Ln 27

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 01. LIPNJA 2009.

BROJ 27 / GODINA IV.

LOKALNI IZBORI 2009.

Što Ludbregu donose rezultati ovih lokalnih izbora?

/str. 3./

Reportaža:

13. Izložba cvijeća na trgu /str. 8.- 9./

Dan centra svijeta:

Vukovar u Ludbregu

Župna crkva:

Radovi na cinktoru /str. 13./

Krobot i Hajsok na čelu grada S P O R T

/str. 4.- 5./

Nogomet:

Podravini opet županijski kup /str. 15./

2

A KT U A L N O

IZDVOJENO

Asfalt od Slokovca do Globočeca Početkom lipnja očekuje se početak radova na modernizaciji lokalne ceste od Slokovca do Globočeca. Radi se o asfaltiranju 1.100 metara duge ceste, a ugovoreno je asfaltiranje kolnika širine 5 metara. Inače, to je posljednja lokalna cesta na području Grada Ludbrega s makadamskom podlogom odnosno jedina je bez asfaltne podloge.

Grad Ludbreg već je potpisao dogovoreni sporazumu o sufinanciranju, a očekuje se da će to u najskorije vrijeme učiniti Varaždinska županija i ŽUC. Ukupna vrijednost investicije iznosi nešto više od 512.000 kuna. Inače, 60 posto vrijednosti investicije ili 307.000 kuna treba osigurati Županijska uprave za ceste Varaždin, zatim Varaždinska županija 77.000 kuna ili 15 posto, a obveza Grada Ludbrega koja će se realizirati preko tvrtke ‘Lukom’ iznosi 128.103 kuna što je 25 posto učešća Ludbrega u ovoj investiciji. ŽUC Varaždinske županije već je proveo postupak javne nabave i za izvođača radova odabrano je Poduzeće za ceste Varaždin.

Asfaltiranje s posebnim nestrpljenjem očekuju žitelji Slokovca i Globočeca, te drugih naselja u okolici koji se cestom koriste za dolazak do poljoprivrednih parcela, kao i do vinograda iznad Globočeca odnosno Ludbrega. No, ovom se cestom žitelji prigradskih naselja koriste i kao najkraćim pravcem za put prema Koprivnici, te obrnutim smjerom prema bukovečkom području i dalje.

Ponuda za gradnju Tijekom postupka javne nabave na adresu grada u predviđenom je roku stiglo osam ponuda zainteresiranih tvrtki za izvođenje radova na gradnji novog objekta na stadionu Podravine. Grad Ludbreg je u natječaju precizirao izvršavanje obveza prema budućem izvođaču radova u roku od tri godine. Inače, Grad Ludbreg je od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBPOR) zatražio odgodu otplate kreditnih obveza kojim se plaćaju redovite rate za sportsku dvoranu kako bi se lakše premostilo zatvaranje financijske konstrukcije za gradnju objekta Podravine.

U gradskoj upravi ističu da će, s obzirom na vrijednost investicije i nove zakonske odredbe o ovlastima izvršne i predstavničke vlasti jedinica lokalne samouprave, odluku o izboru izvođača radova donijeti novi sastav Gradskog vijeća Ludbrega.

Ludbreški prvopričesnici

Pričest je vrhunac svih sakramenata jer se u tom sakramentu susrećemo sa živim Isusom. Isus je na posljednjoj večeri ustanovio svetu pričest i u liku kruha i vina ostavio svoje tijelo i krv za hranu našoj duši. U pričesti primamo živog Isusa u liku kruha.

Na svečanosti tijekom svibnja na svetištu Predragocjene krvi Kristove sakrament svete pričesti primila su 72 učenika trećih razreda Osnovne škole Ludbreg.

-Priprava za prvu pričest odvija se na školskom i župnom vjeronauku gdje djeca uče o sakramentima, ispovi-

jedi koja se prima prije pričesti. Djeca koja polaze školski vjeronauk upoznaju Isusa, a ona koja dolaze i na župni vjeronauk žele živjeti kao Kristovi prijatelji jer je on svakodnevno prisutan u crkvi. Oni koji žele na pričest obavezno sudjeluju i na nedjeljnom euharistijskom slavlju – rekla je časna sestra Klaudija koja je pripremala prvopričesnike za primanje sakramenta.

Znak ovogodišnjih prvopričesnika je dobri pastir – Isus.

-Mi smo svi njegovo stado koje on voli, pazi i štiti, svojim štapom otklanja zlo te nas uzima u stado ako

01. lipnja 2009.

Svečanu misu za prvopričesnike na svetištu predvodio je ludbreški župnik prečasni Josip Đurkan netko od nas posrne. Za pričest se treba dobro pripremiti i kasnije nastaviti to živjeti jer ona inače nema smisla. Roditelji trebaju biti oslonac djeci i ohrabrivati ih da kroz život ostanu vjerni Bogu, slijede pravi životni put - rekla je č.s. Klaudija.

Svečanu svetu misu na svetištu predvodio je prečasni Josip Đurkan koji je naglasio kako bijela boja koju nose prvopričesnici označava čistoću, nevina i čista srca, bez grijeha na dan primanja prve pričesti i da je Bog taj prisutan u ovom svetom činu. (mh)

Nezaposlenost raste još samo u Ludbregu Šesti mjesec zaredom raste broj nezaposlenih radnika evidentiranih pri ludbreškoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Varaždin koji je dosegao brojku od 1.202 nezaposlene osobe.

Vrlo je zanimljiv podatak da u svim ispostavama Područne službe Varaždin bilježe manje nezaposlenih nego krajem ožujka, izuzev, nažalost,

u ludbreškoj ispostavi. Naime, 30. travnja na području cijele Područne službe Varaždin evidentirano je 7.927 nezaposlenih, a to je za 59 osoba manje nego krajem ožujka, dakle, u ostalim ispostavama u županiji manje je nezaposlenih nego mjesec dana ranije. No, poslodavci prijavljuju sve manji broj potreba za radnicima.

Od 1.202 nezaposlene osobe pri

ludbreškoj ispostavi prebivalište na području Ludbrega imaju 564 nezaposlena radnika, na općinu Sveti Đurđ otpada 263, općinu Martijanec 217, na općinu Mali Bukovec 117, te 41 nezaposlena osoba s prebivalištem na području općine Veliki Bukovec. Broj nezaposlenih u Ludbregu i susjednim općinama sustavno raste još od prošlog listopada kada je evidentirano

975 nezaposlenih, zatim u studenome 993, u prosincu 1.017, u siječnju 1.082, veljači 1.130, u ožujku 1.180, te krajem travnja 1.202 nezaposlene osobe.

Prema zakonskim odredbama o pravima za vrijeme nezaposlenosti novčanu naknadu prima 626 osoba pri Ispostavi Ludbreg, a prosječna naknada za travanj iznosila je 1.471,25 kuna.

Begonije do Radićeve biste

Zbog obilne kiše prethodnog dana na cvjetnom otoku ostali su duboki tragovi vozila

Vozilom preko cvjetnjaka Eto novog primjera kako se 'čuvaju' nasadi, cvijeće koje uljepšava gradske površine. Ujutro 28. svibnja probuđeni grad dočekali su tragovi vožnje kroz cvjetni otok na rotoru kod Frankopanske, Petra Zrinskog i Ulice Vatroslava Lisinskog. Po svemu sudeći, vozač je iz Frankopanske iz pravca Varaždina dolazio na rotor. Je li riječ o neopreznom vozaču koji zbog prebrze vožnje nije

mogao kontrolirati vozilo i prošao kroz cvjetnjak ili pak o namjeri da se nešto uništi za što se koristi izraz vandalizam?

Rezultat je isti- uništeni nasad cvijeća. U 'Lukomu' kažu da se to često, zapravo prečesto događa u gradu.

-Kao da pojedincima nije u interesu da Ludbreg izleda lijepo – kažu u 'Lukomu'.

Sredinom svibnja navršilo se točno pet godina otkako je u parku kod ureda gradske uprave u Ludbregu postavljena bista Stjepana Radića. Djelatnike 'Lukoma' zatekli smo kako u cvjetnjacima uz spomenik sade cvijeće. Uz spomenik su posađene crvene begonije.

No, djelatnici 'Lukoma' redovito 'glancaju' bistu i postolje. Nažalost, niti Svježe begonije uz spomenik, te čišćebista jednog od velikana nje Radićeve biste hrvatske političke povijesti nije pošteđena povremenog udara godine u izbornom kotaru Ludbreg! onih koji misle da trebaju nešto doda- Umro je 8. kolovoza 1928. od posljeti ili jednostavno nagrditi spomenik. dica atentata u beogradskoj NarodMožda je riječ o nepoznavanju noj skupštini na njega i još dvojicu hrvatske povijesti, tome što je on zastupnika HSS-a zbog borbe za hrznačio za hrvatski narod u borbi vatske interese u tadašnjoj tvorevini. protiv tadašnje velikosprske hegeSpomenik Radiću u Ludbregu monije. Tek za podsjetnik - Stjepan podigla je Županijska organizacija je s bratom Antunom Radićem 1904. HSS-a Varaždinske županije 2004. godine osnovao Hrvatsku pučku se- godine povodom stote obljetnice ljačku stranku, bio njen prvi pred- osnutka HSS-a i u spomen na njesjednik. U Hrvatski sabor prvi puta gov prvi izbor u Hrvatski sabor kao je Stjepan Radić bio izabran 1908. kandidata kotara Ludbreg.

Kroz Sigečak - lokalna cesta Dosad nerazvrstana cesta LudbregVinogradi Ludbreški - Sigečak - Globočec dobila je novi status i prekategorizirana je u lokalnu cestu. Novom prekategorizacijom omogućit će se brža i lakša modernizacija, prvenstveno će se lakše zaokružiti financijska konstrukcija, a radovi bi se trebali financirati iz vanjskih izvora.

Ova 2.480 metara duga cesta koja povezuje Vinograde Ludbreške s Globočecom i Ludbregom dosad je bila u nadležnosti Grada Ludbrega, dakle, imala je kategoriju nerazvrstane ceste. Nalazi se i na relativno zahtjevnom terenu u ludbreškom vinogorju što je poseban problem u jesensko-zimskom dijelu godine.

Hrvatske ceste odobrile su zahtjev

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak

koji su tijekom prošlih mjeseci zajednički podnijeli Grad Ludbreg, Županijska uprava za ceste Varaždin i Varaždinska županija, pa će u novoj Odluci o razvrstavanju javnih cesta na području Varaždinske županije sada ova cesta biti uvrštena u popis lokalnih, a to znači da briga o

njezinom uređenju, održavanju i modernizaciji prelazi u nadležnost županije.

Za očekivati je da će se modernizacijom ceste puno bolje spojiti naselja i vinogorje, ali i da će pridonijeti u skorijoj budućnosti boljoj i bržoj turističkoj ponudi Ludbrega.

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

LOKALNI IZBORI Žitelji Ludbrega 31. svibnja izabrali novu izvršnu vlast

Marijan Krobot gradonačelnik, Božidar Hajsok zamjenik gradonačelnika

Ludbreg je dobio novu izvršnu vlast. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Ludbrega objavilo je da za gradonačelnika Ludbrega izabran je Marijan Krobot (SDP), a za zamjenika gradonačelnika Božidar Hajsok (HNS), dvojac predlagatelja SDP-HNS-a. Krobot i Hajsok dobili su 1.692 glasova ili 51,34 posto. U tijesnom drugom izbornom krugu nezavisni kandidat za gradonačelnika Ivan Lončarić i Antun Novota za njegovog zamjenika dobili su 1.564 glasova 47,45 posto. U drugom krugu glasovalo je 3.296 od ukupno 7.420 birača što je 44,42 posto.

U zajedničkom izbornom stožeru SDP-a i HNS-a čiji su

Lokalni izbori 2009.

2009.

lideri zapravo bili i kandidati za izvršne funkcije, zavladalo je veselje čim su stranački promatrači javili o rezultatima s biračkih mjesta s najviše birača, a pobjednicima u neizvjesnoj utrci za nositelje izvršnih funkcija u gradu među prvima je čestitka stigla iz suparničkog stožera Ivana Lončarića.

-Zahvalio bih se svih biračima koji i u prvom i sada u drugoj krugu izašli na izbore i dali nam povjerenje. Ponovit ću da imamo jasan program kojeg smo biračima-građanima predstavili tijekom promidžbe i uvjereni smo da ćemo ga u potpunosti realizirati, dakako, uz pomoć građana

Ludbrega – kratko je izjavio novi gradonačelnik Marijan Krobot.

Krobotu će, ovo biti drugi mandat na čelu grada, već je obnašao dužnost gradonačelnika od 2001. do 2005. godine. Značajnu ulogu u vođenju grada opet će imati i HNS. -Hvala građanima, Ludbreg se vraća ili bolje rečeno, ide na bolje, naš grad to apsolutno i zaslužuje.

Svima koji mogu, znaju i žele pomoću gradu ponudit ćemo suradnju – poručio je Božidar Hajsok.

Izbornom slavlju SDP-a i HNS-a posljednje svibanjske večeri pridružio se i Predrag Štromar, novoizabrani varaždinski župan.

Marijanu Krobotu prve čestitke od kćerke i unuke

Što je pokazao 17. svibnja?

Za temeljitiju analizu izbornih rezultata na razini Grada Ludbrega svakako bi trebalo podsjetiti i na rezultate koje su političke stranke postizale otkako je Ludbreg dobio status grada. Opet postavlja se upit koliko bi takva analiza bila realna s obzirom na nove međustranačke dogovore ili konkretne potpisane sporazume među njima. Kao i za izbore 2005. stvorile su se koalicije, ali su stranački savezi za glasovanje 17. svibnja sada ipak bili bitno drugačiji.

