LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. OŽUJKA 2010. BROJ 37 / GODINA V.
Projekti:
Intervju biskup Josip Mrzljak:
Centar za duhovnu obnovu
Jubilej treba biti poticaj za svetište
/str. 4.-5./
MIROSLAV NOVAK
U povodu Dana grada Ludbrega
/str. 3./
Gospodarstvo:
Grad i Vaba za kredite
/str. 3./
U povodu Dana grada:
Festival, promocija, izložba
/str. 12./
Uručena javna priznanja
/str. 6.-9./
Rekreacija:
Počinje liga u trčanju i biciklizmu /str. 14./
2
A KT U A L N O
Potpore za voćarstvo, stočarstvo… Grad Ludbreg pomoći će svojim poljoprivrednicima uvođenjem potpora i subvencija koje su već izglasali gradski vijećnici. One se uglavnom odnose na podizanje dugogodišnjih nasada. -Grad je dosad subvencionirao i to tek od prošle godine samo premije osiguranja usjeva, višegodišnjih nasada i stoke. Subvencija po domaćinstvu može biti do 10.000 kuna, a već dulje vrijeme provodi se besplatna deratizacija. To ostaje i dalje. Sada uvodimo potpore u voćarstvu za podizanje nasada, za vinograde, stočarstvo i za okrupnjavanje zemljišta. Vjerujem da će to biti značajna pomoć našim poljoprivrednicima – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Grad će subvencionirati nabavu sadnica jabuke i kruške s 3 kune po sadnici, za minimalno 30 do najviše 300 sadnica, zatim sadnica kruške viljamovke s 5 kuna za 20 do 100 sadnica, sadnica šljiva i višnji s 3 kune za količinu od 30 do 150 sadnica, te sadnica breskve, nektarine, marelice i trešnje s 5 kuna za nabavu od 20 do 200 sadnica. Subvencija za sadnice kupina, malina i ribiza je 3 kune za količinu od 20 do 500 sadnica, te 5 kuna po orahu za količinu od 10 do 100 sadnica. Lozne sadnice bijelog grožđa subvencionirat će se s 3 kune do 1.000 sadnica, a sadnice crnih sorti također s 3 kune, ali do 800 sadnica. Subvencija za pčelare iznosi 20 kuna po košnici za nabavu od 5 do 10 košnica. Umjetno osjemenjivanje stoke subvencionirat će se sa 100 kuna po prvoj oplodnji. Pravo na subvencije i potpore imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Grada upisana u upisnik koja nemaju nepodmirenih obveza prema Gradu. Uvedena je također i potpora za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta od 1.000 kuna uz uvjet da je minimalna površina 0,50 hektara.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Darko Skupnjak Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
31. ožujka 2010.
Udruženje obrtnika Ludbreg
Svečanost uz 102 rođendan
Duga je tradicija obrtništva u Ludbregu. Tako su ludbreški obrtnici ovih dana obilježili 102. obljetnicu svojeg Udruženja. Udruženje hrvatskih obrtnika Ludbreg djeluje u sastavu Županijske obrtničke komore Varaždin koja ima sedam cehova i dvije sekcije. -Za godinu osnivanja Udruženja uzima se 1908. jer su tada ludbreški obrtnici učlanjeni u Savez hrvatskih obrtnika. Tada je na području kotara Ludbreg bilo 369 obrtnika. Ta brojka gotovo je ista i nakon 102 godine. Proizvodnih obrta je 110, uslužnih 104, trgovačkih 58, građevinskih 45, ugostiteljskih 36 i autoprijevozničkih 15 - rekao nam je Neven Mihalić, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg. Po prvi put dosad ludbreški su obrtnici svečano obilježili dan osnivanja. Bilo je informativno, ali i zabavno. Program je vodio Nikica Novosel-Miško, nastupio je KUD A ' nka Ošpuh', a održana je i revija frizura. Proslavu su posjetili Mato Topić predsjednik Hrvatske obrtničke komore i Vladimir
Neven Mihalić, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg
Prvi put ludbreški su obrtnici obilježili dan osnivanja Udruženja
Habek predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije, te Marijan Krobot, gradonačelnik i njegov zamjenik Božidar Hajsok. -U Hrvatskoj je lani zbog krize zatvoreno 7000 obrta. Puno obrtnika nije registrirano i radi na crno te izbjegava plaćanje poreza državi - istaknuo je Mato Topić, predsjednik HOK-a.
Gradonačelnik Marijan Krobot informirao je obrtnike o poduzetničkim kreditima po povoljnim uvjetima koje je Grad osigurao suradnjom s bankama. Na svečanosti su Srebrno priznanje za 30 do 35 godina obrtničkog staža dobili Velimir Kolak, Ivan Smontara, Antun Gal i Marko Marjanović. Brončano priznanje za do 30 godina obrt-
Roditelji pozitivno o projektu srednje škole u Ludbregu Šestotinjak roditelja i djece okupilo se u školsko-sportskoj dvorani ludbreške škole koja je bila prvi domaćin kampanje 'Odaberi svoju školu'. Organizator je bila Varaždinska županija zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Županijskom komorom Varaždin, Obrtničkom komorom Varaždinske županije i tvrtkom 'Zagorje Tehnobeton'. Varaždinske srednje škole su osmašima i njihovim roditeljima približile programe i zanimanja za upis u prve razrede iduće školske godine. Osmašima iz škola Ludbreg, Veliki Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ i njihovim roditeljima predstavili su se ravnatelji škola u Varaždinskoj županiji, a potom su djeca i roditelji imali prilike razgovarati s predstavnikom svake škole. U 15 javnih i privatnih škola učenici završnih razreda moći će odabrati obrazovanje za neko od 50 zanimanja. -Svaku godinu dajemo nešto novo i vjerujem da je ovakvo predstavljanje škola prava informacija osmašima kako što kvalitetnije odabrati zanimanje. Svake godine se uključuje više tvrtki, a nadam se da će idućih godina biti i više partnera koji će davati stipendije i pokazati određenu odgovornost za svoje buduće radnike – rekao je Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Varaždinske županije. Susret osmaša i roditelja sa školama bio je zanimljiv i radi priprema za osnivanje Srednje škole Ludbreg. S područja grada Ludbrega i okolnih općina trenutno srednjoškolske
Odaberi srednju školu
Osmaši su se posebno interesirali na ‘štandu’ medicinske škole
Renata Novak
Valentina Blagus
centre pohađa više od 600 učenika. Podsjetimo, prvi pokušaj osnivanja srednje škole u Ludbregu 1993. godine nije bio uspješan. Očekivanja su sada drugačija. -Ponudili smo Ludbregu gimnazijski razred, dislocirani odjel Prve gimnazije Varaždin i vjerujem da će interesa biti. Želja je da to bude jezgra buduće ludbreške srednje škole. Gradovi i općine su dokazali da
Draženka Štabi
brinu o učenicima sufinanciranjem prijevoza. Sve je više tvrtki koje su spremne dati stipendije i tako pridobiti učenike za ona zanimanja koja su deficitarna jer žele dobiti buduće radnike - rekao je prof. Želimir Janjić državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Osmaši su sa zanimanjem poslušali ponude škola i razgovarali s predstavnicima onih koje ih najviše
Nagrade učenicima i studentima Rotary kluba Ludbreg Rotary klub Ludbreg donio je odluku o dodjeli nagrada učenicima i studenima za izvrsnost. Za izuzetne rezultate u učenju nagradit će se dvoje učenika i desetero studenata s područja čitave ludbreške regije. Nagradu za izvrsnost učenika srednjih škola od 2.000 kuna primit će Martin Hrastić iz Sigeca, učenik škole za umjetnost i obrt u Zagrebu. Nagradu za izuzetne rezultate u iznosu 1.000 kuna primit će gimnazijalka Margareta Vrban iz Sigeca. Od studenata nagradu za izvrsnost u iznosu 3.000 kuna primit će Nikola Vukina iz Hrženice, student Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Po 1.000 kuna nagrade radi
ničkog staža dobili su Biserka Gložinić, Zlatko Brunčić, Krešimir Rak, Milivoj Žganjer, Stjepan Jagić i Vlado Radašić. Svim obrtnicima u mirovini podijeljene su zahvalnice, kao i obrtnicima koji su donirali sredstva za adaptaciju prostorija Udruženja obrtnika u Jelačićevoj ulici 18. Dražen Vađunec
izuzetnih rezultata primit će: Dunja Bontek, studentica Glazbene akademije, Marija Grabarić iz Sigeca - Filozofski fakultet, Božica Habajec iz Sudovčine - ekonomski fakultet, Kristina Havaić iz Sigeca -Stomatološki fakultet, Valentina Jalšić iz Svetog Petra - Prehrambeno-tehnološki fakultet, Dominik Kenđel iz Ludbrega- Grafički fakultet, Siniša Markulinčić iz Ludbrega - FOI, Mirela Međimurec iz Sesveta - Katoličkobogoslovni fakultet i Andreja Orehovec iz Velikog Bukovca - Pravni fakultet. Nagrade učenicima i studentima uručit će se na prigodnoj svečanosti u subotu, 3. travnja u Ludbregu.
zanimaju za ljetne upise. Evo što o ovakvom predstavljanju misle roditelji osmaša: Renata Novak: -Jako sam zadovoljna s prezentacijom. Puno je pomoglo mojem djetetu u izboru. Na prezentaciji je odlučio koju srednju školu će upisati. Srednja škola u Ludbregu bila bi značajna pomoć srednjoškolcima koji žive u težim materijalnim prilikama, troškovi će sigurno biti manji nego kada morate dalje putovati. Učenici regije Ludbreg imali bi srednju školu nadohvat ruke.Valentina Blagus: -Predstavljanje škola je bilo za svaku pohvalu, dobro organizirano. Puno se toga promijenilo otkad sam ja polazila srednju školu, nije bilo takvih susreta, a sigurno bi nam pomogli pri odabiru škole. Jedino imam primjedbu što je prekratko trajalo jer dvije minute predstavljanja svake škole je premalo da bi se dobio bolji uvid, više informacija. Inače, Srednja škola u Ludbregu je dobar potez.Draženka Štabi: -Dobili smo puno informacija i to sve na jednom mjestu. Sviđa mi se jer sada ne moramo gubiti vrijeme obilazeći škole po Varaždinu ili drugim srednjoškolskim centrima. Promotivni materijali u obliku brošura i CD-a znače nam puno. Srednja škola u Ludbregu je dobra ideja, za svaku pohvalu. Šteta što se predviđa samo jedan gimnazijski razred, smatram da bi bilo interesa i za gospodarski ili neki strukovni smjer.Pripremila: Marina Hižak
A KT U A L N O
31. ožujka 2010.
3
Grad Ludbreg i Zajednica 'Molitva i riječ' potpisali aneks ugovora o gradnji međunarodnog centra duhovne obnove
Početak radova za godinu dana
Grad Ludbreg i Zajednica 'Molitva i riječ' potpisali su aneks ugovora o gradnji pastoralnog centra za hagioterapiju u Ludbregu. Grad Ludbreg je još prije desetak godina osigurao zemljište za ovu namjenu kod svetišta, ali zbog raznih okolnosti Zajednica nije sagradila centar prema utvrđenom roku. No, Zajednica 'Molitva i riječ' sada je očito čvrsto odlučila prionuti aktivnostima pa se aneksom ugovora pravno regulira pitanje rokova i uvjeta početka gradnje centra jer je Zajednica pripremila novu verziju budućeg centra koji se razlikuje veličinom i dimenzijama u odnosu na prethod-
ni projekt. Zato su gradski vijećnici Ludbrega donijeli odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone mira i duhovne obnove s čime će pastoralni centar bit usklađen. Aneksom ugovora grad se obvezao da će poduzeti potrebne aktivnosti oko izrade izmjena plana što je već u tijeku. Zajednica se obvezala da će od 1. rujna tražiti izdavanje lokacijske dozvole, predviđen početak radova je 1. ožujka iduće godine, a kompletni centar planira završiti do kraja 2015. godine. -Osobno drugi put potpisujem dokument sa Zajednicom, prvi put je to bio ugovor 2002. godine kada sam isto obavljao ovu dužnost. Uvjeren sam da će se sada konačno prići realizaciji projekta. Otvaranjem centra za hagioterapiju u Ludbregu možemo očekivati osjetno veći dolazak ljudi iz čitavog svijeta. Sigurno će grad od toga imati gospodarske koristi, hotelski kapaciteti grada vjerojatno neće biti dostatni,
Partneri Grad Ludbreg i Vaba banka Varaždin Gradonačelnik Marijan Krobot u ime Grada Ludbrega i Igor Čičak predsjednik Uprave Vaba banke Varaždin potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji za kreditnu liniju 'Poduzetnik 3'. To je bio prvi potpisani ugovor Grada s jednom od banaka za ovu kreditnu liniju. Skromna svečanost potpisivanja ugovora održana je u prostorima gradske uprave, u nazočnosti gradonačelnika Marijana Krobota, zamjenika Božidara Hajsoka i njihovih suradnika. Kako je naglasio Igor Čičak, to je prvi ugovor koji je Vaba potpisala s Gradom Ludbregom: -Već smo dulje prisutni u Lud-
Goste iz Zagreba dočekali su gradonačelnik Marijan Krobot i župnik preč. Josip Đurkan a koristi će imati i druge djelatnosti – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot koji je predvodio ludbrešku stranu u kojoj su bili Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća, ludbreški župnik preč. Josip Đurkan i mr. Franjo Križanić, član Glavnog odbora za obilježavanje 600 godina čašćenja krvi Kristove. Brojnu delegaciju Zajednice 'Molitva i riječ' predvodio je Željko Pažin, zamjenik ravnatelja. Kako su sami naglasili, Zajednica je sada dovoljno zrela da provede veliki projekt uz potporu svojih organizacija širom svijeta. Prema njihovim planovima, a zbog sve većeg broja
Preč. Josip Đurkan, Željko Pažin, zamjenik ravnatelja Zajednice MIR i gradonačelnik Krobot
poklonika hagioterapije u Europi i svijetu pa i SAD-u i Australiji, smatraju da bi Ludbreg mogao postati nešto poput Međugorja. Vrijednost projekta procjenjuju na oko 17 milijuna kuna. -Prva etapa bila bi izgradnja kuće Zajednice. Druga etapa predviđa gradnju centra sa smještajnim kapacitetom od stotinu ležajeva i multimedijalnom dvoranom za skupove površine oko 400 kvadrata. Treća etapa predviđa gradnju sportskih terena i bazena. Time ćemo stvoriti uvjete da ljudi mogu dolaziti na višednevne rekreacijske i duhovne odmore, ali centar je predviđen i za
školovanje ljudi iz cijelog svijeta koji će ovamo dolaziti – rekao je Davor Foretić, projektant centra. Zadovoljstvo je iskazao i mr. Franjo Križanić, član Glavnog odbora za proslavu 600. obljetnice čašćenja krvi Kristove koji je kao bivši gradonačelnik Ludbrega pokrenuo aktivnosti osmišljavanja površine uz svetište, kao i preč. Josip Đurkan. Ludbrežani su prvi konkretni susret s hagioterapijom imali iste večeri kada je prof. Tomislav Ivančić, utemeljitelj Zajednice 'Molitva i riječ' u punoj kino-dvorani održao tribinu o duhovnoj dimenziji čovjekovih patnji.
Za poduzetničke kredite
bregu gdje imamo poslovnicu i zato nam je drago što je Ludbreg u nama prepoznao poslovnog partnera. Za ludbreške korisnike osigurali smo fond od 2,5 milijuna kuna. Krediti su prvenstveno namijenjeni obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima. Kamatna stopa od 6 posto za proizvodne projekte je izuzetno povoljna, također i 7 posto za uslužne djelatnosti – rekao je Igor Čičak. Vaba banka će odobravati kredite od 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a maksimalni iznos nije limitiran i ovisi o kvaliteti projekta i kreditnoj sposobnosti. Rok otplate je do 10 godina uz poček do dvi-
Novi simpozij ujesen u Ludbregu
je godine. Krediti su za trgovačka društva, obrtničke radnje, ustanove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i korisnike u slobodnim zanimanjima. -Drago nam je što je VABA jedan od partnera u našem projektu kojim želimo pomoći gospodarstvu, poduzetnicima i obrtnicima, te poljoprivrednicima. Grad će subvencionirati kamatu s 2 za proizvodne i 1 posto za uslužne djelatnosti. Cilj je oživjeti gospodarske aktivnosti, a prioritet je očuvanje postojećih radnih mjesta – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot. Zainteresirani za kredit mogu se REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG GRADONAČELNIK Ludbreg, 11. ožujka 2010.
