LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 26. VELJAČE 2010. BROJ 36 / GODINA V.
Tradicija maškara:
Skromniji ludbreški fašnik
/str. 8.-9./
Križni put mladih VB:
Prijave do 15. ožujka /str. 7./
Lukom Ludbreg:
Proljetno uređenje /str. 5./
Vina i vinska cesta /str. 2.,8.-9./
Rukometni turnir dječaka Stjepan Novačić:
Pola stoljeća uz glazbu /str. 13./
Revija mladih talenata /str. 14.-15./
SPORT
NK Podravina
/str. 14./
Start sezone 13. ožujka
2
A KT U A L N O
26. veljače 2010.
Pripreme za obilježavanje Dana grada Ludbrega
Središnja svečanost 19. ožujka
Vijećnici Gradskog vijeća koji su 1999. godine obavljali vijećničku dužnost proglasili su datum 19. ožujka Danom grada Ludbrega. Tada je odlučeno da se Dan grada slavi prema papinskom pismu Leona X od 19. ožujka 1513. godine kojim je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove zbog čega gotovo punih šest stoljeća vjernici hodočaste u Ludbreg. Dan grada obilježit će se s nekoliko prigodnih svečanosti i programa. Središnji dio programa bit će u petak 19. ožujka. U ludbreškoj župnoj crkvi služit će se svečana sveta misa s početkom u 10 sati. Predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Slavko Blagaj svečanu će sjednicu sazvati za 12 sati u kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta. U sklopu svečanosti ovogodišnjim će dobitnicima, pojedincima, organizacijama i udrugama biti uručena javna priznanja. Odluku o ovogodišnjim dobitnicima gradski će vijećnici na prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja donijeti sredinom ožujka. Javna priznanja ustanovljena su 2000. godine, kao zahvala onima koji su svojim djelovanjem pomogli u razvoju i promoviranju Ludbrega. Na središnjoj svečanosti bit će održan i prigodni umjetnički program.
Kulturno-umjetnička događanja Dan grada bit će obilježen i s nekoliko vrlo vrijednih i zanimljivih kulturnih i umjetničkih programa. U Galeriji 'Centrvum mvndi' bit će postavljena izložba slika poznatog zagrebačkog akademskog slikara Davorina Radića. Od 1985. godine priredio je više od pedeset samostalnih izložbi, a posebno se ističe kao slikar portreta i autoportreta u tehnikama ulja, akvarela i akrilika. Izložba će prigodno biti otvorena u četvrtak, 18. ožujka u 19 sati. U sklopu svečanosti bit će promovirana knjiga koju smo mi već predstavili na stranicama naših novina, 'Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine)', autora ludbreškog umirovljenog učitelja Stjepana Belovića i prof. Đure Blažeke. Promocija knjige na programu je u petak, 19. ožujka u 18 sati u vijećnici POU 'Dragutin Novak' Ludbreg. U povodu Dana grada lijepu tradiciju održava Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' organizacijom festivala zabavne glazbe 'Centrum mundi fest'. Mladi i nadareni pjevači, glazbenici i skladatelji s područja sjeverozapadne Hrvatske, pa i šire tako će se već šestu godinu zaredom kroz naš festival zabavne glazbe pridružiti u obilježavanju Dana grada. Festival je na programu u subotu 20. ožujka s početkom u 19 sati, a ulaz u veliku dvoranu Pučkog otvorenog učilišta bit će slobodan.
S prezentacije projekta Ludbreška vinska cesta
Ludbreška vinska cesta zasad ima 6 prijavljenih objekata
Ludbreška vinska cesta – novi turistički proizvod
Krajem veljače priređena je prezentacija projekta 'Ludbreška vinska cesta'. Inicijativu za izradu projekta i osnivanje Ludbreške vinske ceste pokrenula je Udruga vinogradara 'Trsek' iz Ludbrega, pripremilo ga je Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg, a autor je Zvonko Gerić. Nositelji izrade projekta su Turistička zajednica Varaždinske županije i 'Varaždinske vinske ceste'. Ludbreška vinska cesta, prema projektu, obuhvaća šire područje ludbreškog vinogorja. Zasad ima šest objekata koje je obišlo Županijsko povjerenstvo za vinske ceste, a koji prema posebnom pravilniku zadovoljavaju uvjete o potrebnoj
infrastrukturi i ponudi domaćih specijaliteta budućim posjetiteljima
Ludbreške vinske ceste. Projekt 'Ludbreške vinske ceste'
na prezentaciji je dobio pohvale gradskih čelnika i vinogradara, pa se očekuje da će ga Grad Ludbreg podržati. Ludbreška vinska cesta je u prekrasnom vinogorju na obroncima kalničkog gorja stoga bi uskoro i službeno trebala postati novi turistički proizvod te obogatiti turističku ponudu Ludbrega. Odluku o proglašenju Ludbreške vinske ceste donosi Povjerenstvo za županijske vinske ceste Varaždinske županije. Dosad su proglašene Toplička i Cestička vinska cesta. Osim Ludbreške, projekt vinske ceste priprema se i za područje vinogorja iznad Jalžabeta.
jenske, veterinarske i druge tehničke uvjete za rad sajmišta. Ono što Ludbreg još može napraviti je okupiti udruge stočare ludbreškog kraja. No, ostalo je obveza Varaždinske županije. Konkretno, od Varaždinske županije očekujemo da pozove na dogovor proizvođače iz cijele županije i šire, ali i što je posebno značajno predstavnike mesne industrije koji bi se trebali obvezati da će u Sigecu redovito kupovati stoku. Nije dovoljno organizirati inspekcijske
službe i otjerati švercere. Treba osigurati redovite kupce. To bi trebao biti županijski sabirni stočni centar, pa županija mora na sebe preuzeti odgovornost da i profunkcionira – poručio je Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega. Inače, za radove na uređenju sajmišta u Sigecu određenu manju svotu dodijelilo je Ministarstvo poljoprivrede, ali je unatoč skromnim sredstvima 'Lukom' uspio kvalitetno pripremiti sajmište za buduće djelovanje.
Uređenje sajmišta u Sigecu pred završetkom
Poljoprivrednici s područja Grada Ludbrega, ali i čitavog ludbreškog kraja i šire, s nestrpljenjem očekuju vijesti o tome kada će opet profunkcionirati sajmište u Sigecu. 'Lukom' je, kako je poznato, radovima na uređenju počeo krajem jeseni i očekivalo se da će već biti završeni. No, vremenske prilike, točnije neprilike, omele se okončanje radova. -Pravo zimsko vrijeme i duga zima krivac je što nismo dovršili radove na sajmištu. Napravljena je dezinfekcijska barijera, sanirane su upravna zgrada i staje, septičke jame, uređen je okoliš, sređena odvodnja i svi potrebni priključci. Posljednji zadatak je da sajmište ogradimo s 1,80 m visokom ogradom. Ogradu smo postavili s ulazne strane uz cestu, a onda nas je zima spriječila da nastavimo dalje. Još nam je ostalo postavljanje ograde s tri strane, znači oko 300 metara ograde. Čim se stvore uvjeti za radove mi odmah nastavljamo. Već smo počeli s pribavljanjem dokumentacije
na osnovu kojih ćemo od nadležnih inspekcijskih službi zatražiti dozvolu za rad. U 'Lukomu' se iskreno nadamo da će sajmište u proljeće zaživjeti i da će naši ljudi imati gdje prodavati i kupovati stoku – kaže mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Tehnički dio obveza oko sajmišta u završnoj je fazi. No, da bi sajmište profunkcioniralo kako je zamišljeno kao Županijski stočarski sabirni centar, na zadovoljstvo gradske uprave i posebice poljoprivrednika-stočara, potrebno je odraditi organizacijski dio poslova. Poznato je, naime, da je Varaždinska županija pokrenula pitanje oživljavanja sajmišta, a da su sve političke strukture Grada podržale akciju. O sajmištu je bilo riječi i na skupštini proizvođača stoke nedavno održanoj u Ludbregu. -Ludbreg je prihvatio tu ideju, osigurao je lokaciju, 'Lukom' je gotovo ispunio sve tehničke uvjete da sajmište zadovolji minimalne higi-
Opasnost s krovova
Cure su na putu do knjižnice ignorirale improviziranu obavijest o neugodnoj opasnosti s krova
Najprije obilan snijeg, a potom južina, temperatura u plusu i ubrzano otapanje snijega. U vrijeme otapanja snijega nije bilo uputno kretati se uz neke od ludbreških zgrada. Primjerice, uz
poštu. U nekoliko navrata su se s visokog krova pošte spuštale veće količine teškog mokrog snijega. Srećom, tresnule su baš o prazni nogostup iako su se njime povremeno kretali uglavnom školarci prema gradskoj knjižnici, ali i drugi građani. Ipak, nitko nije stradao, a vjerojatno su pomogla ovakva improvizirana upozorenja na oba kraja nogostupa.
A KT U A L N O
26. veljače 2010.
Poduzetnički krediti Grada Ludbrega i Varaždinske županije
Gradski krediti od 35.000 kuna, najveći iznos nije određen
Novih 40 nezaposlenih
Za kredite Grada Ludbrega osigurano je 10 milijuna kuna, a za županijske 5 milijuna kuna Brojka nezaposlenih stalno raste. U Ispostavi Ludbreg Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih krajem siječnja bio je veći za 40-ak osoba u odnosu na podatke koje smo u prošlom broju objavili za kraj prosinca. Stoga su potpore gospodarstvu neophodne da bi se što prije izašlo iz gospodarske krize koja je prisutna već najmanje godinu dana, pa su se jedinice lokalne i regionalne samouprave također uključile u opću akciju pomoći gospodarstvenicima i obrtnicima. Tako se otvaraju dvije kreditne linije. Prva je 'Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje' Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Varaždinske županije u koju se priključio i Grad Ludbreg, dok Grad Ludbreg uvodi samostalni projekt 'Poduzetnik 3'. Informacije o obje vrste poduzetničkih kredita pripremila je Tomislava Sardelić, stručni suradnik za gospodarstvo Grada Ludbrega koja je i članica Županijskog povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita.
Županijski krediti Varaždinska županija već je objavila javni poziv za dodjelu kredita iz projekta 'Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje'. -Korisnici kredita mogu biti obrti, mala i srednja trgovačka društva i
Rotary club Ludbreg Rotary klub Ludbreg pridružio se nedavno obilježavanju 50. obljetnice smrti blaženika i mučenika Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala. Kardinal Stepinac preminuo je u Krašiću, 10. veljače 1960. godine i datum njegove smrti Hrvatska katolička crkva obilježava kao spomendan. Papa Ivan Pavao II proglasio ga je blaženim 1998. u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici pred više od pola milijuna vjernika. Ludbreški rotarijanci priredili su u hotelu 'Amalia' zanimljivo predavanje o kardinalu koji je ostavio dubok trag u povijesti hrvatskog naroda, te predstavljanje knjige 'Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava'. Rotarijanci su za tu prigodu u Ludbreg doveli ugledne stručnjake,
3
zadruge u stopostotnom vlasništvu hrvatskih državljana koji ulažu na području županije, odnosno na području Grada Ludbrega. Minimalni iznos kredita je 35.000 kuna, a maksimalni 200.000 kuna. Za ove kredite je osigurano 5 milijuna kuna, a kreditna linija ostat će otvorena tako dugo dok se ne iskoristi kreditni fond. Na javni poziv mogu se javiti poduzetnici koji ulažu na području Grada Ludbrega. Dakle, sjedište odnosno prebivalište poduzetnika ne mora biti na području Grada Ludbrega, ali kredit se mora realizirati za projekte na području Grada – rekla je Tomislava Sardelić. Rok otplate je do pet godina uz poček do jedne godine, a kamatna stopa je promjenjiva i iznosi oko 8 posto. Naime, Varaždinska županija, Ministarstvo gospodarstva i Grad Ludbreg, subvencioniraju kamatu svaki s po 1 posto, tako da iznos krajnje kamate po kreditu iznosi oko 5 posto. U Županijskom povjerenstvu za odobravanje kredita su predstavnici županije, gradova u županiji, ministarstva gospodarstva, predstavnici Županijske gospodarske i Županijske obrtničke komore Varaždin, te županijske garancijske agencije GARA-e. U projekt su uključene Zagrebačka banka, Varaždinska banka, Kovanica i Hypo Alpe Adria Bank. Informacije o dokumentaciji mogu se naći na
Tomislava Sardelić, u gradskoj upravi zadužena je za pomoć gospodarstvenicima oko ove kreditne linije stranicama Varaždinske Županije.
Ludbreški 'Poduzetnik 3' Ludbreški gospodarstvenici i obrtnici mogu zatražiti dodjelu poduzetničkog kredita, prema projektu kojeg je Grad Ludbreg samostalno dogovorio s bankama. -Minimalni iznos kredita iz 'Poduzetnika 3' je 35.000 kuna, a maksimalni iznos nije određen već ovisi o kvaliteti projekta i kreditnoj sposobnosti poduzetnika. To su krediti za gospodarstvo i poljoprivredu. Kreditni fond iznosi čak 10,000.000 kuna. Grad Ludbreg subvencionirat će ove kredite s 1 do 2 posto. Ugovori se potpisuju s pet banaka, to su Zagrebačka banka, Varaždinska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen
banka i Erste banka. Poduzetnik će moći sam odabrati s kojom će od ovih pet banaka realizirati kredit – pojasnila je Tomislava Sardelić. U tijeku je potpisivanje ugovora između Grada Ludbrega i banaka, pa će projekt odmah profunkcionirati u ožujku. Zainteresirani za obje vrste poduzetničkih kredita mogu doći u prostore gradske uprave u Ludbreg gdje će dobiti sve potrebne informacije, te će ih uputiti i pomoći oko potrebne dokumentacije. Popunjena dokumentacija za županijske kredite također se dostavlja kod Tomislave Sardelić u urede gradske uprave. Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj 810-876, kao i na e-mail: tomislava.sardelic@ludbreg.hr
I dalje loše vijesti o nezaposlenosti na području ludbreške regije uključivši i Grad Ludbreg. Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostava Ludbreg evidentirala je krajem siječnja 1.238 nezaposlenih osoba što je točno 40 novih nezaposlenih u odnosu na mjesec dana ranije. Više od polovice te brojke odnosi se na Grad Ludbreg, naime, broj nezaposlenih koji imaju prebivalište na području Grada s 527 povećan je na 549 osoba, dakle, za 22 osobe. S prebivalištem na području Općine Sveti Đurđ evidentirano je 286 nezaposlenih ili 13 osoba više nego u prethodnom mjesecu. U Općini Donji Martijanec 242 osobe ili četiri više, Općina Mali Bukovec također ima četiri više ili ukupno 119 nezaposlenih, a jedino je za dvije osobe smanjen broj nezaposlenih u Općini Veliki Bukovec gdje su sada 42 nezaposlene osobe. S područja ludbreške Ispostave pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti koristilo je na kraju siječnja 617 nezaposlenih osoba. Prosječna naknada iznosila je za siječanj oko 1.460 kuna.