Na lokalnim izborima 2005. godine SDP je išao samostalno, a HDZ u koaliciji s DC-om. Ovi tradicionalni suparnici tada su dobili snažnu treću političku opciju u koaliciji liste HNS-HSLS-SHUS. HSS je tada na izbore je izašao samostalno, ali je bio priklonjen lijevoj opciji. Najviše vijećničkih mjesta 2005. godine, čak 5, dobila je lista SDP-a. Jedno vijećničko mjesto manje tada su od glasača dobile liste HDZ-DC, kao i lista HNS-HSLS-SHUS. Broj od 15 gradskih vijećnika s dva mjesta popunila je i lista HSS-a. No, iako je imao najviše vijećnika SDP nije dao gradonačelnika koji se tada birao iz redova vijećnika. Poslijeizbornu suradnju potpisali su tada HDZ-DC s listom HNS-HSLS-SHUS i gradonačelničko mjesto preuzeo je HNS.

Što se promijenilo?

Valjalo bi podsjetiti da su se na političkoj pozornici grada važne promjene dogodile 2007. godine koje su dovele do novih odnosa u predstavničkom tijelu, ali i promjenu u izvršnoj gradskoj vlasti početkom travnja iste godine. Nadalje, nakon parlamentarnih izbora krajem 2007. godine došlo je do stvaranja novih političkih saveza, primjerice, HDZ-a i HSS-a.

Na ludbreškoj lokalnoj razini sada se uglavnom preslikala stranačka suradnja s nacionalne razine.

Tako smo i za ove lokalne izbore dobili nove saveze.

Kako nakon 17. svibnja izgleda dioba mjesta u Gradskom vijeću Ludbrega? Od sedam kandidacijskih listi njih pet je ostvarilo izborni prag. U diobi mjesta u Gradskom vijeću sudjeluju: SDP sa 4 vijećnička mjesta, HDZ također sa 4, HNS-

Na birališta je izašlo 4.102 građana ili gotovo 800 birača više nego prije četiri godine

Koalicijski sporazum o suradnji lideri stranaka potpisali su 27. travnja: s lijeva Antun Križanić (HSS), Slavko Blagaj (HDZ), Željko Špoljarić (DC) i Dražen Hiržin (HSLS) SHUS 3, Nezavisna gradska lista 3 i HSS jedno vijećničko mjesto. Lista SDP-a dobila je 21,94 posto, HDZ 21,89 posto, Nezavisna gradska lista 21,19 posto, HNS-SHUS 19,82 posto, a HSS-a 8,10 posto glasova. Ispod izbornog praga ostali su HSP 3,71 posto što ipak u Ludbregu i nije posebno iznenađenje, te HSU s 3,34 posto glasova koji je izgleda pogriješio s odlukom o samostalnom izlasku na izbore. Važan je podatak da su na birališta 17. svibnja izašla ukupno 4.102 građana Ludbrega od 7.419 upisanih u biračke popise ili 55,29 posto što je vrlo dobar odaziv. Naime, prije četiri godine lokalnu vlast biralo je gotovo 800 birača manje nego sada ili otprilike 10 posto.

Analiza Stranke-predlagači kandidata i listi u ocjeni rezultata izbora u pra-

je dobio 878 glasova što je napredak u odnosu na 712 prije četiri godine.

No, njihov kandidat za gradonačelnika nije prošao prvi izborni krug.

SDP je sada dobio 880 glasova, a prije četiri godine 25 glasova više.

HNS je sada dobio 795 glasova, a 870 prije četiri godine. Sigurno je na to utjecala činjenica da su s nezavisnom listom na izborima pojavili nezadovoljni lijevog bloka i oduzeli dio glasova, dakle, nezavisna lista ipak je poljuljala stabilnost biračkog tijela ovih stranka. No, s druge strane dvojac SDP-HNS uvjerljivo je ušao u drugi krug gradonačelničkih izbora, te ih na koncu i dobio. HSS je, nema dvojbe, u krizi. Ova stranka oduvijek je u Ludbregu imala značajnu ulogu, bila čimbenik u odlučivanju čak i o prvom čelniku grada. No, HSS sustavno gubi biračko tijelo, 2001. imao je tri vijećnika, 2005. godine pao je na dva, a sada ima tek jednog vijećnika, te bi za četiri godine mogao postati marginalna stranka. Ili možda Ludbreg u potpunosti poprima značajke urbane sredine, pa biračima ruralni programi nisu toliko važni. Nezavisna lista svakako može biti zadovoljna rezultatima, podsjetimo da je i prije osam godina vrlo dobar uspjeh ostvarila još jedna nezavisna lista, doduše, ona je bila bez političkih repova.

Konstituiranje

S biračkog mjesta u Selniku 17. svibnja vilu nisu dovoljno objektivni. Nama se čini da gotovo svi imaju razloga za zadovoljstvo, ali isto tako i za za-

brinutost. Samo je lista HDZ-a s zadržala isti broj odnosno četiri vijećnika odnosu na 2005. godinu. HDZ

Čelnik Središnjeg ureda državne uprave ili osoba koju on ovlasti sazvat će konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća u roku 30 dana od dana objave izbornih rezultata. Preuranjeno je objaviti sastav vijećnika jer će na prvoj sjednici sigurno biti ostavki ili će neki za svoje mandate zatražiti status mirovanja. Stranke sa svojih lista mogu odrediti bilo kojeg kandidata za vijećnika. No, s nezavisne liste ide drugačije, ako netko podnese ostavku ili stavi vijećnički mandat u mirovanje u vijeće ulazi idući kandidat s liste prema rednom broju. Dakle, tek na konstituirajućoj sjednici bit će poznat stvarni sastav gradskih vijećnika koji će započeti radom u četverogodišnjem mandatu.

4

R EP O R T A Ž A

01. lipnja 2009.

Uz završnu proslavu Dana centra svijeta

Vukovar na krug centra svijeta Slikarske snage Vukovara na ludbreškoj pozornici – Anđelka

Slikari U Ludbreg su stigli i vukovarski likovnjaci, članovi Hrvatskog likovnog udruženja ‘Vukovar’. Društvo ima dvadesetak članova, a u našem gradu njihovi predstavnici bili su Anđelka, Tomislav i Vera. Smjestili su se na pozornici na trgu, pa su posjetitelji programa lako mogli vidjeti kako su vukovarski umjetnici, inspirirani viđenim, stvarali svoja djela.

-Često putujemo, ali u Ludbregu smo po prvi puta i nadamo se da to i nije naš posljednji dolazak k vama. Impresionirani smo vašim gradom i ovdje nam je jako lijepo – istaknula je Vera Karamijatović.

Vera

Najmlađi gosti koji su stigli iz Vukovara - Kiara i Matej

Nastupili su HKGD 'Dunav', 'Vukovarski golubići', slikari, a na trgu su se dijelili medenjake i licitarska srca Tomislav

Potpisi na sporazum o turističkoj suradnji

Znate li kolika je udaljenost između Ludbrega i Vukovara? Točno 226 km. Potvrđuje to i nova, sjajna pločica s imenom grada s istoka Slavonije koja od 9. svibnja, krasi krugove centra svijeta na središnjem gradskom trgu. Pločica Vukovara dobila je svoje mjesto na krugovima centra svijeta u društvu ostalih s imenima gradova – Huma, Tržiča, Varaždina, Rijeke, Koprivnice, Križevaca, Varaždinskih Toplica, Čakovca, Vinkovaca i Zagreba.

Ludbreg je tako dočekao dan kada će se i ovako simbolično povezati s gradom koji je ostavio najdublji trag u novijoj hrvatskoj povijesti.

Najčvršća veza između dva grada ludbreški su branitelji herojskog grada. Tada aktualni gradonačelnik Ivan Lončarić i Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice Ludbrega naglasili su kako je Ludbreg iznimno radostan i neizmjerno ponosan što mu je Vukovar novi grad-prijatelj.

A vukovarski glazbenici, slikari, mališani, predstavili su svoj grad, kao što nalaže običaj svakog novog grada prijatelja. Vukovarci su u cen-

Ivan Lončarić u ime Ludbrega i Vladimir Emedi u ime Vukovara najprije su potpisali povelju o prijateljstvu ….. tru svijeta pokazali dio vrlo bogate kulturne baštine i povijesti svojega grada. Nastupili su članovi Hrvatskog kulturno-glazbenog društva ‘Dunav’, dječji zbor ‘Vukovarski golubići’, predstavili su se članovi likovne udruge, Društvo ‘Hrvatska žena’ pripremila je suvenire koji su se dijelili na trgu – medenjake u obliku vukovarske golubice, jednog od simbola grada, te licitarska srca.

Pun trg posjetitelja i gostiju, uz istovremeno ozračje ljepote i mirisa cvijeća s ludbreške izložbe, svakako je bio jedinstven doživljaj.

Suradnju nastaviti Program gostiju organizira Turistička zajednica Vukovara. Direktorica vukovarskog Turističkog ureda još je dan ranije doputovala u Ludbreg. Inače, Vukovarcima su se malo

R EP O R T A Ž A

01. lipnja 2009.

5

ovima Vukovarski golubići – dječji zbor iz grada-heroja

Vukovarski golubići Dječji pjevački zbor ‘Vukovarski golubići’ djeluje pod ravnanjem profesorice Dubravke Lemac.

Osnovan je prije osam godina i imaju iza sebe dvjestotinjak nastupa diljem lijepe naše i izvan granica. Ludbrežanima su se predstavili svojim autorskim pjesmama.

-Pjesme su dječje tematike ili o našem gradu. Dosad smo izdali dva CD-a, primili smo i razne nagrade nastupajući na festivalima – rekla nam je prof. Dubravka Lemac.

Zbor okuplja 50-ak članova.

Posebnu pozornost pobudili su najmlađi među njima i u slavonskim narodnim nošnjama - četverogodišnja Kiara i Matej. Želja za druženjem s vršnjacima i ljubav prema pjesmi jača je i od bolesti male Ane koja je stigla u Ludbreg i

Naše ‘golubice’ Ena i Kristina sa zborom nastupila u invalidskim kolicima. Članice zbora, otkrile su nam svoje dojmove o našem gradu: -Drago nam je da smo u Ludbregu. Prvi puta smo ovdje i jako nam je lijepo. Posebno nam se sviđa prekrasna priroda, zelenilo i cvijeće – kazale su Ena (7) i Kristina (10).

HKGD ‘Dunav’

poklopili termini jer početkom svibnja obilježavaju i slave Dan grada Vukovara.

-Zadovoljna sam s našim programom kojim smo se predstavili kod vas. Ali, nadam se da je da je ovo tek pravi početak suradnje naših gradova. Premalo je bilo vremena da se sada odmah bolje upoznamo i možda dogovorimo kako dalje surađivati, jer na ovome sigurno ne treba stati – rekla nam je Jasna Babić, direktorica Turističkog ureda Vukovara.

Ona je jedina iz Vukovara koja je dva dana boravila u Ludbregu, pa smo je pitali za dojmove: -Malo sam stigla razgledati grad u društvu Ivanke Milak iz vašeg Udruženja obrtnika. Ludbreg je prekrasan, vrlo lijep grad i sve se može obići pješice. Ja baš volim male gradove jer je ozračje nekako drugačije i lakše ga upoznate, nema velike gužve. Da, kod vas je predivna i pitoma priroda. Doista sam uživala. Želja mi je opet doći i da u miru razgledam grad i sve vaše znamenitosti koje sada nisam uspjela vidjeti zbog kratkog vremena - rekla nam je Jasna Babić.

Povelja i pločica Vukovar i Ludbreg sada su i službeno povezani. Na to ih obvezuje Povelja o prijateljstvu i suradnji

Tamburaši iz HKGD ‘Dunav’ Hrvatsko kulturno-glazbeno društvo počiva na 142 godine dugoj tradiciji od osnivanja. Povratkom u grad po završetku rata, Vukovarci su obnovili tradiciju njegovanja kulturne baštine kroz rad folklora, tamburaške sekcije, dječjeg zbora. U društvu djeluje ukupno šest sekcija.

-Redovito sudjeluju u svim važnijim manifestacijama grada, a i prezentiraju baštinu vukovarskog kraja u ostalim dijelovima naše domovine i izvan granica. Drago nam je što

smo potpisali 'Povelju prijateljstva' s Ludbregom i što se naša pločica našla na krugovima centra svijeta. To je simboličan čin, ali je ujedno garancija da će se prijateljstvo Ludbrega i Vukovara nastaviti. Mislim da je sada obostrana obveza dvaju gradova da kroz kulturu, manifestacije i podršku mladim ljudima zajedno surađuju u budućnosti – rekao nam je Zlatko Hegeduš, predsjednik HKGD 'Dunav', ujedno i pročelnik za društvene djelatnosti grada Vukovara.

….a zatim su udruženim snagama ‘šarafcigerima’ postavili pločicu Vukovara na krugove centra svijeta koju su potpisali predstavnici dvaju gradova i turističkih zajednica, uz nazočnost i ovjeru gradskog notara.

Dakako, posebno svečani i atraktivni trenutak bilo je postavljanje pločice s imenom Vukovara. Tu složenu zadaću odradili su Vladimir Emedi u ime Vukovara i Ivan Lončarić, predstavnik grada Ludbrega. Za kraj programa razmjena poklona i zdravica iskričavim ludbreškim vinom naše zaštitnice Ludberge, koje teče iz gradske fontane.

Završna proslava Dana centra

svijeta i ovoga je puta održana u ‘cvjetnom okružju’ na gradskom trgu, u ozračju grada Vukovara.

Dobrodošlicu Vukovaru poželjeli su Puhački orkestar Ludbrega i Ludbreške mažoretkinje, a povorku s gostima i domaćinima predvodili su ludbreški izviđači.

Završnu proslavu Dana centra svijeta organizirali su Turistička zajednica Ludbrega i Grad Ludbreg.

Pripremili: Ana Havaić i Darko Skupnjak

Ludbreški branitelji Vukovara Dražen Mezga i Dragec Kladić dobili su od malog Mateja na poklon vukovarsku golubicu

6

S A S V I H ST R A N A

Potpuna primjena Zakona o uporabi duhanskih proizvoda

01. lipnja 2009.

