LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. LIPNJA 2010. BROJ 40 / GODINA V.
Tomislav Ivančić:
Dragutin Gložinić, 20 godina poslije:
Hagioterapija u Ludbregu
Građani su znali da dolaze povijesni trenuci
/str. 5./
Ludbreška vinska cesta /str. 7./
Susret haiku-pjesnika:
Ludbreg jest haiku
Jakov Zember (91) otvara Vinsku cest
u
/str. 13./
KUD Anka Ošpuh:
Priče ispričane plesom
Ludbreški vinski podrumi i hiže
/str. 8.-9./
NK Podravina, član 3. HNL
/str. 13./
Pripreme od 12. srpnja
SPORT Finale kupa NS Ludbreg
Pehar u Sigecu
/str. 14.-15./
2
A KT U A L N O
Vijećnici odlučili o plaći i naknadi Vijećnici Gradskog vijeća Ludbrega uskladili su plaću gradonačelnika i naknadu za rad zamjenika gradonačelnika sa zakonskim odredbama o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje su stupile na snagu u ožujku ove godine. Zakon je propisao da plaću gradonačelnika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće uvećan za radni staž, te odredio maksimalne iznose plaća za nositelje izvršne vlasti u jedinicama lokalne samouprave prema broju stanovnika. Tako je maksimalni zakonom dopušteni bruto-iznos za gradonačelnika Ludbrega 21.067,14 kuna. Kako je osnovica za obračun plaće dužnosnika 4.630,14 kuna gradonačelnik je predložio koeficijent od 3,50 kako bi plaća ostala u približno istim okvirima što su vijećnici prihvatili. Tako neto plaća gradonačelnika Ludbrega iznosi tek 10.105,06 kuna koja se uvećava za 0,5 posto po godini radnog staža što za sadašnjeg gradonačelnika Marijana Krobota i njegovih 36 godina radnog staža iznosi 18 posto, pa njegova neto plaća iznosi 11.556,55 kuna. To je za 300-tinjak kuna više od plaće prema starom obračunu. Po odluci predviđena je i plaća za zamjenika gradonačelnika koja bi iznosila 80 posto od koeficijenta i osnovice za obračun plaće gradonačelnika ili konkretno to bi bio koeficijent od 2,8. Vijećnici su prihvatili i odluku o naknadama prema kojoj gradonačelnik i njegov zamjenik imaju pravo na naknadu ako nisu u radnom odnosu. Radi se o naknadi u bruto iznosu 40 posto umnoška koeficijenta, te osnovice od 3,5 za gradonačelnika odnosno za zamjenika 2,8. Po ovoj odluci zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok sada će primati neto naknadu od 3.028,48 kuna. Dosad je na snazi bila odluka iz 2001. godine prema kojoj je zamjenik gradonačelnika imao naknadu od neto 2.000 kuna. No, tada su zakonski okviri bili drugačiji, a izvršne poslove obavljalo je gradsko poglavarstvo, dok od prošle godine te poslove obavljaju neposredno izabrani gradonačelnik i njegov zamjenik.
30. lipnja 2010.
2010.- Godina žena u obrtništvu Poznato je da se žene teže od muškaraca odlučuju za poduzetništvo zbog nedovoljne informiranosti, zbog problema s čuvanjem djece i straha da neće uskladiti posao s mnogobrojnim obavezama u obitelji. Zastupljenost žena u tijelima Hrvatske obrtničke komore i Udruženjima obrtnika također je mala. Zato je 2010. proglašena Godinom žena u obrtništvu s ciljem da se osmisle i provedu projekti koji će promovirati i pomoći razvoju ženskog obrtništva. Svakako su dobar poticaj ženskom poduzetništvu i bespovratne potpore koje je uvelo Ministarstvo gospodarstva kroz projekt 'Žene poduzetnice'. Međutim, potpore se dodjeljuju samo za proizvodne obrte, tradicijske zanate i deficitarna zanimanja.
