LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. STUDENOGA 2009. BROJ 33 / GODINA IV.
Predsjednik Stjepan Mesić u Ludbregu:
Uređenje staze na svetištu
U “Lukapsu” i gradskoj upravi MIROSLAV NOVAK
/str. 3./
MIROSLAV NOVAK
Radovi u Ludbregu:
/str. 2./
Zdravlje:
Gripe stigle i u Ludbreg
/str. 4./
Ususret blagdanima:
“Smiraj” i blagdanski program
Festival kajkavske komedije
/str. 13./
SPORT Antun Havaić
Boris Kosir
Legenda Najbolji još uvijek strijelac na terenu Podravine /str. 6-7./
/str. 14.-15./
2
A KT U A L N O
GRAD LUDBREG I STUDENTI
Velik interes za stipendije Grad Ludbreg proveo je tijekom studenog postupak za dodjelu novih stipendija. Na raspisani natječaj prijavilo se čak 48 studenata što je dvostruko veći broj prijava u odnosu na prošlogodišnji natječaj. -Odluku o dodjeli stipendija donosi Socijalno vijeće Grada Ludbrega. Visina stipendija neće se mijenjati i iznosit će 600 kuna za one koji studiraju na područjima Varaždinske, Međimurske ili Koprivničko-križevačke županije odnosno 800 kuna za one koji se studiraju u drugim županijama – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Osnovni kriterij za dodjelu na temelju lošijeg socijalnoekonomskog statusa je da prosječni mjesečni ukupni neto prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 1.800 kuna. Tekstom natječaja utvrđena su deficitarna zanimanja. To su područja informatike, arhitekture, građevinarstva, geodezije, medicine, farmacije, strojarstva, elektrotehnike, matematike, kemije, biologije, zatim engleski i njemački jezik te područja psihologije, dipl. povjesničara umjetnosti, dipl. restauratora kipara, dipl. restauratora-slikara i grafičke tehnologije. Trenutačno se obrađuju sve pristigle prijave da bi se utvrdila lista kandidata za dodjelu, a Socijalno vijeće Ludbrega trebalo bi ovih dana odlučiti i o njihovoj dodjeli. Nakon donošenja odluke studenti će s Gradom Ludbregom sklopiti ugovor o korištenju stipendija. -Potpisivanje ugovora sa studentima organizirat ćemo na prigodnoj skromnoj svečanosti vjerojatno 19. prosinca, uoči božićnih blagdana – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot koji će biti potpisnik ugovora u ime Grada. Prošle godine na raspisani se natječaj prijavilo 20 studenata. Ovih dana također su potpisani ugovori o nastavku stipendiranja sa šestero studenata dok četvero nije ispunilo uvjete za daljnje stipendiranje odnosno nije upisalo tekuću akademsku godinu.
Jednokratne novčane pomoći Gradska uprava Ludbrega već dulje vrijeme ima tradiciju dodjele jednokratnih novčanih pomoći studentima s područja Grada Ludbrega. -Unatoč krizi i smanjenom gradskom proračunu nismo odustali od dodjele jednokratnih pomoći našim studentima. Vjerujem da će i ostati iznos od 500 kuna – najavio je gradonačelnik Marijan Krobot. Studenti će vjerojatno morati dostaviti u gradsku upravu popunjenu prijavnicu, preslik osobne iskaznice i potvrdu fakulteta o upisu. Prijavnice i detaljnije informacije za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć studentima će uskoro će biti dostupne na web-stranicama Grada Ludbrega. ‘Studentsku božićnicu’ lani je primilo čak 169 studenata.
30. studenoga 2009.
Gradilište na stadionu
Radovi u završnoj fazi
Užurbanost radnika i brojna mehanizacija dokazuju da radovi na gradnji poslovno-sportskog objekta u sklopu gradskog stadiona ulaze u završnu fazu. Nakon lošeg kišnog početka studenoga, vrijeme se proljepšalo što je pogodovalo izvođenju radova. Na vanjskom dijelu postavljeno je krovište, tribine su dobile stepenasti izgled, još treba postaviti ogradu na tribinama, a sjedalice će se postaviti naknadno. U unutrašnjosti prizemlja postavljena je izolacija, prostorije su ožbukane, spajaju se instalacije, postavljeni su uglavnom svi prozori, a prostorije na katu treba ožbukati. U unutrašnjosti objekta počeli su i keramičarski radovi.
Vrlo je važno što su gotovo potpuno obavljeni radovi na komunalnoj infrastrukturi odnosno priključcima, za objekt je napravljen priključak na kanalizaciju, električnu mrežu, plinsku mrežu, a završavaju se radovi na dovođenju vode. Vodovod će biti spojen čim se obavi rekonstrukcija voda od Ulice Petra Zrinskog preko Trga slobode radi postavljanja cijevi šireg profila. Iako su radovi poodmakli još uvijek ima dosta posla. Čim u unutrašnjosti završe keramičarski, počet će soboslikarski radovi, na čitavom će se objektu postavljati ograde, te vanjska fasada. Izvođačima preostaje uređenje okoliša objekta i prilaza stadio-
Posljednjih dana studenoga na novom objektu na gradskom stadionu završeni su radovi na postavljanju krovišta nu, pa će sve dobiti sasvim drugačiji izgled nego prije. U gradskoj upravi očekuju da će izvođač radova 'Zagor-
je Tehnobeton' sa svojim kooperantima završiti radove u predviđenom roku tijekom prosinca.
Uređenje središnje staze
Na središnjoj stazi svetišta postavljaju se kamene kocke
Na svetištu Predragocjene krvi Isusove krajem studenoga počeli su radovi na uređenju središnje staze. Središnja staza dužine 113 i širine 12 metara bit će omeđena rubnicima, u njezinoj sredini bit će postavljene kamene ploče crvene boje, a po 1,5 metar sa svake strane bit će postavljeni takozvani travnati šuplji elementi. Uredit će se ukupno oko 1.350 kvadratnih metara staze. Zasigurno će uređenjem središnje staze najzadovoljniji biti brojni hodočasnici kojima će se olakšati kretanje površinom svetišta. Dakako, samom svetištu će novouređena staza uljepšati
izgled. -Radovi se izvode u skladu s dogovorom s našim župnikom prečasnim Josipom Đurkanom. On je predložio kako bi staza trebala izgledati, te odabrao boju kamenih elemenata. Radove zajedno financiraju Grad Ludbreg i Ministarstvo turizma – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Ukupna vrijednost radova s PDV-om iznosi 396.000 kuna. Ako dozvole vremenske prilike uređenje središnje staze na svetištu bit će završeno sredinom prosinca. Radove izvodi tvrtka 'Betaplast' iz Donjeg Kraljevca.
Petar Skupnjak novi čelnik Gradskog HSS-a Mjesec studeni bio je u znaku izbornih skupština gradskih i općinskih organizacija Hrvatske seljačke stranke, pa je tako novo vodstvo dobila i Gradska organizacija HSS-a Ludbreg. Na skupštini u Si-
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske
gecu za prvog čovjeka ludbreškog HSS-a izabran je Petar Skupnjak iz Slokovca, za njegove zamjenike Milivoj Brlek i Dušan Lazić, dužnost tajnika obavljat će Zvonko Kirić. HSS je na području Ludbre-
ga ranije imao značajnu ulogu u upravljanju gradom, ali je na lokalnim izborima u ovom desetljeću bilježio stalni pad i trenutno ima samo jednog gradskog vijećnika. Novo vodstvo, kako je rečeno, dje-
lovat će u cilju vraćanja povjerenja biračkog tijela Grada Ludbrega. Novog čelnika HSS-a primili su gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok i čestitali mu na izboru.
Predsjedničke kandidatkinje u Ludbregu
Zahuktava se predsjednička kampanja u Hrvatskoj. Svoje potencijalne glasače kandidati traže i u Ludbregu. Tako su neki od njih posjetili Ludbreg kako bi predstavili sebe i svoj program, točnije, Ludbreg su prve posjetile jedine žene, predsjedničke kandidatkinje. Vesna Škare–Ožbolt, kandidatkinja DC-a provela je dan u obilasku ludbreških tvrtki, razgledala prosto-
re Hrvatskog restauratorskog centra u dvorcu i ludbreško svetište. Izborni program predstavila je u hotelu 'Amalia'. -Glavne odrednice su djelovanje na razvoju Hrvatske kroz gospodarsku proizvodnju, smanjenje uvoza, jačanje poljoprivrede, reformu pravosuđa. Hrvatsku vidim kao zemlju s pet većih regija s jakim gospodarskim centrima. Previše zaostajemo
Vesna Škare-Ožbolt sa Željkom Špoljarićem, predsjednikom ludbreškog DC-a
Vesna Pusić za vrijeme jesenskog karnevala u Ludbregu našla se u društvu maškara s Raba
u pripremama za pridruživanje u članstvo EU – istaknula je Vesna Škare–Ožbolt i naglasila da Hrvatska ne smije ući nespremna u europsku zajednicu, pa će se zalagati za napredak u bržem i boljem približavanju standardima EU. Vesna Pusić već je u dva navrata posjetila Ludbreg, susrela se s građanima i posjetila ured gradonačelnika. -Ako postanem prva žena predsjednica, Hrvatsku želim vidjeti kao zemlju koja će biti lider u regiji. Važ-
nim za razvoj smatram dostupnost obrazovanja, te podršku gospodarskom razvoju i borbi protiv korupcije. Država treba imati stabilnu ekonomsku politiku i zaštićena ljudska prava svakog građana – poručila je Vesna Pusić. Naglasila je da će se kao buduća predsjednica zalagati za stvaranje pozitivne slike Hrvatske u Europskoj uniji, a smatra da Hrvatska može biti sjedište međunarodnih tvrtki i institucija.
A KT U A L N O
30. studenoga 2009.
Stjepan Mesić posjetio Ludbreg Na sam blagdan svetoga Martina predsjednik Stjepan Mesić, pri kraju svog predsjedničkog mandata, još jednom je posjetio Ludbreg. Bio je to njegov drugi službeni posjet u nešto više od godinu dana. Posjetio je najprije Tvornicu tvrdih želatinastih kapsula 'Lukaps' koja je u sastavu indijske grupacije ACG Worldwide. U tvorničkom krugu predsjednika su dočekali njezin vlasnik Ajit Singh sa suradnicima, indijski veleposlanik u Hrvatskoj Pradeep Singh, te gradonačelnik Marijan Krobot i varaždinski župan Predrag Štromar. Vlasnici i zaposlenici 'Lukapsa' nisu krili zadovoljstvo posjetom hrvatskog predsjednika. -'Lukaps' je počašćen dolaskom predsjednika države i članova njegova tima. Ovakva podrška bit će nam značajan poticaj i vodit će do novih investicija i daljnjeg povećanja izvoza. S novim investicijama želimo da upravo Hrvatska postane europski centar za proizvodnju kapsula – izjavio je Ajit Singh, vlasnik i direktor Uprave ACG Worldwide grupacije.
3
Ludbreg nudi uvjete za ulaganja U 'Lukapsu' je u tijeku unapređenje proizvodno-tehnološkog procesa čime se proizvodni kapaciteti povećavaju za 50 posto uz značajan transfer tehnologije, znanja. Dosad se ulaganja u 'Lukaps' procjenjuju na oko sedam milijuna eura, a planiraju se sveukupna ulaganja od čak 14 milijuna eura.
Ludbreg kao primjer 'Lukaps' je prvo indijsko ulaganje u Hrvatskoj. Predsjednik Stjepan Mesić je naglasio kako primjer iz Ludbrega pokazuje da je to grad u kojem postoje uvjeti za sve one koji žele investirati u Hrvatskoj. U izjavi brojnim novinarima okupljenima u Ludbregu upozorio je da se hrvatsko gospodarstvo kreće prema manufakturnoj proizvodnji. -Nas je zadesila tragedija što smo od složene industrije došli na jednostavnu proizvodnju, od sofisticirane na manufakturnu proizvodnju. Od Prvog svjetskog rata krenuli smo obrnutim putem, od jednostavne prema složenoj. Poslije Drugog svjetskog rata razvili su se veliki industrijski proizvodni sustavi koji su našli trži-
Razgovori u gradskoj upravi predstavnika grada i županije s jedne, te predsjednika sa suradnicima s druge strane
Susret u Lukapsu – Stjepan Mesić s gradonačelnikom Krobotom, županom Štromarom, desno su vlasnik tvrtke Ajit Singh i Pradeep Singh, indijski veleposlanik u Hrvatskoj šte po čitavom svijetu, poput "Đure Đakovića", "Prvomajske" i "Končara". A onda nas je stigla pretvorba i privatizacija kada su se 'majstori' dočepali kapitala kojeg su drugi stvarali i mi smo se našli u tragičnoj situaciji u kojoj, umjesto da se nastavi s razvojem složenijih sustava proizvodnje, opet se vraćamo prema manufakturi. Za pohvalu je stoga ovaj primjer iz Ludbrega u 'Lukapsu', a srećom, nije i jedini u Hrvatskoj. Ovdje se ide u proizvodnju koja možda još nije velika, ali daje mogućnost da se može povećati. Poruka je da se mogu stvoriti uvjeti onima koji žele investirati, da se tako može ostvarivati profit i da bude dugoročan. To je ono što Ludbreg može pružiti zainteresiranima za ulaganja – rekao je predsjednik Stjepan Mesić. Nakon 'Lukapsa' predsjednik je posjet Ludbregu nastavio u prostorima
Šetnja središnjim trgom prema hotelu ‘Amalia’
Poruka za Vatikan Gradonačelnik Marijan Krobot bio je u delegaciji koja je predsjednika dočekala u krugu ‘Lukapsa’, a zatim je bio domaćin u prostorima gradske uprave zajedno s predsjednikom Gradskog vijeća Ludbrega Slavkom Blagajem i potpredsjednikom Ivanom Lončarićem. Razgovorima iza zatvorenih vrata bez medija bili su nazočni župan Predrag Štromar sa svojim suradnicima. Kako nam je prenio gradonačelnik Marijan Krobot, domaćini su predsjednika upoznali s poviješću Ludbrega i aktualnim trenutkom, a predsjednik se pritom još jednom osvrnuo na ‘Lukaps’ i zahvalio Indij-
cima na dosadašnjim ulaganjima u tvrtku, ludbreško i hrvatsko gospodarstvo i budućim planovima. No, nije bilo riječi samo o gospodarstvu. –Predsjednika smo upoznali s 600. obljetnicom čuda krvi Kristove koja će se 2011. godine održati u Ludbregu i s pripremama za njeno obilježavanje. Kako je idućeg dana predsjednik Mesić otputovao u Rim odnosno u Vatikan na susret sa Svetim Ocem Benediktom zamolili smo predsjednika da papi prenese poziv da posjeti Ludbreg. Koliko nam je poznato predsjednik je službeno pozvao papu Benedik-
ta u Hrvatsku, on je poziv prihvatio, a mi se toplo nadamo da će tom prigodom Sveti Otac počastiti i Ludbreg svojim dolaskom – rekao nam je gradonačelnik Marijan Krobot. Kako je pri samom kraju njegov predsjednički mandat ovo je zasigurno bio njegov posljednji službeni posjet Ludbregu, gradu u kojem se upisao u Knjigu građana centra svijeta. Kao da su posjeti Stjepana Mesića Ludbregu vezani uz početak i kraj njegove dužnosti. Naime, prvi put kao predsjednik službeno je posjetio Ludbreg na samom početku svog prvog predsjedničkog mandata.
Predsjednik se rado fotografirao i s osobljem hotela ‘Amalia’ gradske uprave gdje se zadržao u kratkom razgovoru s predstavnicima Grada Ludbrega i Varaždinske županije. Treći dio bio je u opuštenijem ozračju.
