Ln 29

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. SRPNJA 2009.

BROJ 29 / GODINA IV.

Ususret blagdanu Župe Ludbreg:

Bliže se “Dani ludbreške Svete nedjelje”

Lukom Ludbreg:

/str. 3./

Zaposleni na javnim radovima /str. 5./

Slastičarnica Kiki:

Na sladoledu i kolaču s grbom

S

P

O

R

T

/str. 7./

Ljeto u Ludbregu /str. 8.,9.,10./

Nogomet:

Biciklizam:

Dino - prvak Nedeljko u brdskom prkosi godinama maratonu /str. 14./

/str. 15./

2

A KT U A L N O

IZDVOJENO Novi radovi u cestogradnji Na području grada Ludbrega krajem srpnja počela je realizacija radova u cestogradnji na temelju već ranije postignutih dogovora sa zainteresiranim mjesnim odborima. Radi se o asfaltiranju četiri ceste.

Počeli su radovi u Hrastovskom na proširenju i asfaltiranju Bednjanske ulice. Nakon radova na glavnoj cesti u Selniku se očekuje početak radova na proširenju i asfaltiranju Tesline, kao i na proširenju i djelomičnom asfaltiranju Nazorove ulice.

U naselju Ludbreg napokon će krenuti obnova kolnika u Ulici Pavleka Miškine od raskrižja kod zaobilaznice do benzinske pumpe. Novi i širi kolnici sigurno će povećati sigurnost u prometu ovim ulicama.

Radove financira Grad Ludbreg uz sufinanciranje mjesnih odbora odnosno građana. U planu su i radovi u takozvanoj Gornjoj ulici u Apatiji, ali još nije dogovoren model sufinanciranja: -U Apatiji se planira obnoviti asfalt u Gornjoj ulici s uređenjem odvodnih kanala uz cestu, te asfaltirati produžetak iste ulice prema nogometnom igralištu.

No, žitelji Apatije zasad nisu spremni sufinancirati radove kao što su to učinili žitelji u ovim drugim naseljima, pa nas još očekuju razgovori oko toga da dogovorimo model sufinanciranja – rekao nam je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Vrijednost radova u cestogradnji u Selniku, Hrastovskom i u Ludbregu, uključujući i planirane radove u Apatiji iznosi više od 614.000 kuna bez PDV-a od čega grad izdvaja dvije trećine, a ostatak žitelji.

Nositelj investicije i koordinator projekta je ‘Lukom’ Ludbreg. Izvođač je ‘Niskogradnja’ iz Petrijanca.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

31. srpnja 2009.

Gradnja sportskog objekta na gradskom stadionu u Ludbregu

Početak radova 3. kolovoza

Grad Ludbreg i tvrtka 'Zagorje Tehnobeton' iz Varaždina potpisali su ugovor o međusobnim pravima i obvezama o gradnji objekta sportskoposlovne namjene na gradskom stadionu i početak radova bit će u ponedjeljak, 3. kolovoza. Prema planu gradnje 'Zagorje Tehnobetona', a utvrđena je detaljna dinamika građevinskih i obrtničkih radova, objekt će biti završen 10. studenoga ove godine.

Vrijednost investicije je 3,346.731,02 kune odnosno s PDVom 4,083.011,84 kune, što je bila najniža ponuđena cijena. Ugovorom je precizirana i dinamika kojom će Ludbreg kao investitor izvršavati svoje financijske obveze koje se odnose na početak gradnje, na obvezu plaćanja po primopredaji izgrađenog objekta i na plaćanje kroz 30 mjesečnih obroka.

Grad pak čini napore kako bi se kroz donacije što manje opteretio

Tribina s 300 sjedalica Novi objekt bit će vanjskih dimenzija 39,5 x 14 metara, netopovršine oko 780 kvadrata. Imat će četiri svlačionice, sanitarne čvorove, prostorije za službene osobe, kotlovnicu, spremišta, prostoriju za sastanke, dakle, sve prostorije potrebne klubu, a nužne zbog ugleda i ranga Podravine, njezinih ekipa mlađih uzrasta, seniora i veterana. Na katu će biti tribina s 300 sjedećih mjesta, predviđen je prostor za kafić, sanitarni čvor i manje prostorije za spremišta.

S novim objektom igrači i svi posjetitelji ludbreških utakmica napokon bi trebali dobiti primjereni i dostojan komfor.

Na mjestu buduće objekta uoči početka gradnje – zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok s Ivanom Filipašićem i Darkom Crnkovićem, suradnicima iz gradske uprave gradski proračun koji se, usput rečeno, u ovoj godini puni slabije od plana. U realizaciji najveće investicije grada u ovoj godini aktivno djeluje Odbor za gradnju objekta.

Predsjednik Odbora Franjo Beser održao je sredinom srpnja sastanak s potencijalnim donatorima koji su izrazili želju da svojim učešćem pomognu pri gradnji. U gradskoj upravi očekuju da bi se tako mogle donijeti znatne uštede u gradskom proračunu u godini krize.

Poziv donatorima -Odbor pod vodstvom Franje Besera i gradski dužnosnici dobro surađuju kako bi projekt što lakše priveli kraju. Mišljenja sam da ćemo

sakupiti 30 do 40 donatora. Svaka pomoć je dobro došla. Jedni mogu pomoći materijalom, drugi radom, treći novčano. Vjerujem da bismo kroz donacije mogli prikupiti do 20 posto vrijednosti investicije. Iskoristio bih prigodu i pozvao sve druge potencijalne donatore koji mogu i žele pomoći da nam se jave jer će nam svaka pomoć dobro doći – naglasio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Još uvijek se ne zna hoće li pri gradnji novčano pomoći i Varaždinska županija o čemu je već bilo riječi na prvim sjednicama Gradskoga vijeća.

-Moram reći da obećanje bivšeg župana o novčanoj pomoći prigo-

Zastoj s radovima

Radovi na modernizaciji Ulice Petra Krešimira u Ludbregu još nisu završeni. Žitelji su već trebali uživati u novouređenoj ulici primjerenoj standardu jednog grada, ali su se najprije javili problemi oko manjkavosti projekta što iziskuje dodatne radove, a sada i u financiranju. Nositelji izvršnih funkcija u gradu inzistirali su na dopuni projekta kako bi se, osim ranije ugovorenih poslova, asfaltom obnovio kolnik i uredili zeleni otoci što je produljilo rok izvođenja radova.

Posljednjih dana izvođač radova 'Bistra' Đurđevac za koju ovaj posao rade kooperanti, zatražila je produljenje roka do 30. kolovoza zbog nemogućnosti financiranja gradnje potrebnom dinamikom. Naime, država nije ispunila svoje obveze prema 'Bistri' koje su dosegle gotovo 600.000 kuna.

Izvođači su najavili mogućnost prekida radova i o tome izvijestili Grad Ludbreg i ministarstvo. Grad pokušava pomoći u rješenju situacije kako bi se radovi što prije okončali.

-Imali smo sastanak s izvođačima koji su obavili najveći dio posla,

dom svečanosti u povodu Dana grada nije obvezujuće jer nije donijeta nikakva službena odluka bivšeg županijskog poglavarstva. No, Grad Ludbreg uputio je pismo Varaždinskoj županiji sa zamolbom za pomoć. Očekuju se razgovori o tome s novim županom Predragom Štromarom i nadamo se da će biti uspješni – pojasnio je Božidar Hajsok.

Bez obzira u kojoj će mjeri biti uspješni razgovori s mogućim donatorima, Ludbreg će sasvim sigurno ove jeseni sagraditi novi objekt i predati ga na uporabu mladim sportašima grada, nogometašima Podravine svih uzrasta, članovima najstarijeg gradskog sportskog kolektiva koji sada slavi 90. rođendan.

Novi vijećnik Nikola Vidaković

U Ulici Petra Krešimira još treba urediti zelene otoke, a zatim asfaltirati staze, parkirališna mjesta i kolnik ali uvažavamo razloge da se produži rok u kojem bi se uredili zeleni otoci, te asfaltirale staze, parkirališna mjesta i kolnik. Cilj je da se radovi što prije okončaju, zbog samih žitelja ulice, ali i Grada. Bliži se Sveta nedjelja, a poznato je da će privremena regulacija prometa u dane blagdana biti usmjerena na ovu ulicu. Naglašavam da je Ludbreg uredno izvršio sve dosadašnje obveze prema 'Bistri'. I mi smo uputili dopis u ministarstvo i nadamo se da će država ispuniti svoje obveze jer je realizacija projekta u obostranom interesu i u cilju unapređenja kvalitete života građana Ludbrega

– rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Unatoč 'financijskoj problematici' izvođači su ovog tjedna ipak nastavili radove u Petra Krešimira.

Radovi u Ulici Petra Krešimira izvode se u paketu s već realiziranim uređenjem Sajmišne i dijela Vinogradske ulice. Investiciju vrijednu 5,742.000 kuna financiraju Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva s 3,1 milijun kuna ili 54 posto, te Grad Ludbreg sa 46 posto 2,6 milijuna kuna. U ministarstvu je prošle jeseni za izvođača izabrana 'Bistra' iz Đurđevca.

Tek mjesec dana bio je aktualan sastav Gradskog vijeća Ludbrega koji je na konstituirajućoj sjednici položio svečanu prisegu. Ostavku na vijećničku dužnost podnio je Dražen Crnković, vijećnik izabran s kandidacijske liste HDZ-a. Dražen Crnković pojasnio nam je da zbog novih obveza na radnom mjestu ne bi mogao kvalitetno obavljati odgovornu vijećničku dužnost što je razlog podnijete ostavke.

Gradski odbor HDZ-a odredio je njegovog zamjenika, novog vijećnika. To je dr. veterinarske medicine Nikola Vidaković iz Ludbrega, zaposlen u Veterinarskoj stanici Ludbreg.

Gradsko vijeće također je usvojilo izvješće o izvršenju proračuna za 2008. godinu. Prihodi su ostvareni sa 21,604.793 kuna, a rashodi 19,215.562 kune čime je za naredno razdoblje ostalo raspoloživih 2,389.231 kuna. Prihodi proračuna bili su za oko 1,6 milijuna kuna niži od planiranih, ali i rashodi za 15 posto manji od planiranih. Vijećnici su zaključili da se poduzmu potrebne mjere kako bi se namirila zaostala potraživanja Grada, a to je gotovo 4,3 milijuna kuna.

A KT U A L N O

01. lipnja 2009.

Pripreme za manifestacije uz blagdan ludbreške župe

Procjenjuje se da će grad u dane blagdana pohoditi još više hodočasnika i gostiju nego lani

'Dani ludbreške Svete nedjelje'

U ponedjeljak, 3. kolovoza, počinje prodaja mjesta za štandove

Grad Ludbreg i Organizacijski odbor manifestacije užurbano provode pripreme kako bi se dostojno obilježili dani u povodu velikog blagdana ludbreške župe, Svete nedjelje.

Početkom kolovoza počinje i zakup mjesta za štandove i ugostitelje. Prodaja se će se organizirati u gradskim uredima, a na raspolaganju je oko 450 mjesta. Cijene su na razini prošle godine, organizatori kažu da nije vrijeme za povećanje cijena.

Grad Ludbreg, Župa Ludbreg i Turistička zajednica grada uskladili su okvirni program manifestacije s nizom vjerskih, gospodarskih, umjetničkih, zabavnih te sportskih i drugih programa. Informaciju o tome što je u ovom trenutku poznato dali su gradonačelnik Marijan Krobot i Štefica Pavković, predsjednica Organizacijskog odbora, ujedno i Turističke zajednice grada.

-Pokrovitelj manifestacije je Hr-

vatski sabor. Od tehničkih stvari Grad treba dodijeliti koncesiju za organizaciju i naplatu parkiranja za 5. i 6. rujna, dati nalog da se urede parkirališta na javnim površinama, te osigurati zaštitarsku službu. Svakako ćemo imati na umu trenutnu situaciju, dakle, bit će racionalizacije i štednje. Kao nositelji izvršne vlasti imali smo dva sastanka s prečasnim Josipom Đurkanom, našim župnikom. Razgovarali smo o suradnji tijekom manifestacije. Tako nećemo dopustiti prodaju mjesta za štandove od trga prema svetištu čime će se osloboditi prolaz procesijama hodočasnika prema svetištu. Razgovarali smo i o nastavku priprema oko proslave 600. obljetnice čuda krvi Kristove za dvije godine, doći će to vrlo brzo. Zamolio sam prečasnog da posreduje kako bih se kao novi gradonačelnik susreo s biskupom Josipom Mrzljakom – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Suradnja

Gradonačelnik Marijan Krobot

Novost je naziv manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje'. Iz naziva je nestalo onih 'deset dana'.

-Želja je da se programski ne ograničavamo samo na desetak dana krajem kolovoza i početkom rujna. Već je lani to počelo puno ranije, zato je novi naziv primjereniji.

Cilj nam je ako bude moguće da se programi održavaju češće tijekom ljeta. Ludbreg ima potencijala da se to može napraviti jer ovo je ipak jedino priznato euharistijsko svetište.

Ne treba zaboraviti da je to ponajprije vjerska svetkovina. To je i razlog zašto svjetovne sadržaje prilagođa-

Štefica Pavković, predsjednica Organizacijskog odbora vamo vjerskom dijelu, dogovaramo i usaglašavamo termine s prečasnim Josipom Đurkanom da se ne remeti održavanje vjerskih obreda – pojasnila je Štefica Pavković, predsjednica Organizacijskog odbora.

Sajam i za poklon - 'Prljavci' Što donosi ovogodišnji program manifestacije?

-Neki sadržaji su tradicionalni jer su se kroz godine pokazali kao vrlo dobri. Središnji dan događanja bit će 3. rujna. To je dan otvaranja 'Ludbreškog sajma'. Dogovaramo za taj dan susret naših gospodarstvenika i obrtnika s gostima iz državnih institucija na aktualne teme i ovu krizu.

U sklopu sajma bit će održani Dani kruha, meda i vina. Pod šatorom u dvorištu uz trg predstavit će se domaće udruge proizvođača vina, meda, kruha, ali i stari zanati na et-

Organizacijski Ratari prijavili štetu odbor Organizacijski odbor djeluje pri Turističkoj zajednici Ludbrega, a njegova je zadaća program i tehničke pripreme. Odbor vodi Štefica Pavković, a članovi su Marijan Krobot i Božidar Hajsok, gradonačelnik i njegov zamjenik, župnik preč. Josip Đurkan, te Mirjana Balažinec, Andreja Horvat, Igor Franolić, Branko Dijanošić, Neven Mihalić, Mladen Vukina, Ružica Antolić, Vlado Pirc, Ivan Marcijan, Stanko Horvat, Josip Horvat i Dubravko Bilić.