Lokali pusti, terase pune

Ugostitelji se tuže na osjetni pad prometa, a pribojavaju se jeseni i zime bez terasa Pušači i ugostitelji Ludbrega poštuju 'Pušački zakon'. Potvrdio nam je to obilazak nekoliko ludbreških ugostiteljskih objekata. Otkako je početkom svibnja stupila na snagu potpuna zabrana pušenja i u ugostiteljskim objektima, pušače se može vidjeti uglavnom samo na terasama.

Naime, vlasnici objekata barem zasad nisu napravili građevinske preinake kako bi u lokalima odvojili posebnu prostoriju za pušače iako se i u njima ne smije posluživati niti hrana niti piće. Činjenica je da su ugostitelji računali na toplo vrijeme i terase otvorene do kraja ljeta, pa još imaju vremena za radove u lokalima. No, problem je što dio lokala nema uvjeta izvesti građevinske radove kako bi se fizički odvojila prostorija za pušače. Neizvjesnost Ugostitelji ističu kako je prvi, makar proljetni mjesec potpune primjene zakona, pokazao da je opravdana

Skupni podaci U ludbreške ugostiteljske objekte, kažu vlasnici, dolazili su sanitarni inspektori Uprave za sanitarnu inspekciju. Iako nam je bila namjera izvijestiti što su utvrdili inspektori na području Ludbrega od Uprave za sanitarnu inspekciju iz Zagreba, koja je jedina ovlaštena iznositi podatke u javnost doznali smo samo skupne podatke. U nadzoru nad provedbom Zakona o ograničenju uporabe duhanskih proizvoda do 24. svibnja provedena su 6024 inspekcijska nadzora zbog ‘pušačkog zakona’. Izrečeno je 9 mandatnih kazni i sačinjena 4 optužna prijedloga – ističe se u priopćenju koje smo dobili od Uprave za sanitarnu inspekciju.

Druga polovica svibnja na 30-ak stupnjeva - pušači opet vani, a u unutrašnjosti lokala nije bilo ni žive duše

Fotografija je snimljena 14. svibnja oko 8 sati - jutarnja kava na terasi na svega 10-ak stupnjeva nije smetala pušačima koji su se opremili odjećom s dugim rukavima njihova bojazan kako će zakon već sada ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje. Pitaju se što li će biti od jeseni, hoće li biti zatvaranja lokala, kako će uopće sadašnjim zaposlenicima sačuvati radna mjesta?

-Promet nam je već ionako manji za 15-20 posto zbog opće krize, a dijelom i zbog pušačkog zakona.

Sada je oko 98 gostiju na terasama.

Napominjem da mnogi vlasnici ne mogu napraviti građevinske preinake u lokalima, a drugi kolega pita se ima li uopće smisla takva investicija.

Svi se pribojavamo kako poslovati u jesen i zimi ukoliko ne bude promjena zakonskih odredbi – rekao je Saša Kišić iz 'Arabele' u Globočecu, voditelj Sekcije ugostitelja Udruženja obrtnika Ludbreg. Potvrdio nam

je također da hrvatski ugostitelji inzistiraju da Vlada pokrene postupak promjene i prilagodbe zakona kojim bi se od jeseni donekle pomoglo ugostiteljima, a pregovori se očekuju narednih mjeseci. Podsjećamo, oko 16.000 hrvatskih ugostitelja potpisalo je peticiju kojim traži zakonske promjene. Na našem ludbreškom području su 63 ugostiteljska objekta, ne računajući objekte u vlasništvu poduzeća i oko trećina poslužuje hranu. Kao i druge hrvatske ugostitelje očekuje ih neizvjesna budućnost.

U dugim rukavima Nepušači su sada zaštićeni od duhanskog dima. No, čini nam se da je došlo do paradoksa. Kada su u druš-

ANKETA

Što mislite o prijedlogu studenata za besplatno obrazovanje?

Već se tjednima govori i raspravlja o inicijativi i zahtjevima studenata za izmjenu zakonskih rješenja kojima bi se jamčilo potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja, a to znači da studenti predlažu uvođenje besplatnog obrazovanja i ukidanje visokih školarina.

Dana Buljan Cypryn: -Inicijativa studenata o besplatnom školovanju je fantastična. Svakom studentu koji redovno daje ispite treba omogućiti da studira bez plaćanja školarine, a one su na nekim fakultetima previsoke. Teško je izdvojiti tako veliku svotu samo za školarinu. Dio Europe ima besplatno visoko školstvo, pa bi i u Hrvatskoj također trebalo omogućiti da se kroz dostupnost akademskog obrazovanja poveća broj visokoškolovanih kadrova. U budućnosti bi svi od toga imali puno više koristi nego danas.

Školarine su tek jedna od stavki, tu su još cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu studija. To su okolnosti koje osobito pogađaju one koji žive izvan mjesta studiranja. Kod nas još ne postoji razvijen sustav povoljnog studentskog kreditiranja ili stipendiranja i studije uglavnom plaćaju

Petar Horvat: -Nedavno sam diplomirao. Inače, studirao sam četiri godine bez plaćanja školarine, ali nisam uspio diplomirati u roku, pa sam kao aspolvent morao plaćati dvije godine dok nisam završio. No, danas u društvu ništa nije besplatno, pa sam mišljenja da ne bi trebalo posebno mijenjati sadašnji sustav. Dakle, oni koji na prijemnom budu najbolji njima bi trebalo omogućiti besplatno školovanje, a ostali neka plaćaju.

Dakle, ne slažem se s inicijativom za besplatnim školovanjem.

roditelji, pa oni s manjim primanjima muku muče kako djecu poslati na studij. Studiranje je besplatno u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i svim skandinavskim zemljama. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj školarina iznosi između 550 i 1.250 eura. U Austriji do 727 eura, u Francuskoj od 4 do

Dijana Črepinko: -Studiram uz rad, pa i sama jako dobro znam kako je teško izdvojiti novac za plaćanje visoke školarine.

Tu su još i putni i razni drugi troškovi koji neminovno prate studij.

Studentima koji ne rade još je i teže osigurati novac za studij. Zbog toga sam se i sama priključila grupi prosvjednika, studenata Veleučilišta u Varaždinu kako bi aktivno podržala njihov prijedlog. Obrazovanje treba biti fleksibilno i dostupno svima koji žele visoku naobrazbu, a ne smije biti samo privilegija odabranima.

tvu u kojima ima jednih i drugih, nepušači se u pravilu prilagođavaju pušačima i odlaze s njima na terasu jer ne žele sami sjediti u unutrašnjosti lokala. Čini se da zakonodavci ipak nisu računali da su i prije uvođenja zakona u ugostiteljskim objektima barem 75 posto gostiju bili pušači – kažu u ludbreškim ugostiteljskim objektima.

Prošli svibanj pokazao nam je ćudljivost. Bilo je i preko 30 celzija u drugoj polovici mjeseca. No, u prvoj polovici i zadnjih nekoliko dana svibnja zbog čestih kiša bilo je prohladno, pa pušačima ipak nije bilo ugodno sjesti na terase. No, pušači su hrabro i u jaknama ispijali jutarnje kave na terasama bez obzira na neprimjernu temperaturu zraka.

800 eura, u Njemačkoj od 0 do 650 eura, u Velikoj Britaniji kreću se od 150 pa do najviših u Europi 4.640 eura. Čini se da će rasprava o prijedlogu studenata još dugo biti aktualna, mišljenja su podijeljena, a evo što o tome misle građani Ludbrega.

Pripremila: Ana Havaić

Marijan Žuti: -Moja sada odrasla djeca, kćerka i sin, školovali su se vani gdje su imali besplatno školovanje. A ja sam u mladosti morao ostaviti daljnje školovanje jer me nije imao tko financirati, takve su bile okolnosti.

Zato predlažem da svi imaju iste uvjete za obrazovanje, a to može biti jedino besplatno. No, treba biti uvjet da oni kojima bi država pomogla u školovanju ne bi smjeli to znanje prodavati vani, nego da se zaposle u Hrvatskoj i da se tako oduže državi.

Vlasta Đaković: -Obrazovanje je danas nužno kako bi se lakše došlo do boljeg posla, pa i zaposlenja uopće. A školarine su prevelik teret roditeljima koji imaju niža primanja i neki nažalost svojoj djeci to ne mogu priuštiti. Od ove ću godine imati srednjoškolku, pa će i njoj možda jednog dana to olakšati upis ako će željeti studirati. To bi nama roditeljima jako pomoglo.

Smatram i da bi trebali svi učenici i studenti, od osnovne škole do fakulteta imati besplatan prijevoz. Puna podrška besplatnom obrazovanju.

01. lipnja 2009.

Što treba znati o jagodama?

R EP O R T A Ž A

7

Uzgoj jagoda Katice Jakšić iz Globočeca

Lijek Jagode su odličan izvor folata, jedan obrok osigurava 20 posto preporučenih dnevnih potreba, te vitamina C. Sadrže i biljne fenole koji zajedno s antioksidansima smanjuju rizik od bolesti karcinoma i srčanih oboljenja.

Dobar su izvor prehrambenih vlakana, jednim obrokom osiguravaju 16 posto dnevnih potreba. Prehrambena vlakna blagotvorno djeluju na probavni sustav, snižavaju kolesterol, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

Folna je kiselina, u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i u metabolizmu aminokiselina.

Poslastice s jagodama

Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata povećava i rizik od karcinoma debelog crijeva.

Folna kiselina kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najviše ga sadrže jagode, naranče, zeleno lisnato povrće. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka.

Jagode se, osim kao samostalna slatka poslastica, koriste kao nadjev za voćne torte, pite, rolade, palačinke, za sladolede, sokove, džemove.

Trobojni kolač

Tijesto: 7 bjelanjka, 7 žlica šećera, 7 žlica ulja, 7 žlica brašna i 1 prašak za pecivo.

Od ovih sastojaka ispeći biskvit. Žele: 1 kg jagoda (izmiksati) i pomiješati s malo vode od ukupne količine 2,5 dl koja je potrebna, a ostatak vode kuhati do vrenja. U izmiksane jagode još dodati 10 dag šećera, 7 dag gustina i promiješati.

Izmiješane sastojke zakuhati u vrelu vodu i skuhati žele te preliti po biskvitu.

Krema: 0,5 l mlijeka, 10 dag šećera, 1 vanilin šećer, 5 žlica brašna, 1 žumanjak, 1 margarin.

Priprema kreme: U malo mlijeka izmiješati šećer, žumanjke, brašno,

Katica na štandu uz cestu kod nasada, a kupaca uvijek ima

Jagode za vaše zdravlje

vanilin šećer i zakuhati u preostalo kipuće mlijeko. Skuhati kremu, kad se ohladi izmiješati dobro izrađeni margarin.

Kremu premazati na ohlađeni žele, premazati šlagom i posipati čokoladnim mrvicama.

Ledeni vjetar Sastojci za bijelu koru: 9 bjelanjaka, 30 dag šećera, 1 jušna žlica jabučnog octa i 1 žlica brašna.

Priprema biskvita: Istući čvrsti snijeg od bjelanjka, dodati šećer, jabučni ocat i brašno.

Peći u velikom limu na papiru za pečenje. Peći 1 sat na 150 C dok kora ne poprimi nježno žućkastu boju. Ohlađenu koru prerezati na tri jednaka dijela.

Krema: 9 žumanjaka, 4 žlice šećera, 4 žlice oštrog brašna, 2,5 dcl mlijeka, 3 vanilin šećera, 1 margarin.

Priprema: Istući žumanjke sa šećerom, dodati malo mlijeka, brašno i vanilin šećer. Ostatak mlijeka staviti kuhati. U vrelo mlijeko ukuhati pripremljenu smjesu od žumanjaka i kuhati dok se zgusne. U ohlađenu

kremu dodati margarin.

Pripremiti istučeno slatko vrhnje ili šlag i voće po izboru. (jagode, banane, kivi …)

Priprema: Prvi dio tijesta premazati žutom kremom, potom složiti prvi red voća i sve prekriti šlagom i drugim dijelom tijesta. Ponoviti tako i s drugim dijelom tijesta, te staviti drugu vrstu voća. Staviti po izboru i treći red .Cijeli kolač premazati tučenim slatkim vrhnje, i poslužiti dobro rashlađen. Ukrasiti po želji.

Uzgoj jagoda u ludbreškom kraju izrazito se razvio u posljednjih desetak i više godina. Mnoštvo je uzgajivača koji se doista mogu pohvaliti količinom i kvalitetom jagoda ludbreškog kraja. Već dulje vrijeme jedna od njih je i Katica Jakšić iz Globočeca.

-Ozbiljno se uzgojem jagoda bavim već 13 godina. Na svojim nasadima u Globočecu imam trenutno 15.000 sadnica i to slatkih sorta jagoda – rekla nam je Katica.

Po zanimanju je dipl. ing. biologije, rodom je iz Slokovca, a duže vrijeme živjela je u Petrinji. Kada se sa suprugom nakon rata doselila u Globočec odlučila se ozbiljno posvetiti uzgoju lijepih, ukusnih, sočnih, crvenih plodova voća.

-Jagode kao voće posebno volim.

No, moram reći da je njihov uzgoj jako težak i naporan posao. U nasadima radim zajedno sa suprugom, a pomažu nam i djeca, pa mi to kao i kvalitetne jagode donosi zadovoljstvo – rekla je Katica.

Vrijeme Katica uz pomoć obitelji sve sadnice sadi na foliji, a što je posebno zanimljivo posađene su na otvore-

nom što je donekle rijetkost. Smatra da je jagoda puno bolja iz uzgoja na otvorenoj površini, mada je tako znatno veći rizik kod uzgoja.

-Ove godine uvjeti pogoduju jagodama. Možda je čak u drugoj polovici svibnja bilo malo prevruće, ali

Ukusni zamamni plodovi iz Katičinog nasada to baš i ne smeta, Najviše je bojazni od tuče, to je ono što bi jagodama najviše smetalo. Nadamo se da se to neće dogoditi - napominje Katica.

