LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. SIJEČNJA 2009. BROJ 23 / GODINA IV.
Novi gradski projekti - odvodnja
Dokumentacija za pročistač
/str. 3./
Julio Drvar:
Bili smo ponosni na stadion /str. 6./
Črni maček:
Ludbreški fašnik 22. i 24. veljače /str. 7./
Izložba vina ludbreškog i susjednih vinogorja
Vina vrhunske kvalitete za ponudu gostima grada /str. 8.-9./
U spomen na ludbreškog pjesnika
Sjećanja na Božu Hlasteca Klizališta razveselila djecu /str. 11./
S P O R T
Zima u Ludbregu:
/str. 13./
Sport u OŠ Ludbreg
Zimsko prvenstvo NS Ludbreg
Košarkaški uspjesi
Naslovi ostali u gradu
/str. 14.-15./
2
A KT U A L N O
UVODNIK
Naša četvrta godina Slobodno možemo reći da je Ludbreg jedna od rijetkih gradskih sredina s lokalnim novinama, a svoje gradsko glasilo, redovito ili povremeno, nemaju ni puno veće gradske sredine. Pred vašim očima je, zamislite, već 23. broj. Za Ludbreške novine početak 2009. znači ulazak u četvrtu godinu izlaženja. Za građane je svakako važno što novine ostaju besplatne zahvaljujući potpori iz gradskoga proračuna. Jasno je, naime, da su ovo lokalne novine i da kao takve nemaju izgleda za samostalni komercijalni opstanak na ovako ograničenom i malom tržišnom prostoru. Barem zasad. Lani smo postali redoviti mjesečnik. U 12 brojeva objavili smo više od 700 novinarskih kartica tekstova i nešto manje od 1.000 fotografija. Redakcija ima tek četiri stalna honorarna novinara-suradnika koji za novine rade u svoje slobodno vrijeme. U pomoć nam je dolazio profesionalni foto-reporter iz Varaždina. Od prosinačkog broja grafički urednik je mladi stručnjak i vjerujemo da je grafički izgled sada bolji, kao i obrada fotografija. Trudit ćemo se zadržati takvu visoku razinu, a pohvale dobivamo čak i od ‘konkurencije’ tj. iz stručnih krugova. Grešaka je bilo, njih je teško izbjeći u složenim okolnostima pripreme materijala i uređivanja. A ne treba smetnuti s uma ni staru narodnu mudrost ‘tko radi, taj i griješi’. Uostalom, od toga nisu imuni ni vodeći hrvatski dnevnici i tjednici iako su kadrovski bolje ekipirani. Trudili smo se prenijeti većinu najvažnijih informacija iz gradske uprave, pratiti događaje, pisati o zanimljivim ljudima, a pritom izbjeći koliko je bilo moguće zamke koje prate mjesečnik. Naime, neke novinarske forme primjerene su medijima dnevnog ili tjednog izvještavanja. Reportaža je kraljica novinarstva, njih smo lani objavili stotinjak, a na njima ćemo temeljiti novine i dalje. Nas zanimaju reportaže o građanima, događajima, problemima koji najviše muče sredinu za koju i stvaramo novine. Tu su i rubrike za kontakt s građanima - anketa kroz koju smo ukazivali na određene probleme, imali smo seriju reportaža iz mjesnih odbora, rubriku s vašim fotografijama, pa i križaljku, gotovo uvijek tematsku. Neke udruge smatraju da trebaju imati svoj kutak u svakom broju. A koliko je udruga u gradu i koliko bi trebalo osigurati ‘kutaka’ po broju? Čudno, ali čini nam se da najviše prigovaraju oni koji su dosad u novinama dobili najviše prostora. Dakako, o događajima nas treba obavještavati (što rijetki redovito čine), ali uređivanje novina ipak ostaje na nama. Pokušali smo se približiti što većem broju ljudi. Pozivamo na suradnju - javite nam o čemu i komu biste htjeli da pišemo u nekom od idućih brojeva. I ove godine izdat ćemo 12 brojeva, u pravilu bit će to posljednjeg radnog dana u mjesecu. Distribucija novina organizirana je po trgovinama u svim prigradskim naseljima. Ako smo vas navikli da krajem mjeseca čekate na svoj primjerak ‘kod svog omiljenog prodavača’, da ga prolistate, pa da još i pročitate ono što smo napisali i pogledate što smo snimili - nitko sretniji od nas.
30. siječnja 2009.
Cestogradnja na području Ludbrega
Poglavarstvo do izbora
Dogovor za uređenje cesta
Za modernizaciju kolnika u Frankopanskoj već se izrađuje projektna dokumentacija Program izvođenja radova na uređenju i modernizaciji prometnica u ovoj godini bio je tema sastanka predstavnika Grada Ludbrega s predstavnicima Županijske uprave za ceste Varaždin. Radi se o dogovoru za radove na devet prometnica u Ludbregu i ludbreškim prigradskim naseljima. -Smatramo da je plan realan i ostvariv jer za neke radove na nekim prometnicama već su i pokrenute aktivnosti. Primjerice, za modernizaciju županijske ceste kroz Frankopansku ulicu do rotora dužine 1.400 m već je u postupku izrada projektne dokumentacije za izvođenje radova. Prioritet je i postava drugog sloja asfalta na dijelu lokalne ceste od tri lipe do 'Farmala' radi povećanja nosivosti čime će se stvoriti uvjeti za usmjeravanje kamiona prema državnoj cesti, a izbjeći promet kamionima središtem grada. Nadalje, dogovarali smo obnovu asfalta na županijskoj cesti kroz Ulicu Rudolfa Fizira i Ulicu kardinala Stepinca dužine 1.160 m, pa modernizaciju lokalne ceste Slokovec-Globočec, doduše, ŽUC predlaže dionicu od 1.000 m, a tražimo 2.130 metara. Dogovoren je dovršetak gradnje
pješačko-biciklističkih staza do kraja naselja Selnik, kao i obnova asfalta u Selniku gdje su već djelomično izgrađene pješačko-biciklističke staze. Planiramo i obnovu dijela prometnice lokalne ceste u Vinogradskoj ulici, od Sajmišne do rotora dužine 330 m, a očekujemo da će se prići aktivnostima i asfaltiranju ceste u
predjelu Sigečak u Vinogradima Ludbreškim dužine oko 4 km – rekao je gradonačelnik Ivan Lončarić o temama sa sastanka s predstavnicima varaždinskog ŽUC-a.
Dionica Sigetec-Slokovec Za Grad Ludbreg vrlo važan sastanak za cestogradnju održan je i u Zagrebu. U Ministarstvu prometa tema razgovora bila je potreba modernizacije županijske ceste dijela
koji se odnosi na dionicu SigetecSlokovec. Sastanak je održan upravo na inicijativu Grada Ludbrega čije su interese zastupali članovi Poglavarstva Slavko Blagaj i gradonačelnik Ivan Lončarić. Sastanku je osobno bio nazočan i ministar Božidar Kalmeta što je očiti znak da se napokon žele riješiti nedostaci na prometnici od Ludbrega prema Legradu, dakle, na cesti koja u konačnici spaja dvije županije. -Modernizacija dionice SigetecSlokovec za Ludbreg je vrlo značajna jer uključuje i gradnju pješačkobiciklističkih staza. Ne treba trošiti riječi da bi se time osjetno poboljšala sigurnost prometa, djece i svih učesnika u prometu koji se svakodnevno ili barem često kreću ovom prometnicom – naglasio je gradonačelnik Ivan Lončarić. Sastanku u Ministarstvu prometa, uz ludbreške predstavnike, bili su također nazočni predstavnici Hrvatskih cesta, ŽUC-a Varaždin, varaždinski župan Zvonimir Sabati i Darko Koren župan Koprivničko-križevačke županije. Projektna dokumentacija za radove na modernizaciji ove županijske ceste već se izrađuje u ŽUC-u Varaždin.
Novi most za Otok mladosti
Grad Ludbreg dao je izraditi projektnu dokumentaciju za gradnju novog mosta kojim će omogućiti prijelaz do Otoka mladosti i vozilima. Projektna dokumentacija sada je napravljena i gradnja novog mosta nosivosti 12 tona trebala bi početi u najskorije vrijeme. -Kada se na otoku organiziraju razne manifestacije uvijek do tamo treba i nešto prevesti, pa se to dosad moralo činiti preko privatnih parcela što baš i nije u redu. Zato je nužna gradnja ovakvog mosta. No, osim mosta u planu su još neka ulaganja koja će omogućiti da se, uz postojeće, na otoku organiziraju i druge manifestacije za koje postoji interes jer radi se o atraktivnoj prirodnoj površini usred grada, zapravo o plućima grada. Planiramo instalirati javnu rasvjetu čime će se otok primjereno osvijetliti. Također će biti potrebno poboljšati napon električne energije jer sadašnji baš ne zadovoljava – najavio je gradonačelnik Ivan Lončarić. S Hrvatskim vodama koje će biti nositelj aktivnosti na izvođenju rado-
Novi most za vozila gradit će se na mjestu postojećeg za pješake va izgradnje novog mosta do otoka već su obavljeni razgovori jer je želja Grada Ludbrega da radovi počnu čim dozvole vremenske prilike i da novi most bude u funkciji prije nego što se na otoku počnu odvijati razni programi i održavati manifestacije najavljene tijekom proljeća. Predviđeno je da se novi most podigne na istoj lokaciji sadašnjeg pješačkog mosta do otoka, ali bi njegova razina
gradnje trebala biti viša. Otok mladosti, s površinom od 22 hektara na lokaciji blizu središta grada uz obale Bednje i sportski ribnjak, vjerojatno će gradnjom većeg mosta kao i planiranim postavljanjem javne rasvjete postati još atraktivniji za organizaciju zabavnih i rekreacijskih sadržaja, ali i za ugodnije šetnje lijepim prirodnim krajolikom.
U godini lokalnih izbora članovi Gradskog poglavarstva kao izvršnog tijela gradske uprave dulje će obavljati svoje dužnosti za razliku od gradskih vijećnika čije obveze automatski prestaju danom objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora. -Gradsko poglavarstvo mora normalno funkcionirati zbog potreba svojih građana. Naša je obveza osigurati uvjete za normalno funkcioniranje grada i obavljanje neophodnih poslova. Tako će Gradsko poglavarstvo prema zakonskim odredbama raditi sve uobičajene poslove, radit ćemo na provođenju postojećih odluka, ali imamo obvezu pokrenuti nove projekte koji ne mogu čekati pola godine. Dosad smo sjednice Poglavarstva imali jednom do dva puta mjesečno po potrebi, a tako će ostati do kraja mandata – riječi su predsjednika Gradskog poglavarstva Ludbrega, gradonačelnika Ivana Lončarića kojega smo upitali kako će i što raditi gradska izvršna vlast u narednom razdoblju od četiri mjeseca do novih lokalnih izbora. Gradsko poglavarstvo Ludbrega tako očekuje rad prema zakonskim odredbama u skladu s obvezama i ovlastima sve do izbora novog gradonačelnika. Kako će ubuduće prema novim zakonskim odredbama izvršno tijelo grada biti samo gradonačelnik i njegov zamjenik, sadašnje peteročlano poglavarstvo biti će zapisano kao posljednji sastav Gradskog poglavarstva Ludbrega.
Počinju godišnji zborovi građana
U naseljima na području Ludbrega sazvani su prvi zborovi grđana na kojima se podnose godišnji izvještaji o radu vijeća mjesnih odbora i mjesnih udruga. Godišnje skupštine, kako ih nazivaju žitelji čitavog kraja, u prigradskim naseljima Hrastovsko i Sigetec bit će održane 7. veljače, a 14. veljače i u Slokovcu.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
A KT U A L N O
30. siječnja 2009.
3
Aktivnosti Grada Ludbrega na rješavanju problematike odvodnje otpadnih voda
Idejni projekt za izgradnju pročistača Naselje Ludbreg ima čak 24 km postojeće kanalizacije, a otpadne vode završavaju uglavnom u - Bednji
Početak godine u gradskoj upravi u znaku je aktivnosti na rješavanju trenutačno najvećih problema i nedostataka u komunalnoj infrastrukturi grada odnosno na rješavanju nedostataka u sustavu kanalizacije. U siječnju se pripremala dokumentacija za nekoliko izuzetno značajnih projekata. Kanalizacija je sigurno najveći problem komunalne infrastrukture u većini sredina, pa tako i u Ludbregu. Raspisan je natječaj za izradu idejnog rješenja za izgradnju pročistača otpadnih voda grada Ludbrega te za odabir projektanta za izradu projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije u naselju Sigetec. A radi se o složenim i financijski zahtjevnim projektima kakav je, primjerice, pročistač otpadnih voda koji je Ludbregu prijeko potreban.
Pročistač -U proteklom su se razdoblju gradile kanalizacijske mreže i kolektori po cijelom Ludbregu. Malo je poznat podatak da naselje Ludbreg ima čak 24 km postojeće kanalizacije, ali otpadne vode završavaju uglavnom u Bednji. Gradnjom pročistača dugoročno bi se riješio problem odvodnje, a time i zaštitila Bednja i čitav okoliš oko rijeke. U konačnici i građani bi živjeli u zdravijem okružju. Sigurno je da će to biti pozamašna investicija. Grad će vjerojatno izdvojiti znatna sredstva,
Izgradnjom pročistača u Meki spriječilo bi se zagađivanje Bednje a očekujemo i konkretnu pomoć nadležnih institucija. Naime, takva se investicija radi i uz pomoć države, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskih voda i županije. Izrada idejnog rješenja prvi je korak za realizaciju projekta gradnje ludbreškog pročistača – mišljenja su gradonačelnika Ivana
Lončarića i Antuna Križanića, člana Poglavarstva zaduženog za poslove komunalne infrastrukture. Planirano je da se izgradnja pročistača realizira na lokaciji u Meki. Gradnja pročistača za područje grada Ludbrega usklađena je sa studijama, kao i drugim prostornim i planskim dokumentima Varaždin-
ske županije.
Gradnja mreža Radovi na izgradnji kanalizacijske mreže predviđeni su ove godine u jugoistočnom dijelu naselja Ludbreg gdje su određene aktivnosti i pripremne radnje već u tijeku. -Sređuje se dokumentacija za
gradnju kanalizacije u Kolodvorskoj ulici, Bednjanskoj ulici, zatim za Vinogradsku ulicu za koju postoje dvije varijante tako da bi jedan vod išao uz cestu, a drugi uz Bednju. Pristupit će se izradi idejnog rješenja radi dopune postojeće kanalizacijske mreže u Koprivničkoj ulici, te kanalizacija od Kalničke ulice uz Bednju prema starom mostu gdje će se spojiti s postojećom mrežom u Jelačićevoj ulici – najavio je gradonačelnik Ivan Lončarić. U ukupnim aktivnostima na pripremama za rješavanje problema odvodnje otpadnih voda treba pridodati i onu za naselje Sigetec. Prema riječima gradonačelnika Ivana Lončarića i Antuna Križanića vrijednost ukupne investicije na izgradnji kanalizacijske mreže u Sigecu procjenjuje se na više od 5 milijuna kuna, te je izraženo uvjerenje da će se žitelji Sigeca odlučiti za sufinanciranje i tako dati svoj doprinos da se lakše zaokruži financijska konstrukcija ove važne, ali i vrijedne investicije. U gradskoj upravi očekuju da će dokumentacija za idejna rješenja za pročistač otpadnih voda te za kanalizacijsku mrežu u Sigecu biti završena početkom proljeća.