Organizacijskom odboru u radu pomažu pododbori i komisije.

Pododbor za promidžbu i program: Branko Dijanošić, Andreja Horvat, Mladen Vukina i Dubravko Bilić. Pododbor za ‘Ludbreški sajam’ čine Neven Mihalić, Mirjana Balažinec i Tomislava Sardelić.

U pododboru za prodaju mjesta su Matija Frančić, Igor Franolić i Josip Horvat, a u Komisiji za kontrolu naplate Matija Frančić, Darko Rak, Ivan Filipašić i Dražen Crnković.

no-izložbi uz veliki doprinos 'Žena iz centra svijeta'. Za gradske udruge izlaganje na sajmu je besplatno.

Prijave za sajam moguće je u gradsku upravu predati zaključno do 17. kolovoza. Istog dana bit će održana modna revija odjeće butika 'Una' vlasnice Ivančice Pahor, te kožne galanterije 'Galko' Božidara Ledinka iz Malog Bukovca. Večer, 3. rujna, završit će glazbenim poklonom Grada Ludbrega. Bit će to besplatni koncert 'Prljavog kazališta', grupe uz koju su stasale starije, ali rastu i mlađe generacije. No, pripremamo još neke programe – otkrila je Štefica Pavković.

Organizacijski odbor odradio je već i pozamašan posao oko promidžbe na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kroz TV, radio, novine, jubmo-plakate. Izrađen je i elaborat za privremenu regulaciju prometa kroz i oko grada i zatražena suglasnost ŽUC-a Varaždin. Sve obveze do manifestacije zapravo su već uhodani poslovi, pa organizatori očekuju da će ostale pripreme proteći prema planu. Očekuje se čak više hodočasnika i gostiju nego lani: -Prije početka programa u Ludbregu završit će i Špancirfest, pa zaista možemo očekivati još više gostiju. Dostojno ćemo dočekati hodočasnike i druge goste, dokazati da smo mirna, lijepa i uredna sredina, da je naš grad dostojan molitve u čast krvi Kristove – poručila je Štefica Pavković.

Ljetujte u Oštrom

Grad Ludbreg je pozvao zainteresirane građane Ludbrega da iskoriste gradsko odmaralište u Oštrom kod Kraljevice za lijepo, ugodno ljetovanje po vrlo povoljnim uvjetima.

Cijena korištenja odmarališta po odrasloj osobi je 300 kuna, za djecu starosti do 10 godina je 100 kuna za sedmodnevni boravak. Međutim, nije osigurana prehrana, pa je građani moraju organizirati sami. No, u prizemlju odmarališta je kuhinja za zajedničko korištenje, te veliki hladnjak i zamrzivač.

S obzirom na ovu krizu koja je zahvatila Hrvatsku nekako se čini

da bi mnogima ovo bila idealna prigoda da i ovu godinu otputuju na Jadran i zaborave na brige i svakodnevnicu.

Naselje je nepuna dva kilometra od Kraljevice, pa se iz Ludbrega brzo stiže na odredište, posebice auto-cestom. Uređene sobe, blagovaonica, terase u hladovini, zasigurno bi bili sasvim dovoljan standard za ljetovati u apartmanima.

Zainteresirani za ljetovanje u gradskom odmaralištu još uvijek se mogu prijaviti osobno u prostorijama gradske uprave ili na telefon broj 810-876.

3

Gradsko odmaralište u Oštrom kod Kraljevice idealna je prilika za ugodan odmor i ljetovanje po povoljnoj cijeni

U gradskim uredima u Ludbregu ratari su proteklih dana prijavljivali štetu na žitaricama nakon što je župan Predrag Štromar krajem srpnja proglasio elementarnu nepogodu na području čitave županije. Povjerenstvo za procjenu šteta Grada Ludbrega po prijavljenim štetama konačnu procjenu dostavit će županijskom povjerenstvu, a zbirno izvješće dostaviti Ministarstvu poljoprivrede i Državnom povjerenstvu radi ostvarivanja prava na naknadu šteta. Štete su uzrokovane dugotrajnim kišnim razdobljem u lipnju i srpnju.

Procjenjuje se da će doći do smanjenja prinosa od 30 do 50 posto, a štete su i veće jer se žetva nije mogla obaviti u optimalnom roku. Stručnjaci smatraju da su usjevi naknadno zakorovljeni, napadnuti bolešću, te je došlo do klijanja sjemena u klasu. Pretpostavlja se da većina poljoprivrednika neće moći dokazati referentne prinose, a oni su temelj za ostvarivanje državnih novčanih poticaja.

Novi Statut jednoglasno Gradsko vijeće Ludbrega imalo je obvezu usvojiti izmjene i dopune Statuta ili pak donijeti novi tekst u roku mjesec dana nakon konstituiranja novog vijeća. Razlog za hitnost bile su zakonske promjene. Tako su Odbor za statut i poslovnik, kao i gradska uprava radili ubrzano. Odbor je već početkom srpnja utvrdio konačni prijedlog Statuta, a Gradsko vijeće ga je jednoglasno usvojilo na zasjedanju 14. srpnja.

Evo što nam je o tome rekao Vedran Zlatar, predsjednik Odbora za statut i poslovnik pri Gradskom vijeću Ludbrega.

-Temeljne odrednice koje su diktirale tempo, način donošenja i sam sadržaj Statuta određene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonom o izboru načelnika, gradonačelnika i župana, te drugim propisima. Postojala je mogućnost izmijeniti i dopuniti tada postojeći Statut, ali smo procijenili da je bolje pristupiti izradi potpuno novog teksta s obzirom na značajne promjene u zakonskoj regulativi. Novim Statutom precizno je uređeno i definirano funkcioniranje Grada po svim nadležnostima, a vrlo je važno da su se precizirale ovlasti, te međusobni odnosi između izvršne i predstavničke vlasti, dakle, gradonačelnika i Gradskog vijeća. Poznato je da se na prošlim izborima prvi puta izvršna vlast birala neposredno bez mogućeg utjecaja predstavničkog tijela na ishod izbora. Smatram da je Statut kvalitetan što dokazuje jednoglasno prihvaćanje vijećnika, te da će osigurati izvrsno funkcioniranje Grada uz korektne odnosne izvršne vlasti i Gradskog vijeća unatoč kohabitaciji – rekao je Vedran Zlatar.

Novi Statut Grada Ludbrega u 16 poglavlja sa 135 članaka detaljno uređuje samoupravni djelokrug, status, područje, granice, obilježja, javna priznanja, zatim prava nacionalnih manjima, uređuje neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, imovinu i način financiranja, te druga pitanja.

4

A KT U A L N O

31. srpnja 2009.

Vlakom ili autobusom u školu, da li i dalje besplatno?

Kriza donosi probleme roditeljima pred novu školsku godinu

Skuplje školovanje?

Za mjesec dana završit će školski praznici i učenici će opet u školske klupe.

Nova školska godina roditeljima donosi puno više financijskih briga. Opća kriza učinila je svoje. Hrvatski sabor je zbog proračunskih rupa izmijenio zakonske odredbe o besplatnim udžbenicima i subvencioniranom prijevozu učenika.

Ostala je mogućnost intervencije Vlade za socijalno ugrožene skupine, ali sukladno raspoloživim sredstvima. Što roditelje školaraca očekuje u novoj školskoj godini? Još prije mjesec i pol dana svi su bili uvjereni da će školarce prvoga dana rujna u klupama dočekati novi besplatni udžbenici. No, ništa od toga, roditeljima će se dodatno opteretiti kućni budžeti. Potrebno je opet duboko posegnuti u džep i s njegovog dna ili kutka izvući kakvu kunu. Ako se nađe. Bit će to sasvim sigurno novi izravni udarac na standard svakog roditelja, posebice u obiteljima s više đaka.

U Osnovnoj školi Ludbreg u drugoj polovici srpnja radili su se popisi udžbenika koji se mogu koristiti od prošle školske godine. Škola je pozvala na suradnju roditelje i đake da vrate one udžbenike koji su na tom popisu kako bi se mogli koristiti i u narednoj školskoj godini. Doznajemo da je tako moguće uštedjeti znatna sredstva.

Isto tako, u školi su pripremili i popis no-

vih knjiga koje roditelji moraju kupiti.

Prijevoz Postavlja se pitanje što će biti s prijevozom ludbreških srednjoškolaca. Projekt besplatnog prijevoza za srednjoškolce pokrenut je u Varaždinskoj županiji prije četiri godine. Županija je s gradovima i općinama u jednakom omjeru pokrivala troškove prijevoza. Kada se i država uključila u projekt smanjili su se udjeli općina i gradova. Primjerice, Ludbreg je prve godine pokrivao svojih 50 posto cijene prijevoza za što je iz proračuna izdvojio oko 400.000 kuna. Godinu dana kasnije država je osigurala prijevoz za prve razrede srednjih škola i udio Ludbrega se smanjio na 280.000 kuna. Iduće školske godine država je pokrila troškove prijevoza za još više srednjoškolaca čime je opet smanjen udio Ludbrega. A za ovu godinu Ludbreg je osigurao tek 100.000 kuna za prijevoz što je prema procjenama trebalo biti dovoljno za da se zajedno sa županijom i državom pokriju troškovi prijevoza svim srednjoškolcima. Oko 60 posto tog iznosa potrošeno je već u prvoj polovici godine kada je i veći broj školskih mjeseci.

Županija nastavlja s projektom Na zadovoljstvo roditelja, Varaždinska županija unatoč svim financijskim

Građani o besplatnom prijevozu srednjoškolaca

Zlatica Cindori: -Bilo bi dobro da svi mogu imati besplatan prijevoz. Roditeljima je pogotovo teško u ovo krizno doba.

Ako ne mogu svi, onda da se uvedu neki pravedni kriteriji, da se gleda na to tko ima koliko djece i kakva primanja. Kao majka petero djece znam kako je teško jer s jedne strane se čuje kako se treba poticati povećanje nataliteta, a s druge strane je teško ostvariti neka prava i olakšice.

A kasnije te nitko više i ne pita kako je to financirati sve potrebno za život i obrazovanje djece.

Božica Matulić: -Idealno bi bilo kada bi prijevoz bio besplatan za sve srednjoškolce. Ako se ipak ne bi mogla osigurati novčana sredstva za potpuno pokrivanje cijene putne karte, predlažem da se barem financira dio iznosa mjesečne karte jer bi i to pomoglo roditeljima. Grad Ludbreg bi tako pokazao da se misli na djecu i dao poticaj daljem obrazovanju mladih. Ljudima s nižim primanjima važna je svaka kuna, a mnogi je nemaju. Zbog ovih rezanja plaća i s novim porezima koji će sigurno dovesti do poskupljenja bit će roditeljima još teže nego prije.

teškoćama najavila je da ostaje u projektu besplatnog prijevoza sa svojih 50 posto troškova, a jedinice lokalne samouprave trebale bi pokriti drugih 50 posto troškova i tako pomoći roditeljima u ovoj složenoj situaciji. Naša županija prva je u Hrvatskoj krenula u taj projekt i nikako ne želi od njega odustati. Ulaganja u jačanje obrazovanja, osiguranje uvjeta za nastavak školovanja, jednak standard za sve roditelje i podizanja obrazovne strukture svakako je u interesu društva. Činjenica jest da je ulaganje u obrazovanje najisplativije dugoročno ulaganje.

Besplatni prijevoz u školu roditeljima izravno olakšava školovanje djece u današnje složeno vrijeme. Eventualnim ukidanjem projekta vjerojatno se ne bi izbjegla opasnost da dio djece odustane od srednje škole zato što roditelji ne mogu pokriti troškove školovanja.

Pred gradskom upravom Ludbrega predstoji odluka što i kako učiniti da bi se pomoglo roditeljima nakon što je država izašla iz projekta besplatnih udžbenika i prijevoza. Svakako je otežavajuća okolnost što se prihodovna strana proračuna ne puni prema planu. Vjerojatno će uslijediti temeljita analiza da bi se razmotrilo kako i prema kojim kriterijima sudjelovati u prijevozu srednjoškolaca iz gradskog proračuna.

Anketirala: Ana Havaić

Slavko Varga Črepinko: -Mislim da za djecu roditelja s nižim primanjima ili nezaposlene treba svakako osigurati besplatan prijevoz, posebno za obitelji gdje ima dvoje ili više školaraca. Osim samog prijevoza tu je još puno drugih troškova koji opterećuju roditelje, pa bi idealno bilo da svi imaju besplatan prijevoz. Da bi djeci osigurali obrazovanje roditelji danas moraju štedjeti od samog rođenja djeteta. Teško je roditeljima koji nisu računali na to da bi se mogle dogoditi takve situacije, kao što je ukidanje besplatnih udžbenika i prijevoza kao što se sada događa.

Kristinka Koprek: -Mišljenja sam da bi svi trebali imati besplatan prijevoz i da se kod tog pitanja ne bi trebale raditi razlike.

Dio roditelja ima visoka primanja dok je većini besplatna karta rasterećenje troškova života. Naglašava se da je obrazovanje potrebno i zato treba biti svima jednako dostupno. Knjige se ponovo moraju kupovati, pa kad bi se osigurao barem besplatan prijevoz za učenike mislim da bi to puno značilo roditeljima koji imaju više djece, te koji moraju financirati svoje osnovnoškolce i srednjoškolce.

ANKETA

Ivanka Balija: -Moja djeca su završila školu i sami smo im plaćali prijevoz. I u to vrijeme bio je to znatan trošak, ali smo suprug i ja radili i imali redovita primanja, pa se moglo izdvojiti za troškove mjesečnih putnih karata.

Mišljenja sam da je danas situacija teža, već sutra ne znaju što će se dogoditi, ljudi ostaju bez posla ili ne dobivaju plaće. Mislim da bi se barem za obitelji slabijeg imovinskog stanja trebao osigurati besplatan prijevoz.

Bilo bi strašno da dijete odustane od škole jer ne može putovati u školu.

A KT U A L N O

31. srpnja 2009.

Gradska tvrtka 'Lukom' Ludbreg Ljeto je 'Lukom' dočekao s nizom novosti i zaista radno, s doslovce pojačanim snagama. Dobio je 26 novih djelatnika, mada privremeno, ali se radi o obostranoj koristi za 'Lukom' i Grad Ludbreg, te za nove zaposlenike. Naime, Grad i Područna služba HZZ-a postali su partneri u projektu 'Javni radovi iz nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja', te u 'Programu zapošljavanja Roma na programima javnih radova' kojeg mogu provoditi gradovi i općine kroz institucije u njihovom vlasništvu.

Treći partner u projektu je 'Lukom', komunalna tvrtka u vlasništvu grada. Tako je zaposleno 16-ero djelatnika s liste nezaposlenih pri zavodu koji ispunjavaju potrebne uvjete, te desetero djelatnika Roma.