Uz ceste u okolici Ludbrega možete vidjeti mnoge uzgajivače kako svojim kvalitetnim jagodama kao da 'pozivaju' vozače da zaustave vozila i kupe poneku posudicu s crvenim plodovima. Takav način prodaje ima i Katica, njezin 'štand' je odmah kraj

Kraljica s 500 cvjetova

Zvonko i Zlata Jež iz Kučana Ludbreškog umirovljeničke dane rado provode u Vinogradima Ludbreškim gdje imaju klijet s lijepim okolišem kojeg brižno njeguju i održavaju. Već neko vrijeme posebno se ponose pravom ljepoticom koja mami poglede i uzdahe prolaznika.

Klijet uljepšava prekrasna kraljica cvijeća, veličanstvena ruža ili šipak.

Ljepotan ili ljepotica je narančaste boje, visine oko tri metra, a ako počnete s brojanjem doći ćete do brojke više od 500 cvjetova i pupova.

-Prije pet godina dobio sam pelcer, posadio sam ga u vrtu i presadio u gorice. Stavio sam žicu tako da se razgranao i popeo u visinu. Ima poseban blagi miris, posebice ujutro i navečer kad je tišina i mir, a zrak čišći - rekao je Zvonko.

Zvonko i Zlata daju si dosta truda da u vinogradu, lijepo i redovito održavaju i njeguju živicu, grmove čempresa, kestene, nektarine, naravno, uz uredno pošišanu travu oko klijeti.

Ali, šipak ili ruža njihov je ponos.

-Osim što je tako lijep i velik, čak nam i koristi jer dok su vrućine radi nam hladovinu na terasi. Svi ga rado gledaju, susjedi, gosti, prolaznici i interesiraju se o njemu. Znaju prolaznici, onak poskrivečki, odrezati koji cvijet i odnesti ga sa sobom – kažu Zvonko i Zlata.

Zvonko posebno uživa u rezultatima vlastitog rada i u prirodi. S radošću zalijeva cvijeće, voli šetati šumom. Želja mu je napraviti oko klijeti kamenjar i posaditi trajnice. (mh)

Zvonko i Zlata ispred svog prekrasnog šipka

nasada. No, ima i drugo prodajno mjesto, na tržnici u Zagrebu.

Kvaliteta Sudeći po interesu kupaca koji su stali kraj ceste kupujući kod Katice slatke jagode može se reći da su kupci zadovoljni kvalitetom i cijenom, a i naša sugovornica je zadovoljna.

Upravo kada smo razgovarali s Katicom, između ostalih kupaca došla je i gospođa koja živi u Njemačkoj. Oduševljena prekrasnim plodovima, napominje da u Njemačkoj još nema zrelih jagoda, ali i da se njihove ne mogu usporediti s kvalitetom naših jagoda koje su puno slađe, ukusnije i mnogo ranije sazriju, kvalitetom nisu ni blizu ovima iz našeg Globočeca.

-Kupci koji jednom kupe naše jagode uvijek se ponovo vraćaju, a pošto je to prvo proljetno voće i jako bogato vitaminima, preporučuju ga i liječnici - rekla nam je Katica i za kraj otkrila zanimljivu izreku koju znaju uzgajivači, ali i ljubitelji jagoda: 'Ako se najedeš jagoda u proljeće nećeš tražiti doktora cijele godine'. Željka Namesnik

8

R EP O R T A Ž A

01. lipnja 2009.

13. Međunarodna izložba i sajam cvijeća u Ludbregu

Biserka na štandu tijekom ludbreške izložbe

Obitelj Stančin iz Ludbrega više od 10 godina u cvjećarstvu

Obiteljski posao Biserka, učiteljica u mirovini, pokrenula je uzgoj cvijeća iz hobija i ljubavi, a danas njihovo OPG sadi oko 100 vrsta

Svjedočili smo kako je štand Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Stančin iz Ludbrega na ovogodišnjoj izložbi bio posebno 'okupiran' kupcima i posjetiteljima, divili su se cvjetovima, a mada je kupovna moć nešto slabija nego lani, mnogi su ipak nešto odabrali na njihovom štandu kako bi ukrasili svoje balkone, gredice.

-Kad se pripremate za ovakvu izložbu vrlo je bitno da dobro pripremite i osmislite štand, a da cvijeće bude zdravo i lijepo uređeno.

Za svaku izložbu treba uložiti puno truda, dodatno je to opterećenje u našem zahtjevnom poslu. Ipak, posebno nas raduje kad vidite da su ljudi zadivljeni ljepotom cvijeća koje samo uzgojili – rekla nam je Biserka Stančin, najzaslužnija što je cvjećarstvo postao obiteljski posao.

Njezini roditelji u Dubovici poslije 60-ih već su se bavili povrtlarstvom, a kasnije i uzgojem cvijeća.

-Sjećam se, moji su roditelji na početku uzgajali mnoge zanimljive biljke, a jedna od njih je bila biljka šafran, vrlo rijetka biljka koja se koristila u ljekarstvu i za prirodno bojenje.

Od ostalih vrsta uzgajali su nekoliko vrsta cvijeća, kao što su tagetes, sljez, dalije – prisjeća se Biserka.

Na mladima svijet ostaje Obitelj Biserke živi i radi u Ludbregu, ona je najveći dio radnog vijeka provela kao učiteljica u OŠ Ludbreg. Prije nekoliko godina dočekala u mirovinu. Cvjećarstvom se bavi od 1998. godine, počelo je iz hobija i ljubavi prema cvijeću i za svoje potrebe. Početna uspješna sadnja od 50 krizatnema potakla je Biserku i obitelj da iz godine u godinu sade više sadnica. Uz majku Biserku i oca Franju ovaj posao zavolio je sin Kristijan. On je preuzeo posao i zajedno sa suprugom Mihaelom počeo s većom proizvodnjom uz pomoć svih članova obitelji. Kristijan danas surađuje sa stručnjacima u Hrvatskoj i inozemstvu, puno čita i stalno se usavršava, a najvažnije mu je da cvijeće bude kvalitetno i zdravo. Kroz godinu prati novosti na tržištu i u proizvodnji, pa svake godine uvodi

nove vrste cvijeća.

Sadnja Tako OPG Stančin danas sadi oko 100 vrsta cvijeća što je za razliku od početnih dvadesetak impozantan broj. Uglavnom Kristijan i Mihaela biraju vrste za sadnju, imaju nešto svojih presadnica, a ostalo nabavljaju. Biserka obožava sve vrste cvijeća, ali su joj posebno drage pelargonija i krizantema, prve vrste kojima su započeli proizvodnju. Pelargonija je najčešća vrsta za balkone, najčešće crvene boje, a za sadnju na gredice najtraženije su begonije.

-Za uspješnost u ovom poslu, svi moramo jednako 'disati', svaki član obitelji ima svoj dio posla i sve dobro funkcionira ako uredno izvršavaju obaveze. Važna je upornost i zajedništvo, pa uspjeh neće izostati. Naravno, mora postojati ljubav za posao koji radite, prvi trebate početi, znati neke stvari, a normalno je da na tom putu bude i grešaka. No, tako se i uči – naglasila je Biserka.

Za ljepši Ludbreg Obiteljsko gospodarstvo Stančin član je Udruge cvjećara ludbreške regije. Mnogima je poznato da je upravo Biserka bila jedan od inicijatora osnivanja udruge cvjećara u našem kraju. Punih deset godina bila je i predsjednica Udruge cvjećara i u organizacijskom odboru za pripremu izložbi.

-Želja mi je da Ludbreg bude još ljepši i s više cvijeća. Da ljudi koji nas posjete uživaju u njegovoj ljepoti. Kod nas postoje uvjeti da postanemo mala Nizozemska – smatra Biserka.

Danas obitelj Stančin redovito posjećuju mališani vrtića i učenici škole, pa i društva prijatelja cvijeća. Već tri godine organizatori su ugodnih putovanja za umirovljenike i ljubitelje cvijeća posjećujući poznate sajmove cvijeća u Hrvatskoj i svijetu. Izleti se organiziraju u proljeće i jesen. U rujnu planiraju izlet na sajam cvijeća u Budimpeštu, a idućeg proljeće planiran je izlet u Nizozemsku. Željka Namesnik

Cvijećem zadivili p Zbog velikog interesa izlagača i posjetitelja površina središnjeg trga više Dvojbi sigurno više nema – ludbreška izložba i sajam cvijeća sigurno je najznačajnija manifestacija ove grane djelatnosti poslije neprikosnovene 'Flora Art' u Zagrebu. Procjene o posjećenosti lanjske manifestacije kretale su se do brojke od gotovo 20ak tisuća posjetitelja. Ovogodišnji posjet bio je možda prva dva dana izložbe 8. i 9. svibnja nešto manji, ali je zato udarni dan bila nedjelja kada je gotovo bilo nemoguće probiti se kroz tisuće posjetitelja koji su strpljivo obilazili više od stotinu izložbenih štandova. Središnji gradski trg kao da je bio premalen da primi istovremeno veliki broj ljudi, a treba znati da je interes izlagača bio i veći, te da je organizator manifestacije Udruga cvjećara i povrtlara ludbreške regije morala ograničiti broj izlagača. Dakle, svi zainteresirani ipak nisu mogli dobiti prostor za štand.

Izložbi treba veća lokacija Udruga cvjećara organizirala je izložbu u suradnji s Turističkom zajednicom Ludbrega. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Varaždinska županija i Grad Ludbreg. No, u ludbreškoj Udruzi nisu baš zadovoljni, a imaju i druge probleme.

-Financijsku konstrukciju zatvaramo, prije svega, zahvaljujući potpori ministarstva, a potom županije. Smatramo da grad premalo ulaže u našu manifestaciju, gotovo samo simbolično. A mi smo u ovih 13 godina pretvorili izložbu u manifestaciju zbog koje u Ludbreg, nakon Svete nedjelje, dolazi najviše posjetitelja. I svi od toga imaju koristi - Grad, trgovci, ugostitelji i drugi. Mišljenja smo da bi Grad, pa i Turistička zajednica mogli više pomoći da izložba postane još veći događaj, tada bi mogli prirediti i druge popratne programe. Drugi je problem što površina trga sada više ne zadovoljava potrebe naše organizacije,

Ludbreška izložba posjetiteljima nudi doista potpunu ponudu onoga što se smatra cvjećarstvom i povrtlarstvom. Na prodajnom su dijelu predstavljene sve vrste cvijeća, od balkonskog, trajnica, kaktusa do sukulenata, zatim dendrološkog materijala.

106 izlagača Posjetitelji su bili zadovoljni izborom i cijenama

Natpisi na štandovima potvrdili su vrijednost i važnost ludbreške

Saša Jerković: Vrlo smo zadovoljni odazivom izlagača i posjetitelja izložbe uostalom sada nismo mogli prihvatiti sve potencijalne izlagače.

Nama treba prostranija površina, možda oko starog grada gdje bi se dao urediti i pravi cvjetni park sa šetnicom – iznio je Saša Jerković, stavove Udruge cvjećara i povrtlara ludbreške regije.

izložbe. Došli su izlagači s prostora cijele sjeverozapadne Hrvatske, ali i iz drugih krajeva. No, zapazili smo i izlagače iz Zagreba, Rijeke, Kutine, Novske, Slavonskog Broda i drugih gradova, pa i Istre, čak i Dalmacije.

Međunarodni predznak manifestaciji dale su nizozemska, talijanska i slovenska tvrtka.

-Prezadovoljni smo izložbom, sudjelovalo je 106 izlagača od čega trećinu izlagača čine članovi naše

9

01. lipnja 2009.

Krešo Marković, cvjećar iz Ludbrega

Težak odabir – što od prekrasnog cvijeća kupiti i odnijeti kući?

Krešo ide u red mlađih cvjećara ludbreškog kraja

Cvijeće iziskuje ljubav

posjetitelje izložbe ne zadovoljava potrebe organizacije ove jedinstvene manifestacije

Bogat popratni program

Bonsai u stilu Feng shui - posebna atrakcija izložbe Udruge. Također smo zadovoljni brojem ljudi koji su došli i razgledali izložbu. Izložba postaje sve važnija za ljude koji se bave cvjećarstvom jer se tu u Ludbregu sada već stvaraju i novi poslovni susreti, prave dogovori, sklapaju poslovi. Naša izložba u gospodarskom smislu prerasla je lokalne pa i regionalne okvire – ocijenio je Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara i povrtlara ludbreške regije.

Poslovi Lani je posjetitelje posebno oduševila posebna izložba orhideja, a organizatori su ove godine osigurali novu atrakciju. Sada je tvrtka MBM iz Varaždina predstavila izložbu bonsaia Feng shui, prema drevnoj kineskoj vještini usklađivanje toka

energije kroz prostor. Radi se zapravo o tradicionalnoj kulturi s dalekog istoka vještine spajanja uređenja vanjskog okoliša i unutarnjeg prostora da bi se postigla energetska ravnoteža za ljude koji žive na tom prostoru. Uz sve to, Denis Bojčić, cvjećar iz Splita izložbu je oplemenio uzgojem svojih bugenvila.

-Ponuda je velika, ima zaista puno cvijeća i ostalog, sve što možete poželjeti. Zapravo se teško odlučiti što kupiti i odnesti kući. I cijene su prihvatljive – jednodušna je bila ocjena društva posjetiteljica izložbe iz Koprivnice.

Svaki poslovni kontakt cvjećara ili možda i posao koji se sklopio na izložbi, te mnogobrojne pohvale svakako su najveće nagrade vrijednim organizatorima, prije svega

Od dugotrajnog razgledavanja štandova moglo se odmoriti praćenjem nekog od popratnih programa. Vidjeli smo cvjetni ples ‘Žena iz centra svijeta’, a nastupio je Puhački orkestar grada Ludbrega. Gotovo jednosatnim nastupom na vrućem suncu posjetitelje je oduševila folklorna skupina ‘Rozmaring’ iz mađarske Nagykanizse. U galeriji ‘ZB Art’ otvorena je izložba slika ‘Ples cvijeća’, autora Štefanije i Zlatka Baranašića.

