LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 22. PROSINCA 2009. BROJ 34 / GODINA IV.
Caritas župe Ludbreg
Ljubav na djelu ljudi dobra srca /str. 5./
Betlehemsko svjetlo
Župa Ludbreg:
Božić je blagdan ljubavi /str. 4./
TZ Ludbreg:
Bogat blagdanski program /str. 8.-9./
SPORT
Ludbreški izviđači pred zagrebačkom katedralom
/str. 14.-15./
Devedeseti rođendan Podravine
/str. 7./
2
A KT U A L N O
22. prosinca 2009.
Prijemi u gradskoj upravi
Grad Ludbreg već godinama njeguje tradiciju organizacije susreta i druženja pri kraju poslovne godine s predstavnicima gospodarstva, raznih ustanova, službi, udruga i drugih. Gosti se daruju prigodnim skromnim poklonima, primjerice, kalendarima s motivima grada i sličnim darovima. -Prijemi u povodu blagdana
27. PROSINCA BIRA SE PREDSJEDNIK HRVATSKE
Ista biračka mjesta Biračka mjesta u Ludbregu i prigradskim naseljima za prvi krug predsjedničkih izbora 27. prosinca bit će ista kao i na lokalnim izborima u svibnju. U naselju Ludbreg bit će dva biračka mjesta, broj 1 je u POU ‘Dragutin Novak’ za birače iz ulica: Petra Zrinskog, Gundulićeve, Trga slobode, Sajmišne, Bednjanske, Koprivničke, Galovićeve, Pavleka Miškine, Lovačkog puta, Vinogradske, Kalničke, Jelačićeve, Krležine, Ujevićeve, Marije Winter, Prigorske, R. Fizira, Kardinala Stepinca, Franje Kuharića, Bože Hlasteca, Kratke, Rapske, Marulićeve, Preradovićeve, Trga sv. Trojstva, Gupčeve, Franje Tuđmana i Ivane Brlić Mažuranić. Biračko mjesto broj 2 je u OŠ Ludbreg za birače iz Strossmayerove, Nemčićeve, Starčevićeve, Kerstnerove, Lisinskog, Gajeve, Petra Krešimira, Kačićeve, Nazorove, Zagorske, Ulici branitelja Domovinskog rata, Mihanovićeve, Šenoine, Školske, Frankopanske, Kolodvorske, Braće Radić, Zagrebačke, Preloške, V. Fizira, Varaždinske i Matoševe. U Hrastovskom, Kučanu, Ludbreškim Vinogradima, Selniku, Globočecu, Čukovcu, Bolfanu, Segovini, Sigecu, Slokovcu i Apatiji po jedno je biralište u društvenim domovima.
zapravo su prigoda da se gradski dužnosnici, u ovom slučaju moj zamjenik Božidar Hajsok, moji najbliži suradnici i ja, svima zahvalimo na ovogodišnjoj uspješnoj suradnji. To druženje uvijek je prilika da malo porazgovaramo o nastavku suradnje u budućnosti, o planovima za iduću godinu – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Tako su do Božića u uredu gradonačelnika priređeni prijemi za predstavnike komunalnih poduzeća koji imaju sjedišta izvan Ludbrega. Gradonačelnik je primio i delegaciju iz OŠ Ludbreg u kojoj su bili ravnatelj Antun Golubić, učenici koji su sudjelovali na natjecanjima i njihovi mentori. Priređen je prijem i za predsjednike vijeća mjesnih odbora. Na
Gradsko vijeće Ludbrega
Učenike, učiteljice i ravnatelja škole primili su gradonačelnik Marijan Krobot i predsjednik Gradskog vijeća Slavko Blagaj, te im uručili prigodne poklone dan izlaska naših novina priređuje se gablec za zaposlenike 'Lukoma' i njegov nadzorni odbor, te prijem za predsjednike Gradskog vijeća i gradonačelnike u prijašnjim man-
datima. Najbrojniji će biti prijem i domjenak za predstavnike gradskih udruga, političkih stranaka, ustanova, gospodarstvenike grada i druge
goste koji se priređuje u srijedu, 23. prosinca. I ludbreške političke stranke prigodno će zajedno obilježiti kraj godine na domjenku 28. prosinca.
Razrješenja i imenovanja
Odlukom Gradskog vijeća Ludbrega osnovano je i imenovano Povjerenstvo za popis birača. Ono provjerava pravilnost popisa birača, odlučuje i o zahtjevima za upis u popis odnosno za njegovu dopunu ili ispravak. Za predsjednika je imenovan Nikola Vidaković, za članove Željko Špoljarić i Kristian Kokolek. Zamjenik predsjednika je Krešimir Šalig, a zamjenici članova su Viktorija Horg i Igor Balog. Vijećnici su osnovali i Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Za predsjednika Povjerenstva imenovan je Ante Škoro, a za članove Nikola Vidaković, Josip Haramija, Pero Tečić, Stjepan Kain, Ivan Lončarić, Mirjana Balažinec, Ivan Vincetić, Dušanka Havaić i Stjepan Nikolaus. Povjerenstvo utvrđuje nastalu štetu u slučaju elementarnih nepogoda. Na temelju rezultata prošlih lokalnih izbora imenovano je i Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja. Naime, dužnost predsjednika povjerava se gradonačelniku, a dužnost zamjenika predsjednika nositelju funkcije predsjednika Gradskog vijeća. Tako novi sastav čine: Marijan Krobot, predsjednik i Slavko Blagaj, zamjenik predsjednika, te članovi Ivan Dijanošić, Dražen Novosel, Krešimir Šalig, Željko Špoljarić,
i poslovnik koji sada broji pet članova.
Upravna vijeća Razriješeni su dosadašnji sastavi odbora i upravnih vijeća ustanova u vlasništvu Grada. U novi sastav Upravnog vijeća gradskog vrtića 'Radost' imenovani su Antun Novota za predsjednika, te Ljerka Herega i Zdenka Gložinić za članove. Za predsjednika Upravnog vijeća POU 'Dragutin Novak' imenovana je Mirjana Jerbić za predsjednicu, za člana Željko Špoljarić, a treći član bit će jedan od djelatnika ove ustanove. Novi Nadzorni odbor 'Lukoma' čine Antun Križanić, Slavko Blagaj, Ivan Lončarić, Štefica Pavković i Zoran Stubić. Sva imenovanja bila su jednoglasna, izuzev o glasovanju za sastav NO 'Lukoma'. Zapravo je to
bila jedina točka dnevnog reda gdje izjašnjavanje nije bilo jednoglasno. Vijećnici HNS-a ostali su suzdržani: -Smatramo da HNS ima pravo na člana Nadzornog odbora 'Lukoma'. Podsjećam na statutarnu obvezu o zastupljenosti u radnim tijelima prema izbornim rezultatima, ali HNS ima predstavnike u samo četiri odbora dok je, primjerice, Ivan Lončarić s nezavisne liste član desetak raznih odbora odnosno radnih tijela – rekao je Krešimir Horvat vijećnik HNS-a i naglasio da se za članstvo u radnim tijelima prima određena naknada, ali da se on odriče svoje naknade u članstvu Odbora za statut i poslovnik u sve četiri godine trajanja mandata, te je pozvao druge vijećnike da razmisle o tome. Mandat svim novoizabranim članovima povjerenstava, odbora i upravnih vijeća je četiri godine.
Vera Jadanić, novoizabrana potpredsjednica Gradskog vijeća
Vera Jadanić, drugi potpredsjednik
Franjo Novak, Stjepan Hrg i Branko Dobec. Vijećnici su imenovali Vedrana Zlatara za novog predsjednika Odbora za razvoj grada i zaštitu okoliša, a Roberta Kranjčeca za petog člana tog odbora. Također su imenovali Krešimira Horvata i Nikolu Vidakovića za članove Odbora za statut
Šest mjeseci nakon konstituiranja sadašnjeg sastava, Gradsko vijeće Ludbrega dobilo je i drugog potpredsjednika. Vera Jadanić, nova čelnica gradskog HNS-a na prijedlog oporbenih stranaka u vijeću izabrana je za potpredsjednicu Gradskog vijeća Ludbrega. Naime, na konstituirajućoj sjednici u lipnju Slavko Blagaj (HDZ) izabran je za predsjednika Gradskog vijeća, a Ivan Lončarić (nezavisni vijećnik) za prvog potpredsjednika. Drugi potpredsjednik kojeg daje oporba nije bio izabran jer iz redova SDP-a i HNS-a nije bilo prijedloga.
I Bandić u Ludbregu U sklopu svoje predizborne promidžbe Ludbreg je posjetio Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Bandić u centru svijeta
predsjednički kandidat Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, gradaprijatelja Ludbrega. Dočekao ga je predstavnik ludbreških nezavisnih Ivan Lončarić. Na glavnom gradskom trgu pozdravio je građane sloganom 'Idemo delat'. -Želim da svaki građanin ove zemlje radi, da oni koji se rano dižu, kasno liježu i loše žive da žive bolje i da vratimo dostojanstvo svakom građanu ove zemlje – istaknu je Bandić. Smatra da je od Zagreba napravio europsku metropolu i da se iskazao svojim predanim radom te da će tako raditi i na predsjedničkoj dužnosti te dati sve od sebe za Hrvatsku. -Želim dostojanstven rad svim građanima, ravnomjeran gospodar-
I Ludbrežani su dobili loptu s potpisom Milana Bandića ski razvitak čitave države, besplatno obrazovanje za sve koji redovito ispunjavaju obveze i vratiti ponos hrvatskim braniteljima – poručio je Bandić svojim simpatizerima.
Nakon pozdravnog govora na krugovima centra svijeta, Bandić je sve prisutne pozvao na kavu u hotel 'Amalia' gdje se zadržao u razgovoru s našim sugrađanima. (ah)
A KT U A L N O
22. prosinca 2009.
Novi stipendisti Ludbreg ima 24 nova stipendista. Socijalno vijeće Ludbrega odlučilo je prema prijava u natječaju i Odluke o stipendijama dodijeliti 12 stipendija studentima koji studiraju za deficitarna zanimanja, te isto toliko stipendija i studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa. Na natječaj tijekom studenoga prijavilo se čak 49 kandidata, pa je Socijalno vijeće koje donosi odluku imalo pune ruke posla utvrditi koje prijave zadovoljavaju uvjetima i utvrditi rang-listu prema kriterijima natječaja. -Stručne službe pripremile su rang-listu prema kriterijima za bodovanje koji su se tražili u natječaju. Bilo je vrlo malo prijava koje nisu ispunjavale osnovne uvjete. Kod dodjele za deficitarna zanimanja prednost su imali oni s boljim uspjehom u prethodnom obrazovanju, a ako su to kandidati imali jednako tada se gledao njihov socijalni status. Kod dodjele prema socijalnom kriteriju bilo je obratno, slabiji socijalni status bio je prednost. - Uvjerena sam da je odluka pravedna, korektna. Bilo je dvostruko veći broj prijava nego lani mada mi je poznato da ima i onih koji se nisu javili na natječaj iako su ispunjavali uvjete. Ludbreg može biti ponosan na rezultate svojih mladih, puno je odlikaša. To govori da postajemo grad obrazovanih, grad znanja i da Ludbreg očekuje lijepa budućnost – istaknula je Vera Jadanić, predsjednica Socijalnog vijeća. Studenti koji se školuju u Va-
Novi stipendisti Grada Ludbrega u prvim redovima raždinu, Čakovcu i Koprivničkokriževačkoj županiji primat će mjesečni iznos po 600 kuna, a koji studiraju u drugim županijama po 800 kuna. Stipendije se dodjeljuju za cijelu tekuću akademsku godinu od 1. rujna ove do 30. lipnja 2010. godine. U subotu, 19. prosinca na prigodnoj svečanosti priređeno je potpisivanje ugovora o stipendiranju koje su potpisali studenti i gradonačelnik Marijan Krobot u ime grada. A nakon toga obavljena je dodjela jednokratne novčane pomoći od 500 kuna studentima koju Grad Ludbreg dodjeljuje u povodu blagdana. Ove godine pomoć je primilo 166 ludbreških studenata.
Novi stipendisti Novi stipendisti Grada Ludbrega su: Jurica Sabol, Ana Ivančić, Danijela Vađon, Vedrana Horvat, Emanuel Kovačić, Filip Ernoić, Tea Haramija, Jasmina Busija, Violeta Jalšić, Tea Softić, Ivan Bobnjarić i Tea Car, svi iz Ludbrega. Zatim Marija Grabarić, Josip Kovaček, Tanja Brlek, Barbara Grgec, Josipa Kirić, Petra Kirić, Luka Gložinić i Martin Hrastić, svi iz Sigeca, potom Sanela Latković i Ana Petković, obje iz Čukovca, te Jelena Koprek iz Selnika i Sandra Dežić iz Vinograda Ludbreških.