-Svi su zaposleni do 31. prosinca, do kraja godine. Mislim da je u ovim složenim gospodarskim vremenima to vrlo značajna pomoć njihovim obiteljima, istovremeno za Grad i za našu tvrtku. Radnici zaposleni prema prvom programu rade na uređenju javnih površina oko odlagališta otpada u 'Meki' kako bi se tamo stvorili uvjeti za izradu projektne dokumentacije za gradnju pročistača otpadnih voda. Među njima je i šest žena, njih smo rasporedili na fizički manje zahtjevne poslove, a uglavnom su zadužene za radove oko sadnje i održavanja cvijeća, ukrasnog bilja. Četvrtu godinu zapošljavamo i Rome, sada iz je zaposleno 10, od čega petorica koji su radili i lani. Ludbreg je jedini u našoj županiji koji je redovito u ovom programu. Romi rade na održavanju javnih i parkovnih površina. No, svih 26 radnika pomoći će i na drugim redovitim poslovima kojih je sada sve više, a posebice zbog priprema za Svetu nedjelju. Sada imamo 44 rad-

Pohvale ‘Lukomu’ Gradsko vijeće Ludbrega raspravljajući o izvještajima za 2008. godinu vrlo se pozitivno očitovalo o aktivnostima gradske komunalne tvrtke ‘Lukom’ na izvršenju programa gradnje objekata i uređenju komunalne infrastrukture, te o izvršenju radova na održavanju komunalne infrastrukture iz sredstava komunalne naknade Grada za 2008. godinu. I novi gradonačelnik Marijan Krobot vrlo se pohvalno izrazio o radu gradske tvrtke i njezinog direktora za kojeg smatra da stručno i kvalitetno radom unapređuje tvrtku.

5

Na radilišta s 26 novih radnika

Novozaposleni djelatnici čiste površinu u blizini svetišta gdje će se urediti parkiralište za Svetu nedjelju

Zadovoljni javnim radovima Grad Ludbreg za zapošljavanje novih djelatnika po programima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdvojit će nešto više od 90.000 kuna. Udio HZZ-a je 191.000 kuna.

-Mi osiguravamo novac za dio plaća, zaštitnu odjeću i obuću, te alate za novozaposlene. Prihvatili smo ove programe HZZ-a, smatramo da će barem privremeni posao

nika koji od 6 do 14 sati rade na terenu. Ovim radnim vremenom pokušavamo barem donekle izbjeći najveće vrućine. Ostalih petero djelatnika radi od 7 do 15 sati, to je za građane koji dolaze k nama primjerenije radno vrijeme - rekao je mr.

Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Među novim zaposlenicima koji pripremaju teren kod svetišta za uređenje parkinga za Svetu nedjelju je i Zdravko Kišiček (63).

-Imam manje od dvije godine do mirovine, a godinu i pol sam na bur-

pomoći tim ljudima koje smo zaposlili, koristi od toga imamo svi. Novim zapošljavanjem pomoći će se i ljudima u ‘Lukomu’ posebice sada kada dolaze pripreme za programe manifestacije i samog blagdana Svete nedjelje. Uz ovih 26 radnika u ‘Lukomu’, jedan radnik zaposlen je i u Gradskom društvu Crvenog križa jer je omogućeno

zi.

D o bro je, malo prevruće, ali bolje je nešto raditi nego ništa, na kraju krajeva i plaća će biti veća od naknade koju imam od Zavoda – rekao je Zdravko koji je radni vijek proveo kao trgovac. 'Ženski dio' ekipe radio je na groblju.

Ružica Gotić na burzi je desetak godina. Nije baš zadovoljna.

-Muški bi lakše izdržali na ovoj vrućini od nas žena u godinama.

Evo, dobila sam osip – pokazala je Ružica.

Prodavaonica

Nove zaposlenice na uređivanju gradskog groblja

Novost u 'Lukomu' je i novootvorena prodavaonica u sjedištu tvrtke. Građani, korisnici 'Lukomovih' usluga ovdje mogu kupiti kante za odvoz otpada od 120 i 240 litara, kao i kontejnere od 1.100 litara. Ovdje se mogu kupiti i 'lukomove' eko-vreće za višak otpada uz kantu pri odvozu.

Prozor u svijet

'Lukom' je nedavno postavio svoju internet-stranicu koja se može pogledati na: www.lukom.hr Građani se i tim putem mogu informirati o vrstama usluga, cjeniku tvrtke.

-Objavljivat ćemo novosti iz tvrtke, najave, obavijesti. Želja je da svaki naš korisnik može u svakom trenutku vidjeti svoju 'karticu' obaveza na web-stranici, izlistati svoje obveze.

Dogovaramo i oko modela da korisnici naših usluga uskoro mogu plaćati svoje obveze preko interneta – rekao je mr. Franolić.

Daljnja informatizacija dokazuje da 'Lukom' organizacijski, tehnički i kaDirektor mr. Franolić ističe da će web- drovski postaje suvremena komunalna tvrtka. stranica biti od pomoći korisnicima Moglo bi se reći da je to stalna 'bitka' 'Lukoma' protiv otpada.

-Htjeli bismo da se što prije riješi problem vlasništva zemljišta u 'Meki'.

Moramo stvoriti uvjete za odvojeno sakupljane otpada po vrsti materijala. Svima nam je u interesu da što prije počne sanacija odlagališta gdje bi se 'Lukom' mogao konkretno uključiti i voditi brigu o budućem reciklažnom dvorištu što bi donijelo novo zapošljavanje – istako je mr.

Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

'Lukom' je već počeo pripreme za Svetu nedjelju gdje će, kao i obično, podnijeti najveći teret tehničke organizacije. Kreće se s pripremama za uređenje privremenih parkirališta, dodatnim uređenjem prostora svetišta i oko njega, osigurat će se dežurstvo za održavanje, čistoću i komunalni red po javnim površinama, parkovima.

Vreće za štandove?

U 'Lukomu' razmišljaju kako zaštiti grad od tona otpada koje ostanu

nakon Svete nedjelje.

-Predlažemo da pri prodaji mjesta zakupci uzmu i vreće za otpad, možda uz kauciju. Kontrolom bi se vidjelo ostavlja li trgovac iza sebe hrpe razbacanog smeća ili se ipak trudio da svoje prodajno mjesto drži u redu. Cilj je smanjiti količine otpada. Iako mi u nedjelju u ponoć počinjemo sa čišćenjem trebalo bi omogućiti lakše i brže čišćenje grada i odvoza tijekom noći kad završe sva slavlja – predlažu u 'Lukomu'.

Poznato je da je 'Lukom' tijekom lanjske i početkom ove godine uložio dosta u obnovu mehanizacije i strojnog parka čime se dobilo na kvaliteti obavljanja poslova, ali i racionalizaciji radnih zadataka i materijalnim uštedama. Trenutačna društvena situacija nije pogodna za nove investicije, ali jedna manja vjerojatno neće bitno utjecati na poslovanje tvrtke, a ljudi će je pozdraviti.

Po svemu sudeći, u grobnoj kući na gradskom groblju uskoro će se postaviti klima uređaji.

6

DOGAĐAJI

31. srpnja 2009.

Pripreme na izradi Urbanističkog plana naselja Ludbreg

Novi plan do proljeća U uredima gradske uprave otvorene su pristigle ponude tvrtki zainteresiranih za izradu Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg. U postupku javne nabave na gradsku adresu stiglo je šest ponuda, a odluku o odabiru najpovoljnije mora donijeti Gradsko vijeće Ludbrega u roku 30 dana. Povjerenstvo za provođenje postupka javne nabave predložit će vijećnicima da izradu povjere stručnjacima 'Urbinga' iz Zagreba koji su već radili određene planove i dokumente za Grad Ludbreg.

Zona obuhvata Grad Ludbreg na donošenje Urbanističkog plana naselja Ludbreg obvezuje Zakon o prostornom uređenju, kao i postojeća odluka prethodnog saziva Gradskog vijeća donijeta krajem veljače ove godine.

Podsjećamo, odluka o izradi ovog važnog dokumenta donijeta je radi učestalih zahtjeva za izmjenu i do-

punu plana,podnositelji zahtjeva u pravilu su i financirali izmjene i dopune, a s obzirom na dužinu cijelog postupka gubilo se puno vremena što je investitorima uvijek bila otežavajuća okolnost.

Novi Urbanistički plan uređenja naselja Ludbrega odredit će kako će se odvijati građevinski razvoj naselja Ludbreg u narednih desetak, pa i više godina. Struka će predložiti kako bi Ludbreg u budućnosti trebao izgledati kao skladna građevinska urbana cjelina, a investitori će znati što i kako graditi. Novim Urbanističkim planom naselja Ludbreg odredit će se namjena građevinskih i drugih površina, prometna i komunalna infrastruktura, mjere zaštite okoliša i povijesne baštine i drugi uvjeti, a za naselja i građane važno je što će se odrediti uvjeti gradnje.

Iako je pri donošenju odluke da se krene u izradu plana bilo prijedloga da se još proširi zona obuhvata izrade plana na rubni istočni, južni i

Stariji dovedu djecu i unučad koja se bezbrižno mogu igrati

Na radost mališana Djecu Sigeca svakodnevno možete vidjeti u igri na površini, mogli bismo ga nazvati, sportskog parka 'Mladosti'. Uz nogometni i malonogometni asfaltirani teren u susjed-

stvu je odnedavno još jedno - dječje igralište. Postavljeno je pet atestiranih sprava, na radost mališana -Odlično je, prava stvar i za djecu i za nas roditelje. Recimo,

U rasadniku obitelji Novak u Vinogradima Ludbreškim Prvi pogled odmah otkriva da su okoliš i okućnica obitelji Novak u Vinogradima Ludbreškim uistinu posebni. Okoliš krase brojne vrste stabala, pačempresi, trešnja, breskve, trsovi vinove loze, mnoštvo grmova koji okružuju rasadnik površine 700 kvadrata. Ovdje možete vidjeti mnoge vrste, pa čak i smokve.

Vlasnici ovog malog 'zelenog raja' su Maja i suprug Danijel, te Majini roditelji Marijana i Ivan Vincetić.

Svi članovi obitelji rade i održavaju nasade, svatko od njih odrađuje svoj dio posla. No, žene su glavne. Maja

Zelene sadnice u prekrasnom obiteljskom rasadniku

sjeverni dio naselja, ipak je odlučeno da zona obuhvata obuhvaća naselje Ludbreg površine 256,3 ha, dio naselja Sigetec 37,2 ha, zatim Kučan Ludbreški 3,7 ha i 0,8 ha naselja Selnik ili sveukupnu površinu 298 hektara.

Nakon donošenja odluke o izboru izrađivača plana procjenjuje se da bi prijedlog dokumenta mogao biti predstavljen javnosti krajem ove ili početkom iduće godine. Dakako, potom će uslijediti javna rasprava, te će građani, institucije, ustanove, struka i drugi imati priliku za primjedbe, prijedloge i dopune budućeg plana. Kako se radi o iznimno važnom dokumentu za buduće prostorno uređenje grada građani će na vrijeme biti pozvani da se uključe u javnu raspravu radi što kvalitetnijih rješenja.

Samo hitni radovi U gradskoj upravi procjenjuju da će čitav postupak potrajati de-

Isprekidana crta na karti označava zonu obuhvata izrade novog Urbanističkog plana naselja Ludbreg setak mjeseci, pa se očekuje da će Urbanistički plan uređenja naselja Ludbreg biti usvojen tijekom idućeg proljeća.

Valja naglasiti da pokretanjem postupka donošenja Urbanističkog plana svi građevinski radovi imaju određeni tretman. U zoni obuhvata izrade dokumenta nije moguće izvoditi građevinske radove bez odobrenja, posebno za područja za koje postoji

Sara, Mateo, Niko, te Mateo i Dorijan uživaju u igri mi stariji sad dođemo navečer na nogomet, a djecu možemo ostaviti tu na spravama gdje se mogu bezbrižno i sigurno igrati – rekao nam je Mladen Henezi.

On je doveo na igru sina Matea, ali i male susjede Dorijana i Saru.

Na spravama su se zaigrali, prije

odlaska na ribolov, i nešto stariji Kristijan i Petar. Djed Mirko Špoljarić doveo je na igru unuke Matea i Niku.

Akciju postavljanja sprava provelo je Vijeće mjesnog odbora: -Mi smo izdvojili 19.000, a bivše Gradsko poglavarstvo dodalo je

konzervatorska studija. Investitorima se mogu odobriti samo hitni zahvati i uz dozvolu nadležnih institucija.

Građevinski zahvati na području naselja Ludbreg, ali izvan granica budućeg Urbanističkog plana, mogu se izvoditi prema uvjetima utvrđenim Generalnim urbanističkim planom, dok se u ostalim prigradskim naseljima primjenjuju uvjeti gradnje prema Prostornom planu.

I stariji Kristijan i Petar rado se spuštaju toboganom 12.500 kuna, dakle, postava sprava stoji 31.500 kuna – rekla nam je Zdenka Gložinić, predsjednica VMO Sigetec. Najavila je da će se uskoro postaviti dvije klupice i zasaditi zelenilo što će uljepšati površinu uz dječje igralište.

Zeleni raj ukrasnog grmlja i drveća

i Marijana ipak određuju radne zadatke, što i kako raditi, ali i same najviše vremena provedu u rasadniku.

Počeli su slučajno. Prije 12 godina Marijana Vincetić donijela je sa Šoderice kod Koprivnice pelcer cotoneastera. Grm je i danas, unatoč godinama, živ i zdrav. Rasadnik je star deset godina i ima 30-ak vrsta hortikulturnog bilja, uglavnom za uređenje dvorišta i okoliša, parkova i žive ograde.

-Krenuli smo iz hobija, da bismo se time počeli baviti intenzivnije.

Okoliš je zasađen matičnim biljkama, a reznice se zakorjenjavaju na ograđenu površinu prekrivenu mrežom.

Otuda sve počinje. Tu su godinu do dvije i onda idu u rasadnik. Održavanje zahtijeva orezivanje i oblikovanje biljaka više puta godišnje.

Uglavnom podnose oštar rez i nema mogućnosti da se osuše. U proljeće ih treba prihraniti i zaštititi protiv insekata, a prema potrebi i očistiti od korova – rekle su Marijana Vin-

Marijana i Maja, majka i kći svakodnevno su u rasadniku cetić i Maja Novak.

Do bisera Jadrana Biljke iz njihovog rasadnika krase okoliš ludbreških hotela 'Raj' i 'Crnković', gradsku tržnicu, terasu slasti-

čarnice 'Kiki'... No, također i parkove i druge zelene površine Opatije, bisera našeg Jadrana.