U Sigecu završeno potpisivanje ugovora o sufinanciranju izgradnje kanalizacijske mreže
Mještani se odlučili za gradnju mreže Potpisom ugovora s Gradom Ludbregom kućanstva su se obvezala da će sufinancirati radove u svom naselju sa 4.000 kuna u 25 mjesečnih rata po 160 kuna Od kuće do kuće, od kućanstva do kućanstva. Takav je bio način rada tri radne grupe Vijeća mjesnog odbora naselja Sigetec u drugoj polovici siječnja kako bi prikupili potreban broj zainteresiranih potpisa kućanstava spremnih za sufinanciranje izgradnje kanalizacijske mreže u svom naselju. I prije nego što su se obišla posljednja kućanstva bilo je sasvim izvjesno da su žitelji Sigeca odlučili financijski sudjelovati u gradnji kanalizacije kako bi zauvijek riješili najveći problem komunalne infrastrukture s kojim se susreće gotovo svaka ruralna sredina u ludbreškom
kraju, a vjerujemo i puno šire. Da bi se prišlo realizaciji velikog i važnog projekta uvjet je bio da ugovore o sufinanciranju potpiše najmanje 70 posto kućanstava, a taj je postotak premašen. Potpisom ugovora kućanstva se obvezuju da će u iduće dvije godine izdvajati mjesečno po 160 kuna odnosno ukupni iznos kojim će sufinancirati izgradnju mreže je 4.000 kuna po kućanstvu.
lo nam je nešto više od 140 potpisa za uspjeh akcije. Ozračje ljudi bilo je vrlo pozitivno, svjesni su velikih problema koje imamo zbog nedostatka kanalizacije. Tako je bilo upita zašto se već prije nije išlo u akciju, ima onih koji mogu i žele uplatiti odjednom čitav iznos, a ugovore su p o tp i s a li čak i vlasnici
Pozitivno o akciji -Na popisu smo imali 213 kućanstava, ali nekoliko je kuća praznih, nisu nastanjene ili su zapuštene, pa smo zapravo obišli 200 kuća i treba-
Što regulira ugovor? Ugovorom se reguliraju međusobna prava i obveze između Grada Ludbrega i kućanstava o sufinanciranju izgradnje mreže prema projektnoj dokumentaciji čiju je izradu naručio Grad. Kućanstva se obvezuju da će Gradu uplatiti 4.000 kuna uplaćivanjem 25 mjesečnih rata po 160 kuna. Regulirano je da uplate počinju od veljače ove godine, a posljednja će biti u veljači 2011. godine. Kućanstva su potpisom dala suglasnost da se, ako dođe do problema s ne plaćanjem, sva nepodmirena potraživanja mogu namiriti putem prisilne ovrhe. Grad Ludbreg pak se obvezuje da će sredstva koristiti strogo namjenski za izgradnju mreže. Precizirano je da će Grad Ludbreg započeti radove čim kućanstva uplate 80 posto ugovorenog iznosa. Radovi moraju završiti u roku od dvije godine od stjecanja uvjeta za početak radova.
Mještani će se konačno riješiti problema otpadnih voda iz septičkih jama koju i danas odvoze traktorkim cisternama zemljišta gdje namjeravaju podizati kuće. No, ima i kućanstava koje žive u složenim socijalnim prilikama, pa zbog toga nisu potpisali ugovor. Mi u Vijeću MO možemo biti zadovoljni, vjerujemo da će obje strane odnosno potpisnici poštivati ugovor, te da će strojevi doći što prije u Sigetec i početi s radovima. Moram reći da je veliki doprinos u pripremi akcije imao naš donedavni sugrađanin Antun Križanić iz Gradskog poglavarstva, pa koristim prigodu da mu zahvalim u ime mjesnog odbora i žitelja – rekla nam je Zdenka Gložinić, predsjednica Vijeća mjesnog odbora Sigetec.
Među rijetkima Zdenka Gložinić – mještani žele da se što prije izgradi mreža
U VMO ističu da će biti moguće naknadno se priključivati na mrežu kada bude izgrađena, no vjerojatno
više neće biti moguće po tako prihvatljivim uvjetima kao sada. Akcija za gradnju kanalizacije u Sigecu i nije novost, projekti su bili napravljeni već prije 25 godina, ali nikada se nije prišlo konkretnijem nastavku čitave akcije. U međuvremenu, promijenile su se okolnosti i uvjeti, pa i samo naselje, tako da je bilo nužno preprojektiranje dokumentacije. Kanalizacijska mreža vjerojatno je želja svih naselja, ali zasad postoji samo u naselju Ludbreg, a od prigradskih naselja tek je Selnik i to još prije 30-ak godina uspio riješiti taj problem i samostalno izgraditi kanalizacijsku mrežu. Dakako, niti 4.000 kuna makar s otplatom na 25 mjeseci za mnoga kućanstva nije mali iznos, ali mještani znaju da tako zauvijek rješavaju veliki problem.
4
A KT U A L N O
30. siječnja 2009.
Srneće divljači ima i na cestama usred grada što dokazuje ova snimka s početka prošlog ljeta u Koprivničkoj ulici. Prizor je snimila Martina Štimac iz Globočeca.
Policijska postaja Ludbreg
Više prometnih nesreća
Lani su se dogodile 54 nesreće zbog alkoholiziranosti, a osjetno je porastao broj nesreća zbog naleta vozila na životinje
U Policijskoj postaji Ludbreg pripremili su statistiku o sigurnosti na cestama tijekom 2008. godine odnosno o broju prometnih nesreća koji se dogodio na prometnicama koje pokrivaju djelatnici ludbreške postaje. U 2008. godini dogodilo se ukupno 185 prometnih nesreća što je pet posto više odnosno osam nesreća više nego u 2007. godini. Bile su tri prometne nesreće s poginulim osobama dok je godinu dana prije na cestama smrtno stradala jedna osoba. Lani se dogodilo 57 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama što je za 10 posto manje u odnosu na 2007. godinu. Zato je bilo više ili ukupno 125 prometnih nesreća u kojima je evidentirana materijalna šteta. Naviše prometnih nesreća dogodilo se zbog nepropisne brzine i brzine neprimjerene uvjetima na cesti, u 43 nesreće. Međutim, iznenađuje podatak službene statistike da je na drugom
mjestu čak 31 slučaj nesreće zbog naleta vozila na domaću ili divlju životinju. Takvi su slučajevi lani bili u osjetnom porastu u odnosu na prethodne godine.
Psi i divljač -Od domaćih životinja radi se uglavnom o naletima na pse koji se kreću bez nadzora. Ako se utvrdi tko je vlasnik životinje podnosi se prekršajna prijava. Što se tiče divljači ima svega, od naleta na divlje svinje, srneću divljač, zečeve, pa čak i slučajeve kada je zbog udara fazana oštećeno vozilo. Ako se vozačima dogodi takav slučaj treba pozvati naše djelatnike koji će napraviti očevid i na temelju službenog izvještaja vlasnicima vozila odštetu isplaćuju lovačka društva. Na području koje mi pokrivamo najviše slučajeva naleta na divljači ima u bukovečkom kraju i na cesti Čukovec-Sveti Petar, a bilo je slučajeva i u okolici Slanja – pojasnio nam je Dražen Gašparić,
djelatnik Policijske postaje Ludbreg za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu.
Alkohol Češće su se nesreće događale i to u 16 slučajeva zbog vožnje na nedovoljnoj udaljenosti, 14 slučajeva zbog nepoštivanja prednosti prolaska. Zatim slijedi 11 nesreća zbog nepropisnog mimoilaženja, 10 nesreća zbog nepropisnog uključivanja u promet te nepropisnog skretanja i nepropisnog pretjecanja, a sedam nesreća skrivljeno je zbog nepropisne vožnje unazad. Alkoholiziranost sudionika prometnih nesreća zabilježena je u 54 nesreće što je za četiri nesreće ili za 7 posto manje nego 2007. godine. No, radi se još uvijek o visokoj brojci unatoč tomu što su u drugoj polovici prošle godine na snagu stupile znatno strože zakonske kazne zbog sudjelovanja u prometu pod utjecajem alkohola.
POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Ludbreg, siječnja 2009.
REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG
Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja raspisuje slijedeći
OG L A S
1. Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.
području Grada Ludbrega. Proglašenje počasnim građaninom javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.
2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega
NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.
PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu. Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na
NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom
razvitku, promidžbi i ugledu. PLAKETA GRADA LUDBREGA Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega. ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega. 3. Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo,
te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega. Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi može sam dodijeliti samo jednom. 4. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg svetog Trojstva 14 i to najkasnije do četvrtka - 12 . veljače 2009. godine. 5. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti tajnici Grada Ludbrega, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 810-667, fax 810-623, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://portal.ludbreg.hr. Predsjednik Povjerenstva dodjelu javnih priznanja: Ivan Lončarić,oec.
30. siječnja 2009.
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Novine o pravima tijekom nezaposlenosti
Značajne promjene odnose se na izjednačavanje pristupa pravima radnika koji rade u punom i nepunom radnom vremenu, te oko visine novčane naknade Važna novost za nezaposlene radnike prijavljene pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje da je 1. siječnja ove godine na snagu stupio Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Neke od promjena odnose se na precizniju definiciju nezaposlene osobe, izjednačavanje pristupa pravima radnika onih koji rade u punom i nepunom radnom vremenu, povećanju odgovornosti i obveza nezaposlene osobe za uključivanjem u obrazovne aktivnosti kao i odbijanje zaposlenja, drugačiji način određivanja visine i trajanja novčane naknade, te obustave i prestanak prava na ovu naknadu. Novčanu naknadu nezaposlena osoba ostvaruje ako u trenutku prestanka radnog odnosa ima devet mjeseci rada u posljednjih 24 mjeseca. Iznimno, u novi Zakon je uvedeno da ako je posljednji radni odnos trajao kraće od 3 mjeseca, a prethodni je prestao krivnjom ili uz pristanak nezaposlene osobe, pravo na novčanu naknadu se ne ostvaruje. Značajne novine odnose se i na visinu novčane naknade. Za prvih 90 dana korištenja ona iznosi 70 posto, a za preostalo vrijeme 50 posto od osnovice plaće ostvarene u posljednja tri puna mjeseca provedena na radu. Osobe koje ostvare pravo na naknadu do prvih uvjeta za mirovinu, nakon 12 mjeseci korištenja ostvaruju pravo na 40 posto osnovice. Osnovica iznosa prosječne plaće ne može biti viša od iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Hrvatske u prethodnoj godini. Prosječna novčana naknada zbog nezaposlenosti za prosinac 2008. iznosila je 1.184,41 kuna, a u ludbreškoj ispostavi ima 532 korisnika novčane naknade. U odnosu na prosinac 2007. godine povećan je broj korisnika za 12,7 posto, a u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika novčane naknade povećan je za 6,2 posto.
Sve više nezaposlenih kuca na vrata ludbreške ispostave Zakonske odredbe o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti usklađene su s direktivama Europske unije čime su stvorene i normativne
Opet više od tisuću nezaposlenih Zaustavljena su pozitivna kretanja u zapošljavanju odnosno nezaposlenosti na području Varaždinske županije. Prema podacima Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kraju 2008. godine pri ispostavi Ludbreg evidentirano je 1.017 nezaposlenih radnika što je porast za 2,4 posto. Po jedinicama lokalne samouprave na našem području to izgleda ovako: Grad Ludbreg 491 nezaposlen, Sveti Đurđ 208, Martijanec 183, Mali Bukovec 101 i Veliki Bukovec 34 nezaposlena. Od ukupnog broja nezaposlenih u Varaždinskoj županiji (6.893 radnika) njih gotovo 15 posto evidentirano je u ludbreškoj ispostavi. Po obrazovnoj strukturi nezaposlenih u
Značajne promjene u lokalnoj samoupravi u 2009. godini Za nepuna četiri mjeseca žitelji Ludbrega s biračkim pravom ponovno će imati mogućnost ostvariti svoje demokratsko pravo i izabrati osobe kojima će povjeriti odgovornu i važnu dužnost vođenja i upravljanja gradom do 2013. godine. Naime, 2009. je godina lokalnih izbora. Po prvi će puta nositelji izvršne vlasti biti birani prema novom Zakonu o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika i župana usvojenim krajem 2007. godine, a čija primjena počinje danom stupanja na snagu Odluke o raspisivanju lokalnih izbora koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske.
ludbreškom kraju 113 je bez završene osnovne škole, čak 390 osoba samo s osnovnom školom, 286 je nezaposlenih sa srednjom trogodišnjom i školom za KV i VKV radnike, 164 sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, 20 gimnazijalaca, 24 nezaposlena imaju višu, prvi stupanj fakulteta i stručni studij, te 20 sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i slično. Tijekom prosinca 2008. godine tvrtke su Ispostavi Ludbreg prijavile samo 31 slobodno mjesto. U cijeloj županiji prijavljeno je 300 slobodnih radnih mjesta, što je za 24,2 posto ili gotovo stotinu slobodnih radnih mjesta manje nego u mjesec dana ranije. (ah)
Izborna godina
staje izvršno tijelo grada. Tako će djelokrug rada koje je dosad imalo gradsko poglavarstvo preuzeti gradonačelnik, ali i gradski vijećnici. Naime, buduće Gradsko vijeće Ludbrega imat će značajno veće ovlasti nego što ima sadašnji sastav. Za izbor novog sastava gradskog vijeća, barem onime što je dosad donijela zakonska regulativa, nisu najavljene promjene. To znači da će Gradsko vijeće Ludbrega i u budućem sazivu imati 15 vijećnika, a birat će se po istom postupku kao i u prethodnim izborima.
Izbori 17. svibnja
Gradonačelnik - neposredno Bit će to prvi lokalni izbori koji donose neposredni izbor gradonačelnika i njegovog zamjenika. Prema zakonskim odredbama Ludbreg ima pravo, u skladu s brojem žitelja, imati jednog zamjenika gradonačelnika. No, gradonačelnik i njegov zamjenik birat će se u 'paketu', dakle, uz ime kandidata za gradonačelnika bit će i ime njegovog zamjenika. Kandidati na području Grada Ludbrega morat će prikupiti najmanje 200 potpisa za pravovaljanu kandidaturu i to bez obzira hoće li biti stranački ili nezavisni kandidati. Ludbreg će dobiti gradonačelnika i zamjenika ako 'u prvom krugu' dobiju više od 50 posto glasova birača koji su izašli na glasovanje. No, ako se to ne dogodi, za 14 dana će se održati drugi krug izbora na kojima sudjeluju dva kandidata sa svojim zamjenicima koji će u prvom krugu dobiti najveći broj glasova. Kandidat koji sa svojim zamjenikom
pretpostavke za izravnu primjenu na području pristupa tržištu rada i koordinacije sustava socijalne sigurnosti. Ana Havaić
Glasovanje birača za lokalnu vlast bit će 17. svibnja dobije veći broj glasova u drugom krugu bit će novi gradonačelnik u iduće četiri godine.
Nestaju poglavari Ostale važne promjene utvrđene su izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Prve su usvojene prije nešto više od godinu dana, a posljednje tek nedavno, krajem listopada. Stupanje na snagu ovih zakonskih promjena počinje nakon održavanja lokalnih izbora 18. svibnja 2009. godine. Najvažnija je promjena što se ukida gradsko poglavarstvo, drugim riječima i prema zakonskoj terminologiji gradonačelnik po-
Sve jedinice lokalne i regionalne samouprave, pa tako i Ludbreg očekuje donošenje novog statuta ili barem donošenje izmjena i dopuna postojećih i to u roku od 90 dana od izbora. Najavljeno je da će se lokalni izbori održati 17. svibnja. Možda je još važno istaći kako prema odluci Vlade od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana, a od dana donošenja odluke prestaju ovlasti postojećih gradskih vijeća. To znači da posljednja sjednica sadašnjeg saziva Gradskog vijeća može biti održana najkasnije 16. travnja. 'Ludbreške novine' moraju otvoriti stranice predizbornoj promidžbi političkih stranaka jer nas na to obvezuje zakonska regulativa. Dakako, lokalnu ćemo javnost informirati i o rezultatima budućih izbora. 'Ludbreške novine' također će dati svoj doprinos i informirati lokalnu javnost o pripremama, tijeku i rezultatima budućih izbora.