Božidar Hajsok, Marijan Krobot i Igor Čičak - zadovoljstvo ostvarenom suradnjom Grada i Vaba banke Varaždin odmah javiti na javni poziv. Grad Ludbreg najavio je da će ovih dana
slične ugovore potpisati i s još nekoliko banaka.
objavljuje se
JAVNI POZIV
za dodjelu poduzetničkih kredita iz programa "Poduzetnik 3''
Učesnici simpozija sa zanimanjem su razgledali kapelicu sv. Križa Varaždinska biskupija je u sklopu priprema za proslavu 600. obljetnice čašćenja krvi Kristove u Ludbregu početkom ožujka organizirala dvodnevni znanstveni skup. Simpoziju su nazočili visoki crkveni velikodostojnici, stručnjaci i mnogi gosti - zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, sisački biskup mons. Vlado Košić, zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, preč. Josip Đurkan upravitelj svetišta Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu, predstavnici Grada Ludbrega i drugi. Znanstvenici su govorili o teološkim i drugim značajkama događaja u Ludbregu prije
600 godina i hodočašća u svetište, kakvo ima značenje i što iz toga proizlazi. Sudionici skupa posjetili su i Ludbreg. Razgledali su kapelicu sv. Križa u dvorcu Batthyany gdje se dogodila čudesna pretvorba prije gotovo 600 godina o čemu su goste upoznali gradonačelnik Marijan Krobot i župnik prečasni Josip Đurkan. Biskup Mrzljak predvodio je svečanu euharistiju u župnoj crkvi. Gradonačelnik Marijan Krobot i biskup Josip Mrzljak najavili su idući simpozij koji će krajem godine biti održan u Ludbregu na temu povijesti. Bit će to uvod u godinu proslave 600. obljetnice čašćenja krvi Kristove u ludbreškom svetištu.
1. KORISNICI KREDITA: Korisnici kredita mogu biti obrti, mala i srednja trgovačka društva, zadruge, profitne ustanove, fizičke osobe u slobodnim zanimanjima, obiteljska poljoprivredna gospodarstva 2. NAMJENA KREDITA: Poduzetnici mogu podnijeti zahtjev za poduzetnički kredit pod uvjetom da dobivena sredstva koriste strogo namjenski za ulaganje u zemljište, infrastrukturu i objekte smještene na području Grada Ludbrega, i to za: - kupnju građevinskog i pripadajućeg zemljišta, te uređenje infrastrukture - kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata Pravo na podnošenje zahtjeva za poduzetnički kredit imaju i poduzetnici koji imaju prebivalište odnosno sjedište na području Grada Ludbrega, pod uvjetom da dobivena sredstva koriste strogo namjenski za ulaganja u: - nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme za pogone smještenih na području Grada Ludbrega,
- nabavu prijevoznih sredstava u funkciji poduzetništva, obrtna sredstva, - nabavu strojeva, opreme, rasplodne stoke i nazimice za poljoprivredno gospodarstvo smješteno na području Grada Ludbrega, te kupnju poljoprivrednog zemljišta na području Grada Ludbrega i općina koje neposredno graniče s administrativnim područjem Grada Ludbrega. 3. IZNOS KREDITA: Min. 5.000 € izraženo u protuvrijednosti kuna, dok maksimalni iznos kredita nije određen i ovisi o kvaliteti poduzetničkog projekta 4. ROK OTPLATE I POČEK: - prema uvjetima banke 5. KAMATNA STOPA: - prema uvjetima banke - Grad Ludbreg subvencionira kamatu od 1% za uslužne djelatnosti, a 2% za proizvodne djelatnosti 6. NAKNADA BANCI: - od 0,8 - 1,00 % jednokratno 9. PODNOŠENJE ZAHTJEVA: Kreditni zahtjev, zajedno sa cjelokupnom dokumentacijom, predaje se banci prema izboru
poduzetnika, a koje su navedene u ovom javnom pozivu 10. OBRASCI ZAHTJEVA I POPIS POTREBNE DOKUMENTACIJE Popis potrebne dokumentacije i obrasci zahtjeva mogu se podići u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i financije (Tomislava Sardelić) ili u poslovnicama banaka 11. Kreditiranje se provodi u suradnji s Bankama: VABA banka, a sa ostalim bankama po sklapanju ugovora: Erste banka, Raiffeisen banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka 12. Javni natječaj je otvoren do iskorištenja sredstava. 13. Odluku o sufinanciranju kamata donosi povjerenstvo Grada Ludbrega, a konačnu odluku o dodjeli kredita donosi Banka 14. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati 15. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 042/ 810-876 GRADONAČELNIK Marijan Krobot, ing.
4
I N TE R V J U
31. ožujka 2010.
INTERVJU Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup
Jubilej treba biti poticaj za rast značaja svetišta -Pokaznica s krvi Kristovom je svetinja koju treba dobro zaštiti, ali i da uvijek bude dostupna, da je svaki namjernik koji dođe u Ludbreg uvijek može vidjeti, pokloniti se i pomoliti se pred tim svetim moćima-
M
ožda je još nedavno izgledalo da je proslava 600. obljetnice čašćenja čuda krvi Kristove u Ludbregu jako daleko, ali vrijeme brzo prolazi. Obljetnica je iduće godine. Što se sve priprema u povodu proslave? Odgovore smo potražili u Varaždinskoj biskupiji. Biskup mons. Josip Mrzljak bit će biskup-domaćin prigodom proslave i spremno je pristao na razgovor o ovoj, ali i nekim drugim temama. To je bio naš drugi razgovor za 'Ludbreške novine', prvi smo imali 2007. godine nekoliko mjeseci nakon što ga je papa Benedikt XVI imenovao varaždinskim biskupom. U kojoj će mjeri proslava 600. obljetnice imati obilježja proslave na nacionalnoj razini? -Najprije moram reći da obilježavanje obljetnice počinje ove godine na razini Zagrebačke metropolije. To znači: za Zagrebačku, Varaždinsku, pa grko-katoličku Križevačku biskupiju, te za dvije nove nedavno proglašene biskupije u Bjelovaru i Sisku. Zato će ove godine na Svetu nedjelju misu predvoditi kardinal Bozanić. Dan prije toga euharistiju na Svetu subotu predvodit će Nikola Kekić, grkokatolički biskup. O tome što će se točno sve događati iduće, 2011. godine, zasad detaljnije još ne mogu reći. No, mogu reći to da ćemo ovih dana svi biskupi Metropolije (kardinal Bozanić, bjelovarski biskup Huzjak, sisački biskup Košić, križevački biskup Kekić te zagrebački pomoćni biskupi) ovdje u Varaždinu imati sastanak, i onda ćemo
Biskup Mrzljak i naš urednik razgovarali su u biskupovom uredu u Varaždinu možda malo više moći reći o tome što spremamo za iduću, jubilarnu godinu. Ne bih htio ništa najaviti prije nego što stvari budu konkretno dogovorene.Neki sadržaji, međutim, već su održani, drugi su u pripremi…
-Kao što znate, početkom ožujka u Varaždinu smo održali simpozij o 600. obljetnici čašćenja krvi Kristove u Ludbregu. Bio je to simpozij teološke naravi, znači čisto vjerske, crkvene naravi. Nismo se obazirali na vanjske proslave nego smo htjeli
Uskrsna poruka: Budimo solidarni U Velikom smo tjednu, pred nama je najveći kršćanski blagdan. Biskup će na Uskrs u varaždinskoj katedrali služiti blagdansku misu u 11 sati. Prije toga će sa svećenicima voditi sve obrede u Velikom tjednu – na Veliki četvrtak, na Veliki petak, bdijenje na Veliku subotu i na kraju svečanu proslavu Uskrsa kod svete mise. Običaj je, kaže biskup Mrzljak, da svaki biskup u svojoj katedrali vodi svečanu misu na Uskrs. Koja je Vaša poruka vjernicima Ludbrega uoči ovog Uskrsa? -U cijeloj korizmi pozvani smo činiti dobra djela, činiti pokoru i odricanje. Kao da nam ona želi reći da bismo trebali više razmišljati o odricanju, a ne samo o velikom blagostanju, bogatstvu, kad svega imamo, nego kako živjeti u oskudici. Ove katastrofe koje su zadesile Haiti, Čile i drugo loše što se događa, kao da
nam je poziv da budemo solidarni s onim ljudima koji su daleko, ali isto tako i s onima koji su nam blizu, da doista budemo pomoć jedni drugima. Danas mnogi teško žive, ostaje se bez posla. Svjesni smo toga i tu ne smijemo zatvarati oči. Europska unija je proglasila godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, mi to prihvaćamo i podupiremo. Željeli bismo vidjeti zašto je netko siromašan, ali onda ne biti zadovoljan ako to nismo mi sami, nego tražiti načine kako mi možemo pomoći i na koji način možemo svakoga čovjeka integrirati u zajednicu, da se osjeća da je on dio te zajednice, a ne da je isključen iz bilo kojih razloga. Korizma nas poziva na to. Pred nama je blagdan Uskrsa, blagdan života i pobjede dobra nad zlom, a ja bih rekao i pobjede nad siromaštvom i bilo kojim zlom koje čovjeka može zahvatiti. Zato je Uskrs uz svoju duhovnu dimen-
ziju važan i u zemaljskim okvirima. Moramo se i na taj način pripremati na blagdan Uskrsa. Tada možemo doživjeti duhovnu dimenziju uskrsnuća kada Isus pobjeđuje smrt, ne samo svoju nego i našu smrt. Znači i naš život ispunjen raznim teškoćama, križevima, bolešću i smrću ipak ne ide u ništavilo nego ide prema životu. To je ono što nas treba voditi prema ovogodišnjem Uskrsu, ali ja bih rekao i prema vječnom Uskrsu. Smrt nas neprestano prati i ne smijemo pred time zatvarati oči nego je prihvaćati kao realnost života, ali pod vidom vječnosti, a ne samo ovozemaljskog, bremenitog života. Zato kad čestitamo Uskrs upravo to želimo reći - da pokušavamo živjeti kao kršćani ovdje na zemlji. Onda se možemo radovati Uskrsu i blagdanu Uskrsa, ali i vječnom Uskrsu kojemu se nadamo – poručio je biskup mons. Mrzljak vjernicima Grada Ludbrega.
da o tome progovore teolozi, da o tome progovorimo kao Crkva. Da progovorimo o jednom, ja bih rekao čudu, misteriju koji se dogodio prije 600 godina, da vidimo što se o tome može reći. Teološki smo pokušali shvatiti o čemu se tu radi, što je to zapravo, što mi častimo, jesu li su to relikvije, ostaci. Tijekom dvodnevnog rada sudionici simpozija posjetili su Ludbreg, kapelicu gdje se dogodilo čudo, a također smo u župnoj crkvi imali i svetu misu. Dogovoreno je također da ćemo u studenome ove godine imati novi simpozij. Bit će to simpozij o povijesti, dakle, govorit ćemo o tome u kojim se povijesnim okolnostima u Ludbregu dogodilo sve to oko krvi Kristove, pa o zapisima na temelju kojih se u Ludbregu već 600. godina slavi krv Kristova, o povijesti Ludbrega i hodočašćenja. Pripreme za proslavu idu dobro, a dosta će se toga rješavati u hodu. Planirano je i jedno posebno hodočašće svećenika iz cijele Metropolije, znači ih svih biskupija Metropolije. To će biti 20. rujna ove godine. Vjerojatno će biti i hodočašća djece, mladeži, možda i drugih, vidjet ćemo. Sve to ove godine zapravo je priprema za iduću jubilarnu 600. godinu.Kakve su obveze odbora za proslavu u Varaždinu i Ludbregu? -Pa to je jedan zajednički odbor koji bi trebao uspješno koordinirati
svoje aktivnosti. Dogovaramo se da bude sve usklađeno, točnije da se usklade društvena i crkvena događanja. Jako je važno da surađujemo, da ne radimo svaki po svome. Mislim da Odbor funkcionira dosta dobro. Doduše, ima raznih razmišljanja, raznih želja. No, želje su jedno, a mogućnosti su drugo. Možda bismo mi i željeli da se u svetištu napravi jedna veća crkva, ali u ovim trenucima mislim da je nerealno o tome razmišljati. No, treba učiniti ono što je moguće. Svjesni smo situacije u kojoj živimo, ne možemo se razbacivati materijalnim sredstvima, tek pokrivamo ono što je najnužnije i u tim okvirima će se održati ovogodišnje aktivnosti, one na obilježavanju obljetnice i sama proslava iduće godine. Ne treba očekivati neke velike građevinske stvari, ali nešto može učiniti i taj civilni odbor za proslavu, gradska uprava. Potrebno je urediti parkirališta i najosnovnije stvari te pripremiti grad za prihvat hodočasnika jer će sigurno doći više ljudi nego obično. Bilo bi dobro da se odijeli onaj dio gdje se odvija liturgija od onog drugog dijela gdje su razni štandovi. I taj drugi dio je također važan. Svjesni smo toga da ljudi koji dođu sa strane žele jedno i drugo. Oni su došli jer žele sudjelovati u liturgijskoj svečanosti, ali nakon toga također žele nešto i kupiti od onoga što im je potrebno, možda će baš tu
I N TE R V J U
31. ožujka 2010. naći to jeftinije nego na nekom drugom mjestu. To sve moramo uskladiti i pronaći granicu između liturgijskog i, da tako kažem, trgovačkog dijela da se to ne bi pomiješalo. Mislim da u tome postoji dosta dobra suradnja i da ćemo znati granicu između liturgijskog i drugog dijela da ipak sve dobro funkcionira.Što će Biskupija poduzeti ove i iduće godine oko proslave? -Kako se približavamo toj proslavi onda moramo reći da nije cilj samo napraviti proslavu. Cilj je utvrditi kako dalje usmjeriti da taj jubilej budu jedna otvorena vrata prema nekim drugim godinama i događanjima koje slijede nakon toga. Ne smije se dogoditi da proslava 600. obljetnice bude vrhunac i da nakon toga sve splasne. Baš bi jubilej trebao biti poticaj da i dalje raste značaj svetišta, da se sve proširi s dana Svete nedjelje i na neka druga događanja. Upravo je to bio smisao ovog simpozija koji je održan početkom ožujka. Smisao proslave je da to bude početak, a ne završetak. Da ne bude to kao da smo došli do vrhunca, pa ćemo reći 'Hvala Bogu, i to smo obavili', nego da jednostavno to bude početak drugih i boljih događanja u Ludbregu. To znači da treba proširiti proslavu Svete nedjelje ne samo na rujanske dane nego i na druge mjesece u godini. Postoje naznake da dolaze hodočasnici u drugo vrijeme. Lijep primjer može biti Marija Bistrica koja ima hodočasničke dane, neki su jači, primjerice, Velika gospa, Božje lice, a nema niti jednog dana da u Mariji Bistrici ne bude pojedinačnih hodočasnika. Tako bi se i Ludbreg nekako trebao pripremiti i organizirati na taj način da namjernici, putnici, možda znatiželjnici, ne moraju biti samo vjernici, mogu doći bilo koji dan u Ludbreg i da mogu nešto vidjeti. Da onda to ne bude pusto ili zatvoreno. Razgovaramo i o tome da ljudi koji u bilo koje doba dođu u Ludbreg uvijek mogu vidjeti pokaznicu, monstrancu s krvi Kristovom. O tome je bilo riječi
Tužna slika Podravine -Teško je u ovoj krizi i treba se staviti u realne okvire, a u sadašnje složeno stanje moramo staviti i ludbreško svetište. Planovi o svetištu moraju biti realni, ne treba fantazirati. Čovjek nam je ipak važniji od građevine, bez obzira na to kako bi bilo lijepo imati novu crkvu na svetištu. Čovjek je na prvom mjestu, njega treba najprije zbrinuti. On mora živjeti. Ne znam koliko vam je poznato, ali Podravina je među krajevima u Hrvatskoj s najlošijom demografskom slikom. Prošle godine u našoj Varaždinskoj županiji bilo je za tisuću i nešto manje rođenih od umrlih. Nažalost. Svaka župa ima svoju statistiku, a rijetko koja od njih ima više krštenih tj. rođenih
i na nedavno održanom simpoziju. To je svetinja koju na neki način treba dobro zaštiti, ali s druge strane omogućiti i da bude dostupna, da je svaki namjernik koji dođe u Ludbreg može vidjeti, pokloniti se i pomoliti se pred tim svetim moćima.Kako ste zadovoljni izgledom prostora prošteništa? Kakav je status ludbreškog svetišta u Varaždinskoj biskupiji? -Sve uvijek može biti bolje i svetište može biti bolje uređeno, ali u ovom času mislim da je učinjeno koliko je to bilo moguće. Sigurno da
Nova zgrada za potrebe župe Varaždinska biskupija postaje vlasnik objekta u Ulici Petra Zrinskog u Ludbregu. Radi se o nekadašnjoj upravnoj zgradi ‘Bednje’,’Agroludbrega’. Zašto je biskupija kupila objekt? -Varaždinska biskupija financirala je kupnju te kuće, ali se to kupilo za potrebe župe. Dakako, svaka župa je na neki način vlasništvo biskupije, prema tome i župni uredi, pa tako i ovaj objekt. Biskupija je to financirala kad je vidjela da je objekt ponuđen na prodaju. Za nas je to na pogodnom mjestu jer je jako blizu crkve, praktički preko puta i crkve i župnog dvora. Jednoj župi, a posebno jednom svetištu kao što je ovo ludbreško, nedostaje prostora gdje bi svećenici-ispovjednici mogli doći i prespavati. Na župnom stanu je mjesto za župnika i kapelana, i čini mi se svega još jedna ili dvije sobe gdje se može prenoćiti. To je malo. A u Ludbreg dolaze mnogi svećenici koje treba zbrinuti jer oni bi tamo trebali prespavati, posebno ispovjednici koji bi onda mogli već rano ujutro doći na ispovjedi, a sada moraju brinuti o putu i snalaziti se da u Ludbreg stignu na vrijeme. Oni bi rado tamo ostali dva-tri dana, a do sada nije bilo prostora. Tamo će se urediti prostor gdje će biti moguće prenoćiti. Isto tako uredit će se prostor, dvorana u koju
5