-Ljudi često kupuju za uređenje svojih ograda i okućnica, a kupce imamo čak i iz Istre i Kvarnera – ot-

krila nam je Maja.

Sadnice pogodne za žive ograde su tisa, šimšir ili buksus, pačempresi, tuja... Pokrivači tla lonicera, cotoneaster horizontalis... Za uređenje tu su razni juniperusi ili borovice, javor, magnolije, cotoneasteri...

Posebni dodatak su mirisne lavanda i santolina.

-Lavande su napelcane. Važno ih je održavati, šišati do korijena. Ona je mediteranska biljka, ali kod nas odlično uspijeva mada ljudi to niti ne znaju – tvrdi Marijana.

U rasadniku nema plastenika, sve se uzgaja i radi na otvorenom.

Oni koji navrate oduševe se lijepo uređenom okućnicom, biljkama, drvećem i grmljem, sve ovdje odiše punom životnom snagom. Šetnja travnjakom u svakoj će vam skupini zelenila otkriti nove zanimljivosti, rasadnik sa svakog mjesta izgleda drugačiji, pa se stječe dojam pravoga botaničkog vrta.

Marina Hižak

31. srpnja 2009.

Slastičarnica 'Kiki' Ludbreg Kao što je nezamislivo ljeto bez sladoleda, tako je teško zamisliti i grad bez prave slastičarnice. Generacije Ludbrežana prošlih su desetljeća ponosno svoje prijatelje i goste u Ludbregu počastili odličnim sladoledom. To se nije promijenilo ni danas. Slastičarnica 'Kiki' poznata je u široj okolici po kvaliteti ledene slastice. Kod 'Kikija' ćete na sladoledu svakodnevno sresti Međimurce, Koprivničance i druge. Zasluge pripadaju obitelji Šabani koja je u Ludbreg stigla prije gotovo četiri desetljeća i pokrenula slastičarski obrt početkom 70-ih. U to vrijeme su u gradu već radile dvije slastičarnice, ali svi su dobro poslovali. Na staroj lokaciji na drugoj strani trga nasuprot hotela 'Kiki' je ubrzo postao popularan zbog sladoleda i kolača.

R EP O R T A Ž A

Tradicija kvalitete ludbreškog sladoleda

Stari recepti 'Kiki' na uglu Gupčeve i Trga sv.

Trojstva na današnjoj lokaciji posluje devet godina. Vlasnik je Isniša Šabani koji je nastavio obiteljsku tradiciju, krenuo očevim stopama. A počeo je u Ludbregu prije 20 godina kada je, na zadovoljstvo kupaca iz Ludbrega i okolice, najprije otvorio odličnu voćarnicu i to bez kakvog kapitala. No, silno je želio nastaviti tradiciju u slastičarstvu koju je pokrenuo pokojni otac, otvoriti radnju u kojoj će po starim obiteljskim receptima raditi sladoled i druge slastice. Želja mu se ostvarila 2000. godine - otvorio je vlastitu slastičarnicu. U početku je u ponudi, osim kave i napitaka, bilo 12 vrsta sladoleda. Mali lokal imao je tada tri stola s tek 12 sjedećih mjesta. Osim tradicijskih receptura u pripremi sladoleda i kolača, Isniša je zadržao i tradiciju imena.

Slastice Slastičarnica danas nudi 20-ak vrsta sladoleda, kolače, voćne kupove, ledene napitke. Petero je stalno zaposlenih. Uz pomoć supruge Besime, Isniša radi sladoled, kolače i torte po narudžbi.

-Sve radimo sami ovdje u radnji, pomaže nam i kćerka Sujeta.

Nekad se sve radilo ručno i bilo je teže. Danas je zbog opreme lakše, ali je oprema dosta skupa. Radimo 18 vrsta sladoleda po obiteljskom

Obitelj Šabani Slastičarstvo u obitelji Šabani pokrenuo je Samet, Isnišin otac.

On je 1956. godine otvorio radnju u Đurđenovcu. Kasnije je otvorio radnju u Đelekovcu. U tim začecima trokolica je sigurno bila zaštitni znak ‘Kikijevog’ sladoleda. Poduzetni Samet opet je proširio posao i otvorio slastičarnicu u Malom Bukovcu. Početkom 70-ih otvorio je slastičarnicu u Ludbregu. Ponuda je bila raznolika - svileni bomboni, kolači trokuti, kakao-štange, lizalice, zimski sladoled. Sve slastice radile su se po vlastitim receptima koji su i danas obiteljska tradicija. I Sametova braća su slastičari, a Isnišin brat Samir u Ludbregu vodi voćarnicu. Osim po sladoledu, kolačima i drugim slasticama ‘Kikijeva’ slastičarnica postala je poznata po još nečemu. Na staroj lokaciji u slastičarnici snimljeni su nezaboravni kadrovi Kerstnerovih antologijskih ‘Gruntovčana’.

Isniša je ponosan što je u Ludbregu nastavio obiteljsku tradiciju slastičarstva

Kolač s gradskim grbom Kavopije kažu da se kod ‘Kikija’ može popiti najbolja, ali i najjeftinija kava u gradu. Sladokusci se mogu počastiti nekom od desetak vrsta kolača. No, ima jedan poseban, zaista jedinstven kolač - ‘Ludbreška kremšnita’. Radi se na nov i poseban način. Lako ćete ga prepoznati jer ga krasi grb Ludbrega. Čini se da je Ludbreg jedini grad koji ima kolač sa svojim grbom, zahvaljujući baš obitelji Šabani.

Jedinstveno, nema ga ni jedan -’Ludbreška’ je popularna grad – kolač sa svojim grbom

među gostima. Kada dođu gosti iz drugih sredina uvijek naruče taj kolač, često puta i za ponijeti kući. Htio sam napraviti nešto posebno. Možda bi grad mogao iskoristiti kolač sa svojim grbom. Planiran nešto slično i s posebnom ludbreškom tortom koja će se pakirati u kutije da ih kupci mognu naručiti za kući.

Svi kolači su svježi, peku se dnevno, ako treba i više puta tijekom dana – otkrio je Isniša.

Samet Šabani, slastičarski obrt s nezaobilaznom trokolicom otvorio prije 53 godine terasi koju posjetitelji naprosto obožavaju. Nama se čini da je ljeti ta terasa možda najpopularnija lokacija u gradu. Isniša kaže da se kriza ipak osjeća, ali sladokusci se ne mogu tek tako odreći užitka 18 vrsta ledenih slastica.

-Zadovoljstvo mi je što sam ostvario svoju želju. Generacije gostiju dolaze nam iz Ludbrega i okolice, jer je naš sladoled nadaleko poznat. Vjerujte, nije to baš lako.

Svaki se dan radi, slobodnog vremena nema, doslovce smo 24 sata dnevno u poslu da bi sve funkcioniralo. Zato smo ponekad nervozni, u obitelji se znamo i zakačiti. Ali, najvažnija je ljubav prema poslu.

Bez toga sigurno ne bismo uspješno vodili posao – zaključio je Isniša sa smiješkom.

Željka Namesnik Snimio:Josip Grđan

Ovo se doista zove uživanje u ledenoj slastici

receptu kako je radio i otac. Ljeti je kod gostiju sladoled najdraža slastica. Stariji vole klasične vrste, vaniliju, jagodu, čokoladu i slične. Mlađi vole novije vrste, nove izazove – rekao nam je Isniša.

Lokal ima 72 mjesta od čega 40 na prekrasnoj

Bogatstvo boja i okusa prema starom obiteljskom receptu

Kikijev sladoled vole sve generacije, mlađi i stariji

Ledeno na kraljevskom stolu

Rimski car Neron, veliki gurman, poželio je u ljetnoj žezi nešto sočno, voćno i osvježavajuće.

I naredio da se s planina donese led kojeg je miješao s voćnim sokovima. Dobio je ono što se danas zove sorbet. Rimljani su miješali snijeg s medom i usitnjenim voćem. Marko Polo prvi je Europljanin kušao ledenu kremu, opisao je slasticu s dvora Kublaj-kana, nalik današnjem sladoledu. Arapi su zaslužni što je pravi sladoled došao do Europe jer su Talijane upoznali s tajnama zamrzavanja sladoledne kreme. Talijanski kuhar servirao je sladoled na svadbi Katarine Medici i kralja Henryja II, od tada je slastica kraljevskih dvorova, ali u njemu uživa i obični puk.

Sladoled - kruži priča da liječi melankoliju, podiže raspoloženje, vraća osmijeh na lice. Provjerite!

7

8

L J ET O U L U D B R E G U

31. srpnja 2009.

Foto-reportaže s ljetnih gradskih manifestacija

Završeno logorovanje ludbreških izviđača na J

Od logorovanja do biciklijade Zapisi s 'Ludbreške biciklijade' Bila je prva srpanjska subota.

Ugodna temperatura i sunčeve zrake, nakon kišnog početka ljeta, prizivale su ljubitelje vožnje biciklom na 22.

'Ludbrešku biciklijadu'. Vrijeme je tog subotnjeg popodneva išlo na ruku organizatorima, Turističkoj zajednici Ludbrega, te sudionicima koji su došli sa svojim ljubimcima na dva kotača. U rano popodne na gradskom trgu počelo se okupljati sve više vlasnika najbrojnijeg prometala na našoj planeti.

Bicikli starijeg i novijeg datuma, veći i manji, jači i slabiji, redali su se bicikli svih boja oko krugova centra svijeta.

Nekima je ovo bila prva biciklijada, drugi su već imali iza sebe iskustvo ugodne vožnje oko grada.

Ljudi iz organizacijskog odbora podijelili su majice, a da sve prođe u redu i poštivanju pravila rekreativne vožnje pobili su zaduženi djelatnici Policijske postaje Ludbreg.

Vrijeme za bicikl

Nagrade Zviždaljkom je u 15 sati označen start i više od 200 sudionika krenulo je na zadanu rute duge 12,2 km najprije ulicama grada, a potom kroz Globočec i Čukovec do Svetog Petra, pa kroz Apatiju, Slokovec i Sige-

U očekivanju znaka za start s krugova centra svijeta najmlađi i najstariji sudionici biciklijade. Po prvi puta nije bilo moguće dodijeliti jednu nagradu jer najmlađi koji su odvezli trasu bili su Lovro i Andrija Huzjak iz Ludbrega, petogodišnji blizanci.

Uspješno su 'otklačili' prvu biciklijadu.

-Bilo je malo teško, ali odvozili smo se do cilja zajedno sa svima.

Budemo vozili i druge godine i to na novim biciklima – jednoglasno su zaključila braća Lovro i Andrija.

Najstariji sudionik bio je Ludbrežanin Julio Drvar – Zulfi, sveprisutni na

Prvi metri po trgu nakon starta tec do Selnika natrag do Ludbrega.

Cilj je bio Otok mladosti. Nitko nije žurio nit se brinuo što je došao posljednji. Na otok je došlo i mnoštvo posjetitelja. I svi su zadovoljno prionuli na odličan grah s kobasicama.

-Baš je fini, ima i puno kobasica – izvijestilo nas je društvo dječaka koje je svoj gablec u slast odradilo ispod borova.

Nastavak je bio u znaku zabavnoglazbenog programa. Grupa 'Kontrast' neumorno je nizala pjesme. Na pozornicu je došao Božidar Pajnić-Pajo i u svom poznatom stilu pučanstvu obznanio tko su dobitnici nagrada kao

zvijezdu'. Razveselila je najmlađe ljubazno ispisavši mnoštvo autograma, a nakon toga otpjevala niz hitova. Štimung je podigla mala otočka olimpijada rekreativno-sportskih igara.

Ekipe 'Žena iz centra svijeta', 'Črnog mačka' i 'Gornjeg grada' nadmetale su se u povlačenju užeta, skakanju u vreći, penjanju na jarbol. Ako su to već uobičajene onda svakako treba reći da su priređene i dvije nove igre koje su izazvale burnu zabavu - nošenje košara i mlinjčenjaka, te

Kroz rotor, pa put prema Globočecu svakoj priredbi u gradu, pa i na biciklijadi. Za njega vrijede stihovi 'Godine nisu važne' popularne Ljupkine pjesme.

-Vozim bicikijade od samog početka. Prije je to bilo dosta skromnije s manje ljudi, a vozilo se do Gabrinovca. Ovaj stari bicikl kupil sam 1971. godine, star je 38 let i još služi.

A sad sam dobil novi za nagradu, pa idućeg godine dolazim s novim biciklom - rekao nam je Julio.

Igre bez granica Mnoštvo na otoku dobro se zabavljalo, a stigla je i Carla Belovari, finalistica TV-showa 'Hrvatska traži

pecanje pivskih boca. Najbolji su dobili medalju. Izviđači su za najmlađe priredili turnir u malom nogometu i u igri koja je bivšim školarcima bila najpopularnija - u graničarima. Oni najstariji bacali su pikado-strelice.

Zbog lošeg vremena termin se morao prebaciti na početak srpnja što je umanjilo broj učesnika zbog početka sezone odmora i odlazaka na more. No, to nije pokvarilo ideju rekreacije, druženja u prirodi, priredbu s kojom se Ludbreg ima pravo ponositi. Uz zagrebačku, najstariju biciklijadu u Hrvatskoj.

Zapisala: Ana Havaić

Puno rada, ali i puno kupanja na plaži auto-kampa

Ludbregu na ponos

Ljetno izviđačko logorovanje završnica je izviđačke godine, doba kada se izvode najsloženiji zadaci organizacije života i rada izviđača u terenskim uvjetima. To znači s vlastitom pripremom hrane, sve pod šatorima bez obzira na vremenske prilike, a za cjelogodišnji rad priznaju im se i osvojeni stupnjevi znanja.

Tisno, mjesto dijelom na kopnu, a dijelom na otoku Murteru, osmi je put bio domaćin izviđačima Ludbrega.

Priređeni su tečajevi prve pomoći, topografije, orijentacije, osmatranja, meteorologije, polagali su se ispiti za izviđačkog kurira i plivača.

Proglašeni su najbolji na logorovanju, David Horvat i Antonia Vukina, najbolji šator imale su Viktorija Hadari i Petra Struški. 'Orke' su proglašene najboljom među patrolama.

Anja Daraboš i Lorena Koprek na logorovanju su unaprijeđene u zvanje predvodnika, a Nikolina Dijanošić i Sara Šabani u zvanje vodnika.

Šestero mlađih godinu dana će se osposobljavati za buduće voditelje kao izviđači-kadeti.

-Bilo mi je jako lijepo, imali smo puno vremena za kupanje i igru.