U gradu Predsjednik je u večernjim satima u pratnji svojih domaćina prošetao središnjim gradskim trgom do hotela što je začudilo rijetke prolaznike. U hotelu 'Amalia' održan je prigodni umjetnički program s indij-
skim predznakom. Za predsjednika, njegovu pratnju i goste zaplesala je Priye Singh, plesačica Odissi klasičnog indijskog plesa, inače nećakinja vlasnika Uprave ACG Worldwide grupacije u čijem je sastavu i ludbreški 'Lukaps'. I večera u 'Amaliji' bila je malo drugačija. Uz klasična, gostima su poslužena neka jela primjerenija azijskoj gastronomskoj ponudi, dakle, za naše prilike i egzotična jela. Snimke: Miroslav Novak i Darko Skupnjak
Indijsko-hrvatska umjetnička večer
Gracioznost i šarm
Spoj hrvatskog folklora i plesne baštine Indije izveli su u ludbreškoj kino-dvorani Priya Singh, plesačica Odissi klasičnog indijskog plesa i ludbreški KUD 'Anka Ošpuh'. Na indijsko-hrvatskoj umjetničkoj večeri proslavljena indijska umjetnica, koja je dan ranije nastupila i pred predsjednikom Mesićem, prikazala je Odissi ples u kojem pokreti nalikuju skulpturama, a odlikuje se uravnoteženim geometrijskim držanjem tijela plesačice, njegovim savijanjem i izvijanjem.
Brojni posjetitelji imali su priliku vidjeti doista gracioznu kombinaciju snage i pokretljivosti, šarma i istančanog izražaja ženskog tijela. -Ples izlazi iz dubine ljudskog bića. Želim da osjetite kako glazba i pokret stvaraju ples koji pobuđuje radost i krijepi dušu – poručila je Priya Singh publici koja je potpuno ispunila ludbrešku kino-dvoranu. Zanimljiv zajednički umjetnički program organizirali su tvrtka ACG 'Lukaps' Ludbreg i Turistička zajednica. (mh)
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak
Priya Singh pokazala je u Ludbregu svu ljepotu klasičnog indijskog plesa
Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
A KT U A L N O
Pandemijska gripa u županiji i na ludbreškom području Prema službenim podacima Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije zaključno do petka, 27. studenoga od nove pandemijske gripe, tzv. svinjske gripe, na području Varaždinske županije oboljelo je oko 750 osoba. Na širem ludbreškom području ima 50-ak oboljelih. -Najveći broj oboljelih u županiji je na varaždinskom području, pa novomarofskom i ivanečkom, a najmanje je baš kod vas na ludbreškom području. Najveći broj oboljelih su mladi
Sezona gripa
30. studenoga 2009.
Pedesetak oboljelih
osnovnoškolske dobi i srednjoškolci, potom djeca starosti pet do šest godina, a tek potom mladi i odrasli. Mlađe populacije nemaju razvijeni imunitet i zato više obolijevaju, primjerice, imamo samo 8 slučajeva oboljelih od pandemijske gripe koji su stariji od 65 godina. Srećom, zasad nemamo umrlih od ove bolesti. Trenutno imamo na bolničkom liječenju 15 osoba, dva su teška slučaja ove bolesti, a ostali su pušteni kući. Epidemija traje obično od 8-12 tjedana, a vrh je nakon tri
tjedna – rekla je dr. Ljiljana Plačko, voditeljica higijensko-epidemiološke službe pri Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije. Poznato je da su simptomi sezonske i pandemijske gripe vrlo slični. Dr. Plačko kaže da razlike ipak ima. -Ako se povišena temperatura skine za par dana i ako nema respiratornih teškoća i kod kuće se može riješiti bolest. No, ako se temperatura vrati, ako je prisutan izrazito jak suhi kašalj i bolesnik ima respiratornih
teškoća odnosno problema s disanjem, uz malaksalost, bolove u prsima, mišićima, još kad se pojavi proljev i povraćanje, treba se javiti svom liječniku – savjetuje dr. Plačko. Protiv pandemijske gripe cijepit će se najprije prioritetne skupine prema podacima koje zavodu dostavljaju liječnici. Cijepljenje protiv sezonske gripe je pri kraju, a u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije očekuju da će ona svoj vrhunac doseći tijekom siječnja, možda čak i veljače.
Dolazi i ona sezonska
U ordinacijama opće medicine u Ludbregu završeno je cijepljenje protiv obične ili 'stare' gripe. Cjepivo je došlo sredinom studenoga i građani su iskoristili mogućnost cijepljenja kako bi spriječili neugodnosti koje donosi ova zimska bolest. Rizične skupine pacijenata imale su pravo na besplatno cijepljenje, a za ostale je cijena bila 55 kuna. U ordinaciji dr. Stjepana Radikovića u prostorima u Domu zdravlja potrošili su sve doze, pa su zakasnili pacijenti koji bi se sada htjeli cijepiti. -Kolege u Ludbregu i moja ordinacija dobili smo
od 250 do 300 doza cjepiva protiv gripe, ovisno o broju pacijenata. U mojoj ordinaciji lani čak nismo potrošili sve doze pa smo ih vratili, ali
Dr. Stjepan Radiković
ove jeseni bio je veći interes za cijepljenje. Sezonska gripa stigla je na naše područje, imamo sporadične slučajeve njezine pojave – rekao nam je dr. Stjepan Radiković. Simptomi gripe su visoka temperatura od oko 40 stupnjeva, glavobolja, grlobolja, šmrcanje, začepljen nos, kihanje, suhi kašalj, bolovi u prsima, povraćanje, proljev. Poželjno je potražiti pomoć liječnika koji savjetuju: -Kada se oboli od gripe treba ostati kod kuće i mirovati, izbjegavati boravak u društvu u zatvorenim prostorima, izbjegavati bliski kontakt s osobama koje
DVD Ludbreg
imaju prehladu ili gripu pogotovo prvih nekoliko dana. Najbolje je mirovati, uzimati antipiretike za snižavanje temperature, piti dosta tekućine radi hidracije, uzimati
dosta voća, posebnog onog koje je bogato vitaminom C – savjetuje dr. Radiković. Liječnici podsjećaju da je cijepljenje najbolja preventiva protiv gripe.
Poziv na cijepljenje
Iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi stiglo nam je priopćenje o cjepivu protiv pandemijske bolesti (H1N1). -U četvrtak 26. studenoga Imunološki zavod zaprimio je certifikat o posebnoj provjeri kakvoće kojom je Agencija za lijekove i medicinske proizvode potvrdila kvalitetu uvezenog cjepiva protiv gripe H1N1. Pozivamo pripadnike rizičnih skupina da se bez straha odazovu cijepljenju, a ostale građane da se cijepe protiv pandemijske gripe kada budu dostupne dodatne količine cjepiva Hrvatsku. Cijepljenje u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, počinje od ponedjeljka, 30. studenoga. Obavljati dinamikom koju je donio Stožer za praćenje nove gripe. Najprije se cijepe rizične skupine, a to su: kronični plućni bolesnici, trudnice u drugom i trećem trimestru trudnoće, ekstremno pretili, djeca s komorbititetom od 6 mjeseci do 3 godine i zdravstveni djelatnici. Daljnji uvoz cjepiva za pandemijsku gripu očekujemo tijekom prosinca. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi osiguralo je besplatno cjepivo protiv pandemijske gripe, a nakon što se cijepe rizične skupine cjepivo će biti besplatno i za sve zainteresirane građane – stoji u priopćenju Stožera za praćenje pandemijske gripe.
Reakcija čitatelja na anketu o prometu iz prošlog broja
Zbunjujući znakovi
Naš suradnik Miroslav Novak snimio je nedavnu intervenciju gašenja požara na kukuruzištu kod Sigeca
Neodgovorno spaljivanje otpada Ludbreški vatrogasci proteklih nekoliko mjeseci neočekivano su imali natprosječan broj intervencija na otvorenim površinama. Gorjelo je na poljoprivrednim površinama, na kukuruzištima, na poljims pšenice, zapalile su se šikare i korov. Vatra je prijetila da se dalje proširi na otvorenom prostoru ili dođe čak do stambenih prostora. Izlazilo se na teren u Apatiju, Globočec, Slokovec, Sigetec, Kućan Ludbreški, Čukovec, Ludbreg i Segovinu, dakle, u skoro sva naselja grada. -Požari otvorenog prostora izazvani su najčešće ljudskom nepažnjom. Iako stalno upozoravamo građane da se ne igraju vatrom. U vrijeme kada ljudi imaju običaj paliti vatru na poljoprivrednim površinama na teren smo morali izlaziti nekoliko puta tjedno. Parcele su suhe, podigne se i lagani vjetar i vatra tada vrlo lako izmakne kontroli – upozorava Vilim Kišić, zapovjednik DVD-a Ludbreg. Uredbom koju je donio Grad Ludbreg zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru bez dozvole i nadzora. Žitelji bi svako spaljivanja
U Ludbregu je ove godine bio pojačani interes za cijepljene protiv sezonske gripe
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
otpada i polja trebali prijaviti DVD-u koji daje procjenu jesu li teren i vremenski uvjeti pogodni za spaljivanje bez ugrožavanja okoline. -Iako u komunalnoj odredbi stoji da je kazna za fizičke osobe od 2000 kuna nadalje, a za pravne osobe ona iznosi i do 10.000 kuna, mislim da nitko dosad nije odgovarao za nepažnju i ugrožavanje života i imovine. Kako smo sada dobili komunalnog redara nadamo se da će se neoprezni kažnjavati radi upozorenja drugima – ističe Kišić. Zanimljivo je da je u proteklom razdoblju bilo i drugih intervencija. Zapalio se je i jedan autobus, te više osobnih automobila. Interveniralo se i na mjestu jedne prometne nesreće kako bi se mogao izvršiti uviđaj. Na zahtjev Grada Ludbrega u Segovini su očišćeni svi bunari kako bi mještani imali pitku vodu. -Svaki dio godine nosi nove opasnosti od izbijanja vatre. Sezona paljenja na otvorenom je sada iza nas. A sada je sezona grijanja i upozoravamo građane da daju očistiti dimnjake kako bi na njima bilo što manje požara – upozorava Kišić. (ah)
Javio nam se Slavko Cerjanec iz Zagreba. Piše kako ga je na javljanje ponukala anketa o prometu u Ludbregu koju smo objavili u prošlom broju. Prenosimo što nam piše Zagrepčanin koji očito povremeno dolazi u Ludbreg. -Razlog je prometni znak ispred tri lipe idući od groblja prema Hrastovskom. Na tom mjestu postavljen je prije otprilike godinu dana znak o dopuštenom smjeru kretanja ravno i desno, a isti znak nalazi se i na kolniku. Na temelju toga, dolazeći od groblja, ne smije se skrenuti u Kučan s glavne ceste, već je potrebno izvršiti obilazak raskrižja oko tri lipe i pri tom se susresti s još dva znaka STOP. Osobno ne nalazim posebnog razloga za taj znak, a držim ga i metaforom prezasićenošću naših prometnica prometnim znakovima. Potvrda tom je i činjenica da još nisam naišao na mještanina tog kraja koji je uočio njegovo postojanje, pa prema tome i njegovo
Prometni znakovi kod tri lipe koji su zbunili našeg čitatelja uvažavanje. U tom pogledu ja sam doista iznimka i svi se čude zašto ja obilazim oko tri lipe dolazeći iz Ludbrega u Kučan.
Raskrižje kod tri lipe na ulazu u grad prilično je prometno
Prije nekoliko tjedana nazvao sam Policijsku postaju Ludbreg i zamolio nadležnog za promet. Nakon što sam mu objasnio o čemu se radi, on je potvrdio da nije uočio taj problem i rekao da će nadležnog kolegu, čim se vrati, uputiti da poslika tu situaciju. Osim predstavljanja ponudio sam i broj telefona. Otklonio je to budući ga ima na displeju. Prilikom zadnjeg boravka u Ludbregu 6. studenoga zatekao sam status quo – piše Slavko Cerjanec, brigadir HV u mirovini iz Zagreba. Nadamo da će stručnjaci Prometnog fakulteta iz Zagreba uskoro predložiti poboljšanja koja bi trebala utjecati na bolju sigurnost u gradu svih učesnika u prometu. Naime, ima još znakova koji više zbunjuju nego pomažu učesnicima u prometu.