se može smjestiti više ljudi gdje će se moći držati određena predavanja. No, najvažnije nam je zapravo da imamo par soba za prenoćište. Tamo je i prostrano dvorište, pa se mogu parkirati vozila gostiju župe, posebice za Svetu nedjelju. Sigurno da nam je to potrebno. Mi ćemo malo-pomalo prići uređivanju koliko bude to financijski moguće. Svakako bismo to pokušali riješiti do proslave iduće godine ako bude moguće. Vjerojatno će doći svi naši biskupi i mnogi svećenici. Potrebno je razmišljati kamo ih smjestiti, posebno one koji su iz daleka. Kada bude više prostora možda bismo mogli tamo organizirati i duhovne vježbe za svećenike. Taj objekt je zadnjih godina bio prazan i to je dosta propalo. Poznato je da je objekt pod konzervatorskom zaštitom i ne može se bilo što raditi. Zato trebamo vidjeti njegovo stanje i onda napraviti dobar projekt, nacrt i uređivati po etapama kako se bude moglo. Župnik koji je tamo upravljat će time, biskupija će financijski sigurno pomoći u uređivanju koliko bude to moguće jer i mi smo u situaciji kao i svi drugi. Ne znam napamet koliko je na kraju sveukupno koštalo, ali nije to nikakva tajna. Ugovor će biti javan, uostalom mora se ovjeriti i platiti porez. Nema se tu što skrivati.-
uvijek može biti problem kakvo će biti vrijeme za dane Svete nedjelje, ali recimo veliku crkvu za otprilike 30.000 ljudi ne možemo sagraditi. Bez obzira na vrijeme, na meteorološke prilike, ljudi će uvijek stajati vani. Koliko se može učiniti to ćemo vidjeti u budućnosti. Ova proslava mogla bi biti poticaj da se razmišlja što dalje možemo napraviti, da li sagraditi veliku crkvu gdje bi se slavile mise ne samo za Svete nedjelje već i za neke druge prigode. To je ono što je otvoreno. Ludbreg je posebno svetište. U Hrvatskoj imamo dosta svetišta, ali većinom su ona marijanska, primjerice Marija Bistrica, Trsat, Sinj. Ali, Ludbreg je posebno, jedino svetište Predragocjene krvi Kristove. Takvih svetišta ima po svijetu. Mi upravo prikupljamo dokumentaciju s tih svetišta o čudesima koja su se događala otprilike u isto vrijeme kada i ovo u Ludbregu. Ludbreško svetište je specifično za našu domovinu baš
zato što je jedino i jedinstveno. A to je nešto posebno. To je hodočašće euharistije, mise. To je nešto rijetko, ali iz godine u godinu uočavamo da broj hodočasnika raste i da se širi, od ona dva glavna dana u godini na više dana. To nam je i cilj. Bilo bi dobro da svaka župa odredi, primjerice, jedan dan u svibnju da posjeti Ludbreg, te da se to spoji s posjetom još nekim drugim mjestima. Razmišljamo o proširenju tog hodočasničkog puta na više mjesta. Danas ljudi vole putovati i što više vidjeti.Kakvo je vaše stajalište o namjeri Zajednice 'Molitva i riječ' da u Ludbregu napravi međunarodni duhovni centar? -Interes je pokazala Zajednica 'Molitva i riječ' koja bi tamo htjela sagraditi centar za hagioterapiju. O tome se radi. Riječ je o konkretnim razmišljanjima i oni su obećali da bi iduće godine mogli početi graditi. Profesor Ivančić i njegova zajednica rade na tome. Hagioterapija se sve više širi kod nas i u svijetu i u Ludbregu bi zapravo bio prvi centar za hagioterapiju u svijetu. Što znači hagioterapija? To je liječenje svetošću, liječenje Božjom riječju, liječenje pomoću molitve, takav način terapije širi se posvuda. Varaždinska biskupija bi to samo podržala, ali ne bismo mogli ulaziti u taj projekt materijalnim sredstvima. No, vjerujemo da bi ova Zajednica koja djeluje u Hrvatskoj i u svijetu mogla to sama realizirati, možda ne odmah sve ono što su zamislili već etapu po
od broja umrlih. To su podaci koji zabrinjavaju. Društvo mora reagirati te posebno pomoći obiteljima s više djece, zaposliti ih, dati im priliku. Inače će otići. Oni su zadaća i Crkve. ‘Čovjek je put Crkve!’ – još davno je to rekao pokojni papa. Dakle, čovjek, a ne zgrada, građevina, ne proslava. Čovjek. Čovjek koji treba živjeti, koji treba tu ostati, kojemu treba omogućiti da živi. To je smisao godine borbe protiv siromaštva koju pokreće Europska unija. Čovjek bi pomislio ‘Što oni imaju s tim, pa u Europi nema siromaha!’. No, vidite da ih ima. Bez obzira što ih drugi u svijetu imaju još i više – smatra mons. Mrzljak.
etapu. U početku barem dvoranu za sastanke i prenoćište, a onda dalje i sve drugo.Hoće li biti kakvih izdavačkih aktivnosti oko proslave? -Ne pripremamo ništa veliko. Znam da župnik Đurkan priprema opet jednu knjigu, malo proširenu. Tu bismo možda tiskali i propovijedi s misnih slavlja koje su bile proteklih godina na Svetu subotu i Svetu nedjelju, počev od propovijedi kardinala Kuharića. Sada se već dosta toga nakupilo, pa bi to mogla biti svojevrsna literatura. Možda ćemo pripremiti i prigodne brošurice koje bi svaki hodočasnik kada posjeti Ludbreg mogao ponijeti sa sobom kući. Barem ovaj čas ne razmišljamo o većim projektima na području izdavaštva. Razmišljamo o izradi suvenira prigodom proslave kojeg će sigurno Grad Ludbreg i oni koji su zainteresirani za to moći napraviti. Iako je proslava iduće godine kažem vam da vremena više nema puno, brzo će to doći. Nedavno sam bio u Sloveniji kao delegat naše Hrvatske biskupske konferencije za Sloveniju i slovenski biskupi jako su zainteresirani da priredimo kakav skup i za njih za obljetnicu ludbreškog svetišta. Inače, događa se da u Ludbreg dolaze Slovenci, kad bi došao koji njihov biskup, pa oni iz Mađarske, to bi onda zaista postajalo već međunarodno svetište. Kad bi se u tom smislu moglo više učiniti nakon jubileja bilo bi odlično.-
-Možda bismo mi i željeli da se u svetištu napravi veća crkva, ali to sada nije realno - kaže biskup
6
U POVODU DANA GRADA
Povodom 19. ožujka Dana grada Ludbrega za razgovor smo zamolili Slavka Blagaja, predsjednika Gradskog vijeća Ludbrega. Dugogodišnji je član HDZ-a, ima bogato iskustvo jer je gotovo od prvih dana uključen u politički život Grada i dosad je obnašao je niz dužnosti. Podsjetite čitatelje na svoj politički put? -Politikom sam se počeo baviti 1990. godine još u bivšoj državi. Već sam 1993. izabran za predsjednika Općinskog odbora HDZ-a Općine Ludbreg. Izabrali su me tada i za predsjednika Međustranačkog vijeća. Tih 90-ih bio sam član poglavarstva kada je općinu, a kasnije grad vodio mr. Franjo Križanić. Bio sam i gradski vijećnik kada je moja stranka bila u oporbi. Važne stranačke funkcije nisam obavljao samo kratko vrijeme početkom ovog desetljeća kada je stranka priliku dala mladima, ali sam tada bio predsjednik temeljnog ogranka naselja Ludbreg. Kako mladima nije baš išlo, imenovan sam povjerenikom Gradskog odbora, a potom sam na stranačkim izborima opet izabran za predsjednika. Bio sam član posljednjeg gradskog poglavarstva. Na zadnjim lokalnim izborima prvi puta sam bio nositelj liste HDZ-a. U kontinuitetu sam i do danas član Županijskog odbora HDZ-a gdje Franjo Beser i ja zastupamo našu regiju. Možda nije poznato, ali Županijski odbor je nas dvojicu predlagao za Hrvatski sabor. Sada sam predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i Međustranačkog vijeća Ludbrega.HDZ i HSS s nezavisnim vijećnicima imaju većinu u Vijeću, gradonačelnik i zamjenik su iz suprotne opcije. Je li vaša dužnost stoga posebno složena? -Funkcija predsjednika sada je puno teža nego prije. Želim da vijeće funkcionira, da donosimo odluke, a da nema prepucavanja ili vrijeđanja. To nije u interesu građana. Ponekad i dođe do toga, ali se vidi i čuje tko to potakne. U našoj koaliciji pokušavam smirivati tenzije prema izvršnoj vlasti jer nisam predsjednik samo naše opcije već svih vijećnika. Imam itekako dobru suradnju s gradonačelnikom, pa i sa zamjenikom. Dugo se poznajemo i djelujemo u politici. Znate da sam dobio i njihovu potporu kod izbora na ovu funkciju, jedini sam predsjednik Gradskog vijeća koji je dobio jednoglasnu potporu. To je znak uvažavanja. I u zgradi stranaka često i puno razgovaramo. Pokušavam raditi da svi budu zadovoljni. Posljednji je primjer odluka o javnim priznanjima. Moramo paziti da se ona ne obezvrijede. S nositeljima izvršne vlasti odlično surađujem, ali i s vijećnicima imam jako dobar odnos. Prije sjednice uvijek razgovaram s obje strane i više puta da se uskladimo. Nekad nam ne uspije kako bih želio, kao nedavno pri donošenju
31. ožujka 2010.
Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega
‘Jedini sam predsjednik koji je dobio jednoglasnu potporu’ proračuna. Usvojili smo proračun u zadnji trenutak i izbjegli nove izbore jer oni nikome ne bi koristili, ponajmanje građanima. Moja opcija htjela je da se proračun zadrži na istoj razini kao i lani s naglaskom na gospodarstvu i poljoprivredi, a možda se nešto moglo i još smanjiti, a ne povećavati. Ako želite projekte morate dio novca osigurati u proračunu, pa onda možete očekivati da ćete dobiti i iz vanjskih izvora. Samo gospodarstvo može potaći razvoj i na tome moraju raditi sve političke opcije. U Ludbregu više nema površina za gospodarske zone i trebamo napraviti temelje za to otkupom zemljišta. To nam ne bude palo s neba. Trebamo reći gospodi iz HEP-a, Varkoma, Termoplina - Grad daje zemljište, a vi dajte komunalije jer ćete na tim parcelama ubirati novac od novih potrošača. Gradsko vijeće radi devet mjeseci. Ima li sada važniju ulogu? -Svakako da ima. Ukinuta su poglavarstva koja su dogovarala sve stvari, a zaključke predlagala vijeću na donošenje. Toga više nema. Sada su nositelji izvršne vlasti predlagači. No, javlja se problem jer vijećnici imaju veću obvezu i odgovornost, ali ponekad nemaju dovoljno vremena
- Nakon zakonskih promjena odgovornost predsjednika Gradskog vijeća sada je puno veća - ističe Slavko Blagaj
da kvalitetno prouče određene stvari. Imate primjer sa zadnje sjednice kada su se predlagale promjene u vezi parkiranja. Bilo je premalo vremena za kvalitetnu raspravu i odluku. Vijećnici dobiju materijale tjedan dana prije sjednice, pa se trebaju sastati odbori i klubovi vijećnika. Ako je riječ o zahtjevnoj temi kao što je ova o parkiranju imate premalo vremena za kvalitetne dogovore čime bi donijeli najkvalitetnije rješenje. Ovako svaki vuče na svoju strani, a to nije dobro. Obećavam da ću raditi na tome da se više dogovaramo. Svi mogu reći svoje, ali to mora biti korektno bez podmetanja i obmanjivanja javnosti.U vijeću ima dosta mlađih vijećnika. Što biste im poručili na temelju svog bogatog političkog iskustva? -Sedmero je mladih koji su sada prvi put u vijeću, Vidaković, Horg i Zlatar iz HDZ-a, Balog i Kranjčec iz SDP-a, nezavisni Potočnik i Šalig. HNS ima Kokoleka i Horvata koji su već bili vijećnici, ali su također mladi. Ponosan što imamo toliko mladih, uz to većinom imaju visoko obrazovanje. Jako ih cijenim, a imam dojam da me slušaju i poštuju. Razumni su i tolerantni, neopterećeni su stranačkim stavovima kao što je to znao biti slučaj u bivšim sazivima. Odlično je što su stranke mladima dale prednost, a sigurno je bilo pritisaka starijih. Njihova mladost uz iskustvo nas iskaljenih kadrova koji polako razmišljamo da se maknemo na kraju mandata, barem kada sam ja u pitanju, odlična je kombinacija za uspješan rad. Mladi vijećnici su budućnost Ludbrega. Savjetujem neka slušaju, da ne izlaze za govornicu samo zato što su stručnjaci u svom poslu, pa žele da građani čuju kako lijepo znaju govoriti. Moraju skupljati iskustvo, uzimati pozitivne stvari od starijih kolega bez obzira na stranačku pripadnost, korektno komunicirati. Oni su se sada uključili u dio života gdje se donose odluke, gdje se od tebe nešto očekuje i gdje moraš nešto dati. To se može strplji-
Uspjeh na izborima -Na svibanjskim lokalnim izborima prvi sam put bio nositelj liste, prije nisam želio predvoditi liste, htio sam da i drugi preuzmu odgovornost. Prije smo za izbore uvijek bili s nekim u koaliciji, ali sada smo prvi puta išli samostalno. I dobili četiri vijećnika što je veliki uspjeh, veći nego ikad prije. No, žao mi je što građani Ludbrega to nisu ili ne žele prepoznati. Na izborima u samom Ludbregu dobili smo samo 180-190 glasova što nije dovoljno niti za jednog vijećnika. To me povrijedilo. Otkad imam firmu dal sam puno novaca za udruge, kulturne i sportske, vatrogascima, selima, za manifestacije. Nisam time kupovao glasove, dajem vlastiti novac, a ne tuđi. Iza sebe nemam nikakve mrlje pretvorbe i slično. Pitao bih građane da li sam nakon 20 godina djelovanja zaslužio takav odnos? Dajem od srca, a što sam dobio zauzvrat? Smeta me i što se prisvajaju neke zasluge na moj račun. Primjerice, tko je riješio 150.000 eura od Vlade za kupnju kuće Somogji, staze u Selniku, Zonu ‘Istok’, dolazak Vukovara. Trenutno imam te mogućnosti zato što su na vlasti kolege iz stranke. Ima još stvari koje me smetaju oko nekih zasluga. Ako sam s nekim partner onda želim da sve dijelimo zajedno.-
vošću, uvažavanjem kolega, kulturom, slušanjem. Meni nikad nije bilo teško nešto pitati kolegu bez obzira iz koje je opcije. Danas sigurno ne bih imao takvo povjerenje od svih da sam kojim slučajem bio drugačiji.Rast nezaposlenosti, pad životnog standarda nisu zaobišli niti našu sredinu. Što gradsku upravu očekuje do kraja godine? -Donošenje Prostornog plana
grada, raduje me što će dokument skoro biti gotov jer o tome govorim već 10 godina. Dok nemamo plan ljudi ruše, grade, pregrađuju, uređuju svaki na svoj način što nije u redu. Prostorni plan će nas uputiti da drugačije razmišljamo i da se drugačije ponašamo. Poslovno sam vezan za tu problematiku i znam koliko je to bitno. Bit će dobro čuti u javnoj raspravi što građani misle o predloženim rješenjima. Grad je kao obitelj i mi koji živimo ovdje sami moramo napraviti onako kako želimo da nam to ne bi morao netko iz Varaždina ili Zagreba. Očekujem od izvršne vlasti da brine kako bi čitav postupak donošenja plana završili do kraja godine. Moramo u ovim složenim vremenima pomoći gospodarstvu i poljoprivredi. Eto, krenuli su krediti za poduzetnike i obrtnike, donijeli smo odluku o potporama poljoprivrednicima. Sajmište u Sigecu mora se otvoriti za dobrobit stočara. Nužno je sanirati odlagalište u Meki i napraviti reciklažno dvorište, tamo bi mogli zaposliti nove radnike. Radostan sam što je završena izgradnja objekta na stadionu. Prioritet će biti i socijalno zbrinjavanje obitelji i pojedinaca. Okolnosti u kojima živimo su osjetljive i moramo se dodatno pobrinuti za građane. Moramo dobiti pravu sliku socijalnih prilika, tko sve prima i od kojih institucija kakvu pomoć, kako zbrinuti one koji ne primaju pomoć, a neophodna im je. Za socijalu novaca mora biti dovoljno, makar zaustavili neke projekte.Vi ćete biti dio predstavničkog tijela Grada u 2011., godini proslave 600. obljetnice svetišta. Što nas očekuje? -Član sam Glavnog odbora za pripremu obljetnice. Svi se moramo puno angažirati, tijela lokalne vlasti i građani, trgovačka društva i ustanove na području Ludbrega. Moramo uključiti i najviše strukture državne vlasti i Crkve jer je to važan događaj za čitavu Hrvatsku. Hrvatski sabor je zadužio potpredsjednika Ivana Jarnjaka da on bude njihov predstavnik u Glavnom odboru. Nadam se da će se sada sve ubrzati. Ovih dana očekujemo njegov poziv na razgovore u Zagreb, ići ćemo gradonačelnik, predstavnik biskupije, možda još netko i ja. Grad očekuje obveza da ćemo u prvom redu posložiti neke stvari na svetištu, urediti prilazne staze, predviđeno je mjesto gdje će se izgraditi sanitarni čvorovi, treba urediti veliko parkiralište uz svetište. I postaje križnog puta treba malo sanirati, kao i staze, te malo urediti grad. To je ono što mi možemo napraviti. Preuređenje same kapelice sada nije moguće zbog visokih troškova. Zalagat ću se i po stranačkoj dužnosti da i država preuzme svoj dio tereta. Uostalom, tamo je Zavjetna kapela Hrvatskoga sabora. Naš zahtjev za sredstva proslijedit će se ministarstvima. Želimo da se Hrvatski sabor, ali i Varaždinska županija uključe u pripreme i da svako pomogne koliko može. Naše svetište je jedino priznato od Svete Stolice i mi smo uputili poziv papi za dolazak u Ludbreg. Nedavno je naša premijerka posjetila papu i uputila mu poziv da posjeti Hrvatsku iduće godine. Nadamo da će nas obradovati posjetom ili da u Ludbreg pošalje barem svog izaslanika.Želite li što poručiti na kraju? -Pošto je pred nama najveći blagdan, Uskrs, ovo prigoda da uputim osobnu čestitku! Građankama i građanima Ludbrega želim sve najbolje, puno zdravlja, sreće, zadovoljstva, u nadi da će nam svima biti bolje da uskrsne blagdane provedu u obiteljskom okružju. Sretan vam i blagoslovljen Uskrs!