A KT U A L N O
ANKETA
5
Smeta li vas što su trgovine sada nedjeljom zatvorene? Subota za nabavku Čitatelji u poznim godinama prisjetit će se vremena kada zbog zatvorenih trgovina nedjeljom. Novije doba donijelo je i velike promjene, a postali smo pravo potrošačko društvo. Kupovina nedjeljom postala je nepisano pravilo. A od siječnja trgovine nedjeljom zbog zakonskih odredbi opet više ne rade. Nas je zanimalo što o svemu misle građani-potrošači. Božena Blagojević: -U trgovinama su uglavnom zaposlene žene i mislim da je potpuno u redu da imaju slobodnu nedjelju za sebe i svoju obitelj. Građani bi se trebali naviknuti da subotom kupe sve što trebaju, kako je to bilo nekada, to ne bi trebao biti baš nikakav problem. Nema nikakve potrebe da se nedjeljom ide u trgovinu. Nažalost došlo je do toga da umjesto na šetnje u prirodu roditelji vode djecu na šetnje po trgovačkim centrima. Tako najmlađima, na neki način, usađuju krive vrijednosti. Anica Happ: -Nedjeljom još rade kiosci, benzinske pumpe, a danas je tamo takva ponuda da se mogu kupiti gotovo svi artikli koje kupujemo i u trgovinama. Mišljenja sam da bi čak i pekare trebale nedjeljom biti zatvorene, a na benzinskim pumpama trebalo bi zabraniti prodaju ‘špeceraja’. Ja i prije ove zabrane nedjeljom nisam išla u trgovinu, čak niti po kruh. Smatram da je sve to stvar navike. Sva nabava za kuću može se isplanirati tako da se zna što nam treba kroz cijeli tjedan. Nedjelja je dan za obitelj, a ne za trgovine. Milivoj Dretar: -Apsolutno podržavam što su trgovine sada nedjeljom zatvorene i to mi nimalo ne smeta. Smatram da svaki čovjek ima pravo na najmanje jedan dan odmora u tjednu. Radnici su kod nas potplaćeni za svoj posao, a radom u nedjelju još su i dodatno oštećeni jer to im je bio prekovremeni rad koji uglavnom nije bio plaćen ili nedovoljno plaćen. Zakon se baš nije najbolje poštivao. Sve ono što nam je potrebno za kuću može se kupiti i u subotu. Podržavam i zabranu rada trgovina i u dane uoči državnih blagdana. Ruža Somogji: -Ne vjerujem da ljudi radi neradnih nedjelja dobivaju otkaz. To je samo izgovor i zavaravanje. Koliko je prosinac jak po prometu u trgovini, toliko je siječanj uvijek bio slabiji. Sve mi je to poznato jer sam bila prodavačica. I rad trgovina na dan prije državnih blagdana trebalo bi skratiti, da trgovine budu otvorene samo do 11 sati. Zna se koje službe moraju raditi nedjeljom i blagdanom – hitna, bolnice, policija, javni prijevoz. Sve te javne službe ne mogu se i ne bi smjele uspoređivati s trgovinom. Ljubica Kelemen: -I ja sam svake nedjelje prije ove zabrane išla u nabavu. A sad iz solidarnosti prema onima koji nedjeljom ne rade ne idem čak niti po kruh bez obzira kaj pekare rade i nedjeljom. Pa i kruh se može ispeći i kod kuće ako baš netko želi imati friškoga. Smatram da se potrebna kupovina može napraviti subotom. Čovjeku treba malo vremena da se navikne i sve je u redu. Nedjelja mora biti dan odmora, da si čovjek može isplanirati kak je provesti. Pripremila: Marina Hižak
6
R EP O R T A Ž A
30. siječnja 2009.
Sjećanja Julija Drvara na dane gradnje stadiona Podravine
Bili smo ponosni na novo igralište i svlačionice s tribinom Prva utakmica na tada novom igralištu odigrana je protiv Slavena 1950., a dvije godine kasnije završen je i objekt Stadion Podravine jedan je od simbola Ludbrega već duže od pola stoljeća. Ovih će se dana objekt kojeg su nekada podigli žitelji Ludbrega srušiti i na njegovu će mjestu početi gradnja suvremenijeg sportskog objekta. No, još uvijek ima onih koji jako dobro pamte dane kada su se s puno zanosa i elana organizirale radne akcije. Julio Drvar iz Gajeve ulice, prepoznatljiv lik Ludbrega, jedan je od njih. U mnogim je radovima dao značajan doprinos. On je danas među rijetkim živim graditeljima stadiona. Prije dvadesetak dana u siječnju je proslavio 76. rođendan, a njegova sjećanja mlađim naraštajima mogu poslužiti da o Ludbregu doznaju nešto više. Odluka o gradnji stadiona na sadašnjoj lokaciji donijeta je nakon rata. -Podravina se najprije zvala Iovia, a onda Ilirija. Prvo igralište bilo je na sajmištu, tu gde je sad Dom zdravlja. Onda su igralište preselili na gmajnu, sad je tam kvart hiža prema zaobilaznici. Onda su se uspeli dogovoriti da se igralište napravi tam kod pruge u Gundulićevoj. Marija Vađon i Ivo Hrešć bili su vlasnici tih parcela, dali su u zamjenu za druge. Bilo je to 1948. godine i te godine
Julio se dobro sjeća kako su gradili svlačionice s tribinom od 1950. do 1952.
Ne tuguje za prošlim vremenima i zato, kaže, nije mu žao što će se srušiti ono u što je utkao dio svoje mladosti. -Ipak je ta tribina tu više od pol stoljeća. Prije kakvih 25 let samo se nekaj pregrađivalo pod krovištem za kafić i neke male prostorije, a ostalo je uglavnom sve isto. Treba napraviti pravi moderni objekt sa svlačionicama i tribinom za sadašnje i buduće naraštaje. Kolko je sad puno dece koja stalno treniraju, tu su seniori, veterani. Treba više komfora za igrače i gledatelje – smatra Julio. Julio redovito prati Podravinu. Već dugo je u mirovini, radio je tri godine u kombinatu, a potom u hotelu 'Putnik' do umirovljenja. Slobodno vrijeme provodi u svakodnevnim šetnjama bez obzira na ponekad niske temperature, te u radovima u omiljenim mu goricama. No, ljubav prema nogometu i klubu jača je čak i od toga. Julio često prati klub na gostovanjima. Ali, niti jedna subotnja utakmica kada je Podravina domaćin ne može proći bez njega. Čak i radove u goricama podesi u termin kad na Podravini nema utakmice.
Poznatiji po nadimku - Zulfi Julio je u Podravini igrao ‘fora’, središnjeg napadača i to do svoje 33. godine. Kako je počeo vrlo rano neki od suigrača su od njega bili stariji i deset godina. Posebno je zanimljivo što je prvu utakmicu za Podravinu odigrao u Sloveniji i to protiv neke vojne ekipe, ali to je druga priča. No, vrlo se dobro sjeća gotovo svih svojih suigrača koji više nisu među živima. O njima priča s dosta sjete, pamti niz zanimljivosti i anegdota o njima. To su Josip Gerić, Božo i Ivica Hlastec, Rudek i Ivica Novak, Stjepan Hižak, Mijo Ivančević, Božo Veršić, Boris Tomljenović, Franjo Henezi, Josip Fizir, Mladen Nemet, Đuro Hrešć, Stjepan Kancijan, Žiga Kancijan, Valent Milihram, Pepek Fotak, Slavo Katalenić, Drago Rak, Drago Matijašec, Gunčo Međimurec, Joža Jež, Željko Do-
lovski, Milek Cimerman, Viktor Kolak, Ivan Kancijan (Pasijanek), Zvonko Šalig, Drago Novak, Ivan Runjak, Josip Novosel-Čovo. Baš su njegovi suigrači krivci za nadimak po kojem je zapravo poznatiji nego po imenu. -Točno. Ak neko veli Julek Drvarov, svi si su budu gruntali ko je taj? A dok vele Zulfi, odmah svi znaju. Počel sam trenirati sa 16, ja sam onda bil jedini poljoprivrednik, a svi ostali bili su školarci i študenti, nije baš bilo opreme. Tak sam si doma na drvocepu odrezal nogavice s jednih hlača. I ja u tim skraćenim hlačama na biciklin i na Podravinu. Dok me zgledal Žiga Kancijan odmah je pital: Kakve su ti to zulfi-hlače? Dolazim drugi put i svi viču ‘Idu Zulfihlače’. I tak je ostalo – Zulfi.
odmah se počelo delati igralište – prisjeća se Julio.
koprivničkog Slavena, dakle, protiv istog protivnika s kojim je 1919. godine odigrala povijesnu prvu utakmicu po osnivanju. Odmah potom počela je gradnja svlačionica, sadašnjeg objekta. -Čim smo završili igralište odmah se počelo i betonirati i zidati. Za zidariju je bil zaduženi majstor Šalig, on je bil stari, glavni ludbreški zidar.
Drenaža Gradnja stadiona odvijala se u dva dijela, a žitelji su svojim učešćem u radnim akcijama dali i svoj doprinos. Julio je rano počeo igrati u Podravini, a brzo je ostao bez oca i postao gazda, imao konje i bilo je normalno da se uključi u radove. -Prvo smo delali teren od 1948. do 1950. godine dobrovoljno, ali smo i morali. Mi s konjima bili smo važni radi prevažanja materijala od ciglane do igrališta. Dobil si zadatak kolko moraš prepelati i gotovo. To se zvalo 'fošpan'. Puno se kopalo, grabe su se kopale na svakih osam metri, s ciglane smo dovozili leša i črepovje, pa sve u grabe i zatrpavali zemljom, gore je išel sloj 50 cm zemlje. To je prava drenaža, pa zato teren i dandanas odlično izgleda. Bili smo ponosni zbog dimenzija 105 dužina i oko 70 metri širina, ne zmislim se točno, ali nam je zgledalo kaj da delamo olimpijski teren.
Redovito na utakmici
Donesle su se klupe da bi ljudi gledali utakmice
Skoro šest desetljeća Igralište je bilo završeno 1950. godine, a prvu utakmicu na novom terenu Podravina je odigrala protiv
Sve je bilo gotovo do 1952. godine, dole svlačionice, a gore pod krovištem bila je tribina, bilo je mesta kaj su se mogle postaviti klupe i odozgora gledati utakmica. Svi mi igrači bili smo oduševljeni jer onda niko u široj okolici nije imal ništ slično. Gde god bi igrali teren je bil na polju i ništ oko njega. A mi smo za ono vreme imali pravi stadion. Sjećam se da je skromno bil obilježen kraj radova. Ja sam aktivno igral do 1962., punih deset let sam koristil stadion – prisjeća se Julio.
Julio kao vozač diližanse - maske i eksponat s početka 70-ih iz doba vrlo popularnih vesterna i slavnog Johna Waynea
Fašnik, vjenčanja i - cigareta Mnoštvo je i drugih zanimljivosti i zgoda koje možete doznati od Julija. I danas dnevno popuši kutiju cigareta. I tako još od 15. godine. -Dok sam imal 15 godina umrl mi je tata i od onda sam pušač. I tak već 61 godinu i čist mi je dobro – tvrdi Julio na užas ministarstva zdravstva i svih liječnika, a na radost nas preostalih ovisnika cigaretnog dima. Šest godina bio je i vijećnik za vjenčanja, mnoge parove uveo u brak. Na vjenčanja je uvijek dolazio zrihtan – crno odijelo, bijela košulja, kravata. No, u nekim slučajevima gotovo se posvadio ako su svatovi zaboravili na dostojanstvo samog čina, pa je od njih tražio ‘da se dopelaju u red’. Nije zapisivao broj parova koje je vjenčao, ali kaže da se to može zbrojiti kod Smiljke iz
matičnog ureda. Ludbreg jednostavno obožava, kaže da je lijep mali gradić gdje je ‘se na jednem kupu’, s prekrasnom okolinom punom šuma, vinograda, ravnica, kaže da je Ludbreg kao hrvatska Venecija. Pred nama su dani karnevala, a to doba za njega je uvijek bilo nešto posebno. -Već 50 godina sam u maškarama, maskiram se, pomažem u organizaciji, pa i dan-danas napravim kaj god treba. Nekad smo na trg donesli A-lojtru i čitali ‘Vrapca’. A onda su znali dobežati milicajci i sve nas rastirati. Kaj smo sve znali spravljati? Jemput smo i fićeka osovili. Ja uživam u danima maškara, to je isto nekaj kaj mi je ušlo pod kožu i bez toga nebrem. Ma, bil sam vam ja pravi fakin ludbreški. Neke stvari nesmem niti pripovedati...
30. siječnja 2009.
R EP O R T A Ž A
Ususret ludbreškim fašničkim danima 22. i 24. veljače
7
Politika i fašničke ludorije Ludbrežani koji su godinama uključeni u razne manifestacije puni su raznih anegdota o tome kako je bilo nekada. Kroz svoju bogatu i dugu povijest tijekom ludbreškog fašnika bilo je raznih zgoda i dogodovština. Dakako, posebno škakljivo bilo je u bivšem sistemu bivše države zbog osjetljivosti politike. -Bilo je problema ako smo u ‘Vrapcu’ parodirali nešto kaj se njima nije sviđalo, recimo ako su koja maska ili skupine maškara s eksponatima karikirale neke osobe ili događaje tog doba. Ja sam zbog ‘Vrapca’ valjda najmanje 15 put bil na razgovoru u tadašnjoj
miliciji. A kad su vidli da s nama ne mogu na kraj onda su tadašnji političari odlučili da bi bilo bolje i pametnije fašniku dati potporu. Tak je Đuka Đinđić bil postavljen za predsjednika, a Gabrek Nofta za tajnika odbora. I najemput smo bili u milosti, bilo je novaca, pa smo mogli radili prave, velike i skupe eksponate. I tak je bilo sve do početka 80-ih. A onda smo se članovi Odbora gadno posvađali na jednom sastanku, bila je to tak legendarna svađa kaj par godina iza toga nismo ništ organizirali. Srećom, nakon toga opet smo se vratili našem fašniku – doznajemo od Stanka Žnidarića.
Iz Klopoca 1922. godine
‘Če jenput na leto ja sem kak nor’ Predsjednik 'Črnog mačka' Stanko Žnidarić karijeru maškara počeo je još u ranim dječačkim danima, a tko zna kada će završiti zbog njegova entuzijazma
Maškare opet dolaze
Nema pisanih podataka o dugovječnosti ludbreškog fašnika, ali se pretpostavlja da je star oko 120 godina, te da je s onim u Samoboru najstariji u Hrvatskoj
Ludbreške maškare odjevene u crno-crvene odore ludbreške garde bile su gosti karnevala u Kostreni kod Rijeke, a od posljednjeg dana siječnja i sve do sredine veljače Ludbrežani će organizirani u više grupa maškara vjerojatno uveličati karnevale u Đakovu, Kutini, Koprivnici, Čakovcu, Turopolju, Ivancu, Samoboru i slovenskom Ptuju. Grad Ludbreg je prije dvije godine postao članom Udruge karnevalskih gradova Hrvatske. Sredinom prošle godine Ludbreg je čak bio i domaćih skupštine udruge koja broji 40-ak gradova. Karnevali su sastavni dio turističke ponude u većini tih gradova, posebice jadranskih gradova od kojih je većina uvela čak i ljetni karneval usred glavne turističke sezone. Interes karnevalskih gradova je zajednički, zadržati i razvijati tradiciju karnevala, privući goste i tako utjecati na turističku ponudu, a razmjena grupa na karnevalima je jedna od njih. -Ludbreg nije veliki grad, a mi smo premali da bismo sami mogli prirediti pravu veliku povorku maškara, financijski smo ograničeni u izradi većeg broja većih eksponata. Zato s drugim manjim gradovima iz Udruge razmjenjujemo grupe. Prema najavama uvjeren sam da će Ludbrežani i posjetitelji ludbreškog karnevala imati prigode vidjeti skupine maškara iz barem 15 gra-
Program za 22. i 24. veljače ‘Črni maček ludbreški’ priprema se za dan ovogodišnjeg ludbreškog karnevala kada će maškare u gradu preuzeti vlast. Fašnička nedjelja je 22. veljače, a započet će budnicom u 7 sati. Od 12 sati očekuje se prijem grupa maškara iz raznih krajeva Hrvatske. Najavljen je dolazak brojnih grupa maškara iz raznih hrvatskih gradova, a njima će se kod gradske sportske dvorane pridružiti i maškare ludbreškog kraja. Povorka svih maski krenut će oko 14 sati od dvorane prema gradskom trgu gdje će se pripremiti zabavni program. Dakako, sve skupine maškara predstavit će se na pozor-
dova – pojasnio je Stanko Žnidarić, dugogodišnji predsjednik Udruge 'Črni maček ludbreški' koja brine o očuvanju tradicijskih običaja ovog kraja. Ovoj udruzi organizacija ludbreškog fašnika je najvažniji, pa i najopsežniji, udarni program kroz godinu, dakako, uz manifestaciju 'Klopotec na trgu'. Pripreme za karnevalske dane u Ludbregu traju već poprilično dugo.