Na prigodnoj svečanosti uz nove stipendiste bili su i studenti, dobitnici jednokratne pomoći
Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega
Poštovane sugrađanke! Poštovani sugrađani!
Vrijeme Božića i Nove godine trenutak je za razmjenu čestitki i dobrih želja na ispraćaju jedne i ulasku u novu kalendarsku godinu. Godina, koja je pri kraju, bila je za većinu građana obilježena prije svega brigom za svoje najbliže, a nas u gradskoj vlasti na ispunjenju programa koje smo zajednički donosili za stvaranje boljih životnih
uvjeta svih naših građana. Ovo blagdansko vrijeme treba iskoristiti i da se podsjetimo što smo dobro učinili za svoju obitelj, prijatelje, susjede, naš Ludbreg, a isto tako da razmislimo o onome što bi trebalo napraviti u idućoj godini. Uvjeren sam da ćemo tolerancijom, zajedničkim vrijednostima, jasnom i odlučnom usmjerenošću prema ciljevima koje želimo ostvariti očuvati gospodarske potencijale i razviti nove koji će jamčiti sigurnost i egzistenciju naših obitelji u budućnosti. Svim stanovnicima Grada Ludbrega, ludbreške regije i čitateljima 'Ludbreških novina' želim da ove božićne blagdane provedete u zdravlju, sreći i veselju, okruženi svojim najbližima, te da taj blagdanski duh ponesete i u Novu 2010. godinu ispunjenu novima izazovima, malim i velikim radostima.
Gradski vijećnici o proračunu 29. prosinca
Ludbreg još nema gradski proračun za 2010. godinu. Gradski vijećnici na sjednici 14. prosinca, naime, nisu raspravljali o predloženom proračunu iako je za to bila predviđena točka dnevnog reda. Razlog za neočekivanu odluku bili su podnijeti zajednički amandmani HDZ-a i Nezavisne liste koji su predani gradskoj upravi na dan održavanja zasjedanja Gradskog vijeća. Gradonačelnik Marijan Krobot (SDP) kao predlagatelj proračuna za iduću godinu s iznosom od 26,3 milijuna kuna, što je neznatno povećanje za oko 450.000 kuna u odnosu na ovogodišnji već rebalansirani proračun, zatražio je da se rasprava o proračunu odgodi i izostavi iz dnevnog reda. Isto tako i rasprava o programima javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi, te društvenim djelatnostima, kao i Program gradnje objekata i uređaja komunal-
ne infrastrukture u 2010. godini koji su sastavni dijelovi proračuna. -Na dan sjednice stiglo je čak 16 amandmana. S obzirom da su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju i odstupaju od mojih iznesenih prijedloga zbog kratkoće vremena o njima se nisam mogao odmah očitovati – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Vijećnici su jednoglasno podržali gradonačelnikov prijedlog nakon što je očito o tome ranije postignut dogovor političkih opcija. Dakako, radi se o vrlo važnim dokumentima prema čijim će smjernicama djelovati Grad Ludbreg u idućoj godini, pa pretpostavljamo da je potrebno i više vremena za usklađivanja političkih opcija grada. Predsjednik Gradskog vijeća Slavko Blagaj (HDZ) najavio je da će se o proračunu raspravljati na idućoj sjednici 29. prosinca, dakle, na samom kraju isteka roka za donošenje novog proračuna.
O Svetoj nedjelji i uređenju prošteništa
Gradsko vijeće Ludbrega jednoglasno je odobrilo zaključivanje ugovora o sufinanciranju radova na uređenju prošteništa Predragocjene krvi Isusove čime su regulirane obveze između Grada kao suinvestitora i Župe Ludbreg, kao naručitelja. Vijećnici su podržali ugovor istakavši kako se bliži 2011. godina i proslava 600. obljetnice čuda krv Kristove, te su zatražili da se nositelji izvršnih funkcija više angažiraju kako bi za uređenje svetišta do obilježavanja obljetnice ishodili financijsku potporu države i fondova. -Grad Ludbreg od države u proteklih 15 godina nije dobio ni kune za uređenje prošteništa. Moj prethodnik Ivica Lončarić uložio je izniman trud prepiskom i posjetama Zagrebu, ali je Ludbregu izostala konkretna pomoć Hrvatskog sabora i ministarstava – rekao je Marijan Krobot. Isto je potvrdio i Slavko Blagaj (HDZ), predsjednik Gradskog vije-
Grad Ludbreg će za uređenje prošteništa do kolovoza 2011. godine izdvojiti 330.000 kuna ća. On je u zadnjem mandatu Gradskog poglavarstva pokrivao ovo područje i također je osobno uložio puno truda. -Zaista smo se puno angažirali da
od države ishodimo financijsku pomoć za proštenište, pokucali smo na mnoga vrata, i ona Ministarstva kulture s kojim imam osobno dobru suradnju. Bez obzira na sve moramo nastaviti i biti
3
uporni jer nam je cilj da proštenište u što ljepšem svjetlu dočeka obljetnicu – naglasio je Slavko Blagaj. Potpisom ugovora o sufinanciranju na uređenju prošteništa Grad
Ludbreg se obvezao da će izdvojiti 330.000 kuna, od čega 80.000 kuna do kraja ove godine, a preostalih 250.000 kuna do kolovoza 2011. godine u 20 mjesečnih rata. Jednoglasno je prihvaćeno i izvješće o ovogodišnjoj 'Danima ludbreške Svete nedjelje', te je istaknuto zadovoljstvo financijskim pokazateljima manifestacije. Od placovine, koncesije za naplatu parkiranja i potpore Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 'Ludbreški sajam' ostvareni prihodi od 735.220 kuna, a troškovi su iznosili su nešto više od 422.660 kuna. Gradska vijećnica Štefica Pavković koja je i predsjednica Turističke zajednice Ludbrega naglasila je da su takvi rezultati zasluge timskog rada, te se zahvalila prečasnom Josipu Đurkanu na suradnji, gradskim službama, 'Lukomu', Gradskom društvu Crvenog križa, ustanovama i udrugama grada na pomoći u realizaciji manifestacije.
4
PRIGODNO
Prečasni Josip Đurkan, župnik ludbreške župe
22. prosinca 2009.
Božić je blagdan ljubavi
načina da bude po Duhu Svetom prisutan u nama, našim dušama i srcima. Svoje tijelo i djela ljudska nazvao je hramom božjim. Time je čovjek dobio dostojanstvo da više ne bude igračka sudbine i rata zvijezda koje će njime upravljati nego da će za samoga života Boga nositi u sebi.
Radost Božića
Božić - mali Bog jest svetkovina kada je veliki svemogući Bog otkrio svoju tajnovitost, ogolio je svoju svetu mišicu i u svome sinu Isusu Kristu postao čovjekom. Bog se utjelovio, uzeo ljudsku dušu i tijelo, u jednoj osobi postao Bogom-čovjekom i nastanio se među ljudima. I kad se prije 2.000 godina u povijesti dogodilo Božje utjelovljenje nije to bio sam jedan događaj, nego se utjelovljene Božje u svijet nije prestajalo događati. Kako to protumačiti? Bog kao uzvišeno biće uvijek je bio velika tajna za ljude koji su se sposobnostima uma i srca nastojali proniknuti tu veliku tajnu. Stvarali su razne religije, jer religija znači nastojati, uspinjati se da čovjek dohvati sreću i smisao u životu. Zato nema nereligioznog čovjeka. Kroz različite kulture i tradicije religije su dobivale svoje ruho, a bit je svima ista – dovinuti se do Boga. Budući da ljudskim silama to nije moguće Bog nije htio ostati daleko od tih ljudskih težnji. Udovoljio je ljudskim potrebama, došao ljudima ususret, postao je Emanuel s nama, Bog da ga svako može vidjeti, čuti, opipati, susresti. To otajstvo utjelovljenja netko je protumačio ovako: -Jednog dana šetao sam šumom. Naišao sam na poveći mravinjak i promatrao zdušno naprezanje i marljivost mrava. Potom sam nogom razorio mravinjak. Koje li pomutnje? Promatrao sam mrave kako bijahu izbezumljeni, dezorijentirani, trčali su u raznim smjerovima. Zaključih: 'Nikako drugačije nego da i ja postanem jedan od njih, da se spustim na njihovu razinu i živim život, obavljam poslove koje i oni čine.' Treba biti jedan od njih. Upravo to je učinio Bog. Postaje jedan od ljudi začet po Duhu Svetom u utrobi Marije Djevice, rođen u štali kao najveći siromah, iskusio prognanički kruh kad je bježati morao pred mačem Herodovim. Došao je kao dijete među nas da nas ne uplaši. Odrastao je u ljudskoj obitelji, s 30 godina počeo je propovijedati Kraljevstvo Božje, a ono je prisutnost Božja u ljudskim srcima. Svoje učenje potvrđivao je izvanrednim znakovima, na ljudima, prirodnim silama, bolešću i smrću. I to je pokazao i predavanjem svog života, tijela i prolijevanjem krvi. Iskusio je što znači trpjeti, umrijeti, leći u grob. Time je izvršio djelo otkupljenja za čitavo čovječanstvo, njegova smrt bijaše cijena koju je platio knezu ovoga svijeta da nas učini slobodnim i djecom Božjom. Nakon uzašašća poslao je ljudima duha svetoga da on u ovome svijetu njegovo djelo dovrši. Za Isusa nije bilo dovoljno da bude Bog s nama nego je pronašao
ništvo života nazvanu brak. Mladić i djevojka, muž i žena u međusobnom darivanju duha osjećaja i tijela stječu i započinju novi život, novu kvalitetu, dijete, kao plod ljubavi. I kad se dijete rodi stvorena je obitelj, osnovna ćelija ljudskog društva. Obitelj je povlašteno mjesto gdje nevidljiva ljubav Božja postaje vidljivom, opipljivom, ostvarenom, sretnom. Kad je tako, kad o tome imamo dovoljno iskustva, vidimo da su muž i žena, suprug i supruga u službi takve ljubavi, oni su na neki način vodiči te ljubavi u svijet. Zato je Božić blagdan ljubavi, obiteljski blagdan.
goslužjima, a održavat će se i slaviti ovim redom: badnja večer – Čukovec u 17 sati, Globočec u 18 sati, Ludbregu u 18,30 sati za djecu i roditelje, Hrastovsko u 19,30 sati, Selnik u 20,30 sati, Apatija u 22,30 sati. U Ludbregu od 23,40 je nastup župnog zbora, a polnoćku u 24,00 polnoćka prenosi Radio-Ludbreg. Svetkovina Božića - Ludbreg u 7,30 sati i 9,30 sati, u 11 sati svečana, uz 17 sati blagoslov roditelja i djece, u Apatiji u 8,15 sati, Hrastovskom u 10 sati i Selnik u 15,30 sati.
