Ln 31 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. RUJNA 2009. BROJ 31 / GODINA IV.

10. listopada

Komunalni radovi:

Uz Dan neovisnosti

Klopotec- Ludbreške jesenski braniteljske karneval u udruge Ludbregu /str. 14./

/str. 5./

Promocija Ludbrega u Europi Uređenje zone “Istok” i ulica /str. 2./

Gradnja na stadionu:

Raste novi objekt za nogometaše /str. 2./

Ludbreg - partner Olimpijade kulture

Ekološki incident:

Stradale ribe na ribnjacima /str. 4./

S P O R T

/str. 3./

Nogomet:

Podravina i Zadrugar 14. listopada u četvrt - finalu kupa ŽNS-a /str. 15./

A KT U A L N O

30. rujna 2009.

Obilazak radilišta u Ludbregu

Bolja komunalna infrastruktura Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Grad Ludbreg zajednički su investitori za projekt gradnje ulica i kanalizacije u Ludbregu prema programu integralnog razvoja lokalne zajednice koji se za ovu godinu polako privodi kraju. Prije godinu dana u ministarstvu su otvorene ponude na raspisani natječaj za izvođenje ovih radova. Poslove je dobila Bistra koja je angažirala i kooperante, tvrtke koje su preuzele dio poslova.

Gospodarska zona 'Istok' Rujan je bio u znaku opsežnih radova na izgradnji komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni 'Istok'. Tako su završeni radovi na

gradnji sustava kanalizacije i vodovoda, izgrađena je trafostanica i postavljena niskonaponska mreža, te izgrađeno i asfaltirano nešto više od jednog kilometra prometnica unutar zone i pristupnih putova kojima je zona spojena sa zaobilaznicom oko grada odnosno državnom cestom kod rotora i kod nadvožnjaka. -Bilo je više problema koji su usporili gradnju, primjerice, jedan je bio što ministarstvo nije pravovremeno plaćalo svoj dio obveza prema izvođačima. Ostala je još obveza gradnje plinske i telefonske mreže, pa nas očekuju razgovori s resornim ministarstvom da pokušamo dogovoriti model financiranja kako bi što

Pri kraju je asfaltiranje cesta i drugih površina u Gospodarskoj zoni Istok prije potpuno dovršili zonu. U zoni je 13 parcela, 11 imaju vlasnike. Dio gospodarskih objekata je završen i ljudi rade, dio se gradi, a ima i parcela gdje gradnja nije počela. Grad će inzistirati da se objekti što prije sagrade kako bi se otvorila nova radna mjesta što je, vjerujem, svima u interesu – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Petra Krešimira

Napokon završeni radovi na rekonstrukciji Ulice Petra Krešimira

Problemi s neplaćanjem obveza ministarstva, ali i manjkavosti projekta što je iziskivalo dodatne radove, znatno su usporili završetak rekonstrukcije i modernizacije Ulice Petra Krešimira. Konačno je krajem rujna obnovljen kolnik čime su radovi okončani. Prije toga, obavljeni su dopunski radovi na uređenju ze-

lenih otoka, parkirališnih mjesta i nogostupa.

Sajmišna Ugovor između ministarstva i Grada odnosio se i na gradnju sekundarne kanalizacije u Sajmišnoj ulici i ti su radovi privedeni kraju, kao i dijelu Vinogradske ulice. Ovih dana se završava s prikupljanjem sve potrebne dokumentacije neophodne za obavljanje tehničkog pregleda. U gradskoj upravi očekuju da će tehnički pregled biti obavljen tijekom listopada. Na 'zeleno svjetlo' na tehničkom pregledu s nestrpljenjem čeka 30 kućanstava, vlasnika objekata kako bi se što prije priključili na kanalizacijsku mrežu. Sajmišna time neće biti potpuno završena. -Dali smo nalog da se u projektu

naprave određene preinake, smatramo da su tamo bile nepotrebne neke stvari utvrđene projektom, pa će biti nešto jeftinije. Još treba doći i asfalt, vidjet ćemo hoće li to biti moguće napraviti još ove godine. Ako ne uspijemo na ulicu ćemo barem navoziti šljunak da je privremeno tako uredimo do iduće godine – rekao je Marijan Krobot. Projekt izgradnje komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni 'Istok', rekonstrukcija Ulice Petra Krešimira i izgradnja sekundarne kanalizacije u Sajmišnoj ulici vrijedan je 5,742.000 kuna. Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva financira s 54 posto vrijednosti radova ili 3,100.219 kuna, a Grad Ludbreg mora osigurati 46 posto investicije ili 2,640.928 kuna.

Gradnja na stadionu

Zahuktala se gradnja objekta na stadionu Podravine. Polako se vide konture budućeg doma nogometaša Podravine, vanjskih dimenzija 39,5 x 14 metara i neto-površine oko 780 kvadrata. Izvođač 'Zagorje-Tehnobeton' ozbiljno je tijekom rujna prionuo poslu i obvezama u gradnji. Sa zapadne strane podignut je zaštitni zid zbog susjednih povrtnjaka i voćnjaka, obavljeni su i drugi poslovi na betoniranju temelja. Podsjetimo, u novom sportsko-poslovnom objektu osigurat će se prostor za

sve službene osobe jednog nogometnog događaja, te s potrebnim pratećim sadržajima. Stalne i povremene posjetitelje utakmica na ludbreškom stadionu zasigurno će razveseliti tribina s 300-tinjak sjedećih mjesta. Napokon će se gledatelji moći udobno smjestiti i pratiti događanja na uvijek odlično održavanom terenu stadiona. Evo, kratke foto-kronologije dosad obavljenih radova na stadionu, snimanih uvijek s istog mjesta.

Istovremeno su se obavljali radovi 'Elektre' na zamjeni stupova rasvjete, te Hrvatskih cesta na asfaltiranju Koprivničke ulice

Uređenje Koprivničke ulice Završetak gradnje zaštitnog zida

Betonaža temelja

Početak podizanja objekta

Naziru se konture budućeg objekta

Djelatnici ‘Elektre’ Koprivnica Pogonskog ureda Ludbreg izvode radove na rekonstrukciji niskonaponske mreže odnosno javne rasvjete u Koprivničkoj ulici. -Izvršena je zamjena stupova i postavljeno je 17 pocinčanih čeličnih stupova javne rasvjete. Na stupove postavljamo nove suvremene natrijeve žarulje koje s manje snage daju bolje osvjetljenje. Dakle, radi se o budućoj uštedi u potrošnji električne energije. Projekt provodi ‘Elektra’ u suradnji s Gradom Ludbregu – rekao nam je Antun Križanić, voditelj Pogonskog ureda Ludbreg ‘Elektre’ Koprivnica. Koprivnička ulica, dakle, dobit

će novo kvalitetnije osvjetljenje i ljepši izgled. Očekuje se da će radovi biti završeni do sredine listopada. No, to nisu jedini radovi kojima će Koprivnička napokon biti uređena, biti funkcionalnija, sigurnija za promet i uz ljepši estetski izgled. Naime, krajem rujna kolnik u ulici dobio je novi fini sloj asfalta. Kako je Koprivnička dio državne ceste Varaždinske Toplice-Koprivnica radove u potpunosti financiraju Hrvatske ceste. Novom asfaltnom podlogom spojen je istočni ulaz u grad od rotora iz smjera Koprivnice do rotora na raskrižju Vinogradske, Koprivničke, Krležine i Ulice bana Jelačića.

A KT U A L N O

30. rujna 2009.

Ludbreg postao grad-partner u 'Olimpijadi kulture'

Kultura promovira Ludbreg u svijetu Autor projekta je osječki slikar Peter Weisz koji je boravio i u Ludbregu

Ludbreg je postao partner 'Olimpijade kulture' iz Osijeka. Velika manifestacija bit će održana u Osijeku 2012. godine. Ideja je da natjecanje svake tri godine okupi najbolje svjetske umjetnike koji bi se u različitim kategorijama nadmetali za medalje. To bi trebala postati najveća kulturna manifestacija u ovom dijelu Europe, ali koja bi s vremenom prerasla granice kontinenta. Ludbreg je već potpisao ugovor i bit će jedan od 15 gradova partnera osječke Olimpijade kulture. Konkretno to znači da će u naredne tri godine Grad Ludbreg za partnerstvo plaćati po 1.000 kuna mjesečno ili godišnje tek 12.000 kuna, a za uzvrat bit će domaćin kulturnim događajima na kojima će se okupljati veliki svjetski umjetnici. Naime, kao grad-partner 2012. godine 15 dana bit domaćin nekom od natjecanja Olimpijade kulture, ali će u iduće tri godine do olimpijade Ludbreg povremeno pohoditi umjetnici i priređivati programe, kao što su izložbe, koncerti, književne večeri, kazališne i druge predstave, kreativne radionice, domaći i strani umjetnici će zapravo promovirati Olimpijadu kulture. Bit će to događaji na najvišoj umjetničkoj razini, a to u grad dovodi brojne posjetitelje iz bliže i dalje okolice.

Korist za čitav grad -Ludbreg je na vrijeme shvatio značaj ovog projekta koji će, uvjereni smo, značiti veliku promociju za grad i možda imamo sreću što smo jedan od tek 15-ak gradova partnera.

Osim što ćemo biti domaćini raznim programima kulture obveza je Osijeka da sve domaće i strane subjekte uključene u projekt upozna s gradom-partnerom. Tako će se Ludbreg promovirati europskoj i svjetskoj javnosti, predstavit će svoju kulturnu baštinu i umjetnost. U iduće tri godine posjetit će nas mnogi umjetnici. Sigurno je da će kultura, turizam, ugostiteljstvo, trgovina, zapravo čitav grad od toga imati koristi – smatra

Inozemne umjetnike i fotoreportere primio je gradonačelnik Marijan Krobot

Autor projekta je slikar Peter Weisz, čest gost Ludbrega gradonačelnik Marijan Krobot.

Prvi inozemni gosti Prvi gosti već su posjetili Ludbreg u četvrtak, 24. rujna. Bio je to takozvani 'Kulturni autobus' u sklopu pripreme promidžbe gradovapartnera Olimpijade kulture. Petna-

estak umjetnika iz Europe posjetilo je i razgledalo Ludbreg. Doveo ih je poznati slikar Peter Weisz rodom iz Osijeka koji povremeno dolazi u Ludbreg gdje je i boravio kraće vrijeme, te priredio izložbu. Naime, Peter Weisz je autor projekta 'Olimpijada kulture' u Osijeku. Posebice valja naglasiti da je projekt prihvatilo Ministarstvo turizma, ima potporu više ministarstava, ali i sve više država. -Cilj ovog 'Kulturnog autobusa'

je da inozemni umjetnici iz zemalja koje podržavaju Olimpijadu kulture sudjeluju u promidžbi same manifestacija i gradova-partnera. Umjetnici, a među ovima koji su posjetili Ludbreg je više profesionalnih fotografa obvezali su se u svojim zemljama promovirati gradove partnere kroz izložbe i objavljivanje članaka. Dakle, Ludbreg je već dobio neizravne koristi od ulaska u ovaj projekt. Jako mi je drago što je Ludbreg prihvatio partner-

stvo, što je znao prepoznati značaj projekta. Uvjeren sam da će se to Ludbregu vratiti pozitivno djelujući na kulturu, kroz povećani interes za razna ulaganja, na ekonomsku i turističku situaciju, promidžbu i interes za turistički i kulturni turizam, prihod od potrošnje. Imam tu i dosta prijatelja, recimo Danko Novak je pomogao da Gradu promoviram važnost projekta. Za Ludbreg znam da može puno toga ponuditi svijetu. Ovakvih posjeta u Ludbregu će biti sve više - rekao je Peter Weisz.

Razgledavanje Ludbrega

Gosti su se upoznali s dvorcem Batthyany i djelovanjem restauratorskih radionica, a razgledali su i druge znamenitosti Ludbrega

Pripreme za rebalans ovogodišnjeg i za donošenje proračuna Grada Ludbrega za iduću godinu Upravni odjel za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i financije Grada Ludbrega i stručne službe pripremaju prijedloge plansko-financijskih dokumenata koji će se uputiti na raspravu i donošenje Gradskom vijeću Ludbrega za iduću sjednicu. -Vijećnicima će se predočiti izvješće o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, kao i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Proračun će sigurno biti nešto niži od planiranog za prvo polugodište, ali se nadam da proračunski korisnici to neće osjetiti. Naravno, o tome će odlučiti gradski vijećnici – rekao je gra-

Gosti u kapelici dvorca - o posjetu Ludbregu izvijetit će medije u svojim zemljama tekstom i fotografijama

Vijećnici o rebalansu

donačelnik Marijan Krobot. Izgleda da Ludbreg ipak nije toliko pogođen gospodarskom i sveopćom krizom kao mnoge druge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj u kojima je veliko smanjenje prihoda donijelo prave 'potrese' u funkcioniranju uprave i financiranju javnih potreba. Doduše, prihodi proračuna za šest mjeseci ove godine bit će, po svemu sudeći, niži oko 10 posto. U Upravnom odjelu ocjenjuju da je riječ tek o umjerenom padu poreza na dohodak. Naime, procjenjuju da se polovica tog postotka odnosi na manje ostvarenih prihoda zbog smanjenja stope prireza na porez koje je izglasao

još bivši saziv Gradskog vijeća sredinom prošle godine. Gradsko vijeće o predloženom rebalansu proračuna izjasnit će se na sjednici koja će vjerojatno biti održana 7. listopada.

Izrada proračuna za 2010.

I dok je prijedlog rebalansa praktički već pripremljen, stručne službe i Upravni Odjel grada za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i financije Grada Ludbrega rade na izradi prijedloga gradskog proračuna za 2010. godinu. Upravni odjeli grada pozvali su korisnike proraču-

na da iznesu svoje planove za iduću godinu, dakle, korisnici proračuna u društvenim djelatnostima, a mjesne odbore za planirane programe gradnje komunalne infrastrukture. -Napravili smo sve potrebne predradnje kako bi imali sve elemente za izradu prijedloga proračuna. Mislim da će stručne službe i naš odjel izraditi prijedlog proračuna do kraja listopada i da bi on već tijekom studenoga mogao biti upućen gradskim vijećnicima na postupak usvajanja – naglasio je Josip Horvat, pročelnik Upravnog odjela u kojem se izrađuje prijedlog proračuna.

Ludbreg su tog toplog jesenskog popodneva posjetili umjetnici iz Belgije, Slovenije, Bosne iz Hercegovine, Austrije, Makedonije, Mađarske, pa i pjesnik predložen za Nobelovu nagradu Mathis Mathisen iz Norveške, te pjesnik Enes Kišević. Goste je primio gradonačelnik Marijan Krobot, a predstavnici gradskih ustanova u kulturi upoznali su sa znamenitostima, kulturom i poviješću grada. Gosti su razgledati restauratorski centar, svetište, središnji trg s krugovima centra svijeta, župnu crkvu i Galeriju 'Centrum Mundi'.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

A KT U A L N O

30. rujna 2009.

