Ln 3

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 3 / GODINA I.

Novo poglavlje ludbreškog sporta

/str. 10-11./

Oduševljeni novom sportskom dvoranom Proračun Grada Ludbrega u 2007. godini

/str. 3./

Za vrtiće 17, a sportu 36 posto više novca Spomenik poginulim Sport braniteljima

Da se nikada ne zaborave /str. 4./

Veterani Podravine nogometni doprvaci države /str. 19./

Građanima Grada Ludbrega čestit Božić, sretnu i uspješnu Novu 2007. godinu uz obilje blagostanja, zdravlja, sreće i mira ž ele GRADONAČELNIK i članovi GRADSKOG VIJEĆA

GRADA LUDBREGA

AKTUALNO

UKRATKO

Potpore studentima Grad Ludbreg i ove će godine u povodu božićnonovogodišnjih blagdana dodijeliti jednokratne novčane potpore studentima s područja grada. Prema zaključku Gradskog poglavarstva Upravni odjel za društvene djelatnosti i imovinsko-pravne poslove uputio je javni poziv studentima za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći.

Pravo na dodjelu ostvaruju svi studenti koji su redovno upisani u tekuću akademsku godinu, moraju imati prebivalište na području grada Ludbrega, da su mlađi od 25 godina, te da nisu korisnici nikakvih drugih stipendija.

Visina jednokratnih novčanih pomoći odrediti će se sukladno broju podnijetih prijava studenata, a prema osiguranim sredstvima iz proračuna za ove namjene.

Prigodna svečanost podjele jednokratnih novčanih potpora ludbreškim studentima održat će se u subotu, 23. prosinca u 17 sati u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu.

„Zeleni cvijet“ opet u Ludbregu Priznanja „Zeleni cvijet“ ponovno su stigla i u Ludbreg. U tradicionalnoj akciji Hrvatske turističke zajednice „Volim Hrvatsku“ u kategoriji uređenosti pojedinačnih objekata diplomu „Zeleni cvijet“ sa srebrnim znakom osvojila je Ulica M. Kerstnera, a diplome s brončanim znakom dodijeljene su za uređenost Trga sv. Trojstva i za park OŠ Ludbreg. Ludbreškom uspjehu doprinijela je i Marta Vrban, učenica Osnovne škole Ludbreg koja je osvojila prvo mjesto u sklopu natječaja dječjih literarnih radova.

Završna svečanost s dodjelom priznanja u ovogodišnjoj akciji za Varaždinsku županiju održana je u hotelu «Minerva» u Varaždinskim Toplicama. Inače, Grad Ludbreg proteklih je godina gotovo redovito osvajao priznanja za uređenost mjesta kao cjeline, ali ove godine nije bio u konkurenciji zbog radova na uređenju komunalne infrastrukture grada koji su se odvijali kroz veći dio godine.

No, zasigurno će ljepši i uređeniji grad iduće godine kandidirati za najviša priznanja.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je akciju „Volim Hrvatsku“ kako bi potakla aktivnosti na zaštiti okoliša, te podizanja kvalitete življenja uz očuvanje etnološkog, povijesnog i kulturnog naslijeđa. U sklopu projekta i akcije „Zeleni cvijet“ ocjenjuje se uređenost mjesta, objekata i okoliša kontinentalne Hrvatske. (Ana Havaić)

20. prosinca 2006.

Greguraš u Županijskom poglavarstvu

Slavko Blagaj na čelu ludbreškog HDZ-a

Mladen Greguraš iz Selnika od nedavno je član Poglavarstva Varaždinske županije, jedini s područja Ludbrega. Za županijskog poglavara izabran je početkom listopada za područje obitelji i mladeži.

Zaposlen je u Elektrostrojarskoj školi Varaždin kao profesor vjeronauka – vjeroučitelj, a također isti predmet predaje i u Glazbenoj školi Varaždin.

Politički djeluje u DC-u. Već dvije i pol godine obnaša dužnost predsjednika Županijske organizacije DC-a Varaždinske županije, a u svibnju ove godine izabran je i za člana Predsjedništva DC-a.

Mladen Greguraš bavi se i spisateljskim radom. Autor je knjiga „Što znam o svetim Antunima? Pustinjaku i Padovanskome“, te „Filozofija religije“, a urednik je hrvatskog izdanja engleskog izvornika „Philosophy of religion“.

Mladen Greguraš

Sredinom prosinca održana je izborna skupštine Gradske organizacije HDZ-a grada Ludbrega. Za predsjednika je izabran Slavko Blagaj koji se tako nakon pet godina vraća na mjesto čelnika stranke. Naime, Blagaj je već vodio ludbreški HDZ i to u razdoblju od 1993. do 2001. godine, bio je i predsjednik međustranačkog vijeća, te gradski vijećnik i poglavar.

U Gradski odbor izabrani su: Franjo Beser, Đuro Bohnec, Dražen Crnković, Ivica Dijanošić, Igor Franolić koji će obavljati dužnost tajnika, Dragutin Gložinić, Zdravko Gložinić, Franjo Herenčić, Ervin Horvat, Josip Horvat, Stanko Kirić, Martina Kolak-Habrka, Brankica Kovaček, Franjo Križanić, Stanislav Nemec, i Josip Rajh.

U Nadzorni odbor izabrani su Marijan Kovačić, Stanko Murić, Franjo Tržec, Ivan Herenčić i Zdravko Prepolec.

Krunoslav Kosir, gradonačelnik Ludbrega, govori o aktivnostima u 2006. i idućoj godini

Zajedno u provođenju aktivnosti Na samom smo završetku 2006. godine, godine koja je bila prožeta nizom aktivnosti značajnih za razvoj Grada Ludbrega. Godina u kojoj je završena i dana na upotrebu svim korisnicima Školska sportska dvorana, sadržajno opremljena tako da omogući povišenje standarda tjelesnog odgoja osnovnoškolaca ali i takmičarskih i rekreativnih aktivnosti sportskih udruga i pojedinaca. Na početku godine osnovano je Gospodarsko interesno udruženje «GRADING-LUDBREG» ciljem uspješnijeg obavljanja gospodarskih djelatnosti na izvođenju investicijskih radova, u Gospodarskoj zoni Istok izvršeni su radovi na postavljanju vodova vodoopskrbe te šljunčanje prometnica. Prezentacijom programa poticajnih mjera Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva održane početkom godine, započeo je niz prezentacija na temu poduzetništva , gospodarstva te poduzetništva u poljoprivredi, a koji je završio radionicom na temu « Organiziranje obiteljskih gospodarstava Grada

Ludbrega za bavljenje poduzetništvom u poljoprivredi i seoskom turizmu «,kao jedna od aktivnosti u provođenju Strategije gospodarskog razvitka Grada Ludbrega.

Tradicionalno najbrojnije posjećena, od strane hodočasnika i proštenjara, manifestacija Sveta nedjelja, kao centralno zbivanje štovanja krvi Kristove, i ove je godine svojom posjećenošću podsjetila da je nepresušno vrelo prepoznatljivosti Ludbrega kako u čitavoj državi tako i u susjednim državama te nezaobilazna destinacija sve većeg broja posjetitelja. U listopadu

je u Ludbregu održan do sada najveći u Hrvatskoj međunarodni znanstveni skup restauratora. Kao domaćine, posebno nas je radovala i činjenica da smo upravo mi dobili takvu priliku kao i pohvale sudionika o čistoći i uređenosti Ludbrega. Drugi veliki znanstveni skup održan u Ludbregu početkom prosinca posvećenog životu i djelu našeg cijenjenog sugrađanina profesora Vladimira Filipovića, hrvatskog filozofa i prvog ravnatelja Filozofskog instituta također je donio pohvale Gradu.

Izrada Spomen obilježje poginulima u domovinskom ratu, rad našeg sugrađanina Gorana Petrača, izraz je pijeteta i zahvalnosti prema onima koji su položili život za stvaranje slobodne i samostalne Hrvatske. Ludbreg je obilovao i drugim značajnim manifestacijama: tradicionalna izložba mladih vina, ludbreški fašnjak, festival zabavnih melodija, festival duhovne glazbe, obilježavanje Dana centra svijeta i njegova završna manifestacija,

smotra puhačkih orkestara, sajam cvijeća, biciklijada, Novinarski kotlić, smotra folklora, berba grožđa, izložbe, koncerti dio su manifestacija održanih tijekom godine.

Obilježavanje godišnjica kulturno-umjetničkog društva, Radio-Ludbrega i ribolovnog društva dio su godišnjica obilježenih u 2006. godini.

Uz radove na opremanju gospodarske zone, posebno je potrebno spomenuti i radove na izgradnji i modernizaciji ulica i cesta kako u Ludbregu tako i u ostalim naseljima , izgradnju pješačkih staza, uređenje javnih površina, elektrifikaciju, plinofikaciju i ostale radove na poboljšanju komunalne uređenosti i opremljenosti Grada Ludbrega. Besplatan prijevoz za učenike srednjih škola, renoviranje cinktora crkve Svetog trojstva, rad mnogih udruga sportskog, kulturnog i zabavno-rekreacijskog karaktera dio su zadovoljenja javnih potreba u 2006. godini.

Drage sugrađanke i sugrađani, godina na izmaku kao i projekti i aktivnosti provedeni

u njoj, poziva nas da i u 2007. godini nastavimo s trendom povećanja radova i zahvata na daljnjem uređenju našeg Grad, da nastavimo s trendom povišenja standarda u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, da zadržimo trend u srednjoškolskom i povećamo trend u visokoškolskom obrazovanju naših sugrađana. Svakako vrijedi napomenuti i potrebu dovršenja Gospodarske zone Istok te pripremu za daljnje otvaranje gospodarskih zona, otvaranje poduzetničkog inkubatora, stvaranje poljoprivrednih asocijacija , daljnje informiranje i obrazovanje potencijalnih poduzetnika u poljoprivredi.

Pozivam vas da u ostvarenju planiranih aktivnosti sudjelujemo zajedno.

Koristim priliku da vam za nadolazeće blagdane, kao i u čitavoj godini, poželim mira i sreće, da vam poželim da svojom kreativnošću, snagom i izdržljivošću postignete željeno za ostvarenje u slijedećoj godini.

Blagoslovljen vam Božić i sretna Nova godina.

Konstituiranje novoizabranih vijeća mjesnih odbor

Ružica Antolić predsjednica u Ludbregu

U svih 12 naselja glasovalo je gotovo 32 posto žitelja što se ocjenjuje dobrim odazivom glasača U svih 12 naselja na području grada Ludbrega u tijeku je konstituiranje novoizabranih vijeća mjesnih odbora na temelju rezultata izbora održanih 19. studenoga. Najveći broj devet članova birao se za Ludbreg, a u ostalim naseljima od pet do sedam članova. Najviše uspjeha na mjesnim izborima imala je lista HNS-HSU. Do zaključenja ovog broja „Ludbreških novina“ održano je konstituiranje za naselje Ludbreg. Za predsjednicu je izabrana Ružica Antolić s liste HDZ-a, a za potpredsjednika Božidar Hajsok s liste HNSHSU. Članovi vijeća mjesnog odbora još su Miroslav Molnar, Branko Novak i Ivan Novak s liste HNS-HSU, zatim s

liste SDP-HSS dr. Stjepan Radiković, Marija Đud i Mirjana Vida, te s liste HDZ-a još i Ervin Horvat.

Za predsjednika Vijeća mjesnog odbora Čukovec izabran je Valent Pavković, a za potpredsjednika Dragutin Koštarić, obojica s liste HNSa. U vijeću su još Dušan Jagodić, Zdravko Bačani i Ivica Bulf, svi s liste HNS-a.

U Kučanu Ludbreškom Kruno Jalšić izabran je za predsjednika, a Zlata Jež za potpredsjednicu, oboje s liste HNS-HSU. Članovi su još Stjepan Vukoja s liste HNSHSU, Ivan Nemec s liste HDZ-a i Damir Fičur s liste HSS-SDP. U Segovini je za predsjednika Siniša Janković,

Izdavač: Pučko otvoreno učilište «Dragutin Novak» Ludbreg

za potpredsjednika Veljko Janković, obojica s nezavisne liste, a članovi vijeća još su Sadik Alagić, Jovica Janković i Stevan Šajatović, svi s nezavisne liste. U Hrastovskom je za predsjednicu izabrana Ljubica Marković s liste HNS-HSU, dok će se potpredsjednik izabrati naknadno.

U vijeću mjesnog odbora još su s liste HNS-HSU Jadranka Sabol, Mihovil Kolak i Zvonimir Štefanek, s liste SDP-HSS Dubravko Bilić i Mirko Križanić, a s liste HDZHSP Brankica Kovaček.

U Selniku su Josip Horvat, Goran Horvat i Gordan Kelek izabrani s liste HDZ-HSP, zatim Krešimir Horvat, Ivan Gložinić i Marijanka Vrabec

Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija lista: Stjepan Stjepić, Zvonko Grgek, Marina Hižak, Branko Dijanošić,Željka Namesnik, Mladen Greguraš, Ignac Horvat, Ana Havaić

s liste HNS-DC, a Stjepan Kain s liste HSS-a. U Bolfanu su liste HNS-HSU izabrani Siniša Habek, Goran Zvonarek i Vlado Mihalić, zatim s liste SDP-HSS Eduard Stubić, Ivan Vargović i Josip Pintar, te Ivan Herenčić s liste HDZ-a.

U Sigecu su izabrani Antun Brlek, Krunoslav Havaić i Jelena Makar s liste HNS-DC, zatim Antun Križanić, Franjo Jež i Milivoj Brlek s liste HSS-a, te Stanko Kirić s liste HDZ-a. U Globočecu su s liste HNS-HSU izabrani Stjepan Nikolaus, Mladen Sabol i Franjo Nikolaus, zatim Dušan Lazić i Andrija Mužic s liste SDP-HSS, Stanko Murić iz HDZ-a i Dejan Dodlek s liste DC-HSLS.

Fotografije: Branko Dijanošić, Graf. urednik: Ivica Kruhoberec Tiskara Reprint Zagreb Naklada: 2500 primjeraka

Članove vijeća mjesnog odbora Slokovec čine Zdravko Gložinić i Marin Martinković liste HDZ-a, Božica Makar i Siniša Vrbanić s liste HNS-a, te Petar Skupnjak iz HSS-a. U Ludbreškim Vinogradima s liste ASH-SDP izabrani su Ivan Lončarić, Katarina Zadravec, Štefica Vusić i Zlatko Podvezanec, a liste HNS-a Željko Zember, Branko Radiković i Mirjana Paspalj. U Apatiji su Matija Frančić, Davorin Međimurec, Tomislav Denačić i Marijan Petrić izabrani s liste HDZ-a, a Borislav Milošev s liste HNS-a.

U svih 12 naselja glasovalo je gotovo 32 posto žitelja što se ocjenjuje dobrim odazivom glasača na mjesne izbore.

POU «Dragutin Novak» Ludbreg Trg Svetog Trojstva 19, Ludbreg Telefoni: 042 306 114 fax. 306 068 (nakladnik, marketing, uredništvo) e-mail: info@pou-ludbreg.hr

AKTUALNO

20. prosinca 2006.

Proračun Grada Ludbrega u 2007. godini

Predloženo 24 milijuna kuna Ludbreški proračun će preraspodjelom poreza dobiti oko 1,1 milijun kuna

Prihodi gradskog proračuna za 2007. godinu planiraju se u iznosu od 24,030.900 kuna. Prijedlog ovakvog proračuna utvrdilo je Gradsko poglavarstvo Ludbrega i uputilo ga vijećnicima na raspravu i postupak donošenja. Iako je prijedlog proračuna u ukupnoj svoti manji nego u 2006. godini radi se ipak o prividu jer je proračun 2006. godinu bio teži za 18 milijuna kuna kredita podignutog za gradnju dvorane.

Zato je predloženi proračun za 2007. godinu realno ipak veći.

Najznačajnije povećanje prihoda planira se kod poreznih prihoda, čak za 8,800.000 kuna što je 36,62 posto ukupnih prihoda predloženog proračuna. Ludbreg je, naime, dobro prošao izmjenama zakonskih odredbi o financiranju lokalne samouprave. Iako će oko jedan milijun kuna poreza na dobit otići iz gradske u državnu blagaju, razliku bi trebao nadmašiti rast poreza na dohodak.

- Stopa poreza na dohodak koji ostaje gradu povećava se s 32 na 52 posto koje država prepušta lokalnim zajednicama. Tako se planira oko 2,060.000 kuna poreza na dohodak koji ostaje gradu što znači da će Ludbreg preraspodjelom poreza prema novim zakonskim odredbama dobiti

Uz ovih 2,25 milijuna kuna iz državnog, iduće godine Ludbreg očekuje i milijun kuna potpore iz županijskog proračuna

Potpore proračunu Proračunska blagajna planira se popuniti i kapitalnim potporama od 3,5 milijuna kuna.

Računa se na nešto više od jedan milijun kuna iz Ministarstva prometa i razvitka za gradnju cesta i kanalizacije, te jedan milijun kuna iz Ministarstva gospodarstva za infrastrukturu u gospodarskim zonama, te oko 200.000 kuna iz Ministarstva kulture za zaštitu spomenika.