A KT U A L N O
30. studenoga 2009. Svijet polako izlazi iz gospodarske krize, a u Hrvatskoj procjenjuju stručnjaci, potrajat će možda još oko godinu dana. Negativna gospodarska kretanja imaju znatnog utjecaja na proračune jedinica lokalne samouprave. Stoga smo za razgovor zamolili Božidara Hajsoka, zamjenika gradonačelnika koji je zadužen, između ostalog, i za područje gospodarstva. -Jeste li uspjeli u kratkom razdoblju od preuzimanja dužnosti analizirati stanje našeg gospodarstva, gdje su problemi? -U cilju analize problema napravili smo anketu da bi smo dobili što potpuniju sliku. Trenutno su na području Grada registrirana 252 gospodarska subjekta od koji čak 98 subjekta nema ni jednog zaposlenog, 105 subjekta ima od jednog do deset, 38 subjekta od deset do pedeset zaposlenih, osam subjekata između ima 50 i 150 zaposlenika, samo tri gospodarska subjekta imaju više od 150 zaposlenih, dok naša najbrojnija firma ima trenutno oko 300 zaposlenih. U trenutku ankete bilo je 2.462 zaposlenih od čega 1719 u proizvodnim djelatnostima. Interesantan je podatak da prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi oko 3.250 kuna ili da značajno zaostaje za plaćama na razini Varaždinske županije za oko 8 posto odnosno 25 posto za plaćama na razini Hrvatske. Problemi? Uglavnom se sve firme bore s kroničnom nelikvidnošću odnosno gubicima u poslovanju. Naročite poteškoće iskazuju firme koje imaju proizvodnju namijenjenu izvozu odnosno one koje nisu pravovremeno reagirale na najavljenu krizu. Naravno, ima i firmi koje i dalje dobro posluju odnosno firmi koje su se pravovremeno pripremile na probleme koje je donijela opća gospodarska kriza. Na području Ludbrega u prosjeku dnevno bez posla ostaje jedan radnik ili njih 30ak mjesečno što je jako zabrinjavajuće. Gradonačelnik Marijan Krobot i ja obilazimo gospodarstvenike na području Grada i vjerujem da ćemo u izravnom kontaktu s njima dobiti dodatne informacije i još potpuniju sliku o njihovim tvrtkama.-U kojoj mjeri gradska uprava uopće može pomoći? -Mogućnosti gradske uprave da pomogne gospodarstvu su, nažalost, relativno male. Ipak, mogu najaviti da se u cilju poticaja razvoja malog gospodarstva priprema program ‘Poduzetnik 3’. Realizacijom ovog programa omogućili bi kreditiranje malih i srednjih trgovačkih društava, obrta, zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ta kreditna sredstva oni bi mogli koristiti, među ostalim, i za kupnju odnosno izgradnju objekata, za nabavu opreme ili
Razgovor: Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika
U pripremi krediti za poduzetnike -Naše firme se bore s nelikvidnošću i gubicima, u prosjeku jedan radnik dnevno ostaje bez posla, a plaće u Ludbregu zaostaju za prosjekom županije za 8 i države za 25 posto – ističe Božidar Hajsok pak za obrtna sredstva. Najniži iznos kredita iznosio bi 5.000 EUR dok bi najviši iznos ovisio o kvaliteti poduzetničkog projekta. Više detalja moći ćemo zainteresiranima obznaniti nakon razgovora s poslovnim bankama koje bi pratile projekt. Naravno da osim ovog programa postoje i druge mogućnosti. U svakom slučaju najvažniji zadatak gradske uprave je stvaranje pozitivnog okruženja za privlačenje izravnih stranih i domaćih ulaganja odnosno stvaranje dobre poduzetničke klime Grada Ludbrega.-U gospodarskim zonama grada gotovo da i nema slobodnih parcela, a na nekima se još ništa ne gradi ili objekti još nisu funkciji. Kako ocjenjujete iskoristivost gospodarskih zona? -Da, u pravu ste. U gospodarskim zonama praktično nema slobodnih parcela. I tu smo napravili anketu
kojom smo obuhvatili gospodarske subjekte u zonama ‘Istok’, ‘Zapad’, te zoni Male privrede A i B. Najbolja situacija je u zoni Male privrede A i B gdje su skoro sve parcele u funkciji. Najlošija je u zoni ‘Istok’ gdje je na uređenih 8 hektara trenutno samo 18 zaposlenih. K tomu treba dodati da je za uređenje gospodarske zone ‘Istok’ uloženo više od 8,000.000 kuna. Nažalost, postoji niz prepreka koje će gradska uprava morati savladati kako bi u najskorije vrijeme i ova zona bila primjereno iskorištena.-Ima li Ludbreg u planu napraviti i gdje nove gospodarske zone? Ima li interesa za nova ulaganja? -Naravno da ćemo nastaviti sa već započetim projektima posebno zone ‘Sjever’, ali poučeni iskustvom iz realizacije postojećih zona nećemo dozvoliti da se otkupljuju parce-
le, a onda čeka neko bolje vrijeme da bi se na toj parceli podigao objekt ili vršila dalja prodaja neizgrađenog zemljišta. U svakom slučaju ne bi smjeli dozvoliti da se ova atraktivna zona realizira, a da nisu unaprijed poznati korisnici. Osim zone ‘Sjever’, postoji mogućnost otvaranja gospodarskih zona i van samog mjesta Ludbreg, naravno, ako se za tim ukaže potreba. Što se tiče novih ulaganja, jako optimistički zvuči najava uprave ‘Lukapsa’ da se u skoroj budućnosti uz pomoć indijskog kapitala računa na ozbiljnija ulaganja i proširenje proizvodnje, a Gradska uprava će poduzeti sve da se to i dogodi.-Poznata je Vaša namjera da je dugoročni cilj osnivanje vlastite razvojne agencije. Kada je to moguće ostvariti? -Da, naš je cilj da u skoro vrijeme
osnujemo vlastitu agenciju za razvoj Ludbrega. Uvjeren sam da ne treba nikoga uvjeravati u potrebu njezinog osnivanja, to više što se danas u gradskim službama već i bavimo tim poslovima. Siguran sam da jako brzo možemo uz pomoć razvojnih agencija županije i države osmisliti rad i naše agencije. Naravno, sve se mora odvijati pod rukovodstvom gradske uprave i u interesu razvoja Ludbrega.-Pred donošenjem je novi gradski proračun. Vaš prijedlog je proračun na razini ovogodišnjeg nakon rebalansa što će iziskivati određene uštede? -Donošenje odluke o prihvaćanju proračuna grada za 2010. godinu ide na prvu sjednicu Gradskog vijeća u prosincu tako da možemo danas govoriti samo o radnoj verziji koju su izradile stručne službe. Proračunom se planira prihod u iznosu 23,837.000 kuna što će u konačnici biti u okviru proračuna za ovu godinu čiji ćemo zadnji rebalans pripremiti za posljednju ovogodišnju sjednicu Gradskog vijeća krajem prosinca. U uvjerenju da će se ostvariti svi prihodi, od kojih su najznačajniji porezni prihodi, možemo zaključiti da će se za planirane aktivnosti osigurati sredstva u obimu iz 2009. U tom smislu zahtijevamo realno planiranje aktivnosti i maksimalnu štednju korisnika proračuna. Što se osobno mene tiče, nisam previše zadovoljan prijedlogom proračuna u dijelu ulaganja u gospodarstvo. No, uvjeren sam da ćemo određena sredstva osigurati iz vanjskih izvora i usmjeriti ih u gospodarstvo.-Pomažete u realizaciji dva projekta, pa jeste li zadovoljni radovima na stadionu i kako grad može pomoći da što prije zaživi projekt Ludbreške vinske ceste? -Na stadionu se za sada svi radovi na objektu odvijaju prema terminskom planu i ulaze u završnu fazu. Zahvaljujući povoljnom vremenu vjerujem da ćemo i radove na vanjskom uređenju završiti na vrijeme. Sve u svemu, uvjeren sam da ćemo za proslavu 90. godina ‘Podravine’ koja je 12. prosinca imati što pokazati sudionicima proslave. Projekt Ludbreške vinske ceste moramo promatrati u sklopu projekta razvoja turizma Ludbrega. Ako želimo da u najskorije vrijeme imamo značajnije koristi od turizma kao gospodarske grane onda uz, od Boga dano bogatstvo, moramo i mi nešto dati. Uvjeren sam da uz pomoć svih koji to žele možemo vrlo brzo realizirati projekt Ludbreške vinske ceste. Naravno, prije svega mislim na uređenje puta Sigečak .-
Naknada u donacije -Poznato je da imate tvrtku u Njemačkoj i da povremeno putujete u Frankfurt. Kako usklađujete sve obveze zamjenika gradonačelnika i uspješnog gospodarstvenika? -Vrlo teško. Posao zamjenika gradonačelnika, kako ga ja želim obavljati, zahtijeva svakodnevnu maksimalnu angažiranost. S druge strane od 1990. godine kada je ‘Oprema’ osnovala firmu u Frankfurtu ja vodim tu firmu. Od tada je kroz nju prošlo preko 350 radnika ‘Opreme’ koji zbog zakonskih propisa, nažalost, nisu mogli ostati na radu u Njemačkoj duže od dvije godine. Ponosan sam na sve koji
su radili kao monteri u Njemačkoj na vrlo zahtjevnim poslovima, a danas su vrlo uspješni na istim poslovima u Hrvatskoj. Firma u Njemačkoj uspješno funkcionira, naravno, u tome i ja sudjelujem uz sve napore koje iziskuje moje povremeno neposredno prisustvo u Frankfurtu. Želim reći radi javnosti, da dužnost zamjenika gradonačelnika obavljam neprofesionalno uz mjesečnu naknadu koju je Gradsko vijeće odredilo još prije nekoliko godina. Ta naknada iznosi neto 2.000 kuna mjesečno, a odlučio sam sve naknade donirati gradskim udrugama – rekao je Božidar Hajsok.
5
Božidar Hajsok pri redovitom obilasku gradilišta na stadionu Podravine
6
PRIGODNO
DV 'Smjehuljica'
30. studenoga 2009.
Pripreme za Božićnu priredbu
U Dječjem vrtiću 'Smjehuljica' pod stručnim vodstvom odgojitelja odvija se projekt 'Zimska idila' koji je orijentiran na posebna područja razvoja djeteta i njegove specifične interese, s naglaskom na socijalni i emocionalni razvoj i senzibilitet na okolinu koja ga okružuje, rekla nam je ravnateljica vrtića. -Djeci su ponuđene aktivnosti i sadržaji primjereni njihovoj dobi i adventu. To uključuje izradu poklona prijateljima i članovima obitelji. Izrađuju se i božićne čestitke i ukrasi, a djeca aktivno zajedno s roditeljima sudjeluju u uređenju interijera i eksterijera vrtića. Također se radi i na razvijanju osjećaja pripadnosti,
od obitelji do skupine i grada. Promatraju se promjene u prirodi, govorimo o brizi za životinje zimi. Također se priređuju dramsko-scenski i lutkarski igrokazi – naglasila je Gordana Trnjak Vajagić, vlasnica 'Smjehuljice'. Mali polaznici kažu da sada imaju puno posla oko vježbanja programa za božićnu priredbu i oko izrade ukrasa. Oni hrabriji recitirali su i otpjevali pjesmice koje pripremaju. Otkrit će i svoje velike tajne, a to je izrada čizmice za svetog Nikolu u koju će staviti svoje želje. -Djeca se jako vesele božićnoj priredbi koju već tradicionalno svake godine pripremamo, zapravo
se svi skupa jako veselimo. Uz Dan Sv. Nikole djecu će obradovati i sam sveti Nikola i darivati ih poklonima što je za njih posebno iznenađenje. Djeca i djelatnici, pozivamo čitatelje na božićnu priredbu koju ćemo održati 18. prosinca – poručile su odgojiteljice vrtića. Pri posjetu 'Smjehuljici' već u dvorištu zapazit ćete nove igračke koje djecu posebno vesele jer vrlo rado provode vrijeme u malom, ali vrlo maštovitom osmišljenom dvorištu. Novost u 'Smjehuljici' je mala knjižnica u kojoj djeca mogu posuđivati knjige i slikovnice, a roditelji stručnu literaturu. Svi imaju i prave vrtićke iskaznice pa je ova knjižnica
Starija skupina ‘Pingvini’ u izradi čizmica za svetog Nikolu i za djecu nešto posebno. U 'Smjehuljici' posebno ističu suradnju s
roditeljima.
Željka Namesnik
Počinje blagdanski program u Ludbregu
Sveti Nikola u subotu 5. prosinca
Razred će u ludbreškoj poslovnici štedjeti za maturalno putovanje
3. C OŠ Ludbreg u ludbreškoj poslovnici Privredne banke Zagreb
Štednjom do maturalca
Djelatnici ludbreške poslovnice Privredne banke Zagreb na Trgu slobode ugostili su učenike 3.c razreda Osnovne škole Ludbreg. Domaćini su svojim malim gostima koje je dovela razrednica Ružica Papp pokazali kako izgleda rad u banci, te im ukazali na važnost štednje. Voditeljica poslovnice Zdenka Herić darovala je male posjetitelje na koje je ovaj posjet očito ostavio snažan dojam, pa već sada imaju velike planove za što će štedjeti: -I ja ću početi štedjeti za kompjutor koji mi
treba za školu i za stan – istaknula je odlikašica Antonija Vukina. Učenici su svojim domaćinima u ludbreškoj poslovnici Privredne banke Zagreb uzvratili prigodnim pjesmama i recitacijama, a zatim je razred otvorio račun na koji će uplaćivati novac i štedjeti u PBZ-u. Njihov plan je uštedjeti dovoljno novaca kojeg će iskoristiti za odlazak na maturalno putovanje. Posjet školaraca ludbreškoj poslovnici Privredne banke Zagreb organiziran je u povodu Svjetskog dana štednje. (ah)
Sveti Nikola ponovno će razveseliti ludbreške mališane. U subotu, 5. prosinca u 11 sati treba doći u sportsku dvoranu gdje mališane čeka lijep program. Gosti iz Zagreba izvest će 'Božićnu bajku', ispričati priču svetoga Nikole, Snježnu kraljicu i 'Čarobnu riječ'. Naravno, bit će tu i sveti Nikola u pratnji veselog Krampusa i dobrog anđela. Sveti će Nikola za sve mališane grada Ludbrega koji dođu u sportsku dvoranu podijeliti tisuću bogatih slatkih poklona. Program uz doček svetoga Nikole zajedno organiziraju Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada. -Uvjerena sam da će programom uz svetog Nikolu i darovima naši mališani biti zadovoljni. Po prvi puta će program biti u sportskoj dvorani gdje ima više mjesta i u prijepodnevnom terminu koji je primjereniji za mališane. Novost je božićni sajam na trgu, vjerojatno od 15. prosinca, pa pozivam obrtnike i udruge koje mogu ponuditi prigodne poklone da se prijave za sajam. Turistička zajednica grada i naše kulturno-umjetničke udruge građanima poklanjaju zajednički božićni koncert koji će biti održan u nedjelju 20. prosinca s početkom u 18,30 sati u sportskoj dvorani. Nastupit će Puhački orkestar, KUD, župni zbor, zbor Podravina, Trinitas, učenici ludbreške škole, te solisti. Pripremamo također
Predblagdansko ozračje i programi u Ludbregu
Jovanka Ježek: -Planiram posjetiti sve blagdanske programe. Posebno mi se sviđa koncert Puhačkog orkestra. Trebalo bi više sadržaja za djecu u vrijeme praznika, prigodni programi prilagođeni svim generacijama. Organizacijom božićnog sajma s izlagačima na trgu grad bi oživio. Udruge bi svojim nastupima i prezentacijama u poslijepodnevnim satima mogle obogatiti adventsko vrijeme.-
Andrija Loparić: -Za vrijeme blagdana neću, nažalost, biti ovdje. No, sviđa mi se božićni koncert u dvorani i doček Nove godine na trgu. Božićni sajam bi obavezno trebao biti, grad nam je previše pust u predblagdansko vrijeme. Ljudi se trude organizirati nekakve programe, ali to nije dovoljno. Ljudima treba ponuditi više mogućnosti. Imamo premalo kulturnog života u Ludbregu.-
Tamara Medjimorec: -Sviđa mi se blagdanski program, međutim, smatram da bi ljude trebalo malo više motivirati. Tako bi trebalo organizirati programe koji bi nudili zabavu za sve uzraste i želje posjetitelja. Trebalo bi biti više događanja za najmlađe jer iza programa za svetog Nikolu nema za njih ništa, a moglo bi se barem do Nove godine upotpuniti zabavnim sadržajima. Božićni sajam na trgu pod šatorom bio bi pun pogodak.-
i doček Nove godine na trgu, a ako će nas vrijeme poslužiti namjeravamo opet postaviti klizalište - rekla je Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice Ludbrega. Blagdanski program obogatit će i samostalni koncerti gradskih udruga. Evo kako će izgledati program
Anketirala: Marina Hižak
Gordana Žiža: -Zadovoljna sam, ali je možda premalo događanja. Nedostaju programi za djecu koji bi se, primjerice mogli organizirati nedjeljama prije podne dok bi se ostale dane zabavni program odvijao iza 17 sati. Nedostaje nam božićni sajam na trgu, barem da je preko vikenda na kojem bi se, uz kupnju božićnih poklona ili ukrasa, mogli popiti topli napici, poput čaja, kuhanog vina, vruće čokolade. To bi bilo zabavno.-
blagdanskih događanja: subota, 5. prosinca u 11 sati– doček svetoga Nikole-školska sportska dvorana petak, 11. prosinca u 18 satiizložba slika Ane Grotsch (rođ.Benko) – posthumna izložba 'Cvjetna rapsodija Ane Grotsch“ – hotel 'Raj' subota, 12.prosinca u 18 sati – godišnja izložba slika članova Likovnog udruženja Ludbreg - hotel 'Amalia' ponedjeljak, 14. prosinca u 18 sati – izložba radova polaznika škole keramike crtanja i slikanja pod nazivom „Odraz“-galerija ZB Art nedjelja, 20. prosinca u 18,30 sati – Božićni koncert ludbreških udruga - školska sportska dvorana ponedjeljak, 21.prosinca u 19 sati – 'Sfhera' izložba slika Dražena Pavlovića iz Varaždina – galerija ZB Art srijeda, 23. prosinca u 19 sati – koncert polaznika Osnovne glazbene škole Pučkog otvorenog učilišta – kino-dvorana nedjelja, 27. prosinca u 18 sati – blagdanski koncert Puhačkog orkestra Ludbrega - kino-dvorana utorak 29. prosinca u 19 sati blagdanski program KUD-a 'Anka Ošpuh' - kino-dvorana četvrtak, 31. prosinca od 22 sata – doček Nove godine u centru svijeta - Trg sv. Trojstva
ANKETA
Tajana Kranjčec: -Svakako nedostaje božićni sajam koji bi trajao barem tri dana na kojem bi bile organizirane radionice, mogli se kupiti suveniri i to na trgu gdje se ljudi najviše kreću. Bilo bi ljepše kada bi se predbožićno vrijeme ispunilo priredbama i velikim božićnim sajmom. Sadržaji za mlade trebali bi biti organizirani za vrijeme praznika, primjerice, klizalište treba napraviti u prosincu.-
30. studenoga 2009.