Na krštenju čovjek prima Presveto Trojstvo, Oca i Sina i Duha svetoga. Postaje hramom Duha svetoga, dijete Božje, da bi mogao živjeti od poticaja Duha. Po duhu začinje djela Božja i potom čini djela Božja. Tako je Bog našao načina da iako nevidljiv bude vidljiv preko nas kršćana i preko naših djela. Pojedinci kršćani u zajednici Crkve postaju vidljiv znak Boga, Krista uskrsloga, nevidljivog. Tako se Bog neprestano utjelovljuje u kršćanima i svojoj Crkvi. Skup onih koji su primili Duha Kristova i dopustili da Duh u njima nadiše, začinje dobra djela, zove se sveti skup ili Crkva, vidljivi znak Krista nevidljivog. To
Crkva općenito i naša mjesna kroz došašće na razne načine poziva vjernike da pažljivo poslušaju glas Božji, da se obrate ako su zapali u ovisnost bilo koje vrste, bezboštvo, a to znači da se živi i radi, ponaša kao da Boga nema. Ne obazire se na moralne zasade i ograde, uzima se sve što se pruža, zapada se u ma-
O Božiću se govori kao o velikom Božjem daru koji je čovjek primio rođenjem Isusa Krista. Zato prigodom Božića druge obdarujemo svojim posjetama, svojim darovima i čestitkama. Kod Isusova rođenja nisu se očitovali bogatstvo, snaga i vlast nad drugima nego suprotno - potreba, nemoć i ovisnost od drugih. Isus se pojavio kao čovjek koji je bio čista potreba drugoga koji je tre-
se počelo događati s Isusom, sinom Božjim kojeg je začela i rodila Marija Djevica snagom Duha svetoga. A to se otajstvo neprestano događa u Crkvi. Zato događaj Božića nije nipošto nešto završeno, nego sadašnje. Kad slavimo svetkovinu Božića očitujemo otajstvo što se to u nama događa svakodnevno ako primimo Božji duh u naše srce. Po njemu počinjemo dobra djela i omogućujemo Bogu da preko nas bude vidljiv. O tom otajstvu lijepo pjeva božićna pjesma: 'Ljubav Božja prevelika, primi prvu put čovjeka. S neba siđe dolje radi grešnika, rodi se u štali radi čovjeka.' Susret čovjeka s Bogom uvijek je istinski susret koji donosi radost. Kako su samo radosni susreti prijatelja, djece, i roditelja, mladih zaljubljenika. Što se tu događa? U dnu čovjekova bića počinju žariti neke silnice koje uznemiruju čovjeka. On osjeća da je nedovoljan samome sebi, traži sebi srodno biće kojemu će se moći darivati na dar i primati ga kao dar. Kad se u nekome nađe vrednota za koju se isplati živjeti i dati joj se na dar, ta sila pokreće čovjeka i on se odlučuje stvoriti zajed-
terijalizam i bespoštednu borbu za stjecanjem. Tako se naš život zapravo pretvara u pravu pustinju duha koja prijeti beznađem, očajem, pesimizmom, depresijama koje su vrlo opasne. Došašće je Bogom dano vrijeme svakome od nas za preispitivanje svog stanja. Ako primijeti u sebi nagomilana brda oholosti, bahatosti, robovanje materijalnim stvarima, treba prokopati tunela i izgraditi put po kojem će k njemu doći Gospodin. Ako primijeti provalije nedostataka - manjak ljubavi, dobrote, poštenja, pravednosti, treba krepostima ispuniti i premostiti provalije duha i trasirati put po kojem će zasigurno Gospodin k njemu doći. Gospodin nam govori jasno i glasno po svojoj riječi bližnjima, siromašnima, po nesrećama koje se oko nas događaju, govori po Crkvi. Istinski će moći slaviti Božić samo oni koji prime Boga na stan u svoje srce. Eto prilike da prije Božića pripravite put Gospodinu u svoj život u svoju savjest i srce. Prilika će biti u sakramentu pomirenja, 19. prosinca, te svaku večer u župnoj crkvi. Gospodina ćemo susresti u bo-
bao oslonac, bio ovisan o drugome. Bio je upućen u dobrotu svoje okoline, ali bio je otvoren da primi darove svoje okoline. Što nam govori Kristova nemoć? Nikada ne imati potrebu da drugome činiš zlo. Ne moći učiniti nikome nešto loše, ne biti u stanju vršiti vlast na štetu drugoga. Takvi odnosi postoje samo tamo gdje je ljubav u temelju svih odnosa. Utjelovljenjem, takve je odnose prenio sin Božji iz 'svog zavičaja', iz Presvetog Trojstva, među ljude. Bog Otac nije sam sebi dostatan. On je potreban Sina i Duha svetoga. Otac se u potpunosti predaje svom Sinu i Duhu svetome i obratno. Nema pritom ništa što bi jedna osoba zadržala samo za sebe. Biti potreba drugoga i biti dar drugome znači biti okrenut prema životu. Smrt nastaje kada više nema priključka na život drugoga. Možda su nam ova krizna vremena prilika da sagledamo nismo li previše postali zarobljeni stvarima i materijom, toliko da više ne trebamo drugoga. Možda nam kriza želi uskratiti mnoge nepotrebne stvari kako bismo mogli čuti i vidjeti potrebe bližnjih.
O bogoslužjima uz Božić
Poruka vjernicima
Postignete li to doista ovog Božića i nešto naučite od Isusa, bit će vam sretan Božić.
O blagoslovima i 'križecu' Izvor svakog blagoslova je sam Bog. Da svoje stvorove ispuni blagoslovima on ih je i nakon čovjekova pada dijelio kao znak milosrđa. Kroz Stari zavjet spominju se blagoslovi. Bog od kojeg dolazi svaki blagoslov već je u ono doba dopustio ljudima, patrijarsima, kraljevima, svećenicima, roditeljima, da hvale njegovo ime i njegovim imenom obasipaju blagoslovom druge. Kad Bog blagoslivlje bilo sam ili preko drugih ljudi, svaki se put obećava Gospodinovu pomoć, naviješta njegovu milost, propovijeda se njegova vjernost. Oni priopćuju Božja dobroćinstva, koja se odnose i na ljude koje Bog svojom providnošću štiti. Potaknuta Spasiteljevim zapovijedima Crkva sudjeluje u kaležu blagoslova, zahvaljuje Bogu za njegov neizrecivi dar što ga je primila u vazmenom otajstvu. Ustanovila je više oblika blagoslova. Po njima poziva ljude da hvale Boga i potiče ih da mole njegovu zaštitu. Blagoslovi su kao svojevrsno oponašanje sakramenata, uvijek naznačuju duhovne učinke koje primaju po molbi Crkve. Ima li išta ljepše nego kada nam se zaželi blagoslov za posao, za put, za odluku koju donosimo? Kad nam netko zaželi dobro i uputi dobrohotne riječi, kad nas blagoslovi, štiti od opasnosti, potiče da budemo uspješni u našim pothvatima. Lijep je primjer iz Novog zavjeta u kojem je Isus blagoslivljao djecu koju su mu donosili jer su vjerovali u moć njegova blagoslova. Bog štiti poput kišobrana, kad ga otvaramo znamo da se njime možemo zaštiti od kiše, sunca, vjetra. A Božji blagoslov štiti nas od opasnosti, ohrabruje da idemo dalje. Bog kroči s nama, prati nas i onda kad ne znamo kamo idemo i kako ćemo putovati. Postoje blagoslovi osoba i obitelji, zatim blagoslov zgrada, radnih i stambenih prostora, blagoslov crkvenih predmeta za liturgijsku uporabu, blagoslov jela i nabožih predmeta. U liturgijskom smislu izraz blagoslov znači obred kojim svećenik posvećuje neku osobu ili predmet. U našem hrvatskom narodu običaj je nakon Božića, kad nas je Bog blagoslovio i obdario najvećim darom svojim sinom, da svećenici obilaze kršćanske obitelji i kuće, dijele blagoslov. Po Kristovoj zapovjedi duhovni pastiri moraju među pastoralnim dužnostima voditi brigu o posjećivanju obitelji i naviještati im Kristov mir, kao što je to Krist preporučio svojim učenicima: U koju god kuću uđete najprije recite 'Mir kući ovoj' (Lk,10, 5.) Crkveni zakonik zapovijeda župnicima i njihovim pomoćnicima, preporučuje da posjećuju obitelji svake godine, osobito u božićno vrijeme. To je prigoda za pastirsku službu jer pruža mogućnost upoznavanja obitelji. Kako svećenik sa sobom nosi najsvetiji znak kršćana Isusov križ, svećenikov pohod obiteljima naziva se i 'križec'. Blagoslov obitelji u župi počinje na Stjepanje, 26. prosinca u podne, najprije ulicama Ludbrega – Jelačićevoj, Koprivničkoj, Pavleka Miškine, kardinala Kuharića, bl. Stepinca, R. Fizira.
PRIGODNO
22. prosinca 2009.
5
Caritas župe Presvetog Trojstva Ludbreg
Ljubav na djelu Aktivnih je 30-ak članica, mnogo podupirajućih, a želja je da se pridruže entuzijasti koji bi ostali dulje vrijeme
Predblagdansko je vrijeme radosti i darivanja. No, uvijek ima onih koji blagdanske radosti možda uopće ne bi mogli osjetiti ni doživjeti da nema ljudi koji misle na njih. Srećom, postoje i djeluju ljudi dobra srca i čiste duše koji se uvijek i na vrijeme prisjete da nekome treba pomoći, da nekome ispune želju ili zamolbu. Takvima pripadaju i članice Caritasa župe Presvetog Trojstva Ludbreg. Oko blagdana svetog Nikole zatekli smo ih u novoj humanitarnoj akciji u kojoj je sudjelovala cijela ludbreška župa. -Mnoge marljive žene izradile su aranžmane, vjenčiće, ispekle kolače i donijele u Caritas, a mi smo ih pripremili za prodaju za dobrovoljni prilog. Sve prikupljeno odmah je proslijeđeno jednoj djevojčici i dječaku. Odlučili smo da ovaj put imena ne navodimo jer su obje obitelji ispaćene dugotrajnom bolešću. Vjerujemo da su ugodno iznenađene i obradova-
Marija Kosec i Nada Crnković, voditeljice ludbreškog Caritasa
ne poklonom kojeg su njihova djeca dobila baš na blagdan svetoga Nikole - rekle su Nada Crnković i Marija Kosec, voditeljice ludbreškog Caritasa. Smisao Caritasa je da pomaže starim i bolesnim osobama, invalidima, obiteljima koje je zadesila nezaposlenost, zapravo svima za koje se ocijeni da im je određena vrsta pomoći potrebna i djelotvorna. -Motiv humanitarnog rada je druga Božja zapovijed: „Ljubi bližnjega svoga kako sebe samoga.“ Ako je srce ispunjeno mirom, milosrđem, suosjećanjem za svakog čovjeka bez obzira na vjeru, naciju ili bilo kakvu drugu pripadnost, to je onda ljubav koja ne traži interes, već se stavlja u službu drugima. Takva ljubav u svakom čovjeku vidi sliku Božju koja za nj postaje zov da čini dobro. Karitativni rad spada u osnovne djelatnosti kršćanina – pojasnila je Marija.
Ludbreg ima divne ljude Aktivnosti Caritasa su brojne. Tekuće potrebe rješavaju se svakog tjedna prema pristiglim pismenim zamolbama. Za blagdane je posla još više. -Uoči velikih blagdana pokušavamo, prema našim mogućnostima, pomoći ljudima prema popisima po naseljima i u dogovoru s koordinatorima pojedinog naselja. Ako u župi nije nešto moguće riješiti, proslijedimo to na Biskupijski Caritas ili dalje budući da smo umreženi. Primamo sve donacije koje su od srca
Članice Caritasa s prečasnim Đurkanom i kapelanom Kosecom - živežne namirnice, novac, odjeću, lijekove ako netko ima viška, stručnu pomoć. Ludbreg ima divne ljude i mi znamo koga u svakom trenu možemo za hitne slučajeve zamoliti za hranu, novac, odjeću – naglasila je Nada Crnković. Marija već dugo djeluje u Caritasu. Punih dvanaest godina svojim radom pomaže onima kojima svaka pomoć puno znači. -Potakla su me djela mojih roditelja. Odrastala sam u domu gdje su smještaj, hranu, prijateljsku riječ i svakovrsnu pomoć dobivali mnogi potrebni iz cijele okolice. To mi je „urođeno zvanje“, ispunjenje u potpunosti. Ali, kultura solidarnosti na koju su pozvane naše župne zajednice ne može se ostvariti pojedinačno niti u samo maloj grupi, bez suradnje, prisutnosti i rasta cijele zajednice - rekla je Marija.
Naš Caritas stoga nastoji izmjenjivati iskustva, pa koordinira rad s drugim srodnim udrugama, organizacijama i socijalnim službama. Surađuje sa Socijalnim vijećem grada, Centrom za socijalnu skrb, Crvenim križem, Ludbreškim Suncem, OŠ Ludbreg, Biskupijskim Caritasom iz Varaždina, Caritasom susjednih župa.
Volonteri Aktivnih članova je tridesetak što svakako nije malo dok je podupirajućih, uglavnom ljudi starije dobi, mnogo više. Voditeljice žele da se krug volontera proširi. -Želja je da nam se pridruže entuzijasti koji bi se na dulje vrijeme vezali za Caritas sa željom i voljom da nam djelovanje iz godine u godinu bude uspješnije. Tada nas niti teškoće u radu ponekad ne bi obeshrabrivale – kazala je Nada.
Organizirano više od 10 godina Caritas znači „ljubav na djelu“, pomaganje bližnjem u nevolji, nasljeđe je prve Crkve, samoga Isusa Krista i on je to prenio na svoje sljdbenike. Oni su dijelili, ljubili zajednička dobra. Hrvatski Caritas je osnovan 1934. godine na inicijativu bl. Alojzija Stepinca koji je, između ostaloga, bio i suđen zbog njegovog osnivanja. U župi Ludbreg već je ranije bilo karitativnog
djelovanja, ali pomalo spontano i nedovoljno organizirano. Kada je 1997. godine osnovana Varaždinska biskupija na preporuku pokojnog biskupa mons. Marka Culeja počelo je osnivanje Caritasa po župama, pa je tako i organizirano djelovanje ludbreškog Caritasa. Predsjednik ludbreškog Caritasa je preč. Josip Đurkan, a Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.
Članice su napravile mnoštvo kolača
Najaktivnije su članice molitvene zajednice, članovi „Kursilja“ i mladi ludbreške župe koji se rado pridruže. Oni su uvijek podrška kada je to potrebno. -Sastanci se odvijaju jednom tjedno gdje želimo pobuditi svijest i odgojiti savjest u odnosu na evanđelje ljubavi. Pokušavamo slušati Božju riječ, živjeti po toj riječi i uvoditi je u naš svaki dan. Nastojimo da molitva prethodi, prati i slijedi svako naše djelovanje - istaknula je Marija. Caritas radi na ostvarenju pravednijeg i sretnijeg svijeta, promiče solidarnost i socijalnu pravdu, glas je siromašnih i obespravljenih. I svi možemo dati svoj doprinos, pokloniti ono što nam više nije neophodno, čega možda imamo dovoljno. Javite se članicama ludbreškog Caritasa. One će znati kome trenutno najviše može pomoći vaša donacija. Marina Hižak
6
TU OKO NAS
22. prosinca 2009.