Uz ovih 2,25 milijuna kuna iz državnog očekuje se i milijun kuna potpore iz županijskog proračuna za pokriće troškova gradnje dvorane, te još 250.000 kuna potpore za plan gradnje komunalne infrastrukture.

oko 1,1 milijun kuna – najavljuje Josip Horvat, pročelnik Upravnog odjela za financije i proračun.

Gradsko poglavarstvo Ludbrega utvrdilo je prijedloge programa zadovoljavanja javnih potreba grada u 2007. godini,dakako, u skladu s predloženim iznosom proračuna.

Za razvoj gospodarstva i poljoprivrede i za duge pojedine namjene u ovim djelatnostima predložen je iznos od 11,359.000 kuna.

Programom javnih potreba u društvenim djelatnostima za 2007. godinu planiraju se sredstva u ukupnom iznosu 8,184.800 kuna. Utvrđen je i

prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u gradu Ludbregu u 2007. godini kojim se planira gradnja i osiguranje potrebnih sredstava za javne površine, nerazvrstane ceste, javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Za ovaj program predviđena su sredstva u ukupnom iznosu od 16,181.000 kuna.

Predložene programe javnih potreba, kao i konačni tekst prijedloga proračuna grada za 2007. godinu Poglavarstvo je uputilo na raspravu i postupak donošenja gradskim vijećnicima.

Za vrtiće 17, a sportu 36 posto više Predloženo je veće izdvajanje iz proračuna za rad vrtića, ekonomska cijena povećala bi se za gotovo 90 kuna po djetetu, ali tu bi razliku pokrio grad

Ako gradski vijećnici prihvate Program javnih potreba u društvenim djelatnostima Ludbrega za 2007. godinu kojeg je predložilo Gradsko poglavarstvo Ludbrega bit će potrebno osigurati 8,184.800 kuna. Usporedba s 2006. godinom u kojoj je za program bilo osigurano oko 13,5 milijuna kuna nije realna jer su u programu bila osigurana sredstva za potrebe gradnje nove dvorane. No, svake su jeseni pri izradi prijedloga proračuna na Upravni odjel grada za društvene djelatnosti najveći pritisci zbog velikog broja korisnika proračunskog novca. Djelatnici odjela ističu kako su i ove godine zahtjevi bili tri do četiri puta veći.

Predloženim programom najznačajnije promjene i više novca planiraju se izdvojiti na području predškolskog odgoja i prosvjete i na području sporta.

-Predloženo je veće izdvajanje iz proračuna za rad vrtića, ekonomska cijena povećala bi se za gotovo 90 kuna po djetetu, ali tu bi razliku pokrio grad. Dakle, bitno je da neće biti povećanja cijene prema roditeljima. Tako bi se udio grada za sufinanciranje dječjih vrtića povećao za 17

Ludbreg puno više sufinancira rad vrtića nego ostali posto. Moram naglasiti da Ludbreg puno više sufinancira rad vrtića nego ostali gradovi u našem okruženju.

Grad sufinancira tri vrtića, ima i dodatni socijalni program za polaznike vrtića, sufinancira prijevoz srednjoškolaca, prijevoz i prehranu u osnovnoj školi, te još neke dodatne programe. Ukupno je za ove namjene predviđeno, naravno, ako program potreba i proračun podrže vijećnici, planirani iznos od 1,940.000 kuna. Druga značajna novina koja je predložena odnosi se na sportske

udruge gdje bi predloženi iznos povećao za 36 posto odnosno sa 478.000 kuna u ovoj na 750.000 kuna. Zauzet je stav da udruge grada moraju plaćati korištenje dvorane, pa je određena cijena od 110 kuna po satu koja je zapravo minimalna. Razliku bi opet pokrio grad. Pored toga, želja je da se otvaranjem dvorane omogući pokretanje ili djelovanje škola nogometa, rukometa i košarke. Cilj je da se u ovim sportovima osigura rad s mlađim uzrastima sportaša koji bi redovito vježbali pod vodstvom kvalitetnog stru-

čnog kadra ludbreških trenera – pojasnio je Alen Sabol, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Predloženim programom zadovoljavanja potreba u društvenim djelatnostima grada za 2007. godinu planirano je 894.000 kuna za ustanove kulture, za Vatrogasnu zajednicu i civilnu zaštitu 470.000, za socijalnu skrb 270.000, za Gradsko društvo Crvenog križa 72.000, za Turističku zajednicu grada 132.000, za kulturni amaterizam 210.000, za tehničku kulturu 151.000, za zaštitu spomenika kulture i arheoloških nalazišta 300.000, zatim 200.000 kuna za potrebe informiranja i 100.000 kuna za rad političkih stranaka.

Predložen je i iznos od 276.000 koji bi se rasporedio na čak 33 razne udruge koje djeluju na području grada.

Broj ludbreških udruga u ovoj se godini povećao, te je predloženo da se i novoosnovane udruge uvrste među korisnike proračunskog novca. Kao što je poznato, tijekom 2006. godine osnovane su „Žene iz centra svijeta“, „Lumen“, Udruga mladeži Sigetec, Društvo „Naša djeca“ i Udruga Roma.

Marina Hižak

Ludbreške stranke o 2007. godini

Za još brži razvoj

Na isteku je još jedna, a pred vratima nova 2007. godina. Zato nas je zanimalo kako političke stranke koje sudjeluju u gradskoj vlasti gledaju na iduću godinu, dakle, koji su prioriteti grada za 2007. godinu. Pozive smo uputili na adrese šest ludbreških stranaka koje imaju predstavnike u redovima vijećnika. Evo, stavova nekih.

Božidar Hajsok (HNS): Prioritete Grada Ludbrega možemo promatrati kroz provođenje projekata u gospodarstvu i gradnji krupne gospodarske infrastrukture.

Znači, u gospodarstvu daljnje opremanje Gospodarske zone „Istok“, osnivanje inkubatora poduzetnika u smjeru razvoja tehnološkog parka, organiziranje obiteljskih gospodarstava za poduzetništvo u poljoprivredi i seoskom turizmu, subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, pomoći poljoprivrednim asocijacijama, potpora poduzetništvu putem garancijske agencije.

Kod infrastrukture radi se o asfaltiranju cesta, kako u novogradnji, tako i u održavanju postojećih, izgradnji odvodnje i vodovodne mreže, otkupu zemljišta i prostora za gospodarske namjene, aktivnosti u izgradnji naselja, te izrada prostornih planova i projekata.

U javnim potrebama grada ciljevi su, između ostalih, viši standard osnovnoškolskog obrazovanja kroz dogradnju prostora škole, povećanjem udjela grada u ekonomskoj cijeni vrtića, višim standardom u oblasti sporta kroz odvojen i definiran rad s najmlađim uzrastima, kroz adaptaciju i dogradnju objekata za sportska borilišta i svrsishodno korištenje nove dvorane, rekonstrukciju objekta na gradskom stadionu, pokretanje projekta obilježavanja 600. godišnjice hodočašća u Ludbreg, efikasniji ustroj turističke zajednice i drugo. Željko Špoljarić (DC ) Očekujemo realizaciju svih projekata koje je zacrtala četveročlana koalicija HNS-HSLS-HDZ-DC, a koji su u proračunu za 2007.

Tu se prvenstveno misli na izgradnju komunalnih projekata i uređenje Grada, pri čemu treba voditi brigu o ravnomjernom razvoju svih dijelova i naselja Grada.

U idućoj godini očekujemo jačanje gospodarskih subjekata i otvaranje novih radnih mjesta, a tu posebno mislimo na otvaranje poduzetničke zone «Istok».

Ono najvažnije, a isključivo je u domeni lokalne zajednice definiranjejeturističkog proizvoda Ludbrega i ludbreškog kraja, rad na prepoznatljivosti, jačanje Turističke zajednica i komplementiranje turističke ponude cijeloga kraja. Očekujemo obogaćivanje u kulturi i kulturnozabavnim programima.

U DC-u vodimo brigu i o proslavi velikog jubileja koji će se održati 2011. godine - 600. godišnjica euharistijskog čuda u Ludbregu 1411. godine. Za tako važan događaj u Ludbregu, regiji i uopće u Europi potrebno je i očekujemo da će se već iduće godine oformiti Organizacijski odbor za proslavu jubileja koji će krenuti u izradu opsežnog programa cjelogodišnje proslave.

Slavko Blagaj (HDZ): Potreban je brži razvoj gospodarstva jer je ono temelj za ukupni prosperitet i razvoj grada, kao i podmirenje svakodnevnih potreba građana.

To je svakako i temelj stvaranja uvjeta za ostvarivanje ciljeva u razvoju društvenih djelatnosti i izgradnji komunalne infrastrukture. Stranka ne će podržavati daljnje opterećivanje gospodarskih subjekata novim obvezama, već će se zauzimati da se sredstva za financiranje brojnih planiranih investicija i aktivnosti osiguraju iz vanjskih izvora. Tijekom 2007. godine usredotočit će se na realizaciju planiranih aktivnosti, izgradnju objekata komunalne infrastrukture, poboljšanje uvjeta rada u dječjim vrtićima, stvaranje što boljih uvjeta za školovanje djece i studenata, brizi o socijalnoj zaštiti naših sugrađana, unapređenju kulturnih djelatnosti i razvoja turizma s naglaskom na razvoju vjerskog turizma. U komunalnoj djelatnosti potrebno je nastaviti izgradnju kanalizacijske mreže, asfaltiranje cesta, održavanje putova, te posebno pažnju posvetiti rješavanju pitanja zbrinjavanja otpada.

HDZ, kao stranka koja s koalicijskim partnerima obnaša vlast u Gradu jamči da će svoja obećanja, koja je dala za nadolazeću 2007. godinu doista izvršiti.

Marijan Krobot (SDP) SDP će se u Gradu Ludbregu svojim radom u Gradskom vijeću boriti za dobrobit svih građana našega grada. Prije svega, poticati brži razvoj gospodarstva kao temelja razvitka odnosno bržeg zapošljavanja.

Smatramo da je vrijeme za implementiranje pozitivnih iskustava u izgradnji bescarinskih zona koristeći komparativne prednosti što ih ima Ludbreg - blizina prometnica, željeznička povezanost i blizina susjednih zemalja. Samo zadovoljni građani mogu učiniti ovaj grad još ljepšim i ugodnijim, kako za nas tako i za naše goste. Nastojat ćemo omogućiti cjelovitiji razvoj kulturne ponude grada kao okosnice jačeg razvitka turizma i promoviranja našeg Ludbrega u turističko odredište. Nadamo se da ćemo svi zajedno godinu koja je pred nama učiniti uspješnom i bogatom, kako za naš Ludbreg tako i za sve njegove vrijedne Ludbrežane.

AKTUALNO

UKRATKO

Prijam za darivatelje krvi Brojni darivatelji krvi ludbreškog kraja na su kraju ove sezone darivanja primili priznanja i zahvalnice za svoj doprinos u spašavanju ljudskih života. Prigodnu svečanost priredili su gradonačelnik Krunoslav Kosir i Gradsko društvo Crvenog križa.

-Ludbreg nije samo centar svijeta, već i centar dobrovoljnog darivanja krvi.

Po rezultatima Ludbreg je peti od 138 organizacija Crvenog križa. Drugim riječima Ludbreg ostvaruje iznadprosječne rezultate na prikupljanju krvi – smatra dr. Jadranko Crnić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa koji je i ovoga puta svojim dolaskom iskazao poštovanje darivateljima čitavog kraja.

20. prosinca 2006.

Spomenik poginulim braniteljima

Da se nikada ne zaborave

Autor je akademski slikar Goran Petrač

Po prvi su puta uz blagdan Svih svetih ludbreški branitelji Domovinskog rata položili cvijeće i zapalili lampaš uz spomenik poginulim kolegama. Podizanjem spomenika grad Ludbreg obilježio je 15. obljetnicu početka Domovinskog rata u kojemu je sudjelovalo mnoštvo žitelja Ludbrega i okolice. No, Ludbreg je među rijetkim gradovima i sredinama u Hrvatskoj koji je u spomen na branitelje podigao spomenik. Za modernističku skulpturu autor Goran Petrač, akademski slikar i sam branitelj, dobio je niz pohvala.

Spomenik je otkriven dan uoči blagdana Svih svetih.

Tom prigodom gradonačelnik Krunoslav Kosir posebno je naglasio: -Spomenik će sve buduće generacije i pokoljenja podsjećati na svetinju Domovinskoga rata kako se svi poginuli za našu slobodu i neovisnost nikada ne zaborave – rekao je, između ostalog, ludbreški gradonačelnik Krunoslav Kosir

koji je na prigodnoj svečanosti otkrio spomenik, a blagoslovio ga je ludbreški župnik, prečasni Josip Đurkan.

Gradnja spomenika za poginule kolege bila je višegodišnja želja četiriju braniteljskih udruga Ludbrega.

-U Domovinskom ratu sudjelovalo je na razne načine oko 2.400 žitelja ludbreškog kraja, njih oko 800 sudjelovalo je u borbama na bojištima širom Hrvatske. Četvorica su

Spomenik će sve buduće generacije podsjećati na svetinju Domovinskoga rata

Ludbreški policajci Djelatnici Policijske postaje Ludbreg za blagdan Svetog

Mihovila kada se obilježava Dan policije priredili zajedničko druženje s umirovljenim policajcima svoje postaje. Druženje je bilo u znaku razgovora i sportskog nadmetanja u malom i stolnom nogometu, pikadu i drugim igrama.

No, ludbreški su policajci svoj rad predstavili i javnosti. Na središnjem gradskom trgu organiziran je Info-štand koji su osim građana namjernika i slučajnih prolaznika organizirano razgledali mališani ludbreških vrtića i učenici škole. Mladi su s pozornošću razgledali policijska motorna vozila, zatim naoružanje i eksplozivna sredstva, a pripadnici interventne postrojbe održali su i malu prezentaciju borilačkih vještina, a svoje vještine pokazao je, na radost okupljenih, i policijski pas-tragač.

poginula, a jedan se i danas nalazi na popisu nestalih, deseci su bili ranjeni. Zadovoljstvo je što napokon možemo položiti cvijeće i zapaliti lampaš u spomen na poginule. Svi smo se složili da spomenik koji će kao modernistička skulptura još dugo vremena biti aktualna i buduće generacije podsjetiti na one koji su dali najveći doprinos u stvaranju naše države – rekao je Edo Horvat, najstariji ludbreški branitelj i predsjednik ludbreške Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata.

Spomenik braniteljima djelo je ludbreških snaga. Autor je akademski slikar Goran Petrač iz Ludbrega, a spajanje elemenata skulpture izvodilo se u obrtničkoj radnji Josipa Horvata u Slokovcu. Transport velike i teške skulpture od Slokovca do gradskog groblja obavio je Stjepan Kain iz Selnika, a prostrano granitno postolje na koje je postavljena izradio je Ivan Frančić iz Sudovčine. Projekt je realiziran uz značajnu potporu ludbreške tvrtke „Oprema strojevi“.

„Sunce“ Ludbreg

Više skrbi prema invalidnim osobama Zlatni znak za više od stotinu darivanja primio je Ivan Vidović iz Hrastovskoga u čijoj su obitelji svi odrasli članovi ujedno i darivatelji krvi. Velikim srebrnim znakom za više od 75 darivanja odlikovani su Marijan Horvat iz Ludbrega, Dragutin Marković iz Hrastovskoga i Franjo Kivač iz Svetog Đurđa. Za više od 50 darivanja priznanja su primili: Ivan Barbarić, Zvonko Bulf, Mirko Kolak i Petar Smolčić svi iz Ludbrega, Josip Pintar iz Bolfana, Mirko Lastavec i Ladislav Vidović iz Hrastovskoga, Josip Grabrovec i Žarko Šega iz Slokovca, Branko Radiković iz Ludbreških Vinograda, Vladimir Janušić iz Martijanca, Ivan Vitez iz Križovljana, Ivan Križan iz Dubovice, Josip Kovačić i Đuro Novačić iz Svetog Đurđa.

Kod žena su Veliki srebrni znak za više od 55 darivanja primile Nada Kapusta i Marija Kokanović iz Ludbrega, a Mali srebrni znak primile su Darinka Gašparić i Jelena Vađon iz Ludbrega, Stanka Vidović iz Hrastovskoga i Roza Detelj iz Križovljana.

U ludbreškom kraju ove je godine prikupljeno oko 1.500 doza čime je opet ostvareno visokih oko sedam posto prikupljenih doza na stotinu stanovnika.

U povodu Međunarodnog dana invalida održan je susret članova „Sunca“ s Udrugom dječje i cerebralne paralize iz Varaždina Godina na izmaku bila je od iznimnog značaja za sve invalidne osobe Hrvatske. Ujedinjeni narodi donijeli su Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja izjednačuje sva ljudska prava invalida, a Hrvatska će biti svrstana među prvih 20 država svijeta potpisnika Konvencije. Dokument kojeg donosi svjetska međunarodna organizacija ovoga puta ima obvezujuću težinu i države-potpisnice obvezuje na poštivanje, primjenu i kontrolu provođenja odredbi Konvencije, na skrb i poštivanje svih ljudskih prava i digniteta invalidnih osoba.

Upravo je Varaždinska županija na mnogim skupovima gdje se raspravlja o problematici invalidnih osoba istaknuta kao primjer značajnog napretka u suradnji s lokalnom zajednicom, o pomacima koji su uočljivi u proteklih pet godina. I ludbreška Udruga „Sunce“ ističe neosporno dobru suradnju na razini gradske uprave.