Obiteljski dom 'Smiraj'
PRIGODNO
7
U duhu adventa i očekivanju blagdana
Obiteljski dom 'Smiraj' od srpnja ove godine radi u novoizgrađenom objektu u mirnom dijelu Ludbrega, točnije u Bednjanskoj ulici 14 A. Okružen je prirodom i u neposrednoj je blizini Doma zdravlja i hitne službe. 'Smiraj' je u privatnom vlasništvu Ines Siladić, a nastavak je dugogodišnjeg bavljenja udomiteljstvom za starije i nemoćne osobe. U hladno nedjeljno poslijepodne vlasnicu smo zatekli kako s osobljem i svojim korisnicima izrađuje nakit za božićne blagdane. Baš tada su korisnici doma primali posjete, ali oni koji su bili slobodni izrađivali su nakit za bor i druge ukrase. Božićne čestitke različitih motiva već su izrađene, a poslat će ih svojim obiteljima, drugim domovima i onima s kojima surađuju. Izrađujući nakit prisjetili su se kako se nekad obilježavao advent u njihovim obiteljima. Od bake Dore saznali smo da već jako dugo nije izrađivala nakit od krep papira i druge ukrase, ali joj je drago što će se toga prisjetiti. A time i običaja kako se nekad obilježavao Badnjak u njenom domu.
Običaji -Na Badnjak radili smo do 4 popodne i svaki je posao do tada trebalo završiti. Bio je post, a za večeru smo jeli kompot od suhog voća. Osim toga jeo se samo skuhani grah za salatu i štrukle s hajdinskom kašom, ali ništa masno. Kad je pao prvi mrak domaćin kuće je unio slamu u
kuću i upalio svijeću, a ostala obitelj poklekla se oko slame i svi smo zajedno molili – priča baka Dora. Prisjetila se kako se uređivala kuća i stol da bi se Božić dočekao što ljepše i radosnije. -Na Badnjak je stol bio posebno uređen. Na njemu je bilo žito složeno u križ, slama, u sredini namotan bič, a u njegovom krugu novac. Sve se to pokrilo stoljnjakom. Nakon večere djeca su se igrala na slamici i kitio se bor. Uvijek smo bor kitili na Badnjak. Zatim se išlo na polnoćku, a kad smo se vratili jela se hladetina, krvavice i digani kolač. Za Božić je uvijek bilo obilja. Slama i sve na stolu složeno na Badnjak bilo je do Štefanja. Tek se na Štefanje žito sa stola stavljalo pod voćke, a na voćke se vezala slama za bolji urod. Nekad se nije stavljao adventski vjenčić, kao ni vjenčić na vrata, a bor u kući ostao je do Tri kralja. U 'Smiraju' su odlučili da će ove godine bor kititi isključivo nakitom koji će sami izraditi. Bor će biti bogato okićen jer je izrađeno mnogo nakita. Baš kao nekada - ružice od krep papira, orasi zamotani u zlatni papir, ali i nešto novo što će biti, kako je rekla vlasnica doma, spoj starinskog i modernog.
Život u domu U domu 'Smiraj' trenutno je 16 korisnika. Došli su s područja Bjelovara, Koprivnice, Hrvatskog zagorja, ali najviše ih je iz našeg kraja. Žive kao
Ana Ledinko i baka Dora Namjesnik (87), najstarija u ‘Smiraju’
Korisnici doma sa zaposlenicom Irenom i vlasnicom Ines Siladić (desno) složna obitelj, vezali su se jedni za druge. Osoblje brine o njima i u tri smjene priprema obroke, provodi njegu, terapije, mjerenje tlaka i druge aktivnosti. O svakoj se osobi vodi posebna evidencija. U domu rade dvije medicinske sestre i dvije njegovateljice, uz kuharicu koju su mnogi posebno pohvalili jer su zadovoljni hranom koju im svakodnevno priprema. Naročito se vesele hrani koja se nekad kuhala. Tako smo kod njih doznali recept za repu koja se nekad često pripremala u jesensko i zimsko vrijeme. -Skuhati sitniš od kokoši ili druge peradi. U to dodati krumpir na kockice. Posebno skuhati kockice repe i malo ocijediti. Repu dodati u juhu od peradi i malo zafrigati.Korisnici doma sličnih su godina, imaju puno zajedničkih tema za razgovor, proživjeli su 2. svjetski rat, puni su uspomena. -Nekad je bilo teško, ali je ipak bilo više druženja nego danas, više se razgovaralo i družilo – zaključuju svi. Iako su korisnici doma već izradili nakit i čestitke, planiraju raditi i božićne kolačiće. Teta Ana iz Bolfana je zapravo prava umjetnica u izradi cvijeća od krep papira. -Pozivam sve koji su sami da nam se pridruže ovdje i da zajednički
Posao koji voli
Veselo - ples Jožeka i Ines provedemo dane – poručila je teta Ana, a njezinom pozivu pridružili su se i drugi korisnici. U domu ima i tužnih trenutaka, posebice kada se sjete svojih najmilijih kojih više nema. Ali puno je i lijepih i radosnih, posebice kada korisnike posjete njima drage osobe. Neki odlaze i kući u posjet. Tako će biti za blagdane. Jedni će blagdane provesti sa svojim obiteljima, drugi pak u domu. U svojoj još jednoj obitelji. Željka Namesnik
U našem kraju ljudi još uvijek imaju strah od života u staračkom domu. No, ne bi trebali imati u što se može uvjeriti posjetom ‘Smiraju’. Mlada vlasnica Ines trudi se sa svojim ljudstvom korisnicima doma doista pružiti posebnu pažnju i ljubav. Kaže kako je u ovaj posao krenula izuzetno mlada, ali s velikom željom i ljubavlju. -Radim posao koji me duhovno ispunjava, a za ovaj posao treba puno strpljenja i ljubavi, bez toga ne bih mogla ovo raditi. I kod odabira zaposlenika također je jedna od najvažnijih osobina njihov odnos i briga prema ljudima. Ipak, posebno je važno imati podršku obitelji i bez njih ne bi bilo uspjeha. Mladima koji žele krenuti u ovako velik i zahtjevan posao poručujem da uvijek uz obitelj imaju i stručno osoblje koje će im pomoći – kaže Ines Siladić. Vlasnica ima i veliku želju da se u skorije vrijeme asfaltira put do njezinog objekta, do ‘Smiraja’.
Kapelan Tihomir Kosec o Došašću
Došašće - vrijeme iščekivanja Župa Ludbreg odnedavno ima novog kapelana. To je Tihomir Kosec (34), rodom iz Trnovca. Voli glazbu, svirao je bas-gitaru u bendu 'Spektar'. Po završetku Katehetskog instituta radio je kao vjeroučitelj tri i pol godine. Nakon doba preispitivanja i određenog životnog iskustva osjetio je da to nije u skladu s onim što mu može biti oslonac, da ga usrećuje, pa je otišao u bogosloviju. Bio je đakon u Margečanu, a sada je na prvoj službi župnog vikara u Ludbregu. -Osjećam se lijepo prihvaćenim i dočekanim. Imam dosta obaveza, pa jedva čekam nedjelju popodne ili ponedjeljak ujutro kad mogu odspavati sat duže – kaže novi kapelan. Vodi vjerske obrede, brine o vjernicima, održava sastanke. Uvodi nas u vrijeme Došašća. -„Vrijeme je da se od sna
prenemo“, rečenica je iz molitve koja nas poziva jer iščekujemo dolazak Isusa Krista koji se treba pojaviti ne u slavi, kao što smo to slavili na kraju liturgijske godine, već se uvijek iznova vraćamo tajni da nam se Bog objavio na poseban način, u malomu djetetu. Htio je iskusiti ljudski život od začeća i prije začeća, djetinjstva, mladenaštva, odrasle dobi, da je čovjeku u svemu sličan. Kao što kaže Sveto pismo, osim u jednom - grijehu. Baš zato da nas izbavi od grijeha i da nam pokaže kakav nas život čeka, a s druge strane objasnivši nam ugode i neugode života osmislivši ih preko svojeg križa. To svakog dana molimo u molitvi Anđeo gospodnji da po križu budemo u slavi njegova uskrsnuća.-
Došašće Postoje određena razdoblja u crkvenoj godini kada nas crkva želi odgojiti za osjećaj
vrednota, majčinski i očinski prima djecu u svoje krilo da ih usmjeri i ukaže prave vrijednosti. Jedno razdoblje preko kojega se to događa je Došašće. -U vrijeme Došašća u liturgiji se nosi ljubičasta boja koja simbolizira pokornički stav. U to vrijeme treba se pripremati za slušanje Božje riječi. Možemo govoriti o čišćenju i spremanju, kao što to činimo u svakodnevnom životu kad nekog dočekujemo. Vrijeme Došašća ima za cilj da čovjek osvijesti da postoji vrijeme nadslavljenja, ali i kada čovjek treba raditi, kada se treba pripremiti, to je vrijeme iščekivanja puno nade i radosti. Iščekivanje izražavamo adventskim vijencem u koji su utkane četiri svijeće, pale se po jedna iz nedjelje u nedjelju naglašavajući da se pravo svjetlo koje iščekujemo tek treba roditi. I da se ono stvarno događa 25. prosinca kada je u rimsko doba pogan-
ski svijet prije Krista slavio rođendan Boga Sunca - pojasnio je kapelan.
Družite se s Božjom riječi Potrošački mentalitet već sad blještavilo stavlja u prvi plan. -Taj holivudski izum je loš, ne daje čovjeku da doživi radost iščekivanja, psihološki je i pedagoški promašaj. Jer sve se dogodi odjednom i nema osjećaja u čovjeku da se nešto događa, mijenja. Crkva se protiv toga bori, jer, na kraju krajeva, strada čovjek. Međutim, taj vanjski okvir je dobar ukoliko ukazuje da se događa nešto puno dublje što ne može izraziti ni jedna božićna žaruljica, ni jedna kugla, glazba. Tada sve to ide u korist dana kada nas pohodi mlado Sunce s visine, sam Bog i uzima na sebe ljudsku kob. Jer nitko nije htio preuzeti na sebe sudbinu krhkog čovjeka, spustiti
Ludbreški kapelan Tihomir Kosec se i biti ugrožen od samog početka. Tko ima takvu hrabrost od današnjih i svih vremena koja su iza nas? – pita kapelan i poručuje: -Želim da se ljudi malo više druže s Božjom riječi, pogotovo u vrijeme Došašća, da se približe izvoru svoga života, da manje budu povodljivi, da
se ne daju zavesti blještavilom. Neka se više okrenu sebi, neka to budu dani pripreme i njihove obnove i neka se ne osjećaju manje vrijednima. Izloženi smo kojekakvim pritiscima i neprilikama života, ali kršćanin je uvijek čovjek nade - poručio je kapelan Tihomir Kosec. Marina Hižak
8
HUMANITARNE AKCIJE
Borba za život Silvane Novak Obitelj Novak ujedinila je Hrvatsku. Svi mediji, uključivši i one s državne razine, uključili su se u akciju za život Silvane Novak, mlade majke kojoj je prije dvije godine za vrijeme trudnoće dijagnosticiran mijelodisplastični sindrom koji je kasnije, nažalost, prešao u akutnu mijeloičnu leukemiju. Unatoč liječničkim preporukama za prekid trudnoće zbog opasnosti po njezin život, te zdravlja majke i djeteta, Silvana je uz potporu supruga Silvija odlučila riskirati život, uspjela je iznijeti trudnoću i roditi zdravog sina. No, bolest hrabre majke toliko je uznapredovala da je hitno potrebna transplantacija matičnih stanica iz pupkovine na klinici u Hanoveru. Za one manje upućene Silvana i Silvio su Ludbrežani. Oboje. Nakon vjenčanja, prije tri godine preselili su se u Varaždin. Teška Silvanina bolest pomutila je sreću. No, njoj je bilo jedino važno roditi zdravo dijete. U posljednje dvije godine žive između Varaždina, Ludbrega, a nažalost i zagrebačkih bolnica. I Novog Marofa gdje radi Silvio. Doživjeli su puno teških, bolnih, pa i neugodnih trenutaka: -Teško je kad ti savjetuju prekid trudnoće, a zbog njezine bolesti izgledi za ponovnu trudnoću i rođenje zdravog djeteta nakon terapija i ozdravljenja svedene su gotovo na nikakvu mogućnost. Teško je prihvatiti da se ona ne može liječiti u Hrvatskoj. Kad smo privatno doznali da se zahvat i liječenje može obaviti u njemačkom Hanoveru predali smo zamolbu HZZO-u za upućivanje na liječenje u inozemstvo. Bilo je pitanje hoće li HZZO i kada odobriti liječenje u inozemstvu jer njezina bolest jako je uznapredovala. Vremena za čekanje nije bilo – kaže Silvio. Srećom, mnogi su pomogli. Preko NC Lions Cluba krenula je akcija da se pokuša prikupiti potrebni iznos od 220.000 eura. -Akcija je počela spontano, iz očaja. Kome se obratiti za pomoć, kako doći do takvog iznosa? Ljude je očito dirnula Silvanina borba za dijete i protiv bolesti. Mislim da su jako pomogli mediji, ugodno sam iznenađen reakcijom ljudi. Osjetite tu silnu želju mnogih da vam pomognu, bez obzira na sve, kod naših ljudi jako je
30. studenoga 2009.
Hrabro srce ludbreško
Fotografije iz obiteljskog albuma - Silvana i Silvio
Leo prvi dan kod kuće la ljudima na svakoj donaciji, svakoj riječi utjehe i potpore. Od srca se svima zahvaljujem u svoje ime i u ime svoje obitelji. Nadam se da ću možda biti u prilici da se barem nekima i osobno zahvalim – poručio je Silvio.
Silvana i Silvio u Petrovoj Očito su humanost i dobrota običnih ljudi inspirirali i državne organe. Ministar zdravstva najavio je da će HZZO pokriti troškove, čak je i Vlada obećala dati svoj zrakoplov za prijevoz do Hanovera.