31. ožujka 2010.
Središnja svečanost
Uručena javna priznanja
Dan grada uvijek je prigoda za svečanost. Ludbreg svoj dan slavi 19. ožujka u spomen na datum iz 1513. godine kada je papa Leon X svojom bulom Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove. Odluka da se upravo taj datum proglasi za Dan grada donijeta je krajem prošlog desetljeća, pa je Ludbreg sada proslavio svoj 11. rođendan. Središnja svečanost održana je u kino-dvorani Pučkog učilišta na kojoj su okupljenim uzvanicima pozdrave uputili domaćin svečanosti Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća, te gradonačelnik Marijan Krobot koji
Domaćini i gosti svečanosti koje je predvodio varaždinski župan Predrag Štromar su podsjetili na dosadašnje napore u razvoju grada i na buduće planove.
Marijan Krobot i Slavko Blagaj imali su i vrlo lijepu dužnost – uručiti javna pri-
U POVODU DANA GRADA
znanja ovogodišnjim dobitnicima koji su dugogodišnjim radom dali velik doprinos jačanju ugleda i promociji Ludbrega. Svečanost je uveličao i glazbeni program s nastupima mladog baritona Željka Zaplatića i još mlađeg Alena Vađunca, nadarenog učenika trube u ludbreškoj Osnovnoj glazbenoj školi pri Pučkom učilištu. Uz Dan grada održano je i više vrijednih kulturnih programa. O dobitnicima javnih priznanja i događanjima u povodu Dana grada opširnije pišemo na idućim stupcima i stranicama.
7
ZAHVALNICE GRADA LUDBREGA
Mirjana Gložinić iz Slokovca Aktivno djeluje u Mjesnom društvu Crvenog križa gdje već dugo obnaša funkciju tajnika. Krv je darivala više od 75 puta po čemu je rekorderka među ženama na području regije Ludbreg. Pravi je propagator svih programa Hrvatskog Crvenog križa.
Branko Jagodić iz Čukovca Mnogostruki darivatelj krvi. Do sada je krv darivao više od 100 puta, a za svoje djelovanje primio je mnogobrojne zahvalnice i priznanja Hrvatskog crvenog križa. Humanitarnim djelovanjem radio na promicanju programa Crvenog križa.
Stjepan Korotaj iz Ludbrega ‘Kod Korotaja’ - sinonim je za uspješnu trgovačku radnju. U ratu je u pomagao antifašističkom pokretu, potom se školovao za trgovca, a čitav radni vijek do umirovljenja proveo je u ‘Poletu’, odgojivši generacije trgovaca. Dugi niz godina obnaša dužnosti u HSS-u.
Kruno Jalšić iz Kućana Ludbreškog Već je 12 godina predsjednik MO Kućan Ludbreški. Zaslužan je za obnovu i dogradnju cestovne i vodovodne, rekonstrukciju plinske mreže, obnovu društvenog doma. U suradnji s mještanima osmislio je projekte sportskog i dječjeg igrališta, Doma za mlade i vatrospreme. Čitavo vrijeme radi u ‘Opremi’.
Valent Pavković iz Čukovca Već osam godina obnaša dužnost predsjednika MO Čukovec. Pod njegovim vodstvom u naselju su izvršeni mnogi radovi na vodovodu, javnoj rasvjeti, gradnji cesta, društvenom domu, dječjem igralištu. Radni vijek do umirovljenja bio je u ludbreškom ‘Varteksu’ kao tehnolog, pa kao tehnički direktor.
Mirko Terzić iz Ludbrega Radni vijek do umirovljenja bio je u bankarstvu u Ludbregu, a u slobodno vrijeme bio aktivan u udrugama, dao doprinos u razvoju u DVD-a. Osnivač je i predsjednik Udruge Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., brine o pripadnicima bivših hrvatskih vojnika Drugog svjetskog rata i njihovim obiteljima. Obradio je za njih oko 1.000 zahtjeva.
Anica Križanić iz Hrastovskoga Dugogodišnja je predsjednica, tajnica, aktivistica Crvenog križa, danas je blagajnica Mjesnog društva. Dugogodišnja je članica Društva žena Hrastovsko. Samouka je vrsna kuharica, pripremala je jela za preko 200 svadbenih svečanosti, kao glavna kuharica priprema jela za gotovo sva druženja u selu.
Branko Pranjko iz Ludbrega Autolimarsku radionicu otvorio je prije 36 godina i radio u njoj do 1993. kada je doživio nesreću na radu. Nakon oporavka počeo je izradu i montažu ispušnih sistema za što se morao dodatno educirati. U radionici je uvijek nesebično pružao pomoć DVD-u Ludbreg, prekidao ostale poslove kako bi popravio vatrogasna vozila da budu spremna za gašenje požara.
Franjo Štefan iz Selnika Osnivač je i predsjednik DVD-a Selnik, potaknuo je izgradnju vatrogasnog doma, kupnju agregata, tražio od vatrogasaca redovito vježbanje i sudjelovanje u akcijama gašenja. Jedan je od osnivača ‘Plitvice’ i dugogodišnji član MO. Jedan je od osnivača ‘Poljoservisa’, kasnije ‘Opreme’. Priznanje je umjesto njega preuzeo njegov unuk Nevenko Blagaj.
Zdravko Grginić iz Slovenije Rodom iz Malog Bukovca, radi i živi u Sloveniji. Bio je pokrovitelj 140. obljetnice DVD-a Ludbreg i donirao sredstva za kupnju novog vatrogasnog vozila za gašenje požara na nepristupačnim terenima vrijednog oko 200.000 kuna. Nije bio prisutan na dodjeli javnih priznanja.
POČASNI GRAĐANI LUDBREGA
Dr. Dubravko Tršinski U Ludbregu je proveo djetinjstvo i mladost, bio u više gradskih udruga, a posebno aktivan u NK 'Podravina'. Medicinu je diplomirao u Zagrebu, pa specijalizirao internu medicinu i potom subspecijalizirao kardiologiju. Kao vrstan i priznat stručnjak promoviran je u titulu europskog kardiologa, te u FESC. Radio je u bolnici u Koprivnici, Domu zdravlja Ludbreg, u bolnici Varaždin bio je voditelj Odjela, a sada je ravnatelj varaždinske bolnice. Član je Upravnog odbora Hrvatskog kardiološkog društva, Europskog kardiološkog društva i drugih institucija, učesnik je više domaćih i inozemnih kongresa. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata. Više ne živi u Ludbregu, ali je i dalje vezan za Ludbreg preko prijatelja, rodbine. Često pomaže Ludbrežanima koji trebaju medicinsku pomoć.
-Lijep je osjećaj primiti takvo priznanje. Dobiti takvu nagradu u gradu u kojemu je čovjek odrastao i gdje je počeo svoju karijeru stvarno je poseban osjećaj. Kad pogledam sva priznanja koja sam dosad dobivao za neke aktivnosti u svojoj struci mislim da mi je ovo najdraže. Jer to je priznanje od tvog grada i to puno govori. Najteže je biti priznat u svom gradu, a Ludbreg je definitivno moj grad bez obzira što ja već deset godina ne živim u njemu. Ali, još uvijek imam puno kontakta s Ludbregom, često dolazim u Ludbreg, većina mojih prijatelja živi u Ludbregu, svi moji pacijenti su u Ludbregu, tako da ja Ludbreg i okolicu gdje god idem definitivno nosim sa sobom, oni su u meni, oko mene, s menom. To je veza koja traje. Da, puno mi znači priznanje moga grada.-
Dr. Dubravko Tršinski prima priznanje Počasnog građanina
Blanda Matica
Ing. Blanda Matica –Počasna građanka Ludbrega Diplomirani je ing. arhitekture iz Zagreba. Obnašala je brojne dužnosti u Hrvatskom restauratorskom zavodu i bila voditeljica rekonstrukcije većeg broja spomenika kulture diljem Hrvatske. Dala je velik doprinos revitalizaciji nepokretne baštine Ludbrega, na mnogim projektima u zaštiti spomenika kulture. Bila je autorica projektne dokumentacije, voditeljica projekta i vršila nadzor obnove dvorca Batthyany i njegove prenamjene u restauratorski centar, te obnove kapelice sv. Križa, zatim autorica projektne dokumentacije rekonstrukcije pila Presvetog Trojstva na ludbreškom trgu, voditeljica je projekata obnove cinktora župne crkve i crkve sv. Antuna u Selniku. Osobno se angažirala
na očuvanju arheoloških nalazišta. -Jako sam bila iznenađena kad sam dobila vijest da sam proglašena Počasnom građankom Ludbrega. Ostala sam bez riječi. To je stvarno velika čast koju mi je Ludbreg ukazao. S obzirom da sam tu provela jedan dio svog života i radnog vijeka, nadam se da sam zaista toliko doprinijela gradu da sam zaslužila ovako visoko priznanje. Sada sam ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture, ali i s te funkcije također bdijem nad kulturnom baštinom Ludbrega i ove godine financijskim sredstvima pomažemo obnovu. Ima ovdje još posla iako je baština Ludbrega sada u dosta dobrom stanju – rekla je Blanda Matica.
Odred izviđača Ludbreg - PLAKETA GRADA LUDBREGA Odred izviđača Ludbreg ove godine obilježava desetu obljetnicu osnutka i iznimno uspješnog djelovanja. Kroz Odred je prošlo više od 400 mladih, njihovih roditelja, te odraslih voditelja pod čijim su se vodstvom ostvarivali programski ciljevi obilaskom nacionalnih parkova, izletima i pohodima u mnoga mjesta i gradove, na logorovanjima. I uvijek se vodi posebna briga o upoznavanju i zaštiti prirode. Odred izviđača Ludbreg danas broji 70 članova s područja Grada Ludbrega. Sudjeluju na državnim i međunarodnim akcijama na ko-
jima osvajaju pohvale, nagrade. Dakako, time na najljepši način promoviraju grad iz kojeg dolaze, čije ime i grb s ponosom nose. Izviđači su na originalni način obilježili desetu obljetnicu i primanje Plakete Grada. Na pozornici kino dvorane Pučkog učilišta u lijepom programu pokazali su kako izgleda jedan dan na njihovom logorovanju, a program je imao i svečani dio jer je 12 mladih novih članova položilo svečani zavjet i dobilo maramu oko vrata – simbol pripadnosti izviđačkom pokretu.
Na Dan grada izviđači su na pozornici pokazali kako izgleda jedan dan na logorovanju
8
U POVODU DANA GRADA
31. ožujka 2010.
Augustin Petrač – Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo
Ivan Štefanek - Nagrada Grada Ludbrega
Slikanje za dušu
Slikarskog majstora, zaljubljenika u prirodu Ivana Štefaneka, posjetili smo u Hrastovskom gdje još uvijek radi omiljene motive iako je u mirovini. Jedan je od rijetkih koji se potpuno posvetio slikarstvu. Kaže da profesionalce smatra samo slikare s akademijom. A on je najprije bio - prodavač. -Volel sam trgovinu. Posel je nekad bil težak jer nije bilo viljuškara za robu, sve smo morali prenašati ručno. Ali, sretali ste puno ljudi, pričali, družili se. U ‘Poletu’ sam bil 25 godina. Čak su me dok sam bil u dućanu ‘kod Franceka’ (Ružića – op.p.) na Radio Ludbregu dok je bila nekakva anketa proglasili i najuslužnijim prodavačem - kaže Ivan. Odakle ljubav prema slikarstvu? -Slikanje je za dušu, uživam slikati. Čovek nek dela ono kaj mu je volja i onda bu užival, pa još dok ima i nekaj koristi od toga nema ništ bolje. Već v školi mi je išlo jako dobro za razliku od drugih predmeta, moral sam na ploči slikati za primjer drugima. Amaterski sam počel još tam oko 1967. godine, a slikal sam na platnu i lesonitu – prisjetio se Ivan.
Ivan se više od 30 godina druži s kistom i bojama Ruki je malo naporno, a mora ostati mirna, treba naslikati svaki list, klas, travku. S godinama su malo stradali živci v ruki – rekao je Ivan. Upravo radi nekoliko slika za Izrael, za izložbu u jesen.
Od Europe do SAD-a i Australije Slikari su poznati i kao veliki donatori. -Navek poklonim sliku za dobrotvorne svrhe, za ‘Sunce’, pa dok treba za školarce i za druge dok treba pomoći. Više budu dobili ak na aukciji prodaju sliku nego bi ja mogel pokloniti novci. Bilo je puno humanitarnih izložbi v ratno doba. U Frankfurtu smo skupili 200.000 DEM za
Zlatne godine Naivnom slikarstvu, slikanju na staklu, okrenuo se slučajno. -Došel je u dućan stari Ivan Generalić kupiti neki novi model ‘Bagatove’ šivaće mašine zbog koje sam bil na seminaru v Zadru. Bile su izvešene dve moje slike i njemu su se dopale. Onda sam kod njega videl kak on dela, to mi se dopalo i prebacil sam se na staklo. Savjetovali su me Lacković i Gaži. Znate da na staklu treba slikati kontra stranu. Razlika je i u tome kaj se na platnu slika od zgora prema dole, a na staklu najprije detalji, pa ide podloga. No, nije se bilo teško prilagoditi. Naiva je naše izvorno slikarstvo koje postoji samo u Podravini, nema je nigdje u svijetu – rekao je Ivan. Slikao je sve više, došle su izložbe, njegove majstorije kistom postale su jako tražene. Galeristi su postali redoviti posjetitelji Hrastovskog. Postalo je prenaporno raditi i slikati, pa se 1982. godine potpuno posvetio slikarstvu. ‘Hlebinskom krugu’ naive ostao je vjeran zauvijek. Godišnje u prosjeku ima jednu samostalnu i desetak skupnih izložbi. -Zlatne godine za nas bile su od 70-ih do 90-ih, jako su se tražile slike i dalo se od slikarstva živeti ‘Bog bogova’. Od 90. i rata ipak nije kak prije, ali posla zato ima. Moram delati zato kaj to volim, a i doštukam si malu penzijicu. Ujutro pohranim to kaj imam vani i oko 8 v atelje. Slikam otprilike do 1, ponekad i popodne.
