska Schubert. Udruga namjerava na svaki poklonjeni alat ugravirati pločicu tako da se zna ime donatora. -Željeli bismo da nam ljudi poklone svoje starine i da se ovdje čuvaju kako bi se mogli diviti svi posjetitelji ‘Bakine hiže i dedekovog dvora’. Mnogi su ljudi vezani za svoje predmete kada nemaju neku svrhu, a ovdje bismo sve izložili. Poklonjene stvari ostaju vlasništvo onoga koji je to poklonio i donator uvijek može uzeti svoj eksponat – pojasnila je Franciska Schubert Marina Hižak

Franciska Schubert i članice udruge u dedekovom dvoru

Posjetitelji su sa zanimanjem razgledali eksponate

SPORTSKI PREGLED

Lino Zmaić, legenda ludbreškog rukometa

Zmaj još uvijek leti Put ga je vodio od Ludbrega do prvoligaških parketa, te od lijevog vanjskog, pivota do lijevog krila Rukometni put Line Zamića počeo je u petom razredu osnovne škole kada ga je u tajne igre počeo upućivati Tomica Letina, učitelj tjelesnog koji je zaslužen za sportski put mnogih ludbreških asova. Od tada do danas postao je i ostao dugogodišnja ludbreška rukometna legenda. Popularni ‘Zmaj’ trenirao je u Ludbregu sve do 1988. godine do odlaska u Varaždin na školovanje, a od 1988. do 1992. godine pruža sjajne partije u dresu varaždinskog Varteksa za kojeg je zaigrao i u Prvoj hrvatskoj ligi. Nakon toga put ga odvodi u ‘Elektru’ iz Osijeka, također prvoligaša. Lino se nakon osječkih dana 1995. godine vraća u Ludbreg u tadašnji ‘KMB’ s kojim se natjecao u Drugoj hrvatskoj ligi. -Bila je to prava generacija, a bili smo i sjajna klapa, skoro svi Ludbrežani. Nabrojat ću samo neke suigrače - Novosel, Pišpek, Jagić, Frančić, Koprek, Kolak i drugi. Već tada je bio dobar i Žnidarić koji je kasnije dogurao i do kapetanske vrpce u Varteksu. Pamtim teške okršaje protiv sadašnjeg prvoligaša Karlovca, pa protiv Ruda, Ivanića i još mnogih drugih kvalitetnih klubova – prisjeća se Lino.

Uspomene Nakon tih ludbreških dana uslijedio je još jedan odlazak iz Ludbrega. Lino prelazi u Koprivnicu s kojom igra u 1-B hrvatskoj ligi. I opet pruža sjajne partije. Koprivnička epizoda potrajala je tri godine i početkom

Mladen Vađunec, napadač Podravine

Od klupe do ponajboljeg strijelca lige

-Kakav bi bil sportaš da ne vjerujem u naslov i u osvajanje županijskog kupa – pita se prvi strijelac Podravine Izazov

Mladen Vađunec rođeni je strijelac. Često pogoci takvog tipa napadača preokreću utakmice. U Podravcu je četiri puta bio prvi strijelac u ligama NS Ludbreg. Dešnjak koji zabija s obje noge, a unatoč niskom rastu ni pogoci glavom nisu mu strani. Prošle jeseni dao je 16 pogodaka u prvenstvu, dodao po jedan u kupu u Vukovaru i protiv Slobode. Kod Ivice Sertića u početku sezone bio pričuva. Promijenio se trener i Mladenov status. I on je eksplodirao.

Lino Zmaić – od Ludbrega do prvoligaških dvorana tisućljeća slijedi povratak u Ludbreg, u klub kojem je vjeran do danas. -Uzor mi je bio Talant Dušabajev, godinama jedan od najboljih svjetskih igrača na srednjem vanjskom. Možda zato što sam i na toj poziciji sam provodio ponajviše vremena. No, često sam igrao i pivotmena, a u Osijeku i na lijevom krilu. Ma, brojne su lijepe uspomene, mnoštvo je nezaboravnih utakmica i vrhunskih fešta iza njih, teško je nešto posebno izdvojiti. Možda jedne pripreme u Selcu kada je s nama na ﬁzičkoj spremi radio Božo Pajnić. Tada smo zaista zabavljali sve oko sebe, pa i turiste – rekao je Lino. Karijera još nije završena, nadamo se i neće tako skoro. Skloni smo uvjerenju da pravi sportaši, svojom kvalitetom i ponašanjem, moraju biti uzor nekim novim klincima. Nadamo se stoga da će Lino ostati na parketu barem još dvije–tri sezone. Neka novi klinci uče od najboljeg. Neven Jerbić