Silvio je želio još nešto naglasiti o prikupljenom iznosu: -Zahvat transplantacije i liječenje je dugotrajno, u Hanoveru kažu od tri do šest mjeseci. Poznajem ljude u NC Lions Clubu Millennium, to su mladi,
New Century Lions Club Millennium Varaždin
Ništa nije nemoguće
Leo je danas zdrav momčić od 19 mjeseci izražen osjećaj da se pomogne drugome u nevolji. Znam da je danas nekima puno dati 20 ili 50 kuna, ali svi su htjeli pomoći. Ljudi su se na svoj način pokazali velikima. Posebno me dirnulo što su pomogli i ljudi iz našeg Ludbrega, kad te pomognu tvoji to je nešto posebno. Znate da ako i odselite iz Ludbrega ipak se uvijek osjećate Ludbrežancem. Hva-
Prema predračunu klinike u Hanoveru troškovi Silvaninog liječenja iznosit će vrtoglavih 220.000 eura. New Century Lions Club Varaždin bio je pokretač akcije prikupljanja novca. Uz pomoć i medija u dva dana prerasla na nacionalnu razinu i dosad je uplaćeno više od 1,2 milijuna kuna. -Uplata bi sigurno bilo više da HZZO u međuvremenu nije objavio da će platiti troškove u Hanoveru. Možete zamisliti kako su se Silvio i svi oko njega osjećali kad je došao predračun na 220.000 eura. Sretni smo zbog uspjeha akcije i hvala svima koji su se uključili. Bilo je jako puno donacija običnih ljudi, znanih i neznanih. Ima oko dvije tisuće uplata i nemoguće je znati koliko ih je iz Ludbrega. Ljudi su svojom humanošću dokazali da ništa nije nemoguće – smatra Marko Benčić, predsjednik NC Lions Club Millennium. Klub upravlja novcem koji stoji na računu. -Više nema potrebe za hitnim donacijama. Priče-
kat ćemo da vidimo koliko će na kraju sve skupa stajati, hoće li HZZO pokriti sve troškove liječenja. Očekuje se da će Silvanino liječenje biti dugotrajno, pa ćemo iznos čuvati za slučaj nepredviđenih dodatnih troškova kojeg možda HZZO neće platiti. Po završetku liječenja novac će se vratiti većim pojedinačnim donatorima ili koristiti u druge humanitarne svrhe, odlučit ćemo zajedno s većim donatorima. Sve će biti transparentno – rekao je Benčić. NC Lions Club Varaždin djeluje pet godina. Surađuje s centrom ‘Tomislav Špoljar’, dosad je imao niz uspješnih akcija. Ali, niti jednu tako veliku kao što je ova za Silvanu koja je i sama, od osnutka kluba, njegova članica. –Silvanu osobno poznajem iz gimnazijskih dana, kasnije s fakulteta. O njoj zaista sve najbolje. Odluka da ne prekida trudnoću i riskira život pokazuje koliko je u njoj hrabrosti i požrtvovnosti. Zaslužila je ovo – rekao nam je Marko Benčić.
pošteni ljudi i nema bojazni za novac. Koristit će se ako bude trebalo samo za troškove liječenja u Hanoveru. Svi ostali troškovi, smještaja, putovanja, to je isključivo stvar obitelji – rekao nam je Silvio i naglasio da ima i veliku potporu ljudi na radnom mjestu u Novom Marofu, njihovu veliku susretljivost. Silvana je još uvijek na Odjelu hematologije u bolnici 'Rebro' u Zagrebu i bori se za život. U nedjelju 29. studenoga navečer kada smo zaključivali ovaj broj, njezin život i dalje je bio u opasnosti zbog viroza, infekcije, gripe. Za spasonosno putovanje u Hanover mora se oporaviti i prikupiti snagu, u ovakvom stanju putovanje za ovo hrabro srce nova je opasnost. Silvio, rodbina, prijatelji, vjeruju da će Silvana dobiti i ovu bitku. Zbog upornosti, hrabrosti, ljubavi koju je pokazala. Kao i onu bitku koja je sretno okončana početkom travnja prošle godine kada je rodila zdravog sina. Mali Leo danas je dječačić od 19 mjeseci. Čuvaju ga obje bake i djed u Ludbregu. Toplo vjerujemo da će u skorije vrijeme i zdrava mama biti uz njega. A obitelj opet na okupu.
9
30. studenoga 2009.
Na humanitarnom koncertu 'Ludbreškog Sunca'
Puno gledalište za kuću 'Sunčev sjaj'
Svih 1.200 ulaznica koliko ih je tiskano za ludbrešku školsko-sportsku dvoranu našlo je svoje kupce. A to je uvijek osnovni cilj svake akcije humanitarnog karaktera. Ovoga puta radilo se o humanitarnom koncertu kojeg je organiziralo Ludbreško Sunce, Udruga za osobe s invaliditetom. Kupnjom ulaznice brojni su Ludbrežani i žitelji čitave okolice donirali novac za akciju kupnje kuće koja će jednog dana korisnicima udruge zamijeniti obiteljski dom. Koncert je počeo plesnim točkama članova varaždinskog društva 'Naša djeca' koji su svojim nastupom dali doprinos akciji. -Radosni smo što možemo uljepšati večer prijateljima koji nisu u mogućnosti plesati, pa im od srca poklanjamo svoju dječju radost – rekli su mali plesači iz Varaždina. Pred tribinama ispunjenim do posljednjeg mjesta potom su se redala brojna poznata lica hrvatske glazbene scene. Publika je oduševljeno pjevala s izvođačima i neprekidnim pljeskom nagrađivala svaki nastup. -Nikad nisam doživjela u Ludbregu ovako nešto. Stvarno je čarobno. Svi pjevaju, a odabir izvođača je fantastičan! Jako su mi se svidjeli plesači na početku koncerta – rekla je Melita čija se cijela obitelj veselila na koncertu. Podršku svojim Ludbrežanima došla je pružiti i njihova sugrađanka, poznata operna pjevačica Barba-
Mnogi su pomogli
‘Ludbreško Sunce’ zahvaljuje svima koji su pomogli u realizaciji koncerta i donacijama za kupnju kuće ‘Sunčev sjaj’. Generalni pokrovitelj bila je Ludbreška mljekara ‘Antun Bohnec’, a supokrovitelji Grad Ludbreg, ‘Grafičar’ Ludbreg, ‘Metronet business broadband’, ‘Euro-line’ Ludbreg i Rotary-club Ludbreg. Sponzori akcije bili su: Ducati componente, Obrt ‘K&S’, Stolarija Jakopčin, Annyer, Auto-centar Kolak, Metal servis, Bravarska radnja Marijan Šoš Globočec, Bravarski obrt Pokos Ludbreg, Obrt za ugostiteljstvo i vinogradarstvo Sanje Stručić, Trgovački obrt Danijel, Rovokop, Farmal, Knjigokom–V Vere Jadanić, obitelj Božice Makar, Oprema Pit, obrt Beny – Nok Kajtazi, OTK, Trgovački obrt Auto-Toni, Ugostiteljski obrt Borislava Komesa, ‘Solo’ Slanje, Zvonko Magić Ludbreg, RO-SA Prelog, WDF Globočec, Croatia osiguranje, Udruga vrtlara i cvjećara, OPG Stančin Kristijan, Foto studio Novak, Inner Wheel Club Varaždin. Medijski pokrovitelj akcije bio je Radio-Ludbreg.
Barbara Othman, Ivica Pepelko i Tamburaški sastav Mejaši rado su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji
Štićenici ‘Ludbreškog Sunca’ koncert su pratili iz partera
Plesači iz Varaždina ra Othman koja je simbolično otpjevala pjesmu 'O sole mio' (O sunce moje) posvetivši je svim članovima udruge. -Ako mogu pomoći, vrlo rado se odazivam humanitarnim programima. Zaista me veseli što svojim glasom i nastupom mogu pomoći. Iza sebe imam puno koncerata na raznim humanitarnim nastupima, ali nastupiti ovdje na humanitarnom koncertu pred domaćom publikom i za naše ljude zaista je nešto posebno – rekla je Barbara. Humanitarni koncert za kuću 'Sunčev sjaj', najveći je koncert ikada održan u centru svijeta. Posjetitelji iz ludbreškog kraja i čitave okolice pokazali veliko srce i da će uvijek pomoći kada treba.
Žene kartale belu Desetu godinu zaredom u Ludbregu je održan turnir žena u kartanju belota koji ima humanitarni karakter. Na turniru su mogle sudjelovati sve žene koje vole kartati i pomoći u humanitarnim akcijama. Ovogodišnji turnir okupio je 12 zaljubljenica u najpopularniju kartašku igru našeg kraja, a šest parova kartalo je svaki sa svakim na dvije dobivene. Kotizacija po kartašici iznosila je 50 kuna, a uporne kartašice su bile počašćene večerom. Nakon višesatnog druženja uz karte turnir je osvojio par Gordana Žiža-Jovanka Ježek, srebrom se okitio par Blažen-
Puna dvorana i lijep pogled na scenu -Zahvaljujem svim posjetiteljima, izvođačima i sponzorima. Koncert je potvrdio da su naši ljudi velikog i toplog srca i hvala im što su se odazvali u ovolikom broju. Zahvaljujem svima koji su dosad donirali novac za kuću i svima koji će nam pomoći u narednim akcijama – rekla je predsjednica Ruža Zlatar. Vrijednost kuće je 100.000 eura i potrebna su još određena financijska sredstva da bi se kuća isplatila. U čitavu se akciju uključila i Varaždinska županija, pa vjerujemo da
konačni lijep ishod čitave akcije nije upitan. -Nedavno smo posjetili našeg župana koji nam je također obećao pomoći kako bismo do sredine prosinca ispunili svoju obvezu i postali vlasnikom objekta neophodnog budućim korisnicima – rekla je Ružica Zlatar. Prihod s koncerta dao je značajan doprinos da bi 'Ludbreško Sunce' poslalo vlasnikom kuće kako bi štićenici kao stanari imali zaista pravi dom u svojoj lokalnoj zajednici. Marina Hižak
I rotarijanci humanitarno uz belu
Žene vole kartati, posebice kada se karta bela za humanitarne ciljeve ka Skupnjak–Katica Mužic, a broncom par Marija MakarZlata Kramarić. Mnogi su sponzori osigurali prigodne nagrade, a zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok tradicionalno
osobno sudjeluje u sponzoriranju, pa je tako sada za najuspješnije kartašice osigurao medalje. Turnir je organizirala udruga žena Gradske organizacije SDP-a, a održan je u lokalu 'Quisissana'. (mh)
Rotary klub Ludbreg organizirao je humanitarni turnir u belotu. Članovima ludbreškog kluba u ovoj popularnoj kartaškoj igri pridružili su se i gosti rotarijanci iz Čakovca, Preloga, Varaždinskih Toplica i Varaždina. -Djelujemo drugu godinu, pa je ovo i drugi puta da se tako sastajemo. Prošle godine je iznos turnira u belotu bio namijenjen pomoći obitelji Lončarić kojima smo uveli vodu. Ove godine ćemo prikupljeni novac pokloniti ‘Ludbreškom Suncu’ za kupnju kuće ‘Sunčev sjaj’ u Globočecu - rekao nam je Stanko Kosec, član Rotary Cluba
Ludbreg. Ludbreški rotarijanci nakon ovog turnira već pripre-
maju nove akcije darivanja prigodom nadolazećih blagdana.
Ludbreški rotarijanci turnirom u beli pomažu ‘Ludbreškom Suncu’ za kuću Sunčev sjaj
10
S A S V I H ST R A N A
30. studenoga 2009.
Martinje na Plješivici u vinogradu Zvonka Botaka
Običaji koji mogu postati turistička atrakcija -Došel je došel sveti Martin On ga bu krstil, ja ga bum pil!
Opet su stihovi poznate napitnice odjekivali klijetima na ludbreškim vinorodnim bregovima u čast svetog Martina. Ovaj biskup iz 4. stoljeća, vojnik, a potom biskup, posebice je vodio brigu o običnom puku, pozivao na poštenje, solidarnost, pravednost. Bio je izuzetno omiljen kod seljaka i siromašnih. Blagdan je na dan njegova sprovoda 11. studenoga na kojem je, kako je zapisano, bilo mnoštvo običnog puka, redovnica i redovnika. Zbog njegove brige za najsiromašnije mnogi su ga uzeli za svoj zaštitnika - vinari, vinogradari, vojnici, konjanici, uzgajivači konja i gusaka, hotelijeri, pa čak i švicarska papinska garda. Blagdanu se posebice raduju poklonici dobre kapljice, a običaj kršenja mošta u vino u našem kraju duga je tradicija. Nekako se vrijeme dozrijevanja mošta u mlado vino poklopilo s danom kada se štuje sveti Martin. Tako je s vremenom proizašao običaj krštenja mošta u vino iako se biskup sveti Martin s time povijesno ne može povezivati. Mnogi vinogradari Ludbrega danas se mogu pohvaliti kvalitetnim vinima za koja su dobili priznanja stručnjaka. Njima je blagdan svetog Martina važan datum u sazrijevanju vina, a zabavni ritual krštenja – obveza.
Gazda Na Martinje se okupilo poveće društvo kod Zvonka Botaka iz Slokovca, u njegovom vinogradu na Plješivici iznad Globočeca. Domaćin i gosti uživali su u prigodnom programu, ukusnim jelima i naravno, odličnom vinu. -Svi gosti uredno su dobili prave pozivnice za ovaj važni događaj.
Pozval sam 50 prijatelja, pajdaša. Na našem bregu svake godine jen gazda organizira krštenje mošta. Sad smo kod mene. Navek to mora biti, pomolimo se za dobre stvari, a da loše odbacimo. Pa, da je mošt bil dober svetom Martinu on ga sigurno ne bi krstil u vino – u svom šaljivom stilu objasnio je Zvonko Botak, vlasnik obućarske tvrtke iz Slokovca. U njegovom prekrasnom objektu u vinogradu gosti su najprije dobili čobanac za lakšu večeru, društvo se ugodno zabavljalo uz prigodne pjesme 'Kanta banda'. Uskoro su se u odorama i s pripadajućim rekvizitima pojavili krstitelji. Najavila ih je ponovno pjesma. Ceremonija krštenja mošta započinje prigodnom molitvom po drevnim regulama. U našem kraju ovaj narodni običaj provodi se prema poznatim 'Križevačkim štatutima'. Najprije ide uvod s odama vinu i zašto se treba riješiti mošta, te samo krštenje. -Moštek, krstim te na vino u ime onoga koji te je proizvel, boga vina Bakusa, svetog Martina i duha od kojega mošt kuha.-
Za izložbu Ceremonijal se nastavio duhovitim martinjskim litanijama u kojima su sudjelovali svi gosti. 'Okrepi nas, ohrabri nas, pomogni nam, oslobodi nas ' ponavljalo se na krstiteljem. Molilo se za trsek, grozdek, kaplicu i brenkicu, za sve sorte vina, za dobra jela. Ali i za to da ih Bakus spasi od slabog priroda, prazne posude, šupljega barilca, smrdljivog bučkuriša i netečnoga tuduma, toče nesrečne, mraza hudoga, pa i jezikovih juhi od hudih žena do prevelkih dugov i praznih šatoflinof '. -Mošt je kršten, jedite i pijte, svega se vžijte – završio je ceremonijal i opet se zapjevalo.
U prvom planu gazda Zvonko Botak - pozivnice za ovaj događaj uputio je na 50 adresa Martinje je posljednji blagdan vinogradara u godini. Moglo bi se reći da njime završava jedna i počinje nova vinogradarska godina u kojoj će vinogradari uz brigu i njegu pomoći mladom vinu da sazrije u kvalitetnu kapljicu. To će dokazati i na predstojećoj siječanjskoj izložbi svojih vina u Ludbregu. -Urod je bil malo manji, ali godina je dobra i mislim da budu vina isto tak kvalitetna kak i lanjska ili još malo bolja. Sad samo moramo voditi dobru brigu v podrumu. Imam
Ludbreška vinska cesta Županijsko povjerenstvo za vinske ceste tijekom studenoga obišlo je područje Ludbrega i vinogorja kako bi provjerili uvjete kod vinogradara koji su se prijavili da u svojim objektima nude usluge kušanja vina i jela. Član povjerenstva je i Branko Kežman, predsjednik ludbreškog ‘Trseka’: -Posjetili smo restorane ‘Črn-bel’ i ‘Arabelu’, te desetak vinogradara koji žele da njihovi objekti dobiju status kušaonice vina. Nekoliko takvih objekata uvjet su da se određeno područje može proglasiti vinskom cestom. Sve više naših članova ima objekte koji zadovoljavaju sve uvjete, ali nisu se svi prijavili. Buduća Lud-
breška vinska cesta protezala bi se od vinogorja iznad Vrbanovca, pa sve do Bolfana. Od komunalnih uvjeta potrebno je imati dobru pristupnu cestu do objekata. Ona ne mora biti asfaltirana, ali mora omogućiti da se njome može kretati primjerice autobus. Na području Sigečaka gdje ima niz lijepih objekata koji bi mogli biti sastavni dio buduće vinske ceste morali bi se izvesti radovi na proširenju ceste – naglasio je Branko Kežman. Predsjednik ‘Trseka’ najavio je da će se početkom prosinca donijeti odluka o datumu odražavanja siječanjske nove izložbe mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja.