Tako je i ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana invalida početkom prosinca održano u ozračju Konvencije Ujedinjenih naroda.

Ludbreško „Sunce“ s 30 svojih članova sudjelovalo je na središnjem nacionalnom programu obilježavanja Međunarodnog dana invalida koji je održan u Krapini pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Ludbreška Udruga obilježila je čitav skup predstavljanjem svojih rezultata djelovanja, kao najuspješnija udruga u Hrvatskoj na području socijalne skrbi koja je iskoristila sve moguće resurse i uspostavila odličnu suradnju s lokalnom zajednicom. Posljednji primjer je

Mala škola U „Kući Sunca“ u Globočecu djeluje mala škola za djecu s poteškoćama u razvoju. Projekt je odobrilo Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta. Malu školu pohađa 12 polaznika u dobi od četiri do osam godina među kojima je i dvoje malih Roma. Cilj je male polaznike prema mogućnostima što bolje pripremiti za školske klupe. Pri realizaciji programa male škole pomogli su umjetnici iz Likovnog udruženja Ludbreg i Gradska organizacija DC-a koji su organizirali aukciju slika i tom prigodom prikupili 22.000 kuna. (mh)

početak rada male škole za invalidne osobe što je jedinstveni projekt u Hrvatskoj. Tom prigodom u Krapini su nastupili i štićenici ludbreške udruge.

Boravak u Krapini Ludbrežani su iskoristili i za druženje s čla-

novima prijateljske udruge „Katarinčica“ iz Krapine, uz zajednički prigodni program i razmjenu iskustava.

U povodu Međunarodnog dana invalida održan je susret članova „Sunca“ s Udrugom dječje i cerebralne i paralize iz Varaždina. Tom prigodom uz pomoć poznatog varaždinskog slikara Jurice Varge priređena je likovna radionica na kojoj su članovi dviju udruga izrađivali božićno-novogodišnje čestitke i nakit za ukrašavanje domova i borova. Članovi Udruge su, pored toga, na središnjem gradskom trgu u Ludbregu postavili štand sa svojim radovima i tako javnosti upoznali s djelovanjem kojim se obogaćuju sadržaji za osobe s invaliditetom. Akcija je održana pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega.

„Pružimo im ruke…..“ Na tradicionalnom desetom po redu humanitarnom koncertu u organizaciji udruge Sunce“ pod motom „Pružimo im ruke-otvorimo srca“ nastupili su Ivica Pepelko i Jelena Žnidarić iz Varaždina, grupa «Veritas», mališani Dječjeg vrtića «Radost», KUD «Anka Ošpuh», te sami štićenici «Sunca». Također su organizirane prodajna izložba kolača, te prodajna izložba raznih radova samih štićenika. Tijekom ovog humanitarnog programa prikupljeno je više od 8.000 kuna dobrovoljnih priloga. Udruga je prikupljena sredstva namijenila za prigodne poklone svojim štićenicima u povodu blagdana. Program je održan je pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega. (ds)

AKTUALNO

20. prosinca 2006.

Gospodarstvo Varaždinske županije prvi je put od 1990. godine postalo aktivni izvoznik

Izvoz raste, ali plaće ispod prosjeka Doprinos izvozu dala ludbreška poduzeća Farmal, Ducati, Oprema-uređaji, te ITS components

Gospodarstvo Varaždinske županije prvi je put od 1990. godine postalo aktivni izvoznik. U prvih 9 mjeseci ove godine izvoz je ostvaren u iznosu od 487 milijuna i 401 tisuću dolara, što je 20,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Snažan rast izvoza utjecao je i na ostale pokazatelje poslovanja. Ukupni prihod u odnosu na prošlu godinu veći je za 10 posto, broj zaposlenih za 7,4 posto, a prosječna neto plaća veća je za 2,7 posto.

Unatoč jakoj konkurenciji na stranim tržištima i nerealnom tečaju kune najviše ohrabruju dobri rezultati prerađivačke industrije. Najveći rast izvoza ostvaren je u proizvodnji gume i plastike, gotovo osam puta. Slijedi zatim izvoz elektroničke i optičke opreme, kemijskih proizvoda, hrane i pića, metalnih proizvoda i proizvoda od kože.

Ovako pozitivni trendovi rezultat su procesa koji je u gospodarstvu Varaždinske županije započeo prije desetak godina. U vrijeme tranzicije i gubitka velikog dijela tržišta Hrvatska gospodarska komora Varaždinske županije napravila je projekt reindustrijalizacije.

-Kad nitko u Hrvatskoj nije razmišljao o industriji nego samo o bankarstvu i drugim uslugama, mi smo tada s tom idejom izgledali smiješno, kad

Još milijun kuna iz „Poduzetnika 2“ Nove poduzetničke kredite odobrilo je Povjerenstvo za odabir projekata Grada Ludbrega prema programu „Poduzetnik 2“. Tri nova zahtjeva odobrena su u ukupnoj visini od gotovo jedan milijun kuna. Korisnici kredita bit će obrt „Mateja“, a namjena kredita je dovršetak gradnje poslovno-stambenog objekta, zatim pekarski obrt „Ludbrežanka“ radi nabave nove opreme za proizvodnju kolača, te „In servis“ radi proširenja poslovnog prostora. Gradsko poglavarstvo utvrdilo je visinu subvencije kamate od jedan do dva posto. Kako je nedavno odobren i projekt bravarskom obrtu „Pokos“ ukupno je sada odobreno 20 poduzetničkih kredita, pa se polako bliži realizacija ukupnog kreditnog fonda od 10 milijuna kuna. Naime, uključujući novoodobrene kredite ukupno će biti realizirano 20 poduzetničkih kredita u ukupnom iznosu od 8,940.000 kuna. Većina odobrenih kredita odnosila se na otvaranje i dogradnju novih proizvodnih pogona i stočarskih farmi, te za nabavu novih strojeva. Dakle, poduzetnicima Ludbrega još uvijek je na raspolaganju nešto više od jedan milijun kuna kreditnog fonda za nove i dobre poslovne projekte jer kreditna linija „Poduzetnik 2“ ostat će otvorena do pune realizacije kreditnog fonda kojeg su zajedno osigurali Zagrebačka banka, Grad Ludbreg i resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

smo u svojoj strategiji napisali da želimo reindustrijalizaciju - rekao nam je Čedomil Cesarec, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Varaždin.

-Za to vrijeme smo- kaže Cesarec- promijenili kompletnu strukturu našega gospodarstva. Prije 10 godina tekstilna industrija činila je 20 posto ukupnoga prihoda, zatim velik je udjel imala kožarska i drvna industrija, grane koje su zapošljavale velik broj radnika i bile nisko akumulativne.

Vidjelo se da na starim industrijama ne možemo graditi bolju budućnost pa se prišlo promjeni strukture gospodarstva. Od radno intenzivnih grana okrenuli smo se višim i visokim tehnologijama u preradi metala, elektronici, farmaceutici, preradi gume, strojogradnji. Mi smo 1990. imali 200 milijuna dolara izvoza. Danas 2006. imat ćemo 650 milijuna, znači više od 3 puta povećao se izvoz za proteklih 15 godina.

Jest da je to bio težak put, trebalo je puno ulagati i mi evo tek sad za 9

mjeseci ove godine počinjemo ubirati prve rezultate toga rada.

Ono što u cijeloj ovoj priči nije za pohvalu jest podatak da su ovako sjajne izvozne rezultate ostvarili zaposlenici čije prosječne neto plaće iznose 3.087 kuna i manje su od prosjeka Hrvatske za čak 21 posto. Ako se zna da pokrivenost uvoza izvozom na državnoj razini iznosi samo 46,9 posto, onda zaposleni u Varaždinskoj županiji imaju pravo pitati, dokle ovako?

-Mi ipak sada ne možemo govoriti o apsolutnom uspjehu, nego samo o dobrom trendu koji može jamčiti da taj uspjeh može doći samo ako se osjeti na zaradama, u novčaniku zaposlenih. To u velikom ovisi i o poslovodstvima poduzeća i načinu raspodjele novostvorene vrijednosti. Oni moraju znati da zadovoljan i motiviran radnik može biti dobro plaćeni radnik - rekao je Čedomil Cesarec.

Zato su sada na redu sindikati da se izbore za bolje plaće jer stalan rast dobiti u poduzećima govori da se radnike može bolje platiti.

Veliki udjel u izvozu iz Varaždinske županije imaju BHS, Gumiimpeks i Boxmark u sklopu Slobodne zone Varaždin te Metalska industrija Varaždin. Tu svakako treba spomenuti i ludbreška poduzeća Farmal, Ducati, Oprema-uređaji, ITS components.

(Stjepan Stjepić)

Za prodaju 194 ha poljoprivrednog zemljišta

Za prodaju preostalih 194 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Ludbrega, po svemu sudeći, još će se pričekati određeno vrijeme.

Naime, prema uputama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva za parcele potrebno je prikupiti gruntovne izvatke s upisom države kao vlasnika, te posjedovne listove također s upisom države kao posjednice. Pored toga, podaci iz gruntovnih izvadaka i posjedovnih listova uglavnom se ne podudaraju, primjerice, o kulturi i površini čestica, zatim podaci oko brojeva katastarskih i gruntovnih čestica, primjerice u katastarskim općinama Selnik i Bolfan.

S obzirom na takvu neu-

Rekonstrukcija Ulice V. Lisinskog

Prodano 63 ha

Na temelju prvog natječaja prodano je 125 poljoprivrednih parcela u vlasništvu države na području Ludbrega ukupne površine gotovo 63 hektara za ukupni iznos 1,008.350 kuna.

Ponuda nije bilo samo za 10 parcela u katastarskoj općini Ludbreg, zatim za tri na području Slokovca, te za po jednu na području Čukovca i Ludbreških Vinograda ukupne površine 10 hektara. Od prodaje je izuzeta i čestica površine 4,2 hektara na području Ludbreških Vinograda jer je parcela proglašena kulturnim dobrom, pa grad nije dobio suglasnost Ministarstva za njezinu prodaju.

sklađenost podataka i uvidom u stvarno stanje utvrđeno je da su obuhvaćene velike površine poljoprivrednog zemljišta još u vlasništvu ili posjedu fizičkih osoba. Do toga je došlo, u najvećem broju slučajeva, prilikom zamjene zemljišta privatnih osoba s bivšim kombinatom bez upisivanja prijenosa vlasništva u zemljišne knjige. Pored toga, dio zemljišta zbog svog položaja i stanja je neobradiv, a jedan dio bit će potrebno izdvojiti za proširenje građevinskog zemljišta. Tako će, prema procjenama gradskih djelatnika, na području Grada Ludbrega preostati za prodaju oko 150 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Očito je da predstoji duži postupak usklađivanja svih tih podataka, pa

se tek onda može pokrenuti daljnji postupak prodaje, od donošenja odgovarajućih odluka gradskih vijećnika do traženja suglasnosti od resornog ministarstva.

Gradski vijećnici već su donijeli izmjene i dopune Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, te je prema njihovoj odluci 15,7 hektara izdvojeno za drugu namjenu radi zadovoljavanja posebnih potreba stanovništva. Prenamjena se odnosi na čestice na području katastarskih općina Ludbreg, Selnik i Slokovec. Na prijedlog Vijeća mjesnog odbora Selnika izdvojeno je oko 0,5 hektara na području Lopatnice radi osiguranja lokacije uz rijeku Plitvicu za gradnju biološkog

pročistača otpadnih voda za potrebe naselja. Nadalje, oko 5 hektara zemljišta izdvojeno je kod romskog naselja radi proširenja granica građevinskog područja i sanacije gradskog odlagališta otpada „Meka“. Na području Slokovca izdvojeno je gotovo 10 hektara radi osnivanja poduzetničke zone i proširenja građevinskog područja.

Iako postoji potreba za izdvajanje dodatnih poljoprivrednih površina odnosno 17,3 hektara površina za drugu namjenu, one nisu izuzete iz prodaje jer bi se time znatno prekoračila maksimalna površina koja se sada smije izdvojiti u druge namjene, pa bi se zbog takve odluke dovelo u pitanje ishođenje suglasnosti Ministarstva. (Marina Hižak)

Ulica ljepša, a promet sigurniji

U Ludbregu su završeni radovi na obnovi i rekonstrukcije Ulice Vatroslava Lisinskog. Uz rekonstrukciju kolnika i novi asfaltni sloj ulica je dobila pješačke i biciklističke staze, te veći broj parkirališnih mjesta. Radovi su obavljeni od semafora na zaobilaznici do gotovo samog kraja ulice u ukupnoj dužini od oko 750 metara.

Gradnjom pješačkih i biciklističkih staza s obje strane ulice osjetno je povećana sigurnost učesnika u prometu koji se, jednom od najprometnijih gradskih ulica, kreću prema središtu grada. U prvoj fazi rekonstrukcije još je preostala ugradnja poluautomatskih branika na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge što će ubrzati protok vozila jer se još uvijek kori-

ste branici koji se spuštaju ručno s obližnjeg željezničkog kolodvora.

Investiciju u iznosu 1,500.000 kuna zajednički financiraju Grad Ludbreg i Županijska uprava za ceste Varaždin. Udjelom grada od 700.000 kuna financiraju se radovi na gradnji pješačkih staza i parkirališnih mjesta, a Županijska uprava

U drugoj fazi riješit će se preostalih 50-ak metara ulice

za ceste s 800.000 kuna osigurala je za rekonstrukciju kolnika, postavljanje rubnika i uređenje biciklističke staze. Radove je izvelo Poduzeće za ceste Varaždin.

U drugoj fazi radova riješit će se preostalih 50-ak metara ulice zajedno raskrižjem s ulicama Petra Zrinskog i Frankopanske, kod malog parka. Problem opasnog i vrlo prometnog raskrižja trajno će se riješiti, kako je odlučeno, izgradnjom rotora odnosno uvođenjem kružnog toka. Za veći broj trgovačkih radnji u tom dijelu grada osigurat će se dovoljno parkirališnih mjesta.

Ludbreg je prije dvije godine dobio prvi prometni rotor također na vrlo prometnom mjestu u blizini Doma zdravlja i autobusnog kolodvora.

Asfalt u Ujevićevoj i Ulici Marije Winter Završeni su radovi na uređenju Ulica Tina Ujevića i Marije Winter. Nakon šljunčanog tampona, postavljeni su slivnici, a ulice su napokon dobile i asfaltnu podlogu. Također su asfaltirane i dvije kratke pristupne ceste kako bi se ulice asfaltom spojile s Ulicom M. Krleže, središnjom ulicom u novom dijelu grada.

Vrijednost investicije iznosi 544.000 kuna bez PDV-a, a zajednički je financiraju Grad Ludbreg i žitelji ulica. Radove je izvelo Poduzeće za ceste Varaždin.

5

IZDVOJENO Javni uvid o Meki radi sanacije odlagališta Tijekom javnog uvida o predloženoj Studiji utjecaja na okoliš u cilju sanacije gradskog odlagališta otpada Meka kod Ludbrega koji je trajalo do kraja studenoga nije bilo primjedbi niti novih prijedloga, pa se očekuje da će daljnji postupak u cilju sanacije Meke sada biti znatno brži. Studiju su izradili stručnjaci Geotehničkog fakulteta iz Varaždina.

Predloženi model sanacije odlagališta predviđa zatvaranje „Meke“ do 2010. godine, izgradnju biljnog pročistača. Konačna namjena prostora bit će reciklažno dvorište za odvajanje i sortiranje otpada koji bi se potom odvozio na regionalno odlagalište, a u „Meku“ se više neće dovoziti komunalni otpad iz ludbreških domaćinstava. Procjenjuje se da u „Meki“ ima oko 35.000 kubika, a treba zbrinuti još oko 58.00 kubika zemlje i inertnog otpada, pa je predviđen prostor zahvata na površini od oko 3,3 hektara.

Procjenjuje se da će sanacija Meke stajati 21,5 milijuna kuna. Obveza Grada bit će izrada projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske i građevinske dozvole.

Lakše protiv snijega Vozni park «Lukoma» odnedavno je popunjen novim kamionom „Man“ s ralicom i posipačem soli.

Ludbreški komunalci tako će lakše uklanjati snijeg s javnih površina, a imat će i mogućnost obavljanja poslova zimske službe prema posebnim zahtjevima i narudžbama pravnih osoba ili građana.

Za čišćenje od snijega ulice Ljudevita Gaja, Bana Jelačića, Matije Gupca, Alojzija Stepinca, Rudolfa Fizira, Vinogradska i Kolodvorska zaduženo je Poduzeće za ceste Varaždin. Ostale ceste, ulice, parkirališta, nogostupe, prolaze, autobusna i željezničko stajalište, te groblje čiste djelatnici «Lukoma». Površine ispred obiteljskih kuća i stambenih zgrada dužni su održavati i čistiti od snijega i leda sami stanari, dok djelatnici „Lukoma“ još brinu o praznim i javnim površinama. Za neasfaltirane i makadamske puteve gdje ralica nije pogodna, koristit će se traktor s daskom za snijeg.