Obilježena obljetnica smrti kardinala Stepinca
S predavanja – slijeva dr. Feletar, autor knjige dr. Horvat i Kruno Radašić, predsjednik RC Ludbreg vrsne predavače. Uvodni dio zanimljive večeri održao je profesor dr.
Dragutin Feletar, poznati povjesničar i geograf, veliki meštar Družbe
'Braća Hrvatskoga zmaja' kojoj je glavna briga njegovanje hrvatske povijesne i kulturne baštine, urednik knjige kojoj je nakladnik izdavačka kuća 'Meridijani' iz Samobora. Potom je govorio autor knjige prof. dr. Vladimir Horvat. Ugledni je svećenik isusovac, istraživač i pisac, rodom iz međimurske Donje Dubrave. Autor je mnogih djela i pokretač aktivnosti. Bio je pročelnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču koji je osnovao Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu na kojem vodi kolegij Filozofske i religijske teme u svjetskoj i hrvatskoj književnosti, a na Hrvatskim studijima ima izborni predmet o Bartolu Kašiću. Glavni je urednik časopisa 'Vrela i prinosa' za povijest isuso-
vačkog reda u hrvatskim krajevima, član uredničkog vijeća 'Obnovljenog života', isusovačkog časopisa za religioznu kulturu. Iznimno zanimljivom predavanju odazvao se velik broj rotarijanaca iz ludbreškog kraja i klubova prijatelja, svećenika ludbreškog kraja i štovatelja kardinala Stepinca. -Cilj nam je nastaviti i održati čim više zanimljivih predavanja, kao što je bilo ovo o životu i djelu kardinala Stepinca. Ideja ima, a nadamo se da će se i realizirati. Željeli bismo, između ostalog, održati nešto o našem ludbreškom književniku Mladenu Kerstneru – rekao je Kruno Radašić, predsjednik Rotary kluba Ludbreg. Ana Havaić
Varaždinska biskupija - 4. i 5. ožujka
Simpozij u povodu 600. obljetnice ludbreškog svetišta Varaždinska biskupija nastavlja s aktivnostima ususret obilježavanja 600. obljetnice čašćenja krvi Kristove u Ludbregu. Tako početkom ožujka biskupija organizira u Varaždinu dvodnevni znanstveni simpozij o ludbreškom prošteništu na kojemu će sudjelovati brojni ugledni znanstvenici. Simpozij će u četvrtak, 4. ožujka otvoriti varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Prvi dan simpozija završit će posjetom svetištu Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu gdje će u 18 sati biti euharistijsko slavlje kojeg će predvoditi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur
Program simpozija za prvi dan, 4. ožujka je slijedeći: 10.00 Ludbreško svetište u kontekstu simbolike krvi, teologije i pučke pobožnosti - dr. Ante Crnčević, Zagreb 11.00 Simbolika krvi u antropologiji žrtve i dara - dr. Ante Vučković, Split 11.30 Teologija krvi – između nasilja i ljubavi - dr. Željko Tanjić, Zagreb 12.00 Rasprava 15.00 Krv i savez u židovskoj misli i obrednosti - dr. Darko Tepert, Zagreb 15.30 Novi savez u mojoj krvi - dr. Mario Cifrak, Zagreb 16.30 Posjet Ludbregu
Pozivnica za simpozij u organizaciji Varaždinske biskupije Petak 5. ožujka: 9.30 Patristički temelji za oblikovanje teologije Kristove krvi - dr. Ivan Bodrožić, Zagreb 10.00 Srednjovjekovna teologija euharistije – izazovi pobožnosti prema Kristovoj krvi - dr. Ivica Raguž, Đakovo 11.30 Euharistija u suodnosu slavlja,
pričesti i štovanja- dr. Ivica Žižić, Split 15.00 Čašćenje Kristove krvi u Ludbregu u svjetlu nove pučke pobožnosti - dr. Marijan Steiner, Zagreb 15.30 Što štujemo u Ludbregu? Teološka sinteza. - mons. Ivan Šaško, Zagreb 16.00 Plenarna rasprava i zatvaranje Simpozija
Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
A KT U A L N O
Drvoredi i zelenilo na gradskim površinama U posljednje vrijeme dosta se govori ludbreškim drvoredima. O drvoredima i sadnji drveća na gradskim površinama postavljeno je i vijećničko pitanje na prosinačkom zasjedanju. U 'Lukomu' kažu da su isto tako nezadovoljni brojem stabala na području naselja, da je njihova želja više zelenila i stabala u gradu. Unatoč želji da Ludbreg dobije više stabala prisutni su problemi zbog kojih 'Lukom' ne može saditi. -Iz tehničkih razloga nismo mogli saditi nova stabla u ulicama koje su se uređivale u proteklom razdoblju. Kada su se uređivale određene ulice mi nismo odmah bili uključeni u projekt, pa kad su već nikla parkirališta, rubnici i asfalt, za drveća više nije bilo mjesta. A drvo iziskuje određenu površinu, kako u zemlji tako i iznad zemlje. Primjerice, u Ulici Petra Krešimira lani su porušene japanske trešnje, sada je tamo puno asfalta i betona, pa ima mjesta samo za nisko raslinje i to ne kroz čitavu ulicu. Isti su problemi u ulicama Vatroslava Lisinskog, dijelu Gajeve od raskrižja do groblja, Bana Jelačića. U tim dugim ulicama jednostavno nemate gdje zasaditi drveće. Ako bi se u uređenim uli-
26. veljače 2010.
Kako 'pošumiti' grad
Frankopanska je ulica s najviše stabala u Ludbregu, lipa i kestena cama sada htjelo saditi drveće treba kopati asfalt i to bi bilo preskupo. Mi bismo htjeli za svaku ulicu pripremiti hortikulturni projekt, predložiti kako urediti odnosno koje dr-
veće zasaditi i koliko bi to koštalo. Eto, sada je u planu uređenje Frankopanske ulice u kojoj je najviše stabala u gradu i mislim da je nužno da se unaprijed osmisli budući izgled
ulice s drvoredom. 'Lukom' bi zaista htio u što većoj mjeri 'pošumiti' grad – poručio je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Stariji Ludbrežani kažu da nekad
Ima li u Ludbregu dovoljno drvoreda, stabala, zelenila, šetnica?
Elena Kovačić: -Ludbreg ima puno kapaciteta koji nisu iskorišteni. Ideja o drvoredu od prvog ludbreškog mosta pa sve do željezničkog mosta uz Bednju čini mi se jako dobrom. Puno ljudi ide na Otok gledati labudove, djeca u tome uživaju, a bilo bi i ljepše i duže bi se ljudi zadržavali da postoji kakvo dječje igralište, uređena šetnica uz Bednju.
Tanja Vargović: -Lijepo bi bilo kad bi se moglo prošetati po otoku, imati gdje sjesti i tamo uživati u prirodi, da se ta površina malo bolje uredi, naprave staze, postavi rasvjeta, klupice i koševi za smeće, zasadi pokoje drvo. Šteta što je porušen drvored u Krešimirovoj ulici. Mislim da se sve tamo moglo riješiti bez rušenja i betoniranja.
Andrija Frančić: -U Ludbreg dolazim uglavnom biciklom, bilo bi ljepše da su uređene staze. Uočio sam da fali nešto oko Bednje, primjerice neke pješačke i biciklističke staze. Mislim da ima dosta zelenih površina oko Svetišta, Otoka mladosti i da se ima gdje šetati. Trebalo bi urediti prostor ispod Staroga grada, pa sve do Bednje i teniskih terena kao park. Drvoreda baš i nema.
36 ludbreških ulica bez stabla Zanimljive podatke dobili smo u ‘Lukomu’ kada smo pitali o stanju gradskih drvoreda. Možda će vas zanimati. Ludbreg ima 45 ulica i dva trga, a u čak 36 ulica trenutno nema niti jedno stablo. Na javnim gradskim površinama ima oko 280 stabala ukupno 12 vrsta. Najviše je stabala u Frankopanskoj, ukupno 53, od toga 33 lipe i 20 kestena, u Šenoinoj su 43 stabla od čega 20 breza, te po devet jela i smreka, u Gundulićevoj je 35 stabala javora, u Gajevoj 40 javora, u Vinogradskoj 28 stabala japanske trešnje, u Mihanovićevoj je 21 japanska šljiva. Na središnjem trgu lani su zasađena 22 ukrasna bagrema. To su gradske površine s trenutačno najviše stabala. Ostale vrste drveća zastupljene su tek s nekoliko stabala, kao što su orah, bor, vrba.
nije bilo ulice u gradu bez stabala. U ovom broju u anketi smo postavili pitanje građanima što misle ima li u Ludbregu dovoljno stabala, drvoreda, pa i prigodnih površine koje bismo mogli nazvati šetnicama.
Anketirala: Marina Hižak
Ruža Ivančić: -Ludbreg ima dovoljno svega, ali nije uređeno. Ribnjak je nekad bilo super šetalište, tamo su se djeca igrala, bile su postavljene klupice od mlina do starih splava kod Kučana. Trčali smo i proljetni kros. Dosta je drveća uklonjeno, ljepše grad izgleda kad je više zelenila. Okoliš starog grada mogao bi biti puno ljepše sređen i iskorišten.
ANKETA
Terezija Živojinović: -Mislim da je u Ludbregu premalo drveća. Nekad je bilo više stabala, a zelenila nikad dosta. Po meni, pješačka i biciklistička staza, te parkirališta u Ulici Petra Krešimira mogli su se urediti i bez rušenja drvoreda. Šteta što se stanari nisu pobunili i da se nije slušalo struku. Grad je zadnjih godina previše ‘zbetoniran’.
Kanta ili vreća
Odvoz otpada bez izuzetaka
U posljednje vrijeme prisutni su određeni problemi i nejasnoće u vezi sakupljanja otpada na području Grada Ludbrega. Ima onih koji se ne koriste kantama za otpad, pa ni posebnim vrećama. Tako se zapravo radi o nepoštivanju gradske odluke jer bez izuzetaka svi moraju biti uključeni u organizirani odvoz otpada. Komunalni redar Perica Horvat pojasnio je Odluku o obveznom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće. -Svi građani i pravne osobe moraju biti uključeni u odvoz otpada. Obveznici su članovi domaćinstava u kućama i stanovima, vlasnici ili korisnici poslovnih objekata i prostora, pa sve gradske ustanove, organizacije i udruge, uključujući i humanitarne organizacije. Odvoz
je obvezan prema gradskoj odluci koja se temelji na zakonskim odredbama i nema nikakvih izuzetaka. Izuzetno, Upravni odjel za komunalne poslove Grada može odobriti da se umjesto kante koristi vreća za otpad. Prema našoj odluci to je moguće samo ako su u kućanstvu dvije osobe koje nemaju većih količina otpada. Takvo kućanstvo mora mjesečno uzeti u 'Lukomu' dvije vreće za otpad koje će radnici pokupiti pri sakupljanju otpada. Cijena po vreći je 10 kuna, a u cijenu su uračunati i troškovi odvoza otpada – naglasio je Perica Horvat. Komunalni redar podsjeća da se 'Lukomove' vreće moraju koristiti i ako korisnik, uz kante, ima i dodatne količine otpada. Inače, u pripremi su neke manje izmjene u Odluci
o obveznom korištenju održavanja čistoće radi prilagodbe prema postojećim okolnostima. Dakako, za nepoštivanje odluke o odvozu opada naplaćuju se kazne. -Kazna je 500 kuna za građane odnosno 7.500 kuna za pravne osobe. Najprije slijedi opomena, a zatim komunalni redar kaznu može naplatiti na licu mjesta – pojasnio je Horvat. Kod komunalnog redara doznali smo i ponešto o problemima koji se odnose na parkiranje na zelenim i javnim površinama grada. Naime, proteklih tjedana bilo je izrečeno dosta kazni. -Bio sam prisiljen izreći više kazni zbog parkiranja na zelenim površinama. U mojoj je ovlasti da mogu kazniti vozača koji parkira
Perica Horvat, komunalni redar Ludbrega na zelenoj površini. Nepropisno parkiranje na drugim javnim površinama, primjerice nogostupima, u ovlasti je policijskih službenika.
Poznato mi je da su zbog nepropisnog parkiranja proteklih tjedana u središtu grada napisali dosta kazni – rekao je Horvat.
A KT U A L N O
26. veljače 2010.
5
JKP 'Lukom' Ludbreg
Javna rasvjeta uskoro na brigu komunalcima
Kako nas ova zima ipak polako ostavlja, u Gradskoj komunalnoj tvrtki 'Lukom' Ludbreg pripremaju se na nove, proljetno-ljetne obveze i nove djelatnosti. Građani su zamijetili da su radnici 'Lukoma' odnedavno jednoobrazno odjeveni, nose nove crveno-sive tople zimske jakne. Osim što su postali prepoznatljivi po novoj radnoj odjeći još je važnije što su sigurniji jer je riječ o jaknama s reflektirajućim bojama, pa su radnici uočljiviji u obavljanju poslova na javnim površinama. Važna je novost što se tvrtka priprema kako bi u idućih nekoliko mjeseci preuzela poslove održavanja javne rasvjete. Naime, od 1. siječnja 'Elektra' više ne obavlja te poslove. Jedinice lokalne samouprave same moraju odrediti tko će na njihovom području raditi ove poslove. Grad Ludbreg stoga je dao suglasnost da se poslovi povjere 'Lukomu'. Pripreme za preuzimanje poslova vrlo su zahtjevne. -Od Grada smo dobili suglasnost za dodatnu registraciju tvrtke na osnovu koje ćemo imati mogućnost obavljanja poslova održavanje javne rasvjete. Trenutno pribavljamo potrebnu dokumentaciju i dozvole, radimo na ispunjavaju uvjeta kako bi mogli obavljati poslove održavanja javne rasvjete, zamjenu rasvjetnih
tijela na stupovima javne rasvjete. Smatramo da možemo kvalitetno obavljati ove poslove na tržišnim načelima, dakle, s ostvarivanjem određene dobiti od ove djelatnosti – kaže mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.
Nova ulaganja Dopuna registracije tvrtke je tek prvi korak, a potrebno je nabaviti potrebnu opremu, te ispuniti niz drugih, pa i kadrovskih uvjeta. -Nakon doregistracije tvrtke slijedi kadrovsko ekipiranje jer se mora poštivati zakonska regulativa tko točno može raditi te poslove. Znači, trebat ćemo ekipu radnika električarske struke. Nadalje, predstoji nabava vozila i opreme koji također moraju biti atestirani. Moramo nabaviti vozilo s dizalicom i hidrauličnom košarom. Dakle, očekuju nas nova ulaganja, ali bez njih nema novih poslova i prihoda, nove dobiti. Uvjeren sam da će se ovo tržišno isplatiti. Ova oprema će nam omogućiti da osim zamjene žarulja radimo i druge poslove 'na visini', primjerice, sječu vrhova stabala, pranje prozora i druge radove na visokim objektima te neke druge poslove. Napominjem da susjedne općine sada nemaju nikog za održavanje javne rasvjete, pa vjerujem da će nas one angažirati da održavamo javnu rasvjetu i na njihovom području jer ćemo im biti najbliži i ponuditi korektne uvjete – istakao je mr. Franolić.