Ribiči spriječili eko-katastrofu

Slađan kaže da sada pomoću trokolice očisti središte grada do galbeca, a poslije kreće na čišćenje ostalih ulica

Novost u čišćenju ludbreških trgova i ulica

Trokolicom brže i bolje

Mnogi su građani zamijetili kako od sredine rujna gradom u prikupljanju otpadaka s trgova i ulica kruži novo vozilo. Na nožni pogon. Stara kanta na guranje otišla je u mirovinu, a prepustila je mjesto biciklu-trokolici. Građani kažu da je stara kanta proizvodila takvu buku da im ujutro nije dala dulje spavati. -Na njoj su odišli lageri, zato je ružila kak stroj, stvarno nebrete spati kak je bila glasna. A ovo je kak limuzina ili trkači auto prema staroj – rekao nam je Slađan Mikac iz Čukovca, službeni vozač u 'Lukomu' prve ludbreške bicikltrokolice za prikupljanje otpada. Slađan nas je upoznao sa svojom trokolicom. -Ima kantu za otpad od 240 litara, tu sa strane su držači za metlu i lopatu, ispod 'guvernala' je kutija za alat, tu si pospravim kabanicu, ima svetlo i zvonca. Ima čak i ručnu. Nije teško voziti, normalno malo teže ide v breg, a malo treba pripaziti na jačem skretanju jer ima graničnike do kam morete okrenuti guvernal. Ma, već sam se privikel – kaže Slađan.

Trokolica će sigurno pomoći u boljem i bržem čišćenju gradskih površina. -Krenem ujutro sa čišćenjem od naše firme prema centru. Kraće relacije trokolicu preguram, a vozim na dulje. Prije sam čistil samo centar i trebal mi je celi dan. Sad do galbeca rešim centar, a posle čistim ostale ulice. Staru kantu praznil sam u kontejner, a trokolicu direktno u smećar – pojasnio je Slađan prednosti svog novog vozila. Direktor 'Lukoma' mr. Igor Franolić rekao nam je da je trokolica kupljena u Rijeci, talijanske je proizvodnje. -Nedavno smo je kupili i to je naša prva trokolica. Recimo, Varaždinci su za istovremeno kupili deset ovakvih. Slađanu je sad lakše raditi, a racionalno može iskoristiti radni dan. Trokolica će sigurno pomoći u bržem, a time i boljem čišćenju grada što je najvažnije – rekao je mr. Franolić. Trokolica je, naravno, zelene 'ekološke boje'. Kako je talijanske proizvodnje Slađan u šali kaže 'da je slučajno crvene farbe onda bi je nazvali ferrari'.

Novi asfalt u ulicama Dvije ulice u naselju Selnik dobile su novu asfaltnu podlogu. Sredinom rujna obavljeni su radovi na postavljanju novog asfalta u 500 metara dugoj Ulici Nikole Tesle, kao i na oko 300 metara Nazorove ulice. -Stari asfalt bil je star 15-ak godina i bil je već lako loš. Sada je puno bolje i sigurnije. Ali, moraju napraviti posel do kraja jer nisu uredili bankine – kažu nam žitelji kada smo obilazili ove ulice. U uredima gradske uprave doznajemo kako je već dogovoreno s izvođačima radova i upravo ovih dana trebali bi urediti bankine što je i njihova ugovorna obveza. Radovi na modernizaciji i asfaltiranju obje ulice realizirani su na temelju već ranije postignutog dogovora s Vijećem mjesnog odbora Selnika. Izvođač

Pomor ribe u ribnjacima

Osjetno spuštena razina vode zaustavila je dotok u sportske ribnjake uz Otok mladosti što je uzrokovalo pomor dijela ribljeg fonda. U dva ribnjaka s rukavcima koji su mali rezervati prirode puni biološke raznolikosti, razina vode se osjetno spustila, dok su rukavci uglavnom presušili. Štete na ribnjacima vidjeli smo posljednjeg petka rujna kada su se na stajaćoj niskoj vodi mogli vidjeti inače prekrasni primjerci riba. Nažalost, uginulih. ŠRD Ludbreg u cilju da spriječi daljnji pomor ribe izvelo je u petak 25. rujna radnu akciju pregradilo kanal uzvodno od mlina i vodu kroz propuste i šahtove preusmjerilo prema ribnjacima. Bile su tri akcije strojem jer je voda probila ranije podignute zemljane brane. Poduzetnik Zlatko Tuksor, ujedno i član ribičkog ludbreškog društva, strojem je nanio nove količine zemlje u kanal kako bi se tok vode usmjerio prema ribnjacima. Tom prigodom tamo smo zatekli predsjednika društva Tomu Filipa, tajnika Edu Horvata, Zvonka Šimeka koji je u društvu zadužen za održavanje šahtova, te Dražena Filipovića, voditelja ribočuvarske službe. Ribiči su uvjereni da je za spuštanje razine vode odgovorna tvrtka Bednja-MIP, da je podignuta brana na mlinu kako bi se ispustila voda u kanalu za radove na objektu mlina i ostavila kanal skoro bez vode. -Dotoka vode u ribnjake i rukavce nije bilo, pa je riba ostala na suhom ili s premalo kisika. Štete još zbrajamo. Pronašli smo oko 80 kg uginulih riba. Zna se da mi godišnje izdvajamo oko 100.000 kuna za poribljavanje, a imamo i troškove

Strojem se napravila brana i zaustavio protok prema kanalu uz mlin, te se tok vode usmjerio izravno prema ribnjacima rada strojem na gradnji brane. Treba reći da smo mi vlasnici ribljeg fonda, a Grad Ludbreg površina oko ribnjaka i Otoka mladosti. Moram reći, nažalost, da u svojih 26 godina otkada vodim društvo nisam naišao na takvo nerazumijevanje kao kod direktora mlina koji niti nas ni Grad Ludbreg nije obavijestio o svojoj namjeri – rekao je ogorčeni Tomo Filip, predsjednik ŠRD Ludbreg. U društvu ističu da bi se dogodila prava katastrofa da samostalno nisu podigli privremenu zemljanu branu iznad mlina. -Da nas je vlasnik tvrtke obavijestio o svojoj namjeri mi bismo u kratkom roku izvršili radnje kako riba i drugi životinjski svijet koji živi u ribnjacima i rukavcima ne bi došao u opasnost. Dosad nismo imali sličnih incidenata. Stradalo je oko 3.000 komada riba uglavnom šarana, štuka, amura, smuđa, od malih do velikih primjeraka koje kroz šahtove nisu mogle uploviti u veliki ribnjak. Stradala je i druga flora i fauna – rekao nam je Dražen Filipović, voditelj ribočuvarske službe društva. Kakav će biti epilog? -Razgovarat ćemo s dužnosnicima Grada, vlasnika površina Otoka mladosti. Razmotrit ćemo zajedno hoćemo ŠRD Ludbreg što poduzeti protiv krivca ovog ekološkog incidenta – poručio je Tomo Filip. Darko Skupnjak

Odbacuju krivnju Posjetili smo i tvrtku BednjaMIP. Vlasnik Ivan Međimurec u neformalnom razgovoru opovrgava navode ribiča. Tvrdi da oni nisu podigli branu i ispraznili kanal s vodom, da je voda u kanalu bila tek nešto viša prije ovog slučaja, a ne kako tvrde ribiči. Kazao je da voda u kanalu nije vlasništvo tvrtke već Hrvatskih voda i da bi ribiči tamo trebali tražiti odgovor što se dogodilo, a pretpostavlja da je problem kod kučanske brane. No, u razgovoru smo doznali da je doista nekoliko dana prije incidenta voda prodrla u objekt mlina i oštetila instalacije. Sanacija oštećenog temelja nije se mogla obaviti odmah dok se on ne osuši, kaže Međimurec, ali je sada pri kraju. Tvrdnje da ne surađuje s lokalnom sredinom odbacuje jer kaže da je dopustio prolaz kroz dvorište tvrtke do otoka kad se tamo održavaju manifestacije, a da su neodgovorni prolaznici radili štetu na njegovom objektu. Otkako se uzima zaštitar kod tih događanja i incidenti su nestali. (ds)

U Nazorove i Tesline u Selniku još treba urediti bankine radova bila je 'Niskogradnja' iz Petrijanca, a nositelj investicije i koordinator projekta 'Lukom' Ludbreg. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 140.000 kuna bez PDV-a, a zajednički je pokrivaju Grad Ludbreg koji financira 60 posto i žitelji koji sudjeluju sa 40 posto u pokrivanju troškova radova.

Ogorčeni članovi društva uvjereni su da su se incident i šteta mogli spriječiti

Na prvim ribnjacima česte slike uginulih riba koje su ostale bez dovoljno kisika

Asfaltirana staza u parku

Klara, Janja i Igor koji dolazi biciklom kažu da se svaki dan voze po lijepoj novouređenoj stazi u parku

Vijeće mjesnog odbora naselja Hrastovsko nastavlja s uređenjem javnih površina u naselju. Ovih dana uređena je i asfaltirana stazica oko parka kod društvenog doma. Vrijednost radova iznosila je gotovo 30.000 kuna, a financirali su se iz prikupljene komunalne naknade. Na novouređenoj stazi zatekli smo mališane u vožnji biciklima, romobilima, rolanju. Kako bi naselje dobilo što ljepši izgled, zahvaljujući Vijeću mjesnog odbora Hrastovsko, u proteklom raz-

doblju se dosta uložilo u uređenje javnih površina oko društvenog doma. No, u Hrastovskom imaju nove planove. -Želja nam je da ovu površinu gdje je sada koš, dakle, na prostoru nekadašnjeg starog društvenog doma, preuredimo u pravo višenamjensko igralište, primjerice, za košarku, odbojku, mali nogomet, a možda i za tenis. Naravno, to je za nas značajan izdatak, ali ćemo raditi na tome da prikupimo potrebna sredstva za tu investiciju – rekla je Ljubica Mar-

ković, predsjednica Vijeća MO Hrastovsko. Nedavno je u cilju uređenja čitave površine lijepo uređen prilaz do biste Bože Leinera, prvog komandanta Kalničkog partizanskog odreda koji je poginuo baš u Hrastovskom 1942. godine. Za ovu je namjenu izdvojeno 5.000 kuna. Već je ranije uređeno i igralište za mali nogomet, postavljen je košarkaški koš, dječje igralište s nekoliko sprava, zasađen park, osiguran prostor za parkiralište.

A KT U A L N O

30. rujna 2009.

Uz 8. listopada, Dan neovisnosti Republike Hrvatske predstavljamo:

Ludbreške braniteljske udruge Dan neovisnosti blagdan je koji se obilježava 8. listopada. Hrvatski je sabor toga dana 1991. godine donio jednoglasno odluku o raskidu svih veza s republikama i pokrajinama bivše države, da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim niti jedno tijelo, kao i bilo koji pravni akt bivše države. Podsjetimo,

istekom moratorija o provođenju odluke kojeg je zatražila Europska zajednica, zrakolov jugo-vojske bombardirao je 7. listopada Banske dvore, sjedište tadašnjeg hrvatskog predsjednika. U hrvatskoj će povijesti ostati zapisano da je zbog sigurnosti sjednica triju saborskih vijeća održana u tajnosti u podrumu

zgrade INA-e u Zagrebu. Svaki rat ostavlja za sobom posljedice. Hrvatska je u Domovinskom ratu porazila agresore i izvojevala pobjedu. Najzaslužniji za neovisnu Hrvatsku ipak su naši branitelji, a mnogo ih je položilo živote. Među njima i branitelji iz ludbreškog kraja. U povodu Dana neovisnosti predstav-

nici Grada Ludbrega, političkih stranaka i braniteljskih udruga položit će vijence uz spomenik braniteljima na gradskom groblju u Ludbregu. Nakon rata branitelji su se počeli okupljati oko udruga proizašlih iz Domovinskog rada. Danas su u Ludbregu četiri takve udruge. Kratko ih predstavljamo.

'Ludbreški branitelja Vukovara 91.' Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Otišli su, njih 20, u obranu Vukovara 11. rujna 1991. kao djelatnici MUP-a. Dvojica se Ogranak Ludbreg nisu vratila, Josip Kanižaj je poginuo, a Marijan Levak i danas nakon 18 godina nalazi se na popisu nestalih. Nakon pada grada tri mjeseca proveli su, do razmjene, u srpskom logoru Staićevo kod Zrenjanina. Danas udruga broji 18 članova. Većina članova danas je umirovljena. Ranjavanje u ratu i za vrijeme boravka u zloglasnom logoru Stajićevo ostavili su fizičke i psihičke tragove. Najavljuju da će se 3. listopada priključiti kolegama bivšim logorašima i posjeti Staićevo gdje će se postaviti spomen-ploče na mjestu logora. U udruzi nisu zadovoljni svojim sadašnjim statusom. -Situacija u našoj zemlji je općenito teška što se odražava i na naš status. Kako se ukidaju prava svim skupinama, tako je i s braniteljima. Mirovine koje primamo su smanjene, ali i dalje dobre. Najviše nam je žao što postoji otpor i negativan stav prema braniteljima koji su išli u obrambeni rat – rekao je Dražen Mezga iz udruge 'Ludbreški branitelja Vukovara 91.'. Svake godine organiziraju memorijalni turnir u znak sjećanja na poginulog branitelja

Dražen Mezga Josipa Kanižaja, a na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenoga, svake godine odlaze u Vukovar i polože vijenac u spomen na poginule kolege i prijatelje.

Udruga okuplja branitelje koji su na bojište odlazili pozivom iz registra vojnog odsjeka, te dragovoljce koji nisu imali vojnu obvezu. Velik broj, njih 480 članovi su ove udruge. Borili su se na Pakračkom bojištu, a bili su u sastavu 104. Varaždinske brigade. Udruga djeluje tako da branitelje što bolje informira o zakonskoj regulativi i, dakako, da im pomogne ako je to moguće. -Stvari koje možemo riješiti sami rješavamo, a one koje su izvan naše domene, usmjeravamo na Ured za branitelje u Varaždinu ili druga mjesta. Pozvao bih i sve ostale branitelje koji nisu članovi udruge da se slobodno uključe u našu udrugu – kaže Stjepan Nikolaus iz Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Ludbreg. Većina branitelja danas je u radnom odnosu ili se bave poljoprivredom, a dio ih koristi neka braniteljskih prava. -Povlastice za branitelje postoje, a određuju se i prema posebnim kriterijima slično kao kod ostvarivanja socijalnih povlastica - naglašava Nikolaus. Ludbreški ogranak ima aktivnu malonogometnu ekipu. U kvalifikacijama su naši

Stjepan Nikolaus osvojili prvo mjesto u županiji. Zato će ekipa sudjelovati i na državnim igrama branitelja u listopadu u Krapini. Krajem prosinca organiziraju memorijalni turnir u spomen na poginule Petrikovskog i Jendrića, a turniru se uvijek odazovu i druge braniteljske udruge.