Biserka Gložinić i Zlatko Brunčić
Trećina žena obrtnica ludbreškog kraja
Marica Nemet u svom frizerskom salonu Od tajnice Udruženja obrtnika Ludbreg Ivanke Milak saznali smo da na području Grada Ludbrega i prigradskih naselja djeluje 229 obrtnika od čega je trećina žena-obrtnica, njih 73. U Skupštini Udruženja od 15 članova čak je 8 žena. U Upravnom odboru je 7 članova i među njima su dvije žene, a od tri člana Nadzornog odbora dvije su žene. Vidljivo je da su žene na našem području u velikom postotku uključene u rad upravnih tijela. I na čelu Sekcije frizerki koja broji 25 članica je žena, predsjednica je Marica Nemet. -Za Svetu nedjelju čak smo 12 godina organizirali financijski i organizacijski jako zahtjevnu reviju frizura koja nažalost nije održana zadnje
dvije godine. Unatoč recesiji, spremni smo se ponovno odazvati pozivu Turističke zajednice i iznova se uključiti u projekt koji je iz godine u godinu privlačio najviše posjetitelja na glavni gradski trg - kaže Marica. Marica se već 20 godina bavi frizerskim poslom. Kaže nam da recesiju ne osjeća. –Cijene naših usluga su usklađene i nisu visoke tako da svaka žena može odvojiti dio novaca iz kućnog proračuna za svoje uljepšavanje. Ključ je kvaliteta usluge i dobar odnos prema mušterijama jer samo zadovoljna mušterija se vraća ponovno u salon – misli Marica. Prisjetimo se. Prva frizerka i šnajderica na našem području bila je
pokojna Franciska Švenda koja još uvijek slovi kao sinonim za frizere. Danas je najstarija frizerka Đurđica Premec s 36 godina obrtničkog staža, u mirovini je od siječnja ove godine. Tako je naša najstarija aktivna frizerka Biserka Gložinić iz Apatije. Obrt je registrirala davne 1982. godine i za 28 godina neprekidnog rada ove je godine zajedno sa Zlatkom Brunčićem od Udruženja obrtnika Ludbreg primila brončano priznanje. S obzirom na vitalnost sigurni smo da će Biserka u svom poslu izdržati još najmanje dvije godine i tako stići do srebrnog priznanja za 30 do 35 godina obrtničkog staža. A onda je sve moguće, i zlato bi moglo biti osvojeno. Dražen Vađunec
Info-dan o energetskoj učinkovitosti
Radovi u Sajmišnoj do 15. srpnja Radovi na uređenju Sajmišne ulice neznatno kasne od utvrđene dinamike, tek nekoliko radnih dana. Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok u drugoj polovici lipnja posjetio je radilište i s izvođačima i nadzornim organom razgovarao o tome kako napreduju radovi. -Izvođači tih nekoliko dana zakašnjenja pravdaju onim vrlo lošim vremenskim prilikama krajem svibnja i početkom lipnja kada zbog stalnih i obilnih kiša jednostavno nije bilo moguće kvalitetno i efikasno obavljati građevinske radove. Izvođač tvrtka 'Niskogradnja Huđek' iz Petrijanca tvrdi da će ugovorene poslove završiti do 15. srpnja, dakle, tjedan dana kasnije od ugovorenog roka koji je 9. srpnja. Inače, dosad je napravljen tampon odnosno šljunčana posteljica, obavljeno postavljanje rubnika i radi se na uređenju odvodnih kanala. U gradskom proračunu osigurana su financijska sredstva za radove u Sajmišnoj i ne
vidim zapreka da se do sredine srpnja radovi i ne okončaju – rekao nam je Božidar Hajsok. 'Niskogradnja Huđek' odabrana je za izvođača radova među 11 pristiglih ponuda radi financijski najpovoljnije ponude od oko 665.000 kuna bez PDV-a. -U Sajmišnoj će se urediti i asfaltirati prometnica širine 6 metara i 22 slivnika za odvodnju oborinskih voda. Grad Ludbreg se obvezao da će financirati uređenje ulaza u svako dvorište što ćemo i realizirati. Ako pojedini žitelji imaju dodatnih zahtjeva za radove izvan okvira ugovorenih, mogu se dogovoriti s izvođačima, ali i preuzeti te financijske obveze - rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Nakon završetka građevinskih radova očekuje se i uređenje zelenih površina od privatnih posjeda do buduće novouređene prometnice. No, sada je najvažnije što prije okončati građevinske radove kako bi se žitelji što prije riješili prašine i blata.