'Meka' Gradski dužnosnici su u prošlom broju naših novina najavili da je jedan od ovogodišnjih prioriteta grada sanacija odlagališta otpada
Djelatnici ‘Lukoma’ na poslovima obrezivanja stabala gradskih drvoreda
Uspješno poslovanje
Mr. Franolić – treba se tehnički i kadrovski opremiti za preuzimanje poslova održavanja javne rasvjete 'Meka'. Proteklih se godina odužilo rješavanje papirologije i druge pripremne radnje, a odlagalištu iduće godine istječe privremena uporabna dozvola. Ako se ne riješi sanacija moglo bi to građanima stvoriti dodatne troškove. -Svakako bi bio veliki problem da Ludbreg iduće godine mora nekamo dalje odvoziti otpad jer će to osjetno povećati cijenu odvoza. Mislim da su se prethodne gradske vlasti trudi-
Zimska služba uspješno odradila poslove Zima se čini neobično duga, hladna i snježna. U ‘Lukomu’ su činili iznimne napore da brzo i kvalitetno čiste snijeg s javnih gradskih površina i prometnica u njihovoj nadležnosti. -Od snijega smo čistili područje naselja Ludbreg, a naše usluge koristio je i Mjesni odbor Selnika. Prioritet su uvijek glavne prometnice kroz grad, primjerice, Frankopanska, Petra Zrinskog, Vatroslava Lisinskog,
Nova ‘frizura’ stabala
središnji trg, Fizirova ulica, te parkirališta. Zatim na red dolaze ostale prometnice. Zaobilaznica i Gajeva su državne ceste, pa nisu u našoj nadležnosti. Nismo imali nikakvih ozbiljnijih pritužbi građana, a kada su zvali uglavnom su pitali kada mehanizacija dolazi u njihovu ulicu. Zimsku službu provodimo pomoću kamiona i traktora s daskom, te djelatnicima za ručno čišćenje koji su danonoćno dežurali. Nadam se
da smo bili na usluzi građanima, da smo olakšali život u zimskim uvjetima, prije svega da smo brzim i kvalitetnim čišćenjem snijega poboljšali sigurnost na gradskim prometnicama – rekao je mr. Igor Franolić. Zbog čestih intervencija ‘Lukomovci’ su praktički pri kraju sa zalihama posipala za ceste odnosno soli. Posipavanje se ‘škrtije’ doziralo već tijekom veljače kako bi zalihe izdržale do kraja snježnog razdoblja.
Ove zime bilo je puno posla za zimsku službu ‘Lukoma’
le zadržati cijene odvoza i tako dati svoj doprinos u očuvanju životnog standarda naših građana. Ludbreg je još uvijek najniži s cijenom odvoza otpada u okruženju. Podsjećam da se naplaćuje 9,68 kuna plus PDV po članu domaćinstva što je manje nego u susjednim općinama. Zakon o otpadu i gradska odluka je da svi moraju imati kante i iz svih kućanstava na području Grada Ludbrega mora se odvoziti komunalni otpad. Mislim da bi i susjedne općine mogle dovoziti otpad u 'Meku' kada se odlagalište sanira i uredi kao reciklažno dvorište za selektivno zbrinjavanje otpada. Uvjeren sam da bi reciklažno dvorište pod našim vođenjem u budućnosti postalo najprofitabilnija djelatnost 'Lukoma'. Treba podsjetiti da postoji zakonska obveza o komunalnom zbrinjavanju otpada iz domaćinstava, pa ljudima upućujem apel da ozbiljno shvate ovu obvezu jer svi nemaju kantu. Podsjećam da je 'Lukom' samo sakupljač otpada, a da samo Grad Ludbreg nekog može osloboditi odvoza otpada – naglasio je mr. Igor Frano-
‘Lukom’ je i prošlu poslovnu godinu završio s pozitivnim poslovanjem. Doduše, dobit nije velika, ali radi se o tvrtki u vlasništvu grada kojoj visoka dobit nije osnovni cilj jer bi u tom slučaju cijene ‘Lukomovih’ komunalnih usluga za građane sigurno bile više. No, vrlo je zanimljiv podatak o stalnom rastu prihoda ‘Lukoma’. Samo u protekle dvije godine prihodi tvrtke povećali su se za gotovo jedan milijun kuna. Prihodi ‘Lukoma’ su na kraju 2009. godine iznosili nešto više od 3,564.000 kuna i za 200.000 kuna su iznad plana. -To je rezultat uvođenja nekih novih djelatnosti tvrtke, bolje organizacije poslova i racionalizacije. Podsjećam da je u protekle dvije godine bilo dosta ulaganja u obnovu voznog parka, strojeva, mehanizacije – rekao je mr. Franolić. Nadzorni odbor ‘Lukoma’ će izvješće o poslovanju ‘Lukoma’ uputiti na raspravu i donošenje Gradskom vijeću Ludbrega.
lić, direktor 'Lukoma'. 'Lukomovci' su već odradili 'proljetno' obrezivanje krošnji stabala na drvoredima u svim ulicama. Obrezivanjem se sprečava intenzivni rast krošnji u visinu što donosi više svjetla i ljepši izgled, a otpilile su se i osušene grane. Mladom nasadu bagrema na središnjem trgu posvetit će se puna pozornost u redovitom uređivanju kako bi ova ukrasna stabla zadržala jednak kuglasti izgled.
Na kosilici novi priključak za uklanjanje snijega s manjih površina
6
A KT U A L N O
Stečaj u Veterinarskoj stanici Ludbreg Veterinarska stanica Ludbreg provodi dosad svoju najburniju zimu. Tvrtka je devedesetih privatizirana i sve dosad djelovala je kao dioničko društvo. Od prosinca 'radi' kao tvrtka u stečaju. Gotovo da ne treba podsjećati koliko je djelovanje ove tvrtke važno za Ludbreg i ludbreški kraj. Iako je tvrtka u stečaju, djelatnosti nisu prestale te tvrtka radi i dalje. Uz ostale djelatnosti u ovom razdoblju najobimniji posao je cijepljenje pasa. Stečajni upravitelj imenovao je dr. veterinarske medicine Nikolu Vidakovića, dosadašnjeg upravitelja ambulante u stanici, za organizatora stručnih poslova. -Veterinarska stanica Ludbreg ima koncesije za obavljanje veterinarske djelatnosti na području Grada Ludbrega, te općina Sveti Đurđ i Veliki Bukovec gdje i dalje radi naša ambulanta. I dalje obavljamo sve djelatnosti kao i prije, radimo prema kalendaru za ovu godinu i naredbama nadležnih institucija – kratko je objasnio dr. vet. Nikola Vidaković. Unatoč stečaju nije bilo odlazaka radnika. Radnici vjeruju da će tvrtka izaći iz složene krizne situacije. -Veterinarstvo u Ludbregu ima dugu tradiciju i jako je dobro što su
U stečaju, ali rade
Uvjereni da mogu prevladati krizu – s lijeva vet. bolničar Stjepan Triplat, te veterinari Krešimir Tomašić i Nikola Vidaković
Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega:
Pomoć prema mogućnostima U dvorištu Veterinarske je više vlasnika objekata i površina domaći ljudi ostali. Lani je u mirovinu otišlo petero radnika, nije bilo
Dr. vet. medicine Nikola Vidaković Mladi stručnjak rodom iz Semeljaca kod Đakova došao je u Veterinarsku stanicu Ludbreg prije 14 godina. Prihvatio se nezahvalne zadaće organizacije poslova u stanici u ovoj složenoj situaciji, ali vjeruje da će se zaposlenici dokazati. Odlično poznaje stanje u poljoprivredi i stočarstvu našeg kraja i potakao je da se kroz gradski proračun pomogne poljoprivredi. Uostalom, gradski je vijećnik s liste HDZ-a. -Premalo se dosad ulagalo u poljoprivredu, a ona će još dugo ostati vrlo važna u čitavom kraju. Potpore za nabavu rasplodne stoke, sadnica, zemljište, subvencioniranje kredita
u poljoprivredi, sve su to ‘opipljivi’ programi, ostvarivi uz pomoć gradskog proračuna. Drago mi je što je to podržala moja stranka, a zahvalan sam gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika, te kolegama vijećnicima što su prepoznali vrijednost programa i uvrstili ih u gradski proračun - kaže dr. vet. Vidaković. Mladi stručnjak ima još nekoliko ideja za koje smatra da bi od njih Ludbreg imao puno koristi, a mogle bi se brzo ostvariti. -Ludbreg bi mogao napraviti zelenu tržnicu da ljudi preko nje mogu prodati proizvode trgovačkim lancima. Uvjeren sam da bi brzo postali centar za ovaj dio Hrvatske. Velik sam zagovornik rada sajmišta u Sigecu. Tamo se mogu napraviti prostorije za udruge stočara koje bi mogle postati aukcijska dvorana. Od sajmišta i zelene tržnice Ludbreg imao bi puno koristi.-
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB L U D B R E G
Gradonačelnik Marijan Krobot nije želio javno komentirati poteze većinskog vlasnika i poslovodstva koji su Veterinarsku stanicu Ludbreg doveli do stečaja. No, evo što je poručio: -Veterinarska zaštita neophodna je za Grad Ludbreg. Takva ustanova nužna je zbog zaštite stočnog fonda naših poljoprivrednika i drugih životinja. Želja nam je da opstane Veterinarska stanica Ludbreg. Razgovarao sam sa stečajnim upraviteljem o mogućoj pomoći. Politička podrška naporima da se tvrtka izvuče iz ove situacije nije upitna. Grad ne pomaže financijski pomoći u takvim slučajevima, ali možda postoje drugi načini, primjerice, možda kroz poduzetničke kredite koje uvodi Grad. Siguran sam da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo kako bi jednog dana VS Ludbreg opet postala zdrava tvrtka – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.
novog zapošljavanja i sada nas radi ukupno 13. Tko nije bio zadovoljan otišao je puno ranije. Nama koji smo ostali bitno je da smo dobili priliku da pokažemo da znamo i možemo kvalitetno raditi. Imamo mlade i stručne kadrove pune elana, svi smo
26. veljače 2010.
Želimir Uršulin, stečajni upravitelj VS Ludbreg
VS Ludbreg financirala tuđe projekte Stečaj u Veterinarskoj stanici Ludbreg otvoren je početkom prosinca. Za stečajnog upravitelja imenovan je Želimir Uršulin iz Ivanca. Njemu ovo nije prvi slučaj da u Ludbregu vodi stečaj, moglo bi se reći da ima iskustva s Ludbrežanima. Zamolili smo ga da nam pojasni slučaj Veterinarske stanice Ludbreg i kako će se odvijati stečaj. -Većinski vlasnik Veterinarske stanice je tvrtka ‘Bura’ iz Zagreba, ima i nekoliko je manjih dioničara. Većinski vlasnici i vodstvo vodili su lošu poslovnu politiku i doveli tvrtku do velikih poremećaja u poslovanju. Podigli su kredit za gradnju objekata peradarske farme u Sesvetama koji nisu vraćali. ‘Bura’ je podigla još jedan novi kredit koji također nije vraćala, a jamac je bila, pogađate, VS Ludbreg. Dakle, VS Ludbreg financirala je poslovne projekte drugih tvrtki većinskog vlasnika. Ima tu i drugih uzroka jer gospodarenje je općenito bilo loše. Zatim, nije bilo ulaganja u razvoj VS Ludbreg, kadrovska politika, a i druge negativnosti kojima će se mislim baviti druge nadležne institucije – pojasnio je Uršulin. Kakve su financijske obveze VS Ludbreg? -Ukupne obveze tvrtke iznose oko 12 milijuna kuna. Od toga dug Zagrebačkoj banci za kredit iznosi 7,000.000 kuna, zatim Podravskoj banci dug je 2,000.000 kuna, to je obveza VS Ludbreg kao jamca za kredit kojeg je podigla ‘Bura’. Visoka su dugovanja radnicima koji su mjesecima radili bez plaće,a iznose 1,800.000 kuna, to su dugovanja za otpremnine i bruto-plaće. Ostale obveze među kojima su i one dobavljačima, iznose oko 2,000.000 kuna. Bit će još toga jer za prijavu tražbina rok je još tri mjeseca, ali to vjerojatno neće biti visoka potraživanja – kaže stečajni upravitelj. Kako to da unatoč stečaju tvrtka radi?
borci i stoga sam optimist. Nismo izgubili stranke, imamo potporu naših stalnih klijenata koji i dalje koriste naše usluge, na 20-ak peradarskih farmi, a imamo punktove po cijeloj regiji. Nadamo se da ćemo prevlada-
-Načelna je odluka da se imovina proda i namire dugovanja. Postoji opća društvena klima da se tvrtka spasi. Interes je mnogih da tvrtka opstane. Smatram da se ovo može prevladati. Uostalom, kao stečajni upravitelj mogao bih samo prodavati imovinu i namirivati vjerovnike. Procijenio sam da se može pozitivno poslovati, a i tvrtka ima koncesiju za obavljanje djelatnosti na ovom području još nekoliko godina. Kao stečajni upravitelj vodim stanicu izuzev stručnog djela koji se odnosi na veterinu. U ova tri mjeseca posluje se pozitivno, osigurava se sav potreban repromaterijal i sve za obavljanje veterinarskih poslova, a dobavljačima plaćamo unaprijed. Radnicima su isplaćene dvije plaće, isplaćuju se putni troškovi. Ugovori s radnicima potpisani su na određeno vrijeme, a ako sve bude u redu oni će se produživati. Stečaj je tek u povoju i ovo što sada radimo su osnove za stečajni plan koji će biti donesen u roku šest mjeseci. Nas očekuju pregovori s bankama oko prolongacije kredita i s drugim vjerovnicima o njihovim potraživanjima, razgovor u nadležnom ministarstvu oko nekih poslova. Prodavat će se imovina koja nije neophodna za poslovanje, za druge stvari potražit ćemo najbolje rješenje. Primjerice, farma u Sesvetama sa svojim kapacitetom za brojlere u pet objekata, za pet godina isplatila bi kredit podignut za njihovu izgradnju. Nadam se da će pomoći i Grad Ludbreg, možda da bude jamac za neki kredit ili na neki drugi način – kaže Uršulin. -Kakva budućnost očekuje VS Ludbreg? -Nadam se uspješnom razvoju stečaja i vjerujem da VS Ludbreg može stati na zdrave noge. Prerano je sada govoriti o mogućoj budućoj organizaciji i vlasništvu. Sasvim sigurno je da stari vlasnici ne dolaze u obzir. Prije bi trebali vratiti 12 milijuna kuna – rekao je Želimir Uršulin.
ti krizu. Planova ima puno. Recimo, farma u Sesvetama mogla bi se koristiti, ali teško je o tome govoriti, ovisi kako će se sve razvijati jer banka je vlasnik – poručio je dr. vet. Nikola Vidaković.