Na području prigradskih naselja, vijeća mjesnih odbora moraju odabrati osobe, uglavnom poduzetnike. Tako će poslove zimske službe Nenad Petričević obavljati za Hrastovsko, Jerko Hrastić za Sigetec, Igor Božić za Selnik, Rendić za Apatiju, te Branko Jagodić za naselja Kućan Ludbreški, Ludbreški Vinograd, Globočec, Čukovec i Bolfan. (AH)

6

USUSRET BLAGDANU

20. prosinca 2006.

Bogatstvo pučkih božićnih običaja Na dan svete Barbare ili svete Lucije sije se pšenica i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića. Taj je običaj pretkršćanskog porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Danas se taj običaj sačuvao i u gradovima, dok su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i slame u predvečerje Božića. Badnjakom se naziva panj, koji se stavlja na ognjište da gori i grije kuću kroz više dana. Taj običaj također je pretkršćanskog porijekla, ali je vremenom zadobio kršćanske oznake. Unošenje slame i rasprostiranje po podu događalo se s izričitim naglaskom na događaj Božića, jer su redovito taj čin članovi obitelji pratili pjevanjem božićnih pjesama. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda.

Božićno drvce, a negdje zelene grane, su osobito vidljiv božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca.

Premda se može uočiti pretkršćanska ili nekršćanska pretpovijest tog njihovog unošenja božićnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Božića. U osobit događaj obi-

Povijest Božića

Po riječima svetog Augustina: “Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti”. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Bogačovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Božić se do pred konac IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođe-

teljskog zajedništva spada kićenje borova u kući, a pod bor se redovito stavljaju i jaslice ili neki drugi znak Božića.

Badnji dan ili Badnjak, a napose badnja večer, je napose bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv

nja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma „Narodil nam se kralj nebeski“ sa stihom na „tom mladom letu veselimo se“ upućuje na Božić kao prvi dan nove godine.

Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.

Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima. (mg)

je taj dan prije Božića najvjerojatnije od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, znači noć u kojoj se bdi. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke. Upravo s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva “badnjaka” koje gori na

ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, jedne ili tri, redovito povezane hrvatskom trobojnicom, a važan je običaj unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak.

Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima - domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer”! Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!” Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: “Faljen vam bio Isus i Marija!”

Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit.

Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji. Najveći dio tih običaja ukazuje na vrijeme kad je Božić bio i početak nove godine što je bio dodatan razlog da se iskazuju želje za napretkom u gospodarstvu. Večeru je valjalo završiti u predviđenom vremenu da bi se ukućani mogli spremiti i stići na polnoćku.

Božićni tjedan, blagdan sv. Stjepana, sv. Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina, također su krcati

božićnim događanjem koje prate osobiti pučki običaji, npr. blagoslov vina na Ivanje, šibanje na Nevinu dječicu, a nekoć i starohrvatsko “biranje kralja” te drugih narodnih dužnosnika. Naravno, Nova godina je u znaku početka nove građanske godine, a uz Bogojavljenje danas je vezano

osobito položarenje čestitarski ophod do kuće, i blagoslov kuća i stanova. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i blagoslovom grla na dan svetog Blaža. Mladen Greguraš

USUSRET BLAGDANU

20. prosinca 2006.

Ludbreški će izviđači ove godine u župnoj crkvi u Ludbregu predati Betlehemsko svjetlo na Badnjak tijekom jutarnje svete mise u 7,30 sati.

Građani će na kraju Svete mise moći upaliti lampaše i svijeće, te ih odnijeti u svoje domove kako bi uz Betlehemsko svijetlo dočekali Božić.

«Betlehemsko svjetlo mira» i ove godine stiže u Hrvatsku pod pokroviteljstvom Sabora i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Akciju pod nazivom «Svjetlo u tami» već 20 godina provodi Austrijska

radio televizija u cilju prikupljanja humanitarne pomoći za one kojima je najpotrebnija. Još 1986. godine u studiju austrijske nacionalne televizije u Linzu zamišljeno da jedan dječak ode u Betlehem i u štalici Isusova rođenja upali svjetlo i donese u Austriju, kao simbol mira i ljubavi. Ideja je ostvarena, a tri godine nakon njenog začetka akciju su nastavili izviđači prenoseći Betlehemsko svjetlo diljem Europe.

U Hrvatsku je Betlehemsko svjetlo prvi puta stiglo

WEB STRANICA VARAŽDINSKE BISKUPIJE

Betlehemsko svjetlo stiže na Badnjak

ratne 1991. godine. Donio ga je tadašnji predsjednik vlade Franjo Gregurić. Od 1993. godine hrvatski izviđači sudjelovanjem na središnjoj ceremoniji u Beču donose ga u Sabor, u biskupije, pa u župe, bolnice, škole i domove diljem Hrvatske prenoseći poruku ljubavi i mira.

Svečanost preuzimanja Betlehemskog svjetla ove je

godine održana u katedrali Sv. Stjepana u Beču. Iz zagrebačke katedrale stiglo je u sve biskupije. Izaslanstvo izviđača iz sjeverne Hrvatske fenjer s Betlehemskim svjetlom donijelo je u Varaždinsku županiju, a iz varaždinske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije izviđači i svećenici prenijet će ga u svoje župe, a vjernici u svoje domove. (Ana Havaić)

Božić u ludbreškoj Podravini

Na bor sušeno voće i bobice

Božić je kršćanski i obiteljski blagdan duge pučke tradicije. Korijen sadašnjim božićnih svetkovina potječe iz rimske antike. Slavljenje samog blagdana uz neke posebnosti oblikovalo se kroz način života i običaje nekog kraja. Društveni, politički i gospodarski tijekovi utječu na samo njihovo preoblikovanje.

Hrvatski božićni običaji počinju predbožićnim razdobljem vezanim uz pučku tradiciju, danima Svete Barbare 4.prosinca, Svetoga Nikole 6. prosinca i Svete Lucije 13. prosinca uz koje je vezano proricanje i darivanje. U prvoj polovici 20. stoljeća naši su preci čistili čizmice u koje bi Sv. Nikola donosio siromašnijima kockice šećera, repe ili jabuke, a imućnijima medenjake, licitare, bombone i razne sitne slatkiše. Na Svetu

Barbaru ili najkasnije na Svetu Luciju kao ukras često s hrvatskom trobojnicom, a negdje i utaknutom svijećom, posijala bi se božićna pšenica. Također, na Svetu Luciju prokuhala bi se i osušila debela tikva, formirala od nje šuplja glava u koju bi se stavila svijeća, te bi je djeca nosila od kuće do kuće skupljajući slatkiše.

Božićne običaje ludbreške Podravine vezane uz Badnjak i Božić karakterizira kićenje

bora, unošenje slame, priprema božićnog stola, pjevanje pučkih božićnih pjesama i izricanje čestitki i dobrih želja ukućanima.

Prije Badnjaka, žene bi se okupile i izrađivale božićne ukrase, „venčeke“ koji bi se stavljali kraj raspela, „ružice“ za bor koje su izrađivale od papira i žice, te slamnate lančeke za bor. Prosječna obitelj nadopunjavala bi bor sušenim voćem i bobicama, a imućniji su kupovali zamotane čokoladice, medenjake i licitarska srca.

Uz čišćenje kuće i kićenje bora, molitvom okupljene obitelji prinosila bi se slama stolu. Dio slame stavio bi se ispod stola, a na stolu bi se rasporedila u obliku križa i posipala zrnjem žita. Večera na Badnjak bila je posna, popraćena molitvom u znak pripreme za odlazak na svetu misu. Mlađi bi pohodili pol-

noćku, a stariji sutradan svetu misu na Božić. Tipično jelo na Badnjak bili su hajdinska kaša, kuhane šljive i jabuke, te pečeni ili kuhani krumpir.

Na božićno jutro izgovarale bi se čestitke. Karakteristična blagoslovna formula koju je izgovarao muškarac u obitelji bila je: Daj nam Bog piceke, kravice, racice, konjeke, purice, kaj nam polje rodi žitom, gora z vinom, a u kući kaj bu mir i blagoslov Božji.

Svaka obitelj nastojala je obilno jesti za Božić, makar time iscrpili sve svoje mogućnosti. Božićni stol tako bi bio ispunjen tradicionalno pripremljenim i ukrašenim okruglim kruhom iz krušne peći, pečenjem, slasticama, suhim voćem, vinom i drugim pićima. Pripremila: A.Havaić

Kak je negda bilo za Badnjak

Dedek su se vjutro rano stali i na vrtu su bora skopali. U velki lonac su ga posadili, vu hižu ga v tačkaj dopelali i na stolicu su ga deli.

Dišli su v gorice po čerlene jabuke božićnice i još k tomu dve polične flaše vina i orehe. Dedek su bili tak veseli kaj su se furt smejali i odma su bora kinčali. Na bor su navesili: jabuke, orehe, licitarske čizmice, zvezdice, črešjice i čerlene ružice od papira napravlene.

Još su vužgali jenu sveču. Ve su dišli v komoru po žito, zmešali su kuruzo, hrž i pšenicu.

Milka Tenčić iz Martijanca predlaže Vam Sastojci za tijesto: 2 cijela jaja, ½ litre šećera, 1 velika žlica masti, ½ litre mljevenih oraha,½ litre brašna, 1 žlica sode bikarbone, ½litre mlijeka.

Priprema: Lagano miksajte 2 cijela jaja, postepeno do-

B OŽIĆ N A P R I Č A

Po sjećanju Milke Tenčić iz Martijanca V žito su deli železne peneze. To su se na stol sipali i napravili križa od žita.

Na križ su deli deset dugih ravnih slami.

To je znak kaj bu drugo leto žito bolje rodilo. Se su to z belem stolnjakom pokrili i gore su hleba kruha deli.

Tak je došla večer i dedek je odišel z velikom plavtum v parmu po slamu.

Došel je v hižo i rekel je: -Dober večer, dragi ljudi, ja sem čul takvi glas da je Isus i Marija pri vas.

Babica su na to rekli: -Bog dej, dober večer, a mi smo čuli takvi glas da je Isusek i Marija pri vas i pri nas, koji blagoslovi se skupa nas.

Dedek je nastavil: -Daj nam Božek punu štalu blaga, pune koce pajceki, puno dvorišće piceki, pureki, žugeki i raceki. Nek nam polje žitom rodi! Nek seseljačka pjesma ori …

I onda je svetom vodom se posvetil.

I na zadnje smo svi pod borom klečali, krunicu molili i božićne svete pesme popevali. Svi smo k polnoćki išli, dimo srečno došli, s malim Isusekom pod stolom, na slamici spali.

Starinska božićna torta

davajući ostale sastojke; šećer, mast, mljevene orahe, brašno, sodu bikarbonu i do ½ litre mlijeka. Kad je smjesa rahla, stavite u kalup po želji i lagano pecite.

Sastojci za kremu: ½ litre mlijeka, 4 žlice brašna, 20 dag

šećera, 25 dag margarina, sok od 1 limuna.

Priprema: U 2 dl mlijeka razmutite brašno, a ostatak mlijeka i šećer kuhajte dok zakipi. U mlijeko zakuhajte smjesu od mlijeka i brašna neprekidno miješajući pjenjačom.

U ohlađenu kremu umiješajte 25 dag izrađenog margarina i sok od jednog limuna.

Pečeno tijesto prerežite, poškropite s rumom i premažite kremom. Ostatkom kreme tortu premažite izvana, te ukrasite po vlastitoj mašti.

Ludbreški kuhari najbolji u kuharskom kupu Grozdana i Bojan Bohorč, vlasnici poznatog ludbreškog restorana „Fantasy“ pokazali su vrhunsko umijeće u pripremi jela i slastica. Široj ludbreškoj javnosti malo je poznato da su trenutno vodeći u ukupnom poretku za Kuharski kup 2006., natjecanju koje se održava na državnoj razini. Ove godine sudjelovali su na 11 natjecanja gdje su redovno osvajali najbolja mjesta. Njihova jela proglašena su najboljima na dosadašnjim natjecanjima u Umagu, Čakovcu i Koprivnici.

Na natjecanjima kuhari dobiju zadaću pripremiti jela koja su uglavnom vezana za mjesto i termin održavanja, a ocjenjuju se tri kategorije - hladno jelo, toplo glavno jelo i desert. Ocjenjivači jela su iskusni suci - nutricionisti, profesionalni kuhari, šefova poznatih kuhinja, te izbornik

Grozdana Bohorč Hrvatske kulinarske reprezentacije.

Vlasnici restorana Fantasy u Ludbregu uspjesima pridonose i promociji grada Ludbrega širom Hrvatske jer su na temelju dosadašnjih uspjeha izabrani u Hrvatsku reprezentaciju za natjecanje na olimpijadi, te za svjetsko ili europsko prvenstvo. (Željka Namesnik)

NAJBOLJI KUHARI PREDLAŽU RECEPT ZA STAROGODIŠNJI JELOVNIK

Mlinci s puretinom na podlozi od tikvica Sastojci: 2 dl slatkog vrhnja, 10 dag hamburgera, 40 dag svježeg sira, 2 dl kiselog vrhnja, 12 kom purećih medaljona, 60 dag tikvica i 5 kom cikle.

Priprema: gotove mlince poparite slanom toplom vodom. Svaki mlinac posebno stavite na papirnati ubrus.

Hamburger propržite i ostavite da se ohladi. Ohlađeni izmiješajte svježim sirom i polovicom pripremljenog vrhnja. Začinite solju i paprom. Nadjev razmažite po mlincu, narolajte i stavite u zagrijanu pećnicu 30 minuta na 180 C. U sredinu rolade od mlinaca ulijte malo slatkog vrhnja. Gotovu roladicu stavite u obruč od pečene puretine - medaljo-

na. Pureće medaljone pecite na maslacu sa svake strane 5 minuta. Pečene izvadite iz tavice i na preostaloj masnoći napravite umak s malo vrhnja za kuhanje. Po želji umak zgusnite s malo brašna. Kao podlogu za medaljone stavite pečene tikvice na žaru, a za ukras na medaljone poslažite tanko naribanu ciklu. Ciklu pržite u duboku ulju 4 minute, ocijedite na papirnatom ubrusu i posolite. (Grozdana i Bojan Bohorč)

PROGRAM U PROSINCU 2006.

20.12.2006. - MEĐUNARODNA IZLOŽBA – ZB ART 19 sati 21.12.2006. - Oratorijski zbor crkve sv. Marka «Cantores Sancti Marci» (Zagreb) – Župna crkva Presvetog trojstva - 19,30 sati Program Dječjih vrtića gradu – dvorana Učilišta – 17,30 sati (Iskrica, Smjehuljica, Radost) Izložba Likovnog udruženja Ludbreg – izložbeni prostor Učilišta – 19 sati (traje do 02.01.2007.)

23.12.2006. - Blagdanski koncert – sportska dvorana – 19 sati Puhački orkestar Grada Ludbrega, Crkveni zbor, MPZ Podravina, Trninitas, KUD Anka Ošpuh, Ludbreške mažoretkinje, gosti: Dubravka Krušelj i Vedran 26.12.2006.- Koncert Crkvenog zbora, gost Barbara Othman, i promocija CD-a božičnih pjesama «Hajdmo svi k Betlemu» – Župna crkva 18 sati 27.12.2006. - Program podmlatka KUD-a Anka Ošpuh – 17 sati dvorana Učilišta 31.12.2006. - Doček Nove godine na trgu (udruga črni maček)

8

OG L AS I

20. prosinca 2006.

SA SVIH STRANA

20. prosinca 2006.

9

Međunarodno savjetovanje restauratora održano u Ludbregu

Skup pratilo oko 150 sudionika

U povodu savjetovanja u prostorima ludbreškog dvorca postavljena je izložba fotografija o tijeku obnove Apoksiomena, statue atlete stare oko dvije tisuće godina

U organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, UNESCOvog ureda iz Venecije, Hrvatskog restauratorskog zavoda i Hrvatskog nacionalnog odbora u Ludbregu, u Restauratorskom centra u dvorcu Batthyany, organizirano je četverodnevno međunarodno savjetovanje o unapređenju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. Europski i domaći stručnjaci iz područja očuvanja kulturne baštine na savjetovanju su razmatrali organizaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, zatim obrazovanje i stručno usavršavanje u ovoj struci, te ulogu konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u kulturnom i gospodarskom razvoju društva. Savjetovanje je pratilo oko 150 sudionika od kojih gotovo polovina iz inozemstva.

Organizatori ističu kako je Ludbreg bio domaćin dosad najznačajnijem međunarodnom skupu restau-

ratora i konzervatora.

Savjetovanje u Ludbregu imalo je za cilj odrediti daljnje razvojne aktivnosti i neposredni rad na kulturnom dobru radi zaštite, obnavljanja, uređenja, revitalizacije, te uključivanja zaštićene baštine u kulturne i gospodarske tokove. Renomirani stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva prvi su put na reprezentativnom skupu raspravljali o globalizaciji, usavršavanju, razvoju i budućnosti konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. Osim domaćih,

u Ludbregu su boravili stručnjaci iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske, Srbije, Rumunjske, Makedonije, Ukrajine, Italije, Francuske, Švicarske, Belgije, Velike Britanije, zatim iz Vatikana i Kanade, te predstavnici međunarodnih organizacija: UNESCO, Vijeća Europe, ICOMOS, ICCOM, E.C.C.O. Sudionici su bili smješteni u Ludbregu, Varaždinu i Varaždinskim Toplicama.