Atraktivne maske -Šiva se tridesetak novih odora koje ćemo predstaviti na našem karnevalu, bit će tu i nešto novih
nici kratkim zabavnim programom. Maškare će se nakon nastupa na trgu preseliti na karnevalsku zabavu u hotel ‘Crnković’,a organizatori najavljuju pravu feštu s mnogim iznenađenjima. Na fašnik u utorak, 24. veljače, program na trgu počet će oko 16 sati. Objavit će se ‘Vrabec’, pregled zbivanja u gradu u proteklih godinu dana, pročitat će se presuda i naravno na kraju izvršiti smrtna kazna. Tijekom karnevalskih dana moći će se kupiti i tombolske karte za vrlo vrijedne nagrade, a u utorak, na fašnik će se izvući brojevi dobitaka. Sve bi trebalo završiti velikim vatrometom.
eksponata i ideja. Naravno, maškare će biti u znaku parodije na događaje u gradu proteklih godinu dana, na naš ćemo način 'obraditi' i aktualne predstojeće događaje. Dolaze nam lokalni izbori, a to je uvijek aktualna i zahvalna tema za fašnik – ističe Žnidarić. Za sebe kaže da je vezan uz maškare od vremena kad je 'bil mali dečec jer čim je prohodal već će bil na fašničkim kolima. Naime, ludbreški fašnik ima jako dugu tradiciju. -Ne postoje pisani podaci o dugovječnosti našeg fašnika, ali je on sigurno dosta stariji od stotinu godina. Pretpostavljam da je tradicija
J e v m a š ka r e i š e l Fra n ce k B e z g a č J e v s m e h l u d e t i ra l, a d e c u n a p l a č Po s e l u j e h o d i l ka k n o r i Sim, tam... sim, tam...! N a g l a v i m u z v o n če k j e z v o n i l C i n , ca n . . . c i n , ca n . . . ! Gospon plebanuš je špotal ga tak: “ Ka j s i o b n o r e l t i s t a r i h u r m a k ? ! A l m u j e Fra n ce k o t p o v r n u l o va k : “G o s p o n p l e b a n u š n a j n e z e m u z a z l o, Č e j e n p u t n a l e t o j a s e m ka k n o r To s a k i k r š ča n j s k i p r i v o š č i s i s t v o r Malo si v Lubrek polukneju naj Ka k t a m n i n i g d a r n o r u va n j u k ra j V nedelu je saku il cirkus il bal I l p r e d c t a va ka k š n a , s a m v ra g b i t o z n a l Ka k t a m i t i v r e n e m r e s a k i s i r o m a k . . . S i r o m a ko m j a d e l a m v e z a b a v u, . . . t a k !
Ludva i Klopotec Ovu fašnička pjesmica objavljena je 1922. godine. Autor je Ljudevit Vrančić (1880.-1970.), vjerojatno najpopularniji Ludbrežanin u povijesti. Agilni bankovni činovnik Ludva, kako su ga zvali znanci i prijatelji, bio je izniman čovjek, širokih kulturnih obzora. Bio je osnivač ili među osnivačima brojnih ludbreških kulturno-umjetničkih, sportskih udruga, ili barem njihov vrlo aktivan član i voditelj, doista prava dobra duša brojnih udruga u gradu, ali i čovjek vrlo vedra duha. Fašnik je u Ludbregu oduvijek po-
fašnika kod nas stara barem 120 godina i da smo po tome uz bok poznatom samoborskom fašniku. Primjerice, sačuvane su fotografije ludbreških maškara snimljene prije stotinjak godina, mislim oko 1910. godine kod nekadašnjeg vatrogasnog doma, tamo gdje je danas rotor.
seban, veliki i značajan događaj u životu građana, pa tako i Vrančića. Tako je Ludva zajedno s učiteljem Špoljarom pokrenuo i izdavao ‘Klopotec’, jedini šaljivi podravski list za ‘hamulije’ u kojem su najčešće završili oni koji su u Ludbregu bili ‘i smiješni i grešni’. I danas, mnogo desetljeća kasnije, na glasilo ‘fašnjanskog odbora’ podsjećaju povremena izdanja ‘Klopoca’ ili se barem usmenom predajom pučanstvo podsjeti na sve ‘ozbiljno kaj se nam dogodilo v gradu v zadnjih leto dni’.
Ludbreg nije imal posebne udruge koja bi se time bavila kao što je danas 'Črni maček'. Ali, odavno je imal Fašnički odbor čiji su članovi bili zaduženi za pripremu i organizaciju svih aktivnosti za karnevalske dane. Primjerice, ja sam ušel u odbor prije 35 godina, a bil sam tada najmlađi od svih članova. Redovito smo se sastajali u lovačkoj sobi krčme Tončeka Potočkog. Sve smo vrlo ozbiljno i studiozno pripremali – prisjeća se Žnidarić.
Svatovi
S lijeva Josip Gerić-Joža, Feliks Šambarek i Viktor Kancijan-Vikec nositelji fašničkih aktivnosti od poslije rata do 70-ih
Mladi ludbreški maškari snimljeni u Gajevoj ulici 1937. godine
Fašnički svatovi zaštitni su znak ludbreškog karnevala. Svatovska povorka u kojoj su svi muškarci, bez obzira na spol maske, i danas je prisutna na svakom karnevalu. Moglo bi se reći da nakon tolikih godina tradicije ludbreški fašnički svati mogu postati ili postaju pravi brand. Dakako, u Črnom mačku tradiciju svatova u karnevalu i dalje će njegovati i razvijati.
8
R EP O R T A Ž A
30. siječnja 2009.
Izložba vina ludbreškog i susjednih vinogorja 'Ludbreg '0
Vincekovo u centr Uzorke, njih 466, donijelo je oko 200 vinogradara, a veći broj
Unatoč neobičnoj lokaciji običaji za Vincekovo se ne zaboravljaju u ovom Kežmanovom vinogradu uz dvorište
Branko Kežman, predsjednik ‘Trseka’, uspješni vinogradar
Vinograd uz okućnicu Na ovogodišnjoj je Branko Kežmn dobio zlato za bijeli pinot, a za muškat otonel, sivi pinot i miješano bijelo srebrna odličja. Živi u Slanju, a vinograd mu je na Starom vrhu koji se službeno vodi pod Ludbreško vinogorje. Tamo je u rodu 1.500 sadnica. Drugi se nasad nalazi, za naše prilike, nalazi na neobičnoj lokaciji uz okućnicu iza dvorišta kuće u Ulici braće Hrkač u Slanju i izvan glavne ceste do koje se dolazi usponom. -Negdje to i nije tako neobično, ali kod nas sigurno jest. Nasad je na oko 200 m nadmorske visine, na ravnoj površini i stalno okupan suncem, vrlo je lako za obrađivanje. Tu je 2.100 sadnica trsova, ali još nije u rodu jer sam ga zasadio prošle godine - pokazao je Branko Kežman, inače, i predsjednik Trseka.
Poticaji Kod nas je teško okrupnjavati parcele, pa je i njegov 'vinograd' uz okućnicu niknuo iz nužde. -Htio sam kupiti ili uzeti u najam parcele do svog vinograda, ali nisam uspio. Vlasnici ne žele prodati. Ima nas dosta koji se želimo ozbiljno baviti vinogradarstvom, a to ne možete na malim parcelama. Kod nas postoji zakonska regulativa oko zapuštenog zemljišta, ali baš ne pomaže. Primjena je dosta složena. A druge strane, vrlo se dobro potiče podizanje novih nasada. Za novi nasad dobio sam državna i županijska poticajna sredstva, i sadnice sam nabavio izuzetno povoljno. U nasadima imam rajnski rizling, graševinu, bijeli i sivi pinot, sauvignon, chardonnay. Kod novog nasada napravio sam i kušaonicu s vinotekom u podrumu.
Naslijeđe U vinogradarstvu je više od 25 godina. -Kod nas je uglavnomto tradicijsko obiteljsko naslijeđe, tako je počelo i kod mene. Lani sam imao oko 2.000 litara, polovica je bila za prodaju, a ostalo je za prijatelje, društvo, poslovne partnere. Bez ljubavi i vreme-
Čak 13 zlata više nego lani, više srebrnih, a manje brončanih odličja dokaz su odlične prošle vinogradarske godine i vrlo kvalitetnih vina vinogradara ludbreškog kraja i susjednih vinogorja. Dakako, radi se o rezultatima nove već 17. po redu izložbe mladih vina u organizaciji Udruge vinograda 'Trsek' iz Ludbrega i pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ludbrega. Broj prijavljenih vina (466) na razini je lanjske rekordne (468 uzoraka) godine. Na izložbu dolaze vinogradari iz nekoliko županija sjeverozapadne Hrvatske. Kao da ludbreška izložba iz godine u godinu dostiže nove vrhunce. -A bilo je i onih koji su svoja vina donijeli naknadno, iza rokova za predaju uzoraka, onih koji su zakasnili. Da smo uzeli i njihove uzorke bilo bi valjda za 10-20 više vina na izložbi. Uzorke je donijelo oko 200 vinogradara, u prosjeku svaki sa po dva uzorka. Profilirali su se i sortimenti za naše podneblje, raste postotak vina koje ocjenjivači-enolozi ocjenjuju višim ocjenama, a sve manje je onih vina koja se ne ocjenjuju zbog slabije kvalitete – rekao nam je Stjepan Sanjković koji redovito svake godine vodi cjelokupnu statistiku vezanu uz ludbrešku izložbu.
32 zlata za sortna vina Za kvalitetu vina ocjenjivački je sud dodijelio čak 42 zlata, 259 srebra, 90 bronci i 35 priznanja, a 40 vina ostalo je bez ocjene. Najviše, i to sedam zlata vinogradari su dobili za rajnski rizling, za graševinu šest, za chardonnay pet, a isto toliko i za bijeli pinot,
Zdravica u povodu otvaranja 17. ludbreške župan Zvonimir Sabati koji je otvorio izložb zatim tri zlata za crni pinot, dva za sivi pinot, a po jedno za traminac i zeleni silvanac. Osam miješanih bijelih vina također je dobilo zlatno odličje. Dva zlata dodijeljena su za kvalitetu rakije, a jedno zlato za voćni liker. Ludbreška izložba je jedna od dugovječnijih u Hrvatskoj, a zasigurno najstarija na kojoj se predstavljaju mlada vina. Mnoge su sredine
U podrumu kušaonice nalazi se mala vinoteka s vinima iz sredine 90-ih na za poslove, ne možete imati pravi nasad i kvalitetno vino. Uzrečica je da vinograd treba slugu, a ne gospodara. I to će vam potvrditi svaki vinogradar. Ludbreški kraj sada se može pohvaliti odličnom kvalitetom vina. Jednostavno se nemogu uspoređivati današnja vina s onima koja smo radili prije 10-15 godina. Zato je zadovoljstvo uloženim trudom sada puno veće – ističe Kežman.
Vino kao brand Predsjednik 'Trseka' zadovoljan je rezultatima izložbe, svojim i vinom kolega. -Vinogradari nisu lovci na medalje. Prije svega, izložba nam je važna radi redovite i sustavne kontrole onoga što radimo. Mi odavno znamo da za kvalitetno vino treba brati samo zdrave grozdove, raditi u podrumu sa čistim i zdravim posudama i kontrolirati vrenje. Najveći doprinos izložbe je baš edukacija vinogradara. Izložba je unaprijedila vinogradarstvo, možemo dati doprinos turizma, a naša vina mogu postati pravi i priznat ludbreški brand – zaključio je Kežman.
Kušaonica ima prostranu terasu, a u unutrašnjem dijelu dovoljno mjesta za bačve i kušače
Gotovo 300 vinogradara i znatiželjnika došlo je na otvaranje ovogodišnje izložbe, kao i na degustaciju kvalitetnih vina
Za Ludbrešku vinsku cestu i Udruga vinogradara ‘Trsek’ danas broji oko 150 članova iz svih jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja. Pripreme i organizacija izložbe svakako je najopsežnija i glavna aktivnost. No, u ‘Trseku’ su pokrenute određene aktivnosti kako bi se pomoglo proizvođačima s viškovima grožđa ili vina. Jedan od dva značajna cilja je vinogradarska zadruga. Drugi je stvoriti uvjete za proglašenje Ludbreške vinske ceste. -Zadruga treba pomoći srednjim i malim vinogradarima koji nemaju kamo sa svojom proizvodnjom jer veliki proizvođači samostalno idu na tržište. Tako bi kroz zadrugu i mali mogli plasirati viškove. No, trebamo od vina stvoriti brend i tada bi se proizvodnja lakše komercijalizirala. Osnivanje zadruge je složen projekt, zahtjeva dosta vremena. Treba srediti podatke o površinama, broju parcela, proizvođača, razmisliti o sjedištu, cijenama. Vinske ceste su projekt koji bi kod nas mogao zaživjeti puno brže,
kroz samo nekoliko mjeseci. Mi u Ludbregu ispunjavamo gotovo sve uvjete prema nedavno usvojenom Pravilniku o županijskim vinskim cestama – ističu u ‘Trseku’. Pri Varaždinskoj županiji prije godinu i pol dana osnovano je Povjerenstvo za vinske ceste od osam članova, a među njima je i predsjednik ludbreške udruge. Vinske ceste proglašava Županijsko poglavarstvo upravo na prijedlog Povjerenstva.
Uvjeti Pravilnikom se propisuje pružanje usluga ponude i prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda vinorodnog područja kroz koje seljačka domaćinstva upisana u registar nude svoje proizvode i usluge, posebice vino i tradicijska jela i specijalitete svoga kraja. No, očito da je najveći problem to što cesta mora imati najmanje tri seljačka domaćinstva koja nude usluge kušanja vina iz vlastite proi-
30. siječnja 2009.
09.'
ru svijeta vina osvojio je najsjajnija odličja
izložbe vina - gradonačelnik Ivan Lončarić, bu i Branko Kežman predsjednik ‘Trseka’ tek kasnije, baš po uzoru na Ludbreg, pokrenule vlastite izložbe. Blagdan Vincekovo u Ludbregu je proteklih 17 godina bio u znaku izložbe vina. Zasigurno će tako biti i uz Vincekovo 2010. godine. Uoči i na sam blagdan Vincekova posjetili smo dvojicu članova 'Trseka', uspješne vinogradare s objektima koji su jedan od najvažnijih uvjeta za proglašenje vinske ceste.