Na temelju čl.23.e. Statuta i Odluke Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Ludbreg, objavljuje se
JAVNI NATJEČAJ
za prodaju nekretnina u vlasništvu Centra za socijalnu skrb Ludbreg 1. Predmet: a) prodaja cijele nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2231 k.o. V. Bukovec, - čkbr. 38/2 – Kuća i dvor u V. Bukovcu sa 517 m2, b) prodaja cijele nekretnine upisane u zk.ul. br. 2346 k.o. V. Bukovec - čkbr.1154/2 – Oranica Krč u Smedrovu sa 1414 m2, c) prodaja cijele nekretnine upisane u zk.ul. br.1604 k.o. V. Bukovec – čkbr.1382/10 – Oranica u Čuklinu sa 2453 m2, d) prodaja cijelog suvlasničkog dijela od ½ dijela nekretnine upisanih u zk.ul.br. 1691 k.o. Mali Bukovec, čkbr. 2024/42 – Šuma u Meki donjoj sa 5219 m2, e) prodaja cijelog suvlasničkog dijela od 2/8 dijela nekretnine u vanknjižnom
vlasništvu, upisane u zk.ul.br. 549 k.o. Selnik, čkbr.502/2– oranica Nemešćica sa 1265 čhv, f ) prodaja cijelog suvlasničkog dijela od 2/8 dijela nekretnine u vanknjižnom vlasništvu, upisane u zk.ul.br.269 k.o. Selnik, f/1- čkbr. 781/1 – Sjenokoša u Prilesu sa 326 čhv f/2- čkbr.783/1 – Vrt u Prilesu sa 183 čhv f/3– čkbr. 973/2 – Oranica u Krču sa 1550 čhv f/4 – čkbr.974/2 – Sjenokoša u Krču sa 76 čhv 2. Početna cijena za: a)18.612,00 kuna, b) 2.885,00 kuna, c) 4.759,00 kuna, d) 5.924,00 kuna,
e) 2.585,00 kuna, za f ) f/1 - 1.996,00 kuna f/2 - 5.897,00 kuna, f/3 – 2.930,00 kuna, f/4 - 144,00 kune.
tar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, Povjerenstvo za prodaju nekretnina– za javni natječaj. 6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda.
3. Natjecati se mogu sve zainteresirane pravne i fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem na području RH.
7. Odabir najpovoljnije ponude izvršit će Povjerenstvo za prodaju nekretnina, a o rezultatima natječaja sudionici će biti obaviješteni pisano, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.
4. Ponuda za natječaj mora sadržavati osobno ime i adresu, odnosno rješenje o registraciji tvrtke, za pravnu osobu – podaci o bonitetu/solventnosti, ponuđenu kupoprodajnu cijenu.
8. S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor o prodaji nekretnine kojim će se detaljno regulirati odnosi između prodavatelja i kupca.
5. Rok za ponudu: 8 dana od objave natječaja, pismenim putem, na adresu: Cen-
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB L U D B R E G
26. veljače 2010.
U S U S R ET U SK R S U
7
Križni put mladih Varaždinske biskupije 20. i 21. ožujka
Hodočašće podravskim župama Prijave do 15. ožujka Ovogodišnji Križni put mladih Varaždinske biskupije u povodu nadolazećeg Uskrsa bit će održan 20. i 21. ožujka. Održat će se pod geslom 'Zapovjedi njegove čuvamo', a mlade očekuje hodočašće podravskim župama trasom Pitomača-okolicaPitomača-Kloštar Podravski. -To je već deseti križni put kojeg organiziramo samostalno kao biskupija jer smo prije toga imali križni put sa Zagrebačkom biskupijom. Prvog dana u subotu 20. ožujka križni put kreće u 7,30 sati. Obilazit ćemo župe u okolici i navečer se vratiti u Pitomaču gdje će hodočasnike čekati topla večera, a noćenje će biti u zgradi osnovne škole. Drugo jutro u nedjelju krećemo od Pitomače i pohodit ćemo crkve, kapelice, raspela sve do Kloštra Podravskog gdje završava ovogodišnji križni put. U tamošnjoj crkvi bit će završno misno slavlje oko 17 sati, a predvodit će ga naš biskup mons. Josip Mrzljak – rekao nam je vlč. Damjan Koren,
predstojnik Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije koji organizira Križni put mladih u suradnji s Planinarskom udrugom mladih entuzijasta i Bratovštinom svetog Ferdinanda. Organizatori očekuju velik broj mladih koji će se prijaviti za križni put jer je i za dosadašnjih devet bio iznimno velik interes. -Smisao križnog puta je da se u ozračju hodočašća i žrtve, uz molitvu, razgovor, pjesmu, upoznavanje mladih, te obilazak naših crkava, kapelica i raspela, mladi što bolje priprave za predstojeći Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Vjerujem da će biti oko 700-750 učesnika križnog puta. Naravno, očekujem da će se prijaviti i dosta mladih s područja ludbreškog dekanata odnosno župe Ludbreg – kaže vlč. Koren. Mladi zainteresirani za sudjelovanje na ovogodišnjem križnom putu mogu se prijaviti u svojoj župi
Ovako izgleda na križnom putu – naporno pješačenje...
Post i posni jelovnik 'Siromaku ni greh, če ne posti: on mora jesti kaj ima, jer se dost naposti kad ništ nima' Korizma, četrdesetodnevno razdoblje koje prethodi Uskrsu počinje na Pepelnicu – čistu srijedu. To je razdoblje u kojem se vjernici pripremaju za najvažniji kršćanski događaj – uskrsnuće Isusovo. Razdoblje je to spasenja, vrijeme milosti u kojem Crkva „prizivlje grešnike k sebi i kriči; činite pokoru, obernite se“ – izreka koja se spominje u nekim starim zapisima. Nizom biblijskih događaja korizmu ne veže samo trajanje, nego i sadržaj vremena prijelaza, priprave i pokore. Elementi korizmene priprave su pokora, post, pokornička odjeća, molitva. U korizmi se od ranoga kršćanstva, između ostalog, propisivao post i nemrs, kao oblik pokore i priprave za Uskrs. Nemrs je suzdržavanje od namirnica mesnoga podrijetla, a post je potpuno odricanje od hrane odnosno uzimanje samo jednog potpunog obroka dnevno.
Korizmeni post završava na Veliku subotu, no još je zapravo uvriježeno da se prvi mesni obrok uzima u uskrsno jutro. Post je u kombinaciji s molitvom i dobrim djelima, osnovni element četrdesetodnevne korizmene pokore i danas. U vrijeme korizme osnovna jela koja su se nekad pripravljala su jela od graha, krumpira, kiseloga kupusa, kukuruznog i ječmenog brašna. Često su se pripremali i kompoti od suhoga voća - krušaka, jabuka, šljiva, a riba nekad nije bila tako česta na jelovniku, kao što je u današnje vrijeme. Siromaštvo se nekada navodilo katkad i kao izgovor za nepoštivanje korizmenog posta, pa su tako nastale i neke zanimljive narodne izreke. Primjerice ova: –Siromaku ni greh, če ne posti: on mora jesti kaj ima, jer se dost naposti kad ništ nima, vem greh nejde
Vlč. Damjan Koren (lijevo), predstojnik Ureda za pastoral mladih naše biskupije s vlč. Najmanom
Savjeti: Kako se pripremiti za Križni put Za sudjelovanje na Križnom putu mladih Varaždinske biskupije mogu se prijaviti osobe starije od 16 godina. Drugi uvjet je da su spremni prihvatiti sve što križni put donosi – žrtvovati se za dugotrajno pješačenje, hod blatnjavim stazama punim uspona, žuljeve, tjelesnu iscrpljenost, tvrdi pod za spavanje, nečije hrkanje. Zato križni put od sudionika traži strpljivost, poniznost, toleranciju. Od opreme obvezna je vreća za spavanje, važno je imati ruksak kako bi se izbjeglo nošenje prtljage u
ili župnom animatoru. Iz župa s područja Ludbreškog dekanata mogu prijaviti za sudjelovanje na križnom
rukama. Potrebno je imati prigodnu obuću i odjeću za pješačenje, kišnu kabanicu, te uzeti sa sobom nešto sendviča ili druge suhe hrane i napitaka. Po dekanatima će biti organiziran prijevoz autobusima do Pitomače na početak križnog puta, isto tako i za povratak iz Kloštra Podravskog. Kod prijave se za zajedničke troškove uplaćuje 30 kuna bez troškova autobusnog prijevoza. Ali, kako kažu organizatori – neka novac ne bude zapreka za vaše sudjelovanje na Križnom putu mladih Varaždinske biskupije.
Dubravki Červek, mobitel 098 138 11 49. U krajnjem slučaju možete se
prijaviti izravno Uredu za pastoral mladih Varaždinske biskupije. Rok za prijave je do 15. ožujka.
…ali i zabavno dvodnevno druženje mladih
Rižoto od plodova mora Sastojci: nekoliko žlica maslinovog ulja, 2 manje glavice luka, 2-3 češnja češnjaka, peršinovo lišće, nekoliko svježih rajčica ili 2-3 žlice koncentrata rajčice, oko pola kilograma plodova mora, sol, vegeta, biber i ostali začini po izboru, vino po želji i riža. Priprava: Na ulju pržiti sjeckani luk, dodati sitno sjeckani češnjak, sjeckanu rajčicu, malo vode i vina, začine. Dodati plodove mora i sve skupa pirjati, te povremeno dolijevati vodu ili vino i dodati začine po izboru. Pirjati oko pola sata. Savjet: Komadiće surimi štapića
izdvojiti iz plodova mora i staviti ih na kraju pirjanja. Rižu skuhati posebno uz dodatak soli, malo vegete
i malo ulja. Na tanjure najprije servirati rižu, te preliti plodovima mora.
v zube, neg za zubi.Često se na našim jelovnicima upravo u korizmene petke pripremaju jela od riba. Donosimo vam recept za rižoto od plodova mora. Opće je poznato da je rižoto nezaobilazni dio
mediteranskog jelovnika, ali je isto tako poznato da je Hrvatska po svim statistikama zemlja koja je na začelju u konzumiranju riba i plodova mora! Dakako, taj službeni prosjek kvari kontinentalni dio zemlje iako treba
priznati da se jela primjerena mediteranskoj kuhinji sve češće znaju naći na stolovima u unutrašnjosti. Savjetujemo vam stoga da svakako isprobate jelo prema slijedećem receptu. Pripremila: Željka Namesnik
Ovako izgleda naš rižoto od plodova mora
8
DOGAĐAJI
26. veljače 2010.
Ludbreški fašnik 2010.
Fašnički program samo u utorak
Došavši po ključeve grada maškari su najprije su utrapili tombole gradonačelniku Krobotu i zamjeniku Hajsoku
Bilo je to skromno, jednodnevno druženje s maškarama u Ludbregu. Izostala je dosad tradicionalna povorka maškara kroz grad na fašničku nedjelju. Prigodni program održan je samo na fašnički utorak, 16. veljače. Zašto je tako? Maškare iz 'Črnog mačka ludbreškog' na bini su ponovile da je Ludbreg lani dobio 'Jesenski karneval', novu manifestaciju koju su mnogi ocijenili odličnom zbog brojnih grupa maškara iz Udruge hrvatskih karnevalskih gradova koji su tada pohodili Ludbreg. Takav odaziv u Ludbreg sigurno se ne bi mogao dogoditi u veljači kada gradovi imaju svoje karnevale. Ludbreške maškare iz 'Črnog mačka' stoga su organizirano posjetile karnevale u desetak gradova i očekuju da će im oni uzvratiti posjet na ludbreškom jesenskom karnevalu. No, očito je da ima i problema 'novčane prirode' jer ipak je financijski popriličan izdatak kvalitetno i prema zamislima organizirati fašnik u veljači i karneval u listopadu. Iako je predsjednik 'Črnog mačka ludbreškog' Stanislav Žnidarić u
Za uzvrat su maškare dobile dobili ‘mini-ključ’ grada
Na trgu je bilo krafni
Strašni maškari iz Domašinca
Najmlađi maškar, dvogodišnji Andi iz Svetog Petra prošlom broju naših novina najavio baš takav, skromni fašnik, mnogo se građana ipak začudilo što je izostala 'norijada' gradskim ulicama na fašničku nedjelju, a doznajemo da je bilo dosta onih koji su potegnuli iz bliže i dalje okolice kako bi, 'kak i obično, pogledali maškare v Lud-
Mališani iz ‘Radosti’ -Spužva Bob i P bregu.' -Malo smo iznenađeni, pa stalno je pri vama na fašničku nedelju bilo puno maškara u povorci i tu na trgu. Šteta – potužilo se društvo iz Međimurja. Da se potpuno ne ugasi duga tradicija, prigodni program održan je na fašnički utorak. No, maškara je bilo vrlo malo. Doduše bili su
Tu su v Ludbregu
Fašn
Uz Izložbu mladih vina Ludbreškog i susjednih vinogorja
Vina postaju brand
Vino - mnogi ga zovu nektarom, lijekom. Ljubitelji dobre kapljice kažu da ono izaziva radost, vedrinu dobro raspoloženje. Po tome bismo mogli zaključiti da je u Ludbregu iz godine u godinu, a tako već 18 godina uz svako Vincekovo, sve vedrije i radosnije iako je poznata ludbreška izložba po prvi puta za javnost održana početkom veljače. Ludbreška izložba mladih vina i ovoga je puta okupila mnoštvo vinogradara i vinara, te
‘Opremanje’ za degustaciju
ljubitelja dobre kapljice, ali i običnih znatiželjnika. Velika sala hotela 'Crnković' bila premala za sve koji su htjeli kušati kvalitetnu kapljicu. Lica vinogradara sve zadovoljnija, sve više je 'zlatnih kapljica'. Ludbreška izložba odavno je prerasla okvire običnog društvenog događaja, godine i njen značaj zaista promoviraju Ludbreg. To nam je potvrdio i župan Predrag Štromar: -Naše vinogradarstvo je blago, a podrumarstvo čak ubrzano napreduje. Brži napredak i veću proizvodnju onemogućuje usitnjenost parcela pod nasadima vinove loze. Šteta jer s druge strane kvaliteta vina ovog kraja više nije upitna. Vinogradarske udruge naše županije odlično djeluju i njima pripada velika zasluga za napredak u podizanju kvalitete vina. Ludbreški 'Trsek' sigurno prednjači u tome brojnim članstvom i izložbom starom 18 godina. Nije nikakva tajna da su nekad ludbreška vina kvalitetom zaostajala za onima iz nekih drugih područja županije. Danas je Ludbreg kvalitetom vina dostigao druge sredine, pomalo već prednjači jer ludbreški
Otvaranje izložbe uz tradicionalnu zdravicu – župan Predrag Štromar, Branko Kežman, predsjednik Trseka i gradonačelnik Marijan Krobot vinogradari osvajaju zlata i na drugim izložbama u drugim sredinama. Osobno sam ugodno iznenađen rajnskim rizlingom u ovom kraju, nekada ga nije bilo toliko, a kvalitetom polako postaje brand – otkrio je župan.