U povodu savjetovanja u prostorima ludbreškog dvorca postavljena je izložba fotografija o tijeku obno-

ve Apoksiomena, statue atlete stare oko dvije tisuće godina koja je pronađena 1999. godine na dnu mora kod Malog Lošinja, a čiju je obnovu vodio Hrvatski restauratorski zavod.

Izložba je bila postavljena u Firenci i u Zagrebu. Četverodnevno savjetovanje financirali su Ministarstvo kulture i UNESCO-v ured iz Venecije.

Restauratorski centar u dvorcu Batthyany u Ludbregu djeluje od 1994. godine na poticaj hrvatskih i bavarskih restauratora, te uz financijsku potporu Bavarske na obnovi ludbreškog dvorca. Nakon što je dvorac najprije poslužio na sklanjanje umjetnina iz ratom ugroženih područja Hrvatske, uskoro su u prostranom dvorcu uređene specifične radionice za obnovu umjetnina, pa i dormitorij s deset spavaonica za smještaj domaćih i stranih stručnjaka i studenata koji su proteklih 12 godina radili u dvorcu. Više stotina predmeta ili cjelina nakon obnove već je vraćeno, a brojne starine oštećene u ratu ili zbog zuba vremena još čekaju na obnovu.

Obilježena 120. obljetnica pčelarstva Svečanom sjednicom Pčelarskog društva Ludbreg obilježena je 120. obljetnica organiziranog pčelarenja na ludbreškom području. Na svečanosti je Stjepan Žganjer, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg, podsjetio na razvoj ove grane poljoprivrede, te upozorio na trenutne probleme s kojima se susreću ludbreški pčelari.

Pčelarsko društvo Ludbreg osnovano je 1886. godine. Uglavnom zbog ratova djelovalo je s prekidima. Godine 1930. ponovno je osnovano kao podružnica Gospodarskog društva Osijek, a poslije Drugog svjetskog rata djelovalo je u sklopu

varaždinskog društva sve do 1982. kada su se ludbreški pčelari opet osamostalili na inicijativu poznatog pčelara Slavka Namjesnika iz Križovljana i dr. Dragutina Dobeca koji je izabran za predsjednika samostalnog društva.

Pčelarsko društvo Ludbreg danas broji 80-ak članova, posjeduju oko 4.200 košnica, a oko 3.000 košnica redovito sele na pčelinje ispaše širom Hrvatske.

Oko 70 posto ludbreškog meda proizvedu četvorica pčelara koji se pčelarstvom bave profesionalno.

U sklopu svečane sjednice priređena je i mala izložba opreme i alata kojima su se služiti ludbre-

ški pčelari krajem 19. stoljeća, a dugogodišnjim članovima predana su priznanja za doprinos u radu društva.

Priznanja je uručio Slavko Namjesnik, doživotni počasni predsjednik i član društva punih 60 godina koji je svojim inovacijama i profesionalnim radom desetljećima bio uzor mnogim pčelarima Hrvatske.

U povodu 120. obljetnice priprema se izdavanje monografije o povijesti pčelarstva u ludbreškom kraju koja bi iz tiska trebala izaći tijekom siječnja. (Ana Havaić)

Spomen-ploča dr. Vladimiru Filipoviću U organizaciji Instituta za filozofiju u suradnji s Maticom hrvatskom u Ludbregu je održan završni dio znanstvenog skupa kojim je obilježena stota obljetnica rođenja prof.

Vladimira Filip ov ić a (19061984), istaknutog hr vatskog filozofa i znanstvenika rođenog u Ludbregu.

Tro dne v nim znanstvenim skupom, koji je u prva dva dana održan u Zagrebu, podsjetilo se na život i djelo uglednika koji je dao izuzetan doprinos razvoju hrvatske filozofske baštine

Utemeljitelj Instituta -Utemeljio je Institut za filozofiju, izučavao je staru hrvatsku baštinu, bio leksikograf, prvi predsjednik Hrvatskog filozofskog društva, a njegova ostavština je neizmjerno bogata nizom filozofskih, kulturoloških i leksikografskih tekstova – rekao je, između ostalog, prof. Ivica Martinović, ravnatelj Instituta.

Iznimna ostvarenja ostvario je i djelovanjem u Matici hrvatskoj o čemu je govorio Stjepan Sučić. Naime, Filipović je bio urednik filozofske biblioteke u Matici hrvatskoj, autor prvog rječnika filozofske terminologije objavljenog u Hrvatskoj i pokretač mnogih filozofskih i kulturnih djelatnosti.

Predavač 52 godine Na Filozofskom fakultetu bio je predavač pune 52 godine. Prof. Filipović djelovao je i živio u povijesno složenim vremenima, ali uvijek branio korijene baštine i hrvatske kulture, vodio hrvatske intelektualce, a o njegovom radu i djelovanju govorio je dr. Franjo Zenko, jedan od njegovih bivših studenata.

Trodnevni znanstveni skup koji je u Ludbregu počeo riječima dobrodošlice gradonačelnika Krunoslava Kosira završio je prigodnom svečanošću. Naime, na rodnoj kući prof. Filipovića u središtu grada, na zgradi današnje ljekarnice otkrivena je spomen-ploča kojom se podsjeća na još jednog velikana hrvatske povijesti rođenog u Ludbregu.

Ploču su podigli Institut za filozofiju, Matica Hrvatska i grad Ludbreg.

10

FOTOREPORTAŽA

20. prosinca 2006.

Novo poglavlje ludbreškog sporta

Ludbreški rukometaši oduševljeni su novom sportskom dvoranom U rukometnom klubu namjeravaju ozbiljnije prionuti radu s mladim naraštajima - formirat će se dvije uzrasne skupine

Na otvorenju nove sportske dvorane bilo je mnogo uzvanika

Svečanom ugođaju na otvorenju doprinos su dali glazbenici....

... i folkloraši.

Preseljenjem u novu sportsku dvoranu početkom studenoga za ludbreški sport i sve sadašnje i buduće sportaše počelo je novo poglavlje.

Rukometaši su, zajedno s košarkašima ipak najsretniji. Oni ne skrivaju zadovoljstvo prostranim i modernim objektom u kojem su izuzetni uvjeti za treniranje i odigravanje utakmica.

Ru k o m e t a ši «Mljekare Bohnec» već koriste sve prednosti i blagodati nove d v o rane.

Treninzi konačno nalikuju na prave stručne rukometne treninge što do sada u staroj školskoj dvorani zbog njenih dimenzija nije bio slučaj jer je u skučenom prostoru bilo moguće samo improvizirati, ali nedovoljno kvalitetno. Svlačionice i ostale popratne prostorije na visokoj su razini.

U rukometnom klubu namjeravaju ozbiljnije prionuti radu s mladim naraštajima. Formirat će se dvije uzrasne skupine od kojih će se starija već od proljeća uključiti u kadetsku ligu. Treba napomenuti da se u klubu i dosad radilo dosta kvalitetno s mladima. Najbolji primjer je izuzetno nadareni mladi Elvin Petrošanec rođen 1991. godine, velika nada ludbreškog rukometa kojemu se sve više prilike pruža u seniorskoj ekipi. Tako je i na domaćoj utakmici protiv jakog «San Sporta» postigao 6 golova na opće oduševljenje publike. Još nekolicina mladića ili bolje rečeno dječaka iz te generacije već kuca na vrata prve momčadi, a uz još kvalitetniji rad s mladima sigurno ne treba strahovati za budućnost ludbreškog rukometa. (ih)

Prigodni nastup mažoretkinja...

... mladih gimnastičara....

... i budućih košarkaških snaga.

FOTOREPORTAŽA

11 JOSIP GRĐAN

20. prosinca 2006.

Ludbreg zaslužuje ovakvu dvoranu

Pogled s zaštićenog prozora...

...i ispred svlačionica

Nepune dvije godine trajala je gradnja. Prepune tribine na otvaranju pokazale su koliko su žarko Ludbrežani željeli ovu dvoranu. Mnoga poznata lica, brojni bivši sportaši sa sjetom su pratili svečanost: „Eh, da smo mi to imali!“ Sadašnje i buduće generacije školaraca i sportaša nisu skrivale sreću jer ovo je izgrađeno za njih i mnoge mlade koji će se tek baviti sportom, tjelesnom kulturom.

Puno vremena potrošeno je na rasprave kako će ona izgledati, hoće li školarci i sportaši biti zadovoljni, koliko sve to košta jer ne treba zaboraviti da će Ludbrežani još dugo plaćati gradnju.

No, prigodom svečanog otvaranja ludbreški gradonačelnik je naglasio: -Ispravnim sportskim odgojem mladih ljudi stvaraju se stabilne ličnosti u kojima caruju moralne vrijednosti.

Uvjeren sam da će svi sadašnji i budući sportaši, te građani Ludbrega korištenjem objekta dokazati potrebitost i opravdanost ove investicije – rekao je gradonačelnik Krunoslav Kosir koji se zahvalio svima, onima koji su prije 13 godina pokrenuli prvu inicijativu za gradnju, prethodnoj gradskoj i županijskoj vlasti koja su započele projekt, te sadašnjoj koja ga je nastavila i dovršila.

Za Ludbreg povijesnog 7.studenoga 2006. godine dvoranu je simbolički otvorio varaždinski župan Radimir Čačić, blagoslovio ju je prečasni Josip Đurkan, a mladi vježbači, sportaši i rekreativke pokazali su njezine mogućnosti.

U akciji na sportskom terenu...

...i nakon parketa

Osnovan „Mladi rukometaš“

Pozdrav posjetiteljima uputili mali rukometaši

Osnovano je Društvo športske rekreacije «Mladi rukometaš».

Udruga je osnovana radi popularizacije i razvitka rukometa u Ludbregu, a inicijativa za osnivanje potekla je od roditelja djece koja se žele baviti rukometom. Za predsjednika je izabran Darko Struški, za potpredsjednika Mile Rukavina,a za tajnika Dražen Komes.

Kako je naglasio novoizabrani predsjednik Darko Struški udruga je osnovana kako bi se mladim rukometašima osigurali potrebni uvjeti za kvalitetan rad i napredovanje.

Udruga zasad ima 30-tak članova. (ih)

VULKANIZER

12

SA SVIH STRANA

Među najmlađima Mališani iz vrtića „Iskrice“ brojnim se aktivnostima pripremaju dočekati Božić. Za veliki blagdan „iskrice“ će ukrasiti i urediti prostorije vrtića, te okititi božićnu jelku.

Pripremaju se za predstavu „Božićna priča“, a planiraju blagdanske nastupe u ludbreškoj kino-dvorani i u ludbreškoj župnoj crkvi.

Vrtić je, naravno, obišao i Sveti Nikola koji je darivao svu djecu prigodnim poklonima, a kako kažu veseli mališani,nije ostavio

Male iskrice iz “Iskrice”

niti jednu šibu. Za blagdan Svetoga Nikole dodatni poklon djeci bio je poziv učiteljice Katarine Zmaić iz ludbreške škole da prisustvuju predstavi koju su školarci pripremili za buduće prvašiće iz „Iskrice“.

Predstava je oduševila mališane koji su tom prilikom iskušali kako će izgledati sjedenje u školskim klupama koje ih očekuju.

Vrtić „Iskrica“ svojim se djelovanjem uključuje u život grada Ludbrega, pa su tako djeca održala prire-

U varaždinskom Starom gradu

Djećji vrtić „Radost“ U gradskom vrtiću „Radost“ ove su jeseni pokrenuli novu aktivnost – malu škola nogometa. Najpopularnija sportska igra privukla je veliki interes, a posebno je zanimljivo da među malim nogometašima ima i znatan broj djevojčica.

U školi nogometa redovito vježba 33 polaznika vrtića pod

20. prosinca 2006.

dbu za umirovljenike u prostorijama Udruge umirovljenika i time uljepšala dan starijim osobama koji su ih nakon priredbe počastili sokom i slatkišima.

Jedan od osnovnih ciljeva djelatnika „Iskrice“ je pripremiti djecu i na život izvan vrtića: -Kako bi djeca što sigurnije sudjelovala u užurbanom životu grada organizirali smo posjet Policijskoj postaji gdje su djelatnici podučili mališane kako sigurno sudjelovati

u prometu. U cilju upoznavanja šire okolice organizirali smo izlet vlakom do Varaždina gdje smo posjetili Stari grad i izložbu kukaca u Entomološkom muzeju, a posjet je završen za djecu veselim ručkom u McDonald’su – rekao nam je Igor Varga iz „Iskrice“.

U cilju njegovanja običaja hrvatskog naroda, organiziran je zajednički odlazak na gradsko groblje na blagdan Svih svetih gdje su mališani zapalili svijeću kod središnjeg križa.

Uvijek zajedno

Posjet Policijskoj postaji

Umjetnost i sport za mališane

stručnim vodstvom trenera iz „Podravine“ Velimira Špikića, Saše Špoljarića i Nikole Peteka.

Treninzi se trenutačno održavaju u staroj, a vikendom u novoj školskoj sportskoj dvorani.

Mališani „Radost“, pored sportskog, bave se i „umjetničkim“ radom. Nedavno su imali izuzetno zapaženi nastup

na ovogodišnjoj „Kajkavijadi“ koja je održana u Varaždinskim Toplicama. Brojnu publiku oduševili su izvedbom igrokaza «Kad su tece repale» i recitacijama za koje su tekstove napisale njihove odgajateljice, ali i plesnom koreografijom.

Uz standardni književni jezik posebno se njeguje kajkavsko

narječje, pa se mališani tako upoznaju s običajima i etnološkom baštinom našeg kraja.

Osim na „Kajkavijadi“, polaznici „Radosti“ dali su i svoj doprinos štićenicima „Sunca“ nastupom na humanitarnom koncertu čime je nastavljena uspješna suradnja članova dviju udruga.

(Ana Havaić)

SA SVIH STRANA

20. prosinca 2006.

Sveti Nikola za najmlađe

Sveti Nikola stigao je i u Ludbreg i u sportskoj dvorani darivao oko tisuću mališana iz vrtića i osnovne škole.

Program pod nazivom «Sveti Nikola u centru svijeta» organizirali su Pučko otvoreno učilište koje je osigurao gostovanje udruge «Prijatelji»

UKRATKO

iz Zagreba s plesom i predstavom «Zimska priča», a koja je oduševila prisutne mališane u dvorani.

Udruga «Črni maček ludbreški» osigurala je za sve prigodne poklone koje je podijelio Sveti Nikola. Sredstva za manifestaciju osigurao je grad Ludbreg.

Pučko otvoreno učilište osigurao je gostovanje udruge «Prijatelji»

13

Njemački za djecu

Plesom i predstavom oduševljeni prisutni mališani u dvorani

DV «Smjehuljica» na Radio Ludbregu Dječji vrtić «Smjehuljica» bio je domaćin stručnog usavršavanja tridesetak odgojitelja i ravnatelja privatnih dječjih vrtića pod nazivom «Učiti i rasti unutar timova».

Na skupu je posebno obrađena pedagogija zajedništva i značaj timskog rada prema ostvarivanju zajedničkih ciljeva, uspješnije međusobne komunikacije, te redovito usavršavanje i napredovanje uz cjeloživotno obrazovanje.

Pohvaljen je kreativni tim odgojitelja „Smjehuljica“ zbog pokretanja dječje radio-emisije na lokalnom radiju. Dosad su realizirane četiri emisije u suradnji s Radio Ludbregom, a u subotu 23. prosinca u 10 sati emitirat će se peta, emisija božićnog ugođaja. (mh)

Na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice «Mladen Kerstner» održava se igraonica na njemačkom jeziku pod vodstvom izvorne govornice Suzanne Juričan. Program koji je pokrenut prošle godine namijenjen je mališanima u dobi od četvrte do sedme godine.

Okupljanja u njemačkoj igraonici održavaju se svakog ponedjeljka, utorka i srijede u vremenu od 17 do 19 sati. Djeca uz igru uče pjesmice, igraju se različite edukativne i zabavne igre, a usput usvajaju prve riječi njemačkog jezika. Poznato je da djeca u dobi do šeste godine usvajaju drugi jezik nesvjesno, a u kasnijem životu doživljavaju ga kao materinji-postaju dvojezična.

Pomoć u realizaciji ovog programa za najmlađe Ludbrežane dao je i «Goetheov institut» iz Zagreba koji je osigurao slikovnice, knjige i drugi radni materijal. (mh)

Proglašena 32 šampiona Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja „Kanarinac“ iz Ludbrega organiziralo je tradicionalnu izložbu na kojoj su uzgajivači predstavili oko tri stotine primjeraka iz svojeg uzgoja. Osim članova ludbreškog društva, izlagali su uzgajivači iz Varaždinske, te s područja Međimurske i Koprivničko-križevačke županije.

Suci Hrvatskog saveza udruge uzgajivača proglasili su 32 šampionska primjerka malih životinja.

Dvanaesta po redu izložba održana je uz 20. obljetnicu Društva „Kanarinac“, pa su Dragutin Kraus, Branko Margić, Josip Makar, Franjo Bendelja, Božo Stančin, Vlado Horvatić i Mate Vrbanić primili priznanja za članstvo od osnivanja do danas.

14

SA SVIH STRANA

20. prosinca 2006.