Udruga hrvatskih dragovoljaca Hrvatski vojni invalidi domovinskog rata, Ogranak Ludbreg Domovinskog rata U članstvu ove udruge osnovane 1994. su branitelji koji su dragovoljno pristupili oružanim snagama ili formacijama bez ikakvog pojedinačnog poziva od državnih organa. Dobrovoljci su se borili za zapadnoslavonskom bojištu na položaju kod Batinjana. Danas imaju 29 članova. Od osnivanja do danas prirodnom smrću napustila su ih četiri člana, a dvojica su počinila samoubojstvo. Sedmorica su invalidi, a neki su oboljeli od PTSP-a. -Kada smo išli u rat borili smo se i željeli državu u kojoj će svaki seljak i građanin živjeti od svojeg rada. Zbog korupcije i opće situacije u zemlji, danas to nažalost nije tako. Niti branitelji nisu u povoljnom položaju. Neki dragovoljci koji su bili duže od godinu dana na ratištu, još danas nemaju riješen status umirovljenika ili invalida – rekao je Ivan Severin iz Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata, Ogranak Ludbreg. Članovi s PTSP-om su umirovljeni, zbrinuti i na redovitim kontrolama psiho-socijalne pomoći. No, upravni postupci su dugi, administracija spora, a ljudi su na rubu egzistencije. Brine ih još nešto. -Branitelji su ogorčeni suđenjem našim

Ivan Severin generalima u Haagu koji su se borili za domovinu, a nisu još riješena niti granična pitanja – istakao je Severin.

Ludbreška podružnica Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) broji 45 aktivnih članova, a više od pedeset osoba na našem području ima utvrđen status ratnog vojnog invalida. Branitelji iz ove udruge išli su na bojište kao članovi MUP-a, pozivom iz vojnog registra ili kao dobrovoljci. Većina ih je danas umirovljena. -Problema ima, a najviše se odnose na zbrinjavanje ratnih vojnih invalida koji nemaju riješena braniteljska prava koja im pripadaju. Još uvijek se nalazimo na listi čekanja za ostvarivanje nekih beneficija – naglasio je Ivica Modrić iz ludbreške HVIDRA-e. Kriza pogađa i branitelje, pa su i njihova prava umanjena. -Nema više besplatnih udžbenika za djecu, a i krizni porez smanjio je primanja što je posebno pogodilo branitelje koji imaju djecu i nezaposlene članove obitelji. Trenutno dogovaramo s Gradom Ludbregom rješavanje besplatnog parkinga na gradskim parkiralištima za naše članove – rekao je Modrić. Djeca članova ludbreške podružnice plasirala su se ove godinu na državno natjecanje u igri graničara. Udruga je uvijek na raspolaganju branite-

Ivica Modrić ljima, pomaže u oko rješavanju raznih problema, a redovito informira svoje članstvo o svim novostima i promjenama oko statusa.

Uz blagdan sv. Mihovila obilježen Dan policije Djelatnici hrvatske policije i vojske 29. rujna obilježavaju svoj dan, njihov je zaštitnik sveti Mihovil. Djelatnici Policijske postaje Ludbreg prigodno su ga obilježili u Ludbregu, a uključili su se i u program obilježavanja blagdana na razini Policijske uprave varaždinske. Predstavnici ludbreške Policijske postaje

posjetili su obitelji dvojice svojih djelatnika koji su stradali u obrani Vukovara 1991. godine. Tako su posjetili obitelj poginulog Josipa Kanižaja, kao i obitelj Marijana Levaka čije se ime i danas nalazi na popisu nestalih u obrani Vukovara. U Policijskoj postaji Ludbreg također je priređeno druženje djelatnika uz

prigodni domjenak. Ludbreški policajci priključili su se i programima koji su potkraj rujna priređeni u povodu Dana policije svetog Mihovila u Varaždinu za cijelu Policijsku upravu varaždinsku. Priređena je akcija dobrovoljnog davanja krvi djelatnika Policijske uprave varaždinske,

organiziran 'Dan otvorenih vrata', malonogometni turnir. Prigodna sveta misa služila se u varaždinskoj katedrali, položeni su i vijenci na spomen-obilježja stradalim policajcima u Domovinskom ratu na Varaždinskom groblju, a svečana akademija održana je u koncertnoj dvorani HNK Varaždin.

P R O SL A V A

30. rujna 2009.

U povodu 140 godina djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg

Vozilo koje je nedostajalo Vrlo vrijedan poklon dobio je DVD Ludbreg povodom svog 140og rođendana. Garažu vatrogasnog doma krasi suvremeno namjensko vozilo Mitsubishi čija je vrijednost oko 200.000 kuna. Vrijedan poklon je donacija Zdravka Grginiča, gospodarstvenika iz Slovenije, rodom s bukovečkog područja. U DVD-u Ludbregu iznimno su sretni zbog donacije jer ovaj tip specijaliziranog vozila jako je nedostajao. Doduše, vozilo još nije u funkciji jer je potrebna ugradnja posebne opreme. -Vozilo je namijenjeno za tehničke i druge intervencije na nepristupačnim terenima i u teškim uvjetima, za lokacije na koja ne mogu veća vozila. Idealno je za naš kraj, kada moramo intervenirati u vinogorju i to zimi, a ceste i se uski, često puta zaleđene ili pod snijegom. Ima pogon na sva četiri kotača i probija se na teško pristupačna mjesta, a može prevesti pet osoba – rekao je Nenad Cindori, predsjednik DVD-a Ludbreg. No, još treba ugraditi potrebnu opremu za gašenje i spašavanje, pa će biti potrebna znatna ulaganja. -Plan je ugraditi prijenosni sklop, to je moderna pumpa s vlastitim rezervoarom vode koja uz visoki pritisak i vrlo male količine vode ima vi-

Donator i kuma

Donator vozila Zdravko Grginič uspješni je gospodarstvenik iz Slovenije, rodom iz Malog Bukovca. Nije zaboravio naš kraj, pomagao je i Malom Bukovcu, a iznad Ludbrega kupio je vinograd. Očito dobro cijeni vatrogasce, pa je tako pomogao i ludbreškom DVD-u. Bio je pokrovitelj obilježavanja140 godina DVD-a. Tom prigodom izvršena je primopredaja vozila, a njegova supruga Marija bila je kuma novoj zastavi društva. -Zaista se iskreno zahvaljujemo gospodinu Grginiču i njegovoj supruzi. Eto, ima dobrih ljudi kakav je naš donator koji prepoznaju važnost našeg djelovanja, naš rad i spremni su pomoći – kažu u DVD-u Ludbreg.

soke učinke u djelovanju. Vozilo treba biti opremljeno pjenilom, aparatima za gašenje, spremnikom od 200 l vode, hidrauličnim škarama za tehničke intervencije, vitlom za izvlačenje. Vrijednost najnužnije opreme koju treba ugraditi je oko 100.000 kuna. Nadamo se donacijama. Pokrenut ćemo akciju na prikupljanju novca. Plan je da tije-

Zdravko Grginič predao je ključeve novog vozila zapovjedniku Vilimu Kišiću

Doveli u grad 3.000 ljudi

Vozilo za intervencije na nepristupačnim terenima kom iduće godine dovršimo ugradnju opreme kako bi vozilo što prije bilo u funkciji, to je prioritet. Zato molimo one koji imaju mogućnosti da nam pomognu da što prije opremimo vozilo – rekao je Vilim Kišić, zapovjednik DVD-a Ludbreg.

Bogat program

Marija Grginič kuma je novoj zastavi društva

Ljepotica iz 1891. Malo je skrivena od pogleda, smetaju parkirani automobili. Unatoč tomu ljepotica ispod nadstrešnice plijeni pozornost prolaznika i namjernika. Radi se o nedavno postavljenoj zaprežnoj restauriranoj šprici iz 1891. godine. Sami su obnovili vatrogasna kola, a drvo je rezbario Drago Kraus. Kola imaju bakrenu

pumpu i spremnik za vodu: -Ne znamo gdje je društvo kupilo ova kola prije 108 godina, ali se zna da su njemačke proizvodnje odnosno da su napravljena u nekoj radionici u Njemačkoj. Zanimljivo je da su još uvijek ispravna i moglo bi se njima gasiti požar – kažu u DVD-u Ludbreg.

Kola se mogu vidjeti ispred vatrogasnog doma

Ludbreški vatrogasci potrudili su se dostojno obilježiti 140. obljetnicu. Priredili su izložbu najsuvremenijih vatrogasnih vozila iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, zidove doma krasi oko 200 uramljenih priznanja, izdali su DVD o 140 godina djelovanja kojeg je sponzorirala Turistička zajednica Ludbrega. Izradili su grb društva, priredili pokaznu vježbu, a pozvali su i varaždinske husare. Obljetnice su nešto što svakako treba njegovati. No, udruga koja je najstarija u gradu osnovana 1869. godine, prvenstveno radi na spašavanju ljudi i imovine. Uz novo vozilo iz donacije, posjeduje zapovjedno vozilo, kombi za prijevoz ljudstva, navalno i kombinirano-tehničko vozilo, te auto-cisternu. Interventna postrojba u potpunosti je opremljena, a tijekom ove godine dosad je imala 22 intervencije.

Članstvo DVD Ludbreg broji 150 članova, 40-ak djece i mladeži, 60 odraslih, 30 pričuvnih, 20 veterana i podupi-

Najmlađa ludbreška ekipa na natjecanju

Zapovjednik DVD-a Vilim Kišić rajućih članova. -S mladima smo jako zadovoljni. Vježbaju sve kategorije djece i mladeži. Pomoglo je što su lani djevojke sudjelovale na državnom natjecanju u Makarskoj, to ih je motiviralo. Nedavno smo uredili prostoriju od 50-ak kvadrata, postavili stolove, TV. Služit će za potrebe društva, ali prvenstvo za mlade da se mogu utopliti nakon vježbanja sada kad dolazi hladnije vrijeme – rekla je Natalija Kišić, dozapovjednik DVD-a Ludbreg. Svi vatrogasci imaju liječnike preglede. Kompletno opremljena interventna postrojba broji 25 članova s uglavnom višim činovima, a petorica su tehničari sa završenom vatrogasnom školom. Svake zime

DVD Ludbreg u dva dana bio je domaćin i dva velika natjecanja. Grad je doista tih dana vrvio mnoštvom mladeži i odraslih u prepoznatljivim odorama. Na oba je bilo oko 2.500 učesnika. Županijska vatrogasna zajednica prvi put nam je povjerila domaćinstvo i bilo je to dosad najveće županijsko natjecanje, s 93 ekipe s oko 1.100 djece i mladeži. Na Kupu grada Ludbrega bila je 71 ekipa društava iz gotovo cijele Hrvatske. -Natjecanja smo održali kod dvorane radi veće površine nego na poligonima nego kod našeg doma. Sami smo organizirali prehranu, napitke, sanaciju terena kod dvorane. Više od 60 članova DVD-a naporno je radilo oba dana. Da, i oko 500 gostiju došlo je na proslavu, pa je ukupno u Ludbreg došlo oko 3.000 vatrogasaca iz čitave Hrvatske. Pomogli su nam Grad Ludbreg, Turistička zajednica Ludbrega i Lukom Eto, bili su i kolege iz Žrnovnice kod Splita, a sada su najavili da će jedan autobus njihovih umirovljenika pohoditi naše svetište – rekla je Natalija Kišić, dozapovjednik DVD-a Ludbreg.

na stručno osposobljavanje šalje se onaj profil koji nedostaje. Trenutačno je najveći problem s dotrajalim krovištem na zgradi vatrogasnog doma koji prokišnjava na više mjesta, pa nastaju štete. U društvu se nadaju da će u suradnji s Gradom u skorije vrijeme riješiti ovaj gorući problem. Dakako, i riješiti problem prenapučenosti parkirališta pred domom, pa vatrogasci ponekad ne mogu izvesti i uređivati vozila. A vozilom treba i hitno na intervenciju. Snimci: Foto Šimunić i Darko Skupnjak

Natalija Kišić i Nenad Cindori - vozilo očekuje ugradnja specijalne opreme

30. rujna 2009.

J ESE N

Rujan na ludbreškoj tržnici

Pred završetkom su radovi na uređenju regionalne punionice meda u Selniku

Sve za zimnicu

Tijekom rujna najčešće se priprema zimnica, pa su na tržnici u Ludbregu srijeda i subota pravo vrijeme kad se obavlja kupnja i bira najbolje povrće za spremanje zimnice. Dok neki kupci traže samo pojedine namirnice koje im još nedostaju, mnogi su kao i prošlih godina došli na tržnicu kako bi kupili sve potrebne količine povrća za pospremanje zimnice. Izdvajamo cijene najtraženijih vrsta povrća - paprika po 5 kuna za kilogram, feferoni 10 kuna, patlidžani 8 kuna i rajčica 6 kn. Osim ponude povrća bogata je ponuda i voća iz domaćih voćnjaka, a najviše je krušaka, breskvi i jabuka koje se prodaju po 5 kuna za kilogram. Također možete kupiti i prve kestene po 10 kuna za kilogram.

Zašto domaća zimnica Iako svježe i konzervirano voće i povrće možemo kupiti u trgovinama kroz cijelu godinu, ipak je u mnogim našim domovima običaj pripremanja domaće zimnice. Bez dvojbe, domaća zimnica ima više poklonika.

Pčelari uskoro dobivaju punionicu

Berba jesenskih plodova napunila je ponudu na gradskoj tržnici Više je razloga za pripremu domaće zimnice. Dijelom zbog toga što se tako čuvaju stari običaji, tradicija. No, i zbog toga što imamo povrće koje nam je dozrelo, pa ga treba pospremiti da ne propadne. A cijene na tržnici zbog velike ponude možda su upravo sada povoljnije. Još uvijek je domaća zimnica i zdravija i jeftinija, a svakako je najljepše kad je cijela obitelj uključena u pripremu zimnice. Postoji zasigurno i način pospremanja zimnice po nekom našem specijalnom receptu, koji najviše volimo jer ga pripremamo po receptu naših baka, mame. Za pripremu zimnice baš kao i kod svakog dobrog obiteljskog recepta uobičajeni su posebni rituali, tradicija i ljubav. Najčešće zimnicu pripremamo kiseljenjem koji je zapravo i najsta-

riji način čuvanja povrća. Recepata za spremanje zimnice ima tisuću, ali možda vam se svidi upravo jedan od ovih koje vam predlažemo. Pripremila: Željka Namesnik

Paprike punjene kupusom Odabrati paradajz-paprike srednje veličine i dobro očistiti. Zatim ih preliti kipućom vodom kojoj je na svaku litru dodano 2 dl tropostotnog octa. Glavice kupusa, a najbolje je koristiti crveni kupus, treba očistiti, tanko narezati, posoliti i neko vrijeme ostaviti u soli. Nakon toga kupus ocijediti i dodati mu ocat, ulje i papar i tom salatom napuniti očišćenu papriku. Punjene paprike slagati u veću staklenku i preliti kuhanim, ohlađenim octom, koji se pripremi tako da se na 2 l vode doda samo litra 10-postotnog octa i 5 dag soli.