Turističke mogućnosti Prije nekoliko dana u Ludbregu je održana prezentacija buduće
Ludbreške vinske ceste. Župan smatra da je to nova prilika za razvoj agro-turizma: -Već imamo dvije vinske ceste u županiji, a dvije su u pripremi. Kada sve četiri budu djelovale bit će to velika stvar za županiju. Sve četiri će ponudom kvalitetnih vina, gastronomskim specijalitetima i drugim pogodnostima privlačiti u naš kraj
sve više gostiju i turista. Vinske ceste sigurno će obogatiti turističkougostiteljsku ponudu Varaždinske županije. Imamo odlične uvjete za još bolji razvoj agroturizma, a svojim vinskim cestama, među kojima će biti i ludbreška, naša će županija biti još važnija turistička destinacija – smatra župan Štromar. Program ovogodišnje izložbe bio
9
26. veljače 2010.
Patrik zaista prekrasni mali maškari iz vrtića 'Radost' i 'Smjehuljica', a svojim dolaskom ugodno je iznenadila fašnička udruga iz međimurskog Domašinca. Poneki i u pravilu mali maškari mogli su se zapaziti među gledateljima. Maškare su pročitale i popularni 'Vrabec' s humorističnim štiklecima iz ludbreške svakodnevnice. Između
‘Smjehuljice’ – likovi iz bajki i crtića
ostalog, 'Vrabec' je podsjetio na lokalne izbore, pohvalio što Ludbreg ima komunalnog redara, predložio da 'gracki većniki' donesu odluku da svaki gradonačelnik zasadi jedno stablo, dotakli su se 'Trsekove' izložbe vina i 'gde budu v goricama
nik je optužen, proglašen krivim i osuđen
Smrtna kazna izvršena je spaljivanjem
Poklon za župana Štromara - vino iz ‘Trsekove’ vinoteke je uobičajen. Nakon višednevnog ocjenjivanja uslijedila je degustacija, pa vinski bal gdje su vinogradarima dodijeljena priznanja. Uglavnom puno druženja i puno zadovoljstva uspjehom izložbe i sve boljim vinima. Više stotina vinogradara pozorno je pratilo i stručno predavanje na temu njege mladih vina, znaju da je stalna edukacija nužna. Jer, stručnjaci kažu da to što je vino sada odlično ne znači da će biti i kasnije: -Najveći broj proizvođača uspio je napraviti dobro vino, ali još uvijek ima onih koji griješe. Proizvođače valja upozoriti na pravilno njegovanje vina idućih mjeseci i na konzultacije sa strukom kako bi vina bila što bolje sačuvana kroz cijelo razdo-
postavili sveca'. U sudski postupak u kojem je tužitelj optužio fašnika za sve naše nedaće, gluposti i ludosti u našoj državi, fiškal se bezuspješno trudio pobiti optužbe, da bi sudac na kraju prema paragrafima osudio fašnika na smrt spaljivanjem: -A njegov pepel ima da se ekološki zbrine i da se hiti v Bednju – odre-
blje. Sada mlada vina bit će onda još bolja, ali se može dogoditi da neka vina budu i lošije kvalitete nego su bila u razdoblju prilikom ocjenjivanja – poručio je Zdenko Ivanković, ing. Agronomskog fakulteta iz Zagreba.
Osigurati prodaju vina 'Trsek' je i ovoga puta puno toga uložio u organizaciju najstarije izložbe mladih vina u Hrvatskoj. Gradonačelnik Marijan Krobot također nije krio zadovoljstvo što ludbreška izložba ima važan društveni i gospodarski utjecaj, te značaj za Grad Ludbreg: -Ono što je napravio u proteklih 18 godina 'Trsek' važno je za našu
dio je sudac. Fašnik je još jednom u Ludbregu pogubljen. Tradicija je ostala iako će se mnogi sa sjetom prisjetiti dvodnevnih fašničkih ludorija i zbivanja, velike povorke na fašničku nedjelju. To je sada prošlost, bilo trajno ili privremeno. Zato s nestrpljenjem očekujemo 'jesenski karneval ovoga leta vu centru sveta.
Gledatelja na trgu ipak je bilo puno manje nego prije
zajednicu i stoga za svaku pohvalu. Sada možemo govoriti o odličnoj educiranost naših vinogradara, kvalitetnim vinima, a treba reći da je u posljednje vrijeme podignuto i dosta novih nasada. Osnovni problem ostaje - kako plasirati vina na tržište. Bez obzira na kvalitetu proizvodnja je premala da svaki pojedinačno traži mjesto na tržištu. Vinogradari se moraju organizirati kroz zadrugu ili drugi interesni oblik i tako će sortna vina lakše plasirali na tržište. Nužno je organiziranjem i povezivanjem manjih proizvođača preduhitriti ulazak u Europsku uniju, treba ući spreman za nove uvjete i tržišta. Isti problem imaju i naši drugi manji poljoprivredni proizvođači, ratari, cvjećari i drugi – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot, po struci agronom. Izložba je završena, ostat će samo rasprave o ocjenama o kvaliteti vina. I tako do idućeg Vincekova. Doduše, polako se treba pripremati jer bliže se obljetnice izložbe koje valja primjereno obilježiti. Ona je postala nezaobilazna zimska manifestacija grada koja okuplja velik broj ljudi. Pa i sam izraz vino, prema sanskrtskom jeziku 'vena', znači prijateljski. Kažu da dobro vino izaziva radost, dobro raspoloženje. Da povezuje ljude, pa čak i zadrto posvađane političare. A vinogradari će reći – vino je nektar i lijek.
Vinogradari su do posljednjeg mjesta ispunili salu hotela ‘Crnković’
Pozorno se pratilo predavanje o njezi mladih vina
10
S A S V I H ST R A N A
26. veljače 2010.
Gašenje analognog televizijskog signala 3. ožujka
Izbjegnite televizijski mrak
U Sačerovom vinogradu je oko 3.300 trsova
Ratko Sačer, vinogradar i ugostitelj
Stalno usavršavanje
Ova zima dugo nije dozvolila vinogradarima da počnu s radovima u vinogradima u siječnju kao što je običaj. Dolaskom toplijih dana mnogi od njih će put vinogorja. Jedan od zaljubljenika u vinogradarstvo je Ratko Sačer. Kao i drugi, trudi se sustavno educirati i usavršavati da bi poboljšao kvalitetu vina, a smanjio je uporabu kemijskih sredstava. U tome je sam dao svoj doprinos. Naime, prije četiri godine u njegovom vinogradu održana je pokusna zaštita od korova prema programima koje su napravili stručnjaci iz 'Herbosa' iz Siska. Sačer je studiozno bilježio sva zapažanja o 'događajima' u nasadu i na temelju praktičnih saznanja smanjio je broj prskanja i u manjim koncentracijama. Tako je 'popravio' planove i programe 'Herbosa' koji su sada otisnuti u 'Priručniku za zaštitu vinograda od bolesti'. Svoja iskustva predstavio je drugim vinogradarima na prezentacijama u Ludbregu i Sigecu. Vinogradari danas uglavnom sve znaju o osnovnim bolestima loze, ali s botritisom još imaju problema, smatra Sačer. -Prema vlastitom iskustvu zaštitu protiv botritisa obavljam već nakon cvatnje, a ne u vrijeme šare bobica što se dosad najčešće radilo. Lozi treba dati optimalnu količinu dušika i time se izbjegava nastajanje grinja, a one u rano proljeće mogu bitno usporiti rast i razvoj loze - kaže Ratko Sačer. Zastupa mišljenje da je gnojidba organskim gnojivima nezamjenjiva jer se njima vinograd ne može predozirati kao kemijskim gnojivima. Mehaničku obradu tla obavlja kasno ujesen, na proljeće i sredinom svibnja kada svježe obrađeno tlo prska herbicidom 'Terazin'. Na taj način, kaže, izbjegava dvostruko prskanje korova herbicidima tijekom ljeta. -Mineralno gnojivo 7-20-30 prakticiram u jesen da izbjegnem nastajanje fitoplazme koja biljku dugo zadržava zelenom, jednogodišnji izbojci do zime ne stignu odr-
venjeti, a grožđe dugo ostane nezrelo – iznosi Sačer svoja iskustva. Ljubav prema vinogradu prenijeli su mu stariji članovi obitelji jer je kao dječak odlazio sam s djedovima i ocem u vinograd, stjecao iskustva. -S vremenom je vinograd prerastao u ljubav i naviku tako da mogu reći da sam u vinogradu gotovo svaki dan. Ponosan sam i zadovoljan kada je loza zdrava, a vinograd lijepo izgleda ugodan. Radovi u vinogradu nisu problem, boravak u prirodi znači mi
Suradnjom s ‘Herbosom’ i iskustvom do boljeg vina razonodu i užitak – Ratko Sačer. Njegov nasad ima oko 3.300 trsova sorti chardonnay, sauvignon i graševina. Prakticira kasnu berbu, pa moram sačuvati grožđe od čvoraka. Sa svojim miješanim vinima gotovo je redovito na našoj izložbi iako je ove godine spletom okolnosti izostao. -Postižem vrlo dobre rezultate, ali najsretniji sam i najveća mi je nagrada kada su gosti kafića 'Park', kojeg sam vlasnik, zadovoljni vinom i kažu mi: 'Imaš najbolje gemište gradu' - priznaje Sačer. Prijatelji ga znaju po rečenici: 'Idemo v gorice na petnajst minut!' i svi se odazovu iako znaju da se 15-ak minuta u društvu uz dobru kapljicu uvijek otegne na nekoliko sati. Dražen Vađunec
Poznato je da na našem području u srijedu 3. ožujka prestaje emitiranje analognog televizijskog signala. Nakon više od 50 godina prelazi se na digitalno emitiranje. Pokrivenost digitalnim signalom u Hrvatskoj je 90,8 posto što znači da digitalni signal već postoji. Proteklih tjedana građani su požurili u trgovine u kupovinu. Za prijem digitalnog signala potrebni su DVB-T prijemnici, trebalo je nabaviti takav prijemnik s pripadajućim antenama. Oni dubljeg džepa lakše su mogli riješiti slučaj kupnjom televizora s već ugrađenim digitalnim prijemnikom. -Pošiljke koje su stigle u Hrvatsku su razgrabljene, pa su sada naručene dodatne količine, pa očekujemo da bi cijene digitalnim prijemnicima mogle porasti - prognozira Mario Tepeš, informatičar u tvrtki 'Magić Co' iz Ludbrega. Građani su mogli iskoristiti kupon, poklon države svim pretplatnicima od 75 ili 100 kuna kao pomoć za nabavu opreme. Prema službenim podacima temeljem iskorištenih kupona, znatan broj kućanstava još prima digitalni signal putem zemaljskog prijemnika. No, neki su kupone zagubili ili bacili, a trgovci u ludbreškim trgovinama procjenjuju da su službeni podaci nedovoljno ažurni. Jer ima ljudi koji još ne koriste digitalni signal sve dok postoji analogni. Uostalom, lokalne TV-postaje Varaždinska i Čakovečka televizija, po svemu sudeći, i dalje će emitirati analogni signal jer im još nisu dodijeljene digitalne frekvencije. Zato uz prijemnik sa SCART kabelom morate kupiti i dodatni RF kabel kojim analogni signal dovodite do svog televizora.
Dvojbena reklama
Mario Tepeš iz ‘Magić Co’
Od 250 do 750 kuna Posljednjih mjesec dana ponuda DVB-T prijemnika se intenzivirala. Prema podacima iz ludbreških trgovina na 15 prodanih prijemnika dolazi tek 1 LCD televizor s ugrađenim digitalnim prijemnikom. Cijene prijemnika za prijem digitalnog signala kreću se od 250 do 750 kuna, a možete ih nabaviti u slijedećim ludbreškim trgovinama: ‘Magić Co’, Koprivnička 17, ‘Frigo’, Rudolfa Fizira 6, ‘Izi Prom’, Miroslava Krleže 8 i ‘Elektrotehnika Ružić’, Matije Gupca 1, te kod privatnih montera antenskih sustava. U trima trgovinama možete izabrati između tri do četiri modela dok u ‘Frigu’ ima čak 10 vrsta različitih DVB-T prijemnika.
Josip Međimorec, voditelj trgovine ‘Frigo’
Tri mogućnosti Građani imaju tri mogućnosti. Prva – najbolja mogućnost, ali i najskuplja je kupiti LCD televizor s već ugrađenim digitalnim prijamnikom jer se na taj način rješavate mreže kabela i osiguravate kvalitetnu sliku kakvu ne možete dobiti na starom televizoru. Ako novac nije veći problem, naša preporuka je da kupite LCD televizor pune HDTV rezolucije 1920 x 1080, s MPEG-4 dekoderom veličine ekrana 82 cm. Cijena je oko
3.500 kuna. Druga mogućnost - kupnja samo DVB-T prijemnika s MPEG-4 dekoderom koji stoji oko 600 kuna. Taj prijemnik omogućava gledanje i svih slovenskih programa Treća mogućnost - najjeftinija, ali i najlošija opcija je kupnja digitalnog prijemnika s MPEG-2 dekoderom digitalnog signala, cijena je od 200 kuna na više. A njime možete gledati samo hrvatske i austrijske kanale.
Dio građana još nije podesio antene, pa se slika putem DVB-T prijemnika 'smrzava' zbog nedovoljne jačine signala. Mnogi će zato još jednom posegnuti u džep kako bi dogradili antenske sustave ili kupili digitalne antene. -Reklama 'Siđite s krovova' dosta je zavarala ljude jer su maknuli antene koje su nagrđivale krovove vjerujući da je za prijem digitalnog signala dovoljna samo sobna antena. I sad se moraju opet penjati na krov – kazao nam je Josip Međimorec, voditelj trgovine Frigo. Dobra vijest je pojava digitalnih antena koje pojačavaju signal, a postavljaju se na zapadnu stranu kuća i izgledaju kao vanjske svjetiljke. Cijene im se kreću od 100 kuna. No, ako že-
lite takvom antenom 'uhvatiti' signal morate kupiti najkvalitetniju koja je i znatno skuplja. Sobnom antenom teško da ćete imati kvalitetnu sliku jer je digitalni signal na našem području nedovoljno jak, a signalu smetaju prepreke kao što su zidovi, namještaj.
Katica Turek je na vrijeme kupila svoj digitalni prijemnik
Marijan Šartaj, prodavač u trgovini ‘Elektrotehnika Ružić’
Do potpunog gašenja analognog TV signala na našem području preostalo je svega pet dana. Ako ste među onima koji su čekali do zadnjeg trenutka, požurite po digitalni prijemnik. Da bi izbjegli 'televizijski mrak'. Pripremio: Dražen Vađunec
TU OKO NAS
26. veljače 2010.