Grad Ludbreg nastavio je aktiv- informiranju o nužnosti sustavnog nosti na području energetske efika- gospodarenja energijom. snosti, pa je priredio info-dan o gosInfo-danu bili su nazočni gradpodarenju energijom i projektima ski vijećnici, predstavnici institucija energetske učinkovitosti. Info-dan i ustanova s područja grada i drugi pokazao je u kojoj se mjeri provode zainteresirani sa šireg ludbreškog poprojekti i o mogućnosti primjene dručja. Upoznavanje gospodarstveniobnovljivih izvora energije. Predava- ka, obrtnika i građana o važnosti suči su predstavili projekte niskoener- stavnog gospodarenja energijom bit će getske i pasivne gradnje stambenih i u narednom razdoblju važna objekata, a bilo je riječi i o značaju, aktivnost orgate načinima financiranja projekata. nizatora Grada Predavači su bili predstavnici Ludbrega, tvrtprojekta Poticanje energetske efi- ke EnergyPlus kasnosti u Hrvatskoj, Fonda za za- u kojoj djeluje štitu okoliša, Energetskog instituta info-centar, te 'Hrvoje Požar' i drugi, a dosadašnje institucija na aktivnosti na području energetske razini države. efikasnosti iznijeli su i predstavnici Ludbrega. Oni su Ludbreg istakli kao primjer grada koji je ozbiljno zakoračio u problematiku racionali- Željka Hrs zacije i uštede energije u objektima Borković iz u vlasništvu grada, te zbog rada na Instituta ‘Hr-
voje Požar’
Predstavnici Grada i drugi sa zanimanjem su pratili izlaganja
U Ludbregu 1.326 popisa
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Frizerke na posljednjoj reviji frizura 2007. godine
Gužva kod štanda na trgu gdje su se prikupljali potpisi
Ludbrežani su dali svoj doprinos u prikupljanju potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu. Potpisi su se prikupljali na središnjem gradskom trgu gdje je prikupljeno 1.326 potpisa. -Jako sam zadovoljna. Već prvog dana u svega tri sata potpisalo se 315 ljudi. Došli su umirovljenici, a ugodno su iznenadili mladi koji su došli u velikom broju. Potpisivali su se i ljudi iz susjednih općina. Svi su zaista prilično ogorčeni – rekla je Katica Zadravec, županijski sindikalni povjerenik
Nezavisnih hrvatskih sindikata. Među potpisnicima bio je i gradonačelnik Marijan Krobot, mnogi Ludbrežani, ali i žitelji čitavog kraja. ‘Slažu nam europske cijene, a primanja su balkanska’ ili ‘Radimo za minimalac ili malo više, a i to bi nam valjda ukinuli’ – samo su neki od blažih komentara koje smo čuli na trgu. Po ocjeni sindikata, vladin prijedlog izmjena ZOR-a mogao bi uništiti sustav kolektivnih ugovora što bi u konačnici moglo značiti ukidanje raznih radničkih prava.
A KT U A L N O
30. lipnja 2010.
Prvi upisni rok u ludbreško odjeljenje 1. Gimnazije Varaždin
3
Ljetne subote od 3. srpnja
Primljeno zasad 16 učenika Kreće 'Cajnger plac' Mjesta u ludbreškom odjeljenju ima dovoljno, a prijave u drugom roku treba predati u Varaždinu, u ponedjeljak 5. srpnja od 8-16 sati Poznati su rezultati prvog upisnog roka u ludbreško odjeljenje Prve gimnazije Varaždin. Dosad se prijavilo i primljeno je 16 učenika koji žele varaždinsku gimnaziju pohađati u Ludbregu. Bilo je za očekivati da se odjeljenje neće popuniti odmah u prvom upisnom roku, nisu to očekivali niti u Gradu Ludbregu ni u Gimnaziji. - Mjesta još ima i pozivam zainteresirane učenike da predaju prijavu za ludbreško odjeljenje u drugom upisnom roku. Prijave se primaju u Gimnaziji Varaždin u ponedjeljak, 5. srpnja od 8 do 16 sati - kaže prof. Dubravko Bilić, član Savjeta varaždinskog župana koji je svakodnevno na vezi s Gimnazijom i Županijskim uredom za školstvo odnosno ministarstvom. Potvrđeno je da će ludbreško odjeljenje sasvim sigurno raditi u novoj školskoj godini bez obzira hoće li se upisati predviđenih 25 učenika. -Resorno ministarstvo i županija snažno podupire početak rada odjeljenja u Ludbregu, pa nije uvjet da se odmah upiše predviđenih 25 učenika. Odjeljenje će raditi i s manje upisanih ako bude potrebno. Ipak, nadamo se da će se odjeljenje popuniti u preostalim upisnim rokovima. Valja naglasiti da će gimnazijsko odjeljenje u Ludbregu biti jezgro buduće srednje škole. Gradnja srednje škole u Ludbregu za oko 450 učenika u programima je ministarstva i županije za 2011/2012. školsku godinu s kojom će se županija kandidirati za europska sredstva iz pretpristupnih fondova – rekao je prof. Dubravko Bilić. Učenici ludbreškog odjeljenja
Koliko će učenika imati ludbreško odjeljenje gimnazije?