LJUDI I ZANIMANJA – dr.med. Josip Surća, voditelj Hitne medicinske pomoći u Ludbregu
Novogodišnji doček na dežurstvu u Hitnoj
Zahvaljujući izuzetnoj susretljivosti imamo priliku predstaviti vam dr. med. s internacionalnom diplomom Josipa Surću, voditelja Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Varaždinske županije Ispostave Ludbreg. Josip Surća rumunjskih je korijena, rođen u Vojvodini. Do početka 90-ih živio je i radio u Rumi. Potom je sa suprugom, te kćerkom i sinom 1992. godine otišao u Kanadu. Nakon šest godina preselio se s obitelji u SAD i radio u državama New York i Pennsylvania. U Hrvatsku je doselio prošle godine, a ove godine izabran je za voditelja HMP-i. Sin mu i dalje živi u Kanadi, a kćer se udala i živi u Čakovcu. -Želja mi je da i sin dođe u Hrvatsku jer planiram sagraditi kuću u Šenkovcu kraj Čakovca. Promijenio sam četiri države i mirovinu mislim dočekati u Hrvatskoj - kaže iskusni liječnik. Točno deset godina rada u SAD-u dovoljno je dugo razdoblje za usporedbu tamošnjih i hrvatskih zdravstvenih usluga. -U Hrvatskoj se jako osjeća nedostatak novca jer su usluge limitirane, a opremljenost hitnih službi je daleko slabija od onih u Americi. Naši pacijenti s pravom očekuju bolju uslugu jer znaju kakvo je stanje usluga u zdravstvu 'vani'- pojašnjava naš sugovornik. Kakvi su naši ljudi kao pacijenti? -Postoje dvije skupine pacijenata. Prvu čine oni koji se previše boje bolesti, pa se k nama javljaju bez po-
Dr. Surća sa svojim timom hitne pomoći - lijevo od doktora je tehničar Zoran Žeželj, a desno vozač Franjo Zdelar trebe. Drugu skupinu čine oni koji se zanemaruju i uglavnom k nama dolaze kada je bolest dosta uznapredovala. Kad pacijent telefonom traži prijevoz teško je razlučiti je li on bolesniku zaista potreban jer, ponavljam, traže se uštede pa se vozilo HMP-i šalje samo kod težih slučajeva - kaže dr.Surća. Što je prednost, a što kao nedostatak ovog posla? -U Hitnoj mogu raditi samo ljudi koji beskrajno vole raditi taj posao. To ne može raditi svatko. Meni je uvijek zadovoljstvo kad uspijemo nekome pomoći, a teško mi pada saznanje da čovjeku ne možemo pomoći i tada se loše osjećam -priznaje
dr. Surća. Građanima Ludbrega i okolice na raspolaganju je pet liječničkih timova, a tim čine liječnik, tehničar i vozač. Ukupno je osam vozača i oni naizmjenično prevoze starije ljude koji idu na pretrage, na liječenje u druge ustanove, na dijalizu. -U HMP-i zaposleno je 18 ljudi i treba napraviti sastave timova i raspored dežurstava. Primjerice, i naši djelatnici mogu biti bolesni, neki su na doškolovanju, drugi koriste godišnji odmor. Ima tu i puno administrativnih poslova i radnji oko nabave lijekova, potrošnog materijala, te dijelova za uređaje koje svakodnevno koristimo. U svemu tome mi
pomažu i sami djelatnici, a naročito prigoda ne smije spriječiti čovjeka Kristijan Štefanec, glavni tehničar u da bude umjeren. Čitateljima želim Domu zdravlja Ludbreg. Rad u hit- da im blagdani prođu u zdravlju i noj službi je složen i stresan posao miru, da se veselje i radost ne prei slobodnog vremena je jako malo. tvore u tugu i žalost. Zato bih volio Dr. Surća stresa se oslobađa igrajući da 'Hitna' kroz blagdane ima što tenis, šah, te kroz razgovore i šetnju manje posla. Želim svim svojim kolegama, pacijentima i cjelokupnom sa suprugom. Dr. Surća po vjeroispovijesti je građanstvu Ludbrega i okolice čestitati Božić i poželjeti puno baptista-protestant. Za razlizdravlja u Novoj godini ku od rimokatolika, bap–poručio je na kraju tisti pokrštavaju djecu dr. Josip Surća. dok su adolescenti ili Srećom, imaodrasle osobe, damo hitnu službu kle, samosvjesne tu na dohvat ruke osobe. Zanimalo u Ludbregu dok u nas je kako će promnogim sredinavesti blagdane. ma ima je samo u -Božić ću prosredištu županija. slaviti na dan blagdana molitvom u Dražen Vađunec crkvi u Čakovcu. Okupit će se cijela obitelj i planiramo ići na božićno-novogodišnji koncert. Samu Novu Godinu dočekat ću na radnom mjestu u Ludbregu – kazao je dr. Surća. Što biste poručiti našim čitateljima za blagdane? -Umjerenost je velika vrlina i niti jedna Dr. Josip Surća, voditelj Hitne pomoći u Ludbregu
22. prosinca 2009.
Betlehemsko svjetlo u Ludbregu
Betlehemsko svjetlo i ove je godine upaljeno u štalici Isusova rođenja u Betlehemu s porukom mira i ljubavi koju prenosi širom svijeta. Hrvatsko izaslanstvo Saveza izviđača Hrvatske upalilo je fenjer s Bethelmskim svjetlom 13. prosinca u Beču, donijelo ga je u Zagreb u katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije. I ludbreško izaslanstvo od 12 izviđača u Zagrebu je preuzelo fenjer s Betlehemskim svjetlom i donijelo ga u Ludbreg i predalo ga Ludbrežanima 20. prosinca na nedjeljnoj jutarnjoj misi u župnoj crkvi s porukom: -Donosimo mali plamen Betlehemskog svjetla iz štalice Isusova rođenja. Plamen je to koji svjedoči da Svjetlo ima pravo, a ne tama, ono pravo Svjetlo koje rasvjetljava tmine i vodi naš korak putem ljubavi, praštanja i mira. Stotine malih ruku s radošću i pažnjom prenose plamen svijeće iz Betlehema sa željom da se u svakom srcu rodi Betlehemsko Dijete, da drugima činimo ona
Ludbreški izviđači pred zagrebačkom katedralom gdje su preuzeli Betlehemsko svjetlo za Ludbreg često mala, bezimena i nezapamćena djela dobrote, ljubavi i nade.
Ususret blagdanima
Blagdanski stol
Božićno je vrijeme, vrijeme ljubavi, praštanja i darivanja. Vrijeme je to kad u svojim domovima želimo okupiti najmilije, ali u blagdanskom ozračju upriličiti i blagovanje za pamćenje. Prije svega za pravo blagovanje za stolom moramo stvoriti iskrenu bliskost, pripadnost i emocionalnu povezanost. Stol na kojem ćemo posluživati svakako mora odisati romantikom, tradicijom i osjećajima. Aranžiranju blagdanskog stola uvijek se mora pristupiti s puno pozornosti. Jer i stol, kao i ljudska srca u božićno vrijeme, mora biti pun topline. Za blagdanski stol biramo najsvečanije posuđe, prigodne čaše, salvete, prigodne aranžmane. Često su tu i razni ukrasi, primjerice, svijećnjaci i mirisne svijeće čime pridonosimo ugođaju. Veliku važnost pridonosi odabir boja, česta kombinacija je crvena i zelena, a romantičniji će izabrati bijelu sa srebrnim i zlatnim detaljima. Tradicija je da i cijela kuća bude svečanije uređena sve do blagdana Sveta tri kralja odnosno dok se blagoslovljeno drvce ne iznese iz kuće. Ovi se običaji još uvijek održavaju u našim krajevima.
Svečani objed Baš kao što su slastice nezaobilazne na našim stolovima i prenose se s koljena na koljeno u našim obiteljima treba spomenuti i jela koja se pripremaju. Svečani objed počinje domaćom juhom sa domaćom tjesteni-
nom. Pečenka je obavezna, a često je to purica, guska ili patka. Uz pečenku se poslužuje obilje priloga, a gotovo su tradicionalni domaći mlinci. Kako su se uvijek uoči blagdana održavala kolinja stoga se vrlo često pripremaju se i neka domaća jela, uobičajena poslije kolinja - hladentina, te domaće kobasice, kuhane ili pečene. Za Novu godinu, biramo kolače svijetlih boja - kremšnite, šaum role, ledene kocke, princes krafne.
Prigodna jela i slastice Božić je blagdan kada se za stolom okuplja cijela obitelj. Jela koja ćemo poslužiti moraju pokazati vašu ljubav prema onima kojima ih pripremamo. Veliko je bogatstvo recepata, a svaka će domaćica izabrati za obitelj jela koja najviše odgovaraju svim ukućanima. Na jelovnicima često nalazimo spoj moderne i naše domaće tradicionalne kuhinje. Upravo zbog toga pripremaju se i jela koja se u obiteljima već prenose desetljećima. Neizostavni su božićni kolači - medenjaci, kiflice, šape, salamice, bajadere i mnogi drugi suhi kolači, kako ih popularno zovemo. Pripremamo i dizane kolače, orehnjače i makovnjače. Kako je na Badnjak post blagdanski stol puni tek poslije polnoćke.
Stari blagdanski recepti U mnogim obiteljima često pripremamo tradicionalna jela i slastice uz blagdane. Na novogodišnjem
Majka Tereza jednom je rekla da mi ne možemo činiti velika djela
PRIGODNO
7
na zemlji, ali možemo činiti mala djela s velikom ljubavi. Odnesimo zato ovo Svjetlo svojim domovima, obitelji i prijateljima jer naše je samo ono što drugima dajemo. Čestit Božić, mir i svako dobro u Novoj godini – poručili su ludbreški izviđači. Građani mogu upaliti lampaše kako bi plamen s Betlehemskog svjetla prenijeli u domove. Osim u crkvi, plamen Betlehemskog svjetla postavljen je i u zavjetnoj kapelici na svetištu i uz pil Svetog Trojstva na središnjem trgu. Betlehemsko svjetlo od 1986. godine u štalici Isusova rođenja pale mladi Austrije, donose ga u Beč gdje ga preuzimaju izviđači mnogih zemalja. Značajnu ulogu u preuzimanju svjetla za Varaždinsku biskupiju uvijek su imali i ludbreški izviđači.
Štrukli sa sirom i jabukama Sastojci za tijesto: 30 dag glatkog brašna, 20 dag oštrog brašna, 4 žlice ulja, prstohvat soli, 1 žlica octa ili limunova soka, 3,5 dl mlake vode. Priprava tijesta: zamijesiti tijesto od sastojaka i podijeliti ga na dva dijela, te pustiti da počiva oko jedan sat. Za to vrijeme pripraviti nadjeve. Sastojci za nadjev od sira: pola kg svježeg sira, jedno jaje, 1
vanilin šećer, 2 žlice vrhnja, 10 dag šećera, po želji malo naribane limunove korice. Nadjev od jabuka: 1 kg naribanih jabuka, 10 dag šećera, 1 vanilin šećer, 2-3 žličice cimeta. Nakon što je tijesto odstajalo,
razvući tijesto, premazati uljem ili rastopljenim margarinom i staviti nadjev. Saviti u štrucu pomoću stolnjaka na kojem izrađujemo štrukle, složiti u lim prethodno premazan uljem ili margarinom. Peći oko 30-40 min. Pečene posipati šećerom u prahu.
Predlažemo vam i jednu jednostavnu, ali ukusnu poslasticu za vaš novogodišnji stol:
Sladoled kocke Sastojci za biskvit: 3 jaja, 15 dag šećera, 1 dcl ulja, 20 dag brašna, 1 prašak za pecivo. Izraditi tijesto od sastojaka i ispeći u srednjem limu. Sastojci za kremu: 1 l mlijeka, 30 dag šećera, 2 paketića pudinga od vanilije, 4 žlice brašna, 50 dag margarina, 2-3 rebra čokolade, malo ekstrakta od jagode. Zakipiti veći dio mlijeka, a u manji dio izmiješati prašak za puding sa brašnom i šećerom.