Pčelari Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-Križevačke i Krapinsko-Zagorske županije uskoro će dobiti regionalnu punionicu meda na mjestu nedovršenog društvenog doma u Selniku. Prije dvije godine postignut je dogovor kako će istočni dio nedovršenog objekta koristiti naselje Selnik, a zapadni dio pčelari. Dakako, trebalo je napraviti i znatne građevinske preinake. Na budućoj punionici dosad su završeni radovi na dijelu za prihvat robe, laboratorij, uredski prostori i sanitarni čvor. Radove je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Godišnji kapacitet punionice bit će 1.000 tona i zasigurno će biti jedinstveni objekt takvog tipa u Hrvatskoj. -U punionici još treba urediti prostor za obradu meda i skladištenje. Daljnje uređivanje punionice izvršit će se sufinanciranjem četiriju županija, kreditnim zaduživanjem zadruge i članskim ulogom svakog pčelara sa simboličnih 15 kuna – ističe Stjepan Žganjer, upravitelj Pčelarske zadruge Api-Cro. Pčelari još uvijek prostor gdje uređuju punionicu iznajmljuju od Grada Ludbrega, ali kad se zatvori financijska konstrukcije prijeći će u vlasništvo zadruge odnosno njezinih članova. -Pčelarske udruge će tako postati kolektivni članovi zadruge i koristiti povlastice kao i redoviti zadrugari.

Stjepan Žganjer u punionici gdje se radovi provode kraju Ujedno, udruge će postati suvlasnici punionice i, razmjerno udjelu, sudjelovati u dobiti na kraju godine tako da će to biti novi izvor financiranja udruga – objašnjava Žganjer. Istupanjem na domaće i inozemno tržište zadruga planira postati čimbenik reguliranja cijene meda na hrvatskom tržištu. Sadašnja cijena meda ne pokriva troškove pčelarenja. Zbog toga opada interes za bavljenje ovom djelatnošću. Po kvaliteti naš je med vrlo cijenjen na europskom tržištu i ima prostora za organizirani izvoz. Prirodni resursi za pčelarenje u našoj županiji, kao i cijeloj zemlji omogućuju višestruko povećanje broja košnica, a time i količine ubranog meda. Ana Havaić

Sataraš za zimu

U ovo doba najviše se traži povrće za zimnicu

Sastojci: 2 kg paprika, 2,5 kg rajčica, ulje i sol. Očišćene paprike narezati na rezance, popržiti i dodati narezane rajčice. Posoliti. Miješajući pirjati da se povrće raspadne i poveže. Uliti u zagrijane staklenke. Izravnati površinu, a staklenke držati pola sata u pećnici zagrijanoj na najnižoj temperaturi. Na vrh uliti zaštitni sloj ulja i odmah zatvoriti.

Kako ćete dočekati zimu?

Anketirala: Marina Hižak

Poskupljenja i opća kriza dodatno pogoršavaju standard građana. Službeni statistički podaci pokazuju da je zbog uvođenja poreza 'za pripomoć državi' pala opća potrošnja. Udarac koji nas je zahvatio prije par mjeseci s povećanjem

Ivanka Kladić: -Povrće i voće koje nam treba manje-više uzgajamo kod kuće, pa ga ne moramo kupovati. Srećom, niti meso također ne moramo kupovati jer uzgajamo svinje. Zimnica je već spremljena - od cikle, krastavaca i paprike. Ukoliko slučajno ponestane, kupimo. Po potrebi se grijemo na plin i na drva. Imamo svoju šumu. Zato nam je lakše i ne bojimo se dočekati zimu kad su troškovi uglavnom veći.

Štefica Horvatić: -Zimnicu i drva uzimam preko udruge umirovljenika na rate, pa svaki mjesec otplaćujem prema mogućnostima. Tako mi je lakše. Imam povrće na vrtu koje nije špricano, tokom jeseni pospremam i slažem zimnicu i ajvar, važno je da je domaće. Odjeću i obuću kupujem po potrebi. Primjerice u Borovu se nađe klasičnih modela za nas starije osobe, a odjeću kupujem gdje je jeftinije.

Ograđen je i uređen prilaz sa zapadne strane doma u Selniku gdje će uskoro proraditi punionica

ANKETA

troškova života, poskupljenjem prehrambenih proizvoda i komunalnih usluga, građani teško mogu izdržati. Evo kako se s dolaskom hladnijih dana nose naši sugrađani.

Nada Kapusta: -Kao i svake godine po potrebi kupujem zimnicu. Snalazim se, sada su veliki popusti po dućanima s odjećom i obućom, pa se dosta toga može naći po povoljnijim cijenama. I veći trgovački centri snize cijene prehrambenim artiklima pa se da uštedjeti. Nažalost, najavljuju nam poskupljenje plina, možda i struje, pa ispada da ono što se uštedi na popustima, dođe na isto jer su režije skuplje.

Ljerka Drahnik: -Doma imam veliki vrt, pa povrće iskoristim za pripremanje zimnice. Obavezno svake godine spremam turšiju – cvjetaču, slatke feferone, krastavce, papriku. Grijemo se na drva, to je jeftinije nego na plin. Morali bumo kupiti pajceka, a imamo svoju sušaru tak da ćemo sve meso pripremiti za zimu. Umijesili bumo i prgice. Ma, snalazimo se tu u našem kraju i nekak bude.

Tomo Kapusta: -Umirovljenik sam i redovito dolazim u prostorije udruge umirovljenika jer preko nje kupujem neke prehrambene proizvode. Nešto je povoljnije nego u dućanu, a mogu platiti na više rata i to mi odgovara. Nekako vam je onda lakše mirovinu rastegnuti do kraja mjeseca. Upravo sam kupio drva. Troškovi života su zaista previsoki, pogotovo prehrana i čekovi za režije, plin sada kada dolazi zima.

D A N I L U D B R E Š KE S V ETE N E D J EL J E

Euharistijsko slavlje na Svetu nedjelju Gotovo tjedan dana uoči Svete nedjelje u Ludbregu se održavaju brojni vjerski obredi, svete mise. Nedjelju prije i ove je godine održano hodočašće djelatnika župnih Caritasa, bolesnika i molitvenih skupina, te hodočasnička sveta misa. Potom su tijekom tjedna održana hodočašća vjeroučenika ludbreške škole, zatim djelatnika policije i vojske, te susjednih župa. Na svetu subotu hodočastile su župe zagrebačke, riječke i đakovačko-osječke metropolije, te zadarske nadbiskupije. Za vjernike ludbreške župe posebno je važno misno slavlje u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany gdje se prije gotovo 600 godina dogodilo čudo ukazanja krvi Kristove. I ovoga puta kapelica je bila premala da mnoštvo vjernika, pa su mnogi misi nazočili izvana pred zidinama dvorca. Središnje euharistijsko slavlje na prostoru svetišta Predragocjene krvi Isusove, dakako, i ovoga je puta okupilo desetke tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske, a kako je u pozdravnom govoru okupljenom mnoštvu rekao župnik i čuvar svetišta prečasni Josip Đurkan, na misnom slavlju bili su i vjernici iz Slovenije i Mađarske. Biskup domaćin mons. Josip Mrzljak, spomenuo je kako je ova Sveta nedjelja posebna jer se održava u svećeničkoj godini.

Uglednici Misnom slavlju nazočili su mnogobrojni uglednici – potpredsjednik i izaslanik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak, saborski zastupnici, dužnosnici Varaždinske županije i Grada Ludbrega, ali i predstavnici županija i gradova sjeverozapadne Hrvatske. Pokrovitelj manife-

30. rujna 2009.

'Krajnje je vrijeme za duhovnu, vje

Mnoštvo hodočasnika stiglo je u Ludbreg iz gotovo svih krajeva Hrvatske te iz Slovenije i Mađarske

Svečanu hodočasničku misu na svetištu predvodio je mons. Ivan Devčić, metropolit i riječki nadbiskup stacije i velikog euharistijskog slavlja bio je Hrvatski sabor koji je na svetištu 1994. godine dao sagraditi kapelicu prema svom zavjetu iz 1739. godine. -Vjernici su s najplemenitijim poticajima stoljećima dolazili u Ludbreg, iz ljubavi i nade u bolju budućnost. Kroz povijest je uloga naše Crkve bila nemjerljiva za očuvanje identiteta hrvatskog naroda, a sada brine o podizanju njegovih duhov-

nih i moralnih vrijednosti – kratko je poručio Ivan Jarnjak.

Za svekoliku obnovu Prvi put je središnje euharistijsko slavlje na Svetu nedjelju predvodio metropolit i riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić. U svojoj propovijedi rekao je kako je sada prilika da obnovimo zavjet Bogu. -Ponekad okrećemo glavu od Boga, ne ispunjavamo obećanja koja

Dani ludbreške Svete nedjelje

Državna tajnica Tajana Kesić-Šapić sajam je razgledala u društvu predstavnika Grada Marijana Krobota, Božidara Hajsoka i Franje Besera

Ludbreški obrtnik Ivica Pokos upoznao je goste o proizvodnom programu umjetničke bravarije svoje radionice

mu dajemo. Zabrinjava lakomislenost o vjeri, brine što mladi rijetko ili ne dolaze u crkvu, a odrasli blagdanom i nedjeljom često idu u kupovinu. A u nedjelju bi se trebali svi zajedno naći na euharistiji. Krajnje je vrijeme za duhovnu, vjerničku, moralnu obnovu. Krv je simbol života, a Isus je prolio svoju krv za nas, nadam se da ne bude uzalud. Svi u društvu moraju brinuti za druge – vlast za svoj narod, gospodarstveni-

ci za svoje radnike, obitelji za svoje naraštaje – naglasio je mons. Ivan Devčić. Euharistijsko slavlje na Svetu nedjelju riječki je nadbiskup predvodio uz suslavlje domaćeg biskupa mons. Josipa Mrzljaka i drugih svećenika. Na misi su pjevao četveroglasni Župni zbor ludbreške župe. Ludbreg je na svetu nedjelju doista bio 'Hrvatska u malom'. Snimio: Miroslav Novak

'Ludbreški sajam'

Dani ludbreške Svete nedjelje su iza nas. Na desetke tisuća hodočasnika, ali i drugih namjernika krajem kolovoza i početkom rujna posjetili su Ludbreg. Osim vjerskih obreda u organizaciji Župe Ludbreg, održano je niz programa u organizaciji Turističke zajednice Ludbrega, Grada i gradskih udruga koji su uvijek privukli nečiju pozornost i interes. Posljednjih nekoliko godina četvrtak uoči nedjelje središnji dan svjetovnih programa. Najviše pozornosti uvijek privlači 'Ludbreški sajam'. Ovogodišnji je okupio čak 80-ak izlagača. Na dan otvaranja posjetili su ga Tajana Kesić-Šapić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, zatim Tihana Kraljić, ravnateljica Uprave za malo poduzetništvo i Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu, te Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore pri resornom ministarstvu. S gostima iz Zagreba sajam su razgleda-

li gradski dužnosnici i uglednici, kao i predstavnici Varaždinske županije.

Udruge Posebna atrakcija sajma bile ludbreške udruge. Žene iz centra svijeta predstavile su svoje djelovanje na očuvanju kulturne baštine u 'bakinoj hiži', kao i udruga 'Život'. Pčelarsko društvo Ludbreg, velike i duge tradicije, predstavilo je svoju proizvodnju meda i proizvoda od meda. Udruga vinogradara javnosti je otvorila vrata 'Trsekovog podruma'. Zapaženi su bili i štandovi nekih udruga s područja Varaždinske županije. Na ostalom izložbenom dijelu sajma zapazili smo nekoliko zanimljivih izlagača s vlastitom proizvodnjom - bravarskom, obućarskom, proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, pa i sustava za primjenu obnovljivih izvora energije. Zadovoljstvo je što su izlagači proizvodnih djelatnosti u pravilu bili s područja ludbreške

Novootvoreni “Trsekov podrum” razgledao je velik broj gostiju i zainteresiranih posjetitelja sajma i dobrih vina

regije. Šteta je zapravo što s drugih područja dolaze uglavnom trgovačke radnje ili bolje rečeno izlagači neproizvodnih djelatnosti. Zasigurno bi sajam dobio na još većoj kvaliteti kada bi se povećao broj 'proizvodnih' izlagača koji bi još više zainteresirali posjetitelje. Nažalost, bilo je i neozbiljnih jer nije lijepa slika kada su pojedini štandovi usred trga na dan otvaranja prazni.

Popratni sadržaji U sklopu sajma priređena je i atraktivna modna revija. Posjetitelji su zaista mogli uživati. Na crvenom tepihu lijepe manekenke su nosile odjeću butika 'Una' iz Martijanca i ženske torbice 'Galka' iz Malog Bukovca. Šteta što je izostala najavljena gastronomska izložba koja je uvijek atraktivni program u sklopu sajma. Dan bogat događajima začinio je koncert odličnog 'Prljavog kazališta'. Šator i okoliš oko hotela 'Raj' bio je pun poklonika popularnih rokera. Koncert je bio poklon Grada Ludbrega građanima i posjetiteljima, dakle, bio je to besplatan koncert. Zato smo bili zatečeni što zaštitari 'Prljavog kazališta' nisu dopustili našim fotoreporterima obavljanje svoje zadaće. Zato čitatelji ostaju bez atraktivnih fotografija s koncerta.