Strijelci županijski prvaci Streljački klub osoba s invaliditetom ‘Ludbreg’ osvojio je prvo mjesto odnosno naslov županijskih prvaka na 14. Susretima umirovljenika odnosno na prvenstvu Varaždinske županije. Uspjeh Ludbrežana još je vredniji jer je postignut u vrlo jakoj konkurenciji od čak 19 ekipa. U sastavu su bili Vukina, Katana, Hižak, Potočnik i Jagić. Ova ekipa u kojoj je bio i Marković osvojila je i prvo mjestom na natjecanju osoba s invaliditetom koje je održano u Ludbregu. Vukina i Potočnik sjajnim su izvedbama izborili nastup i na prvenstvu Hrvatske.

28. studeni 2008.

Još uvijek oko sokolovo Milana Katane Ludbreški ‘snajperi’ nadaju se da će u budućnosti Grad Ludbreg pronaći rješenje za problem nedostatka prostora gdje bi se uredila mala streljana. Naime, Ludbrežani sada na treninge odlaze u okolne općine koje imaju takve uvjete. Streljaštvo je nekad u Ludbregu bio ‘paradni’ sport s nizom vrhunskih strijelaca i rezultata. Ludbreški strijelci vjeruju da bi se mladi bavili ovim sportom da imaju streljanu, a streljaštvo bi se s vremenom vratio na staze stare slave.

Bezazleni hakl u Trnovcu prije nekoliko godina donio mu je slomljen gležanj, sedam ‘šarafa’, pločicu u nozi i rascvjetane ligamente. Sa štakama se družio 2,5 mjeseca. Sve do lanjskog dolaska u Podravinu igrao je samo u

Klupa -Ne znam zakaj nisam više igral kod Sertića, to bi trebali pitati njega. Lani je konkurencija u napadu bila još veća, igralo se dobro, dečki su bili u pravoj formi i nije mi bilo teško čekati na priliku s klupe, tak sam to prihvatil i nije bilo problema. Bitno je da kad uđeš u igru daš sve od sebe. Možda me dva-tri puta pogodilo kad nisam dobil barem pristojnu minutažu. Nadam se da sam to opravdal povjerenje koje mi je dal trener Sudec.Kaže da nema velike razlike u treninzima Sertića i Sudeca jer obojica inzistiraju na izdržljivosti i snazi, ali s loptom. -Manje razlike sada su u pripremi utakmice. Već dulje igramo s jednim napadačem i tri polušpice, Sudec je probal i s dve špice, Borijem Kosirom i sa mnom. Draže mi je kad je Boro sam u vrhu, puno

Mladen Vađunec - ponajbolji strijelce lige se kreće i otvara prostor nama koji ulazimo u završnicu – otkriva Mladen. S Podravinom je lani osvojio prvi pehar, županijski kup. Može li Podravina u proljeće do trofeja? -Kakav bi bil sportaš da u to ne vjerujem? Nitko od suparnika nije bolji od nas. U poluﬁnalu kupa čeka nas Ivančica koju sigurno možemo proći. U prvenstvu možemo puno bolje. Sad kad su došli kartoni i ozljede vidjelo se da nas je premalo. Ja budem dal sve od sebe, trenirati volim i znam kolko je trening važan. I sad dolazim pol sata prije treninga da se pripremim.–

Podravcu gdje je prvotimac postao sa 16 godina. Stječe se dojam da mu nije svejedno što se tamo događa u matičnom klubu. Inače, u Ludbreg je trebao još u trenerskoj eri Velimira Špikića, ali nije tako ispalo. -Planovi? Rano je za to, budemo vidjeli. Ali, bio bi izazov igrati u trećoj ligi – završio je Mladen Vađunec, prvi topnik Podravine i ponajbolji strijelac lige ove jeseni.