Išao sam na prvu pomoć, za izviđački tečaj plivača, kurira i na topografiju. Hrana je bila dobra, sve mi je odgovaralo. Još jednom ću kroz ljeto u Tisno, ali s mamom i tatom – rekao nam je David Horvat (10), proglašen za najboljeg na logorovanju. Gotovo iste dojmove ima i Antonia Vukina koja je ponijela isto priznanje.

-Kupali smo se i ujutro i popodne. Išla sam na meteorologiju, na prvu pomoć i za kurira. Bili smo na izletima. Sve sam jela, sve mi je bilo ukusno. Bilo je jako lijepo. Rado bih na logorovanje i druge godine – rekla je Antonia (9).

Zadovoljni Mladi Ludbrega su radom i ponašanjem u novim ljetnim odorama, majicama Ludbrega, na najbolji

Viktorija na startu natjecanja u vezivanju čvorova

Ukusnog graha bilo je dovoljno za sve gladne

Najmlađi biciklisti –blizanci Lovro i Andrija

Dežurne Elena i Anja pripremaju se za odgovoran posao pranja posuđa

‘Barba’ Zvonko iz Zagreb naše je izviđače proveza

9

31. srpnja 2009.

Jadranu

Sudionici ludbreškog 'Eurocontesta 09.' sa svojim modelima koje najčešće izrađuju sami

Ludbreški 'Eurocontest' - natjecanje aeromodelara

Europa u gradu Rudolfa Fizira

s

Glumačka ekipa skečeva u večernjim satima

Gradić Tisno - odmor na trgu nakon razgledavanja grada način predstavili svoj grad.

A bilo je izleta u Tisno, 8 km dugi pohod po Murteru, plovidba murterskim kanalom.

-Bilo je to dosad najbrojnije i najdulje logorovanje. Program aktivnosti ostvaren je iznad plana. Djeca su pokazala visok stupanj samostalnosti, primjereno ponašanje. Nije bilo ozljeda ni problema tijekom noćnog nevremena. Zaista smo zadovoljni – rekao je Mladen Struški, predsjednik odreda.

ba svojom je brodicom ao murterskim kanalom

Troškove su podmirili roditelji uz sufinanciranje Grada Ludbrega i pomoći više donatora. Logorovanje je vodila četveročlana uprava uz pomoć nekoliko srednjoškolaca.

Razdoblje od 5. do 17. srpnja, 12 dana logorovanja 2009. zasigurno će mladim izviđačima zauvijek ostati u sjećanju. Bilo je to vrijeme učenja izviđačkih i drugih vještina, puno kupanja i zabave. O tome svjedoče fotografije koje su snimili Nino Daraboš i Mladen Struški.

Bilo je i fešti – Sven slavi rođendan

Aeromodelari iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Hrvatske okupili su se početkom srpnja na livadi kod ludbreškog svetišta. Ludbreg je postao redoviti domaćin 'Eurocontesta', natjecanja modelara za europski i Fizir cup u disciplini radio-upravljanih modela F3K. Ova atraktivna aeromodelarska disciplina odnosi se na model radio-upravljanih jedrilica, raspona krila 1,5 m i težine od 250-300 grama. Jedrilicom modelari upravljaju preko stanice, odnosno odašiljača.

Europski kup ima 17 natjecanja širom Europe, a ludbreški aeroklub već je nekoliko godina jedan od domaćina 'europske lige' u disciplini radio-upravljanih modela F3K. -Trebali smo se dosta dugo dokazivati da bismo dobili organizaciju ovako zahtjevnog natjecanja jer se domaćinstvo teško može dobiti.

Jedan od uvjeta koje smo mi ispunili je da naši članovi postižu dobre rezultate na velikim natjecanjima, te da klub organizira i druga prigodna natjecanja. 'Eurocontest' je najviši rang natjecanja koji možemo doseći. Nakon održanih pet domaćih natjecanja, dobili smo preporuke od drugih klubova i ovo je sad sedmo zaredom. Ali, domaćinstvo možemo i izgubiti ako napravimo lošu organizaciju – rekao je Miljenko Frančić, predsjednik ludbreškog aerokluba.

ki, zaista nije tako lako i jednostavno kako se najčešće misli. Ovdje su došli najjači aeromodelari u Europi, konkurencija je bila oštra, a organizacija kao i uvijek u Ludbregu besprijekorna – rekao je Slovenac Rudi Korber.

Uspjeh domaćina

Domaćin Miljenko Frančić i Rudi Korber, gost iz Slovenije Dodali bismo, radi se o još jednoj promociji Ludbrega jer natjecatelji iz drugih zemalja i hrvatskih gradova zaista prenose u svoje sredine uvijek lijepe dojmove iz grada centra svijeta što je najbolja pozivnica da opet dođu u Ludbreg.

Ludbreg odličan domaćin -Treći puta sam ovdje. Ludbreg mi je najomiljenije natjecanje u Europi.

Redovito je najbolje organizirano, domaćini su ljubazni, a to se u današnje vrijeme jako rijetko susreće. Samo natjecanje je naporno i psihički i fizič-

Ludbrežani su se ponovno pokazali gostoljubivima, a Aeroklub 'Rudolf Fizir'uzornim organizatorom. Eurocontest je, osim natjecanja međunarodnog značaja, važan i članove kluba.

–Važno je da naši mladi članovi stječu iskustvo. Imamo sreće da je klub relativno velik, pa imamo puno mladih koji još nisu spremni da se natječu, ali na natjecanjima mjere vrijeme ostalima i stječu iskustva koja će im kasnije koristiti – rekao je Miljenko.

U jakoj konkurenciji svaka se greška plaćala gubitkom bodova kod sudaca. Za ovu disciplinu važni su vremenski uvjeti, treba znati najbolje iskoristiti strujanje zraka da model radi baš onako kako modelar njime upravlja sa zemlje. Vremenski su uvjeti bili dobri i na natjecanju održanom na livadi kod ludbreškog svetišta najbolje se snašao Raul Gorka iz Austrije i zasluženo pobijedio. I Ludbrežani mogu biti zadovoljni. Nikola Frančić pobijedio je kod juniora. Kod seniora Danijel Horvatić bio je drugi, a Miljenko Frančić treći.

Marina Hižak

Street painting Popularni i već tradicionalni 'Street painting' na gradskom trgu kod krugova centra svijeta održan je već četvrtu godinu zaredom. Mališani su u likovnoj radionici na otvorenom, na ulici, pokazali kako znaju slikati, crtati - kredom, vodenim bojama i temperama. Izradili su mnoštvo maštovitih likovnih radova, uživali u zabavnim igrama, te uz igru, druženje i ples proveli toplo subotnje poslijepodne.

Zadnje srpanjske subote okupilo se tridesetak malih autora predškolskog i školskog uzrasta, nešto manje nego prethodnih godina, ali se su dobro zabavili slikanjem i uz prigodni zabavni program.

Ponovno su ovaj program za djecu osigurali Turistička zajednica Ludbrega i Likovno udruženje Ludbreg. (mh)

Petra se odlično zabavljala crtajući Markovo remek-djelo temperama

Zanimljive i zabavne igre nakon crtanja

10

L J ET O U L U D B R E G U

31. srpnja 2009.

Ljetna prometala U šetnji gradom i okolicom naš foto-reporter Josip Grđan uočio je kako se građani u vrućim ljetnim danima koriste prigodnim prometalima, radi osvježenja s vjetrom u kosi. Evo kakve je ljetne vožnje zabilježila kamera našeg foto-reportera.

Na prikolici, ali i kabriolet-traktoru bez kabine

Ekipa Ludbreških novina – s lijeva: Domagoj, grafički urednik i popravljač kuharskih kapa, novinar i prva kuhača Željka, novinar-asistent Marina (donijela špek), novinar Ana (najviše pojela) i izdavač Branko od kojeg smo velikodušno dobili kocke za potpalu (photo by: urednik, glavni kušač)

S 'Novinarskog kotlića u centru svijeta'

Novinarske majstorije kuhačom

Vožnja ‘Lukomove’ bolid-kosilice

To je jedna od posebnosti Ludbrega u kojoj i mi imamo svoje prste.

Već petu godinu kod gradske fontane i krugova centra svijeta okupe se kolege iz redakcija sjeverozapadne Hrvatske, te mikrofone i pera zamjenjuju kuhačom. Dobar glas daleko se čuje, a o ludbreškom novinarskom kotliću zbog svog neobveznog, opuštenog, šaljivog tona u druženju radijskih i kolega iz tiskanih medija govori se samo s pohvalama.

-Proglasimo i najbolji gulaš, ali to nije bitno, bitno je što su novinari ovo shvatili kao druženje i odmor od njihovog napornog posla. Za Ludbreg je to i prava promocija jer o našem kotliću pišu u svojim medijima. Takav odaziv iz medijskih kuća u Ludbreg može okupiti rijetko koji naš događaj. I nitko ne ode kući praznih ruku bez prigodnih skromnih poklona – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj POU 'Dragutin Novak' Ludbreg, pokretač i organizator ovog ludbreškog ljetnog programa.

Nitko se nije previše uzbuđivao prigodom proglašenja najboljeg gulaša. Jedni su pjevali uz glazbu 'Crne točke', drugi zaplesali dok su se iz kotlića širili neodoljivi mirisi.

Glas naroda ‘Oko Ludbrega’, vožnja bez kronometra

Hm, lijepo i ugodno. A kacige?

Hirovito ljeto primijenilo je termin održavanja, neki od kolega već otputovali na zasluženi odmor, ali je stiglo čak deset ekipa. Neke u posljednjih čas zbog iznenadnih obveza i bolesti otkazale dolazak.

‘Večernjakovce’ Kristijana i Roberta privremeno je za tu prigodu pojačao naš ludbreški kolega Stjepan Stjepić s HTV-a, ali nije im pomogla nit knjiga recepti nit sveobuhvatna rasprava što sa krumpirom Zanimljivo, neki od kolega nisu imale ekipe iz svojih redakcija, ali su svoje usluge ponudili ostalima koji su ih prigrlili u svoje redove. Naš ludbreški novinar Stjepan Stjepić s HTV-a tako je pojačao 'Večernjakovu' ekipu. Kolegica iz Radio-Čazme 'potpisala' je za ekipu Radio Kokot iz Budinšćine. Njihova kombinacija bila je dobitna jer su suci proglasili njihov gulaš najboljim. A honorarac s Radio Kokota u toj ekipi je profesionalni kuhar. Sad vi pobijedite….

Naša redakcija u neku je ruku bila domaćin. Okupili smo se skoro u kompletnoj postavi i u 'klupskim dresovima'. Naša 'prva kuhača' bila je

Nagradni kotlić otišao je kombinaciji Radio-Kokota i Čazme

Željka, a pomoćnica Marina. Značajan doprinos dali su Ana i Domagoj, a urednik se hvalio da je uspješno zapalio vatru ispod kotlića i opalio poneku fotku.

Iako nismo pobijedili kod stručnog žirija, raduje nas 'glas naroda' koji je svojom brojnošću sve iznenadio jer se na trgu okupio velik broj građana koji su došli dati potporu novinarima, a i kušati njihove uratke. Svi koji su kušali gulaš iz konkurentskih i našeg kotlića bili su nedvojbeni u ocjenama da je najukusniji bio gulaš redakcije 'Ludbreških novina'! Zato se osjećamo kao moralni pobjednici.

Trenutak istine – Željka spušta meso nakon paca u kotlić

31. srpnja 2009.

'Ludbreško Sunce'

Humanost na djelu

Ovog petka, 31. srpnja u 19 sati 'Ludbreško Sunce' u prostorima udruge u Globočecu otvara izložbu slika nastalih na likovnoj koloniji.

Radi se o prodajnoj izložbi pod nazivom 'Dar ljubavi' uz pokroviteljstvo Grada Ludbrega koja je zapravo nastavak organizacije prigodnih programa na prikupljanju novčanih priloga za realizaciju određenih projekata Udruge. Tako je nedavno održana humanitarno–zabavna večer s tombolom, nizom vrijednih nagrada i aukcijom slika nastalih tijekom ovogodišnje likovne kolonije, a tvrtka 'Galko' donirala je torbe iz svog proizvodnog programa koje su također ponuđene na aukciji. Prikupljeno je 35.000 kuna. Prihod će se koristiti za akciju 'Za sretno zlatno doba' kojom

će se osobama s invaliditetom omogućiti stanovanje u zajednici uz odgovarajuću pomoć i podršku.

-Za današnje prilike bogatstvo je prikupiti toliki iznos tijekom jedne večeri. Nadam se da ćemo imati još takvih druženja i da ćemo, uz ostale aktivnosti, ovaj projekt realizirati do kraja godine kada bi kuća trebala primiti prve stanare – rekla je Ružica Zlatar, predsjednica Udruge.

Pokazalo se da su humanitarnozabavni sadržaji danas potrebni da se ljudi malo opuste, zaborave na svakidašnjicu.

‘Sunčev sjaj’ Tako je ozračje tijekom večeri bilo doista zabavno i opušteno. Djeca iz 'Kuće Sunca' također su se do-

bro zabavila.

Zainteresirani građani koji žele kupiti sliku za ukras svog doma ili kao poklon za druge mogu doći u Globočec i u 'Kući Sunca' odabrati neku od preostalih slika, poklona umjetnika.

-Naša su vrata svima širom otvorena. Oni koji žele mogu slobodno doći i kupnjom slike dodati kamenčić za našu kuću koju smo već nazvali 'Sunčev sjaj' - rekla je Ružica Zlatar.

'Ludbreško Sunce' početkom kolovoza u svečarskom će ozračju izvijestiti o svom djelovanju, postignućima i planovima. Naime, 4. kolovoza slavi se Dan udruge, a svečanosti članova udruge i štićenika u 'Kući Sunca' bit će nazočni, kako se očekuje, mnogobrojni gosti. Pokro-

DOGAĐAJI

11

Maja i Željka razgledale su izložbu za ‘Sunce’ vitelji svečanosti su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Varaždin-

ska županija i Grad Ludbreg.

Marina Hižak

Komemoracija u Gajevoj ulici

Marica Kolak posljednja je stigla na akciju u Hrastovsko

Uspješne ljetne akcije

Unatoč sezoni godišnjih odmora u ljetnim mjesecima dobrovoljni darivatelji krvi ludbreškog kraja i dalje daju svoj humani doprinos društvu, doista je riječ o značajnoj pomoći Općoj bolnici Varaždin. Poznato je da se dolaskom turističke sezone poveća broj ljudi u Hrvatskoj, a tada osjetno porastu potrebe za zalihama krvi. U statistici Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg zapisano da je na našem području već prikupljeno gotovo 1.200 doza krvi od čega su oko 350 doza poklonili darivatelji ludbreškog kraja u nekoliko lipanjskih i srpanjskih akcija.