30. rujna 2009.

erničku, moralnu obnovu'

Misnom slavlju nazočili su uglednici iz državnih i županijskih institucija, te predstavnici Ludbrega i drugi uglednici

Misno slavlje - lijeva mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, mons. Ivan Devčić, riječki nadbiskup, mons. Vjekoslav Huzjak, glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i prečasni Josip Đurkan, župnik domaćin Župni zbor župe Presvetog Trojstva pratio je misna slavlja Misnom slavlju nazočili su uglednici iz državnih i županijskih institucija, te predstavnici Ludbrega

U ime pokrovitelja hodočasnicima se obratio Ivan Jarnjak, potpredsjednik Hrvatskoga sabora

Ludbreško svetište krvi Kristove hodočastili su pripadnici hrvatske policije i vojske

U četvrtak uoči Svete nedjelje velik broj vjernika bio je na svetoj misi u kapelici dvorca gdje se dogodilo čudo ukazana krvi Kristove

Humanisti za hodočasnike

Podsjećanje na prošla vremena Prekrasni modeli i manekene bili su atrakcija sajma

Mato Topić, predsjednik Hrv. obrtničke komore na štandu o Kod Bakine hiže ‘Žena iz centra svijeta’ i Pčelarskog obnovljivim izvorima energije društva Ludbreg uvijek je bilo najživlje

Volonteri Crvenog križa imali su na svetištu puno posla u pružanju pomoći hodočasnicima (snimio: Miro Novak) Mnogobrojni volonteri Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg uz pomoć zdravstvenih djelatnika, također volontera, samozatajno već godinama daju izniman doprinos u zbrinjavanju hodočasnika koji često zbog dužine puta, umora, nedostatka tekućine i drugih razloga zatrebaju medicinsku pomoć. Primjerice, iako ovoga puta nisu bile velike vrućine u završna dva dana vjerskih obreda na svetištu pomoć je zatražilo 45 osoba. U subotu su dežurali dr. Željko Šalig i dr. Maja Žiža, te 90 volontera iz mjesnih društava Martijanec, Vrbanovec, Sudovčina, Selnik, Obrankovec, slokovec, Struga, Karlovec, Bolfan, Veliki Bukovec,

Poljanec i Sigetec, te ekipa prve pomoći OŠ Ludbreg s mentorom Tihomirom Horvatom. U nedjelju su dežurali dr. Sandra Golubić i med. sestra Slađana Cestar iz Društva Crvenog križa Varaždinske županije. Dakako,i volonteri iz mjesnih društava Hrastovsko, Kapela, Čukovec, Hrastovljan, Sigetec, Dubovica, Slanje, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Globočec, Slokovec, Vinogradi Ludbreški, kao i ekipa prve pomoći iz ludbreške škole. Uz njih bilo je još 40-ak aktivista-volontera koji su pomogli u podizanju šatora Crvenog križa iza zavjetne kapelice, te podjeli obroka starim i bolesnim osobama nakon misnog slavlja 30. kolovoza.

S A S V I H ST R A N A

30. rujna 2009.

Izbori za Hrvatsku poljoprivrednu komoru

Prijedlozi kandidata do 9. listopada

Počinju prvi izbori za novoosnovanu Hrvatsku poljoprivrednu komoru koji će se odvijati od 2. do 27. studenoga. Nakon što je na snagu stupio Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pred vratima je njezino konstituiranje. Kao što je poznato, članovi komore su sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik. Cilj osnivanja Komore je uključivanje glavnih nositelja poljoprivredne proizvodnje, prije svega obiteljskih gospodarstava, u jednu instituciju koja bi zastupala njihove stručne interese i koja će biti važan čimbenik u kreiranju mjera države u poljoprivredi. Istovremeno ona bi morala ojačati poduzetništvo u

poljoprivredi, radi konkurentnosti proizvođača i njihovih proizvoda na otvorenom tržištu, te osigurati primjereni životni standard poljodjelcima na ruralnim područjima. Dosad su poljodjelci bili raštrkani po raznim poljoprivrednim strukovnim udrugama što je utjecalo na njihovo zajedništvo. Također će se baviti, između ostalog, i predlaganjem rješenja za unapređenje poljoprivrede i ruralni razvitak. Članovi Komore obvezno su obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. U Skupštinu će se na mandat od četiri godine birati najviše 131 član iz 21 izborne jedinice određene po po-

Poljoprivrednici očekuju veliku pomoć od novoosnovane poljoprivredne komore dručjima županija i Grada Zagreba, i to predstavnici dvije izborne skupine - obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i ostalih subjekata upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Sjedište komore bit će u Zagrebu, a sredstva za rad osigurat će se iz državnog proračuna za obavljanje poslova javne ovlasti, zatim iz članarina, kao i sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti te izvanrednih prihoda.

Pravila za izbor

Za članstvo u budućoj skupštini HPK bit će, kako doznajemo, kandidata i s ludbreškog područja

Posljednje akcije u listopadu Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg privodi kraju ovogodišnji program akcija na prikupljanju krvi od dobrovoljnih darivatelja ludbreškog kraja. Tijekom rujna organizirane su dvije vrlo uspješne akcije kojima se odazvalo više od 200 darivatelja, a prikupljeno je 186 doza. U akciji za darivatelje zaposlene u tvrtkama Gospodarske zone Istok prikupljeno je ukupno 90 doza, a u drugoj akciji za darivatelje naselja Ludbreg i manjih gradskih tvrtki, ustanova i ureda novih 96 doza krvi. U petnaestak ovogodišnjih akcija na širem ludbreškom području u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa i uz pomoć mjesnih društava prikupljeno je već 1.415 doza krvi za potrebe Opće bolnice Varaždin. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg posljednje dvije ovogodišnje akcije organizirat će tijekom listopada. Najprije će u utorak 6. listopada akcija biti organizirana za darivatelje zaposlene u ludbreškoj Gospodarskoj zoni Zapad, a 20. listopada također održat će se akcija za darivatelje iz svih prigradskih naselja, a održat će se u prostorijama društva u Vinogradskoj ulici kod Doma zdravlja Ludbreg. Listopad je mjesec u kojem se obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, točnije 25. listopada. Gradski odbor Crvenog križa Ludbreg donio je odluku da se svečani prijam za mnogostruke darivatelje krvi održati 23. listopada u Ludbregu.

Stranački izbori

Iz svake izborne jedinice birat će se određen broj članova proporcionalan broju članova Komore u toj izbornoj jedinici. Za članove Skupštine mogu biti birani punoljetni nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, vlasnici obrta

i pravne osobe koje su upisane u Upisnik OPG-a. Za pravovaljanu kandidaturu potrebno je prikupiti najmanje 33 potpisa članova Komore upisanih u izbornoj jedinici. Prijedlozi kandidatura zaprimaju se do 9. listopada 2009. u Pisarnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Izbori počinju 2. studenog i traju do 27. studenog 2009. godine. Povjerenstvo za provođenje izbora glasačke će listiće dostaviti poštom svim članovima Komore upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, nakon objave lista kandidata 19. listopada, a najkasnije do 2. studenog, isključivo na adresu navedenu u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. Popunjeni glasački listići moraju se dostaviti Povjeren-

stvu poštom do 27. studenoga. Više informacija može se doznati na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr, HZPSS-a www.hzpss.hr ili Hrvatske poljoprivredne agencije www.hpa.hr ili u najbližim uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Nadamo se da će OPG s područja Ludbrega kandidirati svojeg predstavnika u buduću skupštinu. Sve informacije poljodjelci mogu dobiti u uredima Hrvatskog zavoda poljoprivredne savjetodavne službe u Ludbregu kod mr. sc. Zvonimira Jantola, Matije Gupca 6, telefon 810-454 i mag.ing.agr. Valerije Pokos Nemec, Frankopanska 4, telefon 810-071.

Novi čelnici Vincetić (SDP) i Jadanić (HNS)

Dvije snažne ludbreške političke opcije dobile su nove čelnike. Riječ je o strankama koje imaju snažan utjecaj na razvoj grada u ovom desetljeću. Naime, obje su stranke u tom razdoblju Ludbregu dale gradonačelnika, a lista SDP-a je, primjerice, na svim trima lokalnim izborima u ovom desetljeću osvojila najviše glasova birača, žitelja Grada Ludbrega. Ivan Vincetić iz Ludbrega je novi

čelnik Gradske organizacije SDP-a grada Ludbrega koji će voditi stranku u naredne četiri godine. Vincetić je diplomirani ekonomist, rukovoditelj Odjela za financijske poslove u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Područnom uredu Varaždin, dosad je bio član Glavnog odbora SDP-a Ludbreg, a na mjestu čelnika stranke zamijenio je dugogodišnjeg predsjednika Marijana Kro-

bota, aktualnog gradonačelnika koji se nije kandidirao. Izbori za predsjednika održani su sredinom rujna, a krajem jeseni SDP-ovci su na svojoj konvenciji izabrali ostale članove Predsjedništva i Gradskog odbora. Istoga dana kada je SDP birao prvog čovjeka stranke, izbori su održani i u Hrvatskoj narodnoj stranci podružnici Ludbreg čiji su članovi povjerenje dali Veri Jadanić. Zanimljivo

je da je i dosadašnji dugogodišnji čelnik HNS-a Božidar Hajsok, aktualni zamjenik gradonačelnika, također prepustio svoje mjesto stranačkim kolegama, te se nije kandidirao na ovom stranačkim izborima. Vera Jadanić živi u Sigecu, ekonomistica je i privatna poduzetnica, vlasnica računovodstveno-knjigovodstvenog servisa. Dugogodišnja je vijećnica HNS-a u Gradskom vijeću Ludbrega.

Komemoracija za Antuna Blažića Šimuna

Sredinom rujna, točnije 13. rujna, navršilo se 66 godina od pogibije narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna iz Globočeca. Antun Blažić Šimun bio je pripadnik antifašističkog pokreta, rođen u Globočecu, bio je vijećnik ZAVNOH-a s ludbreškog područja, a 1951. proglašen je narodnim herojem. Poginuo je 1943. godine u 27. godini života kod Maruševca. Tim je povodom 13. rujna u Globočecu održana prigodna komemoracija kojoj su bile nazočne Šimunove sestre Jelena, Katarina i Marija, ostali članovi obitelji, mještani Globočeca, članovi Udruge antifašista, gradonačelnik Marijan Krobot. Franjo Novak je sve upoznao s po-

vijesnim prilikama tijekom Drugog svjetskog rata i značenjem mladog Šimuna, a položeno je cvijeće i na Šimunovo posljednje počivalište na ludbreškom groblju. Skupom se željelo prisjetiti na Šimunovu ulogu, jednog od prvih partizana i pokretača otpora NOB-a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Šimunu u čast podignut je spomenik kod društvenog doma u Globočecu, autora Vjekoslava Rukljača. No, kako je poznato bista je nedavno ukradena, pa su antifašisti zatražili njenu obnovu, kao i imenovanje ulice u Ludbregu imenom narodnog heroja. -Kod imenovanja novih ulica ne vidim prepreku da neka ulica nosi

Jelka, Kata i Marija uz sliku brata Antuna, narodnog heroja ime našeg narednog heroja. Obećavam pomoć i dajem potporu obnovi spomenika – rekao je gradonačelnik Krobot. Predsjedništvo Udruge antifaši-

sta odlučilo je formirati uredništvo za izdavanje zbornika o NOB-u ludbreškog kraja. Pozivaju se svi povjesničari i zainteresirani ljudi da se uključe u rad. (mh)

PRIGODNO

30. rujna 2009.

Eva Dulikravić, učiteljica u mirovini

Ponosna na četiri desetljeća rada u školi Obiteljska sklonost prema likovnom izražavanju, ali i ljubav prema prosvjeti bila je zasigurno važna u izboru zanimanja mnogim generacijama vrlo drage učiteljice Eve Dulikravić. Posjetili smo je povodom Svjetskog dana učitelja i rado je s nama podijelila sjećanja na vlastito školovanje i rad u prosvjeti. Učiteljsku školu upisala je neposredno poslije 2. Svjetskog rata. -Učitelja tada nije bilo dovoljno, a u školama je bio opširan program osposobljavanja za zvanje prosvjetnog radnika. Radni dan bio nam je potpuno ispunjen. Ujutro šest do sedam sati nastave, a poslijepodne obrazovne aktivnosti. Imali smo zborno pjevanje, obavezno učenje sviranja klavira i harmonike, vježbanje igrokaza, izrada i opremanje likovnih i literarnih panoa i još mnogo toga. Sve to da budemo promicatelji i nositelji kulture u mjestu službovanja i uključeni u društveni život u sredini u kojoj smo živjeli – prisjetila se Eva. U prosvjeti je počela raditi 1950. i radila sve do 1990. godine, dakle, četiri desetljeća rada s djecom i mladima. -Uvjeti su nekada bili vrlo teški, pamtim naporno pješačenje jer osim vlakova i kojeg bicikla nije bilo drugih vozila. Škole su bile stare zgrade opremljene lošim namještajem, pećima na drva i ugljen. Puno

Eva je i u mirovini aktivna, dio radova krase zidove sobe

Svestrana umjetnica

Eva Dulikravić najveći broj godina radnog vijeka provela je u ludbreškoj školi puta radili smo u zadimljenim prostorijama, uz petrolejke – prisjetila se naša sugovornica.

Probe u stanu Učiteljica Eva kaže da se radilo od jutra do navečer. Vježbali su zborovi, pripremali se igrokazi, nastupi folklora. -Probe su često bile i u stanu nas prosvjetnih radnika. Aktivnosti izvan redovne nastave nisu bile posebno honorirane i zaista smo bili slabo stimulirani. No, bili smo zadovoljni, bili smo pedagozi i psiholozi, ali prije svega oni koji obrazuju. I morali smo vlastitim primjerom pozitivno djelovati u sredini. S vremenom se ukazala potreba za razvojem školstva. Obavezno četverogodišnje obrazovanje postalo je šestogodišnje, pa sedmogodišnje i konačno osmogodišnje. Imala sam sreću raditi u većim školama, ali učionice su bile na više mjesta. Učenika je bilo sve više, stare školske zgrade nisu više bile primjerene

potrebama brzog razvoja školstva – kaže Eva. Nekada je u školama bilo nedovoljno stručnog kadra za rad u višim razredima. Iz tog razloga šezdesetih godina je naša sugovornica upisala VPŠ u Zagrebu. Stariji se vjerojatno još sjećaju i predmeta 'Domaćinstvo', mnogima je on dao smjernice o pravilnoj prehrani, skladnom odijevanju, stanovanju i drugo.

Važno usavršavanje -Nakon dvije godine diplomirala sam na katedri za likovni odgoj koji sam predavala do umirovljenja. Osim toga, opet zbog potreba stručnog rada upisala sam Pedagošku akademiju u Zagrebu na katedri domaćinstvo. U roku sam diplomirala, te stručno predavala likovni odgoj i domaćinstvo. Žao mi je što je ukinut taj predmet mada postoje naznake da bi se opet vratio u školu. Zaista bi to bilo dobro jer se uče mnoge potrebne i praktične stvari za život – kaže

gospođa Eva.