Prof. Dubravko Bilić Prve gimnazije Varaždin nastavu će pohađati u zgradi ludbreške osnovne škole jer prostor i kabineti zadovoljavaju potrebama srednje škole. Sada su već poznate određene tehničke stvari. -Ludbreško odjeljenje imat će
nastavu ujutro. Predavači će biti profesori iz 1. Gimnazije koji će dolaziti u Ludbreg što jamči kvalitetu nastave kao i u matičnoj školi pa učenici neće biti zakinuti. Jednom tjedno učenici će odlaziti u Varaždin na izborne programe, pa će i na taj način biti u kontaktu s matičnom školom – poručio je prof Bilić. Grad Ludbreg i Varaždinska županija osigurali su svim učenicima koji upišu ludbreško odjeljenje prijenosno računalo za sve četiri godine školovanja, besplatni prijevoz, besplatni ručak i besplatnu članarinu u ludbreškoj Gradskoj knjižnici. Roditeljima će to sigurno biti značajna pomoć u financiranju četverogodišnjeg školovanja djeteta. Prednost je i što će učenici imati više vremena za učenje i slobodnog vremena za svoje potrebe nego će ih imati njihovi vršnjaci koji će putovati u škole u veće centre u okolici.
Počinje program ljetnih subota u Ludbregu pod veselim nazivom - 'Cajnger plac'. Suradnjom Grada, Turističke zajednice, Udruženja obrtnika, gradskih ustanova i udruga, svake druge subote u kasnopopodnevnim i večernjim satima priredit će se razna događanja koja će zasigurno građanima i onima koji navrate u Ludbreg ljetnu svakodnevicu učiniti zanimljivijom. Programi će se održavati na središnjem trgu od 17 do 22 sata, počev od 3. srpnja, a završnica će biti 14. Cajnger plac je već dobio svoj logo kolovoza. stice. Prvi 'Cajnger plac' ide već ove Svoju ponudu na štandovima subote 3. srpnja. Priređuje se tradicionalni 'Novinarski kotlić u Cen- imat će i ludbreške udruge 'Trsek', tru svijeta' na kojem će se novinari Pčelarsko društvo Ludbreg, Udruga iz više od 10-ak redakcija ogledati cvjećara i vrtlara, 'Žene iz centra svijeta', 'Ludbrešu pripremanju gulaša. Na trgu će nastupiti mališani vrtića 'Iskrica', a ko Sunce' doći će sa svojim suvenidječju radionicu i igraonicu priredit rima, a Galerija 'ZB Art' predstavit će gradski vrtić 'Radost'. Za glazbeni će izložbu malih članova 'Artuma', ugođaj bit će odgovoran tamburaški polaznika škole keramike. Dakle, 'Cajnger plac' nudi zabavu sastav 'Vinciliri'. Oni najmlađi svakako će moći za djecu i odrasle, ponudu raznovruživati i u igrama na raznim napra- snih proizvoda, te ugostiteljske spevama za dječju igru koje će biti po- cijalitete. 'Cajnger plac' počinje u subotu 3. stavljene na trgu. A na štandovima na trgu bit će srpnja u 17 sati. I dva tjedna kasnije 17. srpnja svega. Domaći i gostujući obrtnici i trgovci ponudit će cvijeće, med, ostat će ista ponuda na štandovima medičarske proizvode, kolače, ovčje i kod ugostitelja, a vjerojatno će se i druge vrste sireva, vino, domaće i povećati. Od programa priredit likere, sirupe i rakije. No, bit će i će crtanje na ulici, dakle, popularni druge ponude proizvoda -kožne ga- 'Street painting u centru svijeta', pa lanterije, obuće, knjiga, fotografija, dječje radionice crtanja, slikanja i predmeta izrađenih od krep-papi- drugi dječji programi. ra te raznih drugih suvenira. Svi su Treći 'Cajnger plac' bit će 31. obećali da će ponuda biti po pristu- srpnja i donijet će nove zanimljive pačnim cijenama. programe. Koje? O tome pročiZa ogladnjele i željne osvježenja tajte u idućem broju naših novina pobrinut će se nekoliko ugostitelja koje izlaze dan ranije, u petak, 30. koji će pripremati jela i druge posla- srpnja.