Posjetitelje su posljednjeg dana trodnevne manifestacije zabavljali popularni ‘Žiga i bandisti’, a nastupio je i Zbor KUD-a ‘Angel Besednjak’ iz Maribora.

Popularni Siniša Cmrk vodio je prvo svjetsko prvenstvo u cvjetnim igrama, a u cvjetnom korzu sudjelovali su mališani vrtića ‘Radost’, ‘Iskrica’ i ‘Smjehuljica’. Bilo je doista za svakoga ponešto.

vodstvu udruge koje ulaže iznimne napore da organizaciju drži na visokoj razini. Pripreme za novu izložbu stoga će opet započeti vrlo brzo. A troškovi organizacije uopće nisu zanemarivi, iznose oko 90.000 kuna.

Primjerice, samo najam šatora organizatore stoji skoro polovicu ukupnih troškova.

No, organizatorima je najvažnije što pravi ljubitelji lijepog cvijeća zasigurno nisu propustili već trinaesto izdanje ludbreške izložbe.

Krešo Marković iz Ludbrega jedan je od mlađih članova Udruge cvjećara ludbreške regije koji se svojim uzgojem predstavio na ludbreškoj izložbi, odnosno sajmu cvijeća. Za njega je to bila već 11. godina kako sa svojim cvijećem redovito privlači pozornost mnogobrojnih posjetitelja. Ne krije zadovoljstvo dobrim vrlo dobrim odazivom posjetitelja, ali napominje da se ipak osjetilo kako ljudi imaju manje novca, te da je prodaja prošle godina išla bolje.

-Posjetitelji su uglavnom iznenađeni kad vide toliko vrsta cvijeća. I ove godine posjetitelji su imali veliku mogućnost odabira i teško su se odlučivali koje cvijeće kupiti.

Na mojem štandu ipak je bila nešto veća potražnja za surfinijama, fuksijama i daturama. Zadovoljan sam izložbom, a jedino mi je žao što ni ove godine nije bilo izložbenog dijela, a s njime bi dojam zasigurno bio još bolji. Trebalo bi ponovno za to izdvojiti jednu izložbenu površinu kao što je to bilo prije – napominje Krešo.

Svakodnevni rad Cvjećarstvo je složen i obiman obiteljski posao. Krešo se uzgojem cvijeća bavi od 1993. godine.

Počeo je s uzgojem krizantema.

U početku s 2.500, pa do 14.000 sadnica. Danas na 300 m2 zatvorenog prostora uglavnom uzgaja cvijeće za balkone i gredice, a na oko 1000 m2 otvorene površine uzgaja multiflore, točnije vrstu krizantema.

-U posao je uključena cijela obitelj i svi imamo pune ruke posla. Upravo ovih dana presađene su sadnice multiflore, a osim rada u plastenicima svakodnevno odlazimo na tržnice na naša prodajna mjesta. U cvjećarstvu radi čitava obitelj, ali ipak sam ja, recimo tako, glavni pri odabiru vrste cvijeća za uzgoj. Tako ove godine u našim plastenicima možete nabaviti pelargonije, surfinije, tagetes, begonije i mnoge druge vrste. Onima koji brinu za ljepše balkone posebno bih preporučio da nabave ‘vincu’.

Taj je cvijet vrlo sličan vodeniki i pogodan je za sadnju na osunčanim mjestima, ali zanimljivo je da ne treba previše vode – pojasnio je Krešo.

Njemu najdraže cvijeće su vise-

U obitelji je Krešo zadužen za odabir vrste cvijeća za uzgoj će surfinije. Krešo planira proširenje proizvodnje.

Ljubav prema cvijeću Ističe kako zbog velike konkurencije sada na tržištu svakako treba stalno saditi nove vrste i s ponudom biti u toku, primjeren potražnji na tržištu. Prednost je što većinu sadnica članovi obitelji uzgajaju sami, a tek manji dio nabavljaju od drugih dobavljača. Uostalom, Krešo je nedavno završio edukaciju, te se osposobio za zanimanje cvjećar.

-Naporan je to svakodnevni posao, a kao i kod svakog posla i u cvjećarstvu ima dosta problema.

Troškovi proizvodnje su jako visoki, uglavnom je previsoka cijena repromaterijala kojemu se cijena povećavala u nekoliko navrata, a cijene cvijeća ostale su na istoj razini. Unatoč problemima i napornom radu sve poslove je svakako lakše obavljati ako se cvjećarstvom bavite iz ljubavi, uostalom cvijeće iziskuje ljubav i pažnju. Da, i kad imate pomoć u obitelji kao što imam ja – završio je Krešo.

Zatrebate li neku od mnogih vrsta balkonskog i cvijeća za gredice svakako morate svratiti do obitelji Marković u Kačićevu 10 u Ludbregu. Željka Namesnik

10

S A S V I H ST R A N A

01. lipnja 2009.

5. lipnja – Dan zaštite okoliša

Bednju treba zaštiti

Pred nama je 5. lipnja Svjetski dan zaštite okoliša. Društvo je već odavno shvatilo značaj očuvanja prirode i zaštite okoliša, ali primjena toga znanja u praksi je pokazala da nije baš u skladu s ponašanjem čovjeka.

Ekološka udruga 'Vidra' Ludbreg stoga svoje aktivnosti već dulje vrijeme usmjerava kako bi prvenstveno podigla svijest i educirala društvo o tome.

-Svijest ljudi unazad posljednjih desetak godina počela se mijenjati u pozivnom pravcu. Veći je interes za ekologiju, ljudi se uključuju u akcije i interesiraju o razvrstavanju i recikliranju otpada. Zbog toga je važno da učimo djecu od malih nogu o važnosti očuvanja prirode – rekla nam je Valerija Pokos-Nemec, predsjednica 'Vidre'.

Po struci je diplomirani agronom, stručni savjetnik u odjelu za ekološku poljoprivredu u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Članovi udruge stoga organizi- nost Bednje zbog zagađivanja. Draraju predavanja o eko-temama u go mi je što se razmišlja o gradnji osnovnoj školi i vrtiću 'Radost', su- biološkog pročistača kako bi se porađuju s izviđačima, planinarima i digla kvaliteta vode i očuvala biološlovcima s kojima zajedno provode ka raznolikost rijeke. Ušće Bednje u Dravu jedno je od najvažnijih akcije čišćenja i sakupljanja otpada iz prirode. Tako je u ludbreškoj staništa ptica na području naše županije, pa se radi školi održan 'Zeleni sat' na kojem je za učenike četvrtih na popisu tamošnjih biljnih i životinjskih razreda bilo organizirano predavanje o 'Naturi 2000.' vrsta močvarnih staništa, posebno Radi se o projektu koji se provodi u EU, ali kada Hrrijetkih ptica koje tu obitavaju. To vatska postane član sama će morati provesti propise trenutno radimo zajedno s varaždino zaštiti prirode po europskih standardiskom udrugom 'Franjo Koma. ščec' – naPoseban je glasila je problem rijeka Bednja uz koju PokosNemec. se razvio naš grad.

Osim očuvanja -Najviše me smeta više od u g r o ž e - Valerija Pokos-Nemec, predsjednica ‘Vidre’ s t o t i -

Na nekada čistoj Bednji Ludbrežani su imali kupalište njak kilometara Bednje koja znatnim dijelom protječe kroz ludbreško područje, diljem Varaždinske županije označeno je još desetak odlagališta pesticidnog otpada pa tako poljoprivrednici mogu odlagati štetne tvari koje se zatim organizirano odvoze bez utjecaja na okoliš.

Problema oko neovlaštenog odlaganja otpada i zagađivanja ima i dalje, ali oni su u manjim razmjerima.

-Divljih odlagališta sve je manje.

Pri našim akcijama čišćenja okoliša primjećujemo da se situacija iz godine u godinu popravlja. Na terenu ima sve manje posla i manje je neodgovorno odloženog otpada u prirodi. To nas raduje jer to znači da i naše djelovanje ima učinka - rekla je Valerija Pokos-Nemec.

Očito je da do sve više ljudi dopiru poruke o nužnosti zaštite okoliša, te raste 'ekološka svijest' stanovništva Ana Havaić

Osvajanje Ivanščice Bio je to pravi sat nastave zemljopisa u prirodi. Tridesetak ludbreških izviđača, članova Odreda izviđača Ludbreg, zaputilo se na najvišu planinu sjeverne Hrvatske – Ivanščicu, a put do vrha vodi cestom preko Ivanca i sela Prigorca, pa onda još 9 kilometara do parkirališta.

Planinarenjem je trebalo puna dva sata kako bi se stiglo do samog vrha.

Pod vrhom se nalaze Planinarski dom 'Josip Pasarić', televizijski odašiljač i vidikovac s kojeg su izviđači panoramskim dalekozorom mogli uživati u promatranju šire okoline. Vrijeme je bilo sunčano i lijepo uz lagani vjetar, pa je vidljivost bila dobra. Pred njima se pružao prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje i na suprotnu stranu preko naše Podravine sve do Mađarske. Izviđači su lako odredili vidljive točke naše županije – Ivanec, Varaždin, varaždinsko jezero, Dravu i druge

Odmor na Ivanščici

U Krapini s hrpom osvojenih pehara i diploma

točke, a mogli su odrediti i pravce gdje se nalaze najveće hrvatske planine.

Ovo je bio ujedno i završni izlet upoznavanja bližeg i šireg zavičaja. Naravno, sada slijedi upoznavanje hrvatskih nacionalnih parkova, a to znači da je ljeti pravac – more. Već su počele pripreme za središnje logorovanje na Murteru od 6. srpnja. (ah)

Najbolji na susretima u Krapini Sedam manjih i veliki pehar s diplomom za ukupnog pobjednika osvojili su ludbreški izviđači u akciji "Logorske noći divno ste sjale 30 godina" koja je početkom svibnja održana u Krapini. Bio je to susret izviđača u organizaciji Odreda izviđača 'Hrvatsko zagorje' u povodu 30. godišnjice rada krapinskih izviđača.

Odred izviđača Ludbreg na susrete je doveo 30-ak

članova koji su se, osim svečanog, kulturno-zabavnog i obrazovnog dijela, također natjecali u orijentacijskom krosu, vezanju čvorova, prvoj pomoći, signalizaciji, brzom postavljanju šatora i izviđačkim igrama.

Među 12 ekipa obje su ludbreške ekipe bile najbolje u vezanju čvorova, podizanju šatora i prvoj pomoći, a osvojili su i tri druga i jedno treće mjesto.

S pogledom na 'Orlovo gnijezdo'

Untersberg desno iznad Salzburga Hrabra ekspedicija PD Ludbreg, Nada Đurin, Snježana Drvar, Damir Klarić i Darko Rak iz ludbreškog društva, a njima se pridružio i Varaždinac Damir Vlašić pretposljednji svibanjski vikend izvela je uspon na najviši vrh planine Untersberg (1972 m) kod Salzburga. Zahtjevni uspon počeo je na nadmorskoj visini od 1.000 metara, pa su planinari trebali proći gotovo tisuću metara uspona.

Nakon 4,5 sata, dijelom i po vrlo opa-

Kod planinarske kuće Purschellerhaus (Njemačka/Austrija) na 1694 m

snim dionicama s okomitim stijenama i prolazima, ludbreška ekipa stigla je na vrh Untersberga kojeg krasi postavljen križ s raspetim Kristom.

Vrh te planine dijeli austrijski od njemačkog dijela alpa. Posebno je zanimljivo što je ludbreška ekspedicija pri povratku s vrha drugom stazom zastala kod skloništa s pogledom na pozadinu njemačkih snježnih vrhova. Od austrijskog vodiča Ludbrežani su doznali da se is-

pod jednog od vrhova nalazi 'Orlovo gnijezdo', čuveno Hitlerovo zimsko odmorište gdje su donesene neke od odluka s pogubnim posljedicama za milijune ljudi. 'Orlovo gnijezdo' više je puta bila tema rado gledanih i poznatih ratnih filmova.

Drugi dan izleta Ludbrežani su razgledavali prelijepa zdanja i parkove Salzburga, te druge znamenitosti Mozartovog grada, pravog turističkog bisera.

Na vrhu Untersberga na 1972 m

DOGAĐAJI

01. lipnja 2009.

11

Moto-susreti u centru svijeta

Najbolja je ludbreška motorijada na otoku Idealna lokacija i atraktivni program redovito odredište za mnoge motoriste iz Hrvatske i inozemstva

Atraktivni, bučni, snažni - motori uvijek izazivaju divljenje ljubitelja brzina i oktana. I opet su sredinom svibnja zatutnjali Ludbregom. Kako je bio baš 'izborni vikend' umjesto izborne šutnje centrom svijeta zavladali su bučni snažne mašine na dva kotača.

Motorijada u Ludbregu traje već 10 godina, dakle, postala je redoviti događaj. Ludbreg svakog svibnja doista oživi dolaskom motorista. Na ovogodišnjim moto-susretima okupilo se oko 3.000 iz svih krajeva Hrvatske, te Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije…. Mnogi su prevalili stotine kilometara kako bi proveli vikend na ludbreškom otoku i u centru svijeta. Čini nam se da je motorijada postala još jedan od događaja koji se mogu svrstati u turističke posjete našem gradu.

-Tu je najbolja motorijada, navikao sam se na Ludbreg. Ovakvu lokaciju nema nitko u Hrvatskoj. Sjećam se da su prošle godine prijatelji iz Sinja došli vlakom do Ludbrega, putovali dva dana bez motora, nije im bilo teško. Mi smo s juga Hrvatske, iz Dalmacije, Splita, Sinja, srčani i srdačni ljudi, važno nam je druženje – rekli su nam motoristi iz Sinja.

Otok - oaza motorista Organizator motorijade je Udruga MK “Crazyhill Riders” osnovana još 1998. godine i ima 14 aktivnih članova. Sezona moto-susreta počinje krajem ožujka i završava u listopadu.