Zakuhati u vrelo mlijeko i lagano kuhati. Kremu ohladiti i umiješati izrađeni margarin. Podijeliti na 3 dijela. U prvi dio dodati rastopljenu čokoladu, u drugi dio dodati
nekoliko kapi ekstrakta od jagode, a treći dio ostaviti bez dodataka. Na biskvit nanijeti sloj po sloj kreme, a po želji ukrasiti šlag pjenom.
jelovniku uobičajeno je pečenje, najčešće je to odojak koji se poslužuje uz krumpirovu ili francusku salatu. Neizostavno jelo na novogodišnjem meniju je svakako sarma, a tu su i
druga jela što ovisi o ukusu obitelji ili gostiju. Uz bogati izbor jela biramo i razne slastice. Osim svih onih slatkih božićnih kolačića rado se odlučujemo da jedna od delicija budu
upravo domaći štrukli. Za one domaćice koje nisu same izradile prave domaće štrukle predlažemo recept koji će sigurno uspjeti. Željka Namesnik
8
B L A G D A N SK I P R O G R A M
22. prosinca 2009.
Čaroban poklon Nastup Župnog zbora na božićnom koncertu
Božićni koncert ludbreških udruga Da su božićne pjesme najljepše i ljudi ih rado slušaju, ali i sami zapjevaju potvrdio je to i ovogodišnji božićni koncert ludbreških udruga održan u nedjelju, 20. prosinca. 'Tiha noć, sveta noć', 'Svim na zemlji','Spavaj mali Božiću' i 'Bijeli Božić', 'Hajdmo u Betlehem', 'Veselje ti navješćujem' i druge božićne napjeve izveli su Ines Grabarić i Željko Zaplatić, te Ksenija Mihin, kao solisti ili uz pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega, Zbora Župe Ludbreg i orguljašice Kristine Cenkovčan. Zbor 'Podravina' otpjevao je pjesme koje je uglazbila napisala voditeljica zbora Rozika Othman. Na koncertu je prvi puta nastupila i vokalna skupine OŠ Ludbreg uz klavirsku pratnju Danijela Ota, a nastupila je i vokalna skupina 'Pajdašice' KUD-a 'Anka Ošpuh'. Puhački orkestar u svom samostalnom dijelu nastupa
Prostor ludbreške športske dvorane bio je tog jutra prve prosinačke subote ispunjen do posljednjeg mjesta mališanima i roditeljima ludbreškog kraja. Poznato je da početak prosinca s nestrpljenjem dočekuju i najviše mu se vesele djeca. Stiže njihov najdraži svetac koji donosi darove. Njegov dolazak kroz dječju predstavu 'Čaroban poklon' najavila je zagrebačka skupina 'Amicus'. Simpatičan patuljak i anđeo zajedno su s mnoštvom glasića pjevali o svetom Nikoli. Djeca su se aktivno uključila u predstavu kroz stihove. A onda je došao Krampus i upozorio djecu da moraju biti dobri.
Mališani su u pratnji roditelja, baka djedova napunili sportsku dvora
Ines Grabarić je izveo poznati Šostakovićev 'The second waltz', te još poznatiji Straussov 'Radetzki marš' kojim nas je pripremio za novogodišnju noć. Vrhunac koncerta bila je završna točka – izvođači, solisti, zborovi i skupine zajedno su izveli 'Narodi nam se kralj nebeski'. Organizator koncerta bila je Turistička zajednica Ludbrega.
Blagdanske izložbe u Galeriji ‘ZB Art’
Odraz dječjih osjećaja
Ilona i mama Puna dvorana mališana zaorila se povicima veselja kada se pojavio omiljeni gost – njihov zaštitnik, kao i zaštitnik mornara, putnika. Osmje-
si na licima djece jasno su pokazivali dječju sreću kojoj nije bilo kraja. A sveti Nikola ubrzo im je počeo dijeliti poklone. -Pripremili smo uz financijsku pomoć Grada Ludbrega više od 1.000 poklona. Ove godine mališanima smo željeli pokazati nešto više i drugačije. Drago mi je što čujem sa svih strana da su djeca, ali i roditelji, jako dobro prihvatili kazališnu predstavu. Najvažnije je da su nam mališani zadovoljni – istaknula je Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice Ludbrega. Obitelj Katalenić iz Selnika bila je vesela i zadovoljna prekrasnom predstavom. Mami Jasni je bilo olakšanje što je sve bilo u dvorani na toplom i nije se stvarala velika gužva.
Igor i Boris s roditeljima Polaznici 'Artuma' na otvaranju izložbe u Galeriji 'ZB Art' U Galeriji ZB Art održana je 8. izložba polaznika škole keramike ‘Artum’ pod nazivom ‘Odraz’. Izložba radova jedanaestero malih umjetnika pokazala je kontinuitet rada i napretka od dekorativnog stvaralaštva prema umjetnosti. -Izložena djela odraz su trenutka, osjećaja djece kroz njihvo iskustvo, a mi se kroz njihove radove vraćamo u djetinjstvo – istaknuo je Zlatko Baranašić, voditelj galerije. Starija grupa keramičara u kojoj su Ano Abramović, Ana Busija, Adam Križanec i Viktorija Zlatar obradila je više skulpturne oblike i pokazala svoj napredak do sada već umjetničkog izričaja. Mladi keramičari Ian Novak, Sven Abramović i Nicol Sinković izrazili su se u uporabnoj keramici. Likovnim pristupom tehnikama suhog pastela i akrilika na papiru slobodnim temama publici su se predstavili
Magdalena Božinec, Anamaria Jovanović, Ivan Jovanović i Valentina Zlatar. -Drago mi što naši polaznici pokazuju veliki napredak. Keramika zahtijeva puno vremena i truda, polaznici koji su s nama od početka usvojili su puno toga, usavršavaju tehniku, a već početkom sljedeće godine radit će na električnom kolu – objasnila je Štefanija Baranašić, voditeljica škole ‘Artum’. U Galeriji ZB Art uoči božićnih blagdana otvorena je još jedna izložba. Ludbrežanima se novim ciklusom radova predstavlja Dražen Pavlović, slikar apstrakcija ujedno i predsjednik Likovnog udruženja Varaždin. Varaždinski umjetnik već drugi put izlaže u ludbreškoj galeriji, a rado svoje radove daje i za humanitarne akcije. Izložba će se moći pogledati do kraja siječnja. (ah)
Igoru (8 godina) i Borisu (5) sve se sviđalo: -Osim svetog Nikole najviše nam se svidio zeleni patuljak u predstavi. Doma su čizmice već očišćene i čekamo, dobili bumo još poklona – rekli su Igor i Boris. I mama Ana Marija došla je s djecom u dvoranu. Kaže nam da u Ludbregu nedostaje dječjih predstava za mališane i da je program bio vrlo lijep. Njezina djeca Marina (5) i Petar (1) radovali su se slatkišima u vrećici. -Meni je predstava bila jako lijepa i zanimljiva, baš je bilo dobro – zadovoljno je komentirala Marina, a mali Petar očito je bio pun dojmova što nam je potvrdio veselim osmjehom. Turistička zajednica Ludbrega po-
Djeca su radosno sudjelovala u predstavi izvođača Svi su s ne
Sveti Nikola u Kitrou
Sveti Nikola s mališanima u Kitrou
Lijepom običaju darivanja uz blagdan svetog Nikole pridružili su se i djelatnici trgovačkog centra Kitro u Ludbregu. Oni su uz pomoć svojih dobavljača pripremili poklone sa slatkišima za svu djecu koja su se subotnjeg jutra uoči blagdana zatekla u ludbreškoj trgovini. Sveti Nikola je posebno nagradio djecu koja su tijekom tjedna donijela u trgovinu svoje crteže s njegovim likom. -Odaziv djece je bio izuzetno velik. Lijepo je bilo vidjeti zadovoljne klince i osmijehe na licima roditelja. Zbog toga nam nije žao što smo uložili puno truda i vremena za pakiranje darova. Sa Svetim Nikolom su se svi htjeli fotografirati, ali to jednostavno nismo mogli napraviti sa svima jer su naši djelatnici trebali biti na usluzi i ostalim kupcima - rekla je Nadica Šoš, voditeljica trgovačkog centra. (dv)
9
22. prosinca 2009.
Sveti Nikola dijelio je darove u Hrastovskom vozeći se fijakerom
Sveti Nikola na fijakeru Mališani Hrastovskoga također su dobili poklone za blagdan svetoga Nikole. Mjesni odbor proveo je ovu akciju uz pomoć sponzora, pa je na radost mališana podijeljeno više od stotinu poklona. I podjela poklona bila je za djecu originalna i atraktivna. Naime, Sveti Nikola stigao je
anu zvala je na predstavu i podjelu poklona ne samo mališane s područja Grada, već i čitave regije iako se susjedne općine nisu uključile u organizaciju programa. Tako smo pri izlasku iz dvorane susreli zadovoljne mamu Renatu s kćerkom Ilonom iz Sesveta. -Unutra sam srela prijateljicu Ninu, bilo je lijepo. Dobar je poklon svetog Nikole. Cijele godine bila sam jako dobra zato da doma u čizmici dobijem od svetog Nikole još i bebu Cicobella – kazala je Ilona. Da bi sve proteklo u redu, u podjeli darova posebni pomagači bili su izviđači i moto-mrazovi iz ludbreških udruga. Radosna lica mališana, osmjesi zadovoljnih roditelja bili su dokaz lijepog blagdana. Ana Havaić
u Hrastovsko konjskom zapregom. Mjesni ljubitelj konja Vlado Kosec upregao je u fijaker mlade konje Zoricu i Lanu, pa je sveti Nikola sa svojim pomoćnicima uskočio na fijaker i potom su krenuli u obilazak svih osam ulica u naselju. Na veliko zadovoljstvo mališana Hrastovskoga.
Marina i Petar s mamom i bakom
estrpljenjem očekivali pojavu sv. Nikole
I napokon se pojavio….
Puhački orkestar OGŠ uoči oduševio je ‘blagdanskim repertoarom’ u Novom Marofu (snimio: Miroslav Vađunec)
Tri koncerta do kraja godine
Građani Ludbrega i okolice imat će prilike uživati i u nastavku blagdanskog programa uz tri lijepa koncerta. Još uoči Božića, odnosno u srijedu 23. prosinca u 18 sati prigodni božićni program kojim će ujedno obilježiti završetak nastave u prvom polugodištu izvest će polaznici Osnovne glazbene škole koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak'. Nastupit će 25 solista, bit će dueta i trija, odnosno polaznici škole izvodit će djela na glasoviru, gitari, harmonici, flauti, klarinetu, trubi i tubi. Kraj koncerta pripast će Puhačkom orkestru Osnovne glazbene škole koji će izvesti niz lijepih blagdanskih skladbi. S tim blagdanskim repertoarom je mali ludbreški orkestar sredinom prosinca bio gost u Novom Marofu tamošnje glazbene škole, a Ludbrežani su svojim nastupom oduševili brojnu publiku. Valceri, polke, koračnice očekuju vas na blagdanskom koncertu Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Bit će to dvanaesti koncert za redom kojim će ludbreški glazbenici pod ravnanjem Stjepana Katalenića ispratiti još jednu staru godinu. Repertoar će biti u znaku radosti novogodišnjeg ugođaja odnosno prigodne skladbe skladatelja iz obitelji Strauss i drugih domaćih autora. Blagdanske skladbe izvest će orkestar polaznika Osnovne glazbene škole POU 'Dragutin Novak'. Koncert je na programu u nedjelju, 27. prosinca u 19 sati. Cjelovečernji program održat će i KUD 'Anka Ošpuh'. Dio programa bit će prilagođen blagdanskom
Doček na trgu Turistička zajednica Ludbrega i ovoga puta uz pomoć Grada Ludbrega priređuje na središnjem gradskom trgu ispraćaj zadnjih sati stare i doček Nove 2010. godine. Program u četvrtak, 31. prosinca počinje oko 22 sata. Svirkom uživo sve koji se zateknu na trgu u Novu godinu uvest će ‘Trio 100%’. Posjetitelji na trgu dobit će šampanjac za novogodišnju zdravicu, bit će tu i kuhanog vina, sve besplatno. Čestitku okupljenima uputit će gradonačelnik Marijan Krobot, a bit će sigurno i ugodnih iznenađenja. Dakako, Ludbrežani i njihovi gosti moći će uživati u ljepoti iznimnog novogodišnjeg vatrometa. Novogodišnji doček na ludbreškom trgu je financijski vrlo povoljna varijanta kako provesti najluđu noć. Predlažemo da dovedete na trg i svoje goste jer će doživjeti jedinstveni događaj – dočekati Novu godinu u centru svijeta.
ozračju. Nastupaju sve sekcije i uzrasti društva, vokalna skupina 'Pajdašice', dječje skupine ritmike i malog folklora, tamburaši i veliki folklor. Program je na rasporedu u utorak 29. prosinca u 19 sati također u kinodvorani Pučkog učilišta u Ludbregu.