Najljepše godine Kroz radni vijek radila je u više škola, ali uvjerljivo najduže u ludbreškoj gdje joj je bilo, kaže, najljepše. -Tu sam radila u jednoj smjeni, radovala se slobodnim subotama, učionicama sa centralnim grijanjem bez dima i starog namještaja, tekućoj vodi, ispravnoj rasvjeti, korištenju raznih nastavnih pomagala. Imala sam svoj kabinet. Bolji su se uvjeti odrazili i na veće uspjehe u odgoju i obrazovanju. Bila sam jako motivirana, kreacije su navirale, a rezultati bili vrlo zapaženi. Moji učenici sudjelovali su na likovnim izložbama u regiji, a i na republičkoj razini. Naravno, dobivali su i priznanja. U suradnji s kolegama imali smo visoke kriterije vrednovanja rada i zalaganja, a to se odražavalo kod školovanja naših učenika i u srednjim školama, pa i dalje. Interijere smo opremali likovnim radovima, bilo je ugodno za oko ući u takvu ško-

Kao i mnogi prosvjetni radnici u svakom mjestu gdje su radili, i ona je vodila razne društvene aktivnosti, dala je doprinos u svom području. Dugogodišnja je članica likovnih udruženja u Ludbregu i Varaždinu, svojim radovima sudjelovala je na mnogim izložbama. Sklona je slikanju u akvarelu i grafici. Izrađuje i slike od osušenih biljaka. I danas radi različite ručne radove, a mnogi bivši učenici sigurno će se sjetiti kako ih je nesebično učila izradi makramea, tapiserija i drugih ručnih radova. Neke od radova svojih učenika čuva i danas kao posebnu vrijednost. Članica je i Foruma žena iz Ludbrega, te je baš kao i nekada uključena u društveni rad, te izrađuje predmete koji se prodaju u humanitarne svrhe.

lu. A učenici čiji su radovi bili izloženi u hodnicima bili su ponosni, njima je to bio poticaj za dalji rad. Moram pohvaliti generacije učenika koje su mi zdušno pomagale pri uređenju škole, postavljanju izložbi u školi i izvan nje, brinule se za izgled škole kroz likovne radove, hortikulture i još mnogo toga na satovima slobodnih aktivnosti koje sam vodila dva sata tjedno. Bilo je mnogo nadarenih učenika, a ponosna sam na one koji su postali akademski slikari, likovni pedagozi, članovi likovnih udruženja – naglasila je Eva. Na kraju je poručila: -Ponosna sam što sam jedna od onih koja je ugradila sebe i svoju mladost u boljitak našeg školstva, krčeći težak put da bi današnje generacije na dobrim temeljima stvarale novu školu. Želim posebno naglasiti da se u školi uvijek mora znati i imati na umu tko obrazuje i odgaja, a tko prima odgoj i obrazovanje. Samo ćemo tako očuvati svoju slobodu, jezik i sve vrijednosti koje imamo.Željka Namesnik

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba kod Đure i Ruže Kovač u Sigecu

'Ne moramo misliti na vuru'

Prije deset godina Ujedinjeni narodi su 1. listopada proglasili Međunarodnim danom starijih osoba kako bi se životne sredine prilagodile potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi. Nekako u isto vrijeme kada je proglašen Međunarodni dan starijih osoba, Đuro i Ruža Kovač iz Sigeca stekli su uvjete i pridružili se onima koji su nakon radnog vijeka otišli u mirovinu. Već deset godina uživaju u zasluženim blagodatima umirovljenja. Čitav radni vijek proveli su u nekadašnjem ludbreškom gospodarskom gigantu, Tvornici obuće 'Budućnost'. Žive u obiteljskoj kući s brojnom obitelji. -Dobro nam je u penziji, ne moramo stalno misliti na vuru, živimo puno mirnije. Hranimo kravice, svinje, višak prodamo. Imamo veliko polje i vinograd. Baš sad je oko svega najviše posla – rekla je Ruža.

S njima još žive djeca, te baka Barica koja ima 80 i djed Antun star 85 godina. Baka Barica uglavnom stalno ostane kod kuće i zadužena je za kuhanje, dok ostali ukućani, kao Đuro i Ruža, rade na poslovima u polju i na gospodarstvu. No, Ruža i Đuro uvijek nađu vremena i vrlo često odlaze u Ludbreg u prostorije Udruge umirovljenika. Kažu da tamo uvijek imaju nešto za obaviti, ali da se jako vole i zabaviti s ostalim 'vršnjacima'. -Jedva čekamo ta druženja, ali i izlete. S udrugom smo bili na moru, a nedavno na izletu u Svetoj Jani. Na svim našim druženjima puno pričamo o tome kak provodimo dane, ali i zapjevamo, pričaju se vicevi. Tak da se zaista svi dobro i lijepo opustimo i proveselimo – kažu Ruža i Đuro. Đuro i Ruža, kao i ostali članovi ludbreške udruge Međunarodni

Učlanite se

Udruga umirovljenika regije Ludbreg broji oko tisuću članova. U prostorijama udruge redovito se okuplja 80-ak umirovljenika koji srijedom i petkom od 9–12 sati provode vrijeme u ugodnom druženju, šahu, kartanju, razmjenom informacija, razgovorima, ali često i pjesmom. -Posebno brinemo o našim socijalno ugroženim članovima. Članstvu pomažemo pri nabavi zimnice, ogrjeva, dakle u nabavi drva i ugljena. Redovita aktivnost nam je organizacija izleta i raznih programa, stariji to vole i uvijek je velik interes. Pozivamo da nam se pridruže i učlane oni koji dosad nisu bili naši članovi – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika Ludbreg.

Baka Barica, Ruža i Đuro uživaju u mirovini dan starijih osoba prigodno će obilježiti nešto kasnije, u subotu, 17. listopada u 17 sati. Tom će prigodom biti održana svečanost u kino-dvorani ludbreškog učilišta koncertom za umirovljenike i sve starije osobe.

Nastupit će recitatorska skupina koja djeluje unutar udruge, KUD „Anka Ošpuh“, a mališani iz dječjeg vrtića „Radost“ uljepšat će program s nekoliko recitacija. Marina Hižak

TU OKO NAS

30. rujna 2009.

Gradski dječji vrtić 'Radost' Ludbreg

Dobra ponuda programa

Gradski dječji vrtić 'Radost' u novu pedagošku godinu upisao je 130 djece u primarne programe. Upisana je većina djece s liste čekanja, a roditelji koji nisu upisali djecu na listu čekanja mogu to učiniti i dalje za slijedeću godinu ili pričekati ukoliko se oslobodi prazno mjesto. Mališani su raspoređeni u skupine kako bi bili sa vršnjacima s kojima su emocionalno, socijalno i intelektualno bliski. I za najmlađe vrijedi da je svaki početak težak, pa tako i polazak u vrtić koji za neke može u početku stvarati probleme zbog težeg prilagođavanja. Mališani koji imaju problem s prilagodbom mogu polaziti adaptacijsku igraonicu dva puta tjedno po dva sata u prijepodnevnom terminu. Trenutno je petero djece u tom programu, a nakon što prođe kriza prilagodbe moći će se upisati u primarnom programu. Roditelji koji žele da im djeca polaze vjerski odgoj moći će kroz priče, bojanke i filmove uz odgojiteljicu sa kanonskim mandatom približiti

Zvjezdana Jadanić, ravnateljica gradskog vrtića ‘Radost’

religiji. -Kroz redovan program polaznici se mogu uključiti u radionice ritmike, plesa, lutkarsko-scenske i likovne radionice ovisno o njihovim individualnim željama i sposobnostima kreativnog izražavanja. Kroz ove aktivnosti pripremaju se i za nastupe na javnim priredbama i manifestacijama. I ove godine bogata je ponuda dodatnih programa. Trenutno su u tijeku upisi u programe ranog učenja stranih jezika, a to su engleski i njemački – rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica

'Radosti'. Početkom listopada započinje i mala škola. Predškolci će proći vježbe grafomotorike, naučiti geometrijska tijela, brojke i slova, upoznati se s likovnim tehnikama, recitacijama i pričama. Valja naglasiti da je mala škola skraćeni program za djecu u godini prije polaska u školu u kojem se stječu osnove. Pored toga, 'Radost' će nastaviti suradnju s udrugom 'Sunce' koja je prošlih godina financirala keramičku radionicu u gradskom vrtiću.

Što kažu roditelji?

Zoran Havaić: -Otac sam petero djece od kojih su četvero polaznici 'Radosti'. I sam sam prosvjetni djelatnik i smatram da je u vrtićkoj dobi najvažnija igra i odgoj djece. Dodatni intelektualni sadržaji nisu naodmet u toj dobi i roditelji imaju mogućnost izbora, ali mislim da ne treba davati poseban naglasak na dodatne aktivnosti već na sam odgoj i rad s djecom. Jako važno je da dijete pravilno svlada materinji jezik koji je temelj daljem učenju i razvoju djeteta.-

Aleksandra Vručina: -Zadovoljna sam vrtićkim programima i odgojiteljicama. Programa ima, ali možda ih je potrebno još i više. Smatram da je važno da se djeca čim ranije mogu uključivati u radionice učenja stranih jezika i sportske aktivnosti. Najmlađi od druge do pete godine kroz animaciju i igru najbolje upijaju i pamte, pa mislim da to treba iskoristi za usvajanje edukativnih sadržaja uz stručne osobe.-

Ludbreg ugostio izbor kraljice za sjevero-zapadnu Hrvatsku

Uspjeh naših djevojaka

Prvi put izbor za ‘regionalnu’ kraljicu održan je u Ludbregu pobjednice Sandra, Danijela, Ivana i Marina Na veselje mnogih, a pogotovo naših djevojaka, Ludbreg je 18. rujna po prvi put mogao vidjeti izbor. U hotelu 'Amalia' održan je izbor za 'Kraljicu sjevero-zapadne Hrvatske'. Izbor je organizirala modna agencija RS Fashion iz Zagreba voditeljice Senke Rupić, a Rikard Gumzej vlasnik je licence ovog izbora. Ovo je treći izbor koji je organizirala agencija RS Fashion, a koja osim ovog izbora organizira i izbor za Kraljicu Zagreba. Na izboru kraljice sjevero-zapadne Hrvatske u Ludbregu natjecalo se osam djevojaka i to čak tri s našeg

Roditelji zadovoljni, ali upozoravaju na dotrajalo krovište

područja. Izbor je posebno bio važan za naše djevojke koje su na ovaj način mogle sudjelovati, ali na kraju i ostvariti dobre rezultate. Na izboru su mogle sudjelovati djevojke starosti od 17-25 godina. Naše su se djevojke pokazale u najboljem svjetlu, pa je tako Ivana Pokos iz Ludbrega izabrana za kraljicu, Danijela Frančić za drugu pratilju, te Marina Frančić za kraljicu šarma. Za prvu pratilju izabrana je Sandra Baschiera iz Pakraca. Žiri koji je odabrao najbolje, bio je sastavljen od stručnih osoba iz

Andreja Potnar: -Drago mi je što su djeca u skupini sa svojim uzrastom i što odgojiteljice roditeljima uvijek kažu ako se nešto dogodi. Žao mi je što više nema njemačkog jezika i što su neki programi prebačeni u poslijepodnevne sate što zahtjeva dodatno vremensko angažiranje roditelja. Već sedam godina, od kada je moje prvo dijete krenulo u vrtić, smeta me problem opasnog vrtićkog krovišta. Ne vjerujem da se za njegovu sanaciju ne mogu izdvojiti potrebna sredstva.

Valentina Blagus: -Drago mi je što su djeca u skupini sa svojim uzrastom i što odgojiteljice roditeljima uvijek kažu ako se nešto dogodi. Žao mi je što više nema njemačkog jezika i što su neki programi prebačeni u poslijepodnevne sate što zahtjeva dodatno vremensko angažiranje roditelja. Već sedam godina, od kada je moje prvo dijete krenulo u vrtić, smeta me problem opasnog vrtićkog krovišta. Ne vjerujem da se za njegovu sanaciju ne mogu izdvojiti potrebna sredstva.

Dojmovi djevojaka

Ivana: Škola na prvom mjestu -Prezadovoljna sam uspjehom i moram priznati da zaista to nisam očekivala. Sve djevojke koje su nastupale zajedno sa mnom bile su super i ostat ću i dalje s njima u kontaktu. Važna mi je bila i dobra podrška domaće publike, te se svima zahvaljujem, kao i žiriju. Manekenstvom se bavim oko tri godine. Nastavit ću i dalje, ali škola mi je, naravno, na prvom mjestu, pa već ozbiljno razmišljam o upisu na fakultet. Ovo natjecanje ostat će mi u lijepom i trajnom sjećanju – rekla je naša 'kraljica' Ivana Pokos iz Ludbrega.

Danijela: Oduševljena sam -Na izbor sam došla iz znatiželje, radi upoznavanja novih ljudi i stjecanja novih iskustava. Oduševljena sam što se ovaj izbor održao u Ludbregu, a iskreno nisam očekivala ovako dobar rezultat. Želja mi je da se i dalje bavim manekenstvom. Nekad sam kao mala djevojčica sudjelovala na izborima za najklincezu u Ludbregu i od tada se želim uključiti u manekenstvo. Vrlo sam se kratko pripremala za ovaj izbor, a želja mi je da sudjelujem i ubuduće. Zahvaljujem se svima koji su me podržali – rekla je druga pratilja Danijela Frančić iz Obrankovca.

Marina: Sjajna domaća publika -Nisam imala prevelikih očekivanja, pa se zaista iskreno radujem osvojenoj tituli kraljice šarma. Već sam s tri godine sudjelovala na izborima za najklincezu, a 13 godina nastupam u folkloru i ritmici i nije mi strano nastupati pred publikom. Osim manekenstvom, želja mi je baviti se i fotografijom, a tu već imam iskustava i nekih uspjeha. Drago mi je što je izbor održan u Ludbregu i pred domaćom publikom koja je bila sjajna – pohvalila je Marina Frančić iz Ludbrega, kraljica šarma.

svijeta umjetnosti i mode, te onih koji su pomogli u organizaciji priredbe. Ovu jedinstvenu priredbu održanu u Ludbregu pomogli su i mnogi sponzori. U programu je sudjelovala i manekenska skupina iz Ludbrega što

je dokaz da je ovakav sadržaj u Ludbregu potreban i da su djevojke zainteresirane za ovu vrstu hobija. Svakako će ovaj izbor ostati u posebno lijepom sjećanju našim djevojkama, koje su ostvarile izuzetne rezultate, te će im možda biti i odskočna

daska za njihove daljnje želje i planove. Naše će djevojke okićene lentama u Ludbregu sudjelovat će i na izboru za Kraljicu Hrvatske koji će se održati u Zagrebu, 5. prosinca, što će im zaista izuzetno iskustvo i veliki događaj. Pripremila: Željka Namesnik

30. rujna 2009.