-Problem je kod nas u Hrvatskoj što djeluje 57 moto-klubova i svaki organizira svoju motorijadu, prijavljeno je čak 270 moto-susreta, od toga je tek desetak kvalitetnih. Mi radimo na tome da

Više od 800 registriranih Na području Policijske postaje Ludbreg registrirana su 634 mopeda i 174 motocikla. Podsjetimo, motociklima se smatraju vozila na dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3, a razvijaju brzinu veću od 50 km/h dok mopedi ne postižu takvu brzinu i imaju manji radni obujam motora.

Na području Policijske postaje Ludbreg u četiri mjeseca ove godine dogodilo se 48 prometnih nesreća, od čega šest u kojima su sudjelovali vozači mopeda i motocikla ili jedna nesreća više nego u istom razdoblju lani. Od šest ovogodišnjih nesreća četiri vozača mopeda i motocikala prošla su, srećom, samo s lakšim tjelesnim ozljedama.

organiziramo događaj što kvalitetnije i da to marketinški popratimo, privučemo ljude, dovedemo dobre bendove, da ugostiteljska ponuda bude dobra. Želimo da sve bude na visokoj razini i budu zadovoljni, gosti, mi domaćini i naš grad - rekao je Damir Hižak, predsjednik ludbreškog kluba.

Otok usred grada očito je motoristima pomalo nesvakidašnja, ali i izuzetno primjerena i privlačna lokacija za susrete.

-Sve se poklopilo. Dobili smo blagoslov od grada i skupila se dobra ekipa koja je sve organizirala. U klubu vlada sloga, nije važno tko je predsjednik, uvažavamo se, a ljudi nas doživljavaju različito. Neki čak smatraju da smo bogohulnici. No,

To je naš stil života, ali mi smo više-manje svi oženjeni ljudi, radimo, imamo iste obveze i probleme kao i svi - kažu članovi ludbreške udruge motorista

Kontrola motociklista

Ovako je motorijadu na Otoku mladosti vidio naš majstor karikature Dražen Gložinić nema ništa lošeg u druženju, jedino što je glazba malo glasnija nego obično, ali tako to treba biti kod motorista. To je naš stil života. A mi smo vam svi više-manje oženjeni ljudi, radimo, imamo kroz tjedan iste obveze i probleme kao i svi drugi – rekao je Mijo Lovrić, tajnik kluba.

Humanitarci

Pripreme za defile motorista kroz Ludbreg

Motoristi su to već više puta dokazali, primjerice, humanitarnim djelovanjem. Članovi ludbreškog kluba svake godine posjećuju Kuću Sunca u Globočecu gdje se druže s djecom i financijskim donacijama pomažu udruzi i štićenicima. Tako su prije nekoliko godina zahvaljujući njihovoj donaciji u 'Kući Sunca' uređeni sanitarni prostori. Svojim dolaskom motorima u ludbrešku kino-dvoranu razveselili su i mališane na programu u povodu blagdana Svetoga Nikole.

-Mi ćemo uvijek pomoći kome god treba, a pomažemo si i međusobno.

Važno je pametno raditi, družiti se, surađivati, poštivati i cijeniti se međusobno jer jedino tako može vladati zajedništvo – rekao je Mijo Lovrić, tajnik ludbreških motorista.

Sigurnost Dakako, brza vožnja na dva kotača uvijek je opasna, a broj stradalih motociklista na hrvatskim prometnicama je sve veći. Motorističke udruge trude se da posebice svojim novim i mlađim članovima ukažu na nužnost sigurnije vožnje.

-Nesreće se, nažalost, ne mogu potpuno spriječiti. U današnje vrijeme može svatko doći do motora na kredit, lizing, događa se da mladi stisnu po gasu. Na sigurnosti prometa radimo puno. Mladi dečki su srčani, žive brzo, ova internetska generacija

Djelatnici Policijske postaje Ludbreg tijekom godine provode preventivno-represivne akcije prema vozačima mopeda i motocikla. Od siječnja do kraja travnja ove godine evidentirana su četiri prekršaja zbog vožnje prije stjecanja prava na upravljanje motociklom, tri prekršaja alkoholiziranosti vozača mopeda, pet prekršaja zbog isteka važenja prometne dozvole i registracije i također pet prekršaja zbog vožnje bez zaštitne kacige. U cilju zaštite vozača mopeda i motocikla, ali i drugih sudionika u cestovnom prometu, djelatnici Policijske postaje Ludbreg provodit će preventivno-represivne akcije prema vozačima motocikala i mopeda i obvezno će se vršiti kontrola alkoholiziranosti vozača, kao i kontrola nošenja zaštitne kacige.

je zlo, problem je u tome što misle da mogu sve, da su najpametniji i najjači. Ne držimo klasične edukacije, već nastojimo s mladima sjesti i porazgovarati o sigurnoj vožnji, poštivanju propisa, korištenju zaštitne opreme. I nama je u interesu da užitak vožnje na motorima znači i sigurnost u prometu - rekao je Mijo Lovrić.

Bez incidenata U Policijskoj postaji Ludbreg izvijestili su da pri održavanju dosadašnjih ludbreških susreta odnosno na dosadašnjim motorijadama u Ludbregu nisu bile evidentirane prometne nesreće u kojima bi sudjelovali vozači mopeda i motocikla, a da također nije bilo narušavanja javnog reda i mira.

Marina Hižak

12

S A S V I H ST R A N A

Susret sa Ivanom Happ iz Kučana Ludbreškog

Twirling i sviranje flaute, kaže Ivana, zahtijevaju puno vježbe i napornog rada Mnogo nadarenih mladih ljudi živi u ludbreškom kraju. Jedna od njih je svakako Ivana Happ, učenica šestog

01. lipnja 2009.

Život uz glazbu, ples, štap i flautu

razreda OŠ Ludbreg. Iako joj je samo 12 godina već je dugo članica ludbreških mažoretkinja. Sada je u kadetskom uzrastu, natječe se u mažoret-plesu i twirlingu. Od 2006. godine sudjeluje na svim državnim natjecanjima. Prije dvije godine na Europskom prvenstvu u mažoretu u Sloveniji, u duetu s Karmelom Kovač osvojila je zlatnu medalju.

-Obje smo počele vježbati mažoret u prvom razredu pod vodstvom prof. Franciske Schubert, ona nas je uočila i usmjerila nas kako dalje. Kasnije sam uz pomoć Tee Softić počela vježbati twirling. Volim glazbu, ritam, ples, izraziti se štapom i ostalim rekvizitima – rekla je Ivana.

Twirling je nastao razvojem iz mažoret-elemenata, objedinjuje ritmičku gimnastiku, ples, te virtuozno baratanje štapom. -Uvježbavaju se i baletni koraci, te elementi iz modernih i latinoameričkih plesova. Twirling mi je draži. Teži je zbog zahtjevnih elemenata, ali u tome je

Ivana i Karmela su prijateljice i duo za medalje čar. Poseban je osjećaj dok se vrti štapom, važno je uskladiti ples s rekvizitima, ruke, noge i tijelo. I doma radim vježbe. Pazim da lusteri i špigli ostanu cijeli. Uzor mi je Amerikanka Daniela Kob, najbolja twirlingašica svijeta - rekla je Ivana.

Gabrinovec za turističku ponudu?

Na području Kalnika u vrijeme narodnooslobodilačke borbe djelovale su dvije partizanske bolnice. Prva u šumi Stupe na području Koprivničko-križevačke županije već je uređena dok je druga u šumi Gabrinovec već dugo zapuštena u šumskom gustišu. Bolnica se nalazi u sklopu zaštićenog spomen-područja Varaždinske županije u prekrasnoj šumi na sjevernim padinama Kalničke gore, a najbliži put za Gabrinovec je iza Slanja.

Bolnica je odigrala značajnu ulogu u Drugom svjetskom ratu kao prihvatilište za ranjenike iz partizanskih postrojbi. Dvije drvene barake rekonstruirane su 1980. godine prema izvornom izgledu, ali su devastirane. Spomenik 'Kalnička partizanka' uništen je i cijelom području prijeti propast i zaborav.

Udruga antifašista Ludbrega po-

Radna akcija članova Udruge antifašista na pripremi za krovopokrivačke i tesarske radove krenula je prije nekoliko godina prve aktivnosti radi uređenja i zaštite područja, a aktivnosti su se pojačale.

Pripremne radove članovi su obavili prošle jeseni, a nastavljeni su u pro-

160 slika za 'Sunce'

U koloniji je sudjelovao i domaći akademski slikar Goran Petrač Još jednom se potvrdilo kako su umjetnici veliki humanitarci, kako umjetnost i humanost idu zajedno. Njih čak stotinjak iz svih krajeva Hrvatske, pa četvero iz Mađarske sudjelovalo je u likovnoj koloniji iz koje su radovi namijenjeni za potrebe štićenika 'Ludbreškog Sunca'. Udruga će sada opremiti poklonjena djela i pripremiti za aukcijsku prodaju.

Vruće subotnje poslijepodne 23. svibnja umjetnici su motive za svoja djela potražili u okolici Kuće Sunca u Globočecu, s terase Črn-bela i na

drugim lokacijama vinogorja.

Nastalo je gotovo 160 slika, nekoliko kiparskih djela.

-Prihod od prodaje slika koristit ćemo za naš novi program kojim se osobama s invaliditetom želi omogućiti stanovanje u zajednici uz odgovarajuću pomoć i podršku – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica 'Ludbreškog Sunca'..

Bila je to četvrta po redu kolonija koju je organiziralo 'Ludbreško Sunce' uz pomoć Likovnog udruženja Ludbreg, a održana je pod pokroviteljstvom ludbreške tvrtke 'Farmal'. (mh)

ljeće kako bi se barake pripremile za krovopokrivačke i tesarske radove.

-Iako je stanje teško, vjerujemo da bi bolnica mogla poprimiti stari sjaj i dobiti novu memorijalno –

Kaže da je potrebno od šest mjeseci do godinu dana za uvježbati koreografiju. Elementi se nadograđuju.

-Treba naporno raditi. Za natjecanja sam vježbala tri do pet puta tjedno. No, osjetite veliko zadovoljstvo kada uvježbate elemente i koreografiju, tada zabo-

ravite na uloženi trud. Karmela i ja znamo što će koja u određenom trenutku napraviti i vjerojatno smo zato postigle uspjeh. Ali, mi smo i dobre prijateljice, važna je međusobna podrška, uvažavanje i nadopunjavanje – rekla je Ivana.

Osim twirlinga i mažoreta pohađa i Osnovnu glazbenu školu pri POU 'Dragutin Novak' Ludbreg, a omiljeni instrument flautu svira i u malom puhačkom orkestru. I za tu drugu ljubav treba izdvojiti puno vremena, ali Ivana stigne i to.

-Volim flautu, učim je svirati već četiri godine. To je specifičan instrument kojeg isto tako treba puno vježbati, samo morate biti uporni.

Flauta i twirling su slični jer povezuje ih zvuk - rekla je Ivana.

Uz sve aktivnosti kojima posvećuje puno vremena Ivana je i prava odlikašica u školi. Pokazuje da se uspješno mogu izvršavati sve obveze kada se želi, da za sve ima vremena.

Marina Hižak

Račun za donacije Udruga antifašista poziva ljude dobre volje i tvrtke s ludbreškog područja da novčanim sredstvima pomognu obnovu Gabrinovca, odnosno uređenje pristupa do baraka, te krovopokrivačkih i tesarskih radova, obnovu stolarije, prozora. Novčani prilozi mogu se uplatiti na žiro-račun otvoren kod Zagrebačke banke: 2360000 – 1101742365

edukacijsku funkciju. Namjeravamo obnoviti barake, stvoriti prostor za okupljanje, druženje, komemoracije, školsku terensku nastavu. Uređenje ne iziskuje velika sredstva, ali će svaka donacija dobro doći - rekao je Milivoj Dretar, tajnik ludbreške Udruge antifašista.

Gabrinovec je na zaštićenom spomen-području županije i Varaždinskih Toplica, pa je 'radnike' na radnoj akciji obišla i ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinskih Toplica.

-Zainteresirani smo također za uređenje područja, sigurno ćemo s Ludbregom na tome surađivati,

a pružit ćemo pomoć i za osposobljavanje spomen-postava – rekla je Spomenka Vlahović.

Akcija je naišla na potporu Konzervatorskog zavoda Ministarstva kulture, a Komisija za spomeničku baštinu NOB-a Varaždinske županije predložila je Gabrinovec za državnu zaštitu kao spomenika kulture. Za uređenje je zainteresirana i Turistička zajednica Ludbrega. Naime, područje Gabrinovca moglo bi ući u turističku ponudu Ludbrega i postati novo izletničko odredište od kojeg bi i grad imao koristi.

Marina Hižak

'Ludbreško Sunce' u Međugorju

Međugorsko Svetište Kraljice Mira nedavno su zajedno pohodili štićenici 'Ludbreškog Sunca', njihovi roditelji i djelatnici iz 'Kuće Sunca'.

Dakako, hodočašće u Međugorje izazov je i zdravima, a posebno za osobe s invaliditetom. No, bez obzira na zdravlje štićenici su vrlo dobro podnijeli dvodnevni put od 1.400 km.

Hodočasnici iz Ludbrega došli su u Međugorje primiti poruku mira i okrijepiti se duhovnom snagom, potražiti nadu, te kako bi molitvom i poklonom u Svetištu Kraljice Mira dobili snagu i ustrajnost za buduće nove izazove.

Bila je to treća godina zaredom obiteljskog hodočašća 'Ludbreškog Sunca' u Međugorje. (mh)

Skupina Ludbrežana na Podbrdu, vrhu gdje se prvi puta i najčešće ukazivala Gospa

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 7. lipnja – Internacional (triler) Interpolov istražitelj Louis Salinger sumnjiči jednu od najvećih svjetskih banaka za niz ilegalnih radnji, od pomaganja ratova do ubojstva, mita, korupcije.

Uloge: Clive Owen, Naomi Watts, A. Mueller-Stahl 14. lipnja - Marley i ja (komedija) Mladi bračni par John i Jenny Grogan, dok snijeg uporno pada u noći uoči njihova vjenčanja odlučuje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se prema Floridi kako bi započeli zajednički život.