Godišnja izložba radova članova Likovnog udruženja Ludbreg
Kruna rada na kraju godine Za Likovno udruženje Ludbreg prosinac je punih 28 godina u znaku redovite godišnje izložbe radova članova. U prostoru hotela ‘Amalia’ ludbreški poklonici slikarstva mogu razgledati radove 12 slikara i jednog kipara, a izložba obuhvaća ukupno 32 djela. Autori su: Branko Budimir, Nataša Ivanuša, Marijana Ivančov, Marija Kovačić, Zoran Miljković, Zrinka Mutić, Milena Petković, Đurđa Pevač, Stanko Sabol-Stado, Vesnica Seđek, Spomenka Škafec, Elvira Štabi-Vidović, te kipar Željko Petković. Autori su predstavili radove u raznim tehnikama, ali prevladavaju akrilik, ulja na platnu, te suhi pastel. Tematski opus je osebujan - od pejzaža, mrtve prirode, do portreta i drugih
motiva. -Ovom izložbom dajemo pečat završetku godine i radujemo se što svoje radove možemo pokazati našoj likovnoj publici. Većina autora predstavlja se s tri rada, a kipar Željko Petković sa skulpturama u kamenu i drvetu. Poklonici likovne umjetnosti mogu uživati u postavu izložbe. Ova izložba je kruna aktivnosti Udruženja za ovu godinu u kojoj smo imali vrlo uspješne radionice naših najmlađih članova, organizirali smo i likovne kolonije, te nekoliko gostovanja izvan Ludbrega - rekla je predsjednica Elvira ŠtabiVidović. Pri otvaranju izložbe pomogli su slikarica i spisateljica Milena
Petković iz Murskog Središća koja je recitirala svoje stihove, novinar Josip Šimunko, a u ime Grada umjetnike je pozdravio zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok. -Susreti na izložbama su prilika za druženje da se vidi naš uloženi rad i trud – rekla je slikarica Milena Petković. Izložba se može razgledati do kraja siječnja. Likovno udruženje Ludbreg priredilo je za blagdanske dane i izložbu slika Ane Grotsch, rođene Benko pod nazivom „Cvjetna rapsodija“. Izložba je posthumna, autorica je nedavno preminula, a želja joj je bila izložba u Ludbregu jer je rodom iz Karlovca Ludbreškog, a prvu joj je izložbu postavio Mla-
Članovi LUL-a, izlagači radova na godišnjoj izložbi den Kerstner prije nepunih pola stoljeća. Izloženi su akvareli raznih
motiva, a mogu se razgledati u hotelu ‘Raj’. Marina Hižak
10
S A S V I H ST R A N A
22. prosinca 2009.
U Hrastovskom obilježen završetak radova na uređenju naselja za ovu godinu
Za bolje životne uvjete i ljepše naselje
Mještani Hrastovskoga imali su puno razloga za prigodnu svečanost kojom su ovih dana obilježili završetak godine. U naselju je to običaj, napraviti druženje nakon svakog većeg projekta. A tako je bilo i nedavno kada je obilježen završetak radova na uređenju kanala uz Selsku ulicu, a simbolično je prerezana vrpca na početku Bednjanske ulice nakon što je nedavno dobila novu i širu asfaltnu podlogu. Bilo je i drugih poslova, dakle, i puno razloga za zadovoljstvo. Prigodnim druženjem mještani su se zahvalili izvođačima radova, Gradu Ludbregu, a druženju su nazočili i predstavnici Varaždinske županije. Navečer je nogometni klub priredio zabavnu večer tamburica s atraktivnim izvođačima i gostima. Bio je to dan za opuštanje i slavlje. -Jako smo zadovoljni što je konačno uređen kanal uz Selsku ulicu koji je desetljećima bio neuređen i to nam je bio veliki problem. Sada je kanal dužine 2.000 m očišćen, uređen, postao je protočan. Nestala je šikara s obje strane kanala koja je bila puna otpada, ekološka bomba. Taj dio naselja dobio je sada novi ljepši izgled s puno više sunca i svjetla. Sada je na našim žiteljima da svoje parcele kod kanala održavaju urednim, pa će nam tako okoliš biti čišći, a život zdraviji – zadovoljna je Ljubica Marković, predsjednica VMO. Vijeće mjesnog odbora raduje što su uspjeli sačuvati mjesni proračun jer su radove financirale
U društvu članova Vijeća mjesnog odbora simboličnim rezanjem vrpce novoasfaltiranu Bednjansku ulicu otvorio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika Hrvatske vode, a izvođač je bio varaždinski 'Hidroing'.
Asfalt u Bednjanskoj U Hrastovskom je nedavno asfaltirana 200-tinjak m duga stazica za šetnju u parku kod igrališta, a uređen je i prilaz do spomenika Boži Leineru. Radove su obavile tvrtke Rovokop i Jagić Poljanec, a financirali su se novcem prikupljenim iz komunalne naknade. Za mještane je važno što su ove jeseni završeni radovi na postavljanju novog sloja asfalta u Bednjanskoj ulici u kojoj je kapelica. Ulica je dužine 350 metara, a kolnik je dobio novu kvalitetnu asfaltnu površinu, te je proširen na četiri metra. Vrijednost investicije je 145.000 kuna, Grad Ludbreg pokrio je 40 posto troškova, a mještani su se uključili sa 60 posto. Uređenjem
Očišćen i uređen kanal uz Selsku ulicu bila je dugogodišnja želja žitelja Hrastovskoga
Bednjanske još nije u potpunosti riješena asfaltna mreža u naselju. -Od naših osam uređeno je šest ulica. Preostaje uređenje Zavrtne i Vrtne ulice. Od komunalne infrastrukture nedostaje nam samo kanalizacija. Nadamo se da će u skorije vrijeme taj problem biti pokrenut na široj razini i da ćemo
prigradsko naselje Hrastovsko se uključilo u organizirani odvoz komunalnog otpada iz domaćinstva. VMO raspolaže godišnje s 50.000 kuna. Mnoge financijski zahtjevne akcije realizirane su uz značajna učešća mještana, od izgradnje i opremanja impresivnog društvenog doma za oko 400 osoba do asfaltiranja ulica i drugih radova.
Zajedništvo
Ljubica Marković jedina je žena predsjednik VMO-a se i mi odmah uključiti. Uređujemo i održavamo kompleks javnih površina oko društvenog doma gdje su dječje i nogometno igralište, planirano tamo dovršiti kompleks sportskih i terena za rekreaciju – rekla je Ljubica Marković. Hrastovsko već nekoliko desetljeća slovi kao možda najuzornije naselje ludbreškog kraja, koje je po mnogočemu prednjačilo. Primjerice, još prije 13 godina kao prvo
Uz sve to ide i uzorni rad organizacija i udruga u naselju. -Za dosadašnje rezultate u razvoju naselja najviše je pomoglo zajedništvo mještana koji su uz mnogo truda i odricanja proveli niz uspješnih akcija. Bivšim sastavima vijeća i sada nama, uvijek je cilj rad na dobrobit naših mještana. Primjerice, i ovaj sastav vijeća ima čak tri žene, imamo članove iz četiri stranke. Ponekad netko ima drugačije mišljenje kako riješiti neki problem, ali uvijek se dogovorimo jer nam je cilj što ljepše Hrastovsko i što bolji život u njemu – rekla je Ljubica Marković (HNS). Zanimljivo je što je ona jedina predsjednica vijeća mjesnih odbora prigradskih naselja Ludbrega. Njezina zamjenica je Brankica Kovaček, a u VMO još su Jadranka Sabol, Franjo Pilošta, Zvonimir Štefanek, Mihovil Kolak i Mirko Križanić.
Ulice u Bolfanu dobile imena Ulice u naselju Bolfan sredinom prosinca dobile su službene nazive. Njih čak 13 zovu se Varaždinska, Ludbreška, Zavrtna, Jošine, Redvenice, Martijanska, Srednja, Vinogradska, Kalnička, Kratka, Kostanjevec, Koprivnička i Školska ulica. Specifičnost Bolfana je što uz glavnu cestu koja je dobila ime Varaždinska, ima velik broj ulica i odvojaka raštrkan južno od državne prometnice prema vinogorju. -Zaista imamo dosta raštrkanih ulica, novih objekata i trebali smo to napraviti radi boljeg snalaženja. Bilo je nelogičnosti oko kućnih brojeva, primjerice, na glavnoj ulici jedna kuća ima broj 70, a susjedna 200. Neki novi poštar teško bi se snašao pri raznošenju pošte. U Vijeće MO brzo smo se dogovorili i predložili imena onako kako su ih mještani uglavnom i dosada neslužbeno nazivali te ulice – pojasnio nam je Siniša Habek, predsjednik VMO Bolfan. Prijedlog Vijeće mjesnog odbo-
Jošine su prva ulica lijevo na ulazu u Bolfan iz smjera Ludbrega ra Bolfana usvojilo je Gradsko vijeće Ludbrega u čijoj je ovlasti donošenje takve odluke. Žitelji će od Ureda geo-
detske uprave ispostave Ludbreg dobiti rješenje s imenom ulice i kućnim brojem.
TU OKO NAS
22. prosinca 2009.
Štand na trgu i posjet županu
U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom „Ludbreško Sunce“ postavilo je štand s radovima štićenika na središnjem trgu u Ludbregu kako bi se javnost upoznala s djelovanjem osoba s invaliditetom. Izloženi su blagdanski radovi, pokloni iz radionica 'Kuće Sunca'. Pro-
laznici su mogli kupiti čestitke, vjenčiće, tepihe, suvenire, keramičke i druge predmete. Mnogi su sa zanimanjem razgledali štand, ponešto kupili, a sve njih 'Ludbreško Sunce' počastilo je toplim čajem i svježim klipićima. Akcija je održana pod pokroviteljstvom župana
Vodstvo i štićenici ‘Ludbreškog Sunca’ na prijemu kod župana Predraga Štromara
Potpisnici konvencije Hrvatska je među prvih 20 država svijeta koje su ratificirale Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Iza toga donijeta je Nacionalna strategija o izjednačavanju mogućnosti za takve osobe i Zakon o pravobraniteljstvu za osobe s invaliditetom. To obvezuje na poštivanje socijalnih, građanskih, ekonomskih, kulturnih i političkih prava, te obvezuje na prilagodbu propisa, osiguravanje njihove primjene i kontrole o poštivanju prava za osobe s invaliditetom.
Predraga Štromara kojeg su članovi udruge posjetili u njegovom uredu u Varaždinu. On je petero svojih gostiju prigodno darivao, a u povodu Nikolinja u 'Kuću Suncu' po-
Nagrade za izvrsnost
'Rotary Club Ludbreg' po drugi put će nagraditi učenike i studente ludbreškog kraja za izvrsnost. Novčanim sredstvima nagradit će jednog učenika srednje škole, studenta dodiplomskog studija, studenta postdiplomskog studija i polaznika doktorskog studija. Sredstva za četiri nagrade osigurana su na donatorskoj večeri uz pomoć aukcije slika. Natječaj se objavljuje u regionalnim novinama, a da bi se zaslužila nagrada za izvrsnost komisija odlučuje prema uvjetima raspisanim u natječaju. Postoje predrasude da je članstvo među rotarijancima nužno podrazumijeva dobru financijsku 'potkovanost'. No, nije tako. -Mi kao klub trebamo imati zaokružen niz zastupljenih zvanja iz različitih stručnih područja. Naše humanitarno djelovanje financira se kroz razne akcije sakupljanja sredstava, kao i aktivnost članstva na tom području, a ne nužno ula-
Kruno Radašić, predsjednik Rotary Cluba 'Ludbreg' ganjem vlastitih sredstava – objašnjava Kruno Radašić, predsjednik Rotary Cluba Ludbreg. Ludbreški rotarijanci uključili su se uplatom vlastitih donacija i u međunarodnu akciju 'Suncokret' kojom se rotarijanci već više desetljeća protiv dječje paralize u siromašnim azijskim i afričkim
ukupnom iznosu od 8.000 kuna, s prigodnim poklonima voća za korisnike doma za stare osobe na području grada. Sredstva za kupnju paketa osigurao je Grad Ludbreg. Također će se bolesnim i starim osobama i u susjednim općinama dodijeliti prigodni paketi koje je ludbreško Gradsko društvo dobilo od Hrvatskog Crvenog križa i Društva Crvenog križa Varaždinske županije. Uoči blagdana Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg također će podijeliti prigodne pakete obiteljima za novorođenu djecu. Roditelji pakete mogu podići u uredu Gradskog društva u Vinogradskoj ulici kod Doma zdravlja.