Svi gosti dobro su se zabavljali uz duhovite opaske o vinu
Društvo je pozorno slušalo ritual krštenja oko 600 trseki, samo chardonnaya i graševine. Posebno pripremam vino za izložbu i njega ne koristim za svakodnevne prilike. Otkad sudjelujem na izložbi osvajam samo zlata i srebra za svoja vina, nikad broncu – ponosno će Zvonko Botak. Društvo se potom ugostilo roštiljem kojeg je pripravio Zvonkov sin Željko, zabavljalo se uz vinske pjesme.
Završne litanije gosti su odradili u stavu mirno
Narodni običaji, poput ovog za Martinje, sigurno mogu donijeti novu promociju ludbreških vina. Ovaj i drugi slični narodni običaji mogu postati prava atrakcija. Tomu bi mogla pripomoći buduća ludbreška vinska cesta. Jer uz odlična vina i sve bolju infrastrukturu u vinogorju, ludbreški turizam sigurno bi mogao dati novi doprinos turizmu i gospodarskom razvoju Ludbrega.
TU OKO NAS
30. studenoga 2009.
Izložba malih životinja u Ludbregu 5. i 6. prosinca Udruga uzgajatelja malih životinja 'Kanarinac' iz Ludbrega već 14 godina priređuje izložbu malih životinja koju uvijek posjeti je velik broj obožavatelja životinja. Ovogodišnja će se održati u subotu i nedjelju, 5. i 6. prosinca u prostoru lovačkog doma. Očekuju se izlagači iz Varaždinske i susjednih županija. Bit će tu zečeva, fazana, papiga, hrčaka, zamoraca, kokoši, pataka, gusaka i možda pokoja egzotičnija vrsta, a sve će ocijeniti suci Saveza uzgajivača i dodijeliti plakete i pehare vlasnicima najljepših primjeraka životinjica.
Papige zadovoljne Članovi udruge u velikom će se broju sa svojim lijepim primjercima
11
Za ljubitelje lijepih životinjica do Slavonije.
pojaviti na izložbi. Jedan od njih je Branko Tarandek, inače, blagajnik udruge. Uzgojem malih životinjica bavi se 15-ak godina, a najveća ljubav su mu papige. -Uzgojio sam mnogo šampiona, a na prvoj hrvatskoj izložbi malih životinja u Ivancu tamo još početkom devedesetih moje papige nimfa i tigrica proglašene su šampionkama. Trenutno imam 30-ak nimfa, tigrica i standard pjevajućih – kaže Branko. Papige u našem kraju nisu rijetkost jer ih ljudi vole i često ih nabavljaju kao kućne ljubimce. Za naše krajeve, ove ipak egzotične ptice, žive u volijerama u dvorištu Brankove obiteljske kuće u Ludbregu. -One su zadovolje našim podne-
Entuzijasti
Branko sa standard pjevajućom vrstom
Ove ljepotice bit će sudionice izložbe 5. i 6. prosinca u Ludbregu
bljem. Zimi volijere malo zaklonim najlonom da ih zaštitim od vjetra. Zimi se papige moraju pojačano hraniti, jesti vitaminima bogatu hranu. Zato u prehrani žitaricama dodajemo mrkvu, salatu i jabuke –
objašnjava Branko. Papige se hrane sjemenkama i zrnjem, jedu zob, suncokretove sjemenke, proso. Zbog želje da njegove papige budu site i zadovoljne njihov vlasnik odlazi po proso čak
Na natjecanja ide sve manje zbog sve složenijih uvjeta koji se traže od uzgajivača, a njih ponekad nije lako ispuniti. -Da bi se papige mogle natjecati potrebno ih je prstenovati kada su stare tri-četiri dana. Tako mladu sićušnu papigicu, jako je teško prstenovati. Postoji mogućnost da je majka odbaci zbog prstena jer je on za nju strano tijelo. Nažalost, pravila nalažu da se taj postupak treba izvršiti kako bi se mogle kasnije prijavljivati za natjecanja – žali se Branko. Članovi 'Kanarinca' žale se što niti danas nemaju svoju prostoriju gdje bi se okupljali iako djeluje već dulje od dva desetljeća, osnovani su 1986. godine. -Sastajemo se gdje stignemo i možemo, najčešće u kafiću. Udruga i mi kao uzgajivači opstajemo samo zbog velike ljubavi prema životinjama. Gotovo sve financijske izdatke snosimo sami. Primjerice, sve životinje prije izložbe moraju proći veterinarski pregled da bi se utvrdilo njihovo zdravlje. No, uvjeren sam da imamo što pokazati posjetiteljima i pozivam ih da posjete izložbu u lovačkom domu – poručio je Branko. Izložbe će biti otvorena u subotu od 9 do 20, a u nedjelju od 9 do 15 sati kada će se neke životinjice moći kupiti. Bit će i tombole, a svaka karta, kažu organizatori, donosi dobitak. Ana Havaić
Na Medvednici i na Ivanščici Lijep i ugodan studeni ludbreški izviđači iskoristili su za izlet na Ivanščicu gdje su na livadama istočnih obronaka planine koje okružuju planinarski dom 'Lujčekova hiža' na Pokojcu vježbali orijentaciju s busolom, slaganje vatre, signalizaciju u prirodi i kretanje nepoznatim terenom prema putnim znacima, a neočekivano topli dan iskoristili su i za igre u prirodi. Ovim izletom ludbreški su izviđači završili jesenski dio programa upoznavanja šireg zavičaja i učenja osnovnih izviđačkih vještina. Petnaestak ludbreških izviđača
Uz Oltar domovine posjetilo je i Park prirode Medvednica, obišlo Kraljičin Zdenac i Oltar
Hrvatske domovine pod južnom kulom Medvedgrada. Ekskurzija je uz obrazovne zadatke kretanja po karti i izrade skica terena ujedno bila i priprema predvodnika i vodnika Odreda za zajednički izlet svih ludbreških izviđača na Medvednicu u proljeće slijedeće godine. Medvedgrad je vidikovac na 593 m i tvrđava iz 13. stoljeća iznad Zagreba, 1590. je oštećena u potresu i napuštena. Obnovljeni su kapelica sv. Filipa i Jakova i dio zidina, a Oltar domovine danas je mjesto odavanja počasti hrvatskoj državnosti i njenim braniteljima.
Na Ivanščici vježbe orijentacije na karti
Ludbreška planinarska obilaznica Obilježavanje trase O bolestima Nakon brojnih pripremnih ak- će nam oko godinu i pol dana ili ne- ce i Vinograce prema Črnoglavcu. prigodnim oznakama, kontrolnih pčela medarica tivnosti PD 'Ludbreg' prethodnih što manje – rekao je Damir Klarić, Od Lajdiberga će trasa staze voditi točki obilaznice s žigovima i upi-
Pčelarska udruga 'Ludbreg' organizirala je predavanje o bolestima pčela medarica. Ono je bilo namijenjeno pčelarima ludbreške i susjednih udruga. Predavanje je održao prof. Zoran Stanimirović, ugledni europski stručnjak s beogradskog Veterinarskog fakulteta. -Cilj je bio da se pčelari našeg kraja upoznaju s novim sadržajima i tehnologijama u dijagnosticiranju te u suzbijanju bolesti pčela i uvjeren sam da je predavanje jako koristilo našim članovima – istaknuo je Stjepan Žganjer. Pčela je danas ugrožena klimatskim promjenama, upotrebom kemikalija u poljoprivredi i drugim onečišćenjima. Naravno, čovjek je ugrozio njezin život i ulogu u prirodi, a i učinio je ovisnom o njegovoj pomoći. (ah)
godina za uspostavu Ludbreške planinarske obilaznice, Komisija Hrvatskog planinarskog saveza obišla je predloženu trasu i dala 'zeleno svjetlo' našim planinarima za radove na uređenju Ludbreške planinarske obilaznice. -Ideja Ludbreške planinarske obilaznice javila se još 2005. godine. Da bi je Hrvatski planinarski savez priznao bilo je potrebno zadovoljiti razne uvjete. U pripremnim radnjama najzahtjevnije je bilo pronalaženje i određivanje trase. Do sada su zamišljeni dijelovi staze obiđeni i ucrtani u planinarsku mapu Kalničkog gorja. Staza će biti duga oko 24 km, a u planu je da se poveže s budućom vinskom cestom. Dosad smo označili trasu od Ludbrega do mosta preko Bednje kod Hrastovskoga, oko 3,7 km do splavi iza Kučana i nastavljamo u smjeru Slanja. Za označavanje čitave trase trebat
predsjednik PD 'Ludbreg'. Trasa obilaznice počinje od krugova centra svijeta na središnjem trgu u Ludbregu, nastavlja se preko nalazišta rimskih termi i uz Otok mladosti. Potom vodi uz Bednju do Slanja, dalje će se nastaviti prema vrhu Lijepa gorica, pa kroz Gra-
prema Sigečaku gdje će se spojiti s budućom vinskom cestom. U Globočecu se s ceste spušta prema šumi Lasno od koje put vodi do svetišta i do polazne točke na trgu. U planu je također izrada i postava putokaznih tabli, stupova za markacije na livadama, te stupova i tabli s
Snježana Stančin i Damir Klarić na terenu pri obilježavanju trase
snim knjigama, dnevnika obilaznice s opisom zanimljivosti obilaznice i Ludbrega, kao i prigodnih značaka za one koji obiđu cijelu trasu. Bit će uređeno i nekoliko vidikovaca na Ludbreg, te na šire područje od Ivančice, Međimurja, Mađarske, pa na Podravinu do Koprivnice. (ah)
12
TU OKO NAS
30. studenoga 2009.
LJUDI I ZANIMANJA – Ivan Bačani, prodavač u kiosku
Život u kiosku
'Ludbreške novine' uvode rubriku 'Ljudi i zanimanja' u kojoj ćemo vam predstaviti one koje svakodnevno srećemo na njihovim radnim mjestima i na usluzi građanima. Ivan Bačani, prodavač je u kiosku 'Tiska' na Trgu slobode. Poznaje gotovo svakog građanina Ludbrega, ali i oni njega. Posjetili smo ga na radnom mjestu, a Ivan je odmah pokazao skromnost: -Moja kolegica Štefica Petrić ima najdulji staž u prodaji novina, mogao bih reći da je zaštitni znak ludbreških prodavača novina. S gospođom Šteficom radim naizmjenično u dvije smjene, radnim danom
od 5,30 do 19 sati, subotom od 7,00 do 13,30 sati, a nedjeljom od 7 do 12 sati i nikad nije bilo nikakvih nesuglasica – priča Ivan.
U ranu zoru Početak radnog vremena ukazuje da je ovo jedno od zanimanja koje zahtijeva vrlo rano ustajanje. -Ustajem u 4,30 sati kad većina ljudi još spava, već u 5,15 moram biti na kiosku da bih od dostave preuzeo novine i pripremio sve potrebno za dan. Jutarnja smjena je nešto zahtjevnija zbog prirode posla i jačeg intenziteta prodaje, ali zato poslije imam više vremena za svoje potre-
be i za obitelj - kaže Ivan. Kiosk je dugo radio na staroj lokaciji u Ulici Vatroslava Lisinskog do prije dvije godine, sve do gradnje rotora. -Nekada su uvjeti za rad bili znatno nepovoljniji nego su sada. Ljeti je u kiosku bilo pakleno vruće, zimi jako hladno. Danas imamo klimu i grijanje, a novi kiosci imaju rashladne uređaje za pića i vanjske zamrzivače za sladolede jer je povećan asortiman roba i usluga koje pružamo - kaže naš Ivan. Primijetili smo da se najviše kupuju dnevne novine, a zanimalo nas je da li se kupuju razglednice Ludbrega.
Na kiosku se najviše kupuju dnevne novine -Da, traže se i razglednice Ludbrega, ali ljudi kažu da izbor motiva nije baš prevelik. Trebalo bi tiskati novih razglednica jer Ludbreg se svakodnevno mijenja i postaje sve ljepši i uređeniji - misli Ivan.
U kiosk na razgovor
Kupci često pitaju za razglednice Ludbrega
Kiosci su danas postale male trgovine
Ludbreški slikari izlažu u Međimurju
Elvira Štabi-Vidović, Željko Petković i Milena Petković na otvaranju izložbe u Svetom Martinu na Muri Četvero članova Likovnog udruženja Ludbreg odnedavno su članovi i novoosnovane udruge 'Likovna republika' u međimurskom Svetom Martinu na Muri. Udruga okuplja likovne umjetnike s gotovo cijelog područja sjeverozapadne Hrvatske, a ludbreške zastupaju Elvira Štabi– Vidović, Željko Petković, Spomenka Škafec, Milena Petković koji su dali svoj doprinos izložbi
u galeriji u Svetom Martinu na Muri u povodu Dana općine. Radove je tamo izložilo 12 umjetnika, a među njima Elvira Štabi–Vidović s akrilikom na platnu ciklusom ženskih aktova, kipar Željko Petković skulpturama u kamenu i terakoti, Spomenka Škafec pripremila je ciklus imaginarnog pejzaža akrilikom na platnu, te Milena Petković s uljima na platnu. (mh)
Na radnom mjestu odnedavno se nude našim građanima nove usluge koje su dosad na kiosku bile nezamislive. -Nudimo razvijanje filmova i izradu fotografija s digitalnih medija po najpovoljnijim cijenama. Putem interneta mogu se naručiti mnogi proizvodi i preuzeti na kiosku bez troškova dostave. Najnovija usluga je primanje i vraćanje paketa iz kataloških prodaja - kaže Ivan.