“Časno je bilo biti učitelj” - S učenicima ne živiš samo u razredu, već 24 sata dnevno Tko ih se neće sjećati? Mogu li se zaboraviti dogodovštine iz školskih klupa sa svojim učiteljima? Koliko generacija bivših ludbreških osnovnoškolaca može reći: „Oni su me to naučili.“? Učiteljice razredne nastave Ružica Pokos, Marija Novak i Biserka Stančin, Rozika Othman predavala je glazbenu kulturu, a Ivan Perša učio je djecu povijesti i zemljopisu.

Zauvijek su otišli iz učionica i zbornice Osnovne škole Ludbreg nakon više od 40 godina radnog staža i u prosjeku deset generacija koje su učili i odgajali u svojim razredima, gotovo čitav radni vijek radili su u ludbreškoj školi.

Djecu su učili još u staroj školi za koju današnje generacije ni ne znaju gdje se nalazila, promijenili su

brojne nastavne programe, doživjeli promjenu država i sustava. No, svaki su dan u razred ulazili s osmjehom, s istim žarom i radošću.

- S učenicima ne živiš samo u razredu, već 24 sata dnevno. Svaki njihov, bio je i naš uspjeh. Sada su u zbornici kolegice i kolege, naši bivši učenici. Na ulici nas bivši učenici svakodnevno pozdravljaju, oslovljavaju kao nekad s „drugarice“. Naši đaci, njihovi roditelji najbolje će reći kakvi smo bili kao učitelji – rekli su nam nekadašnji ludbreški prosvjetari.

Kolege iz zbornice priredili su oproštaj, a novi su umirovljenici uzvratili pozivom na Črn-bel za čitav kolektiv škole.

-Bilo je nezaboravno, uspomene su prekrasne. Učitelj je najljepši poziv – čestit i plemenit, a vjerujemo da smo ga radili zdušno, pošteno, s puno želje i elana. Bilo je časno biti učiteljem – rekli su sa sjetom.

Unatoč četiri desetljeća rada otišli su u mirovinu teška srca. Ostat će druženja samo uz prigodne datume.

No, kolege i desetak generacija đaka zasigurno ih nikada neće zaboraviti…

Obljetnica umirovljenika Udruga umirovljenika regije Ludbreg može se pohvaliti sa 60godišnjim radom. Kroz evidenciju ove udruge prošlo je 3750 članova, a danas broji oko tisuću članova. Godišnjom skupštinom, te svečanom sjednicom udruga je obilježila svoju obljetnicu, a najzaslužnijim članovima i onima koji su svojim radom doprinijeli razvoju udruge podijeljene su zahvalnice.

U središtu pozornosti za naredno razdoblje i dalje će biti stalna briga o socijalno ugroženim članovima. Udruga pomaže članovima

pri nabavi zimnice, drva, ugljena, hrane, a redovito se organiziraju druženja i izlet. Svoje aktivnosti nastoji uskladiti prema interesu članstva.

Za osobe starije dobi značajne su rekreativno-sportske aktivnosti.

Pri Klubu umirovljenika osnovane su sekcije za pikado, šah i streljaštvo. Udruga priređuje natjecanja, a članovi sudjeluju i na raznim natjecanjima.

Klub je otvoren srijedom i petkom, tu se odvija zabavni život i druženje gdje članovi zajedno mogu popiti piće i kavu. (mh)

SA SVIH STRANA

20. prosinca 2006.

15

Ludbreške mažoretkinje

Godina najvećih uspjeha Pred mladim Ludbrežankama do kraja godine u planu je još jedan nastup i to u povodu božićno-novogodišnjih blagdana, a u programu će nastupiti zajedno s Puhačkim orkestrom grada Ludbrega.

Na svjetskom prvenstvu u Nizozemskoj četvrto mjesto seniorske skupina, naslov svjetskog prvaka Tihomira Bendelje u twirlingu, a na prvenstvu Hrvatske održanom u Požegi osvojen je ukupni ekipni naslov prvaka Hrvatske - za „Ludbreške mažoretkinje“ 2006. godina bila je godina za pamćenje, godina velikih uspjeha. Članice udruge, osim natjecateljskih nastupa, široj javnosti redovito pokazuju što rade na redovitim napornim treninzima, uvježbavaju nove koreografije. Tijekom godine ostvarile su 22 nastupa što u prosjeku znači po jedan nastup svakih 13 dana. „Ludbreške mažoretkinje“ nastupale su na mnogim priredbama u Ludbregu i okolici, zatim u Zelini, Dugom Selu, Viškovu kod Opatije i još nekim.

Jedan od njihovih veličanstvenih, a ujedno i najdraži nastup bio je prigodom otvaranja nove sportske dvorane u Ludbregu koju već koriste za treninge, a zasigurno će u „ludbreškoj ljepotici“ ostvariti u budućnosti i bezbrojne nastupe.

Pred mladim Ludbrežankama do kraja godine u planu je još jedan nastup i to u povodu božićno-novogodišnjih blagdana, a u programu će nastupiti zajedno s Puhačkim orkestrom grada Ludbrega.

-Mnogo je planova i želja za 2007. godinu, pred nama će biti brojni na-

Mješoviti pjevački zbor «Podravina»

Bogata tradicija njegovanja pjesme 2008. godine obilježit će 130. obljetnicu zbora

Na odmoru u gradskom odmaralištu u Kraljevici stupi. Naravno, sve planove moći ćemo ostvariti samo uz mnogo rada i volje, a svakako i uz pomoć građana, te Grada Ludbrega koji nam redovito pomaže – rekla je predsjednica Zdenka Ernoić.

U Novoj godini udruga će obilježiti značajan datum iz svoje kratke, ali vrlo sadržajne povijesti. Naime, 13. veljače Udruga će proslaviti 10. obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja, a rođendan će se obilježiti prigodnim nastupom i programom.

Naredno razdoblje bit će u znaku priprema za državno prvenstvo koje

će biti održano u Šibeniku, a očekuju da će izboriti plasman na Europsko prvenstvo u twirlingu kojemu je domaćin Zagreb, te na Europsko prvenstvu u mažoret-plesu koje će biti održano u Sloveniji.

Naporni rad, zapažene rezultate, brojne nastupe na kojima su ujedno promovirale i svoj Ludbreg prepoznalo je i Gradsko poglavarstvo. Tako je mlađi sastav mažoretkinja nagrađen višednevnim boravkom u gradskom odmaralištu u Kraljevici kojeg su djevojke iskoristile za zasluženi odmor i zabavu. (Željka Namesnik)

Čestitke na Staru godinu, a zatim na zimovanje na Ivanščicu

Odreda izviđača Ludbreg

„Pružimo ruke dobre volje“ akcija je Odreda izviđača Ludbreg uz božićno-novogodišnje blagdane.

Tijekom akcije izviđači će, naime, s prigodnim skromnim poklonima čestitati blagdane u vrtićima, školi i štićenicima «Sunca». Blagdanske aktivnosti nastavit će se 27. prosinca u gradskoj knjižnici uz malu radionicu izrade novogodišnjih figurica od papira i zimsku izviđačku večer uz prezentaciju rada i druženje. Na Staru godinu u večernjim satima, izviđači će posjetiti dežurne službe i uputiti novogodišnju

Novoprimljeni izviđači

čestitku putem Radio Ludbrega.

Nakon prosinačkih blagdana uslijedit će siječanjski školski praznici.

Već su poodmakle pripreme za šesto zimovanje na Ivanščici, u planinarskom domu Pokojec.

O svim aktivnostima Odreda izviđača Ludbreg može se pročitati i u „Plavoj zvijezdi“, listu koji se izdaje jednom mjesečno. Dosad su izdana dva broja u kojima Odred opširno informira roditelje i javnost i predstavlja svoje djelovanje. Treći broj „Plave zvijezde“ iz tiska izlazi 21. prosinca. (ah)

Mješoviti pjevački zbor «Podravina» pridružit će se, dakako, ostalim kulturno-umjetničkim udrugama grada na božićnom koncertu. No, u blagdanske dane zbor očekuje još i novogodišnji koncert u Pribislavcu.

Tako će se okončati uspješna 2006. godina tijekom koje je zbor sudjelovao na smotri pjevačkih zborova u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, a na poziv Hrvatske bratske zajednice zbor je gostovao u Austriji gdje je održao koncert u Mariawärthu. U programu obilježavanja Svete nedjelje održan je sada već tradicionalni samostalni koncert u kapelici dvorca Batthyany. Godinu su obilježili i drugi nastupi u ludbreškoj i široj regiji. Njeguje se glazba velikih majstora, obrade, autentična narodna glazba, duhovna i svjetovna s naglaskom na svjetovnoj glazbi. Uz MPD «Podravina» često kao solistica nastupa naša sopranistica Barbara Othman uz klavirsku pratnju prof.

Jasminke Bontek.

-Željela bih se zahvaliti svim dugogodišnjim članovima i dirigentima na izuzetnom trudu i zalaganju kroz godine postojanja zbora. Tradicija njegovanja pjesme u našem kraju iznjedrila je prekrasne pjevače zavidnih glasovnih mogućnosti koji su srasli u izvrsne soliste i na pozornicama domovine i svijeta šire glas o svojem kraju. Mi možemo biti ponosni na njih. Pred zborom je i za sljedeću godinu puno izazova. Zato pozivamo mlade da nam se pridruže i pronađu divno ispunjenje kroz pjesmu, druženje i tako učine svoj i život zajednice sadržajnijim i ugodnijim – rekla je Rozika Othman voditeljica zbora.

MPZ «Podravina» ima dugu tradiciju u ludbreškom kraju. Kroz godine djelovanja, rukovodstvo zbora i entuzijazam ljudi odigrali su važnu ulogu na održanju zbora na okupu kroz sve nedaće koje su ga pratile.

2008. godine obilježit će 130. obljetnicu imena zbora „Podravina“. (Ana Havaić)

KUD „Anka Ošpuh“

Obilježena obljetnica

KUD „Anka Ošpuh“ ostvario je u godini proslave 30. rođendana više od četrdeset raznih nastupa, uz niz drugih programa ostvarenih u sklopu proslave. No, ovogodišnji nastupi nisu time završeni.

-Zadovoljni smo našim nastupima i realizacijom programa u sklopu obilježavanje obljetnice. Kako su najbrojniji u društvu naši najmlađi članovi kojih ima osamdesetak u folklornoj i ritmičkoj sekciji, njima je pripala čast da nastupom završe ovu 2006. godinu, pa će se predstaviti samostalnim koncertom u povodu blagdana – najavio je Aleksandar Horvat, predsjednik društva.

Središnji dio proslave bio je jubilarni koncert pod nazivom „Naših prvih 30 godina“, promoviran je DVD „Podravski svati“ o starim

podravskim običajima našeg kraja, održan memorijalni koncert „Za tetu Miru“, priređena je etno-izložba nošnji, a KUD je u sklopu svoje proslave i organizirao „Folklorne susrete u centru svijeta“ koji su postali i tradicionalna smotra izvornog plesa i pjesme. (mh)

16

SA SVIH STRANA

20. prosinca 2006.

Dame opet kartale da bi prikupile novac za mamografiju Već šestu godinu zaredom u Ludbregu je turnir žena u kartanju belota koji ima humanitarni karakter. Prikupljeni novac od kotizacije, prigodne tombole i raznih donacija namijenjen je za besplatne preglede žena mamografom radi prevencije od raka dojke, sve češće bolesti kod žena. Turnir je dosad organizirala udruga žena Gradske organizacije SDP-

a, a ove godine u organizaciji je pripomogla i udruga žena SDP-a Martijanec. No, na turniru mogu sudjelovati sve žene koje vole kartati i pomoći u humanitarnim akcijama.

Zahvaljujući ovoj originalnoj ideji svake se godine za određeni broj žena Ludbrega i okolice osiguraju besplatni pregledi u koprivničkoj bolnici. Jedan će se dio prikupljenih

sredstava iskoristiti i za darivanje starijih, bolesnih i socijalno ugroženih žitelja ludbreškog kraja u povodu blagdana.

Ovogodišnji turnir okupio je čak 16 zaljubljenica u najpopularniju kartašku igru ludbreškog kraja. Nakon višesatnog druženja uz karte najviše uspjela imao je par Ružica Somogji i Jadranka Meingasser.(mh)

Selnik

Kestenijada na “Gornjem gradu”

Obnova kapele Poznato je da je obnova kapele svetog Antuna Pustinjaka u Selniku počela još 2004. godine kada je zamijenjeno dotrajalo krovište i skinuta stara fasada i napravljen je novi krov zvonika.

Početkom ove godine konstituiran je novi Odbor za obnovu kapele u Selniku koji je s puno entuzijazma i uz Božju volju krenuo u realizaciju prijeko potrebnih zahvata. Raspisan je natječaj za najpovoljnijeg izvođača radova, a između tri ponude najpovoljniju je dao «Euroline» vlasnika Slavka Bla-

gaja. «Euroline» osim što je dao najbolju ponudu je jedino poduzeće koje je imalo certifikat Ministarstva kulture za obnovu spomenika kulturne baštine.

Ponuda za radove iznosila je ukupno 180.560 kuna uključujući PDV. Određena financijska sredstva izdvojit će se iz proračuna Mjesnog odbora Selnik, dobrovoljnih priloga mještana, a također i iz proračuna Grada Ludbrega.

Do sada je napravljena hidroizolacija, sanacija zvonika i drugi radovi, a sada je u tijeku izrada vanjske žbuke. (mg)

Očuvanje tradicije starih obrta

Povijest kapele sv. Antuna Pustinjaka Malo je poznato da je kapela u Selniku među najstarijim sakralnim objektima u čitavom širem kraju. Među selima ludbreškog vlastelinstva Selnik(Zelnik) prvi put se spominje u 15.stoljeću. Godine 1598. nakon turskih pustošenja ovoga kraja u Selniku je živjelo nekoliko obitelji. Iste se godine selo spominje pod nazivom Zelniky, a pod sadašnjim nazivom pojavljuje se godine 1659.

Selnik je tada bio najveće selo koje je pripadalo ludbreškom vlastelinstvu. Prve plemićke kurije u Selniku podignute su sredinom 17.stoljeća.

Zidana kapela svetog Antuna Pustinjaka s grobljem spominje se prvi put u kanonskim vizitacijama godine 1680. kao filijalna kapela župe Presvetoga Trojstva u Ludbregu. Točan datum kada je kapela sagrađena se ne zna, međutim postoje povijesni izvori koji nam govore da je kapela 1733. imala orgulje. Orguljaš je isti koji je bio i u župnoj crkvi.

U kanonskoj vizitaciji iz 1810. stoji: «est ex solidis materiabilis aedificata sub tabulato tecto bona provisa. De eus fundatione et consecratione nihil constant». Već tada se niti najstariji župljani nisu sjećali

kada je kapela sagrađena. 1858. toranj i strop bili su drveni, a zidovi puni vlage pozelenjeli od plijesni. Sve je bilo na najboljem putu da se sruši. Toranj se već nagnuo, a strop poprilično istrunuo. Crkva je imala dva zvona u tom ruševnom tornju, na trulim gredama.

«Za župnika Aleksandra Egersdorfera (1844.-1879.) došlo je do trvenja s vlastelinskim službenicima jer nisu htjeli župniku i školi isporučivati drva prema nagodbi. Zanemarivali su i popravak crkve. Kapela sv.Antuna u Selniku bila je već jako ruševna. Seljaci su tvrdili da oni nisu dužni snositi troškove popravka, jer je to od davnine dužnost vlastelinstva».

Patron crkve knez Filip Batthyany, bio je već starac, i zbog starosti rjeđe je dolazio u Ludbreg. Njegovi činovnici zanemarivali su mnoge obveze i spram crkve i spram vlastelinskih radnika. Zbog kapele sv.Antuna pošao je župnik Egersdorfer u Beč do kneza, razložio mu stanje i obavijestio ga o prilikama u Ludbregu.

Uputio se zadovoljan natrag.

Knez je izdao nalog da se na teret njegove ludbreške blagajne odmah započnu radovi. Tada je srušen drveni zvonik kapele

popularnog ludbreškog „Kanta-benda“. Tijekom kestenijade „nestalo“ je oko stotinu kilograma ukusnih pečenih kestenova koji su se dijelili besplatno.

Organizatorima je cilj bilo druženje mještana bez velikih obveza, a na kestenijadu su došli i žitelji Ludbrega i drugih prigradskih naselja.

Udruga za sport i rekreaciju „Gornji grad“ iz Ludbreških Vinograda organizirala je kestenijadu, svoju prvu manifestaciju nakon nedavnog osnivanja.

Kod gradilišta novog društvenog doma mještani su se družili uz pečene kestenove, mošt, domaće kolače, klipiće, te uz pikado, karte i glazbu

sv.Antuna i sazidan novi (1858.), dozidana sakristija, izmijenjen strop, crkva pokrivena crijepom i oslikana iznutra, a pobijeljena izvana. Tada je kapela imala tri oltara: u sredini svetišta veliki oltar sv.Antuna Padovanskog, u lađi na sjevernoj strani oltar sa slikom sv.Apolonije, a na južnoj strani stajao je oltar sv.Antuna Pustinjaka.