Mnogi su se na štandu interesirali za radove štićenika slao je punu košaru slatkiša. -Pomažemo uglavnom one koji imaju projekte i programe. Moram pohvaliti upornost gospođe Zlatar koja uspije osigurati sredstva i izvan Hrvatske, iz država
koje imaju fondove za pomoć osobama s invaliditetom. Takvu snagu i energiju još nisam vidio. Djeca u ludbreškoj udruzi su pod dobrim krilom i budućnost im je zasigurno osi-
gurana – rekao nam je župan Predrag Štromar. Varaždinska županija uvijek se ističe kao vrlo pozitivan primjer u rješavanju problematike osoba s invaliditetom. Marina Hižak
Uspjeh ludbreških uzgajivača malih životinja
zemljama. U idućoj godini planira se nekoliko zanimljivih i stručnih predavanja kao što je nedavno bilo ono profesora Vladimira Horvata na temu razvoja standardnog hrvatskoga književnog jezika. Jedna od aktualnih akcija ludbreškog 'Rotary Cluba' odnosi se na uključivanje što većeg broja mladih ljudi koji imaju stručna znanja u svoju podorganizaciju 'Rotaract'. -Pozivamo mlade ljude starosti do 30 godina da nam se priključe. Ako imaju stručna znanja, afinitete i želju da se uključe u razne akcije na prikupljanju novčanih sredstva za humanitarna djela kroz svoju aktivnost u našem klubu bilo bi nam drago da nam se pridruže u našoj organizaciji mladih – pozvao je Kruno Radašić. Kako bi se rasteretili od svakodnevnih obveza ludbreški rotarijanci u siječnju će se s kolegama iz drugih klubova susresti na poznatom rotary-lovu u 'Zelendvoru'. (ah)
Prigodni paketi i pomoći Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg donijelo je odluku o raspodjeli prikupljenih novčanih priloga u akciji 'Solidarnost na djelu'. Iznos od 4.000 kuna dodijelit će se 'Ludbreškom Suncu' za pomoć za kupnju kuće 'Sunčev sjaj', a iznosom od 2.000 kuna pomoći će se opremanje dječjeg vrtića u Ludbregu. Prema popisima iz škola Ludbreg, Martijanec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ dodijelit će se 140 prigodnim paketa učenicima koji žive u obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Gradsko društvo Crvenog križa u suradnji s ludbreškim 'Caritasom' podijelit će 104 paketa starim i bolesnim osobama u
11
Ljubav prema golubovima
Na nedavnoj izložbi malih životinja koju je u Ludbregu priredila Udruga 'Kanarinac' uspješan je bio Božo Majcen iz Ludbrega. Jedan je od novijih uzgajivača, a ljubav su mu golubovi. Vlasnik je pet primjeraka koji su dobili šampionske titule. Njegov šampion, slovenski bjeloglavi golub rijedak je i u susjednoj državi iz koje potječe njegovo izvorno stanište. -Po slovenskog bijelog išao sam u Ljubljanu. Ova vrstu vrlo je teško nabaviti, a jako
Kruno Gložinić, predsjednik ‘Kanarinca’
su lijepi i rijetki. Volim ptice i uživam u svom novom hobiju. U početku mi je svojim savjetima puno pomogao Matija Vrbanić – rekao nam je Božo koji uzgaja i mađarske domaće, lahore, pismonoše, gušane i bijelog kinga. Golubove smjestio u voajerama, a u proljeće namjerava proširiti postojeći prostor kako bi ih razdijelio po vrstama. No, ubuduće će vjerojatno uzgajati samo neke od ovih vrsta. -Sigurno ću zadržati uzgoj mađarskih domaćih golubova i lahora koje voli moj unuk – planira Majcen. Božo je tek jedan od uspješnih ludbreških uzgajivača. Izložba je okupila 24 izlagača, posjetitelji su mogli vidjeti 148 izloženih golubova, peradi i kunića. Izlagači su bili pretežito iz ludbreškog kraja i srodnih udruga naše županije, te nekolicina iz Međimurja i koprivničkog kraja. -Izložba je bila jako dobro posjećena. Žao nam je samo što smo zbog premalog prostora morali odbiti neke izla-
Pripreme za izložbu mladih vina Vinogradari kažu da je prošla godina bila vrlo dobra, a jesu li i vina kvalitetna pokazat će nova ludbreška izložba. Udruga vinogradara ‘Trsek’ iz Ludbrega utvrdila je program održavanja nove izložbe mladih vina. Uzorci za izložbu moraju se predati u hotelu ‘Crnković’ 16. i 17. siječnja 2010. između 10 i 20 sati. Ocjenjivanje vina bit će 19. 20. i 21. siječnja, a otvaranje izložbe 5. veljače, a dan kasnije i Vinski bal. -Mnogi redovito sudjeluju na izložbi jer ocjenjivači-enolozi time provjeravaju kvalitetu vina. Pozvao bih i one koji
dosad nisu izlagali da nam se pridruže na predstojećoj izložbi. Uz izložbu ćemo osigurati i nova predavanja o uzgoju loze i podrumarenju, a bit će zanimljivosti u zabavnom dijelu programa - rekao je Branko Kežman, predsjednik ‘Trseka’. Predstojeća izložba tradicionalno se organizira u povodu blagdana Vincekovo, ali ovaj će put biti u nešto kasnijem terminu. Naime, na predjelu Sigečak gdje vinograde ime znatan broj članova udruge tada će se prirediti svečanost u čast svetom Vinku, pa su pomjeren uobičajeni termin izložbe.
Božo i šampion, mađarski domaći golub gače izvan naše regije. Treba nam veći prostor, idealna bi bila športska dvorana gdje bi mogli primiti sve izlagače i zainteresirane posjetitelje – rekao nam je Kruno Gložinić, predsjednik Udruge 'Kanarinac'. On je na izložbi predstavio golubove, lahore i međimursku lastavicu bijelu, te osvojio dva naslova šampiona. Ana Havaić
12
Č EST I TKE
22. prosinca 2009.
22. prosinca 2009.
K U LT U R A
13
Objavljen Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), autora Stjepana Belovića i prof. Đure Blažeke
Riječi spašene od zaborava Što je 'droptinčica'? Što znači 'čumigati'? 'Aa'- uzvik negodovanja, 'Aa, naš ti mene za bedaka mela!'
Ono što je najavio Stjepan Belović, umirovljenik iz Ludbrega i ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Ludbreg za životno djelo, to je i ostvareno. Tiskan je 'Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine)' s više od 10.000 riječi koje je Stjepan Belović marljivo zapisivao i obrađivao kroz dva i pol desetljeća. Još je kao učitelj s učenicima ludbreške škole prikupljao stare predmete za etnografsku zbirku, zapisivao nazive i opisivao uporabu starih predmeta u svakodnevnom životu. Prije nekoliko godina objavio je knjigu 'Zavičajni sentimenti', svojevrsni prethodnik Rječniku, u kojoj je opisao nekadašnje seoske običaje i primjere korištenja starih riječi u rodnom Svetom Đurđu i okolici. Rječnik je zato najprije bio zami-
šljen kao štivo za šire čitateljstvo, ali je nakon susreta s prof. Đurom Blažekom, dijalektologom za kajkavštinu, prerastao u stručnu literaturu. Predavač na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i autor sličnih djela o govoru u Međimurju i Prelogu odakle potječe, spoznao je vrijednost Belovićeva rada.
Stručni priručnik -Prof. Blažeka je otkrio da u mojim zapisima ima njemu puno nepoznatih riječi i da je puno razlika u govoru njegovog Međimurja i ovog dijela Podravine. Profesor se uključio u projekt i Rječnik podigao na znanstvenu razinu, napisao je stručno obrazloženje. Nadalje, bilo je zamišljeno da uz riječ ide samo pojašnjenje. Sada uz stari izraz stoji kako se izgovara, po-
Rječnik očekuje promocija u Zagrebu, Ludbregu i u Sv. Đurđu
jašnjenje o uporabi, njezinoj svrsi, a potvrdna rečenica je primjer – objasnio je Stjepan Belović.
Na 600 stranica Primjerice, u Rječniku je prva riječ 'Aa', pa stoji kako se izgovara, objašnjava se da je to uzvik negodovanja, a potvrdna rečenica glasi: 'Aa, naš ti mene za bedaka mela!'. Tako je Rječnik sa 600 stranica postao stručni priručnik za studente. Kroz Institut za jezik bit će dostupan filozofskim fakultetima u Hrvatskoj i svijetu gdje se uči kroatistika, imat će ga velike knjižnice. Stjepan Belović zadovoljan je konačnim uratkom, što je njegovo marljivo, uporno zapisivanje riječi i istraživanja o njihovim značenjima ipak ugledalo svjetlost dana. Zapisivao je svaku staru riječ na blokovima, papirićima, ceduljicama, u svako doba dana i noći, na svakom mjestu. Iako u poznim godinama uspješno je prošao školu informatičkog opismenjavanja svojih unuka, pa je vrijednu dokumentaciju pospremio u računalo. -Nisam bio kao klasičan sakupljač nečega, da hodam od kuće do kuće. Zapisivao sam ono što sam čuo. Htio sam podsjetiti da su se jezik i govor promijenili. Primjerice, bili tko znao danas da 'čumigati' znači oklijevati, a 'drobtinčica' da je – tratinčica? I sad kad čujem neku staru riječ zavirim u Rječnik i provjeravam je li unutra. Moram reći da sam uživao u radu na
Stjepan Belović zaslužan je što su se mnoge riječi objavile u Rječniku i tako se sačuvale od zaborava Rječniku. Mnoge su starije generacije otišle, nestaju tragovi o tome, sjećamo ih s nostalgijom. Htio sam trajno sačuvati uspomene na njih. A sada znam da nešto ostavljam mladim generacijama – objasnio je Belović.
Promocije Rječnika Nakladnik je Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu, a tiskan je u 1.000 primjeraka. Suradnici su bili recenzenti profesori Anđela Frančić i Josip Lisac, grafičku pripremu izvršio je Željko Podoreški, a urednik je prof. Ante Bežen. -Zahvalio bih se našim domaćim suradnicima iz Pučkog učilišta. To su Zvonko Gerić koji je osmislio naslovnu stranicu, te ravnatelj Branko
Dijanošić koji mi je dao rukopis pjesme Dragutina Domjanića 'V suncu i senci' čiji su stihovi na naslovnici, a cijelom pjesmom počinje Rječnik. Radi se o poznatoj Domjanićevoj pjesmi koja počinje stihovima 'Vre ftičeki spiju', a završava s 'dragi naš kaj'. Grad Ludbreg je pomogao pri tiskanju, a većinu troškova pokrio je Učiteljski fakultet Sveučilišta iz Zagreba – rekao je Stjepan Belović. Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine) najprije biti promoviran u Zagrebu tijekom zime. Belović se nada da bi promocija možda bila u Ludbregu uz Dan grada u ožujku, a u travnju možda u njegovom Svetom Đurđu uz Đurđevo.
14
SP O R T
22. prosinca 2009.
Stanislav Žnidarić – Čovjek koji je klub odveo najdalje Jedan od dobitnika statue 'Podravine' je i legendarni Stanislav-Stano Žnidarić. Bio je dugogodišnji odlični igrač sve do 1969. godine kada su mu slomljena oba gležnja. Teška ozljeda ostavila je traga unatoč dugoj pauzi i rehabilitaciji. Kao predsjednik, doveo je klub do Druge hrvatske lige. -Moja funkcionarska karijera počinje osamdesetih, od 1990-1997. Podravinu dovodim iz Općinske do 2. HNL. Pamtim mnoge dobre igrače, posebno sam volio i cijenio one iz naše grabe kao što su Špikić, Gača, Matijašec. Neostvarena mi je želja što nisam doveo ikonu nogome-
Proslava Podravine u povodu 90. rođendana
Dama u najboljim godinama
Pripremili: Neven Jerbić Darko Skupnjak
ta našeg kraja Antuna Havaića. Pokušao sam, tada nije išlo. Smatram da je 2. HNL jedan od najvećih uspjeha kluba u povijesti, ali mislim da je to preveliki zalogaja za naš kraj. Ova sadašnja ekipa s domaćim dečkima u 3. ligi, mislim da je prava stvar. Samo naprijed.-
Podravina je svakako nogometni ponos ludbreškog kraja. Sve ono što se pripremilo pokazalo je zapravo što je klub značio za Ludbreg. Iz bogate povijesti može se zaključiti da je Podravina bila više od nogometa. Mi bismo dodali da je ova proslava dodatno ujedinila obitelj Podravine. Prosinački događaji bili su tek prvi dio proslave.
Zvonko Matijašec - 272 puta u najdražem dresu Najviše puta je dres ludbreškog nogometnog ponosa oblačio Zvonko Matijašec. A 272 utakmice nije malo. Najbliži mu je Velimir Špikić s 260 i Mario Piškor s 246 nastupa. -Počeo sam igrati u Sv.
