LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 29. Siječnja 2010. BROJ 35 / GODINA V.
Ususret 600. obljetnici
Poštanska omotnica
Radovi na stadionu:
Antun Kranjčec:
Skladatelj i glazbeni pedagog /str. 13./
Predstoji tehnički pregled /str. 2./
DVD Ludbreg:
O požaru u Bolfanu /str. 6./
Izložba vina 5. veljače SPORT Zimsko prvenstvo NS Ludbreg
Pehari za Rekorderka najbolje iz Slokovca Mirjana Gložinić:
/str. 11./
/str. 14.-15./
/str. 8.-9./
Kristijan Kokolek košarkaš Grafičara
Div među koševima /str. 15./
2
A KT U A L N O
Potpora za osnivanje srednje škole U Varaždinskoj županiji sastali su se predstavnici Ludbrega i sve četiri općine ludbreškog kraja i podržali inicijativu o osnivanju srednje škole u Ludbregu. Grad Ludbreg već je dao pismenu suglasnost, a očekuje se da će sve četiri općine ludbreškog kraja dati pismenu suglasnost Varaždinskoj županiji, budućem osnivaču srednje škole. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dalo je pozitivno mišljenje o osnivanju ludbreške srednje škole. -Očito je da svi imaju pozitivno mišljenje o osnivanju srednje škole u Ludbregu. Dali smo našu suglasnost za izradu elaborata za osnivanje srednjoškolske ustanove i ponudili pomoć sukladno našim mogućnostima. Razgovaralo se o mogućim odjeljenjima, po svemu sudeći, buduća škola mogla bi imati jedno do dva gimnazijska odjeljenja, te stručna odjeljenja, vidjet će se za koja postoji interes mladih ovog kraja. Poznato je da u susjednim općinama i Gradu Ludbregu živi velik broj školaraca. Vjerujem da bi bilo dovoljno interesa za upis u srednju školu u Ludbregu jer bi to bila značajna pomoć posebno onim roditeljima srednjoškolaca koji žive u složenim materijalnim prilikama. Čim sve bude poznato o tome treba hitno izvijestiti učenike u sve četiri osnovne škole ovog kraja - rekao je Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega. Ludbreška srednja škola trebala bi djelovati u prostorima zgrade osnovne škole gdje postoji sva potrebna infrastruktura. U proračunu za ovu godinu osigurana su inicijalna sredstva u cilju priprema za realizaciju projekta. Smatra se da u Ludbregu ima stručnjaka koji bi, uz pomoć prosvjetnog kadra iz susjednih srednjoškolskih centara, izvodili nastavu za srednjoškolce. U gradskoj upravi se nadaju da bi sve pripreme mogle biti završene do kraja ljeta, te da bi srednja škola u Ludbregu počela s radom već u idućoj 2010/2011. školskoj godini, o čemu će na vrijeme izvijestiti učenike završnih razreda osnovnih škola ludbreškog kraja.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
29. siječnja 2010.
Novi sportsko-poslovni objekt na gradskom stadionu
Radovi završeni – sa zakašnjenjem
Sportsko-poslovni objekt na gradskom stadionu u Ludbregu praktički je završen. Izvođačima su ostali, ako se izuzme vanjska fasada i okoliš, manji unutarnji radovi i čišćenje. Doduše, izvođač radova 'Zagorje Tehnobeton' prekoračio je ugovorene obveze o predaji objekta na korištenje, a zatražio je od Grada Ludbrega da se rok produži do 1. veljače. -Izvođači nam obrazlažu zašto se odužilo s radovima o čemu ćemo se mi očitovati. Sigurno je bilo objektivnih okolnosti uzrokovanih vremenskim prilikama, ali je bilo i drugih okolnosti. Inače, ugovoreni rok za završetak bio je 3. prosinca. Stoga nam predstoje pregovori s izvođačima zbog nepoštivanja ugovora. Isto tako čeka nas i konačni obračun jer je bilo naknadnih radova zbog nekih uočenih manjkavosti, a i mi smo imali zahtjeve za dodatne radove – rekao je zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok. Tako je od dodatnih radova na-
Dogovor za posljednje radove i čišćenje pravljen, između ostalog, produžetak potpornog zida prema do ulaza na stadion, dodatni radovi na krovištu kako bi se iskosila čitava površina, limarski radovi kako bi se spriječilo da se oborinske vode s krovišta ne slijevaju uz tribinu i zid objekta prema igralištu, rekonstrukcija komunalne infrastrukture radi priključaka novog objekta, postava tlakavaca za kućice za pričuvne igrače, nekoliko manjih preinaka u unutrašnjosti objekta, te
Dogovor o konačnom uređenju Sajmišne ulice u Ludbregu Žitelji Sajmišne ulice u Ludbregu napokon bi ovoga proljeća trebali dobiti uređenu ulicu s asfaltiranom prometnicom. Radovi u ulici u podnožju vinogorja nedaleko Doma zdravlja započeti prije godinu dana, u zastoju su već neko vrijeme nakon završetka radova na kanalizaciji. Razlog je nedostatak novaca kako bi se prometnica uredila prema prvobitnom, skupljem projektu za uređenje ove čak 438 metara duge i 20-ak m široke ulice. Grad Ludbreg je stoga napravio izmjene i predložio građanima novi projekt koji je financijski prihvatljiv za Grad, ali i za građane zato što je izvediv u relativno kratkom roku. Na sastanku žitelja ulice s predstavnicima Grada stoga je ipak postignut dogovor. -Prvobitni projekt predviđao je uređenje 60 parkirališnih mjesta omeđenih rubnicima, te biciklističko-pješačke staze. To bi s prometnicom na pojedinim dijelovima ulice bilo širine 22 metra, a to znači oko 1,5 milijuna kuna više od novog prijedloga. Grad trenutno nema novaca za takav način
Građani Sajmišne
Fasada i okoliš uredit će se za toplijeg vremena
još neki sitni dodatni radovi. Radovi nisu u potpunosti završeni, ali će se zatražiti uporabna dozvola. -Treba još završni sloj fasade i urediti okoliš oko objekta. Na Odboru za gradnju dogovoreno je da se pričekaju povoljne vremenske prilike kako bi se ti posljednji radovi mogli kvalitetno izvršiti. Bez obzira na to mi ćemo zatražiti uporabnu dozvolu. Nadamo se da ovo što ostaje za napraviti na fa-
sadi i okolišu neće omesti da se objekt stavi u funkciju do početka ožujka rekao nam je Božidar Hajsok. U Gradu narednih tjedana očekuju tehnički pregled i primopredaju objekta. Kad se dobije 'zeleno svjetlo' za uporabu slijedi opremanje objekta za što su već napravljene znatne pripreme. Želja je da se objekt preda nogometašima Podravine na uporabu prije početka proljetne nogometne sezone, dakle, do početka ožujka.
Nastavak radova u ožujku
Sajmišna je duga 438 metara i širine 20-ak metara uređenja prometnice, a svima nam je u interesu da se radovi u Sajmišnoj privedu kraju i da građani napokon imaju primjerenu ulicu. Drago mi je što su ipak na kraju pristali na promjene koje možemo brzo realizirati. Dogovoreno je da prometnica bude širine 6 metara, s 22 slivnika za odvodnju oborinskih voda. Grad se obvezao da će urediti, asfaltirati kolni ulaz do svakog dvorišta, a zbog širine javne površine ostat će prostora za uređe-
nje zelenih površina ispred objekata. S obzirom na nedostatak novaca ovo je ipak prihvatljivo rješenje ako želimo da žitelji što prije dobiju uređenu ulicu i prometnicu – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.
Ulaganja Prema podacima iz gradske uprave u uređenje Sajmišne dosad je uloženo oko 3,5 milijuna kuna za projektne dokumentacije, pripre-
mne radove, radove gradnji kolektora za kanalizaciju, a uračunata je i izgradnja prometnice s asfaltiranjem, prema novom troškovniku sada 1,1 milijun kuna. Grad je osigurao oko 3 milijuna, a građani imaju obvezu uplatiti 256.000 kuna. Njihove uplate iznose dosad oko 190.000 kuna. -Napominjem da preinake ne odstupaju u većoj mjeri od prvobitnog projekta. Ovo zapravo ispada kao prva faza radova prema prvom projektu. Ako će građani htjeti da se ulica napravi s parkiralištima i stazama bit će potrebno pričekati bolja financijska vremena – poručio je Božidar Hajsok. Grad Ludbreg je već pokrenuo postupak kako bi se što prije otpočelo s radovima. Postupak javne nabave za izvođača radova vodit će 'Lukom'. Procjenjuje se da bi radovi mogli početi sredinom ožujka, a da će izvođačima biti potrebno oko 40 radnih dana. Dakle, žitelji bi tijekom svibnja napokon mogli imati uređenu ulicu s asfaltiranom prometnicom.
Samo da se riješimo blata i prašine
U Sajmišnoj ulici danas je 30 kuća. Građani kažu da se bore s blatom i prašinom koje unose u kuće, nerijetko ne otvaraju prozore zbog prašine. Kažu da su novim rješenjem kojeg su prihvatili nisu baš potpuno zadovoljni, ali su istovremeno i presretni. -Bio nam je prihvatljiv prvi projekt kojim je prometnica bila planirana u sredini ulice, s pješačko-biciklističkim stazama i parkirališnim mjestima. Nezadovoljni smo što ćemo sada za naša ista izdvajanja dobiti manje. S druge strane presretni smo što ćemo dobiti prometnicu u kratkom roku i da ćemo se prije ljeta osloboditi prašine i blata – kažu Franjo Šartaj, Stjepan Hižak i Ivan Mužic, naši sugovornici u Sajmišnoj. Žitelji Sajmišne kažu da na uređenje ulice čekaju desetljećima. -Uvijek se samo obećavalo, ali nikako da dođemo na red. Neki čuvamo uplatnice stare 30-ak godina na kojima piše da su uplate za uređenje ulice. A
dobili bi povremeno kakav kamion sa šoderom i pijeskom. Sami smo financirali vodu, telefon, plin. Plaćamo komunalnu naknadu i doprinose. I sada smo se odrekli dijela svojih posjeda da se mogu izvoditi radovi i još imamo učešće. Neki koji su počeli plaćati više nisu među živima. A možda smo zbog svega zaslužili da nas se oslobodi učešća – kažu naši sugovornici. Građani su ujesen 2007. sklopili ugovore za radove i obvezali se da će u tri godine uplatiti 9.000 kuna - 4.000 za kanalizaciju i 5.000 kuna uređenje prometnice. -Neki su postali nepovjerljivi i prestali plaćati obvezu za prometnicu jer više ne vjeruju da će se završiti radovi. Pored toga, kad smo potpisivali ugovore dobili smo obećanje da nećemo morati dodatno platiti priključak za kanalizaciju, ali smo ipak na kraju platili, u prosjeku od 2.500 do 5.000 kuna. Mahom tu žive umirovljenici, ima staračkih doma-
Građani bi trebali dobiti uređenu ulicu u proljeće ćinstva i svaka nam je kuna važna - kažu Šartaj, Hižak i Mužic. Dodatno je nepovjerenje proizašlo iz činjenice što su prema ugovoru svi radovi trebali završiti do kraja 2008. godine. Međutim, ističu kako su svjesni složenosti financiranja grada, da novaca nema. Prihvatili su stoga predložene promjene kako bi što prije dobili uređenu ulicu, ali se nadaju da to neće biti konačno rješenje njihove ulice. -Realno gledajući parkirališta
nam nisu neophodna, možemo bez njih. Ali, pješačko-biciklističke staze ipak bi morali imati. Ulicom se kreću djeca i starci, prolaznici koji se vraćaju iz obližnjih vinograda. Vidimo da se posljednjih godina na području grada rade staze gdje god je moguće izvesti radove i stoga se nadamo da će i naša ulica jednog dana dobiti staze koje će poboljšati sigurnost u prometu. A sada nam je najvažnije da se što prije riješimo blata i prašine – poručuju iz Sajmišne.
A KT U A L N O
29. siječnja 2010.
Zajednički interesi
Rijetko kada ukaže nam se prigoda da na jednom mjestu vidimo glavne nositelje izvršnih funkcija svih pet jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja. Krajem siječnja to se dogodilo u prostorima gradske uprave u Ludbregu. Ludbreški dužnosnici gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok koji su i inicirali susret, ugostili su načelnike općina – Darka Markovića iz Malog Bukovca, Vjekoslava Zdelara iz Velikog Bukovca, Marijana Horvata iz Martijanca i Marijana Lazara iz Svetog Đurđa. Tema za razgovore, kažu, ima sasvim dovoljno. -Tema razgovora su naši zajednički interesi. Naime, imamo puno dodirnih točaka na kojima bismo trebali više i bolje surađivati. Primjerice, komunalni radovi koji su od interesa
S lijeva Darko Marković (načelnik M. Bukovec), Vjekoslav Zdelar (načelnik V. Bukovec), Marijan Krobot, prof. Marijan Lazar (načelnik Sv. Đurđ), Marijan Horvat (načelnik Martijanec) i Božidar Hajsok za sve sredine, u školstvu već surađujemo po pitanju projekta srednje škole u Ludbregu, ima prostora i za neke zajedničke turističko-promotivne sadržaje, kao i na drugim područjima djelovanja. Smatramo da zajedno možemo bolje konkurirati u županiji i šire za određene projekte. Ne treba zaboraviti i da u Ludbregu djeluju mnoge udruge koje u svom članstvu više ili manje okupljaju žite-
lje naših susjednih općina – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Očito je ocijenjeno kako je u proteklim godinama bilo premalo suradnje jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja iako su se ponekad interesi podudarali, pa se očekuje kako će se predstavnici četiriju općina i Grada Ludbrega sastajati i dogovarati o određenim projektima znatno češće nego prije.
3
Još jedna negativna slika o mladenačkoj obijesti
Kontejner u Bednji Prošao je još jedan vikend, a u ponedjeljak ujutro gradski komunalci 'Lukoma' najprije provjeravaju ima li i kakvih šteta. A da obijest ne poznaje granica pokazuje, nažalost, novi primjer. Kontejner za otpad kojeg koristi
obližnja zgrada u Kuharićevoj ulici u noći 23. na 24. siječnja, dakle, sa subote na nedjelju završio je u Bednji. Tko je počinitelj? Netko je prokomentirao – ili je obijesna mladež ili je to djelo svemiraca.
1.200 nezaposlenih u ludbreškom kraju Nezaposlenost na području Grada Ludbrega, nažalost, i dalje raste, uostalom kao i na području svih ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području Varaždinske županije. Prema podacima Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pri Ispostavi Ludbreg evidentirano je posljednjeg dana
Svakodnevno se dolazi na vrata ludbreške ispostave
Predsjednički izbori na području Ludbrega Prema podacima Gradskog izbornog povjerenstva na 13 biračkih mjesta na području Grada Ludbrega na glasovanje u drugom krugu predsjedničkih izbora izašlo je 4.375 građana s pravom glasa od 7.453 upisanih birača što čini odaziv od 58,70 posto. Biračko tijelo Grada Ludbrega također je u značajnom omjeru svoj glas dalo novoizabranom predsjedniku Republike Hrvatske. Dr. Ivo Josipović (SDP) je na svih 13 biračkih mjesta Grada Ludbrega dobio uvjerljivu većinu glasova iako je u Ludbregu dobio tek nešto manje glasova nego na razini Varaždinske županije (80,12 posto). Za njega je na ludbreškom području glasovalo 3.349 birača
-Oduševljena sam novim predsjednikom Josipovićem. Cijenim što je školovan čovjek, a to je pokazao i kroz izlaganje svog programa. Imam puno povjerenja u predsjednika, uz njega vjerujem i u našu bolju budućnost. Sigurna sam da će nas Europa i svijet s takvim predsjednikom drugačije gledati, pozitivnije.
ranije, a taj postotak za čitavu Varaždinu županiju čak je i puno gori i iznosi 30 posto. Pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti na krajem prošle godine koristile su 603 osobe s područja ludbreške Ispostave. Prosječna naknada iznosila je za prosinac 1.432,76 kuna.