Uloge: Owen Wilson, Jennifer Aniston, K.Turner

21. lipnja - X-Men početak: Wolverine (SF) Prvo poglavlje popularne X-Men trilogije. Radnja je kronološki smještena prije dosadašnjih nastavaka.

Uloge: Hugh Jackman, Ryan Reynolds, L. Schreiber 28. lipnja – Anđeli i demoni (triler) Agent FBI-ja Wesley Doyle pokušava uhvatiti serijskog ubojicu poznatog pod imenom Božja ruka.

Uloge: Bill Paxton, Matthew McConaughey, Powers Boothe, Matt O’Leary, Jeremy Sumpter, Luke Askew Projekcije u lipnju su u 19 sati. Cijena ulaznice 10 kuna.

01. lipnja 2009.

K U LT U R A

13

Radovi na cinktoru župne crkve u Ludbregu

Obnova sjevernog i zapadnog zida Nastavljeni su radovi na temeljitoj obnovi cinktora oko župne crkve Presvetog Trojstva koja se etapno provodi već gotovo pet godina.

U tijeku su radovi na sjevernom i zapadnom unutrašnjem dijelu cinktora odnosno arkade i podne podloge. Župna crkva s cinktorom svakako je dio povijesne i kulturne baštine Ludbrega, uostalom pod zaštitom je Ministarstva kulture. Župa je pokrenula obnovu cinktora prije desetak godina uslijed velike dotrajalosti zidova i konstrukcije.

Tako je najprije trebalo osigurati potrebnu dokumentaciju za početak obnove.

-U prvoj fazi obnovljen je najviše

Grobnica u podu cinktora Kao da je postalo posve uobičajeno da se u svakoj etapi radova na obnovi cinktora otkrije nešto novo što ukazuje na povijest.

Sada je pod betonskim podom ispod arkada uz zapadni zid cinktora otkrivena gotovo sedam metara duga grobnica.

-Očito je to grobnica gdje su se pokopale kosti mrtvih koji su prije bili pokopani oko crkve. Nekada su se groblja stvarala uz crkvu, mrtve se pokapalo i u grobnicama u samoj crkvi. Tako smo prije par godina na jugo-istočnom dijelu cinktora otkrili vrata dvorišta crkve prema groblju koje je bilo iza crkve. Vide se stupovi tih vrata.

Tek je car Josip II 1770. godine zabranio groblja uz crkvu i odredio da se groblja urede izvan naseljenih mjesta – rekao je prečasni Đurkan.

Prigodom obnove istočnog zida cinktora otkriveni su i mali otvori u zidu koji su nekad služili kao puškarnice.

oštećen istočni dio cinktora. Prošlih godina u potpunosti je obnovljeno krovište, a sada se radi sjeverni i zapadni dio s unutrašnje stran. Radi se drenaža jer se dobro vidi kako probija vlaga na sjevernom zidu s vanjske strane. Radovi bi trebali završiti prije Svete nedjelje – rekao je prečasni Josip Đurkan, ludbreški župnik.

Konkretno, obnavljaju se i učvršćuju temelji stupova, skida stara i postavlja nova žbuka, uredit će se odvodnja oborinskih voda. Počelo je postavljanje novog poda u arkadama, uklanja se nekvalitetan betonski pod i postavlja tarac od starinske cigle. Radove izvodi ludbreška tvrtka 'Euroline', vlasnika Slavka Blagaja, pod stručnim vodstvom i uz nadzor Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Međutim, ovime neće završiti potpuna obnova cinktora.

-Treba još urediti južni dio cinktora s vanjske i unutrašnje strane i pred samom crkvom u dvorištu urediti pločnik. Problem je što se prije početka obnove dugo nije ništa ulagalo i cinktor je bio u lošem stanju, što zbog neulaganja, a što zbog

Postavljanje taraca od cigle uz sjeverni dio zida cinktora

Kako nastaje crtić?

Trpeći Krist Grobnica s kostima ispod betonskog poda uz zapadni zid cinktora

Cinktori po uzoru na sveti šator Zid oko crkve podignut je u prvoj polovici 18. stoljeća. Bio je obrambeni zid što dokazuju puškarnice. Godine 1779. godine napravljene su arkade, nadograđen je trijem sa stupovima.

U knjizi ‘Umjetnička topografija Hrvatske’ autori ističu da je cinktor s trijemom trebao poslužiti hodočasnicima koji su se velikom broju dolazili pokloniti relikviji Krvi Kristove.

Prečasni Đurkan kaže da uzor gradnje cinktora uz kršćanske objekte seže u židovsko doba 1300. godina prije Krista kada su pod vodstvom Mojsija izlazili iz Egipta. Sveti šator u pustinji za njih je bio najstarije mje-

ranijih nekvalitetno izvedenih radova koji su više naštetili nego napravili dobroga. Nesreća je što su krizna vremena i teško je osigurati novac.

Eto, ministarstvo još nije doznačilo novac za ove radove – rekao je pre-

sto štovanja Boga. Institucija šatora i dvorište oko njega imalo je veliki utjecaj u izgradnji hrama. Salomon je u 1. stoljeću pr. Krista u Jeruzalemu dao podići velik hram po uzoru na sveti šator i dvorište oko njega.

Kršćanstvo je dobilo slobodu u 4. stoljeću poslije Krista i počele se su graditi crkve. U mnogim sredinama uz crkve se podizala zidana ograda oko dvorišta da se zaštiti hram od neželjenih ljudi, životinja, od utjecaja vremena. Cinktori su zaokružili crkvena dvorišta gdje su se vjernici redovito okupljali oko svojih svetišta.

časni Đurkan.

Obnova cinktora, naime,, posljednjih godina financira se zajedničkim sredstvima Ministarstva kulture, Grada Ludbrega i Župe Ludbreg.

Učenici četvrtih razreda ludbreške osnovne škole sa zanimanjem su na Dječjem odjelu Gradske knjižnice ‘Mladen Kerstner’ Ludbreg slušali priču o tajnama sve omiljenih crtanih filmova.

Gosti su bili Sandra i Hrvoje iz varaždinske udruge ‘Vanima’ čiji članovi u radionicama uče i rade animirane filmove.

-Bilo je zanimljivo, doznali smo kako nastaje i posebno kako se u crtiću rade pokreti. Pokazali su nam svoje crtiće – rekle su Anja i Lorena iz 4.d i Mihael iz 4. a razreda.

Njihova školska kolegica iz Viktorija Zlatar iz Ludbrega članica je varaždinske udruge i već je napravila prvi crtić.

-Film se zove ‘Nije sve kako se čini’, a govori o ekologiji. Treba osmisliti priču i onda raditi povezane crteže. Odlazim u Varaždin jedanput na tjedan gdje radim po dva sata. Šest mjeseci trebalo mi je za moj prvi crtić. Ali, sve mi je jako interesantno i ništ nije posebno teško.

Sviđa mi se i sigurno budem i dalje radila crtiće – rekla je Viktorija. Četiri odjeljenja četvrtih razreda ludbreške škole s puno je pozornosti pogledalo osam kratkih trominutnih crtića nastalih u ‘Vanimi’.

No, očito ih se posebno dojmio najpoznatiji hrvatski crtić u svijetu filma, početkom 60-ih oskarom nagrađeni ‘Surogat’ autora Dušana Vukotića.

Anja, Lorena i Mihael – neobično je kako se rade pokreti u crtiću

Jedini ludbreški animator crtanog filma Viktorija Zlatar

Pozornost mnogih prolaznika uz vanjski dio sjeverne strane cinktora župne crkve sigurno privlači kip Trpećeg Krista. Kako nas je poučio prečasni Đurkan kipovi Trpećeg Krista baš su posebnost ovog kraja, dakle, posebno su specifični za sjeverozapadni dio Hrvatske. Nalaze se u mnogim crkvama u Varaždinskoj biskupiji, više nego bilo gdje drugdje.

Možda bi pomislili stoga da se kip Trpećeg ili kako se još naziva Žalosnog Krista oduvijek nalazi u niši cinktora ludbreške crkve, ali nije tako.

-U niši je bio kip sv. Florijana s pila na trgu. Kad je pil 1953. godine maknut s trga, kipove su sklonili u crkvu. Ovaj kip Trpećeg Krista poklonio mi je Josip Dubovečak, varaždinski župnik sada u mirovini. Kako je pil kasnije vraćen na trg tako smo vratili kip sv. Florijana, a u nišu cinktora postavili Trpećeg Krista. Govori se da izgleda kao da Krist ‘promišlja svijet’. Nisam uspio doći do pouzdanih saznanja što je bilo u niši prije svetog Florijana – kazao je prečasni Josip Đurkan.

Školarci su pozorno slušali Hrvoja i Sandru o tome kako nastaje crtić

14

SP O R T

01. lipnja 2009.

ŠNK 'Radnički' Hrženica, prvak Druge lige NS Ludbreg

Povratak u velikom stilu

Uvjerljivi prvaci i ekspresni povratnici u l. ligu NSL: Trener D. Škegro, S. Brzaj, J. Nikolić, D. Picek, S. Čanaki, V. Kolesarić, S. Novak, D. Špoljarić, T. Hižak, D. Kraljić i predsjednik R. Jagić. Donji red: G. Sabol, M. Vuković, S. Kočiš, M. Kočiš, G. Vuković, V. Hižak, T. Sabol, M. Blagaj, D. Matoc. Nedostaje: S. Pepelko.

Prvaci su seniori i juniori, oformljena je pionirska momčad, a u klubu su ponosni na dograđene i novouređene prostore Kada je nakon Radnički odustao od napredovanja u viši stupanj natjecanja osvajanja naslova prvaka Prve lige ŠNS Ludbreg sredinom ovog desetljeća zbog visokih troškova, malo je tko očekivao da će to dovesti do brzog osipanja igračkog kadra i krize u rukovođenju.

Posljedica svega bilo je lanjsko ispadanje u najniži rang natjecanja.

No, u Hrženici se brzo reagiralo i nije dopustilo da se davljenik utopi do kraja. Na izvanrednoj skupštini izabrali su novi Izvršni odbor s ambicioznim članovima. Dugogo-

dišnji igrač Robert Jagić preuzeo je predsjedničku palicu, a za tajnika je izabran Siniša Brzaj. Novo vodstvo je postavilo pred sebe visoke ciljeve, a oni su čak nadmašeni. Radnički je uvjerljivo izborio povratak u Prvu ludbrešku ligu, organiziran je rad s mlađim uzrastima, a klupske prostorije dobile su novi izgled čime su se osjetno poboljšali uvjeti rada. Bilo je važno vratiti niz 'domaćih' igrača koji su igrali u drugim sredinama, pa se vratilo dvadesetak što seniora što juniora. Legendarni strijelac Stefan Kočiš predvodio je seniore koji su se

Moglo se bolje Ludbreški košarkaši ‘Grafičara’ sezonu u A-2 Hrvatskoj ligi sjever završili su u sredini ljestvice.

Plasman očekivan, kao što smo i predviđali pred početak prvenstva, ali s obzirom na okolnosti, bodova premalo. Konačan skor od 14 poraza i osam pobjeda dovoljno govori da je liga imala dvije-tri kvalitetne skupine. Ludbrežani su svoje pobjede ostvarili protiv slabije plasiranih dok je omjer protiv prvih pet s ljestvice 0-10. Prvi dio sezone, bez dvojbe, bio je bolji od drugog.

Svoju najbolju sezonu dosad odigrao je Luka Siladić, a mišljenja smo da još uvijek ima velike rezerve za daljnji napredak. Emil Morović odigrao je dosta dobrih utakmica, posebice u prvom dijelu sezone. Od centara dosta prigoda za igru imao je Vrabec, a poznavajući njegove mogućnosti smatramo da ih nije iskoristio u potpunosti. Klasični centar s najboljom napadačkom tehnikom Kokolek nije dobivao očekivanu minutažu što je pomalo neshvatljivo. Uvjereni smo da bi bilo bolje da su kao centarski par Vrabec i Kokolek bili više na parketu. Papp je dosta oscilirao, Križanić i Beser imali su tretman kao da su još koju godinu stariji nego što jesu, dok su Mezga i Krleža svoje zadaće ispunjavali korektno.

Solidne igre pružao je i Benko. No, incident koji ga je udaljio s parketa na više od godinu dana bacio je sjenu na njegov boravak u Ludbregu. Mikac je u prvom dijelu prvenstva djelovao solidno, u drugom dijelu lošije, a susreti protiv jačih ekipa otkrili su neke njegove igračke mane. Lukić je dokazao da ima dobar šuterski rang s vrlo dobrim dionicama, dok mladi Skupnjak mora još mnogo učiti. Možda je na toj poziciji trebalo forsirati nekog od domaćih mladih košarkaša.

Neven Jerbić

superiorno prošetali ligom i daleko iza sebe ostavili pratitelje.

Prvaci Momčad je tijekom jeseni vodio Stanko Hižak, a u proljeće Sanijel Škegro. Naslov su izborili 'starosjedioci': Dubravko Špoljarić, Sebastijan Novak, Goran Sabol, Davor Kraljić, Tihomir Hižak, Vedran Kolesarić, Dragec Picek, zatim 'povratnici': Stefan Kočiš, Siniša Brzaj, Mario i Goran Vuković, Slobodan Čanaki, Josip Nikolić, Tihomir Sabol, Vedran Hižak, Sebastijan

Pepelko, te Mladen Blagaj, a svoj doprinos dale su i mlađe snage iz juniorskog pogona Saša Grgek, Dino Matoc, Nikola Srnec i Matija Kočiš.

Identičan uspjeh ostvarili su i juniori Siniše Brzaja i Željka Ivanuše, bez prave konkurencije tek jednim porazom.

Dograđeni i adaptirani objekt Treba pridodati da je s treninzima započela i obnovljena pionirska momčad, a vodi ih Dubravko Špoljarić, također jedna od istinskih legendi nogometa ludbreškog kraja.