Gradsko vijeće Ludbrega o organizaciji i naplati parkiranja
Naplata i izvan užeg središta Pripremaju se značajnije promjene u korištenju parkirališnih mjesta na području naselja Ludbreg. Gradsko vijeće Ludbrega na lipanjskoj sjednici donijelo je novu Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja. Starom odlukom bilo je određeno da poslove organizacije i naplate parkiranja na području Ludbrega obavljaju djelatnici gradske tvrtke 'Lukom', uz zaključak da se provodi ručna naplata. U skladu s odredbama Zakona o komunalnoj
djelatnosti i gradskom odlukom poslovi organizacije parkiranja uskoro će se povjeriti koncesionaru. -Ručna naplata parkiranja i na samo nekim parkiralištima jednostavno je neprihvatljiv način naplate. Taj posao sada se ne može obavljati kvalitetno na parkiralištima koja su predviđena za naplatu, a i analize su pokazale da 'Lukomu' donosi financijski gubitak. Svi gradovi u našem okružju imaju to riješeno na suvremeniji način. Na temelju ovih odlu-
Ručna naplata vjerojatno će u skorije vrijeme biti stvar prošlosti
ka koje su usvojili vijećnici raspisat će se natječaj za dodjelu koncesije za obavljanje poslova organizacije i naplate parkiranja. Može se javiti i naš 'Lukom', a ako će posao dobiti neka druga tvrtka inzistirat ćemo da ona preuzme 'Lukomove' djelatnike koji trenutačno rade na naplati. Naplatu treba uvesti i na drugim lokacijama u gradu gdje su uređena parkirališta na gradskim površinama. Još moramo uskladiti neke stvari, primjerice, cijene parkirnih karata što će se regulirati posebnom odlukom. Čim se u gradskim službama izvrše potrebne pripreme raspisat ću natječaj za dodjelu koncesije kako bi još u ovoj godini napokon riješili problematiku organizacije i naplate parkiranja u gradu – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Vijećnici su također usvojili Odluku o određivanju javnih parkirališta na kojima se obavlja naplata. To znači da će se naplata uvesti i za parkirališna mjesta izvan užeg središta grada. Određene su tri parkirališne zone. U prvoj će biti parkirališta na Trgu sv. Trojstva, te u Gundulićevoj i u Ulici Matije Gupca. Drugu zonu čine parkirališta na Trgu slobode i u Nazorovoj ulici. Naplata parkiranja bit će
Uže središte grada ostaje prva zona za naplatu uvedena i u Krležinoj, Kuharićevoj, Ulici Vatroslava Lisinskog, Marije Winter, Tina Ujevića, Šenoinoj i u Ulici Petra Krešimira, a parkirališta u ovim ulicama bit će u trećoj zoni. Određeno je da će se parkirališta naplaćivati u vremenu od 7 do 17 sati radnim danom, a subotom od 7 do 13 sati. Bit će više vrsta karata
kako bi se korisnicima parkirališta i građanima koji nemaju garaže izašlo u susret. Cijenu parkirnih karata određuje gradonačelnik posebnom odlukom, a gradski vijećnici odlučuju o izboru koncesionara kojemu će se povjeriti poslovi organizacije i naplate parkiranja u Ludbregu.
4
A KT U A L N O
30. lipnja 2010.