RK Ludbreg Mljekara Bohnec

Povoljan raspored za dobar plasman U Trećoj hrvatskoj rukometnoj ligi sjever odigrane su dvije trećine jesenskog dijela sezone. Liga broji čak 15 klubova, a RK ‘Ludbreg Mljekara Bohnec’ letvicu je postavio prilično visoko. Ambicije su plasman blizu vrha ljestvice. Ludbreški rukometaši još nisu dosegli taj domet, ali raspored do kraja prvog dijela prvenstva vrlo je povoljan, te je realno očekivati plasman između trećeg i petog mjesta što bi značilo da su planovi uspješno ostvareni. Ekipa trenera Andrije Pišpeka pobijedila je Daruvar, još će ugostiti Viro iz Virovitice i Concordiu iz Lepoglave, a putuje Ilovi u Grubišno polje i drugoj ekipi Varteks di Caprija u Varaždin. -Možemo se realno nadati svim domaćim pobjedama, i protiv starih mušterija iz Virovitice i Lepoglave. Vani će biti vrlo teško, pogotovo kod tradicionalno neugodne Ilove. Za utakmicu s Varteksom sve ovisi koga će oni iz prve ekipe prebaciti na našu utakmicu – razmišljanja su trenera Andrije Pišpeka za završnicu prvog dijela prvenstva.

Važno je zvati se Igor U sastavu ‘Ludbreg MB’ ima čak petorica rukometaša

Ludbreški rukometaši u prva dva vikenda prosinca bit će domaćini i dobrim se igrama mogu približiti vrhu ljestvice

Mljekari’ u ovoj sezoni – gornji red: trener Pišpek, Bunčić, Hranjec, Kramar, Zmaić, Ledinski, Koprek, Murić. Donji red: Vidović, Margić, Hrelja, Bobnjarić, Hus, Petrošanec, Senečić i Pišpek. s istim imenom - Igor. To su još uvijek ozlijeđeni Horvat, Orehovec, Kramar, Murić i novopridošli Senečić, inače, sin nekad sjajnog varaždinskog rukometaša Zlatka. Da se malo poigramo brojkama - prosječni ludbreški Igor star je 26 godina, visine 190 cm i težine oko 95 kg. Imao bi i prosjek oko pet golova po utakmici. Domaći Igori Orehovec, Murić i Horvat, te Međimurac Kramar i Varaždinac Senečić sigurno bi se složili da takav prosjek imaju u svakoj utakmici. Zanimljivo

je da Senečić dolazi iz Vodovodne ulice iz Varaždina, kvarta koji je dao poznata imena varaždinskom sportu rukometaše Zlatka Senečića, Dubravka i Zdenka Ptičeka, Zorana Čopa, košarkaše Juricu Vrusa, Željka Dravinskog, pa i autora ovih redaka.

Nada Ludbrežani i do viši rang natjecanja mora biti realna opcija. Prema sustavu natjecanja iznad ovog ranga gdje se natječu Ludbrežani su Druga hrvatska liga, pa 1-B hrvatska

liga, te najkvalitetniji rang Prva hrvatska liga. Smatramo da Druga hrvatska liga ne bi trebala biti preveliki bauk za Ludbrežane jer znamo da tamo igraju ekipe poput Petrijevaca ili Trnovca, dakle, iz mjesta manjih od našeg Ludbrega, a da ne govorimo o Prelogu koji je dvije lige iznad ove u kojoj se sada natječu Ludbrežani. Dakle, samo treba samouvjerno krenuti prema cilju, s pogledom naprijed i bez samopotcjenjivanja. Neven Jerbić

SPORTSKI PREGLED

28. studeni 2008.

Prva županijska liga ŽNS-a Varaždin

Uspješna jesen Zadrugara Šest pobjeda, neriješena ishoda i četiri poraza, 21 bod uz gol-razliku 21:12 i peto mjesto učinak je nogometaša Zadrugara iz Hrastovskoga na županijskim prvoligaškim terenima. Uoči starta sezone u Zadrugaru su najavili da ne postoji rezultatski imperativ. A uoči završnice jeseni nogometaši iz Hrastovskoga čak ‘motali’ oko samog vrha ljestvice. -Da nam je to netko ponudio uoči sezone objeručke bismo prihvatili. Svi smo zadovoljni, ali ja ne previše. Po meni, mogli smo malo više, a u zadnja tri kola osvojili smo samo bod. Fond igrača bio je premali,

a nedostaje i više iskustva. Radi se o mlađim igračima koje ponese igra, pa nas to ponekad košta. Znam samo da ćemo zimske pripreme odraditi vrlo dobro jer je odaziv na njih bolji nego na ljetne pripreme. U klubu predstoji sastanak što dalje. Kao trener, rado bih u proljeće barem dva nova jaka igrača, jednog pravog strijelca - rekao je Damir Sačer, trener Zadrugara. Sigurno pojačanje zasad je Dejan Bobetić koji se vraća s rada iz Sibira. Vrlo je vjerojatno da će uprava ipak pokušati povećati sada brojčano tanak igrački kadar.