R EP O R T A Ž A
9
Zlatni vinogradari Dobitnici zlatnih odličja za chardonnay: Zvonimir Botak iz Slokovca, Vlado Horvat iz Ludbrega, Kristina Bačani iz Selnika, Antun Golubić iz Ludbrega, Krešimir Funtek iz Svetog Đurđa. Zlata za rajnski rizling dobili su: Goran Bajrović iz Ludbrega, Božica Makar iz Slokovca, Đuro Bohnec iz Ludbrega, Željko Martan iz Varaždina, Krunoslav Meštrić iz Možđenca, Nebojša Božić iz Varaždinskih Toplica i Ivica Matošić iz Tuhovca. Za graševinu: Drago Matijašec i Zvonko Kirić iz Sigeca, Viktor Ošpuh iz Ludbrega, Vjekoslav Jakopčin iz Malog Bukovca, Saša Kišić iz Svetog Đurđa, Marijan Matočec iz Đurđevca, Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice. Za pinot bijeli: Ivan Filipašić iz Ludbrega, Drago Matijašec iz Sigeca, Branko Kežman iz Slanja, Josip Friščić i Vlado Blažuc iz Kapele. Pinot sivi: Mario Melnjak iz Ludbrega i Vladimir Puklavec iz Hrastovljana. Za pinot crni: Marijan Šoš iz Globočeca, Ivan Filipašić iz Ludbrega i ‘Centurion’ d.o.o. Ludbreški Vinogradi. Za miješano bijelo: Ivan Oskoruš iz Ludbrega, Ivan Bali iz Varaždinskih Toplica, Ivan Čiček iz Ivanca, Josip Kukec iz Varaždina, Marijan Barukčić iz Varaždin-brega, Ivica Vidoni iz Jerovca, Nevenka Kovačić i Stjepan Kovačić iz Ladanja Gornjeg. Za zeleni silvanac: Stanko Crnko iz Imbriovca. Za traminac: Stjepan Plantak iz Varaždina i Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice. Sanja Stručić iz Ludbrega dobila je zlatno odličje za liker od višnje, a za rakije Zlatko Sirc iz Turčišća i Ivan Mikec iz Čakovca. U ocjenjivačkoj komisiji bili su stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba i s drugih institucija: prof. Dubravka Premužić, Dunja Mežnarić, Zdenko Ivanković, zatim Lidija Ruška enologinja iz Ormoža, Anđela Šafranec, Ivan Gregurek, Karlo Beg i Nikola Vrbanić, te zapisničarka Dragica Beg.
Ivan u vinograde iznad Jalžabeta odlazi gotovo svakodnevno
Mladi vinogradar iz ludbreške obitelji Filipašić
Tata je još uvijek glavni Obitelj Filipašić iz Ludbrega okitila se zlatima za bijeli i crni pinot, te srebrima za graševinu i traminac. Službeno je dobitnik Ivan (34), inženjer građevine, na kojega stoji obiteljsko gospodarstvo. A zapravo je riječ o radu čitave obitelji poznatog ludbreškog liječnika dr. Marijana Filipašića. Stoji uzrečica da jabuka ne pada daleko od stabla. A Ivan priznaje da je njegov mentor tata Marijan. -Još uvijek je glavni mozak, mentor. Iskreno, još nisam napravil sve samostalno bez njegovih savjeta ili nadzora. Čitava obitelj radi u vinogradu, od tate i mene, do mame, sestre i nećake, svi pomažu . Tata nas je valjda sve zarazil. Roditelji su naslijedili vinograd i širili nasade. Kao mali tu sam se igrao i kroz odrastanje počeo i raditi. Bio je to normalni slijed događaja. Ozbiljno sam počeo u srednjoškolskim danima, pa sam malo zapustio za vrijeme studija, a čim sam diplomirao i zaposlio se opet sam u punom pogonu – pojasnio je Ivan.
još se bavim i pčelarstvom, radim i medicu, puno sam u prirodi. Sigurno je premalo mladih, pa nisam niti ja više tako mlad. A sad više nije skupo podići nasad i mladi čovjek lako može početi. U županiji se daju poticaji za sadnice, nabavu opreme, zemljište, edukaciju, poticaje daje država. Sada u vinogradima ima struje, vode, uređene su ceste. Ali, treba imati ljubavi za to i onda ništa nije teško .-
Edukacija Ivan kaže da mu je sasvim normalo i druženje sa starijim, ali od njih ne uči. -Puno je ljudi i ćudi. Kvalitetu vina nismo
Rad za užitak Obitelj Filipašić ima vinograde na tri lokacije iznad Jalžabeta. Obitelj se ovime ne bavi radi zarade veći iz hobija, a članovi obitelji imaju radna mjesta. Ivan radi u gradskoj upravi u Ludbregu i svakodnevno prolazi 28 km od Ludbrega do vinograda i natrag. -Imamo oko 2 tisuće sadnica, pola je novi nasad koji je prošle jeseni dao prvi urod. Radimo na konvencionalni način, uglavnom koristimo stajski gnoj, inox-posuđe, ne koristimo vrenjače. U uzgoju su traminac, graševina, crni pinot, bijeli pinot, a nešto i stare sorte, najviše je zastupljen portugizac, više za uživanje u grožđu, manje za vino. Moji favoriti su bijeli i crni pinot – kaže Ivan.
Mladi i vinograd Bilo je teško odabrati što kušati od ukusnih vinskih kapljica - chardonnay, rajnski rizling, graševina, pinot, traminac, muškat...
zadrugu zvodnje, kao i najmanje dva objekta seljačkog domaćinstva ili ugostiteljska objekta koji uz vino nude i usluge prehrane iz pretežito vlastite proizvodnje karakteristične u ovom kraju. Cestovna mreža koja omogućuje dostupnost, turističke atrakcije, blizina spomenika kulture, crkve, dvorci, perivoji, galerije, spomenici prirode, pa i priredbe vezane uz narodne običaje vezane uz berbe i vino - sve to Ludbreg ima. Naši vinogradari kažu da su na izletima posjetili nekoliko vinskih cesta u Hrvatskoj, sada jedna delegacija ide i u Istru, a svi imaju jako pozitivna iskustva. Svi dobro surađuju sa gradovima, županijama, turističkim organizacijama i svi od toga imaju koristi, razvili su pravi vinsko-seoski turizam.
Potencijali -Vjerujte da se ne mogu s nama mjeriti po ljepoti krajolika, spomenicima kulture, vinima, možemo imati i dodatnu ponudu s udrugama ribolovaca i lovaca. Svi oni imaju manje po-
tencijala od nas. Naš jedini problem je hoće li se zainteresirati potreban broj vinogradara s objektima i kušaonicama koje mogu biti zatvorenog ili otvorenog tipa kao terase odnosno objektima za ponudu domaćih specijaliteta – kobasica, šunke, špeka, sira, pa i meda. Takve objekte imaju naši članovi na Sigečaku, samo se treba odlučiti, a onda bi oni za sobom povukli i ostale. Tamo je samo mali problem širina prilaznog puta, ali i to bi se moglo brzo i bez velikih ulaganja riješiti. Projekt vinskih cesta ludbreškog vinogorja zaista je realno ostvariv u vrlo kratkom roku. Ludbreško vinogorje proteže se od Bolfana sve do Vrbanovca, a lako se može povezati s područjem Jalžabeta i Varaždinskih Toplica. Takva vinska cesta sigurno bi brzo postala redovito odredište za mnoge goste-turiste. Čini se da treba samo malo više hrabrosti vinogradara i ‘vjetar u leđa’ nadležnih institucija i ludbreška bi vinska cesta mogla brzo oživjeti.
Mladih vinogradara je premalo, Ivan smatra da je najveći razlog to što to traži puno vremena i rada, ulaganja, posebice ako se vinograd obrađuje iz hobija. Ali, nešto je neprocjenjivo. -Gorice su robija. Ali, kad nakon radnog vremena na poslu otiđete u prirodu, fizički radite, oznojite se na suncu, to je pravo opuštanje. I najčešće u društvu. Spajate ugodno s korisnim, to je terapija od svakodnevice. A
Otac i sin u podrumu – učenik Ivan i njegov mentor dr. Marijan podigli druženjem nego edukacijom. Pohađam odnedavno Školu za vinogradare i podrumare AZRA-e u Vinici gdje učimo sve, od propisa do raznih savjeta za nasad i podrum. Mladi vinogradar smatra da naš kraj još nije dovoljno iskoristio prednosti i blagodati. -Kao da sami preslabo cijenimo to što smo dosad postigli. Vinske ceste su super ideja, one trebaju biti naš interes jer imamo što predstaviti i ponuditi. Dosegli smo visoke standarde, pa vinskim cestama i ulaskom u Europsku uniju pružit će se prilika vratiti uloženo, možda i za dodatnu zaradu – smatra Ivan.
Obitelj ima tri vinograda, a od ovog se u daljini može nazire Varaždin
10
S A S V I H ST R A N A
Kukuruz je oduvijek u ovom kraju bio važna prehrambena namirnica Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišenu razinu kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sustav, vitaminima B 1 važnim za dobar rad mozga, te ugljikohidratima koji nam daju brzo energiju. Priprema se na razne načine posebno u sezoni, kad je i najkvalitetniji, a pripremamo ga kuhanog ili pečenog u klipu. Zrna kukuruza, konzervirana ili zamrznuta, koristimo u jelima od miješanog povrća, složencima, a prepoznatljivost su američke i meksičke kuhinje. Koriste se i u raznim kombinacijama u salatama s povrćem, varivima, no najviše se svakako upotrebljava u proizvodima od ku-
Kukuruzna zlevenka (na noviji način) Sastojci: 4 jaja, 2 dl šećera, 2 dl mlijeka, 2 dl bijelog oštrog brašna, 2 dl kukuruznog brašna, 1 prašak za pecivo, 2 dl ulja. Priprava: Sve sastojke izmiješajte kao biskvit i pecite. Po želji može se nadjenuti i to tako da se najprije stavi u lim pola količine tijesta te nadjev od mljevenih oraha ili maka izmiješan s malo šećera. Sve se prelije s ostatkom tijesta.
30. siječnja 2009.
Kao hrana i lijek
kuruza u obliku kukuruzne krupice ili kukuruznog brašna. Ljubitelji zdravog obroka konzumiraju i kukuruzne pahuljice.
Kaša i kokice Sve manje, ali još uvijek je u nekim našim kuhinjama na jelovniku 'šarotana kaša' koja je nekad bila vrlo važna namirnica svake obitelji u našem kraju. Danas je se mnogi sjećaju s nostalgijom, a taj okus ostao je kao pravi specijalitet mnogih žitelja ovog kraja. Kukuruzna krupica najčešće se koristila za pripravu palente ili žganaca koji se poslužuju kao samostalno jelo ili kao prilozi jelima s mesom,
Kukuruzna torta (starinski recept)
Sastojci: 6 jaja, 2 i pol dl mljevenog šećera, naribana korica i sok 1 limuna, 1 žličica ruma, 2 i pol dl ku-
kuruznog fino prosijanog brašna. Priprava tijesta: Od 6 bjelanjaka istucite čvrsti snijeg. Dodavati postupno žumanjak po žumanjak i neprestano tucite smjesu. Kad su bjelanjci utrošeni, trebate tući još 15 minuta. Dodajte sve ostalo i lagano dobro promiješajte. Pecite u kalupu za tortu ili okrugloj posudi obloženoj masnim papirom. Pecite oko pola sata. Sastojci za nadjev: 2 i pol dl vrelog mlijeka, 2 dl šećera, 2 vanilin šećera, 4 dl mljevenih oraha, 4 dl maslaca.
ribom ili povrćem. Kukuruzno brašno najčešće se upotrebljava u kombinaciji s drugim brašnima, a finiji kukuruzni škrob za ugušćivanje slanih i slatkih umaka te kod pripreme slastica. Omiljena grickalica djece i odraslih su kokice. Poznato je da se peku na dobro zagrijanom ulju od kukuruza kokičara. Dok uživamo u finim okusima kukuruza i njegovih proizvoda štitimo organizam od bolesti i punimo se energijom. Želimo vam dobar tek uz nekoliko kukuruznih delicija Pripremila: Željka Namesnik
Priprava: U vrelo mlijeko ukuhajte šećer, vanilin šećer i orahe. Dobro promiješajte i maknite s vatre. Dodajte maslac i miješajte sve dok se ohladi i postane pjenasto. S ovim nadjevom premažite listove torte. Tortu ukrasite po vlastitoj želji.
Kuglice od kukuruznog brašna Priprava: Kukuruzno brašno poparite vrućom vodom (tijesto ne smije biti previše mekano). Malo
posolite, napravite kuglice i kuhajte u slanoj vodi. Kuhane okruglice prelijte kosanom mašću. Kuglice se mogu poslužiti kao prilog mesnom jelu ili uz dodatak maka i šećera, kao samostalni lagani desert.
Prikupljeno 350 doza
Najljepši pohodi planinara
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u suradnji s mjesnim društvima i Stanicom za transfuziju krvi Medicinskog centra Varaždin već je održalo prvih pet ovogodišnjih akcija na prikupljanju krvi od dobrovoljnih darivatelja ludbreškog kraja. Dosad je prikupljeno 350 doza. U posljednjoj akciji koja je održana u utorak 27. siječnja u Slanju su bila 23 darivatelja, a potom se akciji odazvalo i 55 darivatelja naselja Hrastovsko. Tijekom siječnja još su održane akcije u Svetom Petru gdje je prikupljeno 77 doza, potom u Svetom Đurđu 66, u Malom Bukovcu 57 i u Velikom Bukovcu 72 doza krvi. Prema utvrđenom planu akcija za 2009. godinu planirana je organizacija 19 redovitih akcija u Ludbregu i općinama ludbreškog kraja. Od toga
Predavanja dokumentirana fotografijama – uspomena s Velebita
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg
će sedam akcija biti održano u prostorijama Gradskog društva u Vinogradskoj ulici u Ludbregu, a po dvije u Hrastovskom, Martijancu, Malom Bukovcu, Velikom Bukovcu, Svetom Petru i Svetom Đurđu. Određeni broj darivatelja registriranih pri ludbreškom Gradskom društvu ima običaj darivati krv i na Odjelu transfuzije varaždinskog Medicinskog centra, primjerice, lani su naši darivatelji tamo darivali 112 doza. U Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg uvijek su spremni i za brzu organizaciju izvanrednih akcija ako to bude potrebno. Za mjesec veljaču planirana je samo jedna akcija, a održat će se 17. veljače u društvenom domu u Martijancu za darivatelje s područja općine Donji Martijanec.
Blagdan pravoslavnih vjernika
Pravoslavni vjernici, pripadnici srpske nacionalne manjine i drugih nacionalnosti pravoslavne vjeroispovijesti vjerskim slavljen u Čukovcu obilježili su blagdan svetoga Save koji se slavi 27. siječnja. Tim je povodom u parohijalnoj crkvi svetog Nikole u Čukovcu održana Svetosavska akademija odnosno prigodni program s recitacijama i podjelom skromnih darova za djecu. U povodu blagdana u parohijalnoj crkvi održana je svečana liturgija koju je predvodio mitropolit Jovan Pavlović, episkop Zagrebačko-ljubljanski i čitave Italije. Prvi svećenik pravoslavne crkve na ovim prostorima odazvao se pozivu Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i razveselio svoje vjernike dolaskom na svetkovinu u Čukovec. U liturgiji je upozorio da se zbog pomanjkanja kršćanske ljubavi i vrline događaju sukobi, nemiri i tragedije radi narušenog mira između
Mitropolit Jovan Pavlović, prvi svećenik pravoslavne crkve na ovim prostorima, predvodio je liturgiju sa svećenicima, nakon koje su mališanima predani prigodni pokloni Boga i čovjeka s jedne, te poremećene ravnoteže između čovjeka i prirode s druge strane. Liturgiji i Svetosavskoj akademiji u Čukovcu bili su nazočni pravoslavni vjernici s područja Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, kao i članovi ruske nacionalne ma-
njine, također pravoslavni vjernici iz nekoliko županija u našem okružju. Pravoslavna vjera sv. Savu smatra utemeljiteljem samostalnosti srpske pravoslavne crkve, države, osnivačem prosvjetiteljstva i književnosti, a bio je i prvi arhiepiskop. Marina Hižak
Planinarsko društvo 'Ludbreg' organiziralo je zanimljivu fotoprezentaciju najljepših pohoda svojih članova. Tako su članovi zainteresiranima u slici i riječima predstavili pohod na južni Velebit, uspon na Triglav u teškim zimskim uvjetima, kao i ljepote Vihoraškog puta – Samarske i Bijele stijene. Za tekući godinu priprema se sudjelovanje u Vincekovu pohodu u Međimurju, zatim na Bjelolasicu, uspon na Velebit te ukoliko to uvjeti dopuste, pečat godine bit će uspon na najviši vrh Europe – francuski Mont Blanc. Članovi PD 'Ludbreg' kreću i u uređenje ludbreške planinske obilaznice trasom Ludbreg – Slanje – Globočec čime će obogatiti i turističku ponudu našeg kraja. (ah)
Uskoro natječaj za poljoprivrednike Ovih će dana biti raspisan, prema najavama, zadnji natječajni krug za pretpristupni program SAPARD za poljoprivrednike. Radi se o poznatom pretpristupnom programu EU-a za poljoprivredu i razvitak ruralnih područja. Hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju je 131,6 milijuna kuna. Za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva predviđeno je 49,3 milijuna kuna i to za ulaganja u područjima mljekarstva, zatim za proizvodnju goveđeg, svinjskog i mesa preradi, za jaja, voće i povrća, te za uljarice i žitarice. Za unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda na raspolaganju je 82,3 milijuna kuna i to za mljekarstvo i mliječne proizvode, zatim za meso, riblje proizvode, te za voće i povrće. Natječaj će biti objavljen na internet-stranici
ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te službenom listu Republike Hrvatske. Podnositelji zahtjeva odnosno krajnji korisnici sredstava su poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti za koju se prijavljuju. Prema informacijama koje su predstavnici jedinica lokalne samouprave dobili na skupu u Zagrebu, natječaj će trajati 45 dana što je poprilično kratak rok jer zainteresirani podnositelji zahtjeva moraju prikupiti i pripremiti obimnu dokumentaciju. Zato zainteresirani poljoprivrednici s područja Grada Ludbrega mogu dodatne informacije dobiti kod Tomislave Sardelić u Upravnom odjelu grada za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i financije ili na broj 810 884.