Prioritet sanacija 'Meke'
Problematika gradskog odlagališta otpada Problemi žitelja dijela Gundulićeve ulice preko pružnog prijelaza sa žoharima koji dolaze do njihovih objekata s obližnjeg odlagališta otpada nisu novijeg datuma. Problem se nedavno intenzivirao kada je došlo do prave najezde ovih štetnih kukaca. Građani su gradskim dužnosnicima izrazili nezadovoljstvo i zatražili da se problem riješi. O tome je bilo govora i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Ludbrega. Rješavanje problematike odlagališta 'Meka', kojem iduće godine ističe privremena dozvola, postaje vrlo važan i hitan zadatak, što je potvrdio gradonačelnik Marijan Krobot. -Grad ima projekt sanacije odlagališta, a Fond za zaštitu okoliša osigurao je i sredstva za radove. No, već godinama nisu dokraja riješeni imovinsko-pravni odnosi koji su kamen spoticanja da se priđe realizaciji projekta sanacije na lokaciji blizu sadašnjeg odlagališta. Naime, jedan privatni vlasnik se ne slaže s ponuđenom otkupnom cijenom za zemljište, Grad
Građani Gundulićeve na susretu s predstavnicima Grada traženu cijenu ne može platiti, a i ne bi bilo u redu prema drugim građanima od kojih je zemljište već otkupljeno. Zato smo dali da se projekt prepravi što je pri kraju, pa će se sada zaobići ta privatna parcela. Dio zemljišta je i u državnom vlasništvu. Ludbreg već godinama traži od države da nam dodijeli ili proda te parcele, ali unatoč ope-
Građani se slažu sa sanacijom ‘Meke’, ali se protive odlagalištu u svojoj blizini
tovanim zahtjevima još nismo dobili nikakav odgovor od države što nije u redu. U očekivanju smo građevinske dozvole da bi mogla započeti sanacija – rekao je gradonačelnik Krobot. Tretiranje protiv žohara na odlagalištu se obavlja redovito, ali je sada došlo do propusta. U gradskoj upravi smatraju da se mogao izbjeći pro-
Gradonačelnik Marijan Krobot sa suradnicima zamolio je građane za strpljenje
Žohar je kukac štetočina blem velike najezde žohara u prvoj polovici lipnja. -Najezda je nastala zbog objektivnih i subjektivnih okolnosti. Nije se na vrijeme zatrpavala zemlja, pa i obavila dezinsekcija. Žohari su intenzivnije izašli i došli do dvorišta i kuća. U međuvremenu je obavljena dezinsekcija, pa je najezda zaustavljena. Već je prije bilo dogovoreno i inzistiramo da se dezinsekcija odlagališta obavlja promptno, prema potrebi i u dvorištima, gospodarskim i stambenim objektima, gdje god se pojave kukci. Odlagalištem gospodari 'Lukom', a s tvrtkom 'Bioinstitut' iz Čakovca imamo ugovor za obavljanje poslova dezinsekcije – kaže gradonačelnik Krobot. Žitelji Gundulićeve žele premje-
Građanska inicijativa žitelja Gundulićeve Građansku inicijativu za što bržu sanaciju odlagališta otpada ‘Meka’ podržalo je stotinjak građana Gundulićeve koji su ukazali na činjenicu da problem sa žoharima koji se roje na gradskom odlagalištu traje već desetak godina, ali se problem u posljednje vrijeme intenzivirao. Na susretu s predstavnicima grada kod pružnog prijelaza građani su upozorili da se otpad ne zatrpava zemljom redovito, pa se zato osjeća i smrad naročito tijekom ljetnih mjeseci. Građani su prigovorili što se godinama ništa ne mijenja na bolje una-
toč obećanjima, a da se otpad dovozi i iz okolnih mjesta. Od gradskih dužnosnika zatražili su odgovore o konkretnim planovima i rokovima. Na razgovoru s građanima Gundulićeve bili su gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok sa suradnicima. Najavili su početak sanacije odlagališta do kraja ove godine kako bi se otpad i dalje dovozio u Meku do 2015. godine jer prije toga vjerojatno neće proraditi Regionalno odlagalište otpada ‘Piškornica’. Građani se slažu sa sanacijom, ali ne s time da se