Josipović 77,45 posto, Bandiću 22,55 posto glasova ili 77,45 posto, a Milan Bandić dobio 975 glasova što je 22,55 posto. Novi je predsjednik na nekim biračkim mjestima dobio više od 80 posto glasova, primjerice, u Hrastovskom 337 glasova ili čak 85,1 posto. Na biračkom mjestu u osnovnoj školi Josipović je dobio čak 841 glas ili 82,5 posto, pa u Globočecu 181 glas ili 81,9 posto. U Vinogradima Ludbreškim dobio je također 214 glasova ili 80,7 posto, a preko 80 posto potpore Josipoviću dali su birači u Kučanu s 82 glasa ili 80,4 posto. Preko 70 posto glasova Josipović je dobio u Čukovcu, točnije 116 glasova ili 78,4 posto, zatim u Selniku 340 glasova ili 77,1 posto, pa na biračkom
mjestu u Pučkom učilištu u Ludbregu 646 glasova ili 77 posto, u Bolfanu 160 glasova ili 74,1 posto, te u Segovini koja ima najmanje biračko tijelo gdje je dobio samo 23 glasa, ali je to 71,9 posto. U Sigecu je novi predsjednik dobio 222 glasa ili 66,1 posto, u Slokovcu 106 glasova ili 63,1 posto, a tek izraženije su se birači podijelili u Apatiji gdje su Josipoviću dali 81 glas ili 55,9 posto, a Bandiću 64 glasa ili 44,1 posto. Vrlo je zanimljiv podatak da novoizabrani predsjednik, za razliku Milana Bandića, tijekom duge predizborne kampanje uopće nije posjetio Ludbreg niti se obratio biračima, ali je očito zadobio iznimno povjerenje ovdašnjeg biračkog tijela.
Što očekujete od novog predsjednika države?
Vesna Gradečak:
2009. godine 1.198 nezaposlenih osoba. Od toga 527 imaju prebivalište na području Grada Ludbrega. 273 je s područja Općine Sveti Đurđ, 238 iz martijanečke općine, Općina Mali Bukovec ima 11, a Veliki Bukovec 44 nezaposlena. Broj nezaposlenih u 2009. bio je za čak 20-ak posto veći nego godinu dana
Ljubica Kladić: -Mišljenja sam da smo izabrali predsjednika s kojim Hrvatska neće otići u pogrešnom smjeru. Očekujem da će dobro surađivati s Vladom, da se zna prilagoditi i da doista vjeruje kako država može biti pravedna, da će nam podići ugled. Vjerujem da je sposoban, ali i ugledan čovjek kojeg je prepoznala čitava Hrvatska, nadam se da će i svijet.
Milan Katana: -Jako sam zadovoljan što je pobijedio Josipović. Ulijeva mi povjerenje, a vjerujem i svim biračima koji su glasali za njega. Ne sviđaju mi se kandidati bez kulture, s puno nedovršenih govorancija i koji puno pričaju i obećavaju. Smatram da je naš novi predsjednik kulturan čovjek, jasno je iznosio svoju viziju i program, a da pritom nije vrijeđao.
Gužva na biračkom mjestu u zgradi Pučkog učilišta
Anketirala: Marina Hižak
Anica Hrešć: -Smatram da je novi predsjednik Josipović pošten i kulturan čovjek sa širokom općom kulturom i da će nas on predstavljati u Europi kao pravi predstavnik Hrvatske, a našu domovinu kao turističku zemlju s velikim prirodnim bogatstvima, gospodarstvom, kulturom. Vjerujem da će ostvariti obećanje koje nam je dao.
ANKETA
Dragica Happ: -Josipović je bio moj favorit, ja sam njegov ‘fan’. Jedva sam čekala da dođe mlađa osoba potkovana pravom i poštenjem. Vjerujem da će nas uvesti u Europsku uniju, a život će nam biti ljepši i ugodniji ako smo u dobrim odnosima sa susjedima jer probleme rješava mirno i tiho i tolerantan je. Cijenim ga i zato jer sve što ima ‘privredil’ je na pošten način.
P
4
I N TE R V J U
roračun Grada Ludbreg za 2010. godinu kojeg su usvojili gradski vijećnici krajem prošle godine iznosi 26,337.000 kuna. To je oko 2,870.000 kuna više od lanjskog proračuna nakon dva rebalansa. Značajne iznose oko 4,8 milijuna trebale bi donijeti administrativne pristojbe odnosno očekivani prihodi od doprinosa na cijenu vode i naknade za priključenje na vodovodnu mrežu, komunalne naknade i doprinosi, te uplate građana za asfaltiranje i kanalizaciju. Prihod od oko 4,6 milijuna kuna planira se od prodaje nefinancijske imovine, konkretno od prodaje građevinskog zemljišta u gospodarskim zonama 'Zapad' i 'Istok'. Iz državnog proračuna očekuje se pomoć od 1 milijun kuna za gradnju komunalne infrastrukture u gospodarskim zonama od Ministarstva gospodarstva i poduzetništva, zatim 250.000 kuna za od Ministarstva turizma za uređenje staza križnog puta na svetištu, te isto toliko 250.000 kuna kao pomoć za adaptaciju objekta dječjeg vrtić Radost od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedan milijun kuna je i ugovorna obveza Varaždinske županije za otplatu kredita podignutog radi gradnje školske sportske dvorane. No, najviše se očekuje od poreznih prihoda, više od 11 milijuna što je gotovo 43 posto proračuna. O tome mogu li se ostvariti planirani prihodi, što je najznačajnije i što novoga donosi proračun nešto više rekli su nam gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok. Mogu li se unatoč složenom stanju u gospodarstvu ostvariti planirani proračunski prihodi? Marijan Krobot: - Predviđamo da će se prihodi ostvariti u planiranim okvirima, mislimo da je to realno. No, u travnju ili najkasnije u svibnju već ćemo imati dobre naznake kako se ostvaruju planirane veličine proračuna. On u najvećoj mjeri ovisi o stanju u gospodarstvu i broju zaposlenih žitelja. Zamjenik i ja smo krajem prošle godine obišli većinu ludbreških tvrtki i gospodarstvenici su uvjerenja da je najgore vrijeme u našim tvrtkama ipak
29. siječnja 2010.
Gospodarstvo i poljoprivreda
Marijan Krobot, gradonačelnik i Božidar Hajsok, zamjenik
Za program javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi za 2010. godinu Grada Ludbrega planirano je sveukupno 10,392.985 kuna. Od toga je za krupnu gospodarsku infrastrukturu predviđeno 5,941.985 kuna. Ta sredstva planirana su za asfaltiranje cesta i nogostupa, za programe VMO, za održavanje komunalne infrastrukture i javne rasvjete, te za gradnju vodovodne mreže i kanalizacije. Za poticanje poduzetništva planirano je 3,806.500 kuna. Radi se o sredstvima namijenjenim za opremanje komunalnom infrastrukturom gospodarskih zona, za izradu novih prostornih planova, za otkup zemljišta i za subvencioniranje kamata poduzetničkih kredita. Za programe u poljoprivredi osigurat će se 644.500 kuna. Ta sredstva odnose se na subvencioniranje kamata za poljoprivredne poduzetničke kredite, subvencioniranja u pčelarstvu i stočarstvu, za nabavu sadnica, za osiguranje usjeva, nasada, te za slivnu vodnu naknadu, deratizaciju i za potpore za okrupnjavanje zemljišta.
prošlo jer da su najveći stresovi s otpuštanjima radnika bili krajem prošle godine. Najteže je kod onih koji su orijentirani na izvoz. I naši gospodarstvenici i mi se nadamo da više neće biti daljnjeg smanjenja zaposlenih. Mjere koje uvodi Vlada i naše mjere nadamo se da će pomoći u zadržavanju radnih mjesta. Više zaposlenih znači i bolje punjenje proračuna.Božidar Hajsok: - Situacija je takva da se teško može govoriti novom zapošljavanju, već o namjeri da se zadrže postojeća radna mjesta. Gospodarstvu trebaju poticaji. Uz pomoć koju će gospodarstvenici dobiti kroz državne mjere, Grad Ludbreg donosi svoje mjere uvođenjem poduzetničkih kredita. Banke su zainteresirane da s nama uđu u projekt poduzetničkih kredita i pregovori s bankama su pri kraju. Ponude su dale Zagrebačka banka, Va-
Prioritet je zadržati po
Grad je osigurao 300.000 kuna za su raždinska banka, Privredna banka Zagreb i Reiffeisen banka. Predstoji zadnji krug pregovora jer nam je cilj da budućim korisnicima tih kredita omogućimo što povoljnije uvjete. Inače, naš konkretni doprinos bit će oko 300.000 kuna koliko ćemo kroz subvencioniranje kamate pomoći
korisnicima kredita. To su krediti za nastavak proizvodnje u gospodarstvu i poljoprivredi, dakle, da se premoste teškoće i zadrži, a možda i poveća broj zaposlenih. U pregovorima smo i s našom županijom, htjeli bismo da se i oni uključe, tada bi uvjeti poduzetničkih kredita bili
Društvene djelatnosti Program javnih potreba grada u društvenim djelatnostima iznosi 12,558.162,64 kune. Za potrebe u predškolskom odgoju i prosvjeti planira se 2,989,558 kuna. To je novac za dječje vrtiće, Osnovnu školu Ludbreg, za prijevoz
Božidar Hajsok – mjerama pomoći gospodarstvu
učenika srednjih škola i za projekt srednje škole u Ludbregu. Za sport je predviđen iznos od 3,280.000 kuna, a novac se odnosi na gradnju svlačionica na gradskom stadionu, za rad sportskih škola, sanaciju sportskih objekata, za energente i komunalne usluge, a 425.000 kuna transferirat će se Zajednici športskih udruga za donacije klubovima. Osigurat će se i 1,700.000 kuna za otplatu kredita za gradnju sportske dvorane. Za zaštite spomenika kulture i arheoloških nalazišta i nalaza predviđen je iznos od 300.000 kuna. Za kulturu 1,428.036 kuna, a sredstva se odnose za programe koje ostvaruju Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica, za sufinanciranje izdavaštva, ludbreški dio Baroknih večeri, te za Povijesni arhiv. Za socijalnu skrb predviđen je iznos od 932,721 kuna. To su potpore za prehranu učenika u osnovnoj školi, sti-
pendije i potpore studentima i učenicima, naknade za novorođenu djecu, za Caritas, za pomoć u kući starijim osobama, za Gradsko društvo Crvenog križa, ‘Ludbreško Sunce’ i još 15-ak raznih udruga među kojima su i braniteljske. Za programe javnih potreba organizacija civilnog društva među kojima su Odred izviđača, Pčelarsko društvo, Udruga vrtlara i cvjećara, Planinarsko društvo, ‘Vidra’, ‘Kanarinac’, Život, Trsek, društva ‘Naša djeca’, zatim za sport i rekreaciju, te udruge Roma, Lumen, motorističkog i konjičkog kluba osigurano je 130.000 kuna. Za Zajednicu tehničke kulture predviđeno je 135.000 kuna, a za Vatrogasnu zajednicu 500.000 kuna. Za programe Turističke zajednice osigurano je 654.817 kuna, ali od toga 273.000 kuna za kulturni amaterizam odnosno kao donacije za rad deset kulturno-umjetničkih udruga. Za javne potrebe u informiranju predviđen je iznos od 207.000 kuna.
još povoljniji.Gradonačelnik i njegov zamjenik posebno su naglasili: -Jedno su programi koji su ranije započeti i koje treba uspješno okončati, kao što je gradski stadion, te programi koji su zakonska obveza. No, ono o čemu mi odlučujemo i sve što je u našim ovlastima inzistirat ćemo da funkcionira u realnim okvirima. Pratit ćemo kako se ostvaruju prihodi. Ako bude potrebno predložit ćemo više rebalansa. Ali, sigurno je da nećemo u minuse – poručili su Marijan Krobot i Božidar Hajsok. Koji su proračunski prioriteti? Marijan Krobot: - Ponajprije, to je sve ono što je vezano uz pripreme za proslavu 600. obljetnice čuda krvi Kristove. Odnosi se na uređenje prostora prošteništa, uređenja postaja križnog puta, staza, sanitarnih čvorovi, parkirališta. No, i čitav grad moramo bolje komunalno urediti i pripremiti za doček velikog broja hodočasnika i gostiju. Nadalje, trebamo se pripremiti i s prigodnom i boljom turističkom ponudom. Želja nam je da svi koji će doći u grad budu zadovoljni što će dobiti u vjerskom dijelu i u svjetovnom, od dočeka, smještaja, hrane i ostalih sadržaja. Nastavljamo suradnju s našom župom i biskupijom, ali ćemo pojačati suradnju i sa susjednim općinama. Svi se moramo angažirati. Vrijeme proslave, 2011. godine, neumitno se približava. Također, jedan od prioriteta je i donošenje Urbanističkog plana uređenja Ludbrega koji nam
I N TE R V J U
29. siječnja 2010.
gradonačelnika o gradskom proračunu za 2010. godinu
stojeća radna mjesta
ubvencioniranje poduzetničkih kredita zapravo definira prostorni i drugi razvoj. Poznato je da je on u izradi u 'Urbingu' u Zagrebu. Planiramo da tijekom proljeća i ljeta završi čitav postupak i javna rasprava kako bi ga ujesen mogli uputiti gradskim vijećnicima na donošenje. Božidar Hajsok: - Svakako treba naglasiti kako nam je cilj aktiviranje gospodarskih zona, posebno Gos-
podarske zone 'Istok'. Tu je i adaptacija objekta gradskog vrtića Radost uz promjenu krovišta na zgradi tog vrtića. Svakako su prioritetni i programi koji se provode u suradnji s građanima. Radi se o uređenju nerazvrstanih i lokalnih cesta. Ti će programi moći u realizaciju prema učešću građana jer proračun u ovim vremenima ne može preuzeti cje-
lokupno financiranje. Tamo gdje će biti veći interes građana za sufinanciranje prije ćemo se krenuti u realizaciju. Napravljena je i projektna dokumentacija za modernizaciju županijske ceste Sigetec-Slokovec, ali smatramo da uz tu cestu treba riješiti i problem kanalizacije. Naš veliki prioritet je konačna sanacija odlagališta otpada u 'Meki' i ove godine
moramo riješiti probleme oko ovog projekta. Naime, dozvola za rad odlagališta istječe iduće godine. Stoga moramo nastojati da hitno riješimo vlasničke odnosne za preostalo zemljište kako bi se krenulo u sanaciju odlagališta, a zatim i kvalitetno zbrinjavanje i sortiranje komunalnog otpada grada. U kojoj mjeri proračun ima socijalni karakter? Marijan Krobot: - Jako je izražena socijalna komponenta proračuna. Novost je što će Grad u potpunosti preuzeti troškove prijevoza učenika osnovaca. Naravno, nastavit ćemo s projektom besplatnog prijevoza srednjoškolaca za čitavu godinu. Povećavamo naš udio u sufinanciranju boravka djece u vrtićima kako roditelji ne bi imali za to veća izdvajanja. Važno je naglasiti da će Grad Ludbreg pokriti troškove skorog zapošljavanja jedne osobe koja će biti zaposlena u Gradskom društvu Crvenog križa za poslove na pružanju pomoći starijim i nemoćnim osobama. Nije naodmet spomenuti da odnedavno imamo 24 nova gradska stipendista. Pored toga, Grad kroz rad Socijalnog vijeća Ludbrega daje velik broj jednokratnih raznih vrsta pomoći, pomažemo rad Caritasa i druge udruge.Što je bitno u programu javnih potreba društvenih djelatnosti? Božidar Hajsok: - Unatoč smanjenim proračunskim sredstvima u odnosu na prošlogodišnji proračun dotacije korisnicima ostale su uglavnom na istoj razini. Zato očekujemo još više njihovih aktivnosti. Poznato je da imamo puno udruga, mnoge su prerasle Ludbreg aktivnostima i članstvom koje dobrim dijelom dolazi iz susjednih općina, primjerice, Crveni križ, Udruga umirovljenika, Pčelarsko društvo, Udruga cvjećara, Trsek, Puhački orkestar, pa i druge. Zato nam je želja da sa susjednim općinama uspostavimo čvršću suradnju. Cilj je također da se kroz programe Turističke zajednice Ludbrega društveni život grada oživi s još više manifestacija, posebice tijekom ljeta kada nedostaju organizirani sadržaji. Vjerujemo da tu ima prostora za nove programe. Uvođenje jesenskog karnevala pun je pogodak, dakle, novi programi uvijek su zanimljivi ljudima, a ovaj je u grad doveo mnoge goste. U tom pravcu moramo nastaviti. Hoće li biti promjena u
5
Zajednički program radova Usvojen je i zajednički program radova kojeg će Grad Ludbreg provoditi u suradnji sa ŽUC-om, Hrvatskim cestama, ministarstvima i Varaždinskom županijom, a vrijedan je 8,782.000 kuna. Planirani radovi odnose se na gradnju raskrižja na spoju državne i lokalne ceste kod tri lipe, na postavi drugog sloja asfalta od tri lipe do Frankopanske, postavu semafora na raskrižju ulica Petra Zrinskog, Nazorove i Gupčeve, na asfaltiranje ceste u Sigečaku, asfaltiranju lokalne ceste Slokovec-Globočec, modernizaciju županijskih cesta kroz Frankopansku i Sigetec-Slokovec, izgradnju mosta za Otok mladosti, gradnju mosta preko potoka Črnoglavec u Globočecu, rekonstrukciju mosta na Bednji kod Apatije, te na uređenju staza križnog puta na svetištu. Predviđeno je da Grad Ludbreg osigura 16,9 posto ili gotovo 1,5 milijuna kuna, a učešće građana iznosilo bi 766.000 kuna ili 8,72 posto. ŽUC bi trebao izdvojiti najviše, 4.127.000 kuna ili 47 posto ukupnih sredstava prema programu, zatim Hrvatske vode 1,2 milijuna kuna iz 13,66 posto, Varaždinska županija 862.800 kuna ili oko 10 posto, Ministarstvo turizma 3,03 posto ili 266.000 kuna, a Hrvatske ceste 75.000 kuna ili manje od jedan posto.
funkcioniranju gradske uprave, što je s plaćama zaposlenika? -Plaće zaposlenika neće se dirati. Od ove godine zbog odlaska u mirovinu imamo jednu radnicu manje, ali do daljnjeg neće biti zapošljavanja na to mjesto. No, pokazala se potreba da radi boljeg funkcioniranja napravimo određenu reorganizaciju stručnih službi Grada, ali u okvirima postojećih kadrova, dakle, s istim brojem djelatnika – naglasili su na kraju gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok.
Gradnja u komunalnoj infrastrukturi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Ludbregu u 2010. godini vrijedan je 18,367.721 kuna. Od toga je 7,673.000 predviđeno za gradnju pješačko-biciklističkih staza u Frankopanskoj ulici u Ludbregu i uz županijsku cestu Sigetec-Slokovec, postavljanje ulaznih rampi kod zgrada u centru grada i asfaltiranje njihovih dvorišta, te uređenje središnjeg dječjeg igrališta iza istočne zgrade dvorca Batthyany. Za radove na nerazvrstanim cestama predviđeno je 5,167.721 kuna. Za Ludbreg je u planu gradnja prometnice u Sajmišnoj, asfaltiranje cesta u Zoni male privrede, gradnja prometnice u zoni Centar istok II, postava finog sloja asfalta u Mihanovićevoj, nastavak asfaltiranja Matoševe ulice, fini sloj u Kačićevoj i asfaltiranje odvojka Bednjanske ulice. U Selniku se planira fini sloj u Ulici Stjepana Radića i Gorici, asfaltiranje odvojka Balog. U Bolfanu se planira asfalt na tri odvojka, u Čukovcu uređenje odvojka Vinogradske i proširenje ulice s parkiralištem kod društvenog doma. U Slokovcu je u planu uređenje parkirališta i prilaznog puta do nogomet-
nog igrališta, u Globočecu fini sloj asfalta u Izvorskoj, u Kučanu asfaltiranje nerazvrstane ceste do Hrastovskoga. U Vinogradima Ludbreškim planira se uređenje i asfaltiranje tri odvojka i prilaznog puta ispred društvenog doma. U Hrastovskom je u planu uređenje Zavrtne ulice, jednog odvojka i parkirališta kod društvenog doma, u Apatiji fini s l o j asfalta na nerazvrstanu cestu, u Segovini asfaltiranje prilaza groblju. Za gradnju objekata i uređaja u vodoopskrbi osigurat će se 1,785.000 kuna za gradnju vodovodne mreže u Močvaru u Vinogradima Ludbreškim, te u Segovini. Za javnu rasvjetu planirano je 796.000 kuna za gradnju rasvjete u Zoni male privrede, u dijelu Kuharićeve ulice, te uz županijsku cestu Ludbreg-Duga Rijeka, te u Sigečaku. Predviđeno je i postavljanje kandelabera u stambeno-poslovnoj zoni ‘Centar istok III’, te u gospodarskoj zoni Istok. Za gradnju objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda rezervirat će se 2,240.000 kuna za izradu izvedbenog projek-
ta pročistača otpadnih voda, izrada projektne dokumentacije za dopunu postojeće mreže u Vinogradskoj, Bednjanskoj, Prigorskoj, Koprivničkoj i Kolodvorskoj, zatim izrada dokumentacije glavnog projekta pročistača za Selnik, te početak gradnje kanalizacije u Sigecu. Planirana je izrada glavnog i izvedbenog projekta sanacije odlagališta
‘Meka’ za što je osigurano 440.000 kuna, te za nadstrešnice za autobusna stajališta za što će se izdvojiti 266.000 kuna.
Marijan Krobot – izražena socijalna komponenta proračuna
6
A KT U A L N O
29. siječnja 2010.
Vilim Kišić, zapovjednik DVD-a Ludbreg o požaru u 'Juliji' u Bolfanu
Najveći požar u ovom desetljeću
Ludbreški vatrogasci su rano ujutro 15. siječnja imali intervenciju na gašenju velikog požara u kojem je izgorio ugostiteljski objekt 'Julija' u Bolfanu. Unatoč brzoj i sveobuhvatnoj intervenciji požar je nanio objektu potpunu štetu. Srećom lokal je bio zatvoren, a stambeni prostor na katu prazan, pa nije bilo žrtava ni ozlijeđenih. Vatru su prvi uočili dežurni cestari. -Dojava u Operativni centar Varaždin bila je 2,59 sati, u Ludbreg su nam javili u 3,01 i samo minutu kasnije vozila DVD-a Ludbreg već su napuštala garaže. U 3,10 bili smo na mjestu požara s navalnim i zapovjednim vozilom. Odmah sam pozvao Elektru, Termoplin i Varkom da iskopčaju priključke plina, struje i vode, vrlo brzo su stigli iskopčali struju i plin, a vodu kasnije. Pozvali smo DVD Bolfan koji je došao s još jednom cisternom u 3,30, a potom i DVD Sigetec kojeg uvijek zovemo za ispomoć jer imaju osposobljene ljude koji imaju uvjete da mogu sudjelovati u takvoj intervenciji. Cestari su javili u Varaždin da je požar na terasi objekta, a kad smo mi došli za nepunih 10-ak minuta požar je već plamtio na obje etaže, u prizemlju gdje je bio lokal i na katu gdje je stan i širio se neprirodno na sve strane i velikom brzinom. Uobičajeno je da ipak treba vremena da se vatra iz središta počne širiti – kaže Vilim Kišić, zapovjednik DVD-a koji je vo-
Snimka mobitelom stravičnog intenziteta požara
Borba s vatrenom butkinjom
Svoje dojmove ispričao nam je Jurica Havaić, tajnik DVD-a Ludbreg, vatrogasni dočasnik prve klase koji je među prvima stigao na mjesto požara. -Odmah smo počeli s gašenjem. Kada smo izvana pogasili donji dio, Miljenko Juran i ja krenuli smo na kat, a za nama Damir Nemec i Danijel Slavik s izolacijskim aparatima za zaštitu dišnih organa od plinova. Požar je bjesnio prvi sat vremena. Tek nakon više od sata intenzivnog i mukotrpnog gašenja počeo se smirivati, a još je toliko trebalo za detaljno gašenje zbog opasnosti od ponovnog izbijanja vatre. Unatoč našim naporima – objekt je u potpunosti opožaren, ostali su samo zidovi koji se nisu urušili - pojasnio je Havaić. (ah)
Vilim Kišić kod stražnjeg ulaza u potpuno uništeni lokal
dio intervenciju. Zbog intenziteta požara prijetila je opasnost za vatrogasce koji su morali u unutrašnjost objekta.
Podmetnut požar -Lokal je bio zaključan, pa smo razbili ulaze i prozore. Nismo znali raspored prostorija, gore na katu su mali prozori i teško je gasiti cijelu etažu izvana kroz mali otvor, pa se ulazilo i unutra, bilo je bojazni i zbog alkohola u lokalu koji također gori. Etažno se gasi sa svih strana izvana prema unutra da se uguši požar. Bilo je moguće urušavanje etaže na gasitelje. Postojala je maksimalna opasnost za ljude. Niz detalja ukazivalo je na podmetnut požar što je potvrdila policija, očito je sve bilo proračunato da se vatra proširi velikom brzinom i u svim dijelovima objekta. O detaljima
REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG
1. Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega. 2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu. Počasnim građaninom Grada ne može se
Eksplozija je radijator odvojil od zida ne mogu govori jer je istraga u tijeku. Inače, naše intervencije na gašenju 'uobičajenih' požara na manjim objektima traju 30 do 60 minuta, a za ovaj su nam trebala tri sata – kaže Kišić.
112 ili 93 Evo primjera o intenzitetu požara i temperaturama. Voda u radijatorima je uzavrela i oni su eksplodirali, 'nestala' je mramorna ploča na biljarskom stolu, biljarske kugle pretvorile se u prah, gorjele su knauf-gipsane ploče iako je gips negoriv materijal.
Na ovom mjestu bili su džuboks i poker-aparat
Svi, pa i metalni dijelovi džuboksa i poker-aparata su izgorjeli, kao i sve instalacije. Šteta je potpuna. -Jako sam zadovoljan što u intervenciji nije bilo stradalih vatrogasaca. Iznimno sam zadovoljan brzinom intervencije, sve se odvijalo organizirano i prema planu, sve smo napravili što je u našoj moći. U gašenju je sudjelovalo 15 članova DVD-a Ludbreg i po pet iz Sigeca i Bolfana s potrebnim brojem vozila. U zadnjih 30 godina koliko sam u vatrogastvu ovo je bio jedan od najvećih, a u za-
dnjem desetljeću sigurno najveći požar – rekao nam je Vilim Kišić. Kišić je izvještaj podnio Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje ŽC Varaždin, Operativnom centru Javne vatrogasne postrojbe Varaždin i Gradu Ludbregu. Nije na odmet još jednom podsjetiti na brojeve koje treba zvati u slučajevima požarnih i drugih opasnosti. Najbolje je nazvati na broj 112, a još su aktivni brojevi 92, 93 i 94. U slučaju požara dovoljno je okrenuti broj 93 i javit će se dežurni u Varaždinu.
Na temelju Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja raspisuje slijedeći
OG L A S proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.
drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu.
NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.
PLAKETA GRADA LUDBREGA Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.
NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih
ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega. 3. Svake godine može se dodijeliti jedna
Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega. Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom. 4. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do petka - 12 . veljače 2010. godine. 5. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Stručnu službu Grada Ludbrega, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 810-667, fax 810-623, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://portal.ludbreg.hr. Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Marijan Krobot
29. siječnja 2010.
Kod Barice Golubić u Selniku U ove hladne zimske dane najvažnije mjesto u kući Barice Golubić u Selniku zasigurno je kraj tople peći gdje se već 55 godina nalazi zidani 'šparhet' s dva rola i kotlićem. Doduše, kotlić nije više u upotrebi i potreban je novi, ali drugih većih kvarova nema i peć nikada nije trebala drugih popravaka. Peć je donekle modernizirana prije tridesetak godina kad je potpuno opločena, ali svoju najvažniju funkciju ima i danas. Barica i dan-danas peče kolače u ovoj peći, povremeno kruh, ali i druga jela. A kuća je bila nekada puna ukućana za razliku od danas, pa je ovaj zidani 'šparhet' bio puno zaposleniji. -Negda je bilo puno težaka u našoj kući, pa je osim za ukućane trebalo i za njih skuhati puno jela, ispeći puno kolača i kruha. Ova peć nam je bila i još sad je zlata vredna. Sad dok mi dođe obitelj, unuci u posjet onda im isto spečem u šparhetu – rekla je Barica. Golubići su u Selniku bili „dobri gazdi“, bavili su se poljoprivredom, na imanju imali puno svinja, krava, konje i velike površine obradive zemlje. Stoga su i trebali težake jer posla je uvijek bilo puno.
Zimska jela S Baricom smo razgovarali o jelima koja su se često pripremala zimi i uz pomoć zidanog 'šparheta'. Često je na jelovniku bilo domaće kiselo zelje. -Kad se zelje pripremalo s mesom to je bilo uglavnom u nedjelju jer se meso nekad jelo samo jemput
‘Sarma za svaki dan’ Evo i jednog recepta iz emisije za domaćice Radio-Ludbrega. Jelo je jako poznato, ali možda ne znate da postoji. Zove se sarma za svaki dan. U čemu je razlika od sarme kakvu poznajemo? Osim malo špeka ovo je sarma bez mesa! Kiselo zelje narezati na rezance i staviti kuhati sa začinima (lovorov list, nekoliko zrna bibera, malo vegete te začine po vlastitom izboru) U međuvremenu napraviti smjesu od riže (prethodno rižu ostaviti na laganoj vatri da malo nabubri), dodati nasjeckani špek, češnjak, luk, papar, malo crvene paprike, jaje, malo brašna ovisi o količini smjese, začine po izboru). U vrelo zelje ukuhavati žlicom pripremljenu smjesu ili pak raditi okruglice i kuhati. Na kraju staviti laganu zapršku i začiniti po izboru. Po želji poslužiti uz pire krumpir.
Bijeli žganci Priprava: U vrelu i slanu vodu (otprilike oko jedne litre), ukuhati 2-3 šalice (za kavu) griza. Kuhane žgance preliti kosanom mašću ili prženim lukom.
Je li to moguće?
Dolaskom hladnijih dana u našoj državi, izgleda počinje 'rat' između onih s normalnom cirkulacijom i tzv. 'papiga', osoba simpatično nazvanih tih imenom zbog toga što im je nonstop hladno, pa makar to i nije. Znamo da su 'papige' većinom ženskog roda, odrasli muškarci znaju dobro iz iskustva kako se žene u ovo doba godine uvuku pod pokrivače, s čarapicama električnim dekicama i slično. Ono što prelazi granicu simpatičnosti, pojave su u brojnim ludbreškim trgovinama, marketima, pogotovo u kladionicama. Čovjek dođe odjeven u toplu jaknu, vani je -10, a unutra ga dočeka između 25 i 30 stupnjeva. Razlike su 30, ponegdje i 40 stupnjeva. Organizam trpi. -U takvim slučajevima može doći do cirkulatornog šoka. Nastaje zbog promjene volumena krvi u optjecaju
Barica uz toplu zidanu peć koja je u kući sazidana prije 55 godina
Selnički mlin
Šparhet s dva rola i kotlićem još uvijek je u funkciji
Barica Golubić je za čitateljice pripremila dva starinska recepta.
S minus 10 na plus 30
7
Najtoplije je uz zidani 'šparhet'
RECEPTI
Domaći kukuruzni kruh Priprava: 1 kg kukuruznog brašna popariti sa oko pola litre vrele vode(da ne bude pretvrdo ni premekano) Domaćica to mora sama ocijeniti. Promiješati i ohladiti. Staviti oko 1 kg raženog ili crnog brašna tip 1100, kvas koji se prethodno razmuti u malo mlijeka i šećera. Dodati sol i zamijesi se mlakom vodom, dok se tijesto ne počne odvajati od posude. Stavi se u kalup gdje će se peći i kruh se namaže smjesom od brašna i vode (da kruh ne ispuca) i stavi se peći.
A KT U A L N O
i dolazi do poremećaja cirkulatorne regulacije. Osoba može pasti u nesvijest – pojasnio je dr. Stjepan Radiković, ludbreški liječnik. U takvim slučajevima ljudi ponekad moraju zatražiti pomoć liječnika. Ljudi se tuže na visoke temperature u lokalima, ali isprika je najčešće 'Mi smo tu cijeli dan unutra, a vi samo 5 minuta!' Da, ali ne mora se padati u nesvijest zbog toga jer vi hoćete cijeli dan biti na +30. U ovo zimsko doba temperatura bi mogla biti između 18 i 21 stupanj, podnijelo bi se to, pa makar i zbog kupaca. Jer oni ipak ne vole Coca-colu koja se sunča na plus 30 ili čekati u kladionici u redu na 30 Celzijevaca pod debelim kaputom. A štednja energije? Izgleda da će trebati ipak još dosta vremena da se neke stvari shvate. (nj)
u tjednu. Puno smo kuhali jela s kiselom, ali i slatkom repom – kaže Barica. Nekad se na godinu u obitelji imalo samo 15 kg masti pa je to domaćica morala dobro rasporediti da ga bude kroz cijelu godinu. Danas je drugačije. Meso se kuha često, a kolinje su više puta na godinu. Jedno od neizostavnih zimskih jela svakako je hladetina, posebni specijalitet vezan uz kolinje. Hladetina je bila toliko popularno jelo da se ujutro posluživalo svatovima. U podne su to bile krvavice, a poslije meso pripremljeno na različite načine. Zimi su se često pripremale kukuruzne zlevanke, žganci, šrotana kaša s kosanom mašću i mnogi drugi domaći specijaliteti. Domaći kruh pekao se gotovo svakodnevno
u kući.
Recepti 'Ja sam kuharica mlada, zato ne znam što ću kuhat sada' Ova narodna izreka izvezena je na domaćem platnu i krasi kuhinju naše Barice, podsjeća na mlade domaćice koje su svoja kulinarska znanja, osim od majki, baka ili svekrva, nekad stjecale na tečajevima za kuhanje i krojenje koji su se održavali u seoskim društvenim domovima. -Puno smo naučile, a bilo je onda i više vremena za takva druženja. Naučile smo napraviti sarmu, peći mlince, raditi razne kolače i još puno toga. Tečajevi su nam puno pomogli u vođenju domaćinstva. Recepte smo zapisivale u bilježnice. Sve kaj je
Prvi mlin u Selniku, možda čak i u okolici, imali su upravo Golubići. To je bio starinski ‘melin’ kojeg su kupili, a čije su postrojenje promijenili da može raditi na struju. U mlin su mještani Selnika i okolice dovozili žitarice uvijek kada je trebalo mljeti. -Dok je muž Mirko delal u polju ja sam uglavnom sama delala u mlinu. Dolazili i stariji i mladi, deca kak su ih stariji poslali k nama s ‘culekima’. Mnogi su u tačkama dopelali svoje žitarice. Žene su dolazile u mlin po šrotanu kašu od prave starinske kuruze. To je bilo jedno od čestih jela, a i danas bi bil specijalitet – prisjeća se Barica. Zanimljivo je, kaže Barica, da su tada uzimali ušur od najviše deset posto, a danas je to čak 75 posto kod zamjene. -Mlin smo imali tak dugo dok nisu došli ‘čekičari’ jer od onda je bilo sve manje potreba za ovom vrstom usluge, a i troškovi su bili veliki.-
trebalo od namirnica uglavnom smo donosile od kuće. Bilo je zanimljivo kad smo na kraju tečaja pripremile jela i kolače koje smo naučile. Bili pozvani ostali mještani na pravu seosku veselicu, ples i naša jela koje smo pripremile – prisjeća se Barica. Željka Namesnik
Ludbreški fašnik 16. veljače 'Črni maček ludbreški' priprema se za dane karnevala kada će ludbreške maškare gostovati u desetak gradova, te za organizaciju Ludbreškog fašnika. Udruga se priprema posjetiti karnevale u Vrbovcu, Kutini, Delnicama, na Platku, Čakovcu, Velikoj Gorici. Kruna gostovanja po karnevalima trebalo biti gostovanje na najvećem europskom karnevalu u rijeci 14. veljače. Ludbrežani za sudjelovanje na riječkom karnevalu u tajnosti pripremaju posebne maske i impozantno velike makete s kojima će, nadaju se, ostaviti upečatljiv dojam. Po svemu sudeći, prema najavama će Ludbreški fašnik ovoga puta biti u skromnijem izdanju nego što je uobičajeno.
-Dva su razloga što će vjerojatno izostati program na fašničku nedjelju. Financijski je teško sve organizirati na dva dana s našim proračunom. Lani smo uveli, po svim ocjenama, vrlo uspješan je-
senski festival. Ako i ove jeseni želimo da nam dođu atraktivne grupe maškara iz raznih karnevalskih gradova Hrvatske jednostavno mi moramo sudjelovati na njihovim karnevalima. Zato smo se orijentirali na program samo na fašnički utorak, ali će biti bogat od ranog popodneva do kasno u noć - rekao je Stanislav Žnidarić, predsjednik Udruge 'Črni maček ludbreški'. Na fašnički utorak, 16. veljače, program na trgu počet će već u rano popodne nastupom malih maškara iz ludbreških vrtića. Bit će predstavljanje i nastupi grupa maškara, objavit će se popularni 'Vrabec', obavit će se suđenje fašniku i nad njim izvršiti smrtna kazna, priredit će se bogatu fašnička tombola i za kraj veliki vatromet.
8
DOGAĐAJI
29. siječnja 2010.
18. Izložba vina ludbreškog i susjednih vinogorja Usred zime službeno otpočinje nova vinogradarska godina. Na Vincekovo 22. siječnja. I u ludbreškom kraju to je poseban datum i blagdan. Vinogradari su tog dana u velikom broju posjetili svoj i tuđi vinograd, takvi su običaji. Vincekovo se poklopilo s danom kada su u hotelu 'Crnković' enolozi upravo završili dugotrajan posao ocjenjivanja vina pristiglih na ovogodišnju Izložbu mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja. Bilo je to već 18. izdanje izložbe koja je odavno prerasla ludbreške okvire i značaj običnog društvenog događaja. U Udruzi 'Trsek' ponosno će istaknuti nekoliko činjenica. Ludbreg ima možda najstariju izložbu mladih vina u državi, druge sredine počele su kasnije na temelju ludbreških iskustava. Sada sudjeluje 300-tinjak
Otvaranje izložbe u petak, 5. veljače Degustacija ovogodišnjih vina na izložbi bit će moguća od petka, 5. veljače nakon službenog otvaranja izložbe. Vinogradari su donijeli na izložbu 533 uzorka što znači oko 1.600 litara kvalitetne kapljice za degustaciju će biti sasvim dovoljno, i previše. Program otvaranja počet će u 16 sati kada se za vinogradare biti održano novo korisno stručno predavanje, ovoga puta na temu njege mladih vina. Prigodna svečanost otvaranja planirana je za 17 sati. Priznanja vinogradarima za kvalitetu njihovih vina bit će dodijeljena u sklopu tradicionalnog Vinskog bala u hotelu ‘Crnković’ koji će biti održan dan nakon otvaranja izložbe, 6. veljače. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Varaždinske županije, a organizator svih dosadašnjih 18 je Udruga vinogradara ‘Trsek’ iz Ludbrega.
Sve više mladih i uspješnih
vinogradara iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske, Zagrebačke županije, s rekordnom brojkom od 533 vina. Ukupno 47 vina nagrađeno je zlatnim odličjem što je pet više i čak 323 srebrnim odličjem, 70-ak više nego lani. Brončano odličje dobit će 96 vina.
Uspješni Kvaliteta vina ludbreškog podneblja odavno više nije upitna. Mnogo je vinogradara s područja ludbreške regije koji su za kvalitetu primili visoka priznanja, a gotovo 80 posto njih članovi su ludbreškog 'Trseka'. Branko Kežman iz Slanja osvojio je tri zlatna odličja. Po dva zlatna vina s ludbreškog područja imaju Branko Ošpuh iz Ludbrega, Zvonko Kirić iz Sigeca, Kristijan Kolak iz Selnika, Marko Gložinić iz Vrbanovca, supružnici Sanja i Tomislav Stručić. Predsjednika Udruge upitali smo je li iznenađen odazivom, kvalitetom i uspjehom vinogradara s ludbreškog područja. -Pretpostavljao sam da će vina biti izuzetna i da će naši vinogra-
Osim punih polica, pod u podrumu hotela također je poslužio za smještaj pristiglih vina
Vinogradari pokazuju napredak i u sve kreativnijem etiketiranju boca svojih vina
Na izložbu je donijeto oko 1.600 litara vina
dari pograbiti niz priznanja. Lani je bila odlična vinogradarska godina, a ljudi ulažu sve više truda i vremena kako u nasadima tako i u podrumu. Stručnost vinogradara sada je već na visokoj razini i o
njoj ne treba niti raspravljati. Kao predsjednika Udruge jako me raduje što u ludbreškom kraju ima sve više odličnih, a po godinama mladih podrumara što je jamstvo kvalitete naših vina u budućnosti,
da će to puno značiti u budućoj ugostiteljsko-turističkoj ponudi Ludbrega i čitavoj kraja. Očekujem da će roku tri mjeseca biti proglašena Vinska cesta ludbreškog kraja od Vrbanovca do Bolfana. Projekt
Zimovanje Odreda izviđača Ludbreg
Na snijegu Ivanščice
Sanjkanje je izviđačima bila najdraža igra na snijegu Ivanščice
Izviđači su zapalili logorsku vatru i na snijegu
Ludbreški izviđači i ovaj su početak siječnja iskoristili za zimovanje. Već tradicionalno odredište bila je Ivanščica. U prekrasnom zimskom okružju nove planinarske kuće Belecgrad na južnim obroncima Ivančice, uz žubor potočića i malih vodopada izviđači su proveli tri lijepa dana na čistom planinskom zraku u upoznavanju prirode ove planine, te u igranju, sanjkanju, grudanju. U večernjim satima u toplini planinarske kuće učili su i vježbali vezanje čvorova, pjevali izviđačke pjesme, igrali se i zabavljali uz izviđački kviz, priče i skečeve. Na zimovanju je uživalo ukupno 37 izviđačica i izviđača, njih 12 prvi put je s izviđačima noćilo izvan roditeljskog doma što im je bio mali izviđački ispit samostalnosti. Vjerojatno će se još dugo sjećati hoda po snijegu dugog 5 kilometara do toplog planinarskog doma, ali i o kiši, snijegu i ledenoj kiši koji su ih pratili i na povratku. Bilo je to već osmo samostalno zimovanje ludbreških izviđača, a organizirano je sredstvima roditelja
i uz financijsku potporu Grada Ludbrega, te uz pomoć HPD 'Belecgrad' iz Belca kod Zlatara. Izviđače čitave godine očekuje niz zanimljivih aktivnosti. -Ljetno logorovanje na Murteru planiramo početkom srpnja kada bismo mogli spojiti punih 14 dana logorovanja. Izviđačke voditelje očekuje ekspedicija u Nacionalni park Mljet u trajanju sedam dana. U proljeće nas očekuje ekskurzija u zaštićeni krajolik Skrad-Zeleni vir u Gorskom kotaru. U planu je posjet Parku prirode Učka. Uz to organizirat ćemo tijekom godine niz jednodnevnih i poludnevnih izleta na području naše županije i šire okolice - rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. Odred izviđača Ludbreg, inače, ove godine obilježava 10. obljetnicu osnutka i djelovanja. Po svemu sudeći, prigodnu svečanost u Odredu planiraju tim povodom uz Dan grada 19. ožujka kada bi 15 novih članova trebalo položiti svečani zavjet i dobiti izviđačke marame, znak pripadnosti izviđačkoj organizaciji.
Vježbanje vezanja čvorova u planin
Na kraju fotografija za uspomenu i m
9
29. siječnja 2010.
h vinogradara Zlatna odličja Graševina 11 zlata - Branko Ošpuh iz Ludbrega, Željko Zdelar iz Selnika, Miro Molnar iz Ludbrega, Vlado Pirc iz Ludbrega, Branko Kežman iz Slanja, Josip Lilek iz Globočeca, Ivan Kovaček iz Lunjkovca, Zvonko Kirić iz Sigeca, Marko Gložinić iz Vrbanovca, Nikola Prevolšek iz Jalševca, Josip Magić iz Jalžabeta. Rajnski rizling 7 zlata - Antun Blatarić iz Malog Bukovca, Branko Kežman iz Slanja, Stanislav Srećek iz Kelemena, Ivan Gotal iz Ivanca, Filip Vidoni iz Ivanca, Radoslav Vražić iz Subotice Podravske i Zdravko Hrženjak iz Višnjice. Chardonnay 6 zlata - Goran Križanić iz Sigeca, Stanko Stručić iz Vinograda Ludbreških, Ivan Meštrović iz Svetog Petra, Nikola Kalanj iz Koprivničkih Bregi, Ivan Koprek iz Beretinca i Zlatko Belec iz Hlebina. Traminac 3 zlata - Tomislav Stručić iz Ludbrega, Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice i Poljopri-
je pred završetkom, izrađuje se elaborat, Županijsko povjerenstvo obilaskom terena utvrdilo je da imamo uvjete, pa smo u fazi izrade signalizacije za obilježavanje i prikupljanja dozvola – rekao je Branko Kežman. Valja istaći da su najzastupljenije sorte na izložbi graševina, pa rajnski rizling i chardonnay. Ukupno je bilo gotovo 30-ak sortnih vina, 156 miješanih, nešto likera i rakija. I jedna zanimljivost. 'Trsek' ne mari za rekordima u broju prijava jer od toga baš nema koristi jer su tada veći i troškovi rada enologa. Ipak, enolozi su se najviše mrštili jer su gotovo tjedan dana morali ostati u Ludbregu iako su radili u tri komisije. A možda će tako i dogodine.
narskoj kući
vredna zadruga Ivanec. Pinot bijeli 3 zlata - Antun Biškup iz Svetog Petra, Dragutin Bergovec iz Sudovčine, Marko Gložinić iz Vrbanovca. Muškat žuti 2 zlata - Nenad Magić iz Jalžabeta i PZ Ivanec. Sauvignon 2 zlata – Mario Herceg iz Ivanca i Ljubomir Ječmenjak iz Križevaca. Pinot sivi 2 zlata – Milivoj Brlek iz Sigeca i Davor Špikić iz Ludbrega. Miješano bijelo 5 zlata – Zvonko Kirić iz Sigeca, Danijel Vađunec iz Sesveta, Josip Kos iz Prilesa, Zdravko Hrženjak iz Višnjice, Nikola Hrvačić iz Velike Gorice. Ostala zlata - Kristijan Kolak iz Selnika dobio je zlatno odličje za vino od maline, te za crno vino od ribiza, Branko Kežman iz Slanja za moslavac, Branko Ošpuh iz Ludbrega za muškat otonel, Sanja Stručić iz Ludbrega za liker orahovac, te Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice za pinot sivi ledene berbe.
Enolozi su radili četiri dana
Održana je radionica crtanja
maglovit povratak s planine
Vincekovo u Vinogradu Bolfan kod Josipa Kovačeka
Vincekovo u ludbreškom vinogorju
Branko Kežman u nasadu vinograda iza obiteljske kuće u Slanju
Po trsu do 1,5 l vina Prvi se puta dogodilo da predsjednik ‘Tresaka’ bude najuspješniji učesnik izložbe, dakle, Branko Kežman koji je osvojio tri zlata i jedno srebro. Zato smo ga upitali očekuje li podbadanja prijatelja i kolega-vinogradara o objektivnosti ocjena enologa. -Ma ne, svi koji redovito dolaze znaju da imamo ne samo vrlo stručnu komisiju vrhunskih enologa nego i da su vrlo strogi i nepopustljivi. Zlato sam sada osvojio za graševinu, rajnski rizling i moslavac, a srebro za pinot bijeli – kaže Kežman. Često sudjeluje na drugim izložbama na kojima je također osvajao zlatna odličja za kvalitetu svojih vina. -Zlatna vina imao sa na županijskoj izložbi u Varaždinu, u Križevcima, pa čak i na međunarodnoj izložbi u Mađarskoj. Godina je bila izuzetno povoljna za lozu. Berbu sam imao relativno kasno iza drugih, od jedne do jedne i pol litre po trsu. A to su preduvjeti za kvalitetu vina. Uz rad u podrumu. Iza moja tri zlata stoji oko 1.700 litara vina – skromno je rekao Kežman.
Bilo je slobodnog vremena za igre
Vinogradari kažu: -Vincekovo je, uz Martinje', najveći blagdan nas vinogradara. Sveti Vinko zaštitnik vinogradara, 22. siječnja, zapovjedni je blagdan. Za nas počne novo vinogradarsko leto. Drevni je običaj tog dana dojti v gorice. Svaki pravi gazda došel bu s pajdašima, pregledal gorice i prvi put obrezal trs.U ludbreškom kraju vinogradara je sve više, a običaji se sve bolje pripremaju i organiziraju, tako čuva tradicija. Tako je u mnogim klijetima ludbreškog vinogorja. Vinogradari su se i za ovo Vincekovo masovno zaputili u vinograde. U društvu prijatelja izvjesili na trs domaće kobasice, špek i druge poslastice.
Gazde su obrezale grančice trsa koji se zalio starim vinom. Tako je bilo i u vinogradu Bolfan. Gazda Josip Kovaček pozvao je oveće društvo prijatelja i sveprisutni Kanta-band da mu 'pomognu' u važnoj ceremoniji i nastavljanju narodnih običaja. -Sako Vincekovo treba čuvati običaje, saki gazda mora za Vincekovo biti v goricama. Pozval sam 20 pajdaša, moramo to dobro obaviti, a onda druženje uz pesmu, piće i pun stol – rekao je gazda Josip. Za Vincekovo se najčešće zapjevaju stihovi 'Trsek moj zbudi se dugo si spal'. A pravi će vinogradari od Vincekova svoje gorice i trsje brižno paziti i maziti, brinuti o goricama kao o nekome najdražem!
Dragec Kladić i Željko Martan pomagali su enolozima
….i vremena za zabavne skečeve
Što kažu roditelji? Mališani su zaista više nego zadovoljni i kratko će vam reći: ‘Bilo je jako lijepo’, ‘Odlično’, ‘Super’. Ovoga puta evo što o tome kažu roditelji malih izviđača, dvije mame. Valerija Pokos-Nemec: -Vita ima osam godina i sada je bila prvi put na zimovanju s izviđačima. Oduševljena je zimovanjem, puna je dojmova. Po prirodi je jako komunikativna, a sad je imala veliko društvo koje joj je odgovaralo i sve što se tamo organiziralo. Kao roditelj, mislim da je ovaj program
zimovanja djeci jako koristan i to iz više razloga. Pogoduje u socijalizaciji u društvu, bržem osamostaljivanju, imali su tamo i izviđačke vježbe, dakle, nešto su učili, boravili su u prirodi i tako stječu navike brinuti o njezinoj zaštiti, bili na zdravom planinskom zraku i to sigurno koristi njihovu zdravlju.Zrinka Matijević: -Osobno sam bila jako nervozna prije Filipovog (8,5) prvog zimovanja s izviđačima, nisam znala kako će reagirati. No, čuli smo
se svaki dan i on je bio oduševljen sa svime. Nemam nikakvih zamjerki i iskustva su jako pozitivna. Sve je bilo jako dobro organizirano. Mislim da je ovo za djecu vrlo korisno, posebno za njihovo osamostaljivanje. Primjerice, Filip se sada sam morao više brinuti o sebi, misliti na svoje stvari, na ponašanje. Uz to su učili i igrali se vani i u planinarskom domu. On je zaista uživao u svemu, oduševljen je tako da već sada jedva čeka ljetno logorovanje s izviđačima.-
10
S A S V I H ST R A N A
29. siječnja 2010.
Pet minuta s ludbreškim dimnjačarom
Dimnjake treba češće čistiti
Predaja poklona u Globočecu
Paketi za obitelji
Kako je prošli broj naših novina izašao iz tiska uoči Božića, točnije 22. prosinca, nakon toga odnosno neposredno uoči Božića bilo je nekoliko humanitarnih akcija. Lijepu akciju provela je Mladež Hrvatske narodne stranke Grada Ludbrega. Mladi HNS-ovci su dan prije Badnjaka posjetili socijalno ugrožene obitelji na području Ludbrega i prigradskih naselja, primjerice, u Bolfanu, Čukovcu, Globočecu, Selniku. Podijeljeno je 20 paketa s prehrambenim proizvodima koji su zasigurno ovim obiteljima barem malo uljepšali protekle blagdane. -Akciju smo proveli u suradnji s našim ograncima kojima je dobro poznata situacija u svojim naseljima i znaju ljude kojima je takva pomoć
Štefici Krajnović paket je predao Ivan Zelenc, predsjednik mladeži HNS-a bila prijeko potrebna – rekao je Krešimir Horvat, gradski vijećnik HNS-a.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Ludbrega
Zbornik i završno uređenje Gabrinovca
Našeg dimnjačara pitali Stjepan Valjak jedan je dimnjačara kojeg Ludbrežani i žitelji prigrad- smo na kraju da li ljudi još skih naselja mogu pozvati da očisti zaista misle da oni donose dimnjak. Zaposlen je u tvrtci 'Dim- sreću. -Je, ima još toga. Ali njak' kojoj je dodijeljena koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova na samo žene, muški v to ne veruju – području grada. -Trojica smo zaduženi za Lud- kaže Stjepan i breg, ja baš imam ovaj kvart na trgu produži Ludi okolnim ulicama, kolege imaju sad bregom usudruge kvartove. Tak se rasporedimo sret novim da pokrijemo sve. Ima dimnjaka dimnjacima. koji su v redu, ali ima i onih koji su v lošem stanju. Oni su opasnost od požara. Stanje dimnjaka ovisi o vrsti drva, pa o kvaliteti peći za centralno – rekao je Stjepan. Pomalo nerado je odgovorio na pitanje kako Ludbrežani surađuju s dimnjačarima. -Imam lepih primjera, ljudi znaju da moram obaviti svoj posel i korek- Stjepan Vuk, tni su. Na ulici nas zaustave i traže da ludbreški dimdođemo očistiti. Ali, ima i onih koji njačar kad nas vide zalupe vrata pred nosom. I ko bu kriv ak se onda nekaj lošeg dogodi? Ne misliju na sigurnost. A to i nisu neki novci ak je sigurnost u pitanju – kaže dimnjačar. Cijena osnovne usluge za čišćenje ako je riječ o drvu kao ogrjevu je 20 kuna, a kada je riječ o dimnjacima centralnog grijanja onda je 30 kuna. Stjepan također savjetuje. -Najbolje je dimnjake dati očistiti prije početka sezone grijanja. A kroz sezonu prema potrebi, najmanje dva do tri puta. Ljudi se toga baš ne drže – kaže Stjepan koji na posao dolazi iz Črešnjeva nedaleko Ivanca.
Policija donirala 'Ludbreško Sunce'
Milivoj Dretar, profesor povijesti i geografije prezentirao je članstvu Udruge i gostima projekt obnove Gabrinovca Buduće djelovanje Udruge antifašističkih boraca općina i grada Ludbrega bit će usmjereno na aktivnosti u cilju očuvanja i zaštite spomeničke baštine antifašističke borbe, kao i NOB-a na ludbreškom području. Želja je da se spomenička baština NOB-a uključi u turističku promociju našeg zavičaja, te da se duh antifašizma proširi među mladima. Ciljevi rada u ovoj godini bit će završni radovi na obnovi bolnice u šumi Gabrinovec, te u pripreme za izdavanje Zbornika o Drugom svjetskom ratu u ludbreškom kraju. Namjera je Udruge okupiti povjesničare ludbreškog područja koji bi sudjelovali u pripremi Zbornika. –Mišljenja smo da je zbornik potreban radi promocije antifašizma našeg kraja, prvenstveno radi istraživanja novih spoznaja o narodnooslobodilačkoj borbi i eventualne korekcije podataka. Želja nam je da se aktivno uključe Turistička zajednica grada Ludbrega, općine ludbreškog kraja, te Varaždinska i Koprivničko-
križevačka županija - rekao je prof. Milivoj Dretar, tajnik Udruge. Na nedavnoj skupštini Udruge prezentirane su dosadašnje aktivnosti na obnovi partizanske bolnice u Gabrinovcu gdje se obnovom baraka bolnice stvara prostor za okupljanje, školsku terensku nastavu, komemoracije, druženja. Nakon dosadašnjih radova na uređenju objekata aktivnosti će se nastaviti u cilju namještenja prostorija, postavljanja zidnog panoa sa slikama i kartama, potrebno je očistiti, urediti i obilježiti prostor partizanskog groblja, pripremiti i postaviti smjerokaze do bolnice, tiskati promotivni materijal, urediti sanitarni čvor. Postoji interes i za gradnju bunkera i stražarnica. Bolnica je u sklopu zaštićenog spomen-područja Varaždinske županije u šumi na sjevernim padinama Kalnika. Antifašisti očekuju da će područje Gabrinovca ući u turističku ponudu i postati novo izletničko odredište Varaždinske županije. Marina Hižak
Policijski službenici Policijske postaje Ludbreg priključili su se na popis donatora koji pomažu radu i djelovanju Ludbreškog Sunca. Tako su svojim posjetom, slatkišima, voćem i drugim prigodnim poklonima obradovali korisnike Udruge. -Imali smo želju pomoći, sigurni smo da će se novčana donacija naše postaje iskoristiti za pravu svrhu - rekao je Vlado Pirc, načelnik Policijske postaje Ludbreg. S radom i aktivnostima Udruge, te radionicama koje se tamo organiziraju upoznali su se Vlado Stepan pomoćnik načelnika, zatim Dražen Gašparić koji je u postaji zadužen za prometnu preventivu, službenica Lidija Novak, te Marina Kolarić, glasnogovornica Policijske uprave Varaždinske. (mh)
Djelatnici policije iz Ludbrega i Varaždina u Ludbreškom Suncu
Pravoslavni vjernici proslavili Božić
Pravoslavni vjernici ludbreškog kraja 6. siječnja proslavili su Božić, najradosniji blagdan. Na Badnjak se tradicionalno u crkvi svete Petke u Bolfanu služi badnjačka večer uz običaj paljenja vatre, pripreme se tradicionalna jela, donese riba, kruh i rakija. Okupilo se 50-ak pravoslavnih vjernika koji su obilježili noć iščekivanja Isusova rođenja. Uz „Mir Božji – Hristos se rodi“ okupljenim vjernicima, liturgiju je
predvodio Radovan Dimitrić, paroh iz Koprivnice. Prvi dan Božića za pravoslavne vjernike je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom i domaćem raspoloženju, a u crkvama se služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. U povodu pravoslavnog Božića, u Varaždinskim Toplicama održan je i prigodni domjenak kojemu su se odazvali gradonačelnik Marijan Krobot i Milka Kučeković, pred-
sjednica Srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega, te Dragan Dašić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije. Domjenku su se takođerpridružili predstavnici Varaždinske, Zagrebačke, Međimurske i Koprivničko– križevačke županije, veleposlanstava Rusije i Srbije, manjinske udruge ruskog govornog područja u Međimurju, udruga branitelja iz Varaždinskih Toplica i drugi. (mh)
TU OKO NAS
29. siječnja 2010.
Žene iz centra svijeta
Male vezilje iz 'Bakine hiže'
Drugu godinu u sklopu Udruge 'Žene iz centra svijeta' djeluje nastava u radionici 'Vezenje na domaćem platnu' koju pohađa desetak polaznica. Voditeljice su Đurđa Novak, Franciska Horvat i Jelena Bontek. Pod njihovim vodstvom polaznice postupno usvajaju tajne ručnog rada. Postoji sedam različitih 'bodova' od kojih nastaju motivi - lozica, lančanac, ivančica, rubni ili dupli obamet, punjeni ili pečki vez, križići i plosni. -Motiv se nacrta na platno ili odabere mustrica po kojoj se radi. Oni krase stolnjake, nadstolnjake, tabletiće, ukrasne ručnike i krpe, pregače i dijelove odjeće – objasnila nam je Đurđa Novak voditeljica učionice vezenja. Bodovi se mogu raditi na domaćem platnu, grubljem i glađem, a isto tako i
11
na industrijski proizvedenom platnu. -Pozvala bi žene da se uključe u našu radionicu. Spremne smo prenijeti znanje jer želimo vještinu ukrašavanja platna nastaviti i širiti – pozvala je Đurđa Novak.
Petra razveselila bake Udruga je zahvalna ljudima koji su ustupili platna. Neka su bila i djelomično uništena, zahrđala, nagrižena od zuba vremena, ali vrijedne ruke žena odvojile sačuvane dijelove i prepravljanjem platna spasile što se moglo. Petra Struški polaznica je male škole vezenja od samog početka i dosad je savladala nekoliko bodova i izradila nekoliko lijepih i vrijednih radova. Zatekli smo je kako usavrša-
Male polaznice upoznavaju tajne vezanja na domaćem platnu drago mi je da sam ih sa njima tako razveselila – ispriča nam je Petra. Petrini radovi izloženi su i na panou, a ona i dalje vrijedno radi pa će izvesti još novih radova.
Izrada platna
Petra Struški izvezenim radovima razveselila je svoje bake va pečki vez. -Jako mi se sviđa ova radionica. Vidjela sam radove pa sam se uključila kako bi i sama probala vesti. Petra je već razveselila i svoje dvije bake Marice. Za jednu san napravila fertuna, a drugoj stolnjak. A učiteljici u školi poklonila sam stolnjak sa svojim vezom na kraju trećeg razreda. Svima su se svidjeli moji radovi i
Polaznice radionice kod svojih radova
Konoplju je nekada uzgajalo gotovo svako domaćinstvo u našem kraju. Ljeti kada je dobila prašnike, složenu u snopove, ljudi bi odvozili na Plitvicu ili Bednju gdje bi stajala u mulju tako dugo dok grublji dio stabljike ne bi istrunuo. Izvađena konoplja sušila bi se po livadama. -Posušene stabljike stavljale su se u stopu i tukle kako bi se odstranio grublji dio i ostala bi vlakna. Vlakna su se češljala i od njih su se dobile dvije vrste platna – grublje i glađe – podsjetila je Đurđa Novak na stare običaje. Konoplja bi se onda omotala oko preslice kraj koje je bio kolovrat i u tom procesu stvarala se je nit. U ormarima naših baka, platna su bila
Đurđa Novak, voditeljica radionice različitih nijansa. -Da bi platno bilo što bijelije, špage su se stavljale u velike posude u kojima se je nalazio pepeo dobiven od paljenja drva. Sve bi se onda prelijalo vrelom vodom kako bi lužina izbijelila niti – pojasnila je Đurđa Novak. Završni dio dobivanja platna bilo je stavljanje niti na tkalački stan za tkanje platna. Predstojeća redovita skupština Udruge 'Žene iz centra svijeta' bit će doista nešto nesvakidašnje jer će se u radu skupštine biti prevladavati edukativni sadržaji s vezenjem na domaćem platnu, stari i novi motivi, slike starog Ludbrega, dakako, uz uobičajene izvještaje i donošenje planova za ovu godinu. Skupština je zakazana za ovu subotu, 30. siječnja u prostorima Pučkog otvorenog učilišta u 17 sati, a nakon toga u 'Bakinom hiži' moći će se razgledati izložba suvenira i radova članica udruge. Ana Havaić
Zima ne posustaje
Snježno zimsko oranje polja
Mnogima se čini da se ova zima odužila, već je navrh glave niskih temperatura, skliskih nogostupa i kolnika, povremenog snijega, ali pogled na kalendar pokazuje kako je tek kraj siječnja, dakle, tek polovica kalendarske zime. Doduše, meteorološko pro-
ljeće počinje za mjesec dana 1. ožujka. Naš suradnik Dražen Vađunec foto-aparatom je zabilježio 'oranje snijega'. A prizore borbe protiv snijega i leda, lopatom ili drugim sredstvima često smo gledali proteklih dana.
Solju protiv opasne poledice na stepenicama
Mirjana Gložinić iz Slokovca, rekorder među ženama ludbreškog kraja u darivanju krvi
Umjesto na zemljopis – na darivanje krvi
Žitelji ludbreškog kraja, posebice aktivisti mjesnih društava Crvenog križa, poznaju Mirjanu Gložinić kao zaposlenicu u Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg. No, ona je istovremeno i rekorderka među ženama ludbreškog kraja po darivanju krvi, djelatnosti po kojima je Ludbreg među najboljima u Hrvatskoj već desetljećima. Sredinom siječnja je u Svetom Đurđu darovala 75-u dozu krvi. Kako muškarci mogu darivati četiri puta, a žene triput godišnje, njezinih 75 darivanja jednako je 100
Na radnom mjestu u Gradskom društvu Crvenog križa
doza muškaraca. Mirjana će prigodom 25. listopada Dana dobrovoljnih darivatelja primiti Zlatni znak i priznanje Hrvatskog Crvenog križa. Kaže da je njeno prvo darivanje bilo rutinsko, ali se s vremenom razvila svijest o značaju tog plemenitog čina. -Prvi puta darivala sam krv 8. studenoga 1976. godine, dan nakon 18. rođendana. Sjećam se i danas. Da bi taj dan izbjegla odgovaranje zemljopisa u školi, odlučila sam otići na akciju i dati krv. A svjesno sam počela par godina kasnije, nakon mamine operacije. Njoj je bilo potrebno šest bočica krvi i tada sam shvatila da se darivanjem svoje krvi nekome tako može spasiti život. Darivatelja ovaj čin stoji tako malo, a primatelju znači neizmjerno puno – rekla je Mirjana. Toga je dana, kaže, odlučila redovito darivati krv uvijek kada bude u prilici. I od tada do danas nije preskočila niti jedno. -Osim za vrijeme trudnoće, dojenja i pri oporavku nakon operacije. Najteže je prvi puta, a kasnije je već lako. Darivanje prerasta u naviku, razvije svijest darivatelja za ovim činom. Kasnije jedva dočekaš novo druženje s drugim darivateljima na akcijama. Darivatelji stalno potičemo svoje bližnje
Na liječničkom pregledu uoči 75. darivanja u Svetom Đurđu da se i oni uključe. Nakon prvog darivanja većina redovito nastavlja dolaziti na akcije – ispričala je Mirjana. Poznato je da darivatelji krvi imaju bolju kontrolu nad vlastitim zdravljem nego drugi jer darivatelji moraju proći liječnički pregled na svakoj akciji. A darovana krv prolazi još niz analiza. -Prije darivanja kontrolira se postotak željeza u krvi, tlak, tjelesna težina. Nakon darivanja ukoliko su ustanove poremećaji u krvi dariva-
telja se o tome obavještava i upućuje na daljne pretrage. Dakle, ako redovito dolazite na akcije darivanja vi redovito kontrolirate svoje zdravlje. Zato poručujem ljudima da se u što većem broju i redovito uključuju u akcije na darivanju, njihovo zdravlje bit će tako pod kontrolom, a tako će se i družiti s nama – ističe Gložinić. Kako nam je rekla, nada se da će ako posluži zdravlje dogurati do stotinu darovanih doza krvi. Ana Havaić
Prikupljeno 279 doza krvi Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u siječnju je imalo tri uspješne akcije u kojima je već prikupljeno 279 doza krvi. Akcije su održane u Svetom Petru gdje je prikupljeno 68 doza krvi, u Svetom Đurđu čak 99 doza, te na bukovečkom području 112 doza. U Martijancu će biti organizirana akcija 23. veljače za darivatelje iz svih naselja ove općine izuzev Slanja. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg planira u ovoj godini ukupno 20 redovitih akcija na području šire ludbreške regije.
Skupštine mjesnih društava U zimskom razdoblju u većini od 40-ak mjesnih društava Crvenog križa bit će održane redovite izvještajne skupštine na kojima se, između ostalog, dodjeljuju i priznanja darivateljima krvi. Ove subote, 30. siječnja, održat će se skupštine mjesnih društava Crvenog križa u Slanju, Hrženici u Varaždinu. Prve su održane sredinom siječnja u Poljancu, Madaraševcu i Dubovici.
12
TU OKO NAS
29. siječnja 2010.
Ludbreg dobio još jednu udrugu
'BSV' za rekreaciju Što se krije iza kratice 'BSV' koja možda zvuči poznato? To su početna slova imena ludbreških ulica - Bednjanske, Sajmišne i Vinogradske, a ujedno i nove športsko-rekreacijske udruge osnovane u Ludbregu. Cilj je da se mladi usmjere zdravijem načinu života, potakne sportski duh, da se uključe u društveno koristan rad
kroz sportove i rekreaciju. Udruga broji tridesetak članova. Predsjednik je Igor Golec, tajnik Venad Štabi, blagajnik Jurica Havaić, a u vodstvo su također izabrani Vlado Vukina i Davor Vrabec. Iako su formalno osnovani tek nedavno, iza 'BSV-a' krije se tradicija duža od dva desetljeća. I ima jedin-
Vlado Vukina, Igor Golec i Jurica Havaić,članovi vodstva udruge, na parceli za koju se nadaju da će postati njihovo i dječje igralište
Izložba u Poštanskom uredu Ludbreg Klub kolekcionara Varaždin sa Sekcijom Ludbreg i Hrvatska pošta odnosno Poštanski ured Ludbreg priredili su zanimljivu izložbu poštanskih maraka u prostoru ludbreškog ureda. Izložene su poštanske marke za temu ekologije o zaštiti polarnih krajeva i ledenjaka. Naime, 2009. godina bila je posvećena tom globalnom problemu našeg planeta i tim su povodom izdane serije poštanskim maraka. Autor izložbe je Stjepan Kovačić, a vlasnici maraka su članovi Kluba kolekcionara Varaždin i ludbreške sekcije koji su ih pribavili kupnjom ili razmjenom s drugim kolekcionarima. Izložene marke mogu se razgledati na dva panoa do 20. veljače, pa je Suzana Ptiček, potpredsjednica Hrvatske pošte za Varaždinsku županiju pozvala ludbreške vrtiće, školu i zainteresirane građane na razgledavanje zanimljive izložbe. Najavila je da će u Poštanskom uredu Ludbreg do kraja godine prirediti još nekoliko
Sudionici tradicionalne malonogometne utakmice na prošlu staru godinu stven događaj zadnjeg dana svake godine. -Već dvadesetak godina okupljamo se na staru godinu i igramo malonogometnu utakmicu, stari protiv mladih. I to bez obzira kakvo je vrijeme. Nije važno tko pobijedi, već prijateljstvo i druženje – ističe Jurica Havaić, blagajnik udruge. Počeci okupljanja i druženja uz loptu sredinom 90-ih vezani su uz igralište kod 'stare elektre'. Grupa entuzijasta uredila je zelenu površinu ispod koje je plinovod. Tu su se održavali prvi malonogometni turniri na području grada. Zbog nepovoljnih uvjeta, preselili su se na
igralište iza vatrogasnog doma. 'BSV-ovci' s nestrpljenjem očekuju odgovor gradskih vlasti na zamolbu da im se na korištenje ustupi zelena površina u Vinogradskoj gdje bi napravili malonogometno igralište i osmislili njezino korištenje jer za nešto drugo baš i nije pogodna pošto ispod nje prolazi plinovod. -Namjeravamo urediti površinu kako bi ispunili tehničke uvjete potrebne za malonogometno igralište. Nacrt je već gotov. Cilj je da se ovdje održavaju turniri kvartovski, ulični i otvoreni – ističe tajnik Venad Štabi. Kako s ove strane Bednje, osim
igrališta kod vatrogasnog doma, ne postoji javni sportski teren, buduće igralište okupljalo bi mnoštvo djece iz čitavog gradskog kvarta. -Na površini kod 'stare elektre' namjeravamo napraviti još i dječje igralište. Želimo ponovno pokrenuti kajakaški sport, organizirat ćemo cross-ligu od pet utrka na otoku Mladosti, planiramo i aktivnosti – rekao je Igor Golec, predsjednik. Ludbreg je tako bogatiji za još jednu, ambicioznu rekreativnu udrugu koja se želi dokazati svojim djelovanjem. Ana Havaić
Zaštita ledenjaka i polarnih krajeva na markama
Omotnica u povodu 600 godina čuda krvi Kristove raznih izložbi u suradnji s Klubom kolekcionara Varaždin i Sekcijom Ludbreg. -Želja nam je potaći da nam se pridruže drugi sakupljači kako bi što više ljudi potakli da se organizirano
Organizatori su pozvali na izložbu koja je otvorena do 20. veljače mališane iz vrtića i školarce bave ovim zanimljivim i vrijednim hobijem. Ne okupljamo samo filateliste i numizmatičare, dakle, samo sakupljače poštanskih maraka i sta-
rih novčića, već i sakupljače ostalih predmeta – rekao je Mijo Štor iz ludbreške sekcije. Ludbreški kolekcionari aktivni su
članovi varaždinskog kluba koji se i dalje redovito sastaje svake nedjelje od 10 do 12 sati u hotelu 'Turist' u Varaždinu.
Marka i omotnice uz ludbrešku obljetnicu
Kolekcionari – autor izložbe Stjepan Kovačić, Josip Jelenečki iz kluba Varaždin i Mijo Štor iz ludbreške sekcije
Hrvatska pošta izdat će poštansku marku Ludbrega i prigodni pečat u povodu proslave 600. obljetnice čuda krvi Kristove. Suzana Ptiček rekla je kako je potvrđen plan tiskanja maraka za 2011. godinu među kojima je i poštanska marka Ludbrega. Veliku obljetnicu krvi Kristove 2011. godine zajedno su najavili Klub kolekcionara Varaždin i Varaždinska biskupija. -Klub je izdao prvu poštansku
omotnicu sa simbolima Ludbrega odnosno krvi Kristove. Izdavanje je financirala Varaždinska biskupija. Bilo je to krajem prošle godine, a biskupija je koristila omotnicu za božićne čestitke koje je slala širom svijeta, tako je omotnica sa simbolima Ludbrega stigla sve do američkog kontinenta i Australije. Izdat ćemo još dvije omotnice u povodu obljetnice u vašem svetištu i mislim da će to biti velika promocija za Ludbreg.
Ludbreg ima svoje posebnosti zbog kojih bi mogao biti puno češće na poštanskim markama i omotnicama. Primjerice, krugove centra svijeta nema niti jedna sredina, pa izložba cvijeća i drugo. Mislim da bi se to moglo iskoristiti puno bolje u budućnosti – poručio je Josip Jelenečki iz Kluba kolekcionara Varaždin. HP izdala je dosad samo jednu poštansku marku Ludbrega, još 1993. godine. No, to je bila doplatna marka u opticaju samo sedam dana.
29. siječnja 2010.
K U LT U R A
Antun Kranjčec, glazbeni pedagog, skladatelj, voditelj Župnog zbora župe Presvetog Trojstva Ludbreg
Pjesmom iz duše
Kad smo prohladnog siječanjskog popodneva posjetili Antuna Kranjčeca u njegovom domu u Ludbregu, električni klavir je bio upaljen. Upravo je uglazbljivao stihove za festival 'Stepinčeve note' koji se svake godine u siječnju održava u Koprivnici. Višegodišnji plodonosni glazbeni rad Antuna Kranjčeca, nekadašnjeg nastavnika glazbene kulture, sadašnjeg voditelja i dirigenta Mješovitog pjevačkog zbora župe Presvetog Trojstva ostavlja u Ludbregu duboke tragove. Zbor već nekoliko godina sudjeluje na županijskim smotrama zborova na kojima redovito dobiva visoke ocjene glazbenih stručnjaka za kvalitetu izvedbi. Redovito sudjeluje na misnim slavljima u župnoj crkvi i na prošteništu Predragocjene Krvi Kristove, česta su gostovanjima po Hrvatskoj, ali i izvan granica 'Lijepe naše'. Tako su zabilježena po dva gostovanja u slovenskoj Lendavi i mađarskom Pečuhu. -Redoviti smo sudionici festivala 'Sveta Cecilija' koji se održava u Varaždinskoj katedrali i 'Stepinčevih nota' u Koprivnici, a često se odazivamo i na koncerte koje u sportskoj dvorani organizira Turistička zajednica Ludbrega. Priređujemo i samostalne koncerte, a od prošle godine organiziramo i susret crkvenih zborova na našem prošteništu. Tada je sudjelovao i zbor iz Varaždina kojeg vodi naš poznati fagotist, Ludbrežanin Petar Križanić. Ovog smo Božića bili izuzetno počašćeni sudjelovanjem na božićnom koncertu župnih zborova u zagrebačkoj 'Ciboni' - pojašnjava nam Kranjčec.
Učitelj Zbor zasigurno ne bi postigao takvu kvalitetu i rezultate da nije bilo požrtvovnosti članova i njihove velike ljubavi prema višeglasnom pjevanju.
13
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
‘Avatar’ u Ludbregu 31. siječnja
Antun Kranjčec, voditelj i dirigent zbora, učitelj glazbe, pedagog te skladatelj koji je samo za Krapinski festival skladao je 19 pjesama
Dođite i pridružite se zboru Župni zbor župe Presvetog Trojstva Ludbreg danas broji pedesetak pjevača. S brojem članova u zboru nemaju problema. Možda je razlog tomu što zbor izvodi širok repertoar pjesama, pa osim crkvenih pjeva i svjetovne, narodne i tradicionalne pjesme. Stoga su svi zainteresirani građani dobrodošli, a posebno mladi koje vole pjevati. Svi koji vole glazbu i pjevanje mogu se priključi zboru i sigurno neće zažaliti. Pjevanje u zboru znači da su članovima osigurana nezaboravna druženja, putovanja, upoznavanja mnogih gradova, sklapanje prijateljstava te ispuniti vaše slobodno vrijeme novim glazbenim iskustvima. (dv)
7. veljače – Fame: San o slavi (američka glazbena romansa)
Župni zbor ludbreške župe Voditelj kaže kako je neprocjenjiva i uloga prečasnog Josipa Đurkana na čiju je inicijativu zbor i osnovan. Glazbeno stvaralaštvo Antuna Kranjčeca započelo je u OŠ Ludbreg gdje je radio kao učitelj glazbene kulture. Već tada je počeo skladati pjesme koje su bile izvođene na raznim glazbenim smotrama pa je tako samo za Krapinski festival napisao 19 skladbi. Te skladbe često se čuju na radio postajama u izvođenju naših poznatih pjevača. Zanimalo nas je kako dolazi do stihova pogodnih za skladanje? -Snalazim se. Teško je doći do stihova koji se mogu uglazbiti. Najviše sam skladao na stihove koje su napisali Ivan Ernoić, Božo Hlastec i Franjo Pavliček - kaže dirigent.
Uspomene
S nastupa prigodom gostovanja zbora u Lendavi
Poklonici filma u kinu Ludbreg posljednje nedjelje siječnja mogu pogledati film koji je upravo dobio Zlatni globus čime je postao najozbiljniji kandidat za Oscara. ‘Avatar’ je epska dosad neviđena akcijska pustolovina, s revolucionarnom tehnologijom napravljenom za potrebe snimanja, nudi sasvim novo iskustvo filmskog doživljaja. Iznimni 3D spektakl velemajstora Jamesa Camerona ruši rekorde gledanosti i zarade. Jake Sully je bivši marinac prikovan za invalidska kolica. On je bez obzira na invaliditet ratnik i borac. Regrutiran je i poslan na, daleki planet Pandoru na kojem korporacije vade rijedak mineral kojim će riješiti energetsku krizu na Zemlji, ali gdje je atmosfera otrovna. A programom Avatar se ljudska svijest spaja na biološko tijelo na daljinsko upravljanje koje može preživjeti na smrtonosnom Pandorinom zraku. Ponovno rođen u svom avataru Jake može hodati. Njegova je misija omogućiti daljnje vađenju dragocjene rude. Ali, stvari krenu drugim smjerom i uskoro će biti stavljen na najveću kušnju i povesti epsku bitku za sudbina čitavog svijeta. Uloge: Sam Worthington, Sigourney Weaver, Michelle Rodriguez, Zoe Saldana, Giovanni Ribisi Režija: James Cameron
U bogatoj karijeri mnogo toga mu se urezalo u sjećanje, bilo je trenutaka koji su ga činili posebno i što ponosnim. -Rado se prisjećam uzvratnog posjeta još sa zborom 'Podravina'
našim gradišćanskim Hrvatima u Beču i Gradišću prije desetak godina. Svi smo bili oduševljeni izuzetnim prijemom i oduševljenjem naših ljudi koji tamo žive. Posebno sam ponosan što je pod mojim glazbenim vodstvom prve glazbene korake napravio danas jedan od najistaknutijih hrvatskih opernih pjevača Tomislav Mužek - prisjeća se naš sugovornik. Valja još naglasiti da je 2004. godine dobio 'Nagradu za Grada Ludbrega' za svoj dugogodišnji rad glazbenom stvaralaštvu. Svakako da je tome doprinijela i podrška dirigentove supruge Vesne koja je aktivni član svih zborova koje je vodio. Od javnog priznanja grada prošlo već pet godina u kojima je bilo puno novih ostvarenja, a vjerujemo da će ih biti još i više u godinama koje dolaze. Naime, on se rado prisjeća pokojnog biskupa Marka Culeja koji je rekao: 'Svaki čovjek i vjernik dužan je u životu raditi ono čime ga je Bog obdario i tim talentom služiti Bogu i čovjeku'. Dražen Vađunec
Njujorška plesna škola odgaja nadarenu grupu plesača, pjevača i glumaca tijekom četiri godine usmjeravajući ih na put prema slavi. Natjecateljsko ozračje među njima vlada stavit će na kušnju njihovu želju. Uloge: Kelsey Grammer, Naturi Naughton, Collins Pennie, Kay Panabaker, Megan Mullally Režija: Kevin Tancharoen
14. veljače – Stari frajeri (komedija) Dvojica najboljih prijatelja samaca vode sportsku marketinšku tvrtku. Odjednom su prisiljeni brinuti se za sedmogodišnje blizance, baš pri pregovorima o poslu njihova života. Nemaju pojma kako se brinuti o djeci što im stvara niz problema, ali i novo shvaćanje o pravim životnim prioritetima. Uloge: John Travolta, Robin Williams, Kelly Preston, Ella Blue Travolta, Lori Loughlin Režija: Walt Becker
21. veljače – 500 dana ljubavi (komedija, romansa) Tom vjeruje u predodređenu, sudbonosnu, ljubav. Summer ne vjeruje u to. Ali, Tom je želi osvojiti na sve moguće načine i odjednom više nije zaljubljen samo lijepu ženu, već i u ideju koju ona predstavlja – ideju ljubavi koja oduzima dah i zaustavlja svijet. Uloge: Joseph Gordon-Levitt, Zooey Deschanel, Geoffrey Arend Režija: Marc Webb Filmovi se prikazuju svake nedjelje u 18 sati, a cijena ulaznice je 10 kuna.
14
SP O R T
29. siječnja 2010.
Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje:
N AT J E Č A J za dodjelu «Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2009/10. godinu» u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. jedna nagrada za najboljeg učenika srednje škole u iznosu od 2.000 kuna, 2. jedna nagrada za najboljeg studenta dodiplomskog studija u iznosu od 3.000 kuna 3. jedna nagrada za najboljeg studenta postdiplomskog studija u iznosu od 4.000 kuna 4. jedna nagrada za najboljeg studenta doktorskog studija u iznosu od 5.000 kuna Pravo natjecati se za nagradu imaju završeni učenici srednjih škola, studenti dodiplomskog, postdiplomskog i doktorskog studija za prošlu akademsku godinu s prebivalištem s područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu. Natječaj je otvoren od dana objave do 28. veljače 2010. godine. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 30 dana od dana zaključenja natječaja. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada. Prijavitelji koji su ušli u uži krug bit će pozvani na dodjelu nagrade, koja će biti uručena najboljem prijavitelju. Prijedlozi se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg sv. Trojstva 27, (Hotel Amalia). Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 042/810-722.
Zimsko dvoransko prvenstvo NS Ludbreg Spuštena je zavjesa na četvrto po redu Zimsko dvoransko prvenstvo Nogometnog središta Ludbreg. Prvenstvo je počelo 26. prosinca, a finalni dan bio je 17. siječnja. Posjeta je bila solidna. Finalnog dana na tribina je bilo od 200 do maksimalno 400 gledatelja, ovisno o doba dana ili noći. Sigurno je razlog i u tome što je finale seniora počelo u 21 sat kada mnogi posjetitelji, pa i igrači, već razmišljaju o radnom ponedjeljku. Poznato je tko su pobjednici - pioniri Podravine, veterani 'Dinama' iz Apatije i seniori Podravine. Dakle, vrlo slično kao i lani. Ipak, bilo je i razlika. Primjerice, žene nisu igrale, a veterani Podravine nisu obranili lanjski naslov.
Pioniri – korak ispred Pioniri Podravine u finalu su sa 7:1 pobijedili Slogu iz Slokovca iako je na kraju prvog dijela bilo samo 1:1. Podravina je korak ispred ostalih. Voditelj Sloginih pionira Marko Makar priznao je nakon utakmice: -Poraženi smo od boljih. No, drago mi je da se vidjelo kako se i u manjim sredinama dobro radi s djecom. Ne volim isticati pojedince, ali u našim redovima pohvalio bih Havaića i Horvata. Da, i mislim da bi bilo bolje igrati 5+1, a ne 4+1.Saša Sabol trener je pobjedničke ekipe: -Finale sa Slogom bilo nam je dosta teško, pogotovo u prvom poluvremenu. U nastavku je do izražaja došlo naše znanje i pripremljenost. Čestitam svim svojim igračima na zalaganju i ponašanju, a istakao bih Jadanića i svakako Daria Orehovca,
Podravina, pa D
Kako dalje? Ovogodišnji turnir otvorio je novo pitanje - igrati otvoreno prvenstvo ili ne? Zapravo su sastavi nekih veteranskih ekipa ponukali ovo pitanje. Da li uz prvenstvo za klubove igrati i drugi otvoreni turnir ili sve pretvoriti jedan otvoreni turnir? Sigurno je da ima onih koji u Ludbregu žele gledati znalce, virtuoze parketa koji bi došli za pristojni nagradni fond, da sve dodatno živne, da u Ludbregu gledamo virtuoze koji su se mogli vidjeti na parketima Ivanca i Varaždina. Ovako često možemo vidjeti nabijanja po golu sa svoje polovice terena, a to nije mali nogomet ili futsal, svejedno? Čini nam se da zimsko prvenstvo u Ludbregu dolazi pred raskrsnicu i da će uskoro trebati donijeti odluku kako dalje. Ali, Ludbreg barem ima turnir, za razliku od Varaždina koji je ove godine ostalo bez nogometnih uzbuđenja na parketu.
Rotary klub Ludbreg
Saša Sabol, trener pionira Podravine pobjednika turnira
Na temelju čl.23.e. Statuta i Odluke Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Ludbreg objavljuje se
najboljeg strijelca prvenstva.
JAVNI NATJEČAJ
Veterani – prvoligaški igrači
za prodaju nekretnina u vlasništvu Centra za socijalnu skrb Ludbreg 1. Predmet: a) prodaja cijele nekretnine upisane u z.k.ul.br. 831 k.o. V. Bukovec, čkbr. 759 – oranica u Medjblatu sa 999 čhv. b) prodaja cijelih nekretnina upisanih u zk.ul.br. 2022 k.o. V. Bukovec, čkbr. 1614/93 – oranica Mala krčevina sa 199 čhv i čkbr. 1617/8 oranica Mali sredek sa 3366 m2 c) prodaja cijele nekretnine upisane u zk.ul.br. 731 k.o. V.Bukovec, čkbr.932– oranica Trstika u Smedrovom sa 1068 m2 2. Početna cijena za: a) 7.400,00 kuna, b) 6.500,00 kuna, c) 1.700,00 kuna. 3. Natjecati se mogu sve zainteresirane pravne i fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem na području Republike Hrvatske. 4. Ponuda za natječaj mora sadržavati osobno ime i adresu, odnosno rješenje o registraciji tvrtke, za pravnu osobu – podaci o bonitetu/ solventnosti, ponuđenu kupoprodajnu cijenu. 5. Rok za ponudu: 8 dana od objave natječaja, pismenim putem, na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, Povjerenstvo za prodaju nekretnina – za javni natječaj. 6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda. 7. Odabir najpovoljnije ponude izvršit će Povjerenstvo za prodaju nekretnina, a o rezultatima natječaja sudionici će biti obaviješteni pisano, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude. 8. S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor o prodaji nekretnine kojim će se detaljno regulirati odnosi između prodavatelja i kupca. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB L U D B R E G
Marko Makar, voditelj pionira Sloge iz Slokovca
Veteranski dio prvenstva ove je godine pobudio najveći interes. Poljanec, Dinamo Apatija, Teniski klub, u svoje su redove doveli etablirane prvoligaške igrače iz Koprivnice i Varaždina. Sigurno je to demoraliziralo neke veteranske ekipe, bilo je dosta onih koji su to popratili negodovanjem. No, u doba
Mario Ružić, trener seniora šemovečke Mladosti demokracije koja ipak u ovom slučaju nije prerasla u anarhiju, ne moramo se zatvarati u ljušture i misliti da su mogli igrati samo igrači iz 'naše grabe' kako se to koji put arhaično i pogrdno sriče. Mišljenja smo da igrači našeg kraja trebaju igrati protiv nogometnih znalaca i veličina jer nakon što odvrte film ostat će im u sjećanju upravo ti okršaji, a ne one utakmice koje po stoti put igraju protiv istih igrača kojima već znaju članove uže i šire obitelji. Kod veterana pobjednik je Dinamo iz Apatije koju je vodio Dejan Zrinski. U finalu se Dinamo poigrao s Podravinom do visokih 9:1. Za 'Apatinčane' su nastupili bivši prvoligaški igrači Kaštel, Toplak, Lađević, štefulj, Tot, zatim poznati malonogometaši Skerbić, Labaš, Gavranović, Bubanić, Balaško, Kramar, te golman Dražen Crnković koji je za naše novine otvorio dušu: -Finale nam nije bila najteža utakmica na turniru nego ona protiv Poljanca koji je okupio respektabilnu ekipu. Neki nisu vjerovali u naš projekt, posprdno su komentirali najavu dolazaka nekih naših igrača, kažnjen je i Tot s dvije utakmice, nama ne baš logično, tako da smo u finalu igrali bez njega. No, ništa nas nije moglo zaustaviti. To je moja generacija iz Varteksovih juniora koje sam uspio okupiti, i eto osvojili smo turnir. I neka živi Dinamo Apatija, vidimo se opet!
Seniori - bez konkurencije Očekivano pobjednik kod seniora je ludbreška Podravina. U finalu je bila bolja od Mladosti iz Šemovca s
Prozivka Podravine
Počinju pripreme nogometaša Podravine za predstojeću sezonu u kojoj Ludbrežani žele sačuvati vodstvo na ljestvici Četvrte hrvatske lige sjever skupine A i obraniti naslov pobjednika županijskog kupa. Trener Slobodan Sudec prozivku je sazvao za subotu 30. siječnja, a prvi trening za 1. veljače. U igračkom kadru zasad su samo dvije promjene, Podravinu je napustio Goran Klekar, a njegovo mjesto popunit će Nikola Pomper, mladi Trnovčanin, junior Varteksa. Još je jedan cilj Podravine – što prije preseljenje na gradski stadion. No, mora se pričekati tehnički pregled objekta. Sam teren narednih će tjedana doživjeti promjene. Treba sanirati površinu koja je oštećena pri izvođenju radova, a ispod tribina postavit će se kućice za pričuve.
Uz oštećeni dio travnjaka bit će nova uzdužna crta terena, a sam teren bit će dva metra uži nego prije Teren za igru pomaknut će se prema istočnoj strani, pa predstoji selidba golova i sanacija površine gdje su golovi bili godinama. Teren za igru zato će biti uži za dva metra, dosad je bio prepoznatljiv po svojih 70 m širine, a ubuduće će biti 68 m. Do uporabne dozvole i postav-
ljanja inventara u nove prostore momčad će prvi dio priprema obaviti u Selniku i u dvorani. Prvenstvena sezona za Podravinu počet će 13/14. ožujka, a prvu službenu utakmicu u sezoni na gradskom stadionu Podravina bi trebala odigrati 20. ožujka.
SP O R T
29. siječnja 2010.
inamo, i opet Podravina
Pioniri Podravine koji su osvojili prvenstvo, gornji red: Karlo Jadanić, Edi Kovačić, Dario Orehovec, Leo Vuković, Dino Žmuk, dolje: Nino Pajtak, filip Vagjunec, Leon Štabi, Luka Vagjunec, Tomislav Balaić, Vedran Bobetić i Nikola Črnko. isključenja – rekao je Sudec.
I što za kraj?
Sastav Dinama iz Apatije u finalu - stoje Toplak, Lađević, Crnković, Labaš, Gavranović, dolje - Bubanić, Mavriček, Štefulj, Kastel 9:1. Na trenutke su Šemovčani pružili sjajan otpor i pokazali da su zasluženo došli u finale, da se kod njih itekako dobro radi. -Podravina je mnogo jača od svih, u korist joj ide igranje 4+1, pa ispadamo da smo svi mi samo kulise. Možda se prvenstvo ne bi trebalo niti igrati!? Iz naših redova je najbolji strijelac Zlatko Novak, pohvalio bih još Sajka i Fumića koji su igrali zaista dobro. Za nas je ulazak u finale zapravo pobjeda na prvenstvu - izjavio nam je nakon posljednje utakmice prvenstva Mario Ružić, trener Mladosti, inače nekad uspješni vođa napada Podravine. U Mladosti baš nisu bili zadovoljni nagradama, za drugo mjesto nije im dodijeljen nikakav pehar što je,
kažu, običaj i na seoskim turnirima, a za medalje kažu da su se nekima dijelila šakom i kapom. Slobodan Sudec, trener pobjedničke ekipe s nama je popričao o prvenstvu, te između ostalog rekao: -Očekivano smo prvi, realno sve drugo bio bi neuspjeh. Smatram da je posjećenost bila dobra makar mi je bilo žao što u zapisnik nisam mogao umjesto 10 upisati 15 igrača. Čestitam Dinamu iz Apatije na pobjedi kod veterana. Kvaliteta je bila na visokoj razini, ali je pitanje kako to bivši igrači Varteksa igraju za Apatiju? Što se tiče suđenja, smatram da su oni jedini plaćeni na ovom prvenstvu i stoga bi se mogli malo educirati da znaju pravilno vrednovati prekršaje ili možebitna
Kakva je bila sportska 2009.? Na samom smo početku nove sportske godine vrijeme je na pogled unatrag, da malo analiziramo sportsku 2009. godinu. Što je ona donijela ludbreškom sportu? Prije pokušaja odgovora na ovo pitanje ističemo da je najveći događaj skoro otvaranje novog objekta na gradskom stadionu Podravine koji će zasigurno utjecati na prosperitet ludbreškog nogometa. No, ponajviše naporom Mladena Heneca, nogometnog zanesenjaka i predsjednika Podravine. Lijepo zdanje uskoro će biti predano na upo-
Imamo pobjednike, ali imamo i neka pitanja. Zašto se forsira 4+1, pogotovo kod veterana? Primjerice, dva najveća zimska turnira, u zagrebačkoj 'Kutiji šibica' i onaj u splitu igra se 5+1, a tamo su kudikamo pripremljenije ekipe. Osnovna i najvažnija razlika između malog nogometa i futsala je u broju igrača na parketu. Futsal sa 4+1 zahtijeva ipak specifično znanje, a uz to preferira trku i bolju fizičku pripremljenost. Za razliku od malonogometnog 5+1 koji se temelji na kombinatorici i na koncepciji igre. Baš i ne stoji tvrdnja o većoj efikasnosti jer gotovo pola seniorskih četvrt-finalista nije postiglo pogodak, a tek je jedna utakmica četvrt-finala bila izdašnija sa sedam pogodaka. Svakako za razmisliti. Pripremio: Neven Jerbić
Najbolji Za najboljeg igrača turnira kod seniora proglašen je Siniša Vađunec iz Podravine. Najbolji vratar je Dino Jambres, ‘jedinica’ Podravine. Najbolji strijelac kod seniora je bio Zlatko Novak iz šemovečke ‘Mladosti’, kod veterana Branko Lađević iz Dinama Apatija, a kod pionira Dario Orehovec iz ‘Podravine’. Čestitke najboljima!
15
Kristijan Kokolek, košarkaš 'Grafičara'
Div i dalje caruje pod obručima
Danas stasiti centar KK 'Grafičar' Kristijan Kokolek rođen je u Berlinu 10. prosinca 1974. godine. Svoje prve košarkaške korake napravio je 1989. kada ga je u redove tadašnjeg KK 'Bednja' doveo ondašnji trener Goran Bajsić, jedan od najboljih igrača u ludbreškoj košarkaškoj povijesti. Kristijan je već u 15. godinu dosegnuo visinu 200 cm i vidjelo se da kipti od želje za košarkaškom naobrazbom. -Nekoliko sezona učio sam od Bajsića, Mravlinčića, Kranjeca, a 1993. godine za vrijeme svoje prve fakultetske godine pokušao sam prijeći u KK 'Medveščak' Zagreb koji je tada nastupao u jakoj zagrebačkoj B-1 ligi. Nije prošlo s ispisnicom – kaže Kristijan. 'Koki' je za fakultetskih dana trenirao u KK 'Zagreb', dijelio parket primjerice s jednim Josipom Sesarom, trenirao s igračima 'Done' za koje je nastupalo i nekoliko igrača koji su kasnije zaigrali i u NBA ligi, kao što su Giriček i Skelin. No, u sezoni 1994/1995. ostvario je jedan od svojih najvećih uspjeha. -Bio je to naslov prvaka B-1 lige sjever s 'Grafičarom'. Kao suigrače iz tih prvih košarkaških godina ističem susjeda Dijanošića, Ervina Horvata, Sinišu Besera, cimera Jerbića, 'Skića' Križanića. A u sezoni 95/96. otišao sam igrati u zagrebački 'Bosco'. Klub je tada nastupao u jakoj A-2 ligi u kojoj su igrali zagrebački i klubovi s područja Rijeke i Pule. Sponzor nam je bio crkveni red Salezijanaca. Nisam dobio pravu priliku, iako sam fanatično trenirao dva puta dnevno. Iz tog kluba pamtim i prve zarađene novce od košarke. Tada me trenirao Branko Keretić – ispričao je Kristijan.
Mogli smo više Posljednjih desetak godina brani boje ludbreškog 'Grafičara', kaže da je naslov prvaka B-1 lige najveći uspjeh, ali ostaje žal da se moglo više.
Kristijan Kololek – ljubav prema košarci stara je 20 godina -Šteta što tada nismo završili u A-2 ligi koju smo svakako zaslužili svojim poštenim radom. U susretima s mađarskim košarkaškim prijateljima osvojio sam dva puta priznanja za najboljeg igrača turnira. Cijela generacija imala je prigodu iskoristiti i slavonske parkete. Osvojio sam i brojne naslove zimskih prvenstva grada Varaždina igrajući s poznatim košarkašima Varaždina, Čakovca i Ludbrega – rekao nam je Kristijan. Navijač Cibone možda je u jeseni svoje karijere, no nema zime za košarkašku obitelj Kokolek. Naime, njihov najstariji sin Josip debelo po visini 'šiša' djecu svoje dobi, a sa svojih šest godina nosi obuću nevjerojatnog broja za taj uzrast - 37. Obećavajuće za ludbrešku košarkašku budućnost. Neven Jerbić
Uvijek maksimalno spreman Kristijan je uvijek davao sve od sebe na pripremama, od onih koje su se odvijale u Ludbregu do onih morskih na Braču, Loparu, Solarisu. Dušu i tijelo je ostavljao uz plaže, brda, betonska igrališta. Uvijek je želio biti maksimalno spreman. Pokretao je i druge da daju svoj maksimum. Naravno, uvijek ima i vremena na pripremama za šale i zanimljive zgode: -Meni bilo je simpatično kad su me na pripremama 1997. godine prozvali Zmago, prema legendarnom slovenskom treneru Zmagoslavu Sagadinu, koji eto baš ovih dana u ‘Zadru’ dobio otkaz. Taj nadimak odnosio se na to da sam često ‘zmagao’ u pojedinim disciplinama na trenažnim procesima. Smatram da sam najpripremljeniji bio kad sam igrao za ‘Bosco’. Bio sam ‘prava životinja’ - našalio se Kristijan za kraj, mada kažu znanci, nije to bilo tako daleko od istine, još uvijek to pamte.
Nogomet i rukomet prednjače, košarka loše
rabu nogometašima. Podravina je prva nakon prvog dijela prvenstva, ali joj za vratom puše Čakovec samo s bodom manje. Sada ćemo vidjeti od kakvog su 'materijala' ludbreški nogometaši, kako će im psiha reagirati kada su svi iza njih, hoće li izdržati pritisak. Košarkaše Grafičara napustio je trener 'bjegunac' Dražen Cesar koji je u jednom listu kao 'veliki mag' rekao kako je Ludbrežane zatekao na posljednjoj poziciji, a digao ih je do šeste pozicije uz drastično poboljšanje koš-razlike. Istina je ipak
malo drugačija, a zahvaljujući tekovinama i njegovog rada Ludbrežani su ove sezone na dnu ljestvice. Vjerojatno bi trebalo malo drugačije postupati s iskusnijim igračima koji su stvarali image kluba svojim znanjem, iskustvom. Svima na znanje ponavljamo – postoje samo dobri i loši igrači, a ne stari i mladi. Nije košarka ni tako evoluirala, usudili bi se reći da su košarkaši stasali osamdesetih i devedesetih izmislili košarku za ove današnje, pa im ne treba davati minutažu na kapaljku. Istaknimo da je redove Ludbrežana
u drugom dijelu sezone pojačao 37–godišnji Saša Horvat-Saha koji će, nadamo se, podići Ludbrežane s dna ljestvice. Rukometaši nastavljaju s poboljšanjima rezultata. Sve više posežu za igračima u svoj kvalitetni inkubator pri Udruzi 'Mladi rukometaš'. Rukometašice Ludbrega natječu se u Zagrebačkoj ligi, sve više napreduju i za koju sezonu od njih možemo očekivati bolje rezultate. Od pojedinaca ove godine valja zabilježiti veliki iskorak mlade Aleksandre Kolak koja je najbolja
mlada bacačica koplja Hrvatske i koju očekuje, sigurni smo u to, više nego obećavajuća atletska karijera zahvaljujući sportskim genima, nadarenosti i radu. Sportsku javnost Ludbrega prošle su godine obradovali Dino Slatki i Roman Čotra, rezultatima u brdskom biciklizmu. I to je to. Još da ima više gledatelja koje se mora privući atrakcijama, primjerice, poput plesa grupe UnitX u jednom showu. A to je već šira tema o kojoj ćemo uskoro na našim stranicama. Neven Jerbić
16
29. siječnja 2010.
ŠALJITE FOTKE!
Ludbreg-Graz
Pa kako bi to prošlo bez Ludbrežana. Rukometna reprezentacija ‘preko puta’ u obližnjem Grazu odigrala je prvi dio europskog prvenstva i uz potporu naših navijača. Barem je desetak Ludbrežana bodrilo Ivana, Vorija i mlađe u susretima s Norveškom, Ukrajinom i Rusijom. Društvo Davor Vargović, Nikola Tenčić, Ivan Novak, Mato Konjević, Tomica Blažic i Željko Vargović potegnuto je iz Ludbrega u 150 km udaljeni Graz na utakmicu Hrvatska-Norveška. Dakako, i svojim navijanjem pomogli su da dođemo do pobjede.
Autori fotografija su Tomislav Blažic i Davor Vargović. Uvjereni smo da naši pakleni imaju i glasnu potporu iz ludbreških grla i u drugom dijelu Europskog prvenstva ‘koji kilometar dalje’u Beču. Pozivamo sve koji su pratili utakmce naše reprezentacije u Beču da nam se jave. S nestrpljenjem očekujemo njihove fotke. Naša adresa je: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Bijeli par iz Apatije
U mnogim dvorištima ove zime ćete otkriti snjegoviće. Manje ili veće, obične i maštovitije. Tako su nas pozvali iz Apatije da dođemo vidjeti 'kaj su pravi snjegovići'. I zaista. Dvorište obitelji Busija krasio je impozantni par, snjegović sa svojom gospođom. Iako su igre na snijegu, dakako, posebna radost djeci, odrasli se također rado zaigraju, pa su autori ovog djela Mladen, Nikola i Siniša. -Šteli smo dvorište očistiti od snijega, pa nam je palo na pamet to sa snjegovićima. Deca ih baš ne delaju, kak da se ne znaju zabavljati. A mi smo se samo malo opustili. Visoki su tri metra i trebalo nam je više od dve vure da ih napravimo – rekli tvorci najviših snjegovića u ludbreškom kraju. Za bijeli par Mladen je na-
Snježni par sa svojim autorima šao pripadajuću staru odjeću, uz poneki improvizirani modni detalj, primjerice, suknjicu od vreće za povrće. Ova zima obiluje političkim događajima, a poznato je da smo mi
politički 'vudreni' narod. Ne čudi stoga što su autori odmah krstili svoje uratke. -To su vam Ivek i Jadranka – rekli su nam kroz smijeh Mladen, Nikola i Siniša.
Snjegović–izviđač
Ludbrežani na tribini dvorane prije našeg dvoboja s Norveškom Snjegović-izviđač na Ivanščici
Zastava BBB Ludbreg obišla je stadione širom Europe, evo je i u dvoranama
Piše i riše: Dražen Gložinić
Ovo je, dakako, snjegović kojeg su tijekom zimovanja na Ivanščici napravili ludbreški izviđači. Opremljen je bršljanom na glavi, a oko vrata je dobio izviđačku maramu i tako postao snjegović-izviđač. Moglo bi se reći da mu je curilo iz mrkve, a kako je na planini ipak bilo hladno priroda se pobrinula za ovaj dokaz o nepristojnom snjegoviću.