Ovako to izgleda s jedne strane,
Velemajstor kista i idiličnih pejzaža piše i pjesme jednu večer. Upisali su me u Zlatnu knjigu donatora, imam i Tuđmanovu zahvalnicu. Makar se baš nebremo pohvaliti da sad imamo državu kakvu smo šteli. – Njegove slike danas se zaista mogu naći u svakom dijelu svijeta, susreo je brojne uglednike, poznate osobe. -Moje su slike u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Španjolskoj, Izraelu, čak u Americi, Japanu, Australiji i Novom Zelandu. Dosta sam putoval. Nekad je Božo Biškupić dvaput mjesečno bil kod mene prije nego je postal ministar kulture. Pa, njemački galerist Hell kojega sam ugostil s domaćom kuhinjom i bil je oduševljen. Bivši predsednik Mesić također ima moju sliku. Bilo je i smešnih stvari. Recimo, na izložbi v Muenchenu
njemačkom opernom prvaku se jako dopala moja slika velikog formata, pa je triput išel doma merit zida. Daval sam slike za pobjednika utrke od Šemovca do Ludbrega, a onaj Slovenac kaj je stalno pobeđival taj je dolazil na trku sam zbog slika.–
‘Nemate vi te peneze….’ Kroz prozore njegova ateljea pogled puca na vinogorje iznad Hrastovskoga. A on je slikar idiličnih krajolika. Mnogi kažu da se na njegovim slikama vratio zemaljski raj. Kod Ivana, osim na stalku, priroda često završi i na papiru, pa nam je pročitao stihove o fijolici, potoku… -Priroda je najlepše kaj more biti. Priroda i selski motivi podsjećaju me na mladost i kak su nekad bile čiste vode naših rijeka i potoka, a ne danas. Te male hižice, polja, rijeke, šume, gorice – nema ništ lepšega. Austrija je lepa, pa i Švicarska makar su sami bregi, ali doma je najlepše. Bilo je prilika da odem živet i stvarat van. Rekel sam: ‘Nemate vi te peneze zbog kojih bi ostavil Hrastovsko’. Meni je naša priroda jednak lepa v proleće, leto, jesen i zimu.Za Hrastovsko se danas zna na svim kontinentima zbog njegovih slika. A on uživa u rodnom selu kojemu je ostavio dva djela. -V kapelici sam naslikal dve slike, Isusa i svetu Anu, a v domu sva četri godišnja doba. Nek nekaj ostane od mene. Bil sam ja i nogometaš v ‘Zadrugaru’, posle sam bil trener. Čak sam oformil i žensku ekipu. Lijepo mi je u goricama. Odem skuterom, traktorom ili me netko otpela. Išel bi ja pešice, ali noge su slabe. Napravite posel i onda na verandi zemete dešćicu za nekaj domaćega narezati, to je užitak. Volim s prijateljima pokartati belota. Za Vincekovo smo bili v goricama i kartali se do dugo v noć – kaže Ivan. Supruga Štefica umrla mu je prije godinu i pol dana. Ima sinove Dubravka i Dejana i troje unučadi. Jedan od unuka, imenjak Ivan, bavi se nogometom što ga posebno veseli. Nagrada Grada Ludbrega koja mu, kaže, puno znači, došla je i uz prigodni datum. Jer Ivan je 30. ožujka proslavio 68. rođendan.
..a ovako s druge strane stakla
Prosvjetni djelatnik u mirovini, Augustin Petrač, napunio je 80 godina. Desetljeća je posvetio prosvjeti i drugim područjima društvenog života, najdulje u Ludbregu. Rodom je iz Filipića kod Novog Marofa, a učiteljsko zvanje stekao je u Čakovcu. -Postati prosvjetar bila je tek jedna od mladenačkih želja. Potječem iz seljačko-rudarske obitelji i trebalo je odabrati zvanje u kojem ću se brzo zaposliti, ali me i privlačilo učiteljsko zvanje. Zamišljao sam se kao narodni učitelj. Prva radna mjesta tada 'po dekretu' bila su na Baniji, a početkom 50-ih došao sam na ovo područje. Najprije sam radio u Karlovcu i tamo mi je ujedno bilo najljepše. To je bila nova prekrasna mala škola s dvije učionice. Tu sam se počeo razvijati kao prosvjetni radnik – prisjetio se laureat prvih radnih godina na našem području. Po dekretu je potom na kratko otišao u školu Mali Bukovec, pa u školu Veliki Bukovec. -Tamo sam radio u razredu, a kasnije uz to i ravnateljske poslove. Shvatio da karijera nije dovoljna već da se treba stalno usavršavati i obrazovati. I stekao sam tamo životnu naviku rada po danu, a učenja noću. I danas ne mogu na spavanje noću prije jedan sat. - Potom je otišao na studij povijesti i pedagogije. Dio njegovog radnog puta povezan je s Narodnim
Odmor u dnevnoj sobi kod slika sina Gorana, akademskog slikara
'Pr
Dobitnik Nagrade Grada za životno sveučilištem Ludbreg gdje je radio na poslovima obrazovanja odraslih.
Sveučilište -Pamtim vrlo lijepe trenutke iz tog razdoblja. U Sveučilištu je bila dobra radna ekipa, na čelu ustanove bio je Drago Novak koji je omogućavao potpunu samostalnost u radu. Na realizaciji nastavnih programa angažirali smo odlične domaće i vanjske suradnike. Radili smo planski i stručno, pa mogu reći da je naš rad na organizaciji obrazovanja odraslih postao poznat i van općine. U prostorima današnje knjižnice bili smo domaćini skupa andragoga Hrvatske na kojem je bio prisutan i profesor Šimleša, vodeći hrvatski pedagog, koji nas je isticao kao primjer odlične organizacije i stručnog rada. Održavali smo seminare i tečajeve prema interesima ljudi. Primjerice, kad je bila pokrenuta akcija sjetve visokorodnih sorata pšenice
Ervin Horvat - Nagrada Grada Ludbrega
U ljeti selidba u nov
Obitelj Horvat stara je ludbreška obrtnička obitelj, pa je bilo sasvim očekivano da mlađa generacija nastavi na tim temeljima. Tako je učinio i Ervin Horvat. Već je njegov pradjed vodio strojobravarski obrt i bio ugledni obrtnik. Isti obrt nastavio je razvijati njegov djed Janko Horvat, a potom i otac Mladen. Ervin je nastavio obrtničku tradiciju u obitelji i 1996. godine otvorio je vlastiti strojobravarski obrt koji se s vremenom pretvorio u trgovačko društvo 'Horvat production'. Rođen je 1973. godine i možemo ga svrstati u mlađe ludbreške obrtnike. -Ja sam četvrta generacija koja nastavlja obiteljski obrt. Ne znam točno, ali vjerojatno smo najstariji ili među najstarijim obiteljima u Varaždinskoj županiji s tako dugom obrtničkom tradicijom. I to iste struke. Doduše, ja sam dosta izmijenio proizvodni program – kaže Ervin. 'Horvat production' danas se is-
Ervin je tvrtku specijalizirao se za izradu reklamnih stalaka ključivo bavi proizvodnjom metalne galanterije, točnije proizvodnjom reklamnih stalaka. -Specijalizirali smo se za proi-
9
31. ožujka 2010.
rvenstveno sam bio političar Ludbrega' da su se u škole pretvarali negdašnji zadružni domovi, dvorci Bukovec i Martijanec. U malim jednoučioničkim školama nastava se izvodila u kombiniranim odjeljenjima, po dva razreda u učionici. Točno prije 40 godina u Ludbregu je održan važan skup o razvoju društvenih djelatnosti, kojima pripada i školstvo. Dogovoreno je da se grade najprije škole, pa objekti zdravstva i ostalo.-
Gradnja jedna za drugom
o djelo Augustin Petrač sa suprugom Anicom doveli smo agronome i vodili seminare. Imali smo osnovnu školu za odrasle, ali smo organizirali i srednjoškolsko obrazovanje, imali smo srednju ekonomsku i srednju upravnu školu, te školu za kvalifikacije. O Ludbregu se van granice čulo preko Sveučilišta jer se na više europskih stručnih skupova govorilo o našim rezultatima u obrazovanju odraslih, pa i o Ludbregu.-
'Gušta, ideš voditi školstvo' Pet godina proveo je u OŠ Ludbreg, kratko vrijeme kao direktor, a onda je dobio radno mjesto školskog pedagoga. -To mi je bio posebno dragi posao. Tada je to bila novina. U školi su bili jako dobri nastavnici i s njima je bilo prekrasno raditi, trebalo ih je samo poticati. Mnoge stvari koje smo uvodili bile su dobro prihvaćene od kolega. A, onda mi je jednog dana tadašnji predsjednik općine
rekao: 'Gušta, dosta je bilo škole. Ideš voditi poslove školstva općine - treba sagraditi nove škole'.Ispričao nam je Petrač čitavu povijest školstva počev od Zakona o pučkim školama iz 1874. godine i pojasnio poslijeratnu zakonsku regulativu. -Školski prostor naslijeđen je iz ranijih vremena. Primjerice, Čukovec-Bolfan, i još neke, bile su škole s jednom učionicom i učiteljskim stanom, u Malom Bukovcu dvije učionice, u Velikom Bukovcu dječačka i djevojačka škola. Po trajanju bile su četverogodišnje, šestogodišnje, te osmogodišnje A ili B tipa. U razdoblju od 1953. do 1958. provedena je vjerojatno najbolja reforma školstva, osnovno školstvo se izjednačilo, nestalo je različitih tipova škola, osnovna škola postala je jedinstvena i obvezna za svu djecu u trajanju osam godina. No, za to nije bilo primjerenih školskih objekata. Stariji znaju
vu halu
Ervin je nastavljač strojobravarske tradicije u obitelji Horvat, već je četvrta generacija obrtnika zvodnju reklamnih stalaka. Veliki kupac, odnosno najznačajniji poslovni partner nam je Coca Cola. Među rijetkima smo koji zahvaljujući kvaliteti i poslovnosti imamo takozvani certifikat Coca Cole što znači da imamo dozvolu rada u svim zemljama svijeta. Mislim da smo samo tri-četiri u Hrvatskoj s
tim certifikatom. Puno radimo i za slovenski Henkel. Oko 30 do 35 posto proizvodnje izvozimo, a imamo ozbiljne kupce u Italiji i u zemljama regije, dakle, u Srbiji, Sloveniji, Rumunjskoj i drugim zemljama. Za domaće tržite radimo reklamne stalke primjerice za potrebe Karlovačke pivovare, Jamnice, Cedevite, Zveče-
Pamti baš sve događaje i datume, a njih je zaista bilo puno. Šteta što ne možemo prenijeti sve zanimljivosti koje nam je ispričao, posebice oko gradnje škola. Primjerice, škola u Velikom Bukovcu izgrađena 1969. i to na crkvenom zemljištu! -Tadašnji župnik vlč. Lončar, poduzeo je sve da dobije odobrenje crkvenih vlasti da se na toj lokaciji izgradi škola istog tipa kao i prvo krilo nove ludbreške škole izgrađeno još koncem 50-ih. Iza Bukovca, nova škola otvorena je u Martijancu 1972. Prosvjetari nisu bili baš oduševljeni projektom Martijanec jer je izgrađen samo učionički prostor, ali je činjenica da su se tada jako poboljšali uvjeti rada škole. Inače, godine 1972. uvedene su i povećane stope izdvajanja za investicije, imali smo posebni račun na koji se iz dohotka uplaćivao novac za gradnju škola. Na osnovu tih izdvajanja dobivali smo i republička sredstva. Izgradnja drugog krila škole Ludbreg dovršena je 1976. godine sa specijaliziranim učionicama i prvom školskom ambulantom u Hrvatskoj. Bilo je malih teškoća jer je prioritet bio gradnja učionica, ali smo ipak sagradili i dvoranu. Primjedbe da je premala nestaju jer je građena prema tadašnjim pedagoškim standardima. Pred otvaranje škole u Ludbregu rekao sam da bi jednog dana mogli imati cjelodnevni boravak učenika u školi. Eto, sada se nastava izvodi u jednoj smjeni, da ima novaca i boravak bi se lako organizirao. Današnja mreža škola i vrtića postavljena je točno po odluci o mreži škola i vrtića iz 1972. godine prema elaboratu 'Stanje i razvoj školstva na području općine va, Badela – pojasnio je Ervin. Unatoč svim složenim okolnostima poslovanja u ova nesigurna gospodarska vremena tvrtka se uspješno širi i razvija. Već u dvorištu tvrtke u Frankopanskoj ulici u Ludbregu može se zapaziti kako je obujam poslova prevelik za postojeći poslovni prostor. Mladi poduzetnik zato je posljednjih godina u razvoj uložio znatna sredstva radi skorog preseljenja iz sada skučenih poslovnih prostora na novu lokaciju. -Ulaganja su oko 3,5 milijuna kuna za novu halu, ali i za strojeve radi modernizacije proizvodnje. Pri kraju je uređenje novog poslovnog prostora u Gospodarskoj zoni 'Istok' površine oko 1.100 kvadratnih metara, a preseljenje planiramo ovog ljeta. Planovi su, dakle, modernizirati proizvodnju u novoj hali i zadržati odnosno povećati broj zaposlenih. Trenutačno zapošljavam 25 radnika, a vjerujem da će uskoro biti posla za 30-ak radnika. No, moram reći da se još jako osjeća ova gospodarska kriza i poslovanje je zaista složeno. Najveći problem je spora naplata potraživanja, u prosjeku morate čekati četiri do pet mjeseci. Još zasad
I danas je nerazdvojan od svojih knjiga Ludbreg' kojem sam suautor.Vodio je i projekte dogradnje vrtića u Ludbregu otvorenog 81. i uređenja prostora srednje škole godinu dana kasnije.
Neostvarena želja? -Srednja škola u Ludbregu. Za nju je općina dala izraditi izvedbeni projekt koji je pohranjen u ahrivu grada. Gradnju je trebalo izvesti na mjestu sadašnjeg svetišta. Projektant je bio vrhunski stručnjak. Bilo je zaista krasno zamišljeno rješenje. U izgradnji svih objekata na našem području sudjelovao je ing. Stare, građevinski inspektor iz Varaždina. Bio je odličan stručnjak i od njega sam puno naučio.-
Zajednički kandidat stranaka Uz redovite radne obveze Petrač se bavio i političkim radom. Kao političar biran je u predstavničke i izvršne organe vlasti. Bio je član Skupštine općine Ludbreg, Skupštine Zajednice općina Varaždin, zastupnik Hrvatskog sabora, te član Izvršnog vijeća Ludbrega i Izvršnog odbora Skupštine Zajednice općina Varaždin. Zadnjih godina radnog vijeka prelazi na profesionalni politički rad, a 1990. otišao je u mirovinu. Petrač nikada nije napustio socijaldemokratsku ideju.
-Moje seljačko-rudarsko podrijetlo i obrazovanje su takvi da drugo vjerojatno nije moglo biti. Moj otac radio je u rudniku, odgajao nas je u tom radničkom duhu. Učitelj je nekad živio u narodu i s narodom, bio je pokretač mnogih aktivnosti. Koncem 80-ih pripadao sam reformskom krilu partije. Dolaskom promjena 90-ih i višestranačja prema ocjenama drugih proizlazi da sam posljednjih 20 godina svojim djelovanjem dao značajan doprinos jačanju načela uvažavanja i tolerancije u političkom životu Ludbrega. Zato mi je posebno drago što sam Nagradu za životno djelo primio kao zajednički kandidat SDP-a, HNS-a i HDZ-a. To nešto znači, to je veliko priznanje. Rekao bih da sam prvenstveno bio političar Ludbrega.Iako je u mirovini i može odmarati još je pun energije. -Imam dobru obitelj, dva oženjena sina i troje unučadi. U takvoj obitelji je lijepo i živjeti. Imam vinograd, zdravlje dopušta da još uvijek sam mogu raditi. Pomaže mi mlađi sin Goran koji voli raditi na zemlji. Nisam ovisnik o televiziji, TV gledam selektivno. Radim noću, čitam pretežno stručnu literaturu, ali i beletristiku. I još uvijek kasno idem na spavanje – završio je Augustin Petrač.
koševe. Ali, nogomet ne vidim napretka od ovih ostaje ljubav i danas državnih poticajnih mjesam dopredsjednik ra u ovoj godini. Pa, svi se Podravine. Sve nas nadamo da će se s vremeje s nogometnom nom ipak sve to pokrenuzarazil Mladen Heti – kaže Ervin. nec, predsjednik PoUnatoč teškim gospodravine - zaključio je darskim vremenima tvrtka Ervin. posluje uspješno. U tvrtki je zaposlena i Ervinova supruga Lidija, a obitelj upotpunjuje i desetogodišnji sin Petar. Unatoč svim poslovnim i obiteljskim obvezama Ervin još uvijek nađe vremena za sportske hobije. Poznato je da je bio dugogodišnji prvotimac Košarkaškog kluba 'Grafičar', a obožava i nogomet. -Za 'Grafičar' sam igral krilo. I danas sam aktivni u veteranskoj momčadi, redovito igram. Nogomet mi je bil draži, ali mi Gotovo dvometraš ne može bez spornije išlo tak kak kota- aktivan u veteranima KK ‘Grafičar’ šarka. I onda sam se i dopredsjednik NK ‘Podravina’ potpuno preselil pod
10
S A S V I H ST R A N A
31. ožujka 2010.