11
Uz Dan žena - Ivana Sinković, prometnica željezničkog prometa
Ivana otprema vlakove
Tehničar za željeznički promet zanimanje je obično rezervirano za muškarce. No, i u ovom poslu žene pokazuju ravnopravnost. U Varaždinskoj županiji, istina, rade samo tri prometnice željezničkog prometa, a najmlađa od njih je šarmantna Ivana Sinković. Ivanu smo posjetili na radnom mjestu u prometnom uredu željezničke postaje Ludbreg. –Već tri godine s velikim zadovoljstvom radim ovaj odgovorni posao. Imam pomoć i podršku starijih muških kolega. Zadovoljna sam primanjima, plaća je redovita, a i Ludbreg mi se sviđa. Najteže mi je kada radim u jutarnjoj smjeni jer tada moram ustati u 3,30 sati - kaže Ivana. Razgovor s Ivanom prekinuo je
'kontakt telefon' sa susjednim kolodvorima u Jalžabetu i Rasinji. Svi razgovori s ovog indukcijskog telefona kojem treba zavrtjeti ručkicu pri pozivanju, se snimaju. -Sigurnost putnika je gotovo stopostotna. Problemi su neodgovorni pojedinci koji prerano skaču s vlaka ili žele uskočiti u vlak koji se još nije zaustavio. Radi sigurnosti sigurnosne rampe polubranici na
prijelazu
ceste
Ivana kaže da ima potporu starijih muških kolega – na ispraćaju vlaka s Josipom Vađuncem
Druženje uz Dan žena Već punih deset godina u Ludbregu se priređuje zabava u povodu Međunarodnog dana žena. Tu lijepu tradiciju čuva Forum žena ludbreške organizacije SDP-a. Ali, da ne bi bilo zabune, ne radi se o stranačkom događaju već o susretu žena koje se žele družiti na dan kada se obilježava njihov praznik bez obzira jesu li politički opredijeljene i aktivne ili ih politika uopće ne zanima. Ove će godine 6. ožujka biti organizirana deseta jubilarna zabava žena u hotelu 'Crnković', a priprema se vrlo zanimljiv program druženja. Uz prigodna iznenađenja, nagradne igre i tombolu, održat će se modna
revija frizura i šminke salona 'BTS' iz Ludbrega. Djevojke će nositi i kolekciju odjeće za predstojeću sezonu proljećeljeto modnog butika 'Hellino', kao i torbe kožne galanterije tvrtke 'San Peter' iz Svetog Petra. U kotizaciju koja iznosi 60 kuna uključena je večera i prigodni poklon. Za zabavu se mogu prijaviti i pratitelji ljepšeg spola. Goste će zabavljati grupa 'Mediteran'. Prijaviti se možete na 810–927 i mobitel 098 968 1105. Zanimljiv program sa zabavom uz Dana žena, održat će se 6. ožujka s početkom u 19 sati.(mh)
preko pruge spuštaju se nešto ranije prije približavanja vlaka samoj stanici dok se rampe nakon prolaska vlaka dižu automatski kada vlak aktivira odnosno nagazi na 'papuču' kraj šine. Vlakovi ponekad dosta kasne ponajviše zbog starosti i kvarova na lokomotivama. Mi u prometnom uredu jedino možemo pozvati zamjensko vučno vozilo. Takvo odvlačenje pogonskog stroja u radionu ne može se realizirati za par minuta, a ljudi za takva kašnjenja često nemaju razumijevanja - pojašnjava nam Ivana.
Popodnevna smjena I dok smo mi razgovarali u toplom prometnom uredu nedavno obnovljene kolodvorske zgrade, Ivana se spremala da vani na hladnoći isprati još jedan putnički vlak. -Više volim raditi popodne od 14 do 23 sata jer tada po voznom redu ima više vlakova, pa mi i vrijeme brže prođe. Nešto je teže raditi vikendom jer tada srednjoškolci koji se vraćaju s noćnih provoda iz Varaždina znaju raditi nerede pa je ponekad potrebno zvati i policiju. Neki su nestrpljivi ako kod kupnje karata nisu odmah usluženi jer ne znaju da prometnik istovremeno ima posla oko blok uređaja za regulaciju prometa putem kojeg se pale svjetlosni signali prilikom približavanja vlaka postaji - kaže Ivana. Dnevno kroz ludbreški kolod-
Za upravljačkim- blok-uređajem vor prođe 20 putničkih vlakova i dva teretna vlaka. Upravo je jedan od njih protutnjao bez zaustavljanja kroz kolodvor. Za sobom je valjao snježnu prašinu koja nije spriječila
da vidimo prometnu palicu naše Ivane. Ovog puta nije davala znak strojovođi za polazak, već je mahnula nama, za pozdrav na odlasku. Dražen Vađunec
Najviše putnika nedjeljom Na kolodvoru Ludbreg radi 11 djelatnika, petero prometnika, tri skretničara, blagajnica u jutarnjoj smjeni i čistačica. Šef kolodvora Josip Ledinko koordinira radom ludbreškog i dvaju susjednih kolodvora. Njegov zamjenik prometnik Zvonko Havaić kazao nam je da se broj putnika nije bitno smanjio u odnosu na ranije godine. Najviše mjesečnih karata prodaje se sred-
njoškolcima, a 30-ak karata svaki mjesec kupuju zaposleni u varaždinskim i koprivničkim tvrtkama. U nedjelju poslije podne čak znade biti gužve jer studenti odlaze vlakom u Zagreb. No, zabilježen je izuzetno velik pad u prijevozu roba. Vlakovima se u Ludbreg najviše dovoze trupci za pilane u okolici i papir za ‘Grafičar’, a ujesen se transportira šećerna repa za Viroviticu.
Suvenir 'Ludbreški ručnik' 'Žene iz centa svijeta' svojim će djelovanjem dati konkretni doprinos 600. obljetnici štovanja krvi Isusove u ludbreškom prošteništu koja se slavi 2011. godine. Vrijedne ruke članica Udruge počele su, naime, radom na još jednom ludbreškom suveniru. 'Ludbreški ručnik' bit će prvi u nizu suvenira koje članice namjeravaju osmisliti i izraditi u povodu obljetnice. -'Ludbreški ručnik' bit će izrađen od domaćeg platna od lana i konoplje. Platna smo uglavnom prikupljale po selima ludbreškog kraja i u potpunosti je izvorno. Prikupljamo ga i otkupljujemo u metraži, uzimamo stare plahte, jastuke i drugo. Vezu se motivi povezani sa 600. obljetnicom štovanja
Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu i kršćanskim motivima – pojasnila je Franciska Schubert, predsjednica 'Žena iz centra svijeta'. Promocija 'Ludbreškog ručnika' planira se vrlo brzo, već u povodu proslave 19. ožujka Dana grada Ludbrega. Rad na 'Ludbreškom ručniku' i novim suvenirima u povodu 600. obljetnice čuda krvi Kristove tek su neki od planova i smjernica budućeg djelovanja usvojenih na nedavnoj skupštini. -Nastavit ćemo sa skupljanjem i otkupom starog platna i vezova odnosno 'mustra'. Nastavit ćemo s održavanje radionice 'Mala škola vezenja'. Tijekom ove godine pripremit ćemo čak četiri izložbe. Radit ćemo i na
Franciska Schubert s ‘Ludbreškim ručnikom’ nekoliko projekata i natječaja koje će raspisivati naša županije, ministarstva, s projektima se namjeravamo javiti na natječaje za fondove Europske unije – naglasila je Franciska Schubert. Udruga će i dalje aktivno raditi na svim oblicima suradnje s udrugama i gradskim
strukturama. Među važnijim zadacima su aktivnosti na povećanju članstva u Fondu za pomoć teško oboljelima koji djeluje u sklopu 'Žena iz centra svijeta. Udruga će o svemu izvijestiti putem nove i modernije web-stranice koja je u izradi. Ana Havaić
12
TU OKO NAS
Saša Radaković, ludbreški filatelist Kao dječaka, Sašu Radakovića iz Ludbrega privuklo je šarenilo maraka na pismima koja su stizala poštom ludbreškom filatelistu. Nabavio je album, polako je počeo skupljati i spremati ih u albume. Tako je tada kao vrlo mlad postao filatelistom. Međutim, nakon nekog vremena
Marke u 30 albuma
26. veljače 2010.
Svaka marka ima svoju priču splasnula je strast za ovim lijepim hobijem, prestao je sakupljati marke. Godine su prolazile, na albumu se nakupljala prašina. -A onda sam jedne večeri početkom 90-ih gledao njemački film o kolekcionaru maraka. Tada se rodila želja da se ponovo vratim markama i aktivirao sam svoj hobi iz djetinjstva. Uključio sam se u Varaždinski klub kolekcionara. Od tada sakupljam i slažem marke u svoju zbirku, pretežno su to markice s našeg prostora – ispričao nam je Saša Radaković. U zbirci ima sve domaće poštanske marke od osamostaljenja Hrvatske. No, mogu se naći i one iz doba Austro-ugarske, Kraljevine SHS, NDH, FNR Jugoslavije, SFRJ Jugoslavije i druge. Ovo je glavni smjer Radakovićeve kolekcije, a tu se mogu naći i druge teme i motivi sa poštanskih maraka. -Poštanske marke imaju kulturološko značenje. Kroz njih se čuva tradicija, obilježavaju obljetnice,
ljudi, povijesni događaji i aktualne stvari. Uz svaku novu izdanu marku, izdaje se i popratni letak s tekstom o sadržaju slike. To su pisani tekstovi stručnjaka. Ja sam se opredijelio za marke izdane u državama koje su bile formirane na ovom području. Nabavljam ih preko našeg kluba, razmjenom, kupovinom. Nadalje, imam sve marke u samostalnoj Hrvatskoj jer od Hrvatske pošte primam sve marke koje izdaje – ističe Radaković. Njegova zbirka danas je impozantna. Njegove marke uredno 'stanuju' u 30 albuma. -Marka mora biti čista i uredna. Može biti s pečatom i bez pečata. One su različito kategorizirane. A filatelija nisu samo markice već i dopisnice, prigodne omotnice i drugi popratni materijali – objašnjava Radaković. Dio kolekcije moći će se razgledati u ludbreškoj pošti tijekom ožujka. Predstavit će se s dvije teme. Dugo-
Šaša priprema izložbu u ožujku u Poštanskom uredu Ludbreg godišnji je odbojkaš, pa je izložba na temu odbojke, njegove sportske ljubavi, sasvim razumljiva. Pored toga, on je u Hrvatskom filatelističkom savezu registriran kao sakupljač ma-
raka na temu odbojke što znači da samo on može postaviti izložbu maraka s temom odbojke. Na ludbreškoj izložbi izložit će i marke na temu glazbenih instrumenata. (ah)
Na sanjkama kod Bednje
Početak spusta na svim priručnim rekvizitima
Ludbreški izviđači pokazali su kako djeci ne treba ništa posebno za sanjkanje, snijeg uvijek znaju dobro iskoristiti. Uredili su sanjkašku stazu gotovo u središtu grada. Nasip uz most u Fizirovoj ulici izviđačima je poslužio kao idealna padina za spuštanje po snijegu. Na zajedničkom sanjkanju okupilo se 20-ak izviđača, najprije su utabali snijeg i uredili stazu za jurnjavu nizbrdo na sve moguće načine. Letjeli su plastični tanjuri, sanjke, ali i brod. Crveni obraz i radosni usklici jasno su dali do znanja da su se ludbreški izviđači odlično zabavljali na sanjkanju uz Bednju.(mh)
Uživanje na stazi kod mosta
Jaglac – vjesnik proljeća
Cvijeće je sigurno jedan od naj- Porodicu jaglaca čine stotine vrsta, a ljepših oblika komunikacije. Tople 'Primula vulgaris' je jedna od najpoboje cvjetova različitih vrsta, obrado- znatijih. Primula potječe od latinske vale su mnoga srca za Valentinovo, a riječi što znači prvi, kao jedan od cvijeće će i ovog 8. ožujka biti jedan prvih vjesnika proljeća. Kod odabira od najčešćih poklona ženama u po- jaglaca teško ćete se odlučiti jer su vodu njihovog praznika. Svaka vrsta stvorene mnoge sorte. cvijeća nosi i određenu poruku, kao Jaglaci su pravi cvjetni jastuci, i boja cvijeta koji se poklanja. Tako je doista i prvi vjesnici proljeća. Osim već uobičajeno da crvena boja ozna- pristupačne cijene, ljudi ga rado čava ljubav, bijela – poštovanje, kupuju i zbog bogate paležuta – ljubomoru, plava te boja kojom unose – vjernost, ružičasta i posebnu toplinu. označava nježne Jaglac je nakon osjećaje… cvatnje dobro zasaditi u U mnogim vrtu, jer ona je plastenicima naizvorno vrtna šeg kraja upravo biljka. Jaglaci cvatu jaglaci i pripadaju vestvaraju posebnu likoj porodici čaroliju koju možeunutar koje se te doživjeti posjetite Jaglac u snijegu najčešće uzgajaju li neki od plastenika. lončani jaglaci krupnog Nekoliko raznobojnih cvjecvijeta. Proizvodnja jaglaca potova unijeti će dah proljeća u vaš dom. U plasteniku obitelji Herega u činje sredinom kolovoza u plitice, a Ludbregu upravo su ovakve idilične u listopadu se presađuju u veće lonslike prvih vjesnika proljeća. Valja čiće u kojima ostaju do prodaje. Iako pak znati kako postupati s jaglacem je malen cvijet, jaglac je dostupan u širokom spektru toplih boja, a može koji ste dobili na dar ili ste ga kupili. Jaglac nije prava sobna biljka što samo pridonijeti vedrom raspoložeznači da nije sposoban dugo živjeti nju. Biljka je to koja ne traži visoke u uobičajeno grijanim prostorijama temperature i s obzirom na svoju venaših stanova u zimskim mjesecima. ličinu zahvalno može krasiti domoAko odlučite ukrasiti svoj stan prvim ve tako i poslovne prostorije. Jaglac, tako lijepi cvijet – tko vjesnicima proljeća osigurajte za njih hladniju prostoriju s temperaturom ga ne bi poželio? Njegova prodaja od 10–15 celzija. Što je hladnije mje- upravo je počela. Željka Namesnik sto, to ih treba i štedljivije zalijevati.