Pitali smo Ivana postoji li neka anegdota ili zanimljivost. -Ljudi znaju svratiti na 'čašicu' razgovora, a dosta je i dragih susjeda kako ih ja zovem koji su spremni sa mnom podijeliti vic ili rezultat s utakmice. Zgoda je bilo puno, ali ne želim da se netko od naših građana prepozna i možda bude povrijeđen. Ali, zato mogu reći da sam imao zadovoljstvo uručiti kupone Ivanu Baksi iz Selnika i Dragutinu Kovačiću iz Svetog Đurđa koji su u nagradnoj igri osvojili automobile - ponosno je završio Ivan. Ivan je lijep primjer rada s ljudima. Primjer skromnosti, obazrivosti i ljubaznosti. Danas je takvih, nažalost, sve manje. Dražen Vađunec
Izviđačke priče u knjižnici
Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' i Odred izviđača Ludbreg pokazali su kako se na kreativan i zanimljiv način knjige mogu približiti djeci, a da je gradska knjižnica mjesto gdje se može provesti zanimljiva večer. -Namjera je bila predstaviti izviđačke naslove odnosno knjige koje obuhvaćaju znanja o prirodi, upoznavanje biljnog i životinjskog svijeta, učenje korisnih vještina koje mogu pobuditi mlade da se upišu u izviđače – rekao je prof. Dubravko Bilić, ravnatelj ludbreške Gradske knjižnice. Na dječjem odjelu napravljen je pravi ugođaj logorske noći s improviziranom logorskom vatrom uz čitanje priča o izviđačima. Tridesetak djece je najprije slušalo odrasle kako čitaju priče, potom su djeca sama či-
Logorska ‘vatra’ u knjižnici uz priče o izviđačima tala i prepričavala. Čitali su se ulomci iz izviđačkih knjiga, iz '100 zmajeva za teenagere' N.Veličkovića, 'Izviđačkog priručnika' W.Disneya, 'Kako jednoj pčelici…' R.Bjelčića, 'Složnih zvijezda Malog medvjeda' Z. Fistonića, 'Zelene patrole' D. Oblaka. -U školi se čitanje promiče, nažalost, uglavnom kroz obveznu lektiru koja baš i nije zabavna što bi knjiga trebala donijeti čitatelju. Lektira je
važna, ali važno je učiti djecu da je čitanje zabava. Želja je da se s knjižnicom suradnja nastavi jer su se takve večeri za roditelje i djecu održavale i prije - rekao je Mladen Struški, predsjednik ludbreških izviđača. Radosni žamor izviđača, ugođaj prave noći uz čaj i pjevanje izviđačkih pjesama dali su naslutiti da će se ovakvo druženje uskoro i ponoviti. Marina Hižak
Paintballaši na humanitarnim turnirima Članovi Paintball kluba Ludbreg sudjelovali su na humanitarnom turniru u Sisku. Sav iznos od kotizacija namijenjen je kupnji kompjutora za troje djece jedne sisačke obitelji koja boluju od celikalije. Odaziv na turnir zbog plemenite akcije bio je vrlo velik, pa su se tu našle ekipe iz svih krajeva Hrvatske, te iz Slovenije. Naš klub natjecao se s dvije ekipe koje su osvojile treće i deveto mjesto što su izvrsni rezultati zbog vrlo jake konkurencije. Paintball klub Ludbreg je kra-
Blažic, Zelenc i Maltar sa zahvalnicom iz Siska
jem studenoga sudjelovao i na humanitarnom turniru u scenario paintballu u Dugom selu. Ukupno 122 natjecatelja u dvije suparničke ekipe borile su se za osvajanje pobjedničke zastave. Prihod s turnira namijenjen je pomoći 27-godišnjem Boži Baraću oboljelom od rijetke vrste tumora. Pred ludbreškim 'ratnicima' još su nastupi na nekoliko turnira humanitarnog karaktera kojima se u ovo predblagdansko vrijeme nastoji pomoći onima kojima je najpotrebnije. (ah)
30. studenoga 2009.
K U LT U R A
S 'Festivala kajkavske komedije' u Ludbregu
Kaj na pozornici
'Festival kajkavske komedije' održan je u Ludbregu četvrtu godinu zaredom. Manifestaciju je pokrenulo Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg kako bi se sačuvao i promovirao kajkavski izričaj, te u spomen na Mladena Kerstnera, kajkavskog komediografa iz Ludbrega. -Festival već treću godinu ima potporu Ministarstva kulture. Svakako raduje što je festival tako dobro prihvaćen i što se širi. Ove godine imali smo čak šest predstava. Sada su po prvi puta nastupile udruge iz Koprivničkog Ivanca i Čazme. Družina iz Preloga, te udruge žena iz Hrastovskoga i Svetog Đurđa sada su već stalni gosti festivala. Nastup mališana 'Radosti' svakako treba pozdraviti. Vjerujem da su gledatelji uživali u predstavama i nadam se da će dogodine puniti dvoranu – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj PUO 'Dragutin Novak' Ludbreg, pokretač i organizator festivala. Ministarstvo kulture očito je znalo prepoznati ideju i napore na organizaciji manifestacija. Festival je organizacijom, te interesom izvođača i publike opravdao svoje nastajanje.
Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta, festival je otvorio na kajkavštini Jer dvorana je sve tri večeri bila sasvim lijepo popunjena za ludbreške prilike, dupkom puna posljednje večeri, a izvođači, od onih najmlađih
Prvo gostovanje u Ludbregu Teatra učitelja iz Kapele kod Čazme
Uloge: Božidar Altus, Matija Margotić, Vlasta Jurković Drveni, Anamarija Tuškan, Ljiljana Čavrag, Ivana Ružman, Željkica Fuček.
DV ‘Radost’ Ludbreg Weekend v Gruntovcu
Mali glumci iz ‘Radosti’ na velikoj pozornici
Teatar učitelja iz Kapele – Vatrogasna vežba vu Vugorku Donjem
Autor teksta, redatelj i scenografija: Božidar Altus
13
U podravskome selu Vugorku Donjem osniva se ženski ogranak vatrogasnog društva. Družbu uvježbava zapovjednica iz Pišljivca Malog i šokirana je njihovom nesposobnošću. A ubrzo treba u akciju gašenja kada gori ‘farof’.
do gostiju iz drugih sredina dobili su veliki pljesak za svoje izvedbe, za čuvanje i njegovanje vrijednosti kajkavskog narječja.
Autor teksta: Mladost Kerstner, redateljica: Ljiljana Virag, scenografija: Kristina Pavličević. Uloge: Helena Horvat, Veronika Horvat, Ema Androci, Petra Vrabec, Dominik Herenčić, Lovro Špoljarić, David Gložinić, Mihael Sedlar, Tin Grabarić, Aleksandra Ostrognaj, Ivan Zdelar, Fran Hižak, Filip Zdelar, Petar Namjesnik, Simeron Jagić i Matija Kos. U Ulici Mihovila Pavleka Miškine inženjerska ekipa mjeri teren za
novu cestu. Skupile se žene i komentiraju. Martin i Matula razgovaraju s inženjerom, a u razgovor se uključuje i Draš. A onda dolaze Cinober, Presvetli, Besna Klara, Gaber, pampuri. -Vježbali su od početka listopada. Brzo su naučili tekst, i svoj i cijelog igrokaza, vježbali su i kod kuće, ukućane su primorali da glume s njima. Nije bilo problema pri podjeli uloga jer u ovo doba puno raznih nastupa i priredbi – rekla je Ljiljana Virag.
Društvo žena Hrastovsko – skečevi Kod doktora i Preljub ‘Kod doktora’. Babica dolazi k doktoru i žali se na razne bolesti. Doktoricu sve pogrešno razumije. Uloge: Katarina Tomiša i Štefica Horvat. ‘Preljub’. Susjedi završavaju na sudu, a razlog je preljub. Uloge: Jadranka Sabol, Ljubica Marković, Katarina Tomiša, Anica Vidović, Anica Krušelj. U Društvu žena Hrastovsko djeluje dramska sekcija koja nastavlja dugu tradiciju dramskog amaterizma u Hrastovskom. -Ima nas 12 članica. Vježbamo uoči nastupa dvaput tjedno odnosno broj proba ovisi o složenosti teksta. Posebno smo aktivne u ovo jesensko i zimsko doba kad žene imaju više vremena. Tako smo lani nastupale u Koprivnici, Prelogu, Cestici, na lanjskom festivalu u Ludbregu, te kod kuće u Hrastovskom – rekla nam je Ljubica Marković. Žene iz Hrastovskog - scena iz ‘Preljuba‘
Priločka amaterska scena – Tenja … Autor teksa: Božidar Glavina, redatelji: Dejan Novak i Franjo Oreški, scenografija: Željka Grabant Uloge: Dejan Novak, Vlado Kovač, Franjo Oreški, Željka Grabant, Barbara Novak, Filip Hozjak, Damir Možanić. Kriza srednjih godina poklopila se s recesijom i neisplaćenim osobnim primanjima radnika, ali koji i dalje uporno rade. Tu su i žene radnika što za njih postaje pretežak teret…
‘Veliko srce’ Udruga žena Sveti Đurđ – Mamine dobre pucke
Preložani su redoviti gosti ludbreškog festivala
‘Sigečko srce’ Sigetec Koprivnički – Povratak Gruntovčana
Poklon na kraju predstave i za žene iz Svetog Đurđa Autor teksa i redateljica: Dunja Zvonarek Scenografija: Marija Milak Uloge: Anica Šoltić, Nadica Mikulić, Marica Kovaček, Ana Kovačić, Jasmina Crkvenčić, Snježana Krušec, Nataša Janičar.
Žene idu od mise i tračaju o župniku, selskim babama, doktoru, politici. Kod kuće Klara nagovara sina Jožu na ženidbu, ali samo ne s Violetom. Jer ona je studentica medicine, nema dečka, a trudnica je i mora se udati.
Autor teksta i redateljica: Milica Lukačinec Scenografija: Josip Dembaj Uloge: Branko Korošec, Krešo Lukačinec, Josip Dombaj, Ivana Dombaj, Maja Barić, Dijana Lončarić, Katica Korošec, Ivona Čižmešija. Babica su nakanili hmreti i treba raspodijeliti imovinu između Dudekovih i Dudekove sestre Bare. Tetec i Presvetli ‘advokati’ su u cijelom slučaju. Uz to, tetec je uputil Dudeka u naivno slikarstvo i sad čekaju gospu koja će otkupiti autorov opus.
Gostovanje iz mjesta gdje su se nekad snimali ‘Gruntovčani‘
14
SP O R T
30. studenoga 2009.
Zadrugar Hrastovsko
Najuspješnija jesen
Za Zadrugar iz Hrastovskoga bila je to odlična jesen. U prvenstvu Prve županijske lige ŽNS-a Varaždin Zadrugar je s 24 boda završio na visokom trećem mjestu. Momčad trenera Nevenka Blagaja ostvarila je sedam pobjeda i po tri neriješena rezultata i poraza s gol-razlikom 23:17. Za visoku ocjenu treba dodati i lijepu nisku od pet pobjeda u županijskom kupu. Redom su izbacili momčadi iz Jurketinca, Kučana Donjeg i Šemovčane, te kao šlag na tortu dva četvrtoligaša, Novi Marof i Sračinec. Bila je to dosad najbolja 'Zadrugarova' jesen, a posebno impresivni bili su na vlastitom terenu. Igru 'Zadrugara' krasio je visok ritam i odlična igra u fazi obrane u kojoj suigrači pomažu jedan drugome. To potvrđuje mali broj primljenih pogodaka po čemu su među
najboljima u ligi. Zadrugaru čak niti dva četvrtoligaša u kupu nisu uspjela postići pogodak. I sve to uz brojne ozljede prvotimaca. -Svjesni smo da je to dobar rezultat. Pola lige je kvalitetom izjednačeno, mnogi imaju igrače koji su prošli uzrasne škole Varteksa i Slobode. Presudile su domaće pobjede jer smo kod kuće izgubili samo dva boda i naša fizička pripremljenost jer smo većinu bodova osvajali u drugom poluvremenu. Puno smo radili na treninzima i uporno ponavljali neke stvari. Dolazak Dalibora Tuksera puno nam znači. On je tehnički i taktički kompletan igrač, bivši mladi reprezentativac. Donio nam je čvrstinu, prodornost, ubacivanja s lijevog boka, njegove lopte imaju oči. Šteta što smo već nakon trećeg kola zbog ozljede ostali bez drugog poja-
Prva liga NS Ludbreg
dost iz Sigeca, Bukovčan iz Velikog Bukovca, Podravka iz Struge i Sloga iz Slokovca, Mladost iz Šemovca opet su kandidati za prvaka, a bodovna izjednačenost niti jednom kandidatu trenutno ne jamči ulogu prvog favorita. Ugodna iznenađenja su Podravac
Nema puno novosti u ovoj sezoni Prve lige Nogometnog središta Ludbreg. Kandidati za prvaka uglavnom su ista imena, klubovi koji su proteklih sezona redovito pri vrhu ljestvice. Mla-
Osmjesi nakon posljednje jesenske pobjede protiv Dubravke (2:0) - stoje: trener Nevenko Blagaj, Zember, Piljak, Dario Kolak, Kosec, Hrženjak, M. Kolak, Šegović, Pačko, Brzaj, N. Kolak, Dejan Marković. Donji red: Gerić, Novak, Tukser, Danijel Kolak, Hlebec, Nino Marković, Bobetić, Struški. čanja mladog Roberta Namjesnika. Zbog toga smo mijenjali sustav igre. Nadam on se da će, uz puno rada, u proljeće potvrditi moju procjenu da je pakleni napadač – analizirao je Nevenko Blagaj, trener Zadrugara. Zadrugar je došao do polufinala kupa. Ulazak u finale donosi pretkolo Hrvatskog kupa, možda gostovanje prvoligaša u Hrastovskom,
zapravo moguću utakmicu godine. -Ne plašimo se Slobode. Njihova je prednost što su momčad koja igra dva ranga iznad naše lige. Naša prednost je što dečki imaju puno samopouzdanja, pa imamo i mi kvalitetu jer nismo ovo dosad slučajno postigli. Znam da ćemo za prolaz morati uložiti trku, srce i pamet. Naravno, Sloboda je favorit, ali
iz Sesveta koji obnovio i osnažio momčad i čak vodio u jednom dijelu sezone, te Drava iz Svetog Đurđa i Lunjkovec. Ostatak lige bodovno puno zaostaje, a izgleda i kvalitetom. Od većine iz drugog dijela ljestvice očekivalo se puno više, neu-
godno je iznenađenje Plitvica iz Selnika. Karlovec može spasiti samo dulji niz dobrih proljetnih rezultata, ali s jesenskom momčadi to ne može napraviti jer ovako je ponor druge lige već sada vrlo blizu.
imamo izgleda i sve moguće. Motiv je također na našoj strani, eto, ja bih mijenjao šest prvenstvenih bodova za ulazak u finale županijskog kupa – poručio je Blagaj. Nogometaši Zadrugara će nakon kratkog odmora sudjelovati na zimskom prvenstvu u Ludbregu, a trener Blagaj najavio je početak priprema u prvom tjednu veljače.
Poredak na kraju jesenske sezone: Mladost (S) 28 bodova, Bukovčan 28, Podravka 28, Sloga 27, Mladost (Š) 26, Podravac 23, Drava 22, Lunjkovec 21, Plitvica 13, Polet 12, Gora 11, Radnički 11, Ajax 10 i Karlovec 1 bod.
Antun Havaić, nogometna legenda ludbreškog kraja
Legenda još živi i igra
Što povezuje nogometne legende kao što su Zoff, Shilton, Bobby Charlton, pa košarkaške Michaela Jordana, Oscara Schmidta, Veljka Petranovića ili rukometaša Zlatana Saračevića i Antuna Havaića? Sportska dugovječnost i neuništivost. Za one koji misle kako je sport evoluirao evo zanimljivog podatka. Košarkaši Splita prije tri desetljeća s Kukočem i Rađom tri put su bili europski prvaci, a sadašnje generacije Splita gube od Darde, Zaboka i sličnih. Mislite da bi legendarni splitski dvojac izborio prvu petorku kod 'evoluiranih' košarkaša? Antun Havaić ima 47 godina i jedan je od onih koji su toliko bolji na svojoj poziciji veznjaka da mu niti jedna nogometna evolucija ne može naškoditi. Matični klub mu je Mladost iz Sigeca gdje je počeo nogometni put davne 1978. godine. Prvu utakmicu odigrao je protiv Gore iz Globočeca koja će se kad- tad ponositi tim podatkom. Nakon pet sezona u Si-
gecu i povratka iz ondašnje vojske, put ga odvodi u koprivnički Slaven. I tamo je ostao 18 (!) sezona. U dresu prvoligaša odigrao je više stotina utakmica, neke su ostale u dubokom sjećanju: -Sa Slavenom mi je najveći uspjeh ulazak u Prvu hrvatsku ligu. Tada je u Koprivnici vladao neopisivi zanos, poslije i ponos. Meni se ispunio jedan san, da postanem prvoligaški igrač. Igrao sam pet sezona na prvoligaškim terenima, više puta bio i igrač utakmice u natjecanju koje je bilo mnogo jače nego ovo današnje – smatra Antun. Nakon Slavena dvije je sezone proveo u Graničaru iz Legrada, a potom slijedi povratan 'na domaju', u Sigetec. Za Mladost igra tri sezone, pa odlazi, kako kaže, zbog toga što nije bilo interesa i ambicija za odlazak u viši rang. Pomalo je došlo i do zasićenja i prelazi u novu Mladost, onu iz Malog otoka.