Agro Altera iz Ludbrega - najveći proizvođač hrena u Hrvatskoj
Josip Horvat (lijevo) s kolegama na prosvjedu
Poljoprivrednici nakon prosvjeda
Pozitivno o gradskim potporama Poljodjelci ludbreškog kraja počeli su prve proljetne radove. Nakon prosvjeda početkom ožujka stanje se smirilo. Traktori na cesti kod benzinske pumpe Šilec, blokada državne ceste u Poljancu, pokazali su njihovo dosad najveće nezadovoljstvo. Prosvjedovali su poljoprivrednici cijelog kraja. Među njima je bio i Josip Horvat iz Selnika. -Ono što nam se htjelo napraviti nije bilo u redu, svi bi došli u vrlo teški položaj. Zato sad moramo biti donekle zadovoljni konačnim rješenjem. Znamo da je kriza, pa bolje nešto nego ništa – rekao je Horvat. Horvat obrađuje 20 hektara površina, ima sedam mliječnih krava, nešto
Ovako je to izgledalo početkom ožujka
svinja za vlastite potrebe. Kaže nam da su problemi nagomilani. Primjerice, mnogi još nisu dobili novac od tvrtke 'Jakšinić' za lani predanu pšenicu koju je za tvrtku preuzimao Agroludbreg. Horvat je tek uz nepopularne mjere pritisaka uspio dobiti novac, a kako neslužbeno doznajemo slučaj istražuje policija. Jer poljodjelci se boje da će ostati bez novaca i bez pšenice. -Bojimo se da u silosima 'Agroludbrega' nema više pšenice. Ja isto nisam dobio sve. U poljoprivredi vlada potpuni nered. Tek pred koji dan dobio sam od Vindije isplatu za mlijeko za mjesec siječanj, a već je praktički prošao i ožujak - tuži se Horvat. Poljoprivrednike Ludbrega obradovale su potpore Grada. -To je jako dobra odluka, ja budem također uzel nešto sadnica. Veterinari su bili kod mene i račun za osjemenjivanje stoke bil je za 100 kuna manji, a to je lijepa pomoć. Ljudi budu sigurno dobro koristili gradske potpore – rekao je Horvat.
Sretan Vam Uskrs
Agro Altera je ludbreška tvrtka za proizvodnju, preradu i otkup povrća. Proizvodnja je organizirana na 22 hektara otvorenih površina što u tvrtki smatraju jednim od najvažnijih čimbenika za uspješnu proizvodnju i poslovanje. Posjeduju potrebnu mehanizaciju za sadnju, vađenje, obradu i pakiranje, te preradu povrća. Po proizvodnji hrena zasigurno su prvi u Hrvatskoj, a među vodećim su proizvođačima i kelja pupčara. U Agro Alteri pomno je sve isplanirano, pa tako koriste vlastite presadnice, a 80 posto proizvodnih površina je u sistemu planskog navodnjavanja.
'Ludbreški hren'
Proizvodnja hrena -Autohtona sorta 'Ludbreški hren' nastala je kao selekcija u proteklih 35 godina otkako se hren uzgaja u našem kraju. Ovo podneblje je idealno za proizvodnju hrena, pogoduju dobre klimatske prilike i struktura zemljišta, a što je najvažnije osigurana je prodaja i stabilna cijena – rekao nam je Franjo Makar koji je počeo s proizvodnjom hrena na pola jutra površine. Ove godine će na osam hektara proizvesti oko 60-70 tona. 'Agro Altera' proizvodi korijen hrena najkvalitetnije sorte - glatki, bijeli hren visoke eteričnosti koji u sebi sadrži dosta gorušičinog ulja. U postupku su brendiranja sorte kao jedinstvenog hrvatskog proizvoda. Kao i ostalo povrće koje proizvodi Agro Altera, tako će se uoči Uskrsa 'Ludbreški hren' naći isključivo u velikim trgovačkim lancima - Konzumu, Plodinama, Metrou, Mercatoru i drugima. Korijeni se zamataju u strech foliju, a pakiraju se i u mrežaste vreće od 5 kg.
Posao za kooperante Osim korijena hrena po prvi put u Agro Alteri proizvode i pulpu hrena, ribani hren u flašicama, zahvaljujući nabavci postrojenja za preradu. Pulpa hrena proizvodit će se za Podravku. Naime, koprivnički prehrambeni gigant povećava proizvodnju hrena, jer ga u Europi nema dovoljno, pa je to zasigurno prava prilika da se naši poljoprivrednici uključe u proizvodnju hrena. -U našem kraju proizvodnja hrena još uvijek je zapostavljena, a uz ovako savršene uvjete koje imamo naši bi se seljaci trebali orijentirati prema proizvodu kojem je osigurana prodaja i stabilna cijena. Zbog naših povećanih potreba
Barica Bačani slaže sadnice
Vađenje hrena koji završava na policama velikih trgovačkih lanaca proizvodnje mi tražimo kooperante za proizvodnju B i C klase. Osiguravamo sadni materijal, stručnu pomoć, te tehnologiju sadnje, uzgoja, vađenja i otkupljujemo ugovorene količine – ističe Franjo Makar. Zainteresirani za proizvodnju hrena mogu se javiti u 'Agro Alteru' u Ludbregu ili na telefon 042 306-770.
Ljekovitost Hren je jedan od najzdravijih začina. Pomaže u inhibiranju malignih oboljenja u jednjaku, jetri, tankom i debelom crijevu, mokraćnom mjehuru. Podiže prirodnu otpornost, štiti od prehlade, olakšava i stabilizira probavu, poboljšava rad srca, cirkulaciju, djelotvoran je kod problema s plućima i mokraćnih upala, pomaže kod reumatizma. Oblog od naribanog hrena koristi protiv ukočenosti mišića i zglobova. Njegova pikantnost dobra je za učinkovito čišćenje sinusa. Preporučuje se kao začin za oboljele od šećerne bolesti.
Zašto se hren ne kuha? Hren je trajna biljka, zelenog lišća, bijelog korijena i ljuta okusa, a posebno rado se jede u blagdanskim prigodama. Najveći proizvođači u Europi su Ukrajina, Srbija, Mađarska i Hrvatska. Kod nas je potrošnja hrena 5-10 posto, koristi pred božićne, a još i više pred uskrsne blagdane. Korijen hrena koristi se samo u svježem stanju jer je tada koncentracija spojeva kalija, sumpora i vitamina
Marija Makar pakira hren
Umak od hrena (recept predlaže Marija Makar) Sastojci: 1-2 žlice maslaca ili ulja, 2-3 žlice brašna, 2 -3 dcl vode ili pilećeg temeljca, 2 dcl vrhnja za kuhanje, sol, biber i začini po ukusu, naribani hren, malo mlijeka Priprava: Napravite zapršku od maslaca ili ulja i brašna, zalijte pilećim temeljcem , kratko kuhajte te dodajte vrhnje i začine. Na kraju dodajte naribani hren koji ste prokuhali u malo mlijeka (dodajte zajedno s mlijekom). Umak poslužite uz kuhano meso.
C najviša. Korijen se servira kao prilog nekim mesnim jelima ili kao sastavni dio umaka koji pobuđuje apetit. Odebljali korijen bogat je gorušičinim uljem. Hren se ne kuha kao povrće jer pri kuhanju eterično ulje brzo nestaje i isparava. Kako biste sačuvali njegovu aromu, čuvajte ga u dobro u zatvorenoj posudi u hladnjaku. Gulite korijen što tanje tako da odstranite samo koru. Prije ribanja držite korijen 24 sata u hladnoj vodi. Naribani hren, oštra mirisa i okusa, osnova je mnogih umaka na bazi slatkog vrhnja, majoneze ili senfa, dobar je začin mesnim i ribljim jelima, salatama. Ako malo jabuke pomiješate s ribanim hrenom ublažit ćete oštri miris i aromu. Pripremila: Željka Namesnik
Umak od hrena sa kuhanim mesom
Žene proslavile svoj dan
Nasljeđe žena koje su se prije više od stotinu godina borile za ostvarenje njihovih temeljnih prava, dio je povijesti. Dan žena je prigoda za prisjećanje na sve žene koje su sudjelovale u ženskim pokretima diljem svijeta i ustrajale u ostvarivanju ženskih prava te simbolizira dugu povijest borbe za ta prava.
Važno je da se taj dan ne zaboravi, kaže Dragica Grgec
31. ožujka 2010.
Najstarija skupština
Na zabavi je održana i modna revija salona BTS iz Ludbrega U Ludbregu očito drže do povijesti i već se deset godina priređuje zabava u povodu međunarodnog praznika žena. Lijepa tradicija održava se u organizaciji Foruma žena ludbreškog SDP-a. Zabava je okupila točno 236 pripadnica ljepšeg spola. -Zadnjih pet godina dolazim na zabavu. Za nas žene je to posebni dan, dan naše zabave. Druženje je prekrasno, puno plesa, ne gledamo razlike u godinama. Poslije rata nitko nije okupio toliko žena svih uvjerenja, vjera. Tu su vjernice, ateistice, članice manjina. Oduševila me
modna revija. Svega je bilo, od šminke i frizura do odjeće i torbi. Žene se ljepše zabavljaju bez muževa. Veselije je. Važno je da se taj dan ne zaboravi – rekla je Dragica Grgec. Poruka žena Europe da im pripada pola zemlje, pola neba i pola moći još je aktualna. No, nužan je angažman muškaraca i žena da se ostvari ravnopravnost u svim područjima rada i života. Ženama je praznik čestitalo desetak muškaraca koji nisu odoljeli njihovu šarmu. Svaka žena dobila je na poklon – srce. Marina Hižak
Glazba i sport na markama
Mozart, Beethoven i drugi genijalni skladatelji glazbe, te glazbala u jednom okviru, a u drugom sport, točnije odbojka. To su teme nove izložbe maraka u Poštanskom uredu Ludbreg. Autori izložbe su članovi obitelji Radaković – student Branimir (mlađi), Vilim srednjoškolac, te njihov otac Saša kojeg smo predstavili u prošlom broju. Članovi su Sekcije Ludbreg Kluba kolekcionara Varaždin. -Sinovi i ja zajedno se bavimo filatelijom, mladima ipak treba pomoći da sve bude na ozbiljnoj razini. Registrirani smo za izložbe na teme odbojke i glazbe. Mi filatelisti još uvijek se koristimo klasičnim poštanskim pošiljkama, razglednicama, omot-
TU OKO NAS
Održana je 141. skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg, najstarije udruge Ludbrega. DVD-ovci su se osvrnuli na rad društva i intervencije u protekloj godini, a donijeli su i planove za ovu godinu. Prioritet je uvježbavanje operativaca za akcije gašenja, te uvježbavanje svih kategorija mladeži za natjecanja tijekom godine kao i skrb o popunjavanju potrebne opreme. U svečanom dijelu skupštine podijeljena su brojna priznanja, a najvrednije je primio Božidar Međimurec za 40
godina dobrovoljnog rada. U prepunom vatrogasnom domu ludbreškim vatrogascima na skupštini su se pridružili članovi brojnih susjednih i prijateljskih društava. (ah)
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg ustanovilo je svoje priznanje za mnogostruke darivatelje koji su krv darovali više od stotinu puta. Tako će osim priznanja Hrvatskog Crvenog križa zaslužni dobiti i priznanje Gradskog društva. Ono nosi naziv 'Zlatna kapljica krvi za 100 darivanja'. Prvi dobitnici, Branko Jagodić i Tomo Kokanović primili su priznanja na skupštini Mjesnog društva Crvenog križa naselja Ludbreg. No, priznanja je primilo još 40ak višestrukih darivatelja - Branko Sedlar za 40 darivanja krvi, za 30 darivanja Domagoj Busija, Dragutin Gerić, Miljenko Miklošić i Ante
Škoro, a za 20 darivanja Draženka Horvatić, Zlatko Kapusta, Nevenko Pokos i Ivan Vađon. Uručene su zahvalnice za 5 i 10 darivanja krvi, ali i onima koji su prvi put darivali krv čime se želi potaknuti mlade da se ubuduće redovito uključuju u akcije. Prošle godine bilo je čak 19 osoba iz naselja Ludbreg koji su po prvi puta darivali krv. Na skupštini Mjesnog društva Ludbreg o radu je izvijestila predsjednica Ljerka Henec, a utvrđen je i novi program rada. Tijekom zime skupštine su održane u 30 mjesnih društava.
Najbolji Sveti Đurđ Saša Radaković i Jasminka Struški, voditeljica ureda Ludbreg nicama, tako razmjenjujemo marke. Lakše je doći do maraka na temu glazbe jer je bilo puno izdanih serija. Do onih s temom odbojke teško je doći, izdane su tek dvije serije u zadnjih 65 godina. A marka što je sta-
rija to je vrednija - pojasnio nam je Saša Radaković, ludbreški filatelist. Izložba maraka na temu odbojke i glazbe ostat će otvorena do druge polovice travnja, a onda dolazi nova, na temu cvijeća.
telja s djecom na tom području. Smotra obuhvaća zborsko pjevanje, instrumentalnu glazbenu izvedbu, scensko – dramske igre, lutkarske predstave, suvremeni ples i pokret, folklorne plesove, likovne radove. Vrtići i Udruge mogu prijaviti najviše dva područja
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbrega organiziralo je natjecanje ekipa podmlatka Crvenog križa u pružanju prve pomoći na kojem su se natjecale ekipe osnovnih škola Ludbreg, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Najviše je pokazala ekipa iz Svetog Đurđa koja će 10. travnja sudjelo-
stvaralaštva. Krajnji rok za predaju prijava je 6. travnja. Smotra nije natjecateljskog karaktera i završit će okruglim stolom odgajatelja i članova povjerenstva smotre, a održat će se 28. travnja s početkom u 17,30 sati u HNK Varaždin. (mh)
Vožnja kočijom kao turistička ponuda
Ljubav i želju iz djetinjstva Jerko Hrastić iz Sigeca prenio je na svoje potomke i pretvorio u stvarnost. Budući da su njegovi roditelji oduvijek imali konje, želio je i on jednog dana imati vlastite. Tako je prije četiri godine nabavio svoje prve vjerne prijatelje, pa je cijela obitelj - supruga Mirjana, najstariji sin Martin, Tin, Marina, Matilda i najmlađa Tina zaživjela s novim ljubimcima.
Božidar Međimurec
Priznanja darivateljima Ludbrega
Smotra stvaralaštva mališana Udruga odgajatelja 'KOOD' u suradnji s Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom pokreće 1. Smotru stvaralaštva predškolske djece. Iznimno velika i značajna manifestacija organizira se kako bi se predstavilo dječje stvaralaštvo, a time i rad odgaja-
11
Obitelj drži konje preko puta obi¬teljske kuće u Sigecu. Uz staju ima i dovoljno prostora pa konji mogu bezbrižno boraviti na zraku. Uz konje najviše uživa i brine Tin. -Ima puno posla, volim biti u njihovu društvu, kupati ih, četkati, hraniti. Ipak najviše volim jahati – otkrio je Tin. Trenutno imaju šest konja križanaca – Vilmu, Vranku, Lanu, Davida, Doru i
Član kluba Ivan, te Martin i Jerko uživaju u društvu s konjima
Oskara. Ljubav prema konjima i jahanju bio je logičan put da se osnuje konjički klub koji za sada broji desetak članova. -S prijateljem Marijem Oštrkapom nedavno sam osnovao konjički klub 'Vranka – centrum mundi'. Učlaniti se mogu svi koji već znaju jahati ili žele naučiti jahati. Vodimo rekreacijsko jahanje, mislim da je to prekrasno, druženje ljudi s plemenitim životinjama konjima. Namjera je ograditi vlastitu livadu nedaleko kuće kao buduće jahalište – rekao je Jerko. Obitelj zasad ima fijaker, a želja im je nabaviti pravu kočiju. Vožnju fijakerom imali su prilike vidjeti i osjetiti posjetitelji Svete nedjelje i Jesenskog karnevala. -Cilj nam je preko sponzora kupiti kočiju i organizirati turističke vikendvožnje razgledavanja ludbreške okolice. Želja je da ostvarimo suradnju s gradom i turističkom zajednicom kako bi se vikend–vožnje kočijom uvrstile u turističku ponudu grada – rekao je Jerko. Marina Hižak
Školarci su pokazali znanje u pružanju prve pomoći
vati na županijskom natjeca¬nju u Krapini. Mladi natjecatelji najprije su imali pismenu provjeru znanja o pokretu Crvenog križa, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima, a zatim su morali pokazati praktično znanje pružanja prve pomoći u čemu su ih pripremali mentori. U zadacima su pokazali kako pravilo zbrinuti ozlijeđene osobe. -Zadaci su bili različiti, imali smo slučajeve prijeloma potkoljenice, napadaj panike, opeklinu s čajem u kuhinji i slučaj kada je biciklist srušio dva pješaka. Važno je znati kako pružiti prvu pomoć jer se nikad ne zna kada ćemo biti u situaciji u kojoj je potrebno brzo i pravilno reagirati. Ako tada točno znamo što nam je činiti, možemo nekome spasiti život – rekla je Ivona. Cilj natjecanja je i okupljanje što većeg broja mladih na programima Hrvatskog Crvenog križa, razmjena iskustava i zajedničko druženje. (mh)
Posjet najstarijoj članici
Predstavnici Udruge antifašista općina i grada Ludbrega u povodu Dana žena posjetili su svoju najstariju članicu, 94-godišnju Milku Bedeković. Prenijeli su joj čestitke i prigodne poklone te se zadržali u razgovoru sa svojom članicom, sudionicom antifašističke borbe. Predstavnici Udruge također su u povodu Dana žena položili cvijeće na grobove istaknutih antifašistkinja Anke Ošpuh i Đurđice Danić koje su pokopane na groblju u Poljancu. Sve članice Udruge antifašista Ludbrega obradovale su čestitke koje su primile u povodu Milku su posjetili Milivoj Dretar, Eva Dana žena, a izradili su ih učenici Dulikravić, Milica Pahor, te Zdravko Osnovne škole Jalžabet. (mh) Pahor (nedostaje na snimci)
12
U POVODU DANA GRADA
Festival zabavne glazbe 'Centrum mundi fest' Hrvatska je poznata festivalska zemlja. No, festivala za mlade glazbenike koji tek traže afirmaciju na hrvatskoj estradi zasigurno nema puno. Ludbreg se stoga može pohvaliti rijetkim programom, festivalom koji otvara vrata možda budućim estradnim zvijezdama. Festival 'Centrum mundi fest' je organiziralo Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg. -To je već šesti festival, imali smo 22 izvođača iz sjeverozapadne i središnje Hrvatske, iz Fužina kod Rijeke čak i gošću iz Slovenije. To je dokaz da je festival zaživio i pobuđuje velik interes mladih izvođača, skladatelja, tekstopisaca i aranžera i dobro je poznat izvan granica Ludbrega. Podsjećam da je danas popularni Bojan Jambrošić, pobjednik showa 'Hrvatska traži zvijezdu' čak četiri puta pjevao na našem festivalu, prije dvije godine bio je drugi. Ove godine u pauzi je nastupio i Tihomir Bendelja, pobjednik 'Supertalenta'. Festival održavamo u sklopu obilježavanja Dana grada Ludbrega i pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta, organizator festivala. Naklonost žirija dobila je Ivana Benc za izvedbu pjesme 'Za ljubav ja živim' za koju je tekst napisao
31. ožujka 2010.