Petru, a vrlo brzo kao 17- godišnjak dobio sam poziv Podravine od sjajnog tadašnjeg trenera Stanka Vugrinca. Kao mlad igrač nisam se izgubio među tadašnjim starim vukovima. Karijera se kretala od amaterizma do poluprofesionalizma, igrao samo poslije u Kotoribi, Slavenu, Sigecu, pa natrag u Podravine. Igrao sam s mnogo odličnih igrača, sjajni su bili Mladen Gača i Toni Blatarić. No, možda ponajbolji Antun Havaić, čudo od igrača. Sadašnja momčad iznenađuje dobrim igrama iako je mlada, ali je potentna.-
Stanislav Vugrinec Nisam stranac u Ludbregu! Danas je trenerski nogometni instruktor. Stanko Vugrinec, veliki nogometaš i sjajni trener u dva je navrata vodio Podravinu, osamdestih i devedesetih. -Posebno mi je drag bio prvi dolazak u Ludbreg jer Podravina je za mene tada bila poznat klub. Zatekao sam momčad u nezavidnoj situaciji, ali sam ih ipak uspio malo osoviti. Iz mog rada u Ludbregu pamtim mnoge drage uspomene i igrače kao što su to bili Gača, Špoljarić, Petek, ‘Tocko’ Zvonarek. Atmosfera u klubu bila je sjajna, a što je i rezultiralo kasnijim zapaženim rezultatima. Kasnije sam došao još jednom. Ja se u Lud-
Legende kluba - Velimir Špikić i Nikola Kolak Počelo je polaganjem vijenaca uz spomenik sportašima i paljenjem lampaša na grobove 14 umrlih klupskih predsjednika. Potom je iznimnu pozornost privukla prigodna izložba. Autor izložbe Zvonko Gerić pripremio je mnoštvo starih fotografija i dokumenata iz bogate povijesti i kluba i Ludbrega, to je tek mali dio građe koja se prikuplja za monografiju kluba.
Središnja svečanost održana je u ludbreškoj kinodvorani. Veliku čast Podravini iskazali su dolaskom mnogi uglednici, prvi ljudi HNS-a predsjednik Vlatko Marković i tajnik Zorislav Srebrić, pa Robert Markulin, predsjednik Udruge prvoligaša i direktor Slaven Belupa s kojim je Podravina odigrala prvu utakmicu, te čelni ljudi ŽNS-a Varaždin. Svi su oni za govornicom uputili čestitke slavljeniku, prije svega gradonačelnik Marijan Krobot koji se zahvalio klubu što svojim djelovanjem daje veliki doprinos na promociji Ludbrega. A Vlatko Marković je poručio: - Vi u Ludbregu imate veliku snagu, radite vrlo dobro s mladima, a mjesto vam je zasigurno u višim rangovima natjecanja.Velika dvorana bila je 'rasprodana'. No, najvažnije su bile mnoge sjedine i oni malo mlađi koji su dio života ugradili u Podravinu - nogometaši bivši, sadašnji i budući. Mnogi od njih na svečanosti su primili posebna priznanja, a okupljene je na zajedničkoj fotografiji za uspomenu ovjekovječio fotograf Miro Novak. Druženje je nastavljeno domjenkom u hotelu 'Crnković' u opuštenom ozračju, uz evociranje brojnih uspomena. Tu je podijeljeno više stotina spomenica bivšim i sadašnjim nogometašima i te ostalim zaslužnim. Proslava time još nije završena. Vrlo skoro Podravinu očekuje otvaranje novog stadionskog objekta i promocija monografije koja će dostojno dokumentirati devet desetljeća dugu povijest nogometa u Ludbregu i Podravine.
Na domjenku u hotelu zajedno su sjedili nekadašnji suigrači raznih generacija bregu ne osjećam kao stranac. Ludbreg je za mene uvijek bio centar kvalitete, a sada još više s ovim podmlatkom s kojim se kvalitetno radi. Mislim da sam i ja dao svoj doprinos. Sada sa stručnim radom u svim uzrastima i uskoro s novim objektom, Podravina mora biti zapaženi trećeligaš.-
U punoj dvorani mnogi igrači Podravine raznih generacija
SP O R T
22. prosinca 2009.
Priznanja
Svi predsjednici kluba – Mladen Dolovski, Branko Kežman, Stjepan Cindori, Stanko Žnidarić, Božidar Hajsok, Josip Perin, Željko Rak i dolje aktualni Mladen Henec
Uspjesi Na svečanosti okupljene je na bogatu ludbrešku nogometnu povijest podsjetio predsjednik kluba Mladen Henec. U svom govoru iznio je niz detalja o bogatoj klupskoj povijesti, a posebno je naglasio dva, možda i najveća uspjeha: -Početkom šezdesetih Podravina je igrala u 3. Zoni s najjačim klubovima Međimurja, Zagorja i Podravine. Samo je Varteks igrao u jačem rangu s ovog područja. Drugi veliki doseg je nastup Podravine u 2. HNL u razdoblju od 1994.
do 1997., bila je to sjajna generacija igrača iz naše grabe pojačana s nekoliko nogometaša sa strane. Ističem i dva duga izleta u hrvatskom kupu, zaustavili su nas tek splitski Hajduk i Inter iz Zaprešića – rekao je Mladen Henec. Svečanost je imala i svoj umjetnički dio. Okupljene su svojim nastupom oduševili sopranistica Barbara Othmann i bariton Željko Zaplatić uz pratnju Danijela Ota, te Ivica Kolmar, autor himne o Podravini koju je izveo s učenicima OŠ Ludbreg.
Lijepa izložba fotografija, dokumenata i predmeta o povijesti kluba pobudila je velik interes
Ivica Kolmar autor je klupske himne koju je izveo s učenicima OŠ Ludbreg
Vodstvo Podravine prema posebnim kriterijima donijelo je odluku o dodjeli priznanja. Plakete su primili Hrvatski nogometni savez, ŽNS Varaždin, Grad Ludbreg, NK Slaven-Belupo i tvrtka ‘Grafičar’. Dobitnici statua su: Dragutin Poje, Ivica Hlastec, Anđelko Matešić, Gabrijel Nofta, Andrije Blagaj, Josip Crkvenčić, Franjo Čanaki, Ivan Dijanošić, Vlado Dobec, Mladen Dolovski, Julio Drvar, Božidar Đekić, Andrija Gložinić, Marijan Jelaković, Stjepan Katalenić, Mirko Kelek, Nikola Kolak, Aleksandar Krleža, Franjo Novak, Stjepan Ozimec, Josip Pačko, Josip Perin, Juraj Perin, Nevenko Perin, Branko Radaković, Gabrijel Radaković, Krešo Rak, Ivan Šoltić, Uglješa Špikić, Mirko Špoljarić, Željko Vindakijević, Drago Matijašec, Zdravko Kišićek, Ivan Zalezina,te predsjednici Božidar Hajsok, Stano Žnidarić, Stjepan Cindori, Branko Kežman i Mladen Henec. Priznanje za vjernost klubu u posljednjih 25 godina primili su: Mladen Balažinec, Damir Borović, Tomo Filip, Stjepan Gerić, Nevenko Herenčić, Miro Križanić, Josip Lačan, Stanko Loparić, Josip Maltar, Zlatko Mikulić, Ivan Mlinarić, Vitomir Namjesnik, Josip Nemet, Dragutin Pajtak, Nikola Petek, Mladen Prettner, Franjo Ružić, Darko Skok, Velimir Špikić, Josip Špoljarić, Antun Tkalec, Marija Zalezina i Tomislav Zvonarek. Plaketu za najviše nastupa primio je Zvonko Matijašecu, a Boris Kosir kao najbolji strijelac u povijesti s 127 golova.
15
Dr. Dubravko Tršinski Liječnik među nogometašima Ludbreg može biti ponosan na mnoge koji su oblačili dres Podravine. Jedan od je najpoznatijih je humanist, ravnatelj Opće bolnice Varaždin, Ludbrežanec, dr. Dubravko Tršinski: -Počeo sam igrati kao klinac u drugom razredu Gimnazije, u tadašnjoj generaciji bilo je puno dobrih igrača. Feri Jemrić, Ivek Kuharić, centarfor Gadže. Iz tog vremena početkom 70-ih pamtim beskrajno prijateljstvo koje nas je vezalo, putovanja na utakmice ‘Grafičarovim’ kombijem i trenera – Zvonka Oskoruša. On nas je zbilja ganjal na treningu, a nama to nije odgovaralo. Jednom mi je rekao: ‘Čuj odličan si igrač, no ne znaš se boriti za sebe’. Dobil sam lekcije kak se zaštiti laktovima, izbjeći startove. Bio sam brz, dobar dribler, pa sam uspijevao
izbjegavati pratnju koja je ‘šišala i rezala’ sve pred sobom. Za vrijeme studija u Zagrebu trenirao sam i igrao za ‘Rudeš’. Drago mi je što je mnogo igrača iz moje generacije završilo visoke škole. Nogomet mi je još nešto dao - kad sam bio na kongresu liječnika u Rio de Janeiru ispunio mi se dječački san i prijateljima liječnicima zaigrao sam na Copacabani, postigao dva gola. I još na Maracani pogledao utakmicu dva ljuta rivala Brazila i Argentine.-
Nevenko Perin ‘Podravina za navek’ Evo kako nam je svoja sjećanja evocirao Nevenko Perin, autor sintagme ‘Podravina za navek’. -Tam pedesetih trenirali smo dva put tjedno, nekad smo imali trenera, nekad ne. Koji put nas je bilo premalo, pa smo igrače posudili z gledališta. Imali smo sjajnog oružara Mišku Jurana koji nam je opremu redil, štople zabijal. Bil sam desni bek, z menom su igrali Radek, Štef Ozimec, Vinda, Uglja, a centarfor je bil Julek, stručnjak za fulat gol čak i s 5 metri. V Prelog smo išli z biciklima. Nismo ih imali 11, pa smo ih posuđivali. Došli smo do Debelca, pa su nas dečki z Otoka s čonima prepelali prek Drave. Onda s konjskim prevozom na utakmicu, pa zabava i natrag po noći prek Drave. Ovi lađari kaj su nas vozili imali su valjda radare vu sebi. Točno su nas po
mrkloj noći dopelali kam treba. U to vreme napravili smo objekt na Podravini koji je imal tuševe, pa smo koristili blagodati. Jer puno nas doma onda nije imalo ni kupaone. Ova proslava je jako značajna, ne samo za nogomet nego i za Ludbreg. Povijest je to. Zato sam zmislil ono ‘Podravina za navek’, jer to je stvarnost, geografski i na bilo koji drugi način. I znate, ne mora Podravina nikad igrati v nekim visokim ligama. Samo nek bude uvijek pri vrhu ovih regionalnih. I nama dost.-
Uglješa Špikić - Nogometni pokretački duh U Podravinu je Uglješa Špikić stigao iz Varaždina 1956. godine. Obitelj je dala uspješne sportaše. Povremeno je bio centarhalf, povremeno centarfor. Kako nam je simpatično objasnio ‘Kad sam bil centarhalf nismo zabijali,ali nismo ni primali golove. Kada
sam bio centarfor onda smo zabijali, ali smo i primali na sve strane.’ Bio je dugogodišnji kapetan momčadi koja je imala značajne uspjehe: -Mislim kao i mnogi iz moje generacije da je najbolji rezultat bil plasman u Zagrebačku zonu. Tada smo igrali s
Varaždincima, Međimurcima, Koprivničancima, Zagorcima, nešto smo značili na širem području. Poslije igranja, osnovao sam osnovao Općinski nogometni savez, vodio klub i uživao u sportu. Pratim momčadi i ponosan sam na naše dečke, na puno mladih
koji se okupljaju. Želim im mnogo sreće.-
16
22. prosinca 2009.
ŠALJITE FOTKE! Dugo je uz nas bila sasvim ugodna jesen. Kalendarski dolazak zime najavili su snijeg i niske temperature sredinom prosinca. Naš stalni gost postao je Miroslav Vađunec. Opet nam je poslao nekoliko fotografija snježne idile. Uživajte!
Zimske prometne ‘radosti’ u Ludbregu
Snježne brige i idile
Djeca su se sigurno najviše radovala snijegu koji je zabijelio Ludbreg i okolicu. No, mnogima je donio brige, posebice u prometu. PU Varaždinska upozorava vozače da uvijek prilagode vožnju takvim uvjetima i da ne zaborave na zimsku opremu na vozilima. Snijeg je donio nove radne zadaće djelatnicima 'Lukoma' koji su sa 'zimskom opremom' prionuli na uklanjanje snijega s javnih površina. Ali, snijeg je uvijek poseban motiv za idiličnu fotografiju. Tako smo ovjekovječili pogled prema vinogorju i prema pravoslavnoj crkvi svetog Nikole iznad Čukovca. Meteorolozi kažu da je pred nama opet nešto toplije vremensko razdoblje, pa takvi prizori neće dugo. Ali, ne treba zaboraviti da kalendarska zima tek što je došla.
Poštovani čitatelji, rado ćemo objaviti i vaše zanimljive fotografije. Možete ih poslati na našu adresu elektroničke pošte koja glasi: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Bednja u zimsko-noćnoj idili
‘Lukomovci’ u borbi sa snijegom
Zimska panorama Ludbrega s Vinograda Ludbreških (Miroslav Vađunec)
Aleksandar Lazić s božićnim drvcima na gradskoj tržnici
Zimska ljepota ludbreškog vinogorja
Piše i riše: Dražen Gložinić