-Godišnji su odmori i mnogih nema kod kuće, a tu kod nas je ljeto vrijeme sa sparinama, čestim promjena tlaka zraka što nepovoljno utječe na zdravlje. Starijim dariva-

teljima to je problem i ponekad ne prođu strogi liječnički pregled. No, akcije su uspješne, recimo, u jednoj se prikupi manje nego lani, ali u drugoj više. Možemo biti zadovoljni odazivom darivatelja kroz ljeto jer je broj prikupljenih doza vrlo dobar - rekao je Stanko Horvat, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa.

Na ludbreškom području akcija je održana u Hrastovskom gdje su krv darovali žitelji Hrastovskoga, Kučana i Slanja.

-Ovo mi je jubilarno deseto darivanje krvi. Je, u zimi budem valjda dobila zahvalnicu za 10 darivanja.

Dođem uvijek kad mogu – rekla nam je Marica Kolak koja je bila posljednja među 66 darivatelja krvi nedavno u Hrastovskom. Vrlo uspjela akcija prije toga održana je i u Martijancu.

Velik odaziv darivatelja na akciji u Martijancu

Liječnički pregled – obavezna kontrola prije darivanja

Za nagradu na Kvarner Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u drugoj je polovici srpnja organiziralo za svoje aktiviste i dobrovoljne darivatelje krvi dvodnevni izlet na Kvarner. Pun autobus s 50 izletnika iz mjesnih društava s područja sve četiri općine i Grada Ludbrega razgledao je Rijeku i posjetio svetište na Trsatu, zatim Crikvenicu, a idući dan i otok Krk. Briga o članstvu, aktivistima i darivateljima, te druženje članstva šireg ludbreškog područja, oduvijek je vrlo lijepa tradicija Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Rekli bismo, to je i svojevrsna nagrada za njihov volonterski rad u humanitarnoj organizaciji, te u ludbreškom društvu koje je po svojim rezultatima među najboljima u Hrvatskoj.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg sve dosadašnje akcije priredilo je u suradnji s mjesnim društvima i Odjelom za transfuziju krvi Opće bolnice Varaždin. U kolovozu nisu planirane akcije na ludbreškom području, pa će nakon pauze nove akcije biti održane tijekom rujna. No, u Gradskom društvu će zajedno s aktivistima kolovoz provesti u pripremama za doprinos u zbrinjavanju hodočasnika koji će i ove godine u velikom broju pohoditi ludbreške svečanosti u čast Predragocjene krvi Isusove krajem kolovoza i početkom rujna.

Još jedna obljetnica iz narodno-oslobodilačke borbe obilježena je u Ludbregu. Ispred kuće obitelji Drvar u Gajevoj ulici gdje je podignut spomenik poginulim borcima trećeg bataljuna 17. Udarne brigade prigodnom komemoracijom obilježena je 65. godišnjice bitke za drugo oslobođenje Ludbrega koja se vodila 6. srpnja 1944. godine.

-Kod ove kuće bila je posljednja lokacija štaba trećeg bataljuna, ujedno i posljednje mjesto s kojeg se pružao jači otpor nadmoćnim neprijateljskim snagama. Nakon neuspjelih pokušaja proboja iz obruča, u kući je ostalo petero boraca. Ustaše su ih pozivale na predaju, ali oni su radije odabrali smrt – rekao je Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista općina i Grada Ludbrega.

Uz spomenik je položeno cvijeće, te su zapaljeni lampaši. Gradonačelnik Marijan Krobot potom je nagla-

sio kako bi se trebala voditi sustavna briga o spomenicima NOB-a.

-Kao član Udruge antifašista založit ću se da Grad vodi brigu o svim spomen-obilježjima održavati ih i obnavljati, uređivati okoliš oko njih. To je dio naše povijesti. Podržat ćemo postupnu obnovu svih spomenika NOB-a u ludbreškom kraju – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Domaćini s gostima iz srodnih udruga iz Samobora, Grubišnog polja i Varaždina potom su na gradskom groblju položili vijence i zapalili svijeće kod spomenika kalničkim partizanima, a pred spomen–kosturnicom pročitana su imena 90ak stradalih boraca. Cvijeće je položeno i u Bednju u spomen na 24 strijeljana borca čija su tijela bačena u rijeku. Gosti su također posjetili Gabrinovec i pozdravili uspješne radove na obnovi nekadašnje partizanske bolnice. (mh)

Komemoracija ispred kuće obitelji Drvar

12

TU OKO NAS

31. srpnja 2009.

Nikola Gadže iz Ludbrega, 40 godina uz glazbu

Svirkom u brak uveo 800 mladenaca

Kao nestašan dječarac Nikola Gadže 'zabavljao' je ukućane zdušnom svirkom na sofisticiranim instrumentima kao što su lonci, zdjele, rigle.

To su bili glazbeni počeci, a glazbi je posvetio idućih 40 godina života. Ozbiljnije je počelo kada je 1968. godine u Selniku osnovana limena glazba. Bio je među 28 mlađahnih zanesenjaka.

-Imali smo prvi nastup na fašnjak doma u Selniku. Od nas koji smo te 68. počeli odustali su svi osim petorice. To su bili, nažalost, pokojni Josip Međimurec, Ivan Horvat, Vlado Novosel, Slavko Novosel i ja, te kapelnik Đuro Funtek koji je svirao harmoniku. Samo sam ja ostao aktivni – prisjetio se Nikola.

Poziv za vojsku prekinuo mu je početak karijere, ali mu i pomogao.

Naime, u vojsci je upoznao 'pravog' glazbenika.

-Slovenac Nelfi Depanger svirao je u tada jako popularnim 'Faraonima'.

On me podučio, pomogao da brzo stasam kao kvalitetni bubnjar. Po povratku svirao sam u 'Strancima', a potom u 'Atomima' kada smo uvodili dionice s klavijaturama i solo-gitarom.

To nam je donijelo moderniji zvuk. A 1980. godine su tada mladi Slobodan Vađunec, Neven Bontek i Damir Henezi, uz moju pomoć osnovali grupu 'Stop'. Bila je to preteča 'Linije 5' koja je ostavila dubok trag u našoj sredini. Razišli smo se spletom okolnosti i 1981. godine osniva se 'Kontrast' čije 'boje branim' i danas.

‘Pa, bilo je svega’ Glazba je, sama po sebi, radost. Nikola je u duši zabavnjak, duhovit, uvijek je znao podići ‘štimung’.

-To nije uvijek lako. Ponekad vam se dogode jako loše stvari, ali na nastupu morate izgledati opušteno, zabavno. Glazbenik uvijek mora profesionalno obaviti posao i zabaviti publiku. Bilo je i puno lijepih i nezaboravnih događaja. Kad sam se vraćao iz Malog Bukovca i naišao na teško ozlijeđenog motoristu. Još nije bilo mobitela, pa sam odjurio u Ludbreg po hitnu. Ispalo je da sam mu spasio život. Osobno mi je jako ostao u sjećanju nastup za naše Hrvate u Švicarskoj. Bilo je to 1990. u vrijeme stvaranja Hrvatske. Pratili smo Sanju Trumbić pred 4.000 ljudi.

Oko 3 u noći zasvirali smo za kraj ‘Zadnju ružu Hrvatsku’. Ljudi su pjevali s nama, odužila se pjesma na 12 minuta. Kakav je to bio domoljubni naboj! Eto, i sad me prolaze trnci dok pričam o tome – prisjeća se Nikola.

-Ideju sam prenio Joži Lopariću, s našeg radija. Odmah je rekao da se toga napravi smotra. Marijan Kramar i Zlatko Hrelja, te Joža i ja podnijeli smo najveći teret. Smotra je bila veliki događaj, kino-dvorana je uvijek bila dupkom puna.-

Bum 70-ih Četiri desetljeća glazbenog djelovanja zapravo predstavlja svjedočanstvo o društvenom životu jednog doba. Nikola je svjedok tog vremena. Mladi glazbenici su se 70ih trudili sve više ugledati na zapad, kopirati, biti što kvalitetniji. Nastaju sastavi 'Belupo', 'Admirali', 'Atomi'.

Nekako je s njima sredinom 70-ih počeo ludbreški glazbeni bum.

-To su bili sastavi koji su uvodili novine. Po pristupu i kvaliteti uzori su nam bili neprikosnoveni u našem kraju 'Križovljan' i 'Mladost'. A glazba nam je postajala sve važnija. Svi smo počeli svirati da nešto zaradimo, da se 'doštukaju' kućni budžeti.

Normalno je da smo pokušavali biti sve bolji. Mogli smo sve bolje krpati kućne budžete, ali smo veći dio zarade izdvojili za nabavu kvalitetne opreme. Primjerice, ja sam počel svirati na bubnjevima koje su doma za mene napravili Edo Horvat i Ignac Topolko. A mi smo opremu počeli kupovati po Austriji i Njemačkoj. Tam su mislili da se kod nas jako dobro živi jer smo stalno dolazili po nove instrumente i ozvučenje poznatih firmi – ističe Nikola.

Nezaboravno

Nikola - 40 godina druženja s bubnjevima i glazbom u bendovima ludbreškog kraja

-Nekad su se na zabavama mladi educirali o glazbi, a svi su naučili plesati, cure i dečki. Danas sigurno nije tako-

Zlatne 80-te Nikola kaže da su 80-e bile zlatne godine, da se u to doba čak moglo i

Jedan je od osnivača ‘Kontrasta’ prije 28 godina, te jedini iz prve postave koji je ostao u grupi cijelo vrijeme

‘Kontrasti’ stari već 28 godina Prva postava grupe bila je Ivan Kovač-klavijature, Mladen Tkalec-solo gitara, Zdravko Marković-bas i Nikola-bubnjevi.

-Začas nam je došao i Joža Grabarić. On je kao gitarist grupi dal prepoznatljiv rokerski štih kojeg imamo i danas. Svima je bila čast svirati u ‘Kontrastima’.

Kroz grupu je prošlo 20-ak vrlo kvalitetnih glazbenika.

Drago mi je što sam im pomogao svojim glazbenim i životnim iskustvom, a posebno kaj su svi postali pravi ljudi – rekao je Nikola.

Danas su u ‘Kontrastima’ Davor Dukarić-klavijature, solo Emerik Matkun, Damir Henezi bas-gitara i Nikolabubnjevi.

Band je uvijek nastupao na humanitarnim programima. Bili su pratnja Zlatku Pejakoviću, Darku Domjanu, Džo Maračiću-Makiju, Vladi Kalemeberu, pokojnoj Đurđici Barlović i drugima. Danas su pratnja Lokinu, Barbaroviću, Domjanu, Novomarofčanima Juraju Galini, te Željku Dvorskom-Tomu s kojim su snimili pjesmu.

Sada se pripremaju za nastupe s Draženom Zečićem.

živjeti od glazbe. Bendova je bilo sve više. Kupovala se oprema da bi se pratili nove žanrovi. 'Kontrast' je ostao na vrhu. A zabave po društvenim domovima?

-One su u selima bile su pravi događaji. Organizacije mladih, vatrogasci, Crveni križ, klubovi, svi su živjeli od zabava, ali iskreno i mi od njih. Rok je postao glavni, probio se novi val i disco-glazba. 'Kontrasti' su se odlično snašli, imali smo svoju publiku što nije bilo lako. Čak smo imali i vlastite pjesme, trebali smo snimiti nosač zvuka. Godine 1986. ovdje je bilo 13 bendova, te jedan tamburaški orkestar i više limenih glazbi. Trebalo se probiti na vrh i opstati u konkurenciji. Bilo je nezaboravno. Mladost se na zabavama educirala o glazbi i plesu. Svi su znali plesati, dečki i cure. Danas sigurno nije tako. Žalim za 80-ima – reče Nikola.

U to vrijeme nastala je smotra glazbenih sastava ludbreškog kraja. Kako su svi imali novogodišnje gaže nisu mogli slaviti novogodišnju noć sa svojim obiteljima. Nikola je predložio da glazbenici kasnije odaberu jednu noć za zabavu, za svoj doček.

Nikola je s bendovima probdio u svirci mnoge noći, pa i u svatovima. Kaže da je svirkom u brak uveo oko 800 parova mladenaca. Uvijek je imao potporu supruge Nevenke i djece.

-Naš privatni život nije ovisio o svirci. Nevenka ničim nije uvjetovala moj način života. Posjetiti prijatelje, rodbinu ili izaći mogli smo i petkom. Sve smo nadoknadili – kaže Nikola.

U sjećanju mu je ostao angažman 'Kontrasta' od sedam mjeseci u Fran-

Nikola pomalo žali za 80-ima kfurtu, pa u Švicarskoj, Sloveniji, u elitnoj gradskoj kavani u Zagrebu, doček nove godine u 'Mihanoviću' u Tuheljskim toplicama.

Uz 'Kontrast' i druge grupe stasale su mnoge generacije. Kada s Nikolom popričate o prošlim vremenima stalno imate dojam da mu nešto fali – bubnjarske palice.

31. srpnja 2009.

K U LT U R A

13

KUD "Anka Ošpuh" priprema se za gostovanje u inozemstvu

Folkloraši u Francusku

Generalka za Francusku bit će koncertni nastup na trgu u Ludbregu, u subotu, 1. kolovoza s početkom u 19 sati

KUD 'Anka Ošpuh' priprema se za gostovanje u inozemstvu. Naš KUD će od 17. do 24. kolovoza gostovati u Francuskoj. Pozvan je na Svjetski festival folklora pod nazivom “Feté du Houblon” u Haguenauu. Za društvo i Ludbreg ovo je velika čast jer su pozvani na proslavu 50. godišnjice ovog poznatog festivala.

Bit će to treće gostovanje KUD-a na festivalu u Francuskoj. Kao predstavnici Hrvatske na festivalu su sudjelovali 1999. i 2003. godine i očito su svojim nastupima visoko profesionalno i dostojno predstavili našu folklornu tradiciju.

Tijekom gostovanja KUD će održati dvadesetak nastupa na raznim lokacijama Haguenaua i u okolici.

Tamošnji festival folklora svake godine ugošćuje tridesetak folklornih

grupa sa svih kontinenata, a Ludbrežani će biti u društvu grupa s Tahitija, Burkine Faso, Armenije i Indonezije, Argentine, Kolumbije, Meksika, Nizozemske, Luksemburga, Rusije, Slovačke, Francuske.

Probe Članovi KUD-a već dulje vrijeme se intenzivno pripremaju za nastupe u Francuskoj gdje će, uz folkloraše i tamburaše, nastupiti i dio članica vokalne skupine 'Pajdašice'. Probe su tri puta tjedno, osim koraka i koreografija, vježba se pjevanje, 'huškanje ili pocikivanje', pravilno držanje, brzo presvlačenje iz nošnje u nošnju, a naročito se radi na izrazu lica osmjehom koji mora krasiti plesača tijekom izvođenja koreografija. Drugi dio priprema odnosi se na izradu dijelova

Puhački orkestar Ludbrega gostuje u mađarskom Pečuhu Puhački orkestar grada Ludbrega priprema se za skorašnje gostovanje u Mađarskoj u drugoj polovici kolovoza. Ludbrežani će od 20. do 22. kolovoza sudjelovati na međunarodnoj smotri puhačkih orkestara koja se organizira u Pečuhu, gradu koji je za 2010. godinu proglašen Europskim glavnim gradom kulture.