Radnički je osnovan 1951. godine, slovi kao jedna od perjanica nogometa ludbreškog kraja. Uz uspjehe na terenu treba klub je u godinu dana dogradio i uređeno prostore.

Nadograđen je kat po čitavoj površini svlačionica i postavljeno novo krovište. Unutrašnjost je potpuno prostorija, postavljeni novi prozori.

Izgrađena je i terasa površine gotovo stotinjak kvadrata. Investiciju od oko 100.000 kuna financirali su Općina Sveti Đurđ i sponzori. Značajan doprinos dali su igrači i članovi s puno sati dobrovoljnog rada. (zg)

Igor Franolić, nogometni sudac na pragu prvoligaških stadiona

Visoke ocjene s drugoligaških terena

Ludbreg će u nekoliko slijedećih godina sigurno dobiti prvoligaškog nogometnog suca.

To će biti, potpisujemo, Igor Franolić iz Bolfana. Tek je u ranim tridesetim godinama, a već je podcrtan u bilježnicima onih koji brinu da suđenje nogometnih utakmica u našoj državi bude na visokoj razini. Igor je svoju premijernu sezonu u Drugoj hrvatskoj ligi okončao s fascinatnom prosječnom ocjenom 8.5 što ga je uvrstilo na listu perspektivnih hrvatskih sudaca.

Igora Franolića vjerojatno poznaju građani Ludbrega, a ne samo poklonici nogometa koji redovito pohode terene. On je i uspješan direktor gradske komunalne tvrtke 'Lukom'. Govori nam o tome kako je doživio svoje drugoligaško krštenje: -Dobio sam dobre ocjene kontrolora, svi su bili zadovoljni mojim suđenjem. Velike zasluge za moj razvoj pripadaju i mom mentoru Ivanu Novaku s kojim me veže i prijateljstvo. Na meni je samo da i dalje pošteno obavljam svoj posao, a tada će sigurno doći prilika da sudim našim prvoligaškim nogometašima – otkrio nam je Igor Franolić.

Od košarke do nogometa Zanimljivo je da njegova prva sportska ljubav nije bila nogomet već košarka. Bio je vrlo dobar košarkaš, play-maker, dodali bismo da je pokazivao veliki potencijal. Kako je uopće

došlo do sudačkog dresa odnosno do prijelaza u nogomet? - Košarku sam trenirao i igrao u 'Grafičaru'. I onda na nagovor prijatelja krenuo prije točno deset godina na sudački tečaj. Počeo sam potom suditi u ligama Nogometnog središta Ludbreg. Dvije godine nakon toga već sam vodio utakmice županijskih liga. Tamo sam se kalio četiri godine. Od 2005. godine sudim u Trećoj hrvatskoj ligi, a od protekle sezone sam u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi koja je, usput rečeno, vrlo dobre kvalitete – rekao je Franolić.

Putem legende Baš iduća sezona mogla bi biti konačna odskočna daska za odlazak u prvoligaške nogometne vode, točnije, na prvoligaške stadione.

Uvjereni smo da su njegovo znanje, sudačka forma i njegova dob, velike prednosti zbog kojih ćemo ga u skorije vrijeme gledati u Maksimiru, Poljudu, Gradskom vrtu i drugim prvoligaškim stadionima. Pa, onda međunarodna karijera….. -Sve mora ići svojim tijekom - nevoljko Igor priča o tome.

Za svoju već sada uspješnu karijeru kaže da mnogo duguje svojoj obitelji, a posebno je radostan zbog supruge Sanele i kćerke Antonije koje su mu najveći oslonac.

Nedavno nas je zauvijek napustila najveća sudačka legenda ovih prostora, varaždinski sudac Marijan Rauš. Stariji će uvijek potvr-

Sve bliži Maksimiru, Poljudu, Gradskom vrtu i drugim stadionima diti da je bio najveći, čak šest puta proglašen najboljim sucem u bivšoj državi. Igoru Franoliću stoga smo poželjeli uspješan nastavak sudačke karijere, neka bude uspješna i nastavi prema dosezima Marijana Rauša.

Neven Jerbić

SP O R T

01. lipnja 2009.

15 MARKO JURINEC

Stadion 'Varteksa', 27. svibnja – finale kupa ŽNS-a Varaždin

Zasluženo novo slavlje, gornji red: dr.Vajagić, tajnik Namjesnik, trener Sudec, Valjak, Oršić, S.Vađunec, Malec, Medved, Vuković, Draguljić, Kranjec, Herenčić, predsjednik Henec. Donji red: Špoljarić (predstavnik kluba), Klekar, Jambres, Kosir, M. Vađunec, D. Vađunec, Tukser, Golenja, Levatić, Sušec, fizioterapeut Klarić i Novak.

Četvrti pehar u pet godina

Podravina–Plitvica (G) 5:1 (1:0) Strijelci: 1:0 Oršić (14), 1:1 N. Melnjak (57), 2:1 Medved (64), 3:1 Medved (67), 4:1, Sušec (82), 5:1 D. Vađunec (90+3).

Podravina: Jambres, Klekar, Malec (od 65. Tukser), S. Vađunec, Levatić, Oršić, Valjak, D. Vađunec, M. Vađunec (od 75. Sušec), Kosir (od 84. Vuković), Medved. Trener: S. Sudec.

Pričuve: Herenčić, Draguljić, Golenja, Novak. Nedostajali ozlijeđeni Fajt i Kranjec.

Ponovno su se Ludbrežani radovali na stadionu 'Varteksa' u Varaždinu, što je i najčešća slika posljednjeg desetljeća u finalu kupa ŽNS-a Varaždin. Na tribinama stadiona okupilo se gotovo tisuću gledatelja među kojima barem trećina njih iz ludbreškog kraja koji su svjedočili novom uspjehu Podravine. Zbog

Opet kapetanski doprinos pobjedi – Damir Vađunec naoblake i povremene kiše igralo se pod rasvjetom, pa je to finalu donijelo posebnu draž.

Početak je donio inicijativu Podravine s desetak udaraca u prvih pola sata. Kosir je pogodio stativu,

a ostalo završilo pokraj ili iznad vrata. No, tek je povratna lopta Kosira za Oršića i oštar udarac s 18 metara donio vodstvo Ludbrežanima.

Plitvica se tada pokazala opasnim suparnikom, ali je Jambres dobrim obranama sačuvao vodstvo Podravine.

Odmah na startu drugog dijela i Valjak je pogodio stativu, a zatim je Plitvica izjednačila nakon pogreške obrane Podravine.

Finale je odlučeno sredinom drugog poluvremena. Najprije je Damir Vađunec asistirao Medvedu za novo vodstvo, a tri minute kasnije iz kontre Medved je povisio na 3:1 nakon čega je prestao pravi otpor četvrtoligaša iz Gojanca. Do kraja je Sušec iskoristio grešku vratara, a šlag na slavljeničku tortu postavio je Damir Vađunec iz slobodnjaka.

Nogometaši Podravine primili su zlatne medalje. Pehar u trajno

Najčešći prizor s finala – napadači Mladen Vađunec i Boris Kosir okruženi čitavom obranom Gojančana vlasništvo i prelazni pehar preuzeli su kapetan Damir Vađunec i njegov zamjenik Boris Kosir.

U ovom desetljeću nogometaši Podravine sedam puta igrali su finale županijskog kupa, pet puta podigli pobjednički pehar. Ili u posljednjih pet godina čak četiri puta

Predstavljamo Danijela Sačera, nadarenog i svestranog sportaša, ali i odličnog učenika OŠ Ludbreg

Crna pantera među stativama Čitatelji se ne trebaju bojati - ulicama Ludbrega ne šeće crna pantera. Usporedba s ovom vrstom divlje mačke najbolje bi okarakterizirala sportsku umješnost Danijela Sačera, mladog i talentiranog sportaša, jednog od ponajboljih u Osnovnoj školi Ludbreg. Ovaj 14-godišnji mladac iz Ludbrega uz konstantno odličan uspjeh u svih osam godina školovanja ostvaruje i sjajne rezultate u sportskim aktivnostima.

–Sportom se aktivnije bavim od trećeg, a od šestog razreda već imam i dosta osvojenih medalja i pehara – skromno će Danijel, učenik osmog razreda ludbreške škole. Sportska nadarenost očituje se i u njegovoj svestranosti. Prva ljubav sporta mu je nogomet, druga košarka, a odličan je i atletičar.

Među stativama Sa školskom košarkaškom ekipom došao je do poluzavršnice državnog prvenstva koja je na završnom turniru u Zaboku osvojila peto mjesto.

Sa suigračima u nogometu stigao

Danijel je odličan u svim loptačkim sportovima, atletici, ali je njegov prvi izbor nogomet je i do trećeg mjesta na poluzavršnici državnog prvenstva.

Danijel je, inače, sjajan golman u mlađim kategorijama Podravine u

kojima je već zabilježio velike uspjehe. Uz ove, Hrvatima toliko drage loptačke sportove, osvojio je i prvo mjesto na županijskom natjecanju u atletici. O kakvom se talentu radi potvrđuje podatak da je u utrci na 300 metara protivnike 'ostavio' na prvom zavoju.

O tome kako vidi svoju sportsku budućnost Danijel kaže: -Prvo škola, pa onda sport. Završavam osnovnu i prelazim u srednju školu. Od sportova, nogomet mi je broj jedan. Navijam za Dinamo i Manchester United. Nadam se da ću jednog dana braniti za neki od prvoligaških klubova koji su me već i zamijetili. Uvijek sam volio biti golman, htio sam da me 'napucavaju'.

Moj uzor je Peter Čeh koji brani za 'Chelsea' – rekao nam je crnokosi, vižljasti dječak.

Danijel na golu ne nosi 'kacigu' kao njegov golmanski uzor, ali ne bi bilo loše da ostvari barem približno tako uspješnu sportsku karijeru.

Mnogo sreće, Danijele!

Neven Jerbić

je kup otišao za Ludbreg. Plasmanom u finale kupa suparnici su stekli pravo igranja u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa za narednu sezonu. Za Podravinu je također važno što je osvajanjem kupa ostvaren jedan od natjecateljskih ciljeva za ovu sezonu. (zg)

Ribički ‘Kup Grada Ludbrega’ 27. lipnja Vodstvo ŠRD ‘Ludbreg’ otpočelo je pripreme za organizaciju tradicionalnog natjecanja sportskih ribolovaca u lovu ribe udicom na plovak za ‘Kup grada Ludbrega’.

Odlučeno je da se natjecanje ove godine održi 27. lipnja. Domaćini očekuju oko dvadeset ekipa, a održat će se na starom i novom dijelu ludbreških ribnjaka. No, ove će godine izostati tradicionalna ‘Ribička noć’ s tombolom i zabavom.

-Zbog ove opće krize nisu baš povoljne prilike za organizaciju ‘Ribičke noći’ i tombole. No, pozivam Ludbrežane i druge zainteresirane da dođu do ribnjaka kod našeg ribičkog doma gdje će se odvijati zanimljivo natjecanje u sportskom ribolovu. Počet će u jutarnjim satima, zatim je na redu vaganje ulova, a oko 14 sati proglasit ćemo najuspješnije - rekao nam je Tomo Filip, predsjednik ŠRD Ludbreg.

Natjecanje u sportskom ribolovu za ‘Kup Grada Ludbrega’ ove će godine doživjeti svoje već 14. izdanje.

16

01. lipnja 2009.

ŠALJITE FOTKE! Lijepim fotografijama javio nam se i Bruno Herceg iz Ludbrega. Mladi student voli fotografiju, snimanje mu je veliki hobi. Zasad nam je poslao dvije zanimljive fotografije novijeg datuma. Pogledajte kako izgleda najviša planina ovog dijela Hrvatske objektivom njegovog Panasonica.

Bruno je Ivanščicu snimio noću s neobične lokacije – s tavana obiteljske kuće u Kolodvorskoj ulici. Druga je fotka krasan prizor jedne od oluja iz prve polovice ovog svibnja. Bruni hvala na lijepim fotografijama i, naravno, očekujemo od njega nove zanimljive uratke!

Kako je počelo vrijeme izleta, putovanja, pred mnogima su odlasci na zanimljiva odredišta na godišnje odmore. Bilo bi lijepo da neke od neobičnih i lijepih fotografija podijelite sa čitateljima 'Ludbreških novina'.

Fotografije možete i osobno donijeti u našu redakciju u zgradu Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' na Trg sv. Trojstva gdje ćemo ih skenirati i odmah vam vratiti. Najbolje je koristiti blagodati suvremene tehnologije, pa fotografije možete poslati na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Odmor usred grada

Baš se lijepo odmaramo u centru grada Ovaj lijepi par divljih pataka našao je neobično mjesto za odmor. Par se udobno smjestio u travici ispod javne rasvjete svega nekoliko metara od ulaza u zgradu dvorca gdje su smješteni uredi državne uprave. Neobično je što se radilo o jutarnjim satima kada mnogi poslom pohode ove urede. No, naše patkice

nisu nimalo zasmetali česti prolaznici. Izgleda da su se udomaćile uz Bednju i ribnjake, potpuno se privikle na gradski život.

Idila je potrajala do dolaska 'Lukomovog' auto-smećara koji se kretao prema kontejnerima do istočne zgrade dvorca, uz stalni glasni zvuk upozorenja zbog vožnje una-

trag. Patak se odmah uznemirio kao svaki pravi kavalir koji vodi brigu o sigurnosti svoje dame. Odgegao je za svaki slučaj na stražu nekoliko metara prema auto-smećaru, a zatim se nakratko vratio družici.

Najprije je uzletio muški dio zaljubljenog para, a onda i patkica. I sletjeli na Bednju kod mosta.

Svibanjsko nevrijeme nad Ludbregom

Da pogledam kakva je to buka. Auto-smećar - četvrtkom prazne se kante u centru

Pogled iz Ludbrega, iz Kolodvorske ulice - Ivanščica noću

Piše i riše: Dražen Gložinić

Uzleti iza mene. Idemo mi do Bednje!