i dalje otpad dovozi na odlagalište u njihovu blizinu, već da se pronađe nova, za to primjerena lokacija. Činjenica je da Ludbreg ima odlagalište blizu samog grada, nekoliko stotina metara od središta, sportskih terena, svetišta. Ljudi ističu kako su već više od desetljeća izloženi nezdravim utjecajima odlagališta i boje se za zdravlje, te da će i ovo ljeto voditi rat sa žoharima koji se brzo razmnožavaju. Naime, odrasli žohar odbacuje tobolac sa zatka koji je prepun novih mladih napasnika, prenositelja zaraznih bolesti. (dv)
Kako planirate provesti ljeto? Ljeto je stiglo i pred nama dani koji se koriste za odmor. Izgleda da građane kriza ne
Biserka Borko: -U nagradnoj igri osvojila sam 7 dana ljetovanja na Rabu za dvije osobe. Nisam planirala ići, ali, eto, tako se poklopilo i prezadovoljna sam, djeca pogotovo. Pogotovo zato jer na Rabu još nismo bili nikada. Na ljetovanje idem krajem srpnja i veseli me što ćemo biti smješteni u hotelu, a ne u apartmanu.-
Anketirala: Marina Hižak
zanima jer uglavnom planiraju dio odmora provesti na Jadranu. Možda smo baš slučaj-
Ana Šerbetar: -Budući da je moj Sven strastveni ribič, najprije idemo na četiri dana na Tribanjsko jezero kod Crikvenice, a ostatak ćemo provesti na Krku. Kamperi smo, volimo otići sa šatorom. Nema šanse da ljetujem u apartmanu, u kampu si slobodan. Ljeto je za uživanje i opuštanje i tako ga treba iskoristiti.-
štanje odlagališta. No, odabir lokacije za odlagalište bio je oduvijek problem, ne samo u našoj sredini. Novinarske bilješke podsjetit će da su se u protekla dva desetljeća pokušale za tu namjenu odrediti lokacije kod Hrastovljana još u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća, a početkom novog stoljeća i nedaleko Bolfana. -Zakon jasno kaže da ljudi koji žive u krugu od 500 metara od odlagališta imaju pravo na određenu naknadu zbog umanjenja vrijednosti njihovih posjeda. Građani Gundulićeve kažu da neće tražiti naknadu ako maknemo odlagalište. A ja pitam kamo s njim? Svojevremeno su se predlagale neke lokacije za odlagalište, ali nitko na to nije želio pristati, pa sada vozimo otpad blizu središta grada. Ako se postojeće odlagalište kvalitetno sanira bez ikakvih štetnih posljedica za okoliš i uz kvalitetno održavanje, ono se može pretvoriti u lijepi park, pravo šetalište. U tijeku je postupak za početak projekta sanacije. Molim ljude za malo strpljenja, učinit ćemo sve da posljedice odlagališta u našoj blizini smanjimo na najmanju moguću mjeru – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot. Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok je naglasio da hitno treba prići sanaciji 'Meke', ali da usporedo treba raditi i na projektu izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Jer problemi odvodnje kanalizacije također će biti problem o čemu je govorio i na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća. -Stvar je mnogo kompleksnija nego se to želi shvatiti. Pred ulaskom smo u Europsku uniju i uskoro ćemo morati poštivati sve njihove norme. Tko će nam dati suglasnost da otpadne vode i dalje ispuštamo u Bednju? Nitko! Nije problem dobiti građevinsku dozvolu za kanalizaciju u Sigecu za koju ljudi već izdvajaju sredstva nego kako je staviti u funkciju. Trebamo čitav sustav u kojem će se objedinjavati sve otpadne vode, te voditi do uređaja za pročišćavanje. Njegova gradnja predviđena je u Meki, a u izradi je idejni projekt – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Radi se, naravno, i o značajnim sredstvima koje će biti nužno osigurati kroz europske pristupne fondove i druge izvore.
no pitali građane koji će pomoći domaćem turizmu. Uostalom, treba se odmoriti od ob-
Ivan Filipović: -S obzirom na financijsku situaciju, na more neću ići. Imam doma vrt u kojem ću raditi, to me veseli kao i boravak u prirodi. To mi je pravi užitak i opušta me. Kosim travu sebi i susjedima, jako se slažemo i međusobno pomažemo. Bitno mi je da sam u pokretu i da nešto radim. To je za mene odmor.-
ANKETA
veza, zaboraviti na brige i probleme. Jer, iza odmora opet nas čeka rad, i samo rad.