Prvog dana na glavnom trgu predstavit će se svih 10 orkestara, idući dan orkestri će nastupiti po manjim gradovima u okolici Peču-

Rekordni upisi Rad Osnovne glazbene škole pri Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’ nepresušno je vrelo budućih kadrova orkestra.

Za novu školsku godinu upisana su rekordna 73 učenika u šest razreda osnovne glazbene škole.

Među njima je čak 30 prvoškolaca, dakle, za početni razred.

-Raduje broj upisanih učenika za učenje puhačkih instrumenata jer oni su temelj i za orkestar.

Upisali smo klarinetiste, flautiste, saksafoniste, trubače i tubiste.

Od ostalih instrumenata najveći je interes za glasovir i tambure – rekao nam je Slobodan Vađunec, jedan od četvorice nastavnika.

Prošlu školsku godinu završila su 62 đaka. Polovica njih završne ispite položila je s odličnim uspjehom, ali ima i onih koji na ispit moraju ponovno. Za kraj školske godine izveli su prekrasni koncert u kino-dvorani. Nastupilo je 28 učenika, solo i u duetu, na glasoviru i puhačkim instrumentima, te za kraj zajednički nastup svih učesnika programa.

Unatoč vrućinama na brojnim probama naporno se radi i uvježbava program za Francusku nošnji koji nedostaju, uređuju se postojeći dijelovi nošnji koje se 'faldaju' i glačaju. Nošnje koje im nedostaju posudit će u specijaliziranoj posudionici nošnji u Zagrebu. KUD-ovci se pripremaju pod stručnim vodstvom koreografa Tomislava Špaca, a prof.

Zdenka Knapić zadužena je za uvježbavanje pjevačkog dijela nastupa.

Mlada postava folklora Za same folkloraše, a posebice za dio plesača, gostovanje u Francuskoj bit će izniman događaj.

-Za Francusku odlazi zaista mlada ekipa folklora koja još nijednom u takvom sastavu nije gostovala izvan Hrvatske. Uzbuđenje je veliko i potrebno je razbiti tremu. Zato smo sudjelovali na smotrama folklora diljem Hrvatske, nastupili u Slunju, Bistri, Generalskom stolu, Jalžabetu i Sunji gdje smo izveli dio repertoara kojeg pripremamo za Francusku – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD–a.

Kao generalna proba za Francusku poslužit će i cjelovečernji koncert koji će se održati u Ludbregu 1.

kolovoza na Trgu sv. Trojstva s početkom u 19 sati.

-Pozivamo građane da dođu na trg, pogledaju nastup i tako nam daju podršku za Francusku. Želimo ovom prigodom zahvaliti i sponzorima koji su pomogli u organizaciji predstojećeg putovanja – poručio je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a.

Na koncertu ove subote, 1. kolovoza na gradskom trgu izvest će plesove Prigorja, Podravine, Međimurja, Zagorja, Posavine i s Korčule.

Marina Hižak

U europskoj metropoli kulture

ha na promenadnim koncertima.

Posljednjeg dana revije, orkestre očekuju promenadni koncerti i nastupi u povorkama. Završetak smotre bit će posebno atraktivan i dojmljiv. Učesnici revije, a to je oko 400 glazbenika zajedno će izvesti dvije mađarske koračnice, te za sam kraj Beethovenovu 'Odu radosti', himnu Europske unije.

Naši glazbenici početkom kolovoza počinju dodatne pripreme za gostovanje s uvježbavanjem programa jer ih u Mađarskoj očekuju tri nastupa. Naš orkestar na svojim promenadnim koncertima izvodit

Ludbrežani su svirali u Pečuhu prije dvije godine, a u društvu tamošnjih mažoretkinja će spletove poznatih djela hrvatskih skladatelja, te poznate svjetske evergreene.

Suradnja s Pečuhom

Impresivna katedrala sv. Petra u Pečuhu

Za gostovanje u Mađarskoj priprema se 40-ak glazbenika, a putuje i manji sastav 'Ludbreških mažoretkinja'. Naime, orkestri su pozvani sa svojim gradskim mažoretkinjama što će nastupima u povorci sigurno

dati posebnu atraktivnost. Poziv Ludbrežanima da budu učesnici ove smotre nije slučajan.

-Prije dvije godine u Pečuhu smo bili gosti na smotri puhačkih orkestara Mađarskih željeznica. Očito smo ostavili lijep dojam i raduje nas ponovno gostovanje u ovom prekrasnom gradu. Inače, iste godine orkestar iz Pečuha gostovao je u Ludbregu sa 60-ak članova na manifestaciji

'Jesen u Ludbregu' – rekao nam je Zvonko Gerić, tajnik Orkestra.

Ludbrežani su se nakon prvog posjeta Pečuhu vratili prepuni dojmova, posebice o ljepoti grada i uređenosti starina. Grad je dobio iz raznih fondova zbog naslova europske kulturne metropole znatnu novčanu potporu za obnovu javnih površina, parkova, revitalizaciju modernih i starih četvrti, za obnovu kulturnih dobara.

Radi se o gradu iznimno bogate povijesti, te kulturnih i vjerskih raznolikosti s mnoštvom povijesnih znamenitosti, kao i brojnim kulturnim sadržajima. Pečuh je kulturne programe oblikovao u projekte i javio se na natječaj za naslov Kulturne prijestolnice Europe i prije četiri godine dobio je taj naslov za 2010. godinu. Već se sada organiziraju razne kulturne manifestacije sa stalnom suradnjom s društvom, žiteljima, civilnim udrugama i gospodarskim subjektima kako bi se Pečuh u najboljem svjetlu predstavio posjetiteljima koji u sve većem broju posjećuju grad sjecišta raznih kultura.

Grad s najvećom zajednicom Hrvata u Mađarskoj Pečuh ima oko 170 tisuća stanovnika, kroz prošlost je prolazio faze latinske, turske, njemačke i mađarske kulture, a danas je važno središte kulture mađarskih Hrvata. Uz još osam, tu se nalazi i zajednica Hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj u kojoj živi najveći broj Hrvata iz cijele Baranje, te je iznimno organizirana. Naša manjina ima gimnaziju, radio-program na hrvatskome jeziku, kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno društvo ‘August Šenoa’. Zbog povijesne, kulturne, umjetničke i duhovne

baštine, tradicije nacionalnih manjina i geografskog položaja Pečuh s pravom nosi naziv multikulturnog grada. Kroz povijest tu su se susretale kulture zapadne Europe, Balkana, Nijemaca i Turaka. U 14. stoljeću bila je latinska kultura, u 17. stoljeću turska, u 18. stoljeću njemačka i latinska, a u 20. stoljeću u prvom redu mađarska.

Ovakva raznolikost primjećuje se na spomenicima arhitekture, na području duhovne i umjetničke baštine, te otvorenosti domaćina prema stranim kulturama.

Obnovljene starine - Kraljeva ulica u središtu Pečuha

14

SP O R T

31. srpnja 2009.

Ludbrežanin Dino Slatki, juniorski prvak Hrvatske u disciplini maraton u brdskom biciklizmu

Vožnja za adrenalin i uživanje Poklonici brdskih utrka rade na uređenju staze iznad Slanja, te na osnivanju kluba u Ludbregu Atraktivnu i popularnu sportsku igru Dino Slatki iz Ludbrega zamijenio je novim, kod nas ipak nedovoljno poznatim sportom.

Loptu kraljice igara košarke nakon niza godina zamijenio je biciklom i to specijalnim za natjecanje po brdskim terenima. Dino je najprije rekreativno okretao pedale vozeći se s prijateljima putovima po šumama ludbreškog kraja. I tako otkrio čari brdskog biciklizma, počeo se baviti ovim, za bolje poznavatelje, neobično atraktivnim sportom.

Sada je iza njega već prva natjecateljska sezona, vrlo uspješna.

-Unatrag godinu dana imam iza sebe 15-ak utrka po Hrvatskoj i Sloveniji. Sudjelovao je na skoro de-

setak utrka Sajamske lige u kojoj je sudjelovalo oko 80-ak natjecatelja iz klubova sjeverne Hrvatske. U ukupnom poretku zauzeo sam visoko peto mjesto. Povremeno sudjelujem u utrkama za Kup Hrvatske. Od iduće sezone namjeravam nastupiti na svim utrkama – rekao je Dino.

Mladi Ludbrežanin skromno će vam otkriti da je državni prvak.

Naime, Dino je na maratonu 'Trocal Psunj 2009'. održanom u Pakracu osvojio prvo mjesto u juniorskoj konkurenciji. Ovo je ujedno bilo i Nacionalno 'XCM' prvenstvo. Na 33 km dugoj stazi ostavio je iza sebe mnoge starije i iskusnije vozače. U svom prvom nastupu u ovoj disciplini odmah se dakle popeo na naj-

Dino u akciji – za vožnju po brdskim terenima treba znanja, spretnosti i puno snage višu stepenicu postolja.

Uvjeti I kako je to kod nas običaj, veliki uspjeh, a slabi uvjeti rada.

Ludbreg nema biciklistički klub, uređene ni obilježene staze za trening. Dino svojim rezultatima podiže rejting Novom Marofu, član je tamošnjeg kluba 'Maraton'.

-Treniram dva puta dnevno, vozim se tu po terenima ludbreškog kraja, ali i na stazi Lužec kod Novog Marofa. Trening u sezoni obuhvaća vožnju na terenu, ali i vježbanje u teretani. Izvan sezone u zimi trenira se najviše u teretani, a ako stupnjevi dozvoljavaju ponekad i na terenu uz obveznu zimsku biciklističku opremu – objašnjava Dino.

Staza Unatoč tomu što ovaj sport u Hrvatskoj dobiva premalo prostora

Naš Ludbrežanin prvak je Hrvatske – u biciklizmu!

Kakvi su izgledi da Ludbreg dobije klub barem za drugu ligu?

Buduća sportska sezona sigurno nam donosi nova uzbuđenja, nosi mnoge odgovore. Jedan od najvažnijih bit će odgovor na pitanje - ima li ambicioznosti u klubovima s područja Ludbrega? Težiti ka boljem, višem i kvalitetnijem stupnju natjecanja trebao bi biti razuman cilj sportskog kolektiva. Evo primjera, par riječi o ambicioznosti u gradovima, gradićima ili mjestašcima u našoj bližoj okolici. U međimurskom se Črečanu godinama igra prvoligaška odbojka. U Lepoglavi se povremeno može gledati ženski prvoligaški nogomet. Novomarofčani godinama imaju malonogometni klub u Prvoj hrvatskoj malonogometnoj ligi, a sada i stolnotenisače za koje će igrati i Kinezi. Prvoligaški stolni tenis igrao se donedavno u Žabniku pokraj Bartolovca. U Ivancu su do prije par go-

u medijima u Ludbregu mu raste popularnost i brdski biciklizam ima sve više poklonika. Dino s prijateljima aktivno radi i na tome.

-U planu je osnivanje kluba u Ludbregu. Nadam se da će Grad Ludbreg pokazati interes i pomoći nam jer bi tako afirmirali ovaj, u svijetu izuzetno popularan sport. Treba nam prostorija i pomoć kod financiranja prijavnica za natjecanja, licenca, za nabavu opreme za trening.

Klupski kolega Roman Čotra ja i naši prijatelji radimo i na uređenju staze duge 5 km u šumama iznad Slanja.

Prilagođavamo teren kako bi napravili brdsku stazu na kojoj bi trenirali, ali i organizirali natjecanja. Naš kraj je geografski dosta atraktivan zbog kombinacije ravnice s brdskim područjem. Naša staza bila bi velik poticaj uključivanju većeg broja mladih u ovaj sport – rekao je Dino.

Brdski biciklizam vozi se na raznim terenima – na zemlji, kamenju, makadamu, asfaltu. Moguće su ozljede vozača, kvarovi skupih bicikala. Zaljubljenike u ovaj sport to nimalo ne brine.

-Dijelovi bicikla se oštete, popraviš ili zamijeniš. A ozljede su dio sporta.

Sve je glavi i stvar procjene. Želio bi da se čim više ljudi uključi u ovaj sport, rekreativno ili profesionalno, sasvim svejedno. Adrenalin, priroda, ekipa, društvo, uživancija i osjećaj na biciklu su fenomenalni – ističe Dino, učenik Sportskog odjela ekonomista na Gospodarskoj školi u Varaždinu.

U svijetu je biciklizam jedan od najpopularnijih sportova, a visoko mjesto u popularnosti ima i brdski biciklizam. Dino i prijatelji vjeruju da će poklonika ovog sporta uskoro sve više biti i u Ludbregu.

Ana Havaić

Putovi ludbreškog sporta

dina imali rukometnog prvoligaša, a sve ide prema tome da će ga imati opet. Kao što vidimo, u ovim sredinama ljubitelji sporta imaju lijep izbor mada se gospodarski ne radi o sredinama jačim od Ludbrega.

U našem kraju samo Ludbreg i Varaždinske Toplice nemaju prigodu gledanja vrhunskog ili barem sporta na višim razinama, a ne zaboravimo da su Topličanci ponajviše okrenuti liječničkom turizmu.

Iako je ženski sport u Ludbregu blago rečeno u nezavidnoj situaciji, najprije bi djevojke mogle baš to ostvariti. Zbog malog broja ekipa ŽNK Podravina '02 nastupa u Drugoj ligi i već je sezonama pri vrhu. Ove sezone Ludbrežanke su zaostale za Križevcima koji odlaze u Prvu ligu, a takve planove imaju i tamošnji košarkaši. Nogometaši su im već neko

vrijeme pri vrhu Treće hrvatske lige, tamo o atletičarima brine Branko Zorko, legendarni srednjoprugaš naše atletike. No, vratimo se našim nogometašicama. U novoj sezoni uz poneko pojačanje mogle bi doći na prvoligašku nogometnu kartu Hrvatske.

Tko ima ambicije?

Teško pitanje. Pogledajmo, primjerice, većinu klubova u Nogometnom središtu Ludbreg. Oni već godinama, opravdano ili ne, kao da se mole samo da ne uđu u županijsku.

'Podravina' pak se godinama 'gomba' po terenima četvrte lige. Sada je konačno iskazana želja za napredak.