Pobjeda Ivani iz Zagreba
Ivani Benc iz Zagreba ovo je druga pobjeda u Ludbregu
Danijel Kolak iz Hrastovskog uspješno je branio boje Ludbrega
Voditelj Ivica Kolmar na kraju je pozvao sve izvođače na binu
Robert Poljak, a glazbu i aranžman Danijel Galar. -Ovo mi je bio drugi nastup na festivalu u Ludbregu i druga pobjeda. Prije dvije godine bilo mi je ovdje jako lijepo, pa sam rado došla i sada. Dolazim iz Zagreba, pohađam muzičku školu, učim glasovir. Potječem iz glazbene obitelji, tata već dugo svira klavijature u jednom sastavu, pa i ja znam s njima ponekad nastupiti. Glazba mi je hobi i velika ljubav, uvijek se vraćam glazbi, možda se jednom i posvetim samo glazbi – rekla je radosna Ivana. Druga nagrada pripala je Jeleni
Žnidarić iz Pušćina, a Marijan Jurinić iz Pretetinca bio je treći. I Ludbreg je imao svog predstavnika. Danijel Kolak iz Hrastovskoga izveo je skladbu 'Pjesmo moja'. Publika ga je pozdravila srdačnim pljeskom. Šteta što nije bilo nastupa još domaćih pjevačkih snaga. -Imam dojam da su drugi možda previše samokritični, pa dok nekaj naprave misle da to možda nije dovoljno dobro. Treba samo krenuti, na festivalu sam pjevao četvrti put. Glazba je uz nogomet još jedna moja ljubav. Imam stvari dosta za cijeli album. Imam svoj sastav 'Biber
band'. Trojica nas je iz Hrastovskoga, po jedan iz Ludbrega i Selnika. Za dušu sviramo rock i sličnu glazbu – rekao je Danijel. Publiku je u pauzi prije proglašenja pobjednika oduševio Tihomir Bendelja, velemajstor s twirlingštapovima. Kroz festival suvereno je vodio Ivica Kolmar. Učitelji u Osnovnoj glazbenoj školi Pučkog učilišta odradili su svoj dio posla. Tako su Marko Prepelić, Danijel Oto i Marijan Horvatić bili trojac u stručnom žiriju, dok je Slobodan Vađunec odradio tehničko dio posla za tonskim pultom.
Tihomir Bendelja, pobjednik ‘Supertalenta’, gost festivala Bilo je to još jedno lijepo druženje uz glazbu i mladost. Mladi glazbenici su poručili – dolazimo u Ludbreg i dogodine!
'Rječnik govora Svetog Đurđa' (Rječnik ludbreške Podravine) predstavljen je u Ludbregu
Za doba dok bude svijeta i vijeka
Slikar Davorin Radić na izložbi u Ludbregu
Izložba slika Davorina Radića U galeriji ‘Centrvm Mvndi’ u tijeku je izložba slika zagrebačkog akademskog slikara Davorina Radića. Izložena djela su u tehnici ulja, a prevladavaju slike zagrebačkih ulica, aktovi i motivi iz mitologije. Radićevo stvaralaštvo spoj je modernizma i tradicije hrvatskog slikarstva. Radić je profesor na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Samostalno izlaže od
1985. godine i dosad je priredio više od pedeset samostalnih izložbi. Sudjelovao je i na više od 150 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Prigodno otvaranje izložbe Radićevih djela u galeriji ‘Centrvm Mvndi’ privuklo je mnoštvo poklonika slikarstva i likovne umjetnosti, a program otvaranja obogaćen je prigodnim nastupom ludbreškog glazbenog sastava ‘No name’. (ah)
Uz Dan grada Ludbrega priređena je ludbreška promocija 'Rječnika govora Svetog Đurđa' (Rječnik ludbreške Podravine) Stjepana Belovića, umirovljenika iz Ludbrega i Đure Blažeke profesora s Učiteljskog fakulteta iz Zagreba. Rječnik tiskan krajem prošle jeseni mi smo prvi opširno odmah predstavili u prosinačkom broju. Velik broj Ludbrežana došao je stoga čuti što donosi opsežno djelo s oko 10.000 riječi na 600 stranica. Stjepanu Beloviću još jednom je odano priznanje za najveći doprinos što smo dobili Rječnik kojega je prof. Đuro Blažeka podigao na znanstvenu razinu. Rječnik je postao priručnik za studente kroatistike i za njega se zanimaju domaći i strani fakulteti. Evo što je o zajedničkom djelu rekao prof. Đuro Blažeka: -Stjepan Belović pokazao je doista
Prof. Ante Bežen i autori Rječnika Stjepan Belović i prof. Đuro Blažeka
Prof. Ante Bežen, urednik ‘Rječnika’: -Za napraviti Rječnik bila je potrebna i ljubav. Stvoriti ovako nešto može samo onaj koji ima veliku motivaciju i ljubav da to napravi. Stjepan Belović je to imao. Pokazao je da je bio dobar nastavnik, da je razumio to što je sakupljao jer bez te podloge to ne bi išlo. Rječnik je dar za kulturu ovoga kraja jer je sačuvao jezik, a jezik je najvažniji dio kulture nekog naroda. Podravina je dobila Rječnik koji kulturu predstavlja u najizvornijem obliku - riječima. Rječnik je važan za kulturni identitet Podravine, ali i Hrvatske jer se hrvatski jezik sastoji od pokrajinskih, lokalnih govora. Opstanak hrvatskoga jezika ovisi i o tim govorima. Što ih više njegujemo to ćemo ih znati više i bolje očuvati.-
Veliki interes za ‘Rječnik’ veliko znanje. Njegova prva intencija bila je da on bude primjereniji širokoj publici. Pri našem prvom susretu odmah je shvatio da će u znanstvenom obliku Rječnik biti nešto što ostaje za sva vremena, nešto što ostaje dokle god bude svijeta i vijeka. On je sakupio sve te riječi, sama građa i razumijevanje građe, to je njegova zasluga. Ima iznimno jaku memoriju što je uspio zapamtiti i sve riječi. Bez njega Rječnika sigurno ne bi bilo. Što će ovaj Rječnik biti stariji bit
će vredniji – rekao je prof. Blažeka. Nakladnik Rječnika je Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu. Stjepan Belović još jednom je zahvalio na pomoći suradnicima i domaćim snagama iz Pučkog učilišta 'Dragutin Novak', te Gradu Ludbregu koji je dao svoj doprinos pri tiskanju. Promocija u Ludbregu očito bio emotivni trenutak: -Rječnik je moje životno djelo. Sad osjećam kao da sam svoj životni zadatak izvršio. Prije Rječnika ostavio sam uspomene u knjizi 'Sentimenti'. Nadam se da će i ostavština predmeta zavičajne zbirke na kojoj sam radio biti predstavljena javnosti. U godinama sam kad više puno ne mogu očekivati, ali ne predajem se i radit ću dok bude moguće. Recimo, od izdavanja Rječnika do danas već imam 200 novih riječi, neke pjesmuljke, još neke sitnice – rekao je Stjepan Belović. Nakon Ludbrega slijedi promocija knjige u Svetom Đurđu, rodnom mjestu autora. Promocija će biti 22. travnja u sklopu proslave Jurjeva i općinskog praznika.
31. ožujka 2010.
K U LT U R A
Mlada Ludbrežanka želi nastaviti školovanje u srednjoj glazbenoj školi, a potom i na glazbenoj akademiji
Mia s kolegicom Dorom Petković s kojom je u Beogradu u četveroručnom sviranju osvojila prvo mjesto
Mia Mihalić, mlada ludbreška glazbenica
na Dedinju, a s kolegicom Dorom Petković u konkurenciji glasovirskih dua, dakle, u četveroručnom sviranju, osvojila sam prvo mjesto s 97,67 bodova - kaže Mia. Mia planira nastaviti glazbeno školovanje, završiti najprije srednju glazbenu, a zatim se upisati i na glazbenu akademiju. Dobra vijest za nju i za sve mlade glazbeno nadarene je u tome što Glazbena škola u Varaždinu ima pojačane programe iz ključnih predmeta tako da učenici ne moraju paralelno pohađati još i drugu srednju školu. Poslije glazbene škole, ako učenik ne želi upisati Glazbenu akademiju, može nakon položene državne mature upisati
Mia niže uspjehe
Četrnaestogodišnja Mia Mihalić jedan je od ludbreških glazbenih talenata. Polaznica je 5. razreda u Glazbenoj školi u Varaždinu i uči glasovir. Koliko je njezin životni put usmjeren prema glazbi vidi se po tome što je donedavno bila polaznica 7. razreda OŠ Ludbreg, ali zbog svakodnevnih putovanja u varaždinsku glazbenu školu roditelji su bili prinuđeni iznajmiti stan u Varaždinu. Tako je Mia sada učenica V.
OŠ Varaždin. Mlada pijanistica dosad je sakupila čitav niz nastupa u Hrvatskoj, u Italiji, a ove godine nastupila je i u Srbiji. Redovito postiže zavidne rezultate i osvaja priznanja i nagrade. Nedavno je postigla značajan uspjeh na međunarodnom natjecanju klavijaturista u Beogradu. -Uspjeh u Beogradu moj je najveći do sada. Natjecanje je održano u Glazbenoj školi 'Davorin Jenko'
Alen drugi na državnom natjecanju Polaznici Osnovne glazbene škole Pučkog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg ovog proljeća sudjeluju na poznatim i priznatim natjecanjima mladih glazbenika. Polaznik trećeg razreda glasovira Petar Mihin sudjelovat će sredinom travnja na natjecanju u glasoviru 'Pianoforte' u Poreču. Za natjecanje ga priprema njegov nastavnik prof. Danijel Oto. Iznimno nadareni trubač Alen Vađunec već je osvojio drugo mjesto na Alen Vađunec državnom '48. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa' koje je održano u Varaždinu krajem ožujka. Prije toga na regionalnom dijelu ovog natjecanja u Bjelovaru Alen je pomeo iznimno veliku konkurenciju. Naime, na ovakvim natjecanjima sudjeluje 40-ak mladih glazbenika. Alen je učenik trećeg razreda trube koji vježba pod paskom prof. Marka Prepelića. Na natjecanjima je nastupao uz glasovirsku pratnju korepetitora prof. Danijela Ota.
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
4. travnja nema predstave (Uskrs)
Glazbeni život na relaciji Ludbreg-Varaždin
Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner Ludbreg
'Njemačka pričaonica' i… U Gradskoj knjižnici je prije četiri godine pokrenuta pričaonica na njemačkom jeziku. Mali polaznici u dobi od tri do 10 godina kroz igru usvajaju riječi, rečenice i pravilan izgovor, komuniciranje na njemačkom. Voditeljica je Susanne Juričan na izvornom njemačkom jeziku. Novost u pričaonici je skupina polaznika najmlađeg uzrasta od tri do tri i pol godine koji uz slikovnice usvajaju osnovne pojmove. Pričaonica se održava ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 16 do 19 sati. Usvojeno znanje na susretima u pričaonici djeca su pokazala u priredbi „Eine Geschichte“ u kojoj su glumili učenike i učiteljicu, liječnike, prodavače...U ovoj zabav-
Velik interes za pričaonicu na njemačkom jeziku noj igri pokazali su i kako se treba kulturno ophoditi, pravilno ponašati u životnim situacijama.
'Priča za laku noć' Knjižnica nastavlja s vrlo popularnim čitanjem Priča za laku noć svake srijede u 19 sati. U veselom okruženju djece, slikovnica i knjiga, uz tihe
tonove glazbe i topli ugođaj svijeća, u travnju će se čitati: 7.travnja - Walt Disney: Pinokio (drugi dio priče) 14. travnja - Sanja Lovrenčić: Mjesečeva splav 21. travnja - Becky Bloom: Uljuđeni vuk 28. travnja - Walt Disney: Petar Pan (prvi dio priče) (mh)
Izlaže Kazimir Kišasondi U galeriji ZB ART otvorena je izložba slikara Kazimira Kišasondija pod nazivom 'Njegove ptice ne raznosi vjetar'. Ovaj Ludbrežanima poznat umjetnik predstavio se u novom ruhu. Iako kontinentalac, predstavio se sa oduševljavajućim pej-
zažima i motivima Mediterana u širokom spektru boja. Tehnike su akrilik na platnu i drvetu. Predstavlja se s pedesetak djela nastalih u posljednje četiri godine. Organizator izložbe je Artum Ludbreg i Likovni odbor Hrvatskog svjetskog sabora. (ah)
11. travnja Oblačno sa ćuftama
18. travnja Crnci
25. travnja Alvin i vjeverice 2
(USA- animirani)
(Hrvatska, ratna drama)
(USA - animirani)
Glasovi: J. Krajina, J. Miholjević, D. Bratulić
Uloge: Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Krešimir Mikić
Uloge: Jason Lee, Zachary Levi, Anjelah Johnson
13
većinu naših fakulteta. Glazbena škola Varaždin pokriva troškove odlaska na sva natjecanja, pa je to za njezine roditelje Nataliju i Nevena ipak značajna pomoć pri financiranju njezina glazbenog školovanja. -Za vrhunska postignuća u glazbi potreban je talent, volja i puno odricanja. Talent sam vjerojatno naslijedila od mame Natalije koja je imala značajnih uspjeha u harmonikaškim sastavima, a volje za vježbanje mi ne nedostaje. Velike zasluge za to ima i mlada profesorica klavira Lea Šantek koja mi nikad ne nameće jednu kompoziciju već mi odsvira njih nekoliko tako da zapravo sama odabirem onu koja mi se najviše sviđa, a tada je lakše i uvježbam - pojašnjava Mia. Mia u Varaždinu vježba najmanje dva sata dnevno na digitalnom klaviru. U planu je kupnja velikog grand klavira. Vikendom vježba na klasičnom pianinu u Ludbregu gdje redovito posjećuje djeda i baku, a tamo smo je i mi posjetili. Najbolja prijateljica Ines je strpljivo čekala da Mia završi razgovor da bi se družile. Mia na kraju nije propustila našim mladim čitateljima poručiti: -Bavite se glazbom jer ona ispunjava i oplemenjuje dušu.Svi koji žele osjetiti čari njezine glazbe moći će je čuti u Ludbregu najkasnije uoči Svete nedjelje u atriju dvorca Batthyany gdje redovito sudjeluje na koncertu 'Kroz generacije'. Dražen Vađunec
14
R EK R E A C I J A
Liga u biciklizmu i trčanju U organizaciji dviju novih ludbreških udruga 'BSV 'i BK 'Ludbreg', od 1. travnja do 4. lipnja održavat će se natjecanje 'XC i CROSS liga Ludbreg 2010.' što znači ligaško natjecanje u biciklizmu i trčanju odnosno krosu. Inicijator ove novine je predsjednik Udruge 'BSV' Igor Golec. -Želja nam je da uključimo sve sugrađane i goste željne rekreacije, sporta i boravka u prirodi. Imamo atraktivnu okolinu što je idealno za održavanje ovakvih sportskih igara i natjecanja. Drago nam je što smo u tome dobili veliku podršku Grada Ludbrega – priča Venad Štabi, tajnik Udruge BSV Ludbreg. Liga će se sastojati od 5 kola biciklizma (XC) i 5 kola trčanja (cross). Start i cilj bit će na Otoku Mladosti. Natjecatelji će biti raspoređeni u kategorije kadeta, ju-
Članovi udruga Tihomir Cenko i Roman Čotra niora i seniora, dok će sve natjecateljice nastupati zajedno. Posebno će se bodovati trčanje, a posebno biciklizam. Staza uglavnom prolazi ravničarskim dijelom uz manje uspone. -Ludbregu nedostaje sadržaja ovog tipa. Biciklizam je jedan od najatraktivnijih sportova, pa pozivam sve sugrađane i goste da odvoze koji krug i osjete sportski duh
31. ožujka 2010.