Gajeva - Mirza s bijelo-crvenim snjegovićem
Koprivnička - snjegović-vatrogasac i njegovi autori
Zima prije odlaska
Nekako se činilo da je ova zima bila neuobičajeno duga. 'Dosta mi je i zime i snijega, nikad zimi kraja' ili 'Tak je trebalo biti za Božić' – čulo se gotovo na svakom koraku. Kod većine ljudi stvorio se dojam ekstremne zime, ali meteorolozi tvrde da je to samo prividno i da griješimo, da smo zapravo nakon učestalih toplijih zima u prošlom desetljeću pomalo zaboravili na prave zimske uvjete kakvi u prošlom stoljeću, primjerice, nisu bili nikakva rijetkost. Zato ne treba čuditi što je tek sredinom veljače u Ludbregu pao najobilniji snijeg ove zime. Iz mnogih dvorišta provirili su novi bijeli snjegovići i snješkice, ali i prave građevine. Uspjeli smo zabilježiti pravu malu snježnu izložbu. Pred kućom u Gajevoj osvanuo je snjegović kojeg su izgradile vrijedne ruke Mirze
Frankopanska – ljepotan u bijelo-žutoj kombinaciji Suljića uz pomoć tate. Mirza ima 12 godina i polazi u šesti razred. -Ne sjećam se da je zapalo toliko
snijega koliko ove zime, ali baš mi je drago što ga je bilo puno. Uz malo truda mogli smo barem napraviti velikog snjegovića. Radili smo ga više od sat vremena i dobro se zabavljali – ispričao je Mirza. U prošlom broju mogli ste vidjeti kako izgleda izviđački snjegović. A sada je pred nama snjegović-vatrogasac. Dakako, opremljen je vatrogasnim artiklima od glave do pete. -Napravili su ga članovi mladeži našeg DVD-a i njihovi mentori – doznali smo u DVD-u Ludbreg čiji su nam članovi poslali fotografije bijelog vatrogasca. Zimske radosti u veljači ipak nisu dugo potrajale, na dječju žalost. U drugoj znatno toplijoj polovici veljače snježni uraci djece i odraslih brzo su nestajali. No, čest i na kraju obilan snijeg djeci je priuštio dosad najljepšu zimu.
26. veljače 2010.
K U LT U R A
Stjepan Novačić, više od pola stoljeća uz glazbu
KUD 'Anka Ošpuh' – '…za tetu Miru'
Mužikaš u mirovini
Posjet Stjepanu Novačiću u Kučanu Ludbreškom na razgovor o glazbi podsjetnik je na bogatu povijest limene, puhačke ili malo starijim izrazom pleh-glazbe ludbreškog kraja. Naš sugovornik u tome je pravi izbor. Od njegovih 73 godine čak 53 pripadaju aktivnom glazbenom životu. Prava je legenda 'pleh-glazbe' ludbreškog kraja, puhačkih instrumenata. Svirao je instrumente tenor, trubu i trombon. A bio je i jedan od pratećih vokala u brojnim sastavima. Najdraža mu je talijanska kancona 'O sole mio'. -Počel sam svirati s 15 godina, već sa 16 sviral sam prve svatove Stjepanu Henecu. Počel sam sa Sigečanima. Vježbali smo u nekadašnjoj šegrtskoj školi u Ludbregu pod vodstvom učitelja Đure Lončarića iz Hrženice. Poslije sam sviral u limenim glazbama Karlovec, pa u Hrastovskom - prisjeća se Stjepan dana svoje mladosti. Zatim je glazbu morao zamijeniti trogodišnjim služenjem vojnog roka u Makedoniji. Po povratku opet u glazbu. Svirao je trombon u džez-sastavu iz Kučana, a zatim prelazi na trubu i svira s dečkima iz Rasinje.
Džezeri -Svirali smo svatove, seoske zabave, vatrogasne proslave, bankete po lokalima, pa i sprovode. Svatovi su bili na tri dana. Službeno dva, ali trećeg dana smo svirali za svoju dušu u krčmi gdje se isto dalo nekaj zaraditi. Na svatovima je bilo puno veselije nego danas jer je bilo raznih obreda, igre i zbijale su se šale da bi se muži-
unuka Juricu Happa koji u orkestru svira bariton. Sposoban je, ali da bi postal pravi mužikaš mora se fokusirati na jedan instrument i još puno vježbati - savjetuje djed Stjepan. Već je 11 godina u poljoprivrednoj mirovini. Traktorom obrađuje oko 5 rali zemlje, a u slobodno vrijeme uživa u vinogradu na Budinu iznad Kučana. Supruga Ljubica svoju je mirovinu zaradila kao kuharica u OŠ Ludbreg,
Unuk nastavlja Drava nekad nije bila premoštena, pa su mužikaši na svirku do Međimurja trebali u čamce, osim instrumenata, ugurati i bicikle i za tjedan dana se vratiti kući jer su u jednom tjednu svirali dvoje svatove. Često su se smočili, pa je to možda jedan od razloga zašto danas Stjepana bole zglobovi. Jer da nije tako, sigurno bi i dan danas svirao u Puhačkom orkestru Ludbrega u kojem je zbog zglobova prije pet godina završio bogatu glazbenu karijeru. -Sretan sam jer imam nasljednika,
Stjepan i Ljubica često listaju po uspomenama
S bukovečkim sastavom- s lijeva: Franjo Štefanec, Franjo Tkalčić, Rudo Friščić, Stjepan Novačić, Drago Markulinčić i Franjo Petrin
Gradska knjižnica 'Mladen Kerstner' Ludbreg
Tin čak triput pročita iste knjige
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
Ljubav se prenosi generacijama
Stjepan je radostan što je unuk Jurica njegov glazbeni nasljednik kaši mogli odmoriti. Kapetan je moral 'osjetiti' kada su glazbenici umorni jer onda se sviralo i pjevalo bez razglasa – prisjeća se naš sugovornik. Kasnih 60-ih pridružio se džezsastavu iz Malog Bukovca. Kaže da su u to vrijeme džez-sastavi bili vrlo popularni, a bukovečki je bio među najpopularnijima. U tom sastavu još su svirali: saksofon Franjo Štefanec, bubnjevi Franjo Tkalčić, harmonika Rudo Friščić, električna gitara Dragec Markulinčić, i truba Franjo Petrin.
13
kaže da je njezin Stjepan popustljiv kao osoba, ne voli se svađati i da se jako voli šaliti. I u 73 godini zadržao je vedrinu duha: Tako naš sugovornik za sebe kaže da je 'ministar poljoprivrede', ne voli nositi štap jer koja će se onda za njim okrenuti! -Sve su žene lijepe, samo je problem u tome što među njima ima i onih koji su još i ljepše. Za žene mužikaša kaže se da su ljeti bile željne novaca, a zimi željne muževa – nasmijao se Stjepan na kraju. Razgovor i razgledavanje albuma probudio je sjećanja na prohujalu mladost. Stjepan je zasigurno još dugo sa suprugom nastavio pregledavati stare fotografije. Dražen Vađunec
KUD 'Anka Ošpuh' održao je cjelovečernji memorijalni koncert '….. za tetu Miru'. Već su se petu godinu zaredom uoči Valentinova prisjetili Mirjane Bošnjak–Krobot, jedne od osnivačica društva, voditeljice sekcija i dugogodišnje predsjednice. Ona je svoju ljubav prema kulturnom amaterizmu prenosila na mlade, ali i na starije. Sve ih je poticala, kažu, da se priključe društvu i da njeguju stare običaje, izvornu narodnu pjesmu i ples. Njezinu kćerku Mašu Horvat, također dugogodišnju u članicu KUD-a zamolili smo da nam prenese nekoliko sjećanja. -Počela je voditi dramsku grupu u starom 'Razvitku'. Međutim, nije bilo dovoljno mjesta za probe jer KUD nekad nije imao svoje prostorije, pa su članovi dramske skupine znali dolaziti k nama doma. Tako je cijela moja obitelj bila od početka uključena u razvoj društva – rekla je Maša Horvat. Probe u kući koje je mama organizirala, kćerku su zarazile' pjesmom i plesom, društvom. I krenula je njezinim stopama. -Folklor sam počela plesati iz znatiželje s 13 godina, želje za druženjem, putovanjima. Kako smo odrastali, članovi su počeli voditi svoje grupe, našli smo partnere u društvu, tako da ima dosta bračnih parova koji su aktivni, čak su i naša djeca aktivna. Danas u KUD-u najmlađi član ima tri, a najstariji 73 godine – ispričala je Maša Horvat. Brojni izazovi s kojima se susreće svako amatersko društvo, za Mirja-
Maša (desno) s prijateljima Suzanom Herceg i Milivojem Dretarom nu Bošnjak bile su male prepreke na putu do uspjeha. Odgajala je generacije da zavole ples i pjesmu tako da su nekadašnji plesači članovi vokalne skupine i današnji voditelji sekcija u društvu. Veliki folklor vode Irena Frančić i Maša Horvat, ritmiku Ana Katalenić i Ivana Kovačić, a tamburaše Vladimir Katalenić. -Dan koji smo odabrali za memorijalni koncert uz Valentinovo, podsjetnik je da smo i mi u društvu zbog međusobne ljubavi i prijateljstva koje se prenosi generacijama. Plešu djeca naših članova, bračni parovi. Imamo čak i djeda Marijana Happa koji svira, a njegovi unuci plešu – rekla je Maša. Bivši, a i mnogi sadašnji članovi KUD-a uvijek će se sjećati tete Mire jer im je darovala nešto neprocjenjivo – ljubav i svoj rad kroz koji je drugima usadila ljubav prema folkloru, narodnoj baštini i važnosti druženja. Marina Hižak
Maša pjeva u vokalnoj skupini ‘Pajdašice’ u sastavu KUD-a
Petra i Tin najčitatelji
U Gradskoj knjižnici i čitaonici 'Mladen Kerstner' u Ludbregu doznali smo o najčitanijim knjigama u prošloj godini. Na dječjem odjelu najposuđivanije knjige su 'Grad svjetla', 'Alkemičar', 'Deklaracija', 'Trinaest malih omotnica'. Na odjelu za odrasle najtraženije su knjige 'Tkanje života', 'Vatra', 'Izgubljeni simbol', 'Sumrak' i 'Digitalna tvrđava'. 'Najčitači' su Petra Struški i Tin Pavičić, oboje iz Ludbrega. Petra ima 11 godina, svaki tjedan obvezno navrati u knjižnicu. -Najradije čitam dječje romane, najdraži su mi 'Duh u močvari', 'Mr-
vice iz dnevnog boravka', 'Eko, eko'. Član sam knjižnice od vrtićkih dana, pročitala sam puno knjiga i radujem se svakoj novoj. Sve su mi zanimljive i svaku knjigu koju otvorim pročitam do kraja – rekla je Petra. Roman 'Sve zbog Winn-Dixieja' ostao joj je u posebnom sjećanju. -Knjiga ima 150 strana, a pročitala sam je za tri sata. Dojmila me se priča o djevojčici i psu koji joj je promijenio život – rekla je Petra. Tin ima sedamnaest godina i od najmlađih dana dolazi u knjižnicu. Svakog tjedna navrati barem tri puta.
-Najviše me zanima znanstvena fantastika, magija, vestern- romani. Lektira mi je malo zamorna, ali je ipak pročitam. Volim knjige po vlastitom odabiru – ispričao je Tin. Najdraže su mu 'Eragon', 'Gospodar prstenova', 'Mitologija o tamnom vilenjaku', 'Harry Potter'. -Nakon određenog vremena iznova se vraćam pročitanim knjigama, pročitam ih barem tri puta. Imam i zbirku knjiga kod kuće. Ponekad čitam i u vlaku kad putujem iz škole, navečer i tijekom dana – otkrio je Tin.
Petra najradije čita dječje romane Najčitatelji su nagrađeni besplatnom članarinom za ovu godinu. Marina Hižak
28. veljače Što je novo s Morganima?
7. ožujka Kutija
14. ožujka Ozbiljan čovjek
21. ožujka Slagalica strave 6
28. ožujka Narednik James
(USA komedija)
(USA – zf )
(USA/ GB - crna komedija, drama)
(USA, horor)
(USA, ratni)
Uloge: J. Renner, A. Mackie, R. Fiennes
Uloge: M. Stuhlbarg, R. Kind, F. Melamed
Uloge: S. Smith, T. Bell, C. Mandylor
Uloge: C. Diaz, J. Marsden, F. Langella
Uloge: Hugh Grant, Sarah Jessica Parker
14
SP O R T
26. veljače 2010.
S Međunarodnog turnira u rukometu za dječake 'Centrum mundi'
'Mali Karabatić', 'Drž obrambo' i – opće zadov
Česta slika ove zime – umjesto treninga na stadionu, trčanje prema Kučanu i dalje do vinograda, pa natrag
Duga zima poremetila pripreme Podravine
U nedjelju u Selniku Podravina-Imbriovec
Nogometaši ludbreške Podravine ulaze u završnu fazu priprema pred početak nove sezone. Prvotimci su u punom pogonu punih mjesec dana. Duga zima i previsok snijeg u većem dijelu veljače dosta je poremetio plan priprema kojeg je Slobodan Sudec, trener Podravine, namjeravao provesti s igračima. -Vani nismo mogli ništa drugo raditi osim trčanja, pa smo kombinirati trčanje i teretanu. Samo jednom bili smo u dvorani. Tek smo 21. veljače u Kalinovcu igrali prvu pripremnu utakmicu protiv domaćeg četvrtoligaša, drugog u skupini B 4. HNL sjever. Dobili smo s 3:1, Valjak je bio strijelac dvaput, a jednom Vukina. Više od pobjede raduje vrlo dobra igra, doduše, bilo je i više tehničkih grešaka zbog teškog terena. Morat ćemo naknadno raditi neke stvari s loptom koje nismo mogli prije zbog snijega. Radimo naporno u ciklusu tri dana zaredom, pa dan odmora – objasnio je Slobodan Sudec. Zimske neprilike napravile su dodatne probleme prvotimcima zbog gradskog stadiona u Ludbregu gdje se nisu mogli obaviti planirani poslovi na sanaciji terena za igru. Ludbrežani još ne treniraju na gradskom stadionu, pa je Podravina do daljnjeg gost u Selniku. Za razliku od prethodnih godina, tijekom ovog zimskog roka u klubu su zabilježene tek minimalne promjene u igračkom kadru. Nakon mladog Trnovčanina Pompera, juniora Varteksa, Podravini pristupilo je poznato ime, igrač iz naše sredine Dražen Vukina koji je prethodnih sezona igrao u međimurskom Čukovcu. Vukina je nekad bio važna karika kada je Podravina
krčila put do treće hrvatske lige. -Dražen značajno pojačanje za momčad, jako će pomoći u ostvarivanju naših ciljeva. Ima ogromno iskustvo, a kvalitete su mu neosporne i sigurno će nam puno značiti da još popravimo igru i učinkovitost u završnici - rekao je trener Sudec. Podravina za vikend imamo dvostruki program. U subotu, 27. veljače Podravina gostuje u Sloveniji, trećeligaš Stojnci uzvratit će Podravini domaćinstvo za prošlu godinu. U nedjelju 28. veljače Podravina će se prvi put ove godine predstaviti kao domaćin. Igrat će u Selniku, gost je Imbriovec, odlični koprivničko-križevački županijski prvoligaš. Posljednju provjeru uoči početka sezone imati protiv Nedeljanca, ali će do toga dogovoriti još barem dvije do tri pripremne utakmice. Prvenstvena sezona počet će 13. ožujka, a Podravina prvu utakmicu igra kod Dinama u Palovcu. Prvu utakmicu kao domaćin Podravina će igrati 20. ožujka protiv Plitvice iz Gojanca, nadajmo se na novouređenom gradskom stadionu u Ludbregu.