Iz prebogate novinske arhive: s utakmice Slaven Belupo-Zagreb sredinom 90-ih: Antun Havaić i suigrač Slobodan Sudec, danas trener Podravine
Unatoč prvoligaškoj karijeri nije napustio rad u ludbreškoj ‘Elektri’ Pun nogometnog znanja, iskustva i elana, nogometne brazde i danas ore u Koprivničko-križevačkoj županiji. U četiri sezone vodio je momčad koja je preskočila četiri ranga, od četvrte došla do prve lige tamošnje županije. -Tamo je svaka utakmica derbi jer se manje-više natječu klubovi iz okolnih sela. Na našoj utakmici protiv Imbriovca bilo je 600 gledatelja. Naravno, ozračje nas je dovelo do pobjede i opet smo jesenski prvaci – kaže Antun. Nogometaša s tolikim znanjem i iskustvom uvijek treba pitati o svjetskoj nogometnoj sceni: -Najbolji je Messi, kod njega ne postoji prva brzina, uvijek je barem u drugoj. I Ronaldo je vrhunski, ali ima mušice i podložan je šminkeraju koji mu ponekad ne sjedaju. Od starijih posebno ističe Zidana. On je bio kompletan nogometaš – rekla je naša nogometna legenda Antun Havaić iz Sigeca iza kojeg su čak 32. sezone aktivnog igranja. Ako ne bude ozljeda vjerujemo da neće biti i posljednja. Neven Jerbić
SP O R T
30. studenoga 2009.
Podravina jesenski prvak
Ispunjeni natjecateljski ciljevi
Jesenski prvaci – stoje: trener Sudec, Klekar, Bradarić, Draguljić, Kosir, Vručina, Valjak, S. Vađunec, Kosec, Malec i Herenčić. Donji red: Bendelja, Golenja, Fajt, M. Vađunec, Sušec, D. Vađunec, Kranjec, Krušelj, Roščić, Jambres. Podravina je jesenski prvak Četvrte hrvatske nogometne lige sjever skupine A. Ocjena dojma bila bi za pet plus da zasluženo slavlje malo nije pomutio tek jedan bod iz Sračinca u zadnjem kolu. Ludbrežani su upisali 11 pobjeda, tek dva neriješena ishoda, bez poraza uz više od 90 posto osvojenih bodova i gol-razlikom 60:4. Unatoč tome, najopasniji konkurent Čakovec zaostaje samo za bod što znači da su suparnici za naslov kvalitetom daleko ispred ostatka lige. Za razliku od prošlih sezona kada su u proljeće morali stizati prednost vodećeg sada će po prvi puta Ludbrežani prezimiti na vrhu. Uz to, Podravina je osigurala i polufinale žu-
panijskog kupa. Što se promijenilo u odnosu na prošlu sezonu?
Napredak -Apsolutno sam zadovoljan sezonom, a teško je baš sve pobijediti kada svi grizu protiv nas. Ostvarili smo napredak, momčadski i pojedinačno. Sada igramo bolje u obrani, primili smo tek četiri pogotka od čega dva u sudačkoj nadoknadi. U napadu je realizacija bolja nego prije. Pojedinačno su svi napredovali. Primjerice, Golenja je napravio veliki iskorak, Sušec je pokazao da ako bude zdrav i spreman tek će u proljeće biti pravo pojačanje, Kranjec igra sve bolje, Fajt je imao bolju sezonu od prethodne, Damir Vađunec igra
kapetanski i sve drži pod kontrolom. Da sve ne nabrajam, ali zaista za svakoga mogu reći da je napredovao – kaže trener Slobodan Sudec.
Čakovec pod zaštitom sudaca Podravinu u proljeće očekuje nekoliko neugodnih gostovanja u Međimurju i to odmah na startu proljetnog dijela sezone, ali i domaćinstvo u velikom derbiju protiv Čakovca već u petom kolu. -Kroz pripreme moramo izbrusiti visoku formu već za start. Do meča sa Čakovcem moramo biti najmanje bodovno poravnati. Lako je moguće da će početak sezone biti presudan. Nažalost, moramo se pripremiti i na to da Čakovec ima zaštitu sudaca
kakvu mi nemamo, osjetili smo to na gostovanjima ove jeseni. Stoga nama niti jedno gostovanje u Međimurju neće biti lako. Jedva čekamo povratak na gradski stadion, da se vrati osjećaj domaćeg terena. Pripremne utakmice igrat ćemo uglavnom u Ludbregu. Ne razmišljamo o dolascima novih igrača, ali rado bismo da se iz Austrije vrati Ivan Vuković, s njim bismo dobili dimenziju više – naglasio je Sudec. Trener Sudec odabrat će ekipu samo od potpuno zdravih igrača za Zimsko prvenstvo Ludbrega u malom nogometu. Tijekom zime igračima će biti dozvoljeni nastupi na dvoranskim turnirima, ali igraju na vlastitu odgovornost jer se zdravi moraju pojaviti na pripremama u siječnju.
Boris Kosir, napadač Podravine najbolji je strijelac u povijesti kluba
Dragulj svakom treneru
Napadač Podravine Boris Kosir (30), kao vođa navale ludbreškog kluba u 185 utakmica u plavom dresu postigao je 110 pogodaka. Boris je prema statistici najbolji strijelac u povijesti kluba koja, kao što se dobro zna, nije tako kratka. Karijeru je počeo je u matičnom 'Zadrugaru' u Hrastovskom 1993. godine, a nakon pet sezona pruža zapažene partije u Podravcu iz Virja. Dres Podravine nosi od 2000. godine. I uporno trese mreže. Boro, kako ga zovu svi, prisjetio se svojih dragih partija: -Najveća utakmica bila je ona u kupu protiv Hajduka. Tada na meni nije dosuđen već opjevani penal. Vejić me povukao za dres na petercu u gol-šansi, a bilo je 0:0 pet minuta prije kraja. Hajduk je tada bil prvak. Da je dosuđen penal napravili bi veliku senzaciju. Draga mi je i utakmica u kupu protiv Istre 1961. Mojim i golom Mladena Vađunca prošli smo drugoligaša i ušli u osminu finala iako smo igrali 70 minuta s igračem manje – prisjeća se Boro zvjezdanih trenutaka Podravine u kojima je bio važan sudionik. Trenirali su ga Vjekoslav Vučeta, Velimir Špikić, Dušan Sraka, Ivica Sertić. -Posebno bih istaknuo Velimira Špikića. On je sjajan čovjek i vrhunski trener koji nam je usadio puno toga. Ističem i sadašnjeg Slobodana Sudeca koji će nas, vjerujem, dovesti
do 'svetog' cilja i ulaska u treću ligu – priča Boro. Ovaj samoprijegorni nogometaš zaista može biti primjer svim mladima po tome kako shvaća nogomet. Samoinicijativno će uskoro početi s pripremama za proljeće. Godinama živi asketski, pazi na prehranu s kvalitetnim mesom, puno povrća, ne puši, ne pije alkohol. Njegove kvalitete zamijetili su i treneri s prvoligaških terena i jedan je od onih koji su gradski stadion mogli zamijeniti prvoligaškim. -Bilo je to 2006. kada su me zvali u čakovečkog prvoligaša 'Međimurje'. No, tadašnji trener Mršić koji
Biciklisti osnovali klub Osnovan je Biciklistički klub ‘Ludbreg’. Cilj kluba je okupljanje pomlatka i svih poklonika biciklističke vožnje bez obzira jesu li zainteresirani za bavljenje nekom od natjecateljskih disciplina biciklizma ili za rekreacijsku vožnju biciklom. Članovima i onima koji to žele postati ponudit će se edukacija o održavanju bicikla, pomoć i popusti pri kupnji bicikala, dijelova i opreme, organizirat će se zajedničke vožnje, treninzi, te druge aktivnosti. Klub će se uključiti u organizaciju utrka, te će se baviti uređenjem i održavanjem biciklističkih staza. Predsjednik kluba je Roman Čotra, dužnost potpredsjednika kluba obavljat će Emerson Žnidarić, tajnica kluba Emina Novak, a u vodstvo kluba također su izabrani Ivan Šmer, Žarko Novačić, Tihomir Cenko i Ana Havaić. (ah)
Počinje proslava rođendana Godina 1919. je godina osnivanja Nogometnog kluba Podravina. Kroz klub prošli u devet desetljeća prošli su deseci generacija nogometnih zaljubljenika. Rođendansko slavlje počinje izložbom fotografija i raznih dokumenata o gotovo stoljetnoj povijesti nogometa u Ludbregu. Izložba će biti otvorena u četvrtak, 10. prosinca u 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu. Fotografije i razni dokumenti marljivo su se prikupljali više mjeseci, od igrača mnogih generacija, ludbreških obitelji čiji su članovi dali svoj doprinos u povijesti Podravine Središnja svečanost u povodu obilježavanja 90. obljetnice kluba u Ludbregu bit će održana na prigodnoj akademiji u subotu, 12. prosinca u 11 sati u kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak'. Tom će se prigodom evocirati sjećanja o djelovanju kluba, dodijeliti prigodne nagrade, sve uz prigodni program i domjenak. Proslavu 90. rođendana obilježit će još dva značajna događaja.
Druga liga NS Ludbreg
Boris Kosir u dresu Podravine postigao 110 pogodaka
Uvijek u početnoj postavi
15
sada vodi Cibaliju, uvjetovao je moj ugovor otkazom na poslu. Ali, meni je moj mesarski zanat previše značio – skromno će Boris. Plava devetka posebno od suigrača ističe Damira Vađunca s kojim dugo dijeli majicu istog kluba. Sa svima je dobar, s bivšim i sadašnjim suigračima. Takav je i s trenerima. Kod svakog trenera je bio u početnoj postavi, svi su cijenili njegovo znanje, borbenost, trku, te ljudske i moralne osobine. Još se nije rodio taj kojem Boro nije prva opcija u napadu.
-Od naših najviše cijenim Mandžukića, a od stranih Rooneya. Oni igraju sličnim stilom kao i ja, požrtvovni su i vraćanje u obranu nije im strano – kaže Boris Kosir. Kompletan sportaš, zadovljan obiteljski čovjek uz suprugu Jelenu i dvogodišnju kćerku Lorenu, uzor nogometašima. Sretni smo što ga imamo. U povjerenju, kao i Raul nada se ostanku u klubu do kraja karijere. I mi također. Ali, vjerujemo da to još neće biti tako skoro. Neven Jerbić
Jesen je pokazala da će ovo prvenstvo biti bitno drugačije nego nekoliko prethodnih kada su prvaci bili poznati već nakon pola odigranih utakmica jer su se klubovi koji su ispadali iz gornjeg razreda ekspresno vraćali natrag i to velikom bodovnom razlikom. No, Dinamo iz Apatije nema tu kvalitetu. Priliku su objeručke prihvatili Poljoprivrednik iz Kapele, Novakovec i kao malo iznenađenje Dinamo 01' iz Vrbanovca. Dodatnu draž daju klubovi koji nemaju izgleda u borbi za vrh, ali su vrlo neugodni svakom suparniku posebno kao domaćini. U proljeće pred ligašima je samo deset kola odnosno ligaši će odigrati po 18 utakmica. U kvartetu Dinama 01', Poljoprivrednika, Novakovca i Dinama iz Apatije treba tražiti novog prvaka. Poljoprivrednik ima odigranu utakmicu više i u proljeće ga čekaju dvije pauze. Tablica: Dinamo 01' bodova 18, Poljoprivrednik 18, Novakovec 17, Dinamo (A) 14, Poljanec 10, Bukovčan 27' 9 i Podgora 6.
16
30. studenoga 2009.
ŠALJITE FOTKE! Evo novih atraktivnih fotografija naših čitatelja. Miroslav Vađunec iz Vinograda Ludbreških poslao nam je prekrasnu noćnu snimku s pogledom od obale Otoka mladosti prema vinogorju. Nakon duljeg vremena ponovno nam se javio Velimir Hladnić iz Globočeca. Velimiru je uspjela još jedna lijepa fotografija u pri-
rodi, smiraj dana uz Dravu. Fotka je nastala početkom studenoga na dravskom jezeru kod Donje Dubrave. Poštovani čitatelji, rado ćemo objaviti i vaše zanimljive fotografije. Možete ih poslati na našu adresu elektroničke pošte koja glasi:
Atrakcija iz Mihanovićeve
ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Martina Rajh-Kokolek, Josip Marija i Ivan Bilo je postavljeno 36 svjetlećih tikvi I kod nas su sve popularnije svjetleće tikve uz blagdan Svih svetih. Uoči Noći vještica u Ulici Antuna Mihanovića na broju 34 kod obitelji Kokolek, žitelji ulice, slučajni i namjerni prolaznici mogli
su uživati u atraktivnom, posebno noćnom prizoru. -Autor je supruga Martina, ja sam malo pomogao. Ljudi su dolazili pogledati, neki su fotografirali. Ukupno je bilo postavljeno 36 tikvi, u njih smo
stavili svjetleće lučice – rekao nam je Kristijan Kokolek. Svjetleće tikve posebno su u mraku stvarale prekrasnu sliku. Pa, evo kako je to izgledalo, za one koji nisu vidjeli atrakciju iz Mihanovićeve ulice.
Ludbreške sove Noćni pogled prema vinogorju (autor: Miroslav Vađunec)
Jesenski sumrak na jezeru (autor: Velimir Hladnić)
OBAVIJEST Novi 34. broj ‘Ludbreških novina’ bit će pred čitateljima uoči početka božićnih blagdana. Narudžbe za božićno-novogodišnje čestitke primamo do 11. prosinca. Zainteresirani mogu nazvati na brojeve (042)306-130, 306-113 ili doći osobno u Pučko učilište, Trg sv. Trojstva 19. Čestitajte najljepše blagdane na stranicama ‘Ludbreških novina’.
Piše i riše: Dražen Gložinić
Posljednjih nekoliko godina sove su postale stanovnice Trga sv. Trojstva u Ludbregu, a ove godine čini se da ih ima najviše dosad. Smjestile su se na tri breze uz parkiralište i zgradu pošte. Izgleda da im je najdraža srednja breza na kojoj ih zna biti i do dvadesetak. Kao da su kontrolori parkirališta ili prate rad djelatnika koji obavljaju naplatu parkiranja koji se tako svakodnevno ‘druže’ sa svojim sovama.
Među stanovnicama breza samo su odrasle sove -Slijeću na breze ujutro kada mi dođemo na posao i onda se smire i ostanu do večeri. Kada se počne mračiti odlete, ali su ujutro opet tu na svom mjestu – kaže Darko Špoljarić. Neobično je što su sove odabrale baš ovu lokaciju gdje se is-
pod njih kreću automobili i ljudi, a nisu odabrale, primjerice, stabla u parku dvorca Batthyany gdje također ima breza. Na gradski život očito su se već privikle i potpuno se udomaćile. Jedino djelatnici ‘Lukoma’ imaju više posla zbog čišćenja ispod breza……