Stara zvona odnesena su 1916. godine u ratne svrhe. Vrijedne stare orgulje dao je uništiti župnik Augustin Zeljak odmah nakon II. svjetskog rata. Ostala je samo jedna svirala s popisom orguljaša od 1733. do 1766.godine, a spasio ju je vrijedni čuvar kapele Luka Kain. Sadašnje zvono nabavljeno je poslije II. svjetskog rata. Poklon je to župljanke rođene Rak iz Selnika koja je prije I. svjetskog rata otišla u Ameriku i tamo živjela do smrti.

Današnji oltar svetog Antuna Padovanskog izrađen je 1910. a izbačen je stari vrijedni oltar sv.Antuna. Izgradio ga je Franjo Schmalzel u tirolskom gradiću Groden.

Kada se 1978. godine ova kapela opet popravljala potpuno su uklonjeni bočni zidani oltari. Ostale su samo slike na zidu, a menze su izbačene.

Priredio: Mladen Greguraš

U sklopu blagdanskog programa u Ludbregu će biti održani radionica i seminar „Tradicijsko lončarstvo sjevero-zapadnoj Hrvatskoj“. Projekt će biti realiziran uz financijsku potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske Ministarstvo koje kroz javne natječaje pomaže u očuvanju obrtničke tradicije. Seminar s radionicom o „Tradicijskom lončarstvu u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj“ ima

za cilj prikupiti stare i izvorne predmeta od gline koji su na ovom području bili u uporabi prije pojave novih materijala.

Dio predmeta nalazi se i u fundusu Zavičajne zbirke starih predmeta ludbreškog kraja koja je u vlasništvu Učilišta i tom će prigodom biti prezentirani javnosti.

U sklopu seminara i radionice o tradicijskom lončarstvu u Ludbregu će biti priređena i izložba pod nazivom „Štubla-

ki i ćupi - autentični lončarski oblici“.

Ovo je već treći projekt Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ iz Ludbrega koji je dobio novčanu potporu ministarstva. Tako je prije četiri godine realiziran projekt radionice „Tkanje i vezenje“, a 2003. godine i vrlo uspješni projekt “Medičarstvo“ koji je završio izradom konkretnog ludbreškog suvenira – „Medenjak iz centra svijeta“.

„Klopotec na placu“ Akcija „Sve po nula kuna“ Desetak ludbreških udruga organiziralo je zabavni program „Klopotec na placu“ kojim je obilježena berba grožđa i drugih plodova jeseni. Na središnjem gradskom trgu postavljeni su klopotec i brajde s grožđem, badanj, preša, muljača, bačve, sve što je potrebno za berbu.

Posjetitelji su uživali ponudi „sve po nula kuna“. Vino su

darovali članovi Udruge „Trsek“, u kotlu se pekla rakija, žene iz centra svijeta pripremile su domaće kolače, nudio se grah, ribiči su spremili fiš-paprikaš i to od ribe, kako su se našalili, pekli su se kesteni.

Veselo ozračje dopunili su nastupi tamburaša, folkloraša, mažoretkinja, puhačkog orkestra, te udruga iz Ludbreških Vinograda. Gost programa bio je Puhački orkestar iz mađarskog Pečuha koji održao veliki promenadni koncert.

KULTURA

20. prosinca 2006.

Dani Mladena Kerstnera

IZDVOJENO Trio Flatiron u Ludbregu

Predstava i žig u spomen na pisca

Festivalom se želi trajno obilježiti i podsjetiti na velikog kajkavskog komediografa Predstavom „Komu ftičeki popevleju“ koju je u Ludbregu izvela „Priločka amaterska scena“ iz Preloga pokrenut je program Dani Mladena Kerstnera. Ludbreško Pučko učilište „Dragutin Novak“ ove je godine pokrenulo program koji u gradu nije nov i nekad se održavao redovito.

No, program je sada zamišljen na drugačiji način. Radi se, naime, o pilot-projektu koji se za razliku od svih dosadašnjih ima za cilj organizaciju festivala kajkavske komedije.

Namjera je da se ubuduće organizira festival na kojem bi nastupale samo dramske amaterske družine.

Jedini uvjet bit će da izvođenje komedije odnosno predstave bude na kajkavskom, te da se ako je moguće na scenu postavi i neki od dramskih tekstova Mladena Kerstnera.

Radi toga se dogovaraju gostovanja i drugih amaterskih dramskih družina, a želja je organizatora da festival postane tradicionalna manifestacija.

17

Festivalom se želi trajno obilježiti i podsjetiti na velikog kajkavskog komediografa, Ludbrežana Mladena Kerstnera, prema čijim su književnim djelima snimljene antologijske televizijske serije HTV-a „Mejaši“ i „Gruntovčani“, na autora i niza drugih djela za televizijske, radijske i kazališne izvedbe u kojima je iznimno vjerno opisao život običnog čovjeka ludbreškog kraja.

U povodu manifestacije Učilište je u suradnji s Hrvatskom poštom izradilo i prigodni poštanski žig s likom Mladena Kerstnera koji se nakon jednodnevne uporabe u poštanskom prometu iz Ludbrega pohranjuje u Poštanskom muzeju Hrvatske.

Manifestacija „Dani Mladena Kerstnera“ naišla je značajnu potporu, pa je, primjerice, glavni sponzor ovogodišnjeg projekta domaći naftni gigant INA.

Trio Flatiron iz New Yorka predstavio se ludbreškoj publici u kapelici dvorca Batthyany. Trio čine violinistica Nurit Pacht, čelist Jeremy Findlay i pijanistica Elena Braslavsky.

Zanimljivo je da su se glazbenici upoznali u Krakowu 1995. godine, putujući po europskim festivalima.

Po povratku u Ameriku, odabrali su New York za bazu, a trio nazvali po prvom gradskom neboderu koji je u njihovom susjedstvu «Flatiron Building». Koncert je organiziran u suradnji s Koncertnim uredom Varaždin i Američkim veleposlanstvom.

Predstavljene nove knjige «Za Globočec rieči zvonijo» i „Varaždinski maraton“

Zbirka pjesama i knjiga o maratonu

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ iz Ludbrega priredila je u povodu „Mjeseca knjige“ promociju dviju knjiga. Večer poezije održana je uz kajkavsku zbirku pjesama «Za Globočec rieči zvonijo» akademskog glazbenika Franje Pišpeka rodom iz Globočeca koji živi i radi u Zagrebu.

O pjesmama, životu i radu Đure Pišpeka govorio je profesor Mirko Ivanjek, a autor se predstavio i izložbom slika, te svojom glazbom.

-Jako sam vezan za moj rodni, ludbreški kraj, za Globočec. Srce me vuče jer su uspomene brojne, a osjećaji snažni. Zato su pjesme nastale zbog moje ljubavi prema ludbreškom kraju, naravno, na predivnom

kajkavskom narječju – rekao je autor Đuro Pišpek.

Također je promovirana i knjiga „Varaždinski maraton“ Stjepana Stolnika, varaždinskog atletičara i profesora tjelesne kulture. Autor je knjigom podsjetio na atletsku priredbu koju su mnogi još zvali „Ludbre-

ški maraton“ ili „Šemovečka utrka“.

Knjigu su predstavili Dražen Ožeg, profesor i trener, koji je govorio o počecima atletike i općenito o atletici, Krunoslav Borovec, zatim tajnik Trkačkog kluba «Marathon 95» iz Varaždina, te Franjo Vrtulek, direktor Radio Ludbrega koji je podsjetio pri-

sutne na Ludbreški maraton, nekad redovitu i poznatu utrku od Šemovca do Ludbrega, a je prvi put održana 30. rujna 1973. godine.

-Ludbreški maraton bio je jedan od najpoznatijih i najmasovnijih i valjalo bi ga ponovno pokrenuti ili barem organizirati utrku koja bi podsjetila na centar svijeta-predložili su učesnici promocije.

U sklopu «Mjeseca hrvatske knjige“ gradsku knjižnicu posjetili su niži razredi ludbreške osnovne škole kojima je predstavljena virtualna lektira uz interaktivnu priču „Dječak u zvjezdanim čizmama“. Knjižnicu su razgledali i mališani vrtića «Smjehuljica» koji su dječjem odjelu darovali svoj uradak - knjigu «Što djeca znaju o knjigama». (mh)

Likovno udruženje Ludbreg

Ludbreški majstori kista ponovno izlažu

Likovno udruženje Ludbreg krajem godine pridružuje se skupini gradskih udruga koje su u 2006. već obilježile značajne obljetnice. Udruženje je osnovano krajem 1981. godine, pa će 25. obljetnicu osnivanja i djelovanja obilježiti 22. prosinca velikom izložbom slika većine članova koji su četvrt stoljeća djelovali u udruženju.

Izložba će biti postavljena u Pučkom otvorenom učilištu «Dragutin Novak», a poklonici slikarstva i umjetnosti ponovno će vidjeti radove renomiranih ludbreških slikara. Bit će to prigoda podsjetiti se na djela majstora kista, kao što su Mladen Dolovski, Zlatko Kapusta, Ivan Žerjavić, Ivan Hanžek, Miroslav Tepeš, Ivan Štefanek, Ivan Rešetar, Eva

Dulikravić, Vilko Mikulec, Zoran Miljković, Slavko Vahtarić.

U Udruženju su, međutim, ove godine pokrenuli aktivnosti kako bi renomirani slikari iz Ludbrega i okolice u dogledno vrijeme dobili svoje nasljednike.

-Nedavno smo završili s programom održavanja likovnih stvaraonica za mlađe članove. Kroz stvaraonice je prošlo tridesetak malih polaznika ludbreškog područja.

Jedan od ciljeva udruženja je da se privuče što više mlađih koje ćemo pratiti u njihovom radu, educirati ih o mogućnostima likovnog izražavanja i daljnjeg školovanja, a također im pomoći kod prezentiranja svojih radova. Glavni cilj rada udruženja je brinuti o mlađim članovima kako bi

Slovenski slikari izlažu Nakon slika Jurice Varge i Nade Dobaj, u Galeriji „ZB Art“ u nešto više od mjesec dana postavljena je nova izložba slika. U Ludbregu gostuju likovni umjetnici iz Slovenije, članovi Društva šaleških likovnikov Velenja. Na izložbi je zastupljeno 16 autora s dvadesetak radova u tehnici ulja na platnu, akrilik i akvarel. Autori su se opredijelili za motive krajolika, vedute, mrtvu prirodu, svijeće, ali i za apstrakciju u kombiniranoj tehnici. Ovo je prvo zajedničko gostovanje likovnih stvaraoca iz Slovenije u ludbreškoj galeriji.

Niz vrhunskih izložbi u završnici godine počeo je izložbom Petera Weisza, vrlo uglednog hrvatskoizraelskog umjetnika. Izložbe koje su postavljene proteklih mjeseci ostvarene su u organizaciji Hrvatskog svjetskog sabora kulture umjetnika, te pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i grada Ludbrega.

Umjetnik duhovnosti

se očuvala tradicija društva - istaknula je predsjednica Elvira Vidović.

Završetak godine prepun je aktivnosti. Članovi Udruženja su u „Kući Sunca“ u Globočecu zajedno s gostima iz Varaždina sudjelovali u radionici izrade božićnih ukrasa.

Suradnja s likovnom sekciju „Podravka 12“ iz Koprivnice nedavno

rezultirale organizacijom dviju izložbi. Koprivnički slikari predstavili su se na izložbi u Ludbregu, a članovi ludbreškog udruženja gostovali su u Koprivnici u povodu Dana grada.

U hotelu „Podravina“ koprivničkoj likovnoj publici predstavilo 15 ludbreških autora s 24 likovna djela različitih stilova.(Marina Hižak)

Izložba „Muškarci izlažu“ Udruga «Žene iz centra svijeta» organizirala je izložbu pod nazivom «Muškarci izlažu». Namjera udruge koja okuplja žene bila je predstaviti radove muškaraca koji se bave stvaralaštvom.

Krešimir Rak se predstavio nadrealističkim slikama na staklu, Danijel Juričan izložio je reljefe u bakru i kućne brojeve izrađene od istog materijala, dok je Robert Markovčić pokazao izrezbarenu

glavu meduze i mozaik od prirodnog materijala.

Vladimir Sačer svoju je inspiraciju pronašao u prirodi predstavivši se uporabnim predmetima posebno zanimljiv luster od čokota vinove loze.

Bile su tu i preparirane životinje Dragutina Kapuste, ali i makete starih jedrenjaka, dječje igračke i fototipije Ivana Gerića. «Žene iz centra svijeta» održale su i veliku izložbu radova svojih članica. (Biserka Kutnjak)

U Pučkom otvorenom učilištu ove jeseni održana je izložba slika sarajevskoj umjetnika fra Petra Perice Vidića, jednog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika Bosne i Hercegovine novog doba. Izložba pod nazivom „Umjetnik duhovnosti“ predstavila je dio bogatog opusa autora s 20-ak pastela inspiriranih ljepotom krajolika i prirode. Autor je priredio dosad 70-ak izložbi širom Bosne i Hercegovine, te u Zagrebu, Beču, Grazu, Parizu, Osijeku, Budimpešti, Podgorici i mnogim drugim gradovima.

Fra Petar Perica Vidić član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene, HND„Napredak“ i Akademije znanosti i umjetnosti, te predsjednik sarajevskog ogranka Matice Hrvatske.

Franjevci i “Napredak” na čiju je inicijativu Ludbreg dobio ovu izložbu nizom akcija intenzivno djeluju kako bi se u Bosni i Hercegovini ublažile posljedice ratnih stradanja hrvatskoga naroda, pa je i ludbreška izložba fra Vidića imala humanitarni karakter.

18

S PO R TS K I PR EG LE D

20. prosinca 2006.

Rukometaši ispod očekivanja Očekuje se nastavak pozitivnog niza i prijelaz u gornji dio ljestvice

Dario se potpuno posvećuje tenisu Tenis u Ludbregu nema dugu tradiciju kao neki drugi sportovi.

No, terena i igrača u Ludbregu je sve više, a raste i kvaliteta. U teniskom sportu potreban je dugotrajan rad i vrhunska razina treninga da bi se ostvario uspjeh.

Ludbrežanin Dario Posavec nedavno je uspostavio suradnju s novim trenerom. Prije dva mjeseca njegov trener postao je Saša Hirszon, bivši hrvatski Davis-cup reprezentativac.

-Počeo sam trenirati prije devet godina na teniskim terenima na «Podravini», a sa 16 godina svakodnevno u Koprivnici. Trenirao sam po 4 sata dnevno, odlazeći svakodnevno biciklom u Koprivnicu i vraćajući se nazad – govori Dario o svojim počecima.

Koji su vaši značajniji rezultati?

-Kao član TK «Prelog» prošlu sezonu igrao sam treću ligu bez poraza s tek jednim izgubljenim setom i tu su počeli vidljiviji rezultati. Ušao sam u finale na turniru Pribislavec Open i doveo sam «Prelog» prvi put u povijesti do u kvalifikacija za drugu ligu. Ove sam godine ostvario tri finala u Varaždinu, polufinale Ivanca, osminu finala u Virovitici. To su sve službeni državni turniri. Trenutačno sam 146 na teniskoj listi Hrvatske – rekao nam je Dario.

Vaši planovi s obzirom na snažnu tenisu konkurenciju?

-Saša je trenirao Karolinu Šprem, Sašu Tuksora i Željka Krajana, svi su uz njega napredovali. Cilj mi je ući u prvih deset u Hrvatskoj i progurati se u Europu. Vjerujem da ću sada pomoću tako kvalitetnog trenera i uz puno rada to i ostvariti.

Razgovarala: Marina Hižak

Rukometaši «Mljekare Bohnec» u novu su sezonu krenuli neočekiva-

no loše zabilježivši u prvih osam kola tek jednu pobjedu.

Gotovo bi se moglo reći da je start nove sezone nakon odlične prošle i borbe za prvaka do posljednjeg kola poprilično razočaravajuće.

Ipak, čini se da su nakon toga Ludbrežani konsolidirali redove te se sa tri uzastopne pobjede i jednim neriješenim ishodom polako počeli približavati sredini ljestvice Treće hrvatske rukometne lige-sjever. Tako trenutno zauzimaju 11.

mjesto od ukupno 16 ekipa. Očekuje se nastavak pozitivnog niza i prijelaz u gornji dio ljestvice gdje

je objektivno, po kvaliteti svakako, i mjesto ludbreškoj ekipi bez obzira na lošiji start. (ig)

Povratak radi novog početka -Dvorana je super i za treniranje i za igranje utakmica, atmosfera je odlična. Šteta jedino kaj nas cura nema malo više- veli Stanko

Ženski rukometni klub „Ludbreg“ nakon uspješne prošle sezone u Trećoj hrvatskoj rukometnoj ligi sjever od ove se sezone natječe u županijskoj ligi gdje se nalazi uvjerljivo na prvom mjestu sa šest pobjeda. U klubu su se na prelazak u niži rang odlučili prvenstveno zbog problema s igračkim kadrom.

Veliki broj igračica prve momčadi, naime, ima obveze na fakultetima ili na radnom mjestu, pa ne mogu

redovito trenirati i igrati utakmice, stoga je prelazak u manje zahtjevnu ligu bilo jedino rješenje. Pod vodstvom trenerice Silvije Mekote tako redovito trenira tek 6-7 igračica.

I rukometašice su više nego zadovoljne novom dvoranom.

-Dvorana je super i za treniranje i za igranje utakmica, atmosfera je odlična. Šteta jedino kaj nas cura nema malo više – potužila se Sanja Stanko, jedne od najiskusnijih u sastavu.