Prvotimci koji su odigrali jesen - gornji red: Dino Jambres, Tomica Medved, Goran Klekar, Mario Oršić, Nikola Valjak, Siniša Vađunec, Boris Kosir, Nevenko Herenčić i trener Slobodan Sudec. Donji red: Danijel Kolak, Dragan Sačer, Siniša Fajt, Damir Vađunec, Boris Levatić, Mladen Vađunec, Mario Kranjec. Nedostaju: Nikola Vuković, Dalibor Tukser, Dominik Draguljić.

Prva liga NS Ludbreg

Podravina u jesenskoj sezoni Četvrte hrvatske lige sjever

Kvartet za prvaka

Prečesto nedokazana kvaliteta kluba

-Na gostovanjima smo bez hrabrosti, mekano u duelima, bez sportskog bezobrazluka – smatra trener Slobodan Sudec Podravina će prezimit s pogledom prema varaždinskoj Slobodi i klubu iz Kotoribe. Treće mjesto sa šest bodova zaostatka sigurno nije plasman ravan ugledu i željama Podravine. Zadovoljstvom ne odiše niti trener Slobodan Sudec. Prihvatio se izazova usred sezone. U prvenstvenim susretima ostvario je pet pobjeda, te po dva poraza i neriješena ishoda. No, treba pridodati i vrlo važnu pobjedu u četvrt-ﬁnalu kupa ŽNS-a nad Slobodom čime je širom otvoren put prema novom osvajanju kupa. -Nisam zadovoljan učinkom. Prosuli su se neki bodovi kada je zakazala realizacija ili zbog pomanjkanja koncentracije posebno u zadnjim minutama. Često ima opuštanja kada utakmica nije riješena,

presigurni smo i zadovoljni, a rezultat knap. I odnos u nekim primjerima nije na razini ugleda Podravine. Zato igramo ispod svojih sposobnosti. Zadovoljan sa trudom koji se ulaže na treninzima, odaziv je vrlo visok, a dečki su pokazali da imaju karakter kada su okrenuli rezultat – analizira Sudec.

Novi zahtjevi Zima će biti prigoda da se otklone nedostaci koji se ne mogu usred sezone. Početak priprema bit će krajem siječnja. -Dečki moraju shvatiti da su igrači Podravine, a to mora nešto značiti. Bio sam razočaran odnosom u nekim slučajevima. Toga više ne smije biti, mlađi se moraju ugledati na najstarije, primjerice, na Damira i Sinišu Vađunca,

Kosira, koji su krasan primjer odnosa prema svemu u klubu. Svakoj utakmici treba pristupiti jednako, bez obzira zove li se protivnik Varteks ili Poljanec. Na gostovanjima smo bez hrabrosti i sportskog bezobrazluka. Bolje grizu na treningu nego u Biškupcu. U zimi ćemo puno raditi na agresivnosti u obrani i u napadu, na jačanju duel-igre. Igrači moraju ispuniti te zahtjeve ako žele igrati – naglasio je Sudec.

Konkurencija Fond igrača sigurno u jesen očito je bio premali. -Veća zdrava konkurencija osnažit će momčad. Trebaju nam još tri kvalitetna prvotimca, a rado bih vidio i nekolicinu mlađih iz naših okolnih klubova koji se žele učiti, pa da se na njih

uskoro može računati. Možda se tko i nametne. Želio bih da svi budu tu na početku priprema da se što prije uklope s ostalima – ističe Sudec. Trener Podravine, unatoč minusu šest bodova, i dalje je optimist. Smatra da se momčadi iz Varaždina i Kotoribe mogu prestići. -Proljetni raspored nam je vrlo dobar, puno povoljniji od njihovog. Najneugodnije domaćine dočekujemo na našem stadionu. Neće odlučivati naše gostovanje kod Slobode, a mi tamo ionako nećemo izgubiti. Mislim da su Kotoripčani sigurno posustali, dosad su ih držali rezultati, ali ne mogu stalno. Podravina može i mora na vrh jer smo najbolji. No, igrači to moraju pokazati na terenu – poručuje Sudec.