Emina Novak: -Ljeto ću provesti u učenju, ali otići ću i na kratki izlet do Pule i na neki festival. Kad nekud idem, pokušavam što više toga vidjeti, istražiti to područje, znamenitosti, baš aktivno, posjetiti predstave, koncerte. Ne volim čisto izležavanje na suncu. Samo da mi na odmoru nikad ne bude dosadno.-
Zlata Jež: -Preko udruge umirovljenika idem početkom srpnja u Makarsku. Svake godine volim ići na drugo mjesto, tako da upoznam i druge gradove. To je ljetovanje po povoljnijoj cijeni. Imam veliku obitelj, tako da ću se ostatak ljeta baviti kućanskim poslovima, ima dosta posla u vinogradu.-
PRIGODNO
30. lipnja 2010.
5
Uz Dan državnosti – Dragutin Gložinić, predsjednik bivše Skupštine općine Ludbreg izabran na prvim višestranačkim izborima
Građani su znali da dolaze povijesni trenuci
Dan državnosti slavi se povodom saborske odluke od 25. lipnja 1991. godine o prekidu odnosa s bivšom državom na temelju ranije provedenog referenduma. Praznik je bio prilika da se prisjetimo kako je Ludbreg doživio te trenutke. Naime, upravo je prošlo 20 godina od višestranačkih izbora kada je za predsjednika tadašnje Skupštine općine Ludbreg izabran Dragutin Gložinić (HDZ). Danas s obitelji živi u Ludbregu, po struci je diplomirani inženjer strojarstva i radi u tvrtki 'Oprema-strojevi' gdje je radio početkom 90-ih. Rado se prisjetio povijesnih događaja. Kako ste doživjeli rezultate referenduma i samu odluku? -Sjećam se da se skoro 94 posto građana Ludbrega pozitivno izjasnilo na referendumsko pitanje o raskidu s Jugoslavijom, te da se manjinama jamče sva prava. U Ludbregu se sve odvijalo nekako spontano. Ljudima je bilo jasno da se događa nešto veliko i posebno. Bilo je to doba kad se raspao SSSR, a Njemačka se ujedinila. Mislim da je duboko u svijesti naših ljudi uvijek postojala misao o stvaranju vlastite države jer smo kroz povijest često imali tutore. Naši građani očito su shvatili da se radi o povijesnom trenutku, da je vrijeme promjena i da se to ne smije propustiti jer se tako nešto događa možda jednom u povijesti naroda. Hrvatski narod i građani ludbreške podravine su bez posebnog agitiranja izašli na referendum u velikom broju. Pokojni je predsjednik Tuđman, kao povjesničar i političar, prepoznao trenutak te je znao kako pokrenuti naš narod da stvori samostalnu državu. Po tome se izdvojio od ostalih naših političara tog vremena, a neke od njih sam osobito cijenio – gđu. Savku Dabčević Kučar te Vladu Gotovca, vrhunskog intelektualca. Sam je referendum protekao bez ekscesa. Šteta što nitko od nas iz Ludbrega nije bio nazočan zasjedanju Sabora 25. lipnja 1991. održanom u zgradi INA-e, no tamo su bili naši saborski zastupnici gospoda Vručina, Potrebica i Molnar. Kakvi su ovdje bili politički odnosi i sigurnosno stanje? -Ludbreg je bio specifičan po rezultatima prvih demokratskih izbora 1990. jer niti jedna od novih stranaka nije dobila apsolutnu većinu - HDZ je dobio oko 25 posto, pa HDS, SDP,
Socijalistička stranka i HSS, a najviše su dobili nezavisni kandidati, oko 40 posto. Skupština općine Ludbreg još je imala tri vijeća - društvenopolitičko, vijeće udruženog rada i vijeće mjesnih zajednica. Sastav bez apsolutne većine zahtijevao je dogovore po svim pitanjima, a beskorisne prepirke kakve danas viđamo i u Saboru bile su rijetke. Uvažavalo se da je došlo nešto novo i to se osjećalo u zraku. Izbore su provela tijela formirana sukladno zakonu, i oni su odrađeni profesionalno. Rekao sam tada da treba zahvaliti ljudima u našoj domovini koji su na kulturan i miran način omogućili transfer vlasti jer sigurno je moglo biti i drugačije. Još više treba zahvaliti onima koji su se aktivirali kroz političke stranke jer su se suočili s potencijalnim rizikom. Promjene u radu Skupštine općine su uskoro uslijedile i bile su korjenite. Općina Ludbreg tada