Sasvim logično u godini obilježavanja 90. obljetnice i gradnje novog stadionskog objekta. Od košarkaša je teško očekivati veliki iskorak u bli-

žoj budućnosti jer u A-2 ligi uvijek je nekoliko preambicioznih klubova za planove Ludbrežana. Istovremeno ona sjajna generacija stasala sredinom i potkraj osamdesetih lagano odlazi sa scene. Rukometaši su prije tri sezone imali prigodu ući u drugoligaško društvo, ali je nisu iskoristili.

I sada su već nekoliko sezona u sredini ljestvice. No, njihov je plan da do 40. obljetnice kluba, a to će biti 2012. godine, uđu u viši rang. Nadu budi sjajan, već prepoznat rad s mlađim kategorijama, pa ćemo vidjeti.

U ŽRK 'Ludbreg' većinom igraju početnice, pa je sada o njihovim ambicijama prerano pisati.

Umjesto zaključka Treba prionuti poslu, pokazati više duha i ambicioznosti što bi zadržalo sportaše u gradu. Mada

je prilično teško. Dragulji ponikli u Ludbregu razasuti su diljem Hrvatske - rukometaš Žnidarić, rukometašice Sanja Modrić prije Stanko, Kolak, košarkaš prof. Željko Novota, nogometaš Vručina i drugi.

Velika je odgovornost ljudi koji vode klubove. Nadamo se da će imati znanja i vizije razvoja sporta u gradu. Nije dovoljno reći „cilj nam je prva ili druga liga“. Treba stručno raditi, stvarati igrače, graditi infrastrukturu, naći model stabilnog financiranja. Složen je to i velik posao, ali nije neizvediv. Neki prosjek i povremeni bljeskovi više ne zadovoljavaju ludbreške gledatelje. Dobro su kroz medije upućeni u zbivanja, prate sport na mnogo većim razinama. Barem približno takvu razinu žele pratiti i u Ludbregu.

Neven Jerbić

SP O R T

31. srpnja 2009.

15

Susreti – Nedeljko Kolak, nogometaš 'Zadrugara'

Dugovječna mladost

U svom Hrastovskom Nedeljko Kolak – Prle, nogometom se počeo baviti s 12 godina, sa 16 već je bio u seniorskoj momčadi. Danas u 37. još uvijek je jedan od glavnih nositelja igre 'Zadrugara'. I to u Prvoj županijskoj. Nedeljko je predvodnik omanje, ali hrabre skupine nogometaša ludbreškog kraja koji prkose godinama i iza kojih je više od dvadeset sezona igara na terenima ludbreškog kraja. Rođen 27. prosinca 1972., po karakteru prije bi bio „Tihi“ nego „Prle“. Prvih deset godina njegove igre bilo vezano uz 'Zadrugar'. U 21. godini otišao je u Dravu iz Svetog Đurđa.

-Tu sam odigrao možda i najbolje utakmice. S 'Dravom' sam se dočepao četvrte hrvatske nogometne lige. Tamo sam stekao brojne prijatelje, od kojih bih izdvojio, nažalost, pokojnog Krunu Kovačića. Spomenuo bih trenera Zlatka Sačera, s njim smo projurili kroz tri lige, on mi je pomogao u razvoju, formiranju kao nogometaša – prisjetio se Nedeljko.

panijskom rangu prvenstveno radi svog bogatog iskustva. Naravno, i fizički morate biti spremni, ne može se s dobrim protivnicima igrati bez snage.

Otkriva da još ne razmišlja o napuštanju zelenih terena. Svi njegovi planovi i dalje su vezani uz 'Zadrugar'.

Marco,'repić', Zvone - Dinamo

Drava, Mladost - Zadrugar U drugoj polovici devedesetih uspješno je igrao u dvije Mladosti, najprije onoj iz Svetog Petra koja je kasnije nestala s nogometne scene, a potom i sigečkoj. Posljednjih deset godina ovaj odgovorni veznjak točne ljevice čija su uska specijalnost slobodnjaci igra u svom Hrastovskom u kojem od suigrača posebno ističe Nenu Kolaka. Kaže da postoje razlike u višem rangu nekada i da-

Unatoč godinama i danas je jedna od važnih karika ‘Zadrugara’ nas.

–Današnji nogomet je kvalitetniji, igra se taktički bolje, puno brže i više se trči, a kroz sezonu igrate s većim brojem kvalitetnih momčadi nego ih je bilo prije. Mislim da uspijevam zadržati visoku razinu u žu-

Pripreme za tiskanje edicije uz 90. godina NK 'Podravina' Uredništvo monografije NK Podravine koja se povodom 90. godina kluba planira izdati krajem jeseni, zadovoljno je tijekom radova na ovom sveobuhvatnom projektu. Prikupljen je niz kvalitetnih fotografija i raznih dokumenata, a i napisano je zaista mnogo lijepih redaka o „staroj dami“, kako ovaj ludbreški sportski klub simpatično zove njegov predsjednik Mladen Henec. Sada se sistematizira prikupljena građa, još se pokušava doći do podataka iz prošlosti, posebice iz doba osnutka kluba.

U Pučkom otvorenom učilištu dokumentaciju sistematiziraju Franjo Novak i Zvonko Gerić.

-Pripremamo se za novu sezonu, malo smo se pojačali. U prošloj smo završili kao šesti, a bili smo odmah iza najboljih. Mislim da bismo sada mogli stepenicu-dvije više, očekivanja su veća. Neno Blagaj, novi trener dobro će nas pripremiti. Osobno, još ne vidim kraj svom igranju iako mi je već 37 na plećima. Igrat ću dok me noge nose, dok sam zdrav i dok ne postanem teret momčadi – otkriva Nedeljko.

Dakako, samo da zdravlje posluži, a njega su u karijeri zaobišle ozbiljnije ozljede zahvaljujući možda uvijek istom izgledu i konstituciji, bez grama viška. Još je tu 'repić' koji je bio zaštitni znak jednog od njegovih uzora.

-Uzor nogometaša bio mi je Marco van Basten, a potom Roberto Baggio, valjda zbog njegovog 'božanskog repića', a tak su me znali zvati na terenu. Od naših, to je velemajstor Zvone Boban. Naravno, navijač sam 'Dinama' – rekao nam je Nedeljko. Želimo našem 'repiću' još puno uspješnih nastupa. On je pravi dokaz da postoje samo dobri i loši, a ne stari i mladi.

Nedeljko je ljevak, profinjeni tehničar, specijalist za slobodnjake

Mnoštvo građe

Njihov doprinos u svemu je najveći, Franje Novaka kao predsjednika uredništva koji se potpuno posvetio istraživačkom radu, Zvonka Gerića koji predano radi na dizajnu, a bit će i autor dijela tekstova. -Skupilo se više od stotinu fotografija iz privatnih albuma starijeg datuma.

To je pravi istraživački rad, treba sistematizirati i provjeravati mnoštvo podataka da bi se izbjegle greške jer ipak se radi o razdoblju od devet desetljeća. Koristimo

Ovako je 1920. izgledala pozivnica za klupsku zabavu

Franjo Novak i Zvonko Gerić-Mišo gotovo svakodnevno u pregledu materijala i dogovoru za izgled knjige

se i podacima iz dvije dosad izdane knjige. Nažalost, dosta je toga nestalo ili je uništeno. Nedostaju zapisnici s utakmica iz razdoblja 50-ih i 60-ih godina.

Pozivamo ljude koji imaju bilo koji predmet, primjerice, plakat, ulaznicu, značku, pisani ili fotodokument da nam što prije donesu u POU, još uvijek se može koristiti za buduću knjigu – pozvao je Zvonko Gerić. Velik je i doprinos braće Perin, Josipa koji je bivši predsjednik našeg nogometnog ponosa, te Nevenka, tehničkog urednika. Svi bivši ži-

vući predsjednici kluba također daju svoj doprinos, ali i svi oni kojima je Podravine na srcu, što znači od tajnika, bivših igrača do simpatizera. Knjiga će iz tiska, kako se planira, izaći na jesen i to u nakladi od najmanje 1.000 primjeraka. Tada se očekuje i dovršetak izgradnje objekta na gradskom stadionu. Osim pomoći Grada, očekuje se i pomoć ludbreških i tvrtki iz drugih sredina. Knjiga o NK 'Podravini' ipak je zahtjevan posao kojeg ne može napraviti baš bilo tko.

Neven Jerbić

Promjene u Podravini U ludbreškom nogometnom klubu, bez obzira na neizvjesnost oko ranga natjecanja, marljivo se pripremaju za predstojeću sezonu. Igrački se kadar ipak donekle promijenio. Iz Ludbrega su otišli Oršić, Levatić, Medved i Vuković, a u prvoj momčadi više se ne računa na Herenčića i mladog Novaka.

Umjesto ove, treneru Slobodanu Sudecu na raspolaganju je nova šestorica igrača. Došla je mlada ekipa nogometaša Koprivnice koji su prošli i ‘slavenovu školu’, a iz ludbreškog su kraja.

To su vratar Elvis Bendelja iz Madaraševca, Nikola Krušelj iz Županca, Petar Roščić iz Ludbrega, te Jurica Vručina, mlađi brat Bojana, ‘Slavenovog’ prvotimca. No, važan je dolazak već iskusnih igrača provjerene kvalitete. To su Goran Kosec, Velikobukovčanin koji je dosad bio u Podravcu iz Virja, te Siniša Bradarić, zapravo povratnik u plave redove iz međimurskog Čukovca.

Trener Sudec potvrdio nam je da pripreme odrađuju prema planu uz skoro stopostotni odaziv. Zasad je jedini problem ozljeda koljena Siniše Fajta kojeg čeka operacija.

Podravina je već odigrala više pripremnih susreta, primjerice, s BIH-prvoligašem iz Tuzle koji je u Ludbregu bio na pripremama, sa županijskim prvoligašem Jalžabetom, u Hrastovskom, te s Kloštrom Podravskim.

Raspored pripremnih utakmica za nastavak: u subotu 1. kolovoza u Selniku Podravina dočekuje četvrtoligaša Kalinovec, 5. kolovoza suparnik su Križevci, 8. kolovoza u Selniku gostuje Nedeljanec, a također u Selniku 13. kolovoza Podravac Virje.

Posljednji suparnik, generalka uoči početka sezone dogovorit će se naknadno.

No, još uvijek čekamo potvrdu u kojem će rangu igrati Podravina u idućoj sezoni.

16

31. srpnja 2009.

ŠALJITE FOTKE!

Razglednice ljeta

Kravice na kupanju u Dravi (autor: Mario Tepeš)

Usred smo sezone godišnjih odmora, putovanja, ljetovanja. U rubrici vaših fotografija, dragi čitatelji, objavljujemo ljetne tematske motive, prave male raritete. Stariji će se prisjetiti da je nekada bilo sasvim uobičajeno vidjeti kravice kako se hlade od ljetnih žega u Bednji. Naš Mario Tepeš čije smo fotke već objavljivali na ovim stranicama, nije naišao na ovaj prizor kod nas, već u Slavoniji gdje se još uvijek mogu vidjeti kravice kako uživaju u Dravi. Ovaj prizor Mario je snimio nedaleko Slatine.

Dražen Vađunec iz Ludbrega postao je naš stalni suradnik u ovoj rubrici. Upravo se vratio s odmora gdje je također ‘ulovio’ mnoštvo zanimljivih kadrova. Ovu fotografiju nazvao Na putu prema najsjevernijoj točki Europe (autor: K. Kovač) je ‘Skulpture ptica u moru’. Autor neobičnog umjetničkog rada od neobrađenog kamenja netom izvađenog iz mora je Vlado Horvatović iz Ivanićgrada . Draženova fotka toliko je dobra da lako možemo vidjeti ljepotu i čistoću našeg mora.

Krešimir Kovač iz Varaždina poslao nam je nekoliko fotki koje je snimio tijekom turističkog obilaska Norveške. Pregršt fotki zorno pokazuje neobičnosti i jedinstvene ljepote zemlje s krajnjeg sjevera Europe, točnije s najsjevernije točke Europe.

Svoje fotke s ljetovanja, putovanja, izleta, godišnjeg odmora, pošaljite ih na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Kravice na kupanju u Dravi (autor: Mario Tepeš)

Ugodan odmor i dobra fotka!

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 2. kolovoza – Sljepoća (triler)

Nakon što iznenadna pošast sljepoće pohara grad, mala skupina zahvaćenih povezuju se zajedno kako bi zajedničkim snagama nadvladali nametnutu karantenu. Uloge: Mark Ruffalo, Julianne Moore, D. Glover Režija: Fernando Meirelles

9. kolovoza – Stranci (horor)

Kada mladi par, Kristen i James stignu u vikendicu Jamesovih roditelja samo se žele odmoriti od napornog dana. No ni ne slute da će noć pred njima biti najgora u njihovom životu, nakon što trojica maskiranih stranaca upadne u kuću i počne ih terorizirati. Na rubu opstanka, mladi će par pokušati izvući najbolje i najgore iz sebe ne bi li se obranio. Uloge: Liv Tyler, Scott Speedman, Gemma Ward, Kip Weeks Režija: Bryan Bertino

16. kolovoza – Zack i Miri snimaju pornić (komedija)

Dugogodišnji frendovi i cimeri , Zack i Miri, suočavaju se s velikim problemima jer su do grla u dugovima. Kad im isključe struju u vodu, oni smisle genijalan očajnički plan. Naime snimit će pornić uz svesrdnu pomoć frendova i tako stati na noge. Uloge: Seth Rogen, Elizabeth Banks Režija: Kevin Smith

23. kolovoza – Takva: Strah od Boga (drama)

Muharem je turski činovnik, odan islamskoj tradiciji i životu koji mu ona nalaže. No sve se mijenja kada njegovu predanost vjeri odluči iskušati bogata religijska sekta ponudivši mu posao. Odjednom, Muharem se nađe u svijetu tako drukčijem od onog na koji je navikao. Obučen u lijepo odijelo, oboružan mobitelom i kompjuterom, on više nije isti čovjek. Ili jest? Uloge: Erkan Can, Güven Kiraç, Meray Ülgen, Öznur Kula Režija: Özer Kiziltan

30. kolovoza – Milk (drama)

Doselivši se iz San Fracisca u New York 1972. godine 40-godišnji Harvey Milk (Sean Penn) postaje borac za prava homoseksualaca. Zaključivši da će se bolje izboriti za svoja prava kroz politički aktivizam on se kandidira za gradsku vlast. 1977. godine postaje prvi deklarirani homosekusalac u SAD-u izabran u politiku. Uloge: Sean Penn, James Franco, Josh Brolin, Emile Hirsch Režija: Gus Van Sant Filmovi u kinu Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu prikazuju se svake nedjelje u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna

Piše i riše: Dražen Gložinić

Pred ulazom na polarno područje