Na temelju čl.23.e. Statuta i Odluke Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Ludbreg od 14. 11. 2008.godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ za prodaju nekretnine u vlasništvu Centra za socijalnu skrb Ludbreg 1. Predmet: prodaja 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u z.k.ul.br. 310 k.o. M. Bukovec, čkbr. 1826 - oranica u Krči sa 1 ral i 1312 hvati 2. Početna cijena za 1/8 dijela: 2.270,00 kuna. 3. Natjecati se mogu sve zainteresirane pravne i ﬁzičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području RH. 4. Ponuda za natječaj mora sadržavati osobno ime i adresu, odnosno rješenje o registraciji tvrtke, za pravnu osobu - podaci o bonitetu/solventnosti, ponuđenu kupoprodajnu cijenu. 5. Rok za ponudu: 8 dana od objave natječaja, pisme-

nim putem, na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharica 12, Povjerenstvo za prodaju nekretnina- za javni natječaj. 6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda. 7. Odabir najpovoljnije ponude izvršit će Povjerenstvo za prodaju nekretnina, a o rezultatima natječaja sudionici će biti obaviješteni pisano, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude. 8. S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor o prodaji nekretnine, kojim će se detaljno regulirati odnosi između prodavatelja i kupca.

Završetak jesenske sezone na kraju je ligaše podijelila u tri skupine. Mladost iz Sigeca, Podravka iz Struge, Razvitak iz Čićkovine i Mladost iz Šemovca napravili su takav bodovni odmak da drugih kandidata za prvaka zapravo i nema. Momčad iz Sigeca koju je tijekom jeseni preuzeo iskusni koprivnički trener Ranilović dobila je najviše pohvala za dosad prikazano. Prvenstvo će u proljeće biti potpuno otvoreno, ali sastav iz Sigeca ipak je favorit broj jedan. Bit će zanimljivo hoće li tijekom zime biti igračkih promjena odnosno pojačanja. Dovođenje pojačanja jasno bi naznačilo pobjednički cilj. Drugu skupinu čine klubovi koji su gotovo bez izgleda da se priključe vrhu, ali ne bi smjeli doći niti u opasnu zonu. Među njima je i Sloga iz Slokovca koja je imala velike probleme s ozljedama igrača, ali se od aktualnog prvaka očekivalo više.

TABLICA Mladost (Sigetec) Podravka Razvitak Mladost (Šemovec) Bukovčan Sloga Lunjkovec Plitvica Karlovec Polet Drava Gora Dinamo Podravac

30 27 27 26 19 19 18 17 16 15 12 9 8 7

Opasna zona počinje od Drave iz Svetog Đurđa, a najteže će biti Gori iz Globočeca, Dinamu iz Apatije i Podravcu iz Sesveta. Upitno je tko ima mogućnosti za ‘popravak’ igračkog kadra. Samo s nekoliko poraza u opasnu zonu može upasti i netko iz sada bezbrižne sredine. Ovo je već druga sezona u kojoj trećinu ligaša muči zadržavanje statusa.

Druga liga NS Ludbreg

Bukovčan 27’ ili Radnički Nogometaši Bukovčana 27’ iz Malog Bukovca i Radničkog iz Hrženice, čini se, ostaju jedini pravi kandidati za naslov prvaka. Oni su uspješno okončali ovu jesen, a zaostatak Bednje i Novakovca za vodećim dvojcem sada je gotovo nenadoknadiv. Bod više nogometaša iz Malog Bukovca ostvaren je s utakmicom više, pa je realno u prednosti Radnički jer je izgubio manje bodova. U dva jesenska ogleda oba su iskoristila prednost vlastitog terena. U proljeće ih čekaju dva nova međusobna susreta koji bi mogli riješiti prvaka unatoč činjenici što je liga ujednačenija nego prethodnih sezona. Čini se da je prednost ipak na strani nogometaša iz Hrženice zbog

TABLICA: Bukovčan 27’ Radnički iz Bednja Novakovec Poljoprivrednik Dinamo 01’ Poljanec Podgora Drava (Š)

25 24 15 15 12 10 7 1 -

širine kadra i potrebnog iskustva za odlučne utakmice. U proljeće se igra još šest kola drugoga kruga, a slijedi doigravanje za prvaka, te za plasman od petog do devetog mjesta. Prvenstvo je okrnjeno bez Drave iz Štefanca zbog problema s ne juniorskom momčadi, pa se sada gotovo u svakom kolu igraju samo po tri utakmice.

28. studeni 2008.