S A S V I H ST R A N A
30. siječnja 2009.
Večernja atrakcija na trgu i zabava za djecu
Siječanjsko iznenađenje za mlade Ludbrežane
11
Mali Ludbrežani bili su oduševljeni iznenađenjem na trgu
Večernje radosti na ledu
-Klizalište je pun pogodak, bilo je posjećeno i dobro prihvaćeno, a sada imamo iskustvo i iduće zime bit će još bolje – najavila je Štefica Pavković, predsjednica TZ Ludbrega Na inicijativu Turističke zajednice Grada Ludbrega i uz pomoć marljivih djelatnika ludbreškog 'Lukoma', po prvi put su mali Ludbrežani dobili klizalište u samom centru grada. Na površini od 300 metara kvadratnih glavnog gradskog trga klizalište je bilo otvoreno 12. siječnja, dakle, bilo je to istoga dana kada je počela nastava u drugom polugodištu u školama. Tako se školarcima prelazak s bezbrižnih zimskih praznika u školske klupe učinio manje bolnim. Najzahtjevniji, tehnički dio posla obavili su ludbreški 'Lukomovci'. Da bi se stvorio led potrebne debljine za klizanje oni su u razmacima od nekoliko sati dolazili na trg uključujući i noćne sate kako bi površinu polijevali vodom. Nakon nekoliko dana ledena kora dobila je potrebnih dva centimetara visine na koje su mogli doći razigrani mališani. U dane kada je klizalište bilo u pogonu, postupak održavanja komunalni djelatnici su ponavljali redovito kako bi se stva-
rao novi sloj leda za večernje radosti na ledu.
sam i prijatelje iz škole. Imam odlične ocjene pa se nadam da budem dolazila svaki dan barem malo.-
'Baš je super' -Klizalište je bilo pun pogodak. Iako su neki bili skeptični, bilo je posjećeno i dobro prihvaćeno. Imamo potrebno iskustvo za slijedeću godinu kada počinjemo puno ranije, čim to uvjeti u termometru dopuste. Nabavit ćemo i klizaljke kako bi što više djece sudjelovalo u ovoj sportskoj aktivnosti – rekla nam je Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice Grada Ludbrega. Prava zabava počinjala je u predvečerje, oko 18 sati. Uz zvukove glazbe, dobru rasvjetu, puno zabave i smijeha, prostor bi se svake večeri brzo ispunio mališanima, njihovim roditeljima, prijateljima, znatiželjnicima. Mnogima je klizanje na trgu, čini se, ipak bilo puno sigurnija varijanta od zamrznutog ribnjaka. Na klizalištu smo susreli ekipu iz drugog razreda Osnovne škole Ludbreg. -Super je klizalište! Živim blizu
Slatko, ali kratko
Patrika, Anu Mariju i Helenu razveselilo je klizanje na trgu pa sam došla sama i susrela se sa prijateljima iz razreda. Dolazit ću svaki dan dok bude klizališta – rekla je osmogodišnja Ana-Marija. -Došao sam s tatom i sestrom. Ako ne bude puno zadaće i nago-
Ledeno i na ribnjaku Niske temperature debelo ispod ništice u prvoj polovici siječnja zaledile su čak i ludbreški ribnjak. Ledena kora bila je dovoljno debela za sigurno uživanje ljubitelja zimskih sportova na ledu – hokeja i klizanja na razne načine. Led i klizanje na ribnjaku i nije neka novost. Čim debljina leda jamči sigurnost odmah stižu ljubitelji klizanja jer treba brzo reagirati i nikad se ne zna kako će dugo vrijeme biti pogodno. Zato amo uvijek treba pripaziti na sigurnost. Nama je fotografije, snimljene mobitelom (šteta što nas nisu pozvali), poslala prva ekipa koja je očistila led na ribnjaku i pripremila igralište za hokej. Majstor za izradu hokejaških palica i malih golova bio je Ivan Va-
Hokejaši na ribnjaku
vorim mamu da me pusti, dolazit ću svaki dan. Dobro se kližem i bez klizaljka. Brži sam od cura! – veselio se Patrik, a i Helena je nam je izrazila svoje zadovoljstvo. -Jako mi se sviđa klizalište! Srela
Bilo je tu puno pokreta, okreta, ali i padova koji nikoga nisu ražalostili nego bi se nakon svakog pada trebalo čim prije podići i krenuti dalje na ledeni ples. Djeca hladnoću nisu ni osjećala, a oni koji su bili u pratnji mogli su se ugrijati uz kuhano vino i kokice. Šteta je samo što je sve kratko trajalo. Nakon nekoliko dana debele jutarnje i večernje minuse na termometru zamijenila je južina, kiša i noćna temperatura iznad nule. Klizalište više nije izdržalo. Mladi klizači na trgu kažu da će strpljivo čekati drugu zimu, ali bi rado da se klizalište napravi pod praznicima. Uvjereni smo da će u Turističkoj zajednici uslišiti njihovu želju, ali to najvećim dijelom ovisi o vremenskim prilikama. Ana Havaić
Zimovanje na Belecgradu
Nekima nisu ni trebale klizaljke đon iz Ludbrega, a zainteresirane igrače nije bilo teško pronaći. Zaljubljenici u najbrži momčadski sport iskoristili su tih desetak dana koliko je izdržalo vrijeme za uživanje u ledenoj igri.
Postrojavanje ne Belecgradu ispred planinarskog doma Za tradicionalno zimovanje ludbreških izviđača početkom siječnja ovaj put je za odredište izabrana planinarska kuća Belecgrad. Zimovalo je 36 izviđača, a za njih 14 bilo je to prvo zimovanje bez obitelji na 445 m nadmorske visine na južnim obroncima Ivančice podno ruševina srednjevjekovne utvrde. Kako i priliči izviđačima, dio vremena proveden je u usvajanju novih znanja i vještina, učenju i vježbanju, ali je bilo i puno vremena za zabavu i igru. U ugodnom ambijentu planinarskog doma zabavljalo se uz društvene igre, pjevanje izviđačkih pjesama i vježbanje
vezanja čvorova. Vani su svi mogli uživati u čarima zimske idile Hrvatskog zagorja, i dakako, u sanjkanju i raznim igrama na snijegu. Tijekom boravka na zimovanju u Belecgradu održana je i svečanost zavjeta mladih izviđača, a neki su članovi i službeno dobili nove funkcije i dužnosti. Lorena Koprek i Anja Daraboš postale su izviđačke kadetkinje. Goran Parabić imenovan je za izviđačkog predvodnika, a Marin Struški za vodnika. Zimovanje malih ludbreških izviđača financirali su roditelji uz pomoć Grada Ludbrega i Hrvatskog planinarskog društva Belecgrad. (ah)
12
S A S V I H ST R A N A
Posjetili smo Tomislava Đakovića, uzgajivača kunića
30. siječnja 2009.
Šampion iz Hrastovskoga
-Za uzgoj kunića za izložbe važni su posebna prehrana, ali i puno njege, truda i pažnje koju životinjice osjete Mnoštvo pehara i diploma s raznih izložbi i smotri na kojima je predstavio svoje ljubimce, male životinje, osvojio je Tomislav Đaković, uzgajivač iz Hrastovskoga. A u Hrastovsko je došao i naslov regionalnog šampiona među zečevima. Njegov kalifornijski bijeli kunić u posljednjih mjesec dana okrunio se sa čak tri šampionske titule na izložbama malih životinja u Knegincu, Varaždinu i Ivancu. -Uzgojem zečeva bavim se osam godina. Trenutačno imam tridesetak zečeva pasmina kalifornijskog bijelog kunića i orijaške šarce. Za prehranu zečeva koristi se suha hrana, poglavito ječam, zob, kukuruz i sijeno, a obvezno se dodaju i vitamini – pojašnjava Tomislav. Sam proizvodi dio hrane za svoje ljubimce, a košnja trave u sezoni pritom jako pomaže. -Livadska trava jako je važna za prehranu zečeva. No, pri košnji treba paziti jer trava mora biti čista i nezagađena, bez stranih mirisa i plijesni – pojasnio nam je Tomislav.
Bodovanje Za svaku pasminu pri ocjenjivanju postoji točno određeno bodovanje prema Hrvatskom standardu kunića. Stručni žiri provjerava težinu, boje, dijelove tijela, dužinu i sjaj
krzna, njegu i zdravlje kunića, pa se sve to boduje za konačnu ocjenu ovih lijepih, umiljatih životinjica. -Iako postoje standardi i posebna prehrana, potrebno je uložiti puno brige, pažnje i ljubavi koju životinja
kodnevno čišćenje i održavanje prostora u kojem borave. Kao stelja služi im slama. Namjeravam izraditi nove nastambe kako bi moji ljubimci 'stanovali' u ljepšem prostoru – otkriva Tomislav.
'Kanarinac'
Suci boduju njegu i zdravlje, boju, dijelove tijela, težinu, dužinu i sjaj krzna kunića osjeti. A kunići su osjetljive životinje. Dobar dio vremena provode u čišćenju krzna, ali je potrebno i sva-
Tomislav uzgaja tridesetak lijepih kunića
Tomislav je član Udruge uzgajivača malih životinja 'Kanarinac' iz Ludbrega. Žalostan je što njihova udruga nema prostoriju ni veću financijsku potporu Grada Ludbrega. Tako je od 30-ak članova trenutno aktivna tek polovica. -Posebno sam zahvalan Mati Vrbaniću, tajniku ludbreške Udruge. Bez njega ne bi ni opstali niti djelovali. Uz malu pomoć i prostoriju za okupljanje mogli bi povećati broj ljubitelja i uzgajivača malih životinja, organizirati stručna savjetovanja, možda i izložbu – naglašava Đaković. Državno natjecanje malih životinja održat će se ove godine u Virovitici, ali Tomislav tamo ipak neće predstaviti svoje ljubimce jer ih želi što bolje pripremati za iduću godinu. Tako će već sada izabrati kandidate, najbolje kuniće koje očekuje tetoviranje i priprema za natjecanje. Ana Havaić
Kulturno–umjetničko društvo 'Anka Ošpuh'
Priznanja jubilarcima Mlade ludbreške manekenke sa svojom voditeljicom
Ludbreške manekenke U Ludbregu polako stasa prva generacija 'domaćih' mladih manekena. Naime, krajem prošle godine Škola za manekene 'RS Fashion' iz Zagreba pokrenula je školu za manekene u Ludbregu s ciljem da se ovo atraktivno zanimanje za mlade približi djevojčicama i dječacima. A mladi Ludbrežani pokazali su sasvim lijep interes. Školu pohađa 15 polaznika u dobi od 5 do 15 godina. Mladi manekeni uče pravilno hodanje, držanje, poziranje te nošenje dizajnerske odjeće. Voditeljica škole je Senka Rupić, dugogodišnja manekenka i fotomodel koja se još uvijek bavi manekenstvom i aktivno radi kao fotomodel, a želja joj je da svoje iskustvo prenese na mlade generacije. Mladi ludbreški manekeni školu pohađaju u tri stupnja, a uspješno su odradili prvi stupanj u trajanju sedam tjedana. Nedavno je u ludbreškom hotelu 'Amalia' održan Festival mode na kojem se ludbreškoj publici predstavilo pedesetak manekena, a po prvi puta i naši mladi manekeni koji su tom prigodom primili i diplome za dosadašnji rad u manekenskoj školi.
Dobitnici priznanja s vodstvom KUD-a, s lijeva na desno: Doroteja Novak, Irena Frančić, Ana Katalenić, Izidora Dijanušić, Katica Kovačić, Aleksandar Horvat, Marko Novak, Milivoj Dretar, Dario Petrinić
Prvi koraci po modnoj pisti Na festivalu su pokazali što su naučili, a kako su nastupili uz već iskusne manekene iz Zagreba bilo je ovo vrijedno iskustvo za njihov daljnji napredak i poticaj za daljnje manekensko školovanje. Zanimljivost održanog festivala u Ludbregu bila je što je voditeljica škole za manekene za reviju odabrala različite kreacije u ludbreškoj trgovini 'Viki', a također su prikazane i kreacije novih mladih kreatora iz Zagreba. Željka Namesnik
KUD 'Anka Ošpuh' na izbornoizvještajnoj skupštini krajem siječnja izabrao je novo vodstvo. Članovi društva povjerenje su dali dosadašnjem predsjedniku Aleksandru Horvatu koji će voditi udrugu i u naredne četiri godine. Za tajnicu je izabrana Irena Frančić, a Ana Katalenić za blagajnicu. Ostali članovi Predsjedništva su Vlado Katalenić, Maša Horvat, Dražen Pavetić, Stela Pavetić, Milivoj Dretar i Tanja Vargović. KUD je lani instalirao vlastite Internet-stranice za promociju aktivnosti, pokrenuo škole tamburice, sudjelovao je na raznim smotrama i manifestacijama, a voditelji sekcija su radi daljnje edukacije pohađali seminare. -Ukupno smo imali 36 nastupa.
Uspješna je bila mala ženska vokalna skupina ponovnim plasmanom na državnu smotru u Petrinji, kao i plesna skupina Crazy Hill koja je sudjelovala na Smotri hrvatskih plesnih sastava. Napravljen je pomak školom tamburica, pa danas imamo obnovljeni sastav – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik društva.
Planovi -Želja nam je da ove godine uspijemo realizirati neke od planova koje nismo uspjeli lani, kao što su nabava ličkih nošnji, izdavanje audio CD-a vokalne skupine, organizacija 'Malih folklornih susreta' i 'Smotre ritmičkih i plesnih grupa'. Očekuje nas preuređenje naših prostorija,
kao i nabavka novih peći – rekao je Aleksandar Horvat. Skupština je bila prigoda i za malu svečanost za dodjelu priznanja članovima za pet, deset i petnaest godina djelovanja u društvu. Za 15 godina djelovanja u KUD-u priznanja su primili Milivoj Dretar, Katica Kovačić, Doroteja Novak i Dario Petrinić, a za deset godina aktivnog rada priznanja su dobili Izidora Dijanušić i Marko Novak. Za uspješan petogodišnji rad u ritmičkoj sekciji priznanja su dobili: Elena Crnković, Emili Đžinić, Ana Marija Filipović, Patricia Horvat, Marinela Matijašić, Marko Novak, Kristina Struški, Tamara Šumiga i Lea Zalezina. Marina Hižak
30. siječnja 2009.