K U LT U R A

Nastavljena arheološka istraživanja rimskih termi u Ludbregu

Širi se nalazište

Hrvatski restauratorski zavod nakon nešto više od godinu dana nastavio je tijekom rujna s iskopavanjem temelja rimskih termi u središtu grada na lokacijama dvorišta bivše kuće Somogji i nekadašnje zgrade policijske postaje. Iskopine su nakon lanjskih radova zaštićene od vremenskih prilika i prekrivene zaštitnom folijom, a zatvorili su se i prilazi u dvorište, pa su istraženi temelji bili i fizički zaštićeni. Nalazište koje je nakon prošlogodišnjih radova obuhvaćalo površinu od oko 300-tinjak kvadrata sada se proširuje na zapadni i dijelom istočni dio dvorišta. Naime, kako je lani otkopan znatan dio kupališnog kompleksa arheolozi su prema do tada istraženom i na temelju nađene arhitekture pretpostavili da je kupalište veće od očekivanja. Ovogodišnji plan istraživanja i radova na arheološkom nalazištu otprilike je u jednakom opsegu kao i prošle godine.

POČELE PRIPREME ZA ‘FESTIVAL KAJKAVSKE KOMEDIJE’ U LUDBREGU

Poziv glumačkim družinama

Ovako je iz zraka izgledalo arheološko nalazište uoči nastavka radova Kao i lani, voditeljica radova na nalazištu je Tajana Pleše, arheologinja iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Nastavak radova zajednički financiraju Ministarstvo kulture i Grad Ludbreg. Ovogodišnji radovi na nalazištu potrajat će, kako je planirano, do 9. listopada. Zasad nisu vršeni iskopi prema sjevernoj strani dvorišta, a pretpostavlja se da se

nalazište proteže dijelom i prema jugu na čestice susjednih obiteljskih posjeda, odnosno povrtnjaka domaćinstava. Nalaz rimskog kupališnog sklopa u središtu Ludbrega stručnjaci smatraju od velike vrijednosti za poznavanje antičke Iovie, te za pravilno razumijevanje cjelokupne povijesne slike ovog dijela rimske Panonije.

Kako prezentirati nalazište?

Ove godine iskopine će se proširiti na zapadni dio dvorišta, te dijelom na istočno dio

Mnošto lijepih događaja Poklonici umjetnosti zaista su mogli uživati u ovogodišnjim ‘Danima ludbreške Svete nedjelje’. Priređeni su brojni kulturni događaji, festivali, koncerti, smotre, izložbe, radionice koji su svojom kvalitetom doista okupili velik broj posjetitelja poklonika umjetnosti, ne samo iz Ludbrega i ludbreškog kraja, već i bliže i dalje okolice. Izniman interes poklonika slikarstva privukla je i izložba novopečenog Ludbrežanina, slikara Branka Budimira rođenog u Splitu. U hotelu ‘Amalia’ predstavio se, između ostalog te pejsažima i motivima Ludbrega, Varaždina i Čakovca nastalim uglavnom u tehnikama ulja i akrilika na platnu. Branko Budimir živi u Zagre-

Grad Ludbreg i Hrvatski restauratorski zavod vode razgovore o budućnosti nalazišta jer obje strane zainteresirane su i žele nastaviti radove na istraživanju. No, također se razgovara i o planovima na prezentaciji nalazišta. -U interesu je grada da se uredi cijela lokacija s arheološkim nalazištem. Zaista se radi o vrlo atraktivnoj lokaciji u središtu koja će sigurno obogatiti kulturnu i turističku ponudu grada. Dogovaramo s Hrvatskim restauratorskim zavodom kako nastaviti istraživanja, te prezentirati nalazište građanima Ludbrega, ali i svim posjetiteljima odnosno turistima koji dolaze u Ludbreg – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Podsjećamo, arheološka istraživanja na ovoj lokaciji započeta su 1969. godine i prekinuta nakon dvije godine. Gotovo četiri desetljeća poslije, u lipnju prošle godine napokon se nastavilo s iskopima i daljim istraživanjima.

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 4. listopada – Nebesa (američki animirani)

Carl je umirovljeni prodavač balona koji je prisiljen napustiti kuću koju je izgradio s pokojnom ženom Ellie. No, ne želi useliti u starački dom. Odluči živjeti ostatak života po svojim uvjetima. Film je sinkroniziran na hrvatski jezik... Glasovi: Pero Juričić, Ivica Vidović, Kora Konjević, Ronald Žlabur, Zlatko Burić, Robert Ugrina, Dušan Bućan, Režija: Pete Docter, Bob Peterson

11. listopada – Prisila na brak (romantična komedija)

Margaret je književna urednica iz New Yorka i odjednom se suoči s mogućnošću deportacije u rodnu Kanadu. Spas pronalazi u izjavi vlastima da je zaručena za svog pomoćnika Andrewa prema kojem se, inače, ponaša ponižavajuće već godinama... Uloge: Sandra Bullock, Ryan Reynolds, Mary Steenburgen, Craig T. Nelson, Betty White, Režija: Anne Fletcher

18. listopada – Smrtonosni hitac (američki triler)

Slikar Branko Budimir primio je brojne čestitke bu i Ludbregu, a član je Likovnog udruženja Ludbreg koje je i priredilo izložbu njegovih jedinstvenih radova koji su privukli velik broj posjetitelja.

Lijepa Carmen i njezin muž Wayne žive u programu zaštite svjedoka nakon što su jednom na sudu svjedočili o zločinu. Krivci se žele osvetiti i otkriju svjedoke koji misle da su sigurni... Uloge: Diane Lane, Mickey Rourke, Thomas Jane, Rosario Dawson, Johnny Knoxville, Režija: John Madden

25. listopada – Ljubavnici (američka drama)

Leonard je karizmatični, ali depresivni mladić koji se vraća u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Oporavljajući se pod budnim okom svojih roditelja susreće dvije nove žene koje ga počnu zanimati... Uloge: Joaquin Phoenix, Gwyneth Paltrow, Vinessa Shaw, Isabella Rosselini, Moni Moshonov, John Ortiz, Bob Ari, Julie Budd, Režija: James Gray Filmovi u kinu Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu prikazuju se svake nedjelje u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna

Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’ Ludbreg počelo je pripreme za organizaciju četvrtog po redu ‘Festivala kajkavske komedije’. Festival nastoji sačuvati i promovirati kajkavski izričaj, a prerastao je iz manifestacije ‘Dani Mladena Kerstnera’ koje je Pučko učilište ranije također organiziralo u prerasla je u festival u spomen na velikog ludbreškog komediografa. Ludbrežanin Mladen Kerstner dao je kao komediograf doprinos očuvanju i promicanju kajkavskog jezika ludbreške Podravine, pa se festivalom zapravo odaje počast njegovom književnom opusu, onome što je dao ludbreški kraj u svojim antologijskim Gruntovčanima’, ‘Mejašima’ i drugim

djelima koja su tako vjerno opisala naše mentalitet ljudi našeg kraja i društvenu zbilju. Festival je namijenjen amaterskim kazališnim skupinama. U protekle tri godine naišao na odličan prije, pa se već prošle godine festival trajao četiri večeri. Naime, jedini je uvjet za sudjelovanje na festivalu da kazališne skupine izvedu komedije, igrokaze na kajkavskom narječju. Prijave za sudjelovanju na festivalu primaju se u Pučkom otvorenom učilištu u Ludbregu tijekom listopada. Zainteresirane glumačke družine mogu sve potrebne informacije dobiti na broj telefon 810 441 ili 306 113. Festival će biti održan posljednjeg vikenda u mjesecu studenome.

DOGAĐAJI

30. rujna 2009.

Ludbrežani na Wembleyu

'Nikada nećete igrati bez nas'

Razgledavanje raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota NP ‘Sjeverni Velebit’

Izviđači u NP 'Sjeverni Velebit' Posjetom Nacionalnom parku 'Sjeverni Velebit' sredinom rujna ludbreški izviđači završili su ovogodišnji program izleta i ekskurzija. Odred izviđača Ludbreg redovito svake četiri godine posjećuje, razgledava i upoznaje nacionalne parkove i većinu hrvatskih parkova prirode. NP 'Sjeverni Velebit' odlično je uz pomoć stručnog vodiča upoznalo trideset ludbreških izviđača. Najprije su posjetili Utočište za medvjede u Kuterevu što je mladima bila posebna atrakcija, potom Upravu nacionalnog parka u Krasnom, a zatim su po treći puta posjetili i razgledali ljepote našeg najmlađeg nacionalnog parka.

Na Zavižanu su razgledali Velebitski botanički vrt i meteorološku postaju kod planinarskog doma. Planinarski dom nalazi se na južnom obronku vrha Vučjaka na rubu šumovitog kamenjara iznad strmih livada. Valja znati da je od 1953. godine tamo najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj. Izviđače je tom prigodom pratila jaka bura od 60 km/sat uz temperaturu od 8 celzijevih stupnjeva, 100 postotna vlaga i gusti oblaci magle. Posjet su završili usponom na vrh Vučjak na 1644 metra nadmorske visine. U povratku je kod Svetog Jurja uz puno ugodniju temperaturu na morskoj obali bilo čak i kratkog kupanja.

Na ulazu u Velebitski botanički vrt

Naslov ovog teksta parafraziran je od legendarne himne FC Liverpool (You Will Never Walk Alone). Odnosi se na navijačku odanost koja je posebno izražena i u našem nogometnom puku. Hrvatska nogometna reprezentacija igrala je 9. rujna u engleskom i svjetskom hramu nogometa Wembleyu. Utakmica je bila važna, kvalifikacijska za odlazak na svjetsko prvenstvo iduće godine, a znamo kako je po nas tužno završila. Naše nogometaše pratilo je nekoliko tisuća navijača, među kojima i četvorica iz Ludbrega. Predstav-

U prostorijama West Ham Uniteda ljamo ih nadimcima - Broz, Dulac, Fročo i Šokota. Preko veze kupili su ulaznice po cijeni od 50 funti ili otprilike 400 kuna. Krenuli su na put u jednom pravcu dug 1.600 kilometara za što im je trebalo oko 17 sati s uključenim transferom trajektom preko legendarnog „La Mancha“. Ekipa je krenula Dulčevim Citroenom, a smjestila se u hotelu 'Formula 1'. Jednodnevni boravak u

Najljepša uspomena je fotografija ispred hrama nogometa Londonu ludbreški su nogometni zaljubljenici iskoristili za fotografiranje u prostorijama engleskog premierligaša 'West Ham Uniteda' i za okrepu. Cijene su otprilike duplo veće nego kod nas, pivo 30 kuna, pizza oko 100. O utakmici manje-više sve znate. No, kod naših Ludbrežana posebna je fasciniranost navijačkom kulturom engleskih navijača. Ističu njihovo prekrasno i zdušno navijanje i kažu da iza njih oko 80.000

Posjet Wembleyu, najljepšem stadionu na svijetu san je svakog nogometnog zanesenjaka

nakon utakmice na stadionu nije ostao ni papirić. Pomalo tužni, naši sugrađani vratili su se iz Londona, tunelom ispod La Mancha. Cijena tunelarine paprenih 1000 kuna. -Nije nam žao svih troškova jer adrenalin je bio na maksimumu, a sve je vrijedilo boravka na dalekoj destinaciji, u zemlji koja je izmislila nogomet i gdje je on način života – kažu dečki. Vjerujemo. Neven Jerbić

Ludbreška, već legendarna BBB zastava sada je poznata i u Londonu

U subotu, 10. listopada 'Klopotec-jesenski karneval u centru svijeta'

Jesenska zabava pod maskama Udruga 'Črni maček ludbreški' priprema 'Klopotec-jesenski karneval u centru svijeta'. Radi se o zabavnom karnevalu kojim će se obuhvatiti dosadašnja manifestacija 'Klopotec na trgu' u čast berbe jesenskih plodova sa stoljetnom tradicijom ludbreškog fašnika. Organizatori ističu kako će spajanjem dva zabavna programa dobiti na kvaliteti. -Karneval se neće puno razlikovati od onog u zimi izuzev što sada neće biti povorke maškara. Karnevalski gradovi na moru imaju ljetne karnevale, ali još nitko nema jesenki i zato sam uvjeren da će to biti pun pogodak. Doći će nam puno više grupa maškara nego u zimi kada je puno karnevala i teško je uskladiti gostovanja. Nama su se već dosad prijavile grupe iz Raba, Paga, Senja, Crikvenice, Opatije, grupe iz Međimurja varaždinskog kraja, Ptuja i vjerojatno još nekih krajeva. Jesenki karneval bit

će tradicionalan, a zimski ćemo malo promijeniti, organizirat ćemo maskenbal, spaljivanje Fašnika na fašnički utorak, a naša udruga još će više u zimi pohoditi druge karnevale – rekao je Stanko Žnidarić, predsjednik 'Črnog mačka ludbreškog'.

Program Dakako, radi se o zabavnom programi i sve će biti i u humorističnom tonu iz znaku brojke deset. Bit će to u subotu, 10. dana desetog mjeseca u godini, a trajat će od 10 ujutro do 10 navečer. Evo kako su organizatori isplanirali program: u 10 sati počinje okupljanje grupa, oko 12,10 nastupit e će mališani ludbreških vrtića, zatim će u biti 12,45 biti predaja ključeva grada, u 13,10 karnevalski svati, u 13,35 - svatovski ručak, a vrijeme od 14,33-

14,34 predviđeno je za popodnevni odmor. Predstavljanje karnevalskih grupa bit će u 14,35 sati, a od 17,10 do 22 sata bit će narodno veselje uz glazbu, iće i piće, vrijednu tombola. Posebna atrakcija bit će gigantska uz mesna štruca, te mamutski štrukli: -Osigurali smo da se napravi 200 metara duga mesna štruca koja će ujedno biti ručak za fašničke svate. Nadam se da ćemo sa štrucom konkurirati za Guinessovu knjigu rekorda, tamo zasad nema rekorda u toj disciplini, ako nas priznaju bit ćemo prvi. Štrucu će pripremiti kuhari hotela 'Amalia', a osigurali smo 100 kg junetine, 120 kg svinjetine i još mnogo toga. Napravit će se i jedan mamutski štrukl. Pored toga, dečki iz športskog ribolovnog društva pripremit će njihov izvrsni riblji paprikaš, napravit će se i oko 1.000 litara graha, peći će se

500 kg kestena.– rekao je Žnidarić. U programu na trgu nastupit će Puhački orkestar Ludbrega, KUD 'Anka Ošpuh', 'Ludbreške mažoretkinje', 'Žene iz centra svijeta', karnevalske grupe, Udaraljke Črnog mačka…. Organizatori su za ovu prigodu osigurali dolazak profesionalnog voditelja, pa će nas kroz program voditi sveprisutni i popularni Davor Dretar–Drele. Ističemo da su već u prodaji tombolske karte za veliku tombolu u koju su nagrade deset skutera, a novost je

što će se karte moći kupovati sve do izvlačenja zadnjeg dobitka. Kako je sve u znaku desetke tako će i cijene biti sve po 10 kuna. Na trgu će se osigurati 1.200 sjedećih mjesta, a ako bude loše vrijeme postavit će se i veliki šator. Sve će se to događati na trgu karnevalskog grada u centru svijeta. Program se organizira pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Turističke zajednice Ludbreg. Ne zaboravite! Desetog listopada od 10 ujutro do 10 navečer – Klopotec i jesenki karneval u centru svijeta.