Turistička zajednica Ludbreg blagdanski program u prosincu

FOTO KUTAK

Stiže sveti Nikola

Turistička zajednica Ludbrega, te gradske udruge s područja kulture organiziraju i pripremaju blagdanski program koji će se odvijati do kraja prosinca. U petak, 5. prosinca u hotelu ‘Amalia’ u 18,30 sati otvara se tradicionalna godišnja izložba radova članova Likovnog udruženja Ludbreg. U subotu 6. prosinca na središnjem trgu s početkom u 15 sati organizira se doček sv. Nikole. U petak, 12. prosinca u 18 sati u galeriji ZB Art u 18 sati bit će otvorena izložba radova članova udruge ‘Artum’ pod naslovom ‘U božićnom ozračju’.

Također u petak 12. prosinca, u kapelici sv. Križa dvorca Batthyany koncert će održati mladi klavirist Ivan Kolar, a početak je u 19 sati. U kino-dvorani Pučkog učilišta u petak, 19. prosinca u 17 sati održat će se blagdanski program ludbreških vrtića. Zajednički ‘Božićni koncert’ ludbreških udruga najavljen je za subotu 20. prosinca, a održat će se u sportskoj dvorani s početkom u 18 sati. Nakon Božića do posljednjeg dana 2008. godine samostalne programe priprema više kulturno-umjetničkih udruga Ludbrega.

ŠALJIVI KUTAK

‘Vatrena’ jesen

ČETVERO-

KRVNA

ISKRIVLJENJE

ARNI TV

INICIJALNE

NOŽNIH

PLOČICA

KOTAČA,

SHOW

PRODAJE

ŽIVOTINJA

(SLIKA)

DIONICA

OSMICA

IZBORNA _____

ludbreske-novine@pouludbreg.hr

POGLAVAR EPARHIJE

Objavit ćemo sve dobre, zanimljive, neobične i lijepe fotograﬁje, kao što je ova s jesenskim ‘vatrenim’ zalaskom sunca. Autor je Martina Štimac iz Globočeca kojoj smo već objavili fotograﬁju u jednom od prethodnim brojeva naših novina. Martina je osmoškolka ludbreške škole gdje je snimila ovaj prekrasan prizor. Martina, svaka čast!

POZNATI ZAGREBAČKI KVART SUMPOR

NAZIV FRANCUSKI SLIKAR (PIERE AUG.) BROM

ZEMLJIŠNA

GLAVNI GR.

MJERA MJESTO SATAVIO:

Idući 22. broj Ludbreških novina iz tiska izlazi oko 20. prosinca. Božićno-novogodišnje čestitke i reklamne poruke primamo zaključno do ponedjeljka, 15. prosinca. Informacije u Pučkom učilištu ‘Dragutin Novak’, Trg sv. Trojstva 19 i na brojeve telefona (042) 306-130, 306-113.

DIO TIJELA

JAVNE,

POPIS,

Pošaljete nam svoje fotouratke na naš e-mail:

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJE ČESTITE

MODEL POPUL-

U SREDINI ZAJEDNICA

ANTUN

VIJEĆA

GOLUBIĆ

OPĆINA

GEORGE

ČUVENE

JONES

POMORSKE BITKE (1571.)

DEM.REP. KONGO

ZEC

NEOTUĐIVI

SITNE

DIO

ČESTICE

IMETKA

TVARI

UZGLAVLJE

SVJETLOSNIM SIGNALIMA OMOGUĆUJE PLOVIDBU

POJILIŠTE

GRČKO

POJILO (MN)

SLOVO

STEPSKA LISICA FOTOGRAF-

ŠPANJOL-

MONTING d.o.o R. Boškovića 16 Čakovec, Telefon 040 390-845

BALEARIMA

1. 2. 3.

MOINTER CENTRALNOG GRIJANJA – VIŠE IZVRŠITELJA PLINOINSTALATER- VIŠE IZVRŠITELJA VODOINSTALATER –VIŠE IZVRŠITELJA

POŽELJNO JE RADNO ISKUSTVO I SAMOSTALNOST U RADU. MOŽE I POČETNIK.JAVITI SE OSOBNO FRANJI DEVČIĆU NA TEL. 098/242992.

ZAGASIT SPLIT

BOG

PRIPADNICI

KRUŽNO

VINA,

STARIH

PISMO

BAKO BRUTO

NATJEČAJ Za obavljanje poslova i radnih zadataka

RADIJUS CRN,

SKI APARAT OTOK NA

SKA

SLAVENA

KNJIŽEVNO

REG. TONA

DJELO

MORSKA

UPITNA

RIBA

RIJEČCA OPAK,

ANTUN

VRSTA

ZLOBAN

NALIS

DRVETA

OSOBNA

OLIMPIJSKE

ZAMJENICA

IGRE

MEĐUSOBNOST RECIPROCITET NAGRDITI