K U LT U R A
Sjećanje na Božu Hlasteca, najpoznatijeg ludbreškog pjesnika
Pripovjedač ludbreškoga zavičaja
Siječanj je mjesec u kojem se prisjećamo poznatog ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca. Kajkavski i podravski pjesnik koji je u svojim stihovima vrlo često opisivao svoj zavičaj rodio se 19. siječnja 1923., a umro je sedam dana nakon 71. rođendana, 26. siječnja 1994. godine. Dakle, u drugoj polovici siječnja obljetnica je njegova rođenja, a isto tako i njegova odlaska zauvijek. Nije naodmet stoga podsjetiti, a mlađe naraštaje upoznati da je najplodniji podravski pjesnik rođen u Ludbregu. Božo je rođen kao najstarije dijete obitelji Hlastec. Svoje djetinjstvo dijelio je s bratom Ivicom koji danas živi u Kopru i sestrom Vericom koja i dan-danas živi u obiteljskoj kući Hlastecovih u Frankopanskoj ulici u Ludbregu. Prolazeći ovom ulicom zapravo mnogi niti ne znaju da se u ovoj kući rodio i živio najpoznatiji i najplodniji podravski pjesnik. Božo je u Ludbregu završio građansku školu, a srednju tehničku u Zagrebu. Po zanimanju je bio građevinski tehničar, a od 1952. godine živio je i radio u Samoboru.
Naša sugovornica podsjeća da je njihov otac bio poslovan čovjek. Naime, mnogi žitelji ovog kraja i Ludbrega, možda niti oni koji žive u Frankopanskoj ulici, ne znaju da je upravo stariji Hlastec izradio mnoge kuće u toj ulici, ali i cijelom Ludbregu. Bio je vlasnik poznatog građevnog poduzeće upravo u Frankopanskoj ulici gdje se nalazi obiteljska kuća Hlastecovih, izrađivao je nacrte i gradio. Živio i radio u Ludbregu, ali se prije toga školovao u Zagrebu, te je kao obrazovan bio i čovjek širokih nazora koje je prenio na djecu.
Zanesenjak Božo Hlastec je u svojim ranije objavljenim uspješnim zbirkama ponajprije bio poznat kao suptilni pripovjedač svojeg djetinjstva i ludbreškog zavičaja. Oduvijek je bio izraziti lirik koji profinjeno i upečatljivo intimno osjeća zavičaj i svoje djetinjstvo u njemu. Svoju posljednju zbirku 'Lubavne popevke' objavio je 1989. godine, a u ovoj je zbirci u stotinjak ljubavnih pjesama dokazao i da je pjesnik ljubavi i neposredne zanesenosti, pjesnik sentimenta, senzibilnog ugođaja i uspjelih rima u vječnom motivu – ljubavi. Ime Bože Hlasteca nije palo u zaborav, ali vrednujemo li dovoljno ono što
Božo s kćerkom Jasminkom snimljeni u Ludbregu
Djetinjstvo U domu Hlastecovih u Frankopanskoj ulici posjetili smo Božinu sestru Vericu Hlastec, nekadašnju nastavnicu likovne kulture u ludbreškoj školi, pa je se sigurno sjećaju mnoge generacije Ludbrežana. Ona se rado prisjeća lijepih, bezbrižnih dana djetinjstva i dragog brata. Naviru Veričina sjećanja: -Božo je jako volio društvo, volio se družiti sa starijima i odlaziti u lov na race. Zimi je sa svojim društvom odlazil na Bednju, tamo su se 'šličuhali' po ledu, a to je bila omiljena zabava tadašnjih generacija u hladne zimske dane dok se Bednja zaledila. Većina pjesama koje je Božo Hlastec zapisao bile su upravo vezane uz zavičaj, prijatelje, prirodu, ali je također napisao i mnogo ljubavnih pjesama. Neizmjerno je volio suprugu Ančicu, pa su njoj posvećene
13
DAJ MI ROKO
D
aj mi roko, bom te pelal Dragom stezom v brege moje, De sem s tebom senjal senje, Košuval ti joči tvoje.
D
a još jempot vu življenju Čuvstvo sreče se razleva, Da vuz tebe moju senju Lubav novo srečo speva.
U
nda morem stiha diti V večnost otkot nazaj neje, Štel bi z bregov mojih skriti Malo sreče da me greje.
D
aj mi roko, bum te pelal Dragom stezom v brege moje, De sem s tebom senje senjal Košuval ti joči tvoje. (uglazbljena pjesma Bože Hlasteca)
je značio i dao hrvatskom pjesništvu? Jedna ulica u gradu nosi njegovo ime, ona praktički bez kuća na samom rubu grada od zadnjeg raskrižja do izlaza na istočnu zaobilaznicu kod nadvožnjaka. Ludbreg nema prigodnog programa kojim bi se povremeno podsjećalo na njegov život i pjesnički rad, a nema ni simbolične spomen-ploče u rodnome gradu. Željka Namesnik
Podravski pjesnik Braća zajedno - Ivica, Verica i Božo Hlastec mnoge njegove pjesme. No, njegovu sklonost pjesmi i pisanju članovi obitelji uočili su vrlo rano. Ali, to je u ovoj obitelji bilo nekako prirodno.
Roditelji -Brat je jako volio čitati, a njegov dar za pisanje pokazao se već u ranom djetinjstvu. A osim toga volio je
Izložba u 'Amaliji'
Likovno udruženje Ludbreg ovog petka 30. siječnja organizira otvaranje izložbe slika poznatog međimurskog slikara Franje Horvata koja je postavljena u prostoru hotela 'Amalia' s početkom u 19 sati. Autor se ludbreškim poklonicima slikarstva predstavlja sa 40-tak djela, većinom ulja na platnu. Franjo Horvat rođen je 1959. godine u Va-
i pjevati. Zapravo, sve to se njegovalo i vrednovalo u obitelji. Svi smo bili jako dobri jedni prema drugima, a od roditelja smo naslijedili tu izraženu emotivnost. Majka je tu svoju brižnost i osjećajnost prenijela na nas, a od oca smo naslijedili i ljubav prema glazbi, jer on je pjevao u zboru i imao je poseban dar za glazbu – kazala je Verica.
raždinu. Završio je slikarstvo na Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Dosad je priredio više od 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Slika od najranije mladosti i živi za slikarstvo i od slikarstva. Radi sve slikarske tehnike, a posebno ulje na platnu. Na njegovim su slikama najčešći motivi iz njegovog zavičaja, jadranski, ali i drugi.
Božo Hlastec još od svojih đačkih dana pjesme je pisao na kajkavskom narječju, ali ih je počeo objavljivati relativno kasno. Objavio je pet zbirki pjesama: 'Stari poti', 'Na zemli tragi' 'Podravske senje', 'Zvezde nad Samoborom' i 'Lubavne popevke'.Stihove je objavljivao i u 'Samoborskim novinama', 'Kaju', 'Kajkavskom kolendaru' i drugdje. Nekoliko pjesama nagrađeno mu je i na smotrama kajkavskog pjesništva, a zastupljen je u nekoliko antologija i zbornika kajkavskoga pjesništva. -Sve one koji su prvu materinsku riječ čuli na kajkavskom melodija i ritam toga govora više se nikada ne ostavlja, jer uvijek iznova ta mu riječ otvara ovaj zavičajni svijet i jednostavno ga upućuje u srce svih stvari' - iz predgovora zbirke 'Stari poti'. Desetak njegovih pjesama je i uglazbljeno, a neke od njih su 'Senjam te', 'Daj mi roko', 'Domovini', 'Drava, Drava'. Uglazbio ih je Antun Kranjčec.
Ministrov poklon knjižnici
Gradonačelnik Ivan Lončarić dopremio je u knjižnicu dvije kutije punih knjiga Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' pred kraj siječnja dobila je neočekivani poklon - 140 novih knjiga. Knjige je u Ludbreg dopremio dvojac iz Gradskog poglavarstva Slavko Blagaj i gradonačelnik Ivan Lončarić, a radi se o osobnom poklonu ministra kulture Božidara Biškupića. -Bili smo u posjeti ministru radi dogovora o nastavku suradnje na našim projektima u kulturi u ovoj godini, pa nas je ministar na kraju razveselio poklonom za članove naše knjižnice – rekao je gradonačelnik Ivan
Lončarić. Dvije velike kutije pune knjiga preuzeli su Dubravko Bilić, ravnatelj i Domagoj Busija, knjižničar. -Knjige odmah uvodimo u evidenciju da ih možemo posuđivati. Radi se o naslovima i za djecu i odrasle. Nešto je novih naslova, a dio njih već imamo. No, svaka knjiga dobro dođe da naši korisnici-čitatelji imaju bogatu ponudu na policama – zadovoljno je komentirao ravnatelj knjižnice.
14
SP O R TSK I P R E G LE D
30. siječnja 2009.
Osvrt na Zimsko prvenstvo Nogometnog središta Ludbreg Posebno poglavlje turnira bio je sjajni Damir Vađunec, kao ponajbolji strijelac i igrač, a u finalu čak i kao vratar Kraj prošle godine i početak još jedne godine u ludbreškom je sportu treći put zaredom bio u znaku Zimskog malonogometnog dvoranskog prvenstva Nogometnog središta Ludbreg. Prvenstvo je okupilo više od 50 ekipa u četiri kategorije - žene, pioniri, veterani i seniori, odigrano je 100 od planiranih 107 utakmica budući da se na parketu nisu pojavile igračice ŽNK 'Mladost' Ždralovi, te veterani NK Mladost Sigetec, a 'Srakarice' su odustale od prvenstva nakon svoje druge utakmice revolti-
rane nekim sudačkim odlukama. Bilo je dosta zanimljivih utakmica koje su se prvi puta igrale po futsal-pravilima. Valja izdvojiti one najvažnije promjene u odnosu na prethodne turnire. Smanjen je broj igrača u igri, pa se igralo 4+1, a uvedeno je i pravilo akumuliranih prekršaja. I ove godine Podravina je bila dominantna u svim kategorijama, a najteže je do naslova došla u veteranskoj konkurenciji gdje je u pravoj triler završnici pobijedila Dravu iz Svetog Đurđa koja je pružila snažan otpor favoritu. Svi ostali
Odlični veterani iz Svetog Đurđa, stoje: Petak, Hajdinjak, D. Sačer, Funtek, Namjesnik, Ivančić, dolje: Zvonarek, N. Belović , voditelj Damir Marković i Kosec.
Podravina i
U dobroj namjeri Izdvojili bismo nekoliko naših zamisli i prijedloga koji se, naravno, mogu ili ne moraju uvažiti, uostalom ne treba niti raspravljati o njima. No, smatramo da bi cjelokupni dojam bio bolji, pa možda nije naodmet razmisliti o slijedećem: 1. Vidjeti da li Podravina, ako se igra 4+1, mora igrati u službenoj konkurenciji ili izvan nje? 2. Ili možda igranje otvorenog turnira s ekipama s šireg područja? 3. Pogledati da li je najsretnije rješenje da igrači plaćaju ulaznice za utakmice koje igraju, je li baš takva praksa uobičajena? 4. Uskladiti termine najzanimljivijih utakmica, ako je ikako moguće s TV-sportskim prijenosima. U vrijeme utakmica u ludbreškoj dvorani na TV-su se prenosile utakmice Dvoranskog nogometnog prvenstva Hrvatske. Važi to i za ostale sportske kolektive u gradu. 5. Pokušati u dvorani postaviti video-zid, već je bilo nekih zamisli! 6. Ženski nogomet-turnir ili revijalne utakmice? A termin posljednje finalne utakmice bio je relativno prekasno, (nedjelja u 21 sat). Bez zamjere, dečki, naše su opaske u najboljoj namjeri.
Momčad Podravine uvjerljivo do naslova, stoje: Medved, Valjak, Orš nec, Fajt i D. Vađunec.
članovi 'obitelji' Podravina relativno lagano su došli do pobjeda i osvojenih naslova.
Bez dvojbi
Zadovoljni ulaskom u finale mladostaši su se zahvalili publici na podršci
Posebno poglavlje turnira bio je sjajni Damir Vađunec koji je, osim što je bio najbolji strijelac turnira, u finalu nakon isključenja Dine Jambresa obnašao i to sjajno ulogu vra-
Mladostaši sa srebrnim medaljama, stoje: voditelj momčadi Željko Crnković, Havaić, Kolak, Margić, Valenko, Stanko, Grabrovec. Dolje: Horvat, Brlek, Grabarić, Sabol.
RK 'Ludbreg-Mljekara Bohnec' uoči nastavka prvenstvene sezone
Spremni za nastavak
Ludbreški rukometaši intezivno su se pripremali za drugi dio sezone
Rukometaši 'Ludbreg-Mljekare Bohnec' odrađuju jednomjesečno pripremno razdoblje uoči drugog dijela prvenstvene sezone u Trećoj hrvatskoj rukometnoj ligi sjever. U prvom kolu nastavka Ludbrežani gostuju kod ekipe Marofa i tamo očekuju prve bodove s kojima bi se lagano počeli dizati iz udobnosti sredine prema vrhu trećeligaške ljestvice. Pripreme su počele 8. siječnja, a Ludbrežani su krajem siječnja odigrali i prijateljsku pripremnu utakmicu protiv slovenskog drugoligaša 'Arconta' iz Gornje Radgone. Gosti iz Slovenije slavili su u ludbreškoj dvorani 36:32. Ovaj međunarodni ogled bio je dobra provjera, a strijelci za ludbrešku momčad bili su Senečić 9, Ledinski 8, Hrelja 4, Petrošanec 3, dvaput su mrežu go-
stiju zatresli Koprek, Vanja Pišpek i Grgec, a u strijelce su se još upisali Dino Pišpek i Sakač. Nešto više o tijeku pripremnog razdoblja rekao nam je trener Andrija Pišpek: -Na početku priprema intenzivno smo radili u teretani i na parketu dvorane. Dio priprema odnosi se i na stručno usavršavanje jer smo imali intenzivno praćenje svjetskog rukometnog prvenstva, radili analize onoga što smo uočili. Trener Andrija Pišpek očekuje skok Tako smo uživo gledali na ljestvici za dva do tri mjesta nekoliko utakmica u obli-
Bez posebnih igračkih promjena u nastavku prvenstva žnjem Varaždinu, a utakmice naše reprezentacije pratili smo zajedno i organizirano u restoranu ludbreške sportske dvorane. Nadam se da će nam to sve koristiti, da ćemo ono što smo vidjeli znati primijeniti i u našoj igri na parketu. Spremni ulazimo u drugi dio prvenstva. Cilj nam je popraviti naš plasman na tablici za dva do tri mjesta – najavio je Pišpek. Što se tiče novina oko sastava
popularnih 'mljekara' za drugi dio sezone nisu velike. Postojeći igrački kadar je ostao, a aktivirao se Sakač. No, loša je vijest da će zbog teže ozljede mladi Igor Orehovec vjerojatno propustiti i ostatak prvenstvene sezone. Prvi dio sezone Ludbrežani su završili na sedmom mjestu, možda mjesto do dva ispod svojih očekivanja. Drugi dio sezone počinje drugog vikenda u veljači. Neven Jerbić
30. siječnja 2009.
i tako četiri puta
tara. –U Sesvetama sam kao junior Podravca bio i golman, pa je to ostalo u meni. Čestitam svojim suigračima iz ekipe na sjajnim igrama i osvojenom turniru i nadam se da ćemo zajedno imati mnogo uspjeha u predstojećem drugom dijelu sezone, ovog puta na zelenom terenu - objasnio je to Damir. Skromnom Damiru pridodajmo i izjavu Slobodana Sudeca, trenera Podravine nakon osvajanja turnira: -Nije bilo previše dvojbi oko osvajanja ovog naslova. Ipak mi treniramo najviše što se moglo vidjeti na parketu.