SP O R T

30. rujna 2009.

Dr. Mladen Pretner, rodom iz Apatije, voditelj je i osnivač slovenske liječničke nogometne reprezentacije

Rodna gruda ipak je rodna gruda

– Turnir nogometnih veterana jedan je od najstarijih programa uz manifestaciju Dani ludbreške Svete nedjelje. Zbog gradnje objekta na ludbreškom stadionu veterani su se ovoga puta okupili u Selniku, a domaćin Podravina, pozive je uputila reprezentaciji Hrvatskog nogometnog saveza, te starim sportskim prijateljima iz ipak prijateljske Slovenije - reprezentaciji slovenskih liječnika i veteranima iz Rogaške. Voditelj i osnivač slovenske liječničke reprezentacije je dr. Mladen Pretner. Mlađim nogometnim naraštajima Ludbrega i okolice ovo ime malo govori, ali oni stariji znaju o komu se radi. Dr. Mladen Pretner je poznati liječnik u Sloveniji, a rodom je iz Apatije i s bogatim nogometnim životopisom. Kada su liječnici-reprezentativci Slovenije došli u Selnik malo smo evocirali uspomene s voditeljem i osnivačem dr. Pretnerom.

U dresu Dinama, Sloge, Podravine Rođen je 1961. godine, a nakon početničkih nogometnih dana u Dinamu iz Apatije, pa u Slogi iz Slokovca, dugo je nosio dres Podravine, od 1976. do 1988. godine. Bio je britki vezni, ali i kreator igre, te odličan strijelac. Tko zna što bi sve postigao u nogometu da se nije posvetio medicini, kažu oni koji ga poznaju iz igračkih dana.

I na turniru u Selniku o profesiji- dr. Pretner u razgovoru s dr. Eduardom Rodom iz Koprivnice

Dr. Mladen Pretner ne zaboravlja svoj kraj i bivši klub Osamdesetih je završio fakultet, pa specijalizaciju u Zagrebu i nakon toga otišao u Sloveniju. Sada je u Murskoj Soboti na odgovornoj dužnosti šefa odjela. Liječi i brojne sportaše iz našeg kraja, uglavnom specifične ozljede nogu i trbušnog zida. -Neki su mi posebno ostali u sje-

ćanju. Operirao sam mnoge, recimo varteksovce Mumleka i Karića kad je tamo igrao. Posebno dobar odnos imam ovdje iz mog kraja, ako mogu tako reći, s mojim prijateljima i sjajnim sportašima, kao što su Mladen Henec i Antun Havaić. Drag mi je i onaj simpatični Damir Borović, više puta bio je kod mene – prisjetio se dr. Pretner. Slovensku liječničku reprezentaciju osnovao je 1995. godine. Dosad je osvojila mnoge nagrade i trofeje, putovala po cijeloj Europi, a gostovala je i u Maroku. Sada se posebno sprema za svjetsko veteransko prvenstvo iduće godine u Poreču. Za vrijeme boravka u Ludbregu podijelio je liječnička iskustva s dr. Eduardom Rodom iz Koprivnice, poznatim ortopedom koji je također sjajno ‘obradio’ mnoge ludbreške sportaše. Jednu anegdotu iz njegovog sportsko–liječničkog života svakako moramo izdvojiti: -Bile su kvalifikacije za svjetsko prvenstvo, ako se sjećate, na splitskom Poljudu ‘vatreni’ i

Slovenija odigrali su 3:3. Ja sam bio liječnik slovenske reprezentacije,na pričuvnoj klupi. Prije utakmice posebno sam imao posla s Primožom Glihom kojeg sam uspio srediti za nastup. I onda on Hrvatskoj zabije tri gola. Kad je TV-kamera hvatala slovensku klupu, svi se vesele s rukama u zraku, a samo ja mirno sjedim. Emocije su bile podijeljene. Poslije su mi neki u Sloveniji i zamjerili na takvom ‘veselju’. Bilo pa prošlo ispričao je dr. Pretner.

Često u rodni kraj Dr. Pretner nije zaboravio svoj kraj. Redovito u Ludbreg dovodi svoje kolege po struci i često, u prosjeku jednom mjesečno u posjeti je svojoj rodbini, kaže da krv nije voda, a rodna gruda ipak je rodna gruda. Vrhunski liječnik, vrstan sportaš, spiritus movens slovenske nogometne reprezentacije liječnika, humanist. Naš dr. Pretner. Rodom iz Apatije. Pripremio: Neven Jerbić

Uz nogomet od malih nogu

Prvi turnir okupio je 60-ak osmogodišnjaka

Šezdesetak klinaca okupilo se nedavno na nogometnom igralištu u Selniku i nastupilo na prvom nogometnom turniru ludbreške regije. Turnir je okupio mališane iz našeg kraja, nadarene nogometaše starosti do osam godina. Klici su bili podijeljeni u reprezentacije Ludbrega, Bukovca, Svetog Đurđa i Martijanca. Ako je to uopće važno, pobijedili su mladi Ludbrežani u čijim redovima je ponajviše

članova najmlađih uzrasta u NK Podravina gdje se stručno radi s najmlađim uzrastima već nekoliko godina. Bilo je najbitnije što su se mali nogometaši uz dobru igru i odlično zabavljali. Turnir je organiziralo Nogometno središte Ludbreg. Još se jednom potvrdilo da će u Ludbregu i ludbreškom kraju uvijek biti kvalitetnih nogometaša, uvjereni smo i onih koji će dogurati do najvišeg stupnja hrvatskog nogometa. (nj)

KK ‘GRAFIČAR’ LUDBREG

Igrači isti, novi trener Ludbreški košarkaši s pripremama za novu sezonu koja počinje 10. listopada počeli su prije dva mjeseca. Igrači su ostali na okupu, ali je došlo do promjene na trenerskoj klupi. Dražena Cesara koji, usput rečeno nije za sobom ostavio spektakularne plodove rada, na dužnosti prvog trenera zamijenio je opet Igor Dijanošić. Trener druge ekipe je Damir Potočnik - Damba, poznato ludbreško košarkaško ime iz osamdesetih i devedestih godina, dok će o onim najmlađima brinuti Danijel Papp. Hrvatski košarkaški savez smislio je za novu sezonu i novo nakaradno pravilo. A ono glasi da u petorci na parketu uvijek mora biti najmanje jedan igrač juniorske dobi. Dakle, svih 40 minuta uvijek na terenu mora biti i junior. Vrlo čudno, pa i smiješno pravilo, prokomentirao nam je dugogodišnji kapetan Ludbrežana Siniša Beser: -Pravilo je besmisleno jer se igrača koji nije igrački spreman gura u vatru, a pošto nikad nije imao takve utakmice može izgorjeti. S druge strane nitko nije toliko lud da igrača koji je mlađi, a po kvaliteti zadovoljava zahtjeve prve momčadi ne stavi u petorku. Ovo je očito izmišljeno zbog nekih interesa koji, kao i uvijek, potječu iz velikih sredina – kaže Beser. Pravilo će, naravno, utjecati na sastav jer samo jedan junior neće biti dovoljan treneru za utakmicu. Posljednjih godina ‘Grafičar’ je bio plasiran od sredine prema donjem dijelu ljestvice. I sada su slične ambicije. –Procjenjujemo da će se i prva i druga ekipa boriti za sredinu ljestvice u A-2, odnosno u B-1 ligi. Naglasak ćemo staviti ćemo na rad s mladima u OŠ Ludbreg. Raspored ne ide na ruku jer ovaj put za razliku od prije prve četiri utakmice igramo kod favorita. Svaka pobjeda na početku bit će velika kao kuća! – rekao je Beser. Po svim prosudbama, prvi favorit lige su ojačani Križevci. Neven Jerbić

Podravina i Zadrugar u ŽNS-kupu

Naši mušketiri Natjecanje za županijski kup ŽNS-a Varaždin došlo je do četvrt-finala koje su na rasporedu 14. listopada. Nakon duljeg vremena Ludbreg opet ima dva predstavnika u poodmakloj fazi natjecanja, branitelja naslova lud-

Neno Blagaj, trener Zadrugara

brešku Podravinu i momčad Zadrugara iz Hrastovskoga. Lijepo je znati da nogomet u ovom dijelu županije posjeduje takvu kvalitetu. U Hrastovskom će domaći Zadrugar dočekati četvrtoligaša iz Sračinca, a ludbreška Podravina gostuje kod Jalžabeta. Zadrugar je dosad obavio veliki posao i prošao četiri protivnika. Veliki uspjeh su pobjede protiv momčadi iz Jurketinca i Zelengaja, šemovečke Mladosti, a bonus je pobjeda nad Novim Marofom. Ali, zašto na tome stati, posebice, kada se zna što donosi finale? Podsjećamo, osim borbe za pehar donosi ulazak i u pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa, u društvo odabranih koje može donijeti za suparnika i prvoligaško ime. -Uoči sezone dogovorili da ćemo pokušati u kupu napraviti što više. Imamo četiri pobjede i sportski se nadati petoj. Sračinec je četvrtoli-

Zadrugar je u osmini finala uvjerljivo savladao šemovečku Mladost s 5:2 gaš, to je mlada i kvalitetna momčad. Možda nisu u pretjerano dobroj formi, ali su protiv nas favoriti. No, spremni smo pružiti maksimum znanja, ali i puno srčanosti i trke, pa zašto ne bismo iznenadili? Nismo bez izgleda, moramo dati sve od sebe i uz malo sreće možemo do polufinala – poručuje Neno Blagaj, trener Zadrugara. Podravina se kao finalist odnosno osvajač kupa prošle sezone tek sada uključuje u natjecanje. Ludbrežani gostuju kod obližnjeg Jalžabeta. Tre-

ner Slobodan Sudec vjeruje da se dobre igre u prvenstvu moraju potvrditi i u kupu jer je on jedan od dva cilja Podravine za ovu sezonu. Pobjednički pehar u ovom desetljeću više je u Ludbregu nego u Varaždinu, pa mnogi već sada opet vide Podravinu u finalu. No, trener poziva na oprez. -Jalžabet je županijski prvoligaš i nije bezazlena momčad. Tamo igra nekolicina naših bivših igrača i sigurno će oni biti posebno motivirani. Mi smo kvalitetniji, ali to ni-

šta neće značiti ako ih potcijenimo. Zato moramo utakmici pristupiti vrlo ozbiljno i angažirano da ne bismo imali problema. Uz prvenstvo, naš je cilj obraniti naslov pobjednika kupa i igrači se tomu moraju prilagoditi i tako ući u utakmicu protiv Jalžabeta - smatra Slobodan Sudec. Mnogi poklonici nogometa ludbreškog kraja pogledati će jedan od dvoboja koji se igraju u isto vrijeme, Jalžabet-Podravina i Zadrugar-Sračinec 14. listopada u 16 sati.

Usamljeni list na vodi (autor: Miroslav Vađunec)

Mali šumski slap (autor: Miroslav Vađunec)

30. rujna 2009.

Na našu elektroničnu poštu stigle su nove atraktivne fotografije naših čitatelja. Ovoga puta predstavljamo Miroslava Vađunca iz Vinograda Ludbreških. Posebni motivi u prirodi izazov su za mladog studenta multimedije što ćete odmah zapaziti, kao i eksperimentiranje u fotografiji. Naime, često radi HDR(High Dinamic Range) tehnikom, znači fotografije velikog dinamičnog raspona. Primjerice, napravite najmanje tri fotografije istog objekta snimanja s različite ekspozicije, a zatim se one sjedinjenju u jednu HDR fotografiju. -Takve snimke teško će uspjeti ako ne snimate na stativu, a ‘love’ nijanse, ono što oko ne može percipirati. Naravno, treba imati i pravu foto-opremu. Najviše volim motive u prirodi, nešto najljepše je prirodna kompozicija, ravnoteža, prirodni sklad. Inače, fotografijom se bavim par godina – rekao je Miroslav. Ovo su njegove novije fotografije koje je ovog ljeta snimio na Plitvičkim jezerima. Ludbrežanin Milivoj Dretar tijekom ljeta boravio je na stručnom usavršavanju u SAD-u, u Houstonu. Odabrali smo dvije njegove fotografije. Ovako izgleda panorama Houstona na poslovni dio grada koju je snimio s galerije na 60-om katu nebodera. Milivoj je posjetio i snimio NASA-in muzej u Svemirskom centru Johnson u Houstonu gdje se održavala izložba u povodu 40. obljetnice otkako su prvi ljudi kročili na Mjesec. U muzeju je snimio fotografiju koju je snimio Neil Armstrong, prvi čovjek na Mjesecu. Evo kako s Mjeseca izgleda naša plava ljepotica, Zemlja. Pozivamo vas da nam šaljete vlastite digitalne fotografije, rado ćemo ih objaviti ovoj stranici. Svoje fotografije šaljite na e-mail adresa: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Zanimljivost iz povrtnjaka obitelj Vađunec iz Ludbrega

Kraljica paprika

Rujanski dani su dani plodova voćnjaka, povrtnjaka i vinograda, a u našem kraju s pogodnim podnebljem i darežljivom zemljom uvijek se nađe nešto zanimljivo. Ova impozantna paprika izrasla je gotovo usred Ludbrega u povrtnjaku iza kuće obitelji Vađunec u Gundulićevoj. Dobro se sakrila među Alen sa svojim otkrićem u povrtnjaku dozrelim plodovima i bujnim zemlja je dobila tek držala i izrasla tako je velika. listovima. No, spazio ju je mali Alen. Ukućani su malo stajskog Zanimljiva joj je i forma jer je gnoja, biljku nalik na bundevu – pojasnio se nemalo iznenauopće nismo je Dražen Vađunec. dili kada su ustvrdili da je to prava zalijevaSadnicu je Draženova kraljica među pali, a čak je majka iz rodnih Sesveta nap re ž i v j el a bavila u Kapeli. Kombinacija prikama. i onu tuču je očito odlično uspjela kao -Izvagali smo je, težila je 330 p o č e t k o m i ona druga, ukusna kombilipnja. Stvarno nacija. Kraljica je, zajedno s grama. Dakle, tri je čudno rajčicom, završila u miješanoj takve i skoro kila paprike. Da stvar Evo usporedbe o veličini kako je salati. Baš onako kao ukućani bude neobičnija ove kraljice paprika sve to iz- najviše vole.

Josip Grđan

Pogled na Houston sa 60-og kata (autor: Milivoj Dretar)

Snimak fotografije N. Armstronga iz NASA-inog muzeja: Pogled na Zemlju s Mjeseca (autor: Milivoj Dretar)