Nova dvorana i optimalni uvjeti za rad trebali bi označiti novi početak kluba, pa će se u dogledno vrijeme ispuniti Sanjina želja o većem broju prvotimki. Puno nade polaže se u kadetsku ekipu koja radi pod vodstvom trenera Darka Hlupića. Redovito trenira 20-ak mlađih rukometašica koje će kroz nekoliko godina stasati i svojom kvalitetom priključiti se seniorskoj ekipi. (ih)

Vrlo dobri „Grafičar“ u jakoj konkurenciji

Košarkaši ludbreški „Grafičara“ novo prvenstvo otvorili su s tri uzastopne pobjede. Prvi poraz doživjeli su u četvrtom kolu na gostovanju kod objektivno kvalitetnijeg Čakovca.

No, nakon toga uslijedile su dvije nove pobjede, a jedini pravi kiks dosadašnjeg tijeka prvenstva dogodio se u 7. kolu kada je „Grafičar“ na

svom parketu poražen od Mladosti iz Đurđevca. Usprkos tome košarkaši «Grafičara» trenutno su na visokom petom mjestu A2 lige-sjever što se mora ocijeniti uspjehom zbog doista vrlo kvalitetne lige s nizom dobrih sastava. Tako je gotovo svaka utakmica zapravo i velika borba pod obručima i nije lako nadmašiti niti jednog od suparnika.

Valja napomenuti da su se košarkaši nedavno napokon preselili u novu sportsku dvoranu. Sigurno je da će prava dvorana pripomoći uskoro boljim rezultatima, ali je iznimno važno što sada postoje uvjeti za kvalitetniji rad s mlađim uzrastima košarkaša, a razvoj ludbreške košarke tek predstoji. Veseli činjenica da je na dosadašnjim utakmicama

košarkaša u novoj dvorani redovito bilo prisutno više od 200-tinjak gledatelja u prosjeku što je neusporedivo u odnosu na ranije posjete.

Posjećenost utakmicama košarkaša, pa i rukometaša, samo potvrđuje da Ludbrežani vole i poznaju dvoranske sportove, a zasigurno će u budućnosti u novoj dvorani gledati sve više kvalitetnih sportskih priredbi. (ig)

20. prosinca 2006.

ŠNS Ludbreg

S PO R TS K I PR EG LE D

Trojac u borbi za prvaka

Jesensku mrtvu utrku za prvaka polu-sezone dobio je Podravac iz Sesveta zahvaljujući visokoj pobjedi u posljednjem kolu protiv Bukovčana. Ojačana Sloga iz Slokovca pod vodstvom perspektivnog trenera Maria Piškora osvojila je isti broj bodova kao i lider iz Sesveta, ali je postigla jedan pogodak manje, te joj je jesenski naslov izmakao za „dlaku“ unatoč tome što je tijekom jeseni najčešće bila u vodstvu. Uoči zadnjeg jesenskog kola, zapravo je najbliži jesenskom naslovu bio Zadrugar iz Hrastovskoga, ali u posljednjem jesenskom kolu u Selniku ispustio je naslov zbog promašenog kaznenog udarca u 88. minuti!

Trojac Podravac, Sloga i Zadrugar najvjerojatnije će u proljeće nastaviti borbu i među njima treba tražiti novog prvaka. Miran zimski san mogu snivati Lunjkovec, Plitvica, Drava, Podravka i Bukovčan koji su u sredini ljestvice.

Razlika između deveto plasiranog Poleta i posljednje plasiranog Radničkog svega je 6

Ojačana Sloga iz Slokovca TABLICA 1. LIGE ŠNS LUDBREG 1.

Podravac 13 9 2.

Sloga 13 9 3.

Zadrugar 13 8 4.

Lunjkovec 13 6 5.

Plitvica 13 7 6.

Drava 13 7 7.

Podravka 13 5 8.

Bukovčan 13 5 9.

Polet 13 2 10. Karlovec 13 3 11. Mladost 13 3 12. Dinamo 13 2 13. Razvitak 13 1 14. Radnički 13 1

Gora iz Globočeca

Superiorna Gora

Gora iz Globočeca jesenski je prvak Druge lige NS Ludbreg. Gorani su u deset kola osam puta pobijedili i samo dvaput odigrali neriješeno, te bez poraza uvjerljivo vode na tablici.

Gora ima značajnu prednost pred drugoplasiranom Podgorom iz Bolfana, a gotovo nedostižnu prednost ispred Bukovčana 27 i Nova-

kovca. Najbolji strijelac prošle jeseni bio je Dalibor Škvorc iz Gore sa 14 postignutih pogodaka.

Najbliži pratitelji vodećeg sigurno će strpljivo čekati kiks Gore u proljeće. No, osim naslova važno je i mjesto doprvaka odnosno drugo mjesto jer valja podsjetiti da ono vodi u kvalifikacije za popunu Prve lige, ligu NS Ludbreg.

1 1 3 5 2 1 4 4 7 3 3 4 4 4

3 3 2 2 4 5 4 4 4 7 7 7 8 8

38:18 37:18 35:13 25:19 20:18 24:18 30:30 26:30 23:23 21:28 16:27 19:37 21:38 18:36

28 28 27 23 23 22 19 19 13 12 12 10 7 7

bodova, pa su Polet, Karlovec, Mladost, Dinamo, Razvitak i Radnički kandidati za ispadanje.

Ako žele zadržati status očekuju ih potrage za pojačanjima, kao i dosta ozbiljne pripreme za proljetnu polu-sezonu od 25. ožujka 2007. godine.

Među najboljim strijelcima prošle jeseni su Mladen Vađunec iz Podravca i Antonio Martinković iz Sloge koji su postigli po 12 pogodaka, a u stopu ih prati Davor Matijašec iz Sloge s 11 pogodaka.

TABLICA 2. LIGE ŠNS LUDBREG Gora 10 8 2 0 32:13 Podgora 10 6 3 1 22:13 Bukovčan 27 10 5 3 2 31:12 Novakovec 10 6 0 4 28:21 Poljoprivrednik 10 2 3 5 23:26 Poljanec 10 1 2 7 8:24 Dinamo 01 10 1 2 7 12:39 Bednja (-6) 10 2 3 5 18:26

Poljoprivrednik, Poljanec, Dinamo 01 i Bednja tijekom proljeća pokušat će poboljšati svoj bodovni sal-

26 21 18 18 9 5 5 3

do i plasman na tablici. Proljetni dio prvenstva trebao bi započeti 1. travnja 2007. godine.

Veterani Podravine nogometni doprvaci države Nogometaši veterani ludbreške Podravine doprvaci su Hrvatske za ovu godinu.

Ludbreški veterani uspjeli su u konkurenciji 16 veteranskih momčadi iz čitave Hrvatske

nadmašiti prošlogodišnji rezultat kada su bili četvrti.

Hrvatski nogometni savez organizaciju prvenstva povjerio je Poreču. Ludbrežani su u skupini „A“ najprije pobijedili

„Jadrana“ iz Kaštel Sućurca rezultatom 5:2, a zatim su protiv „Retfale“ iz Osijeka igrali 1:1 i potom 0:0 protiv „Samobora“.

Pet osvojenih bodova bilo je dovoljno za osvajanje prvog

UKRATKO Podravina kao kamen Vrlo dobra jesen Podravine, ali ipak i lagano nezadovoljstvo jer je prvenstveni naslov prilično daleko.

Ostao je dojam da se moglo više.

Na samom početku jesenske polusezone u sklopu predkola Hrvatskog nogometnog kupa nekompletna Podravina bez ozlijeđenih Kosira i Vađunca, te Vukovića koji još nije imao pravo nastupa morala je na ogled kod trećeligaša u Lučko. Bodreni sa dvadesetak vjernih navijača, izuzetnom borbenošću i zalaganjem, te taktički pametnom igrom, Podravina je nakon 90 minuta izborila 1-1 uz prekrasan pogodak Borovića, izdržala i produžetke, a nakon jedanaesteraca slavila i po drugi put se u posljednjih pet godina našla u šesnaestini finala za Hrvatskog nogometnog kupa.

Na gradski stadion došlo je više od 1000 gledatelja na utakmicu šesnaestine finala u kojoj je Podravina ugostila «Kamen Ingrad» prvoligaša iz Velike. Uz malo više sportske sreće mogla je nakon 90 minuta izboriti i više od 1:1, a nakon produžetaka gosti su ipak otišli u osminu-finala kupa.

U prvenstvu Četvrte hrvatske nogometne lige sje-

ver skupine „zapad“ Ludbrežani su krenuli nešto lošije, što zbog nekompletnosti ekipe, što zbog umora od kupa. Na tri gostovanja u prva četiri kola, nogometaši Podravine su pobijedili u Prelogu, izgubili u Novom Selu Rok i remizirali u Čukovcu, ali su na Svetu nedjelju neočekivano poraženi kod kuće od prosječne varaždinske Slobode.

Potom je uslijedio sjajan niz od sedam pobjeda koji je prekinuo nesretni poraz u Domašincu, a u posljednjem kolu Podravina je kod kuće protiv Trnja pobjedom zaokružila sezonu.

Imponira podatak o čak 45 postignutih pogodaka što je veliki uspjeh trenera Dušana Srake i njegova poimanja otvorene igre, kao i pružanja prilike za igru većem broju mlađih igrača, ali porazi u Domašincu i Novom Selu Rok s identičnih 3:4 i repovima oko sudačkih odluka pokazuju i drugu stranu takvog sustava igre.

Na zimski odmor Podravina je otišla na mjestu, ali sa sedam bodova zaostatka za liderom prvenstva «Omladincem» iz Novog Sela Rok što će biti teško nadoknaditi u 13 proljetnih kola.

Prvo zimsko prvenstvo ŠNS Ludbreg u malom nogometu

NK Zadrugar 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

19

mjesta u skupini, a u polufinale su ušli samo pobjednici četiriju skupina.

Ludbreški majstori s 1:0 pobijedili Croatiu iz Sesveta. No, momčad načeta ozljedama nije imala snage za sam vrh, te je u finalu Hrvatski dragovoljac bio je bolji. Bio je to pomalo neočekivano veliki uspjeh kojeg su ostvarili nogometni veterani ludbreškog kraja.

Za veterane Podravine u Poreču su igrali: Mladen Henec, Miro Križanić, Franjo Jadanić, Nikola Petek, Tomislav Zvonarek, Zvonko Matijašec, Zlatko Mikulić, Vitomir Namjesnik, Velimir Špikić, Robert Horvat, Damir Borović, Antun Havaić, Zoran Benko, Ivica Dukarić, Zdravko Stunjek, Stjepan Gerić, Darko Skok, Josip Lačan i Darko Kralj, a momčad je vodio Franjo Ružić.

Nogometno središte Ludbreg bit će organizator i pokrovitelj Prvog zimskog prvenstva NS Ludbreg u malom nogometu koje počinje u utorak, 26. prosinca. Za prvenstvo je prijavljeno svih 26 klubova koji su članovi ŠNS Ludbreg, a pravo nastupa imaju isključivo registrirani igrači za pojedine klubove ludbreškog kraja.

Utakmice će se igrati blagdanima i vikendima i to u dva kruga. U prvom krugu ekipe će biti podijeljene u skupine do četiri ekipe. Po dvije prvoplasirane ekipe iz skupina, kao i dio trećeplasiranih ekipa ulaze u drugi krug koji se igra po kup-sustavu sve do finalne utakmice. Završni dan je 14. siječnja 2007.

Izvršni odbor NS Ludbreg nagradit će najbolje ekipe peharima, a njihove igrače medaljama, te proglasiti najboljeg strijelca.

Tijekom turnira svake će se večeri organizirati nagradne igre za gledatelje odnosno tombole od prodanih ulaznica čija će cijena biti 10 kuna, a organizirat će se i revijalne utakmice ženskih ekipa.

Prvo malonogometno zimsko prvenstvo za članove Nogometnog središta Ludbreg igrat će se zahvaljujući novoj sportskoj dvorani u Ludbregu. Kako će na prven-

stvu igrati isključivo igrači klubova ludbreškog kraja za očekivati je veliki interes gledatelja i dobro popunjenu tribinu novog sportskog zdanja.

Raspored utakmica u prvom krugu U utorak, 26. prosinca odigrat će se 12 utakmica, a početak prve je u 14 sati.

Drugi dan prvenstva je petak, 29. prosinca A od 18 do 22 sata odigrat će se 6 utakmica. Program u subotu 30. prosinca počinje u 14 sati, a na rasporedu je čak 12 utakmica. Prvi dan turnira u novoj godini bit će 5. siječnja kada će se od 18 do 22 sata odigrati šest utakmica.

Drugi krug počinje 6. siječnja u subotu, a od 17 do 21 sat na rasporedu će biti prve četiri utakmice osmine finala. Dan kasnije u nedjelju, 7. siječnja od 16 do 20 sati odigrat će se preostale četiri utakmice osmine finala.

U subotu, 13. siječnja od 17 sati na programu su sve četiri četvrt-finalne utakmice, kao i revijalna utakmica ženskih ekipa.

Završnog dana prvenstva, u nedjelju 14. siječnja program počinje u 15 sati.

Najprije će se odigrati obje polufinalne utakmice, zatim su na programu revijalne, pa utakmica za treće mjesto, dok će veliko finale biti na rasporedu oko 19 sati.

20

20. prosinca 2006.

40. FIZIR – Cup - natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju

Medalje, plakete i velika torta Kao znak zahvalnosti obitelji Fizir te povodom 40.-og jubilarnog Fizir-cupa, organizator se pobrinuo i za malo iznenađenje: nakon podjele medalja i plaketa na stol je iznesena torta ukrašena grbom AK «Rudolf Fizir» – Ludbreg

Na aerodromu «Lučko» u organizaciji Aerokluba «Rudolf Fizir» iz Ludbrega i suorganizatora aerokluba «Ecos» iz Zagreba održano je natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 pilota.

Natjecanje se redovito održava na jednoj od obližnjih zračnih luka, od Čakovca ili Varaždina do Zagreba, daleko od građana Ludbrega, prenosimo vam dio događanja i ozračja u Lučkom. Već 40

godina natjecanje se održava pod pokroviteljstvom grada Ludbrega.

Uz obitelj Fizir, samoj svečanosti otvaranja prisustvovali su gradonačelnik Krunoslav Kosir, članovi gradskog poglavarstva Vera Jadanić i Dražen Novosel, Ladislav Prežigalo – pročelnik Ureda za gospodarstvo grada Zagreba, Jadranka Baturić – predsjednica vijeća gradske četvrti Novi Zagreb; predsjednik aerokluba «Zagreb» dr. Bojan Biočina, prija-

Jedno od slijetanja na «nulu» tj. na svega 1 metar široku bijelu liniju

šnji učesnici natjecanja za Fizir-cup, kao i ostali posjetitelji od kojih su neki došli po prvi put organizirano autobusom iz Ludbrega.

Samo natjecanje odvijalo se u vedrom i sportskom raspoloženju pod budnim okom sudaca uz sletno polje, te još budnijim očima publike koja je svako dobro izvedeno slijetanje nagradila iskrenim aplauzom, a svaki promašaj je bio ispraćen sa jednim gromkim razočaravajućim auuuu…

Sa svečanosti otvaranja 40--og jubilarnog Fizir-cup-a

Svečanost podjela medalja i plaketa (na slici su predstavnici grada Ludbrega, predsjednici aero-klubova organizatora te članovi obitelji Fizir)

Čestitke pobjedniku…

Rezanje «jublarne» torte…

Uvjerljivo prvo mjesto i zlatnu medalju osvojio je mladi izvrsni pilot Bruno Herenčić, pa je zlato ostalo u Ludbregu. Bruno je već bio pobjednik Fizir-cup-a 2003. godine. Drugo mjesto osvojio je Želimir Trifunović, a treće mjesto i brončanu medalju Siniša Kralj.

Počasnu plaketu 40-tog jubilarnog natjecanja organizator je dodijelio Miljenku Kniewaldu u spomen na njegovog tragično preminulog oca Marijana, pobjednika prvog održanog Fizir-cupa.

Nakon svečane podjele nagrada, medalja i plaketa upriličen je domjenak za sve natjecatelje, uzvanike i posjetitelje.

Zahvale od strane organizatora upućene su obitelji Fizir koja je pomogla u pronalaženju sponzora za organizaciju domjenka. Kao znak zahvalnosti obitelji Fizir te povodom 40.-og jubilarnog Fizir-cupa, organizator se pobrinuo i za malo iznenađenje kako obitelji Fizir tako i ostalim sudionicima i gostima. Naime, nakon podjele medalja i plaketa na stol je iznesena velika torta

ukrašena grbom AK «Rudolf Fizir» – Ludbreg. Čast rezanja prve kriške torte pripala je članovima obitelji Fizir.

Na kraju svakako treba čestitati organizatorima na uspješnoj organizaciji natjecanja. Nadamo se da će se dogodine Fizir-cup «preseliti» bliže Ludbregu kako bi se moglo odazvati više domaćih gledatelja. Za svaku pohvalu je i organizacija autobusa od strane glavnog pokrovitelja koji je sve zainteresirane posjetitelje vozio iz Ludbrega u Lučko.

Dražen Brzaj - Brzi