šić, Kosir, Jambres, trener Sudec. Donji red: Klekar, Kranjec, M. Vađu-
Ponajbolji Damir Vađunec (10) i vratar Alen Stanko
Veterani Podravine, stoje: Špikić, Herenčić, Pajtak, Laćan, Matijašec, voditelj Ružić. Donji red: Sudec, Havaić, Stunjek, Kočiš i Henec.
Izdvojio bih utakmicu odmah na početku protiv Zadrugara koji nam je do finala zadao najviše muka. Čestitam i Mladosti jer nije mala stvar igrati u finalu turnira na kojem je nastupilo više od 20 ekipa – poručio je Sudec. Najbolji Prvi strijelac turnira bio je Damir Vađunec, naslov najboljeg igrača ponio je također vrlo dobri Mladen Vađunec koji je odigrao polusezonu karijere, ali se i ovoga puta vrlo dobro snašao na parketu. Igre su bile nekako ljepše za oko nego proteklih prvenstva jer ipak lakše je kombinirati sa 4+1. Titula najboljeg golmana pripala je Alenu Stanku iz sigečke Mladosti. Suci su se solidno snašli u futsalu, a posjećenost je bila dobra. Sve će to biti i još bolje. Neven Jerbić
Sport u Osnovnoj školi Ludbreg Školski športski klub 'Ludbreg' nakon uspjeha na županijskom prvenstvu u atletici ostvario je i sjajne rezultate na županijskim natjecanjima u košarci održanim u drugoj polovici siječnja. Velik uspjeh ostvarile su košarkašice Osnovne škole Ludbreg koje su odlično iskoristile domaćinstvo i prednost domaćeg parketa, te su zasluženo osvojile prvo mjesto. Na prvenstvu je sudjelovalo devet ekipa. Ludbrežanke su najprije u prednatjecanju pobijedile ekipe škola iz Jalžabeta i Cestice. U finalu se igrao tromeč s ekipama dviju varaždinskih škola. U prvoj utakmici Ludbreg je savladao Drugu osnovnu školu Varaždin s deset koševa razlike. Potom je istu varaždinsku ekipu uvjerljivo pobijedila i ekipa iz 6. OŠ Varaždin, pa su se u finalu sastale ekipe OŠ Ludbreg i 6. OŠ Varaždin. Bilo je to doista uzbudljivo, neizvjesno, pa i dramatično finale koje je okončano velikim slavljem Ludbrežanki i to nakon dva odigrana produžetka. Naše predstavnice mogle su pobjedu odnijeti već u regularnom dijelu utakmice, ali su gošće tricom u zadnjoj sekundi izborile produžetak. No, nakon dva produ-
SP O R TSK I P R E G LE D
15
Nogometaši Podravina opet na terenu
Punom parom od 1. veljače U igračkom kadru zasad je vrlo malo promjena u odnosu na prethodnu sezonu Nakon prozivke u subotu, 24. siječnja i tri lagana treninga zadnjih siječanjskih dana, za nogometaše Podravine završava uvodni tjedan rada i privikavanja na podlogu. Kako nas je izvijestio trener Slobodan Sudec pripreme punom parom počinju od nedjelje, 1. veljače kako bi momčad potpuno spremna dočekala novu nogometnu sezonu u proljeće u kojoj će Ludbrežani pokušati dohvatiti naslov prvaka Četvrte hrvatske nogometne lige sjever skupine A. U prvoj fazi priprema prvotimci će raditi na izdržljivosti, u drugoj na snazi i brušenju forme, a treća faza odnosi se na taktičko-tehnički dio priprema s uigravanjem momčadi. Tijekom priprema bit će odigrano i desetak pripremnih utakmica. Uključujući treninge i trening-utakmice igrači će raditi pet do šest puta tjedno. Proljetni prvenstveni start najavljen je za 15. ožujka. Do toga će datuma Ludbrežani odigrati desetak pripremnih utakmica. Kako i gdje će se trenirati i igrati
pripremne utakmice ovisi o radovima na gradskom stadionu. Prvi treninzi održani su u Ludbregu, a početkom radova na rušenju starog i na gradnji novog objekta pripreme će se najvjerojatnije prebaciti na teren Plitvice u Selnik. U Podravini zasad nema većih promjena oko igračkog kadra. Novi član Podravine je stoper Goran Malec, dosadašnji kapetan momčadi 'Čakovec'. Želja je dovesti još jednog napadača, ubojitog strijelca. S Podravinom će trenirati i dvojica-trojica mladih igrača klubova ludbreškog kraja odnosno iz juniorskog pogona. Važno je istaći da unatoč nekim najavama zasad nije bilo odlazaka iz Podravine i u klubu se nadaju da će tako i ostati. U pripremnom razdoblju u klubu će raditi 20 igrača. Igrački kadar nije širok, ali prema riječima trenera Slobodana Sudeca dovoljan je za borbu za najviši plasman. Podsjetimo, varaždinska Sloboda ima prednost pred Podravinom šest bodova, a u borbi za naslov ozbiljan kandidat je i Graničar Ellabo iz Kotoribe.
Prva utakmica 7. veljače Svi protivnici za pripremno razdoblje već su poznati. Podravina će provjeravati formu kroz susrete sa županijskim prvoligašima iz više županija, te hrvatskim trećeligašima. Kako se očekuje početak radova na objektu stadiona još nije sigurno gdje će biti odigrane prve pripremne utakmice u kojima je Podravina domaćin protiv dva trećeligaša, Podravca iz Virja i Mladosti iz Preloga, hoće li to biti u Ludbregu ili ipak na terenu u Selniku gdje će Ludbrežani kao domaćini igrati prvenstvene susrete. Evo popisa pripremnih utakmica: 7. veljače - Podravina je domaćin Podravcu (Virje) 14. veljače - Mladost (Prelog), vjerojatno će Ludbrežani biti domaćini 21. veljače gostuje se kod Mladosti u Molvama 24. veljače gostuje se kod Kalinovca 1. ožujka: slovenski trećeligaš Stojnci, zapravo je riječ o drugoj momčadi prvoligaša Drave iz Ptuja. 4. ožujka: Imbriovec, županijski prvoligaš Koprivničko-križevačke županije 8. ožujka, generalka prije starta: Bednja (Beletinec).
Košarkaški uspjesi
Na redu rukomet i nogomet Sportaši u Osnovnoj školi Ludbreg imaju bogat program i u veljači. Nastavlja se natjecanje u rukometu za muške i ženske ekipe, te u nogometu. Natjecanja će najprije biti održana na međuopćinskoj razini na ludbreškom području, a najuspješniji s tih natjecanja izborit će pravo sudjelovanja na županijskom prvenstvu u rukometu i nogometu.
Na postrojavanju u Petrijancu, s desna na lijevo: Matija Slatina, Roberto Belovari, Dario Struški, Matija Ošpuh, Tin Mihalić, Danijel Sačer, Bruno Dijanušić, Marko Kranjec, Mihael Bačani, Mario Kovačić, Ivan Štefanek. žetka pobjeda je zasluženo pripala ludbreškim košarkašicama sa četiri pogotka razlike.
Korak do naslova Ovom pobjedom na županijskom prvenstvu ŠŠK 'Ludbreg' stekao je pravo igranja na poluzavršnici
Pobjednice, gore: Sara Čić, Jelena Jančić, Ines Sewer, Ivana Dežić, dolje: trener Tomica Letina, Mihaela Turek, Martina Štimac i Lea Međimurec. Nedostaju Sara Kolak i Melani Koprek koje u finalu nisu igrale zbog bolesti.
državnog prvenstva u konkurenciji šest županija u Bjelovaru. Vrlo zapažen rezultat ostvarila je i muška košarkaška ekipa ŠŠK 'Ludbreg' osvajanjem drugog mjesta na županijskom prvenstvu koje je održano u Petrijancu. Konkurencija je također bila brojna i kvalitetna jer
je sudjelovalo devet muških ekipa osnovnih škola. Ludbreg je u prednatjecanju pobijedio školske ekipe iz Kneginca i domaćina Petrijanca, pa je ušao u finale gdje su ih čekale ekipe škola iz Ivanca i 4. OŠ Varaždin. U prvoj utakmici finalnog tromeča Ludbreg
je savladao vršnjake iz Ivanca, ali je tada ekipa varaždinske škole dobila oba susreta protiv Ludbrega i Ivanca i osvojila županijski naslov ispred ludbreških košarkaša. Trener obje košarkaške ekipe je učitelj Tomica Letina. Treba reći da su košarkaši ŠŠK Ludbreg osvajanjem drugog mjesta nastavili sjajan niz prijašnjih školskih generacija koje su čak deset puta osvajale županijska prvenstva. Samo u posljednje tri godine Ludbreg je osvojio jedno prvo i dva druga mjesta, pa je očito da se ne treba brinuti za budućnost košarke u Ludbregu. I dalje dolaze mladi nadareni dječaci koji nastavljaju ludbrešku košarkašku priču.
16
30. siječnja 2009.
Pozdravlja vas – Ivano
ŠALJITE FOTKE!
Zima
Ivano je rado pristao na fotku za Ludbreške novine s našim urednikom 'Nisam siguran da ću zbog ozljede igrati, samo se nadam'. Na sreću svih nas sportskih zaljubljenika najbolji svjetski rukometaš ipak je zaigrao i pomogao našoj reprezentaciji. A mi pak smo čekali pogodnu prigodu, kao što je ova kada je Hrvatska domaćin najboljim reprezentacijama svijeta, za objavu ove fotografije. A bio je to sasvim slučajni susret s Ivanom Balićem u
vrijeme kad još nije niti počela njegova rehabilitacija kako bi za liječnici pripremili za naporne utakmice. Tako smo ga upoznali sasvim slučajno prigodom posjeta jednom događaju u našoj široj okolici. Onima koji ga nisu imali sreće upoznati možemo reći da je naš rukometni virtuoz sasvim običan, vrlo susretljiv i pristupačan, dobrodušan mladić, ni traga aroganciji. I vrlo je duhovit:
Ludbreg opet na HTV-u 3. veljače Ludbreg će ovih dana ponovno biti u središtu pozornosti jedne emisije Hrvatske televizije. Nakon emisija ‘30 u hladu’ i ‘Lijepom našom’ sada će i veći dio emisije ‘Hrvatska uživo’ biti emitiran iz našeg grada. Gledateljima ‘nacionalke’ predstavit će se život u Ludbregu, njegove znamenitosti, potencijali, gospodarske prilike, ludbreška prigradska naselja, gradske udruge. Gosti emisije bit će dužnosnici grada, gradskih ustanova, udruga, gospodarstvenici i drugi. Emisija ‘Hrvatska uživo’ koja se emitira iz Ludbrega bit će na Prvom programu Hrvatske televizije u utorak, 3. veljače u terminu od 16,10 do 17,30 sati.
-Hoće vaši tamo znat' tko je tko fotki? Dakako, urednik naših novina iskoristio je privilegiju za foto s najbolji svjetskim rukometašem. Drugom članu novinarske ekipe iz Ludbrega Nevenu Jerbiću pripala je također prava počast – snimiti dvojac! A na kraju kratkog susreta: -Svima u Ludbregu i čitateljima 'Ludbreških novina' puno pozdrava – poručio je Ivano, genijalac rukometne igre.
Hirovita zima. Najprije niske temperature, pa povremene, rijetke i sitne snježne pahulje podsjetile su nas kako izgleda prava zimska idila. Pa onda puno kiše i temperature od desetak stupnjeva u plusu, a za Vincekovo i kraj siječnja opet malo snijega. A snijeg je uvijek izazovni motiv za lijepu fotografiju. Zato objavljujemo uratke snimljene prošle zime koja nas je obdarila obilnim snijegom u prosincu. Autori su Tomica Letina i Aleksandar Horvat iz Ludbrega. Tomica je snimio niz dnevnih snježnih motiva, a Aleksandru je bio pravi izazov noćna snimka trga u pravoj snježnoj mećavi. Pozivamo vas da nam šaljete vlastite digitalne fotografije, moraju biti dobre, zanimljive ili neobične. Naša e-mail adresa: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr Vaše fotografije svakako ćemo objaviti na našim stranicama.
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 1. veljače – Karantena (horor)
Snimajući tv-emisiju o ljudima koji rade dok ostatak svijeta spava, novinarka Angela i snimatelj Scott prate noćnu smjenu dvojice vatrogasaca. Nakon što cijela večer prođe nezanimljivo, hitan poziv odvede ih do stambene zgrade u centru gdje su već policajci, a iz zgrade se čuju jezivi krici. U zgradi ih napadne starica poprskana krvlju koristeći se zubima...
15. veljače – Australija (avantura, drama, ratni)
Engleska aristokratkinja Lady Sarah Ashley unatoč braku bez ljubavi i potomstva putuje na udaljeni kontinent u potragu za svojim suprugom za kojeg je uvjerena da je vara i želi se s njime suočiti. No, tamo se uskoro našla usred nemira i prave avanture...
22. veljače – Spaliti nakon čitanja (komedija)
Psovački nastrojen analitičar CIA-e Osbourne Cox daje otkaz zbog problema s pićem. Kao operativac CIA-e upoznat je s mnogim stvarima i raznim tajnama. Kad Ozzyja otpuste on odluči razotkriti brojne dobro čuvane tajne iz svoje branše i o svom životu u CIA-i želi napisati memoare. Projekcije svih filmova u kinu Ludbreg počinju u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
NEHOTIýNA MJESTO POGREŠKA NEDALEKO OSIJEKA
ŽENSKO IME
NIZOZEM. JEDRILICA S RAVNIM DNOM
VRSTA RAKIJE
ZIMZELENI POLUNAMETNIK NA STABLIMA
PRNJA, DRONJAK
DESETINA, POREZ NA ZEMLJU (TUR.)
UNAPRIJED REûI, PRETKAZATI ASSOCIATED PRESS
KOŠARKAŠKI KLUB
AUTOR: ANTUN GOLUBIû
PATI OD PADAVICE, ŽENSKO IME, NI NA KOJI EPILEPTIILONKA NAýIN ýAR
KISIK
MUŠKO IME
TAJNA VOJNA ORGANIZ. U FRANCUS.
RADIJUS POVJESN. STAROG RIMA
SUMPOR
MUŠKO IME, JOSIP
JAPANSKI POLITIýAR
MJESTO ODRŽAV. „SNJEŽNE KRALJICE“
BEZREPCI, ŽABE
ŽIVI U STANU
SUPROTNI VEZNIK
OTOPLITI S JUGA
ýARAPE KOJE SEŽU DO KOLJENA
TRENUTNO NAŠA NAJBOLJA SLALOMAŠICA ZATVARATI PROIZVODE TEHNIKOM VAKUUMA
TREûI SAMOGLASNIK
8. veljače – Maturanti III (komedija)
Ljubavni par košarkaš Troy, štreberica Gabriella i njihovi prijatelji sada su maturanti. Postaju svjesni kako se nemilosrdno približava trenutak rastanka jer nakon mature uskoro će ih razdvojiti upisi na različite fakultete. Počinju pripreme i za proljetni mjuzikl u kojem će pokazati sve što ih muči – iskustva, nade i strahove o budućnosti. ..
Aleksandar Horvat: Trg pod rasvjetom u mećavi SKIJAŠKI AS NA SLICI
Izrada maski
Likovno udruženje Ludbreg u sklopu manifestacije Ludbreškog fašnika organizira likovnu stvaraonicu izrade fašničkih maski, a održat će se u subotu 14. veljače u 15 sati u prostorijama udruženja. Na stvaraonici će se izrađivati maske od kaširanog papira i gipsa.
Tomica Letina: Dvorac u snježnoj idili
ýLAN
OŽEGNUTI
ELEMENT CJELINE
RIJEKA U KONGU ITALIJA SINIŠA SVILAN
DALEKI KONTINENT
RASTRESENOST
RJEýNIK
AD ACTA
RODNA KUûA PRIRODNI LOGARITAM
OPEN JOURNAL SYSTEMS
SVRŠETAK ŠAHOVSKE PARTIJE