Raspored natjecanja:
Adrenalinska zabava
Prvo kolo: 1. travnja – biciklizam, 9. travnja - trčanje Drugo kolo: 15. travnja – biciklizam, 23. travnja - trčanje Treće kolo: 29. travnja – biciklizam, 7. svibnja - trčanje Četvrto kolo: 13. svibnja – biciklizam, 21. svibnja - trčanje Peto kolo: 27. svibnja – biciklizam, 4. lipnja - trčanje Satnica za početak svakog natjecanja je uvijek ista – 18 sati.
Nakon više od godinu dana postojanja iza ludbreških paintball- igrača na tisuće i tisuće je ispucanih kugli. Ova igra-sport uhvatila je svoje korijene i u centru svijeta. Nikola Tenčić i Ivan Zelenc dvojica su osnivača Paintball kluba Ludbreg. Ideja o klubu nastala je nakon posjeta jednom poligonu u Međimurju. -Našao sam letak u Varaždinu i pozvao prijatelje da zajedno odemo pogledati. Igra nam se toliko dopala da smo ubrzo krenuli u osnivanje kluba u Ludbregu – prisjeća se Tenčić. Igra je nastala u Americi, a danas je popularna u cijelom svijetu. Unatoč tome što su borbe vatrenim oružjem, nema većih opasnosti od ozljeda. Boje u kugli su na biljnoj bazi, a pri pogotku kugle u nezaštićeno mjesto ono tek malo zapeče. U njoj ravnopravno sudjeluju i muškarci i žene jer fizička snaga nije presudna već spret-
– naglašava Roman Čotra, predsjednik BK Ludbreg. Kotizacijom od 50 kuna stječe se pravo sudjelovanja na svih 10 utrka. Liga je otvorena, rekreativnog karaktera i s time se računa na fair-play sudionika. Organizatori će se pobrinuti da sve prođe u najbojljem redu, te da se svi sudionici i gledatelji dobro zabave. Liga se održava pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Turističke zajednice Grada Ludbrega. (ah)
nost i taktika. -Osnovna oprema su zaštitna maska, marker odnosno puška i kugle. Osim toga, ima tu još puno dodatne opreme koja nije nužna, ali je dobrodošla kada se želite ozbiljnije baviti paintballom ili biti profesionalac – priča Zelenc. Ludbrežani su tijekom zime odlazili na treninge u Zagreb, a sada su počeli i treninzi u Vinogradima Ludbreškim. Uskoro će iza veterinarske stanice osvanuti novi poligon, bit će ograđen mrežom i tu će se članovi pripremati za natjecanja i održavati utakmice. Prepreke će biti fiksne, izrađene od drva. Zainteresirani nam se mogu javiti i kada se skupi grupa napravit će se 'renta'. 'Rente' su skupine rekreativaca. One su i sve češći oblik zabave za rođendane, za momačke i djevojačke večeri i druge prilike kada se druš-
Nikola Tenčić tvo želi zabaviti – objašnjava Tenčić. No, dobro je znati još nešto. -Paintball zahtjeva kondiciju i preciznost. To je jedan od najuzbudljivijih sportova s puno adrenalina – kaže Zelenc. Ludbreški klub sudjeluje na turnirima Hrvatske paintball lige, a vrlo često sudjeluju i na turnirima u humanitarne svrhe. Ana Havaić
SP O R T
31. ožujka 2010.
ŽRK Ludbreg
Na dobrom putu
Posjet treningu rukometašica Ludbrega iskoristili smo za razgovor s trenerom mlađih kategorija Darkom Hlupićem. Vodi igračice rođene 1997. i mlađe koje postižu zapažene rezultate. -Trenutačno igramo u Zagrebačkoj ligi gdje smo na prvom mjestu. Igramo protiv Jamnice, Bistre, Dugog Sela, Samobora, Trnine i Ivanića. Lijepo nas je vidjeti 'na čelu kolone' i nadam se da ćemo tu i ostati – kaže Darko Hlupić. Ekipu je preuzeo u sezoni 2005/2006. kada je lagano počelo osipanje kadra. Legendarna Sanja Stanko otišla je na studij u Zagreb, otišla je Željka Grabarić, Martina Blagaj posvetila se poslu, a Aleksandra Kolak
Trener Darko Hlupić na treningu mladih rukometašica
Na trening iz Struge - biciklom Nataša Gložinić ima tek 12 godina i među najperspektivnijim je ludbreškim rukometašicama. Visoka je 163 cm, igra lijevog vanjskog ili srednjeg. Rukomet trenira tek nešto više od pola godine. I već je strah i trepet vratarki i obrana. -Ne brojim golove, ali znam da ih postižem dosta. Ipak, važniji mi je uspjeh ekipe. Trener Hlupić kaže da bi s pravim pristupom i pravilnim razvojem mogla u dogledno vrijeme kad bude starija zaigrati i u poznatim zagrebačkim klubovima Lokomotivi ili Trešnjevci. To bi bilo prekrasno – kaže Nataša. Želje za radom Nataši ne nedostaje i svojim odricanjem zaslužuje da to ostvari. Naime, živi u Strugi i dolazi redovito na svaki trening i to - biciklom. Nataša brzo napreduje i
pravi je rukometni talent
odabrala je drugi rukometni put. -Počeli smo doslovce od nule. A sada želimo napraviti klub u pravom smislu riječi. Cilj je posložiti ekipe u svim uzrasnim kategorijama. Radimo na tome i vjerujem da ćemo uspjeti. Veže na veliko zajedništvo – poručio je trener Hlupić. Rezultati djevojčica pokazuju da je klub na najboljem putu. Možemo konstatirati da je ženski sport u Hrvatskoj u dubokoj krizi već godinama, a ona zahvatila i Ludbreg. No, ludbreške rukometašice imaju odlične uvjete za rad, ima perspektivnih igračica i budućnost ne bi smjela biti upitna. Upornim rukometnim zanesenjacima dobro bi došla svaka pomoć. Neven Jerbić
Alen Požgaj, najmlađi rukometni trener u Hrvatskoj
Umjesto u dresu - trenirka
Sport zna često puta biti vrlo okrutan. Mladi Ludbrežanin Alen Požgaj koji će tek ovog travnja navršiti 19 trebao je biti tek na početku prave rukometne karijere. Imao je predispozicije postati vrhunski rukometaš. No, brojne ozljede i operacije primorale su ga da ostavi veliku sportsku ljubav. -S rukometom sam počeo kao osnovac kod učitelja Tomice Letine. Kasnije su sa mnom radili Josip Balent i Andrija Pišpek. Onda sam s 13 godina prešao u redove prvoligaša Varteksa. Trenirali su me Saša Nemaškalo, Tumba Štimac, Srećko Horenec i Boris Lalić, poznati nekadašnji varaždinski rukometaši. Odigrao sam velik broj utakmica u mlađim kategorijama. Posebno sam zahvalan na pomoći i savjetima klupskog kolege i kapetana prvotimaca Emersona Žnidarića s kojim sam često putovao na treninge. A onda su došle ozljede - rekao je Alen. Tako je naprasno prekinuta potencijalno velika karijera momka od 194 cm iz prave rukometne obitelji. Alenovi roditelji su bivši rukometaši, a brat igra u ludbreškom trećeligašu. Ipak je ostao u rukometu. Iako je tek maturant varaždinske Gimnazije i vjerojatni budući profesor geografije, Alen je nedavno postao trener ŽRK Ludbreg. On je sada najmlađi trener neke seniorske ekipe u Hrvatskoj. -Preuzeo sam ekipu prije otprili-
Košarkaška budućnost
Druga ekipa ludbreškog KK 'Grafičar trenutno je u sredini ljestvice B-1 lige sjever. Najniži je to rang u ovim krajevima. U ekipi je trenutno 14 mladića od 16 do 20 godina. Jedan od problema je da za razliku od nogometa i rukometa košarka teško može računati na igrače iz manjih sredina jer je košarka tamo na 'pećinskoj razini'. Iznimka je Hrastovsko koje je dalo zavidan broj kvalitetnih košarkaša. Ove sezone ipak je učinjen napredak u radu s mladima. Sabol, Petrović, Triplat i Ivan Beser daju nadu da bi mogli postati dobri košarkaši. Trener je bivši košarkaš Damir Potočnik- Damba. U ludbreškoj je košarci skoro od njenih početaka s kraja 70-ih, kao golobradi mladić igrao je s Androcijem, Paarom, Premecom, Kelekom, Bajsićem, DijanoDamir Potočnik, trener košar- šićem, Grabarićem, Balaškom, Rantešom, Božovićem, Beserom, kaša druge ekipe ‘Grafičara’
15
Alen je zbog ozljeda prekinuo igračku i počeo trenersku karijeru ke pola godine. Igramo u Međužupanijskoj ligi s ekipama iz Varaždina, Čakovca i Novog Marofa. Ekipa je perspektivna. Ističe se Mateja Zlojtro, vrlo je zanimljiva zbog svojih sposobnosti. Nadam se da će i ostale krenuti njezinim putem – rekao je Alen. Kada krene na studij u Zagreb pohađat će seminare za trenere. Nije rijetkost da ozljede usmjere sportaše u trenerske vode. Nadamo se da će Alen kao trener imati puno više sreće nego u kratkoj igračkoj karijeri. (nj)
Razmišljamo i predlažemo
Kratki odmor na treningu druge ekipe košarkaša Kolakom, Križanićem, Horvatom, Jerbićem. Prvi trener bio mu je Varaždinac Dušan Todorović, pa Bajsić, Kink, Kranjec. -Lijepo je vidjeti ove mladiće na okupu, prava su klapa. Trenira se vrijedno triput tjedno. Problemi su nam standardni za naš kraj – obveze zbog posla, škole, studija. Specifični nam je problem nedostatak košarkaških osnova kod igrača, na čemu zaista dosta radimo, pa su nam ove sezone rezultati bolji nego protekle
– rekao nam je Potočnik. U prvoj ekipi 'Grafičara' zbog nakaradnih pravila u petorci mora biti jedan igrač do 18 godina što u nekim trenucima, kada netko iskusniji naleti na klinca, može biti itekako opasno za zdravlje. U toj ulozi bili su Slatina i Bačani i uglavnom opravdali očekivanja. No, pred njima i drugima još je dug, dug put učenja i otklanjanja brojnih tehničko-taktičkih nedostataka. Želimo im da ustraju. Neven Jerbić
Jedna velika generacija ludbreških košarkaša je na odlasku. Pri kraju svog sportskog puta polako posustaju, jedan po jedan. Jesu li zaslužili takav oproštaj? Sigurno nisu. Zaslužili su oproštaj u najboljem svjetlu. Treba samo zaviriti u košarkaške almanahe, pogledati tko je sve igrao tamo od devedesetih, okupiti ih i neka taj ‘dream-team’ odigra možda svoj posljednji pjev u A-2 ligi sjever. Zasigurno položaj na tablici neće biti lošiji nego prošlih sezona, a njima bi se odao barem dio zahvalnosti za učinjeno u košarci, sportu kojem su dali dobar dio svog života, pa i zdravlja. Da, i kad bi se to izvelo, neka svaka utakmica na domaćem parketu bude spektakl, danas to nije neizvedivo i ne košta tako puno! A i njihovi nasljednici mogli bi jako puno naučiti. Razmišljanje i prijedlog košarkaškog zaljubljenika. I ništa više. (nj)
16
31. ožujka 2010.
ŠALJITE FOTKE!
Fotografije Saše Petrinića
U ovom broju objavljujemo samo dvije fotke. Autor je Saša Petrinić, magistar informatike iz Vinograda Ludbreških, a radi u osnovnoj školi u Ferdinandovcu kao učitelj informatike. -Fotografijom se bavim kad god stignem i naravno ovisno o vremenu vani. Većinom me zanima pejzaž, a manje fotografiranje ljudi. Nastojim se držati nekih pravila snimanja, čitam literaturu, čitam forume, slušam iskustva i savjete drugih ljudi. Za snimanje koristim digitalac ‘Canon S5IS’ – predstavio nam se Saša, gost rubrike u ovom broju. Igre na snijegu u Močvaru (autor: Saša Petrinić) Stiglo je i proljeće, ali nas je zima još
jednom iznenadila u prvoj polovici ožujka, pa smo odabrali snježno-proljetnu kombinaciju fotografija. Prizor na snijegu Saša je snimio u Močvaru u Vinogradima Ludbreškim, a cvjetne vjesnike proljeća u šumi Lasno kod istočne zaobilaznice oko Ludbrega. Zahvaljujemo Saši na fotografijama i ,naravno, očekujemo njegove nove foto-uratke. Pozivamo čitatelje da nam šalju svoje fotografije koje ćemo rado objaviti u ovoj rubrici. Fotografije možete slati na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr Zvončići u Lasnom (autor: Saša Petrinić)
Uskrsni krijes 'Gornjeg grada'
Kraljica Hrvatske Nevia Bagić i Martin Kolaj na snimanju u atriju dvorca Batthyany
Kraljica promovirala auto na struju Ovo je automobil na električni pogon. Djelo je tvrtke 'Ducati' iz Bologne. No, možda će se proizvoditi u Ludbregu. -Kod nas u Ludbregu proizvodimo 90 posto elektroničkih dijelova koji se sklapaju u našoj baznoj tvrtki u Bologni. Naša je želja da automobil sklapamo ovdje kod nas. Imamo kadrovske i tehničke uvjete da to možemo raditi rekao je Dražen Crnković iz tvrtke 'Ducati komponenti' Ludbreg. Radi se o malom vozilu koje se ne koristi u javnom prometu već u određene namjene. I čini se da je sve popularniji u zemljama Europske unije. -Idealan je za dostavu i turističko razgledavanje. U Italiji ga koristi njihova pošta, a kupili su ga neki gradovi za potrebe turizma. Nedavno je
Električni auto na trgu privukao je pozornost prolaznika 100 komada prodano u Budimpeštu. U zemljama Europske unije ima interesa za automobil zbog njegove funkcionalnosti, a vrlo je važna i ekološka komponenta. Električni automobil ne stvara dim, nema izgaranja plinova i drugog goriva, pogon je isključivo na struju akumulatora. To je potpun ekološki proizvod, a tome se u svijetu poklanja sve više pozornosti. Mislim da on ima lijepu budućnost – kaže Dražen Crnković. Automobil je jednostavan za vožnju. Volan, gas i kočnica bez brzine jednostavni su za upravljanje. Može dostići brzinu 49 km/h. Punjenje
akumulatora traje šest sati i punim akumulatorom može se prevaliti do 50 kilometara. Mogu se napraviti varijante vozila bez vrata ili krova, s više sjedišta, većim ili manjim prtljažnikom. Automobil na fotografijama ima prtljažnik zapremine 200 litara. Cijena mu je oko 7.000 eura. Ludbrežani su pokrenuli pravu promidžbenu kampanju za električni automobil, pa je u centru svijeta održano snimanje za promidžbeni katalog. Za tu prigodu angažirana je Nevia Bagić, aktualna Kraljica Hrvatske, kao i Martin Kolaj, model agencije 'Best model' iz Zagreba.
Uz Dan centra svijeta, 1. travnja
Promocija knjige 'Ludbreška Podravina' Povodom obilježavanja Dana centra svijeta Grad Ludbreg, Turistička zajednica Ludbreg i Izdavačka kuća Meridijani priređuju u Ludbregu predstavljanje knjige 'Ludbreška Podravina'. Autorica je mr. Ružica Vuk iz Zagreba, ali je rodom iz ludbreškog kraja
točnije iz Slanja. Knjigu i autoricu predstavit će gradonačelnik Marijan Krobot, recenzent knjige Hrvoje Petrić, urednik Petar Feletar, te Petra Somek iz kuće 'Meridijani', kao i sama autorica Ružica Vuk. Glazbeni dio programa izvest će vokalna
skupina 'Pajdašice' iz Ludbrega. Knjiga će biti predstavljena u četvrtak, 1. travnja s početkom u 18 sati u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu. Na predstavljanju knjigu će zainteresirani moći kupiti po promotivnoj cijeni.
Udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških već nekoliko godina priređuje bdijenje i paljenje uskrsnog krijesa-vuzmenke na Veliku subotu. Tako će biti i u subotu 3. travnja kod svjetovno -sak ralnog objekta u Vinogradima Ludbreškim. Udruga poziva građane Ludbrega i okolice da dođu na druženje uz uskrsno bdijenje i vuzmenku. Početak je u 19 sati.
Ludbreška pisanica
Već šestu godinu zaredom Likovno udruženje Ludbreg organiziralo je uoči Uskrsa likovnu radionicu pod nazivom 'Ludbreška pisanica'. U radionici su sudjelovala djeca školske i predškolske dobi. Mali likovnjaci izrađivali su i oslikavali pisanice, a njihovi radovi biti će izloženi i moći će se vidjeti u prostoru hotela 'Raj'.
S radionice ‘Ludbreška pisanica’