Rukomet je na ovim prostorima uvijek imao svoje poklonike i proteklih desetljeća. S novom državom stigli su najveći uspjesi. Reprezentacija nam je dvaput bila olimpijski pobjednik. Nogomet je uvijek nogomet, ali zahvaljujući uspjesima naše reprezentacije, rukomet je već dugo uz bok nogometu, a zaslužio je čak i više. Ćavar, Perkovac, Smailagić, Saračević, pa Balić, Džomba, Metličić i drugi asovi, svojim su rezultatima mnogo dječaka 'primorali' da se bave rukometom, da krenu stopama svojih uzora. Ludbreški 'Mladi rukometaš' radi tri godine i danas okuplja 70ak dječaka u tri uzrasne kategorije. Dječaci na turnirima mogu pokazati ono što uče na treninzima. Primjerice, na ludbreškom turniru 'Centrum Mundi' koji je nedavno održan već četvrti put. Petnaestak ekipa s 200tinjak rukometaša u dvije uzrasne kategorije. I tako svake godine.
Dan prvi Turnir je okupio klubove iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Prvog dana igrali su dječaci rođeni 1996. godine i mlađi. Cjelodnevno natjecanje bilo je izuzetno zanimljivo, a na kraju su u finalu igrali 'Trsat' iz Rijeke i slovenski prvoligaš 'Cimos' iz Kopra. Zanimljivo je bilo slušati kako za Koprane navijaju njihove kolege igrači 'Velike Nedjelje' također iz 'dežele'. Oni su bodrili svoje s 'Drž obrambo'. Na kraju su pobijedili mladi Riječani među kojima je blistao novi dragulj hrvatskog rukometa. Zove se Gordan Broznić (14), visok 185 cm: -Prekrasno mi je bilo u Ludbregu, bilo je više kvalitetnih ekipa. Nadam se da ću svojim radom jednog dana dostići svoje uzore, to su Blaženko Lacković i Filip Jicha iz Češke – skromno nam
‘Karabatić’
Mladi ne samo da upijaju poteze rukometnih uzora, već ih kopiraju i na druge načine. Antonio Bačani iz ‘Mladog rukometaša’ izgledom neodoljivo podsjeća na Nikolu Karabatića, velikog francuskog rukometaša naših korijena: -Imam 14 godina. Počeo sam trenirati i igrati prije četiri godine. Igram na poziciji lijevog vanjskog. Inače sam iz Poljanca. Možda se bavim rukometom jer mi je i mama bila rukometašica. Želim i dalje napredovati. Možda jednom postanem i profesionalac – predstavio se Antonio. Među mlađim dječacima u našoj ekipi izbor na kratku izjavu pao je na Matea Kovačića iz Svetog Đurđa. Predstavio se: -Igram rukomet već godinu dana i to na poziciji lijevog i desnog vanjskog, kaj treba. Na ovom turniru postigao sam mnogo golova, ali to nije bitno nego je bitan rezultat ekipe. šteta što smo izgubili od Preloga. I pozdravljam svoju razrednicu Nevenku Džajić u OŠ Sveti Đurđ – odrecitirao je Mateo. Udruzi treba čestitati i na tako lijepo odgojenom sportašu.
Mateo Kovačić
Dominik Novak
Odličan rukomet i napete utakmice
‘Da bar mi to imamo u Varaždinu’ U ‘Varteks di Capriu’ više je djece poznatih varaždinskih sportaša. Primjerice, malonogometaša Kopreka i Jurića, te najpoznatijeg među njima Miroslava Novaka, legendarnog varaždinskog košarkaša, inženjera strojarstva. Iz generacije kada su sportaši bili intelektualci. Njegov sin Dominik, mladi dvanaestogodišnji rukometaš oduševljen je boravkom u Ludbregu: -Zaista mi je bilo lijepo u Ludbregu. Nadam se da ćemo i mi u Varaždinu napraviti nešto slično. Igram desnog vanjskog, a s rukometom sam bio već i u Karlovcu, Poreču, Ivancu i drugim gradovima. Mislim da dobro radim pod vodstvom trenera Zlatka Hajdina – rekao je Dominik Novak koji nastavlja tradiciju ove sportske obitelji iz varaždinske Kumičićeve ulice.
Sudec vjeruje u svoju momčad, ne razmišlja o suparniku
Sport u OŠ Ludbreg
Dražen Vukina – znanjem i iskustvom pomoći će momčadi
Antonio Bačani
Gordan Broznić je rekao Gordan. Sigurni smo da će, ako bude zdrav i nastavi redovito raditi, ne samo stići nego i prestići svoje idole, provjerit ćemo ovu procjenu za
Učenici županijski prvaci u košarci, učenice druge
Osnovna škola Ludbreg tijekom veljače bila je domaćin prvenstva u košarci za muške i ženske ekipe škola s područja Varaždinske županije. OŠ Ludbreg iskazala se novim uspjesima. Kod učenika u završnicu su stigle škole Ludbreg, Radovan, Varaždinske Toplice i Druga OŠ Varaždin, a kod učenica Ludbreg, Ivanec, Lepoglava i Šesta OŠ Varaždin. Ludbreg je u polufinalu učenika nadvisio Radovan sa 45:17.
Finalu protiv Varaždinskih Toplica koje su prije toga podijelile Varaždince, također je bilo vrlo uvjerljivo 42:17 i Ludbrežani su više nego zasluženo osvojili prvo mjesto. Bili su dominantni i još jednom pokazali da se u osnovnoškolskom uzrastu najbolja košarka igra u Ludbregu. ŠŠK Ludbreg osvajanjem županijskog naslova izborio nastup na poluzavršnici državnog prvenstva osnovnih škola u košarci koja će se održati sredinom
ožujka u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kod učenica u polufinalu je škola Ludbreg bila bolja od Lepoglave sa 22:15, a varaždinska škola dobila je Ivančanke sa 34:27. U finalu je 6. OŠ Varaždin ipak bila prejaka za učenice ludbreške škole, bilo je 32:20 za Varaždinke. Učenice tako nisu obranile lanjski naslov pobjednica, ali i drugo mjesto krasan je uspjeh mladih košarkašica ludbreške škole.
SP O R T
26. veljače 2010.
15
voljstvo Pobjednici Rijeka i Karlovac Zanimljivost je što su obje ekipe našeg ‘Mladog rukometaša’ u utakmicama za konačni poredak pucale sedmerce, obje su izgubile, stariji od Kolubare iz Lazarevca sa 16:13, a mlađi od Preloga 14:13 i obje zauzele šesto mjesto. Pobjednik kod starijih dječaka je Trsat iz Rijeke, u finalu je dobio slovenski Cimos iz Kopra sa 14:10. Poredak ostalih: 3. Velika Nedjelja iz Slovenije, 4. Dubrava, 5. Kolubara iz Srbije, 6. Ludbreg, 7. Moslavac iz Popovače i 8. Karlovac. Kod mlađih dječaka u finalu je Rukometna škola Karlovac sa 18:9 pobijedila varaždinski Varteks. Poredak ostalih: 3. Jeruzalem iz Ormoža, 4. Moslavac iz Popovače, 5. Prelog, 6. Ludbreg, 7. San šport Čakovec i 8. MKA IPC također iz Čakovca.
kojih 5-6 godina. Trener pobjednika 'Trsata', Siniša Orlović nije štedio pohvale: Ovo je zaista sjajan turnir, sigurno najbolji u Hrvatskoj u toj kategoriji igrača. Rado smo se odazvali i ponosni smo na osvajanje prvog mjesta. Očekujemo poziv i dogodine. Mi ćemo se i dalje truditi, naporno trenirati pokušati biti što bolji. -Naši su bili šesti. Ekipa je imala niz dobrih akcija, dečki su znali vješto izigrati obrane zaista etabliranih ekipa. Porazi su uglavnom došli zbog slabijih 'fizikalija'. No, lako se mogao prepoznati stručni rad trenera Nenada Novosela: -Zadovoljan sam nastupom kroz cijeli turnir, igrali smo protiv kvalitetnih ekipa, u našem prvenstvu odigramo možda dvije-tri takve utakmice. Vjerojatno smo bolje mogli odigrati utakmicu za peto mjesto protiv Kolubare. Imali smo dva razlike i loptu, a izgubili na sedmerce. Bila je ovo prava škola za mlade rukometaše – ocijenio je trener Nenad Novosel.
Darko Struški
Ludbreška ekipa (godište 1996.) i mlađi: stoje s lijeva: Valentin Janušić, Ivan Markulinčić, Alen Novosel, Antonio Bačani, Matej Sović, Karlo Herenčić, Goran Sinković, Matija Špikić, Jurica Pokos. Dolje: trener Nenad Novosel, Matija Rak, Tomislav Vađon, Lino Struški, Stjepan Slatina, Matija Kolak, Dario Jandrok Nenad Novosel
Damir Špikić
Ludbreg (1998. i mlađi)- stoje slijeva: Mateo Kovačić, Ivan Koprek, Filip Čanaki, Ervin Čić, Dorian Matijašec, Dominik Hanžek, Marin Kišić, Borna Vađunec, Miro Ćorić, Luka Radiković Dolje: trener Damir Špikić, Neven Kristanović, Petar Mihin, David Belovari, Dario Crnković, Tomica Namjesnik, Petar Detelj i Mihovil Krušelj
Darko Struški: Dogodine još bolji turnir Članovi Udruge ‘Mladi rukometaš’ i roditelji dječaka pomažu u organizaciji turnira, ali ipak najveći je teret na čelniku kluba. A Darko Struški zaista na emotivan način proživljava turnir. Kada su prvog jutra Karlovčani javili da neće doći zbog prijevoza, komentar mu je bio: ‘Najradije bi poslal autobus u Karlovac po njih’. Kaže, sve treba držati na koncu – od kontakata s klubovima, sucima, sponzorima, osigurati sokove, jelo, misliti na satnicu, pozvati gradske dužnosnike i
niz sitnica o kojima treba voditi brigu. Jako je zadovljan ovim turnirom. -Najbitnije je što nije bilo ozbiljnijih ozljeda. Kod naših je vidljiv veliki napredak. Bila je i vrlo dobra posjeta turniru. Zahvalan sam roditeljima što su našoj udruzi podarili najvažnije – svoju djecu. Iduće godine imat ćemo još jači turnir, pozvat ćemo euroligaše mađarskog Fotex Veszprema i njemačkog Rhein Necker Loewena – poručio je Darko Struški.
Dan drugi Drugog dana turnira igrali su igrači rođeni 1998. mlađi. Ovoga puta pojavile su se sve ekipe među kojima i još jedna slovenska – RK 'Jeruzalem' iz Ormoža. Također je bilo niz zani-
mljivih utakmica, a očekivano su do pobjede došli igrači Rukometne škole Karlovac. Očekivano, jer je njihov godišnji proračun, kako doznajemo, blizu 1,000.000 kuna. Mlađa ekipa
'Mladog rukometaša' kao i njihovi stariji kolege zauzeli su šesto mjesto. -Zadovoljan sam, treneri koji nas poznaju tvrde da smo jako napredovali. Odlično smo igrali protiv
Županijski prvaci, stoje s lijeva: učitelj Tomica Letina, Sven Vukovečki, Edi Kovačić, Leo Gotić, Roberto Belovari, Bruno Dijanušić, Matija Špikić i Mihael Bačani. Dolje: Alen Vukovečki, Tomislav Vađon, Mario Kovačić, Ivan Međimurec, Dino Dijanušić i Domagoj Slatina
Moslavca iz Popovače, a pomalo neočekivano izgubili od Preloga na sedmerce jer smo ih nedavno porazili s 20 razlike. Meni će to odlično doći u odgoju dječaka. Vidjeli smo da nismo
Siniša Orlović 'zadnja rupa na svirali', da se možemo nositi i s prvoligaškim podmlatkom iz regije u kojoj se igra ponajbolji rukomet – kazao je Damir Špikić, trener mladih ludbreških rukometaša. I Što na kraju? Bravo Udruga 'Mladi rukometaš', postali ste prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj. A priču o sjajnom turniru, o 200 klipića, 300 hamburgera i krafni, o Ludbregu koji je prepoznao vrijednost tih mladića, da turnir otvaraju gradonačelnik i njegov zamjenik, odnijet će svojim kućama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ponovilo se dogodine!
Ženska ekipa OŠ Ludbreg, stoje s lijeva: učitelj Tomica Letina, Ivana Gložinić, Melani Koprek, Sara Čić, Petra Hudak,Helena Međimurec, Jelena Jančić i Petra Petrić Dolje: Maja Šprem, Ivana Vidović, Sara Kolak i Maja Rak
16
26. veljače 2010.
ŠALJITE FOTKE!
Šumski puteljak (autor: Miroslav Vađunec)
Gradska fontana u snijegu (autor: Tomica Tetina)
Oproštaj od zime
Snjegomunica
Snijeg je zahvalni materijal za gradnju maštovitih objekata, a 'zidari' mogu biti i najčešće su djeca. U Mihanovićevoj u Ludbregu četvero domišljate djece došlo je na ideju napraviti malu nastambu od snijega. Puni elana prihvatili su se posla i nastala je 'snjegomunica', snježna verzija zemunice. -Radili smo četiri dana s lopatama. Navečer smo unutra imali svjetlo i pričali priče – rekli su nam vrijedni mali radnici s lopatama Ema, Elena, Fran i Dario. Nekoliko hladnih dana snjegomunica je bila prava atrakcija u Mihanovićevoj, a
Neposredno nakon završetka radova onda je zatoplilo. Dječji trud otopio se brzinom kojom su
U unutrašnjosti sniježne građevine
mali zidari podizali svoju bijelu nastambu.
‘Vlasnici’ - Ema, Elena, Fran, fali Dario
Uskrsne čestitke Idući, 37. broj Ludbreških novina iz tiska izlazi 31. ožujka, što je neposredno uoči Uskrsa koji se ove godine slavi 4. travnja. Stoga obavještavamo sve zainteresirane koji žele da u idućem broju objavimo njihove uskrsne čestitke da nam se jave što prije ili najkasnije do 24. ožujka radi pripreme i izrade čestitki. Sve informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 306113 ili 306-130 odnosno u Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’.
Piše i riše: Dražen Gložinić
Noćni pogled na župnu crkvu (autor: Tomica Tetina)
Doista nismo očekivali da ćemo tako dugo primati vaše fotografije sa zimskim motivima. No, duga zima učinila je svoje. Za ovaj broj fotke su nam dostavili opet Miroslav Vađunec, student iz Vinograda Ludbreških, te učitelj tjelesne i zdravstvene kulture Tomica Letina kojemu je digitalna fotografija postala velika ljubav, pa i strast. Miroslav nam je poslao fotografije o zimi u prirodi, a Tomica gradske motive. Evo posljednjih fotografija snježne idile. Uživajte! Pred nama je buđenje proljeća, pa će ‘igre prirode’ sigurno biti pravi izazov za brojne naše foto-amatere i rado ćemo objaviti vaše zanimljive i dovoljno kvalitetne fotografije. Možete ih poslati na naš e mail koji glasi: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Klijet u ludbreškom vinogorju (autor: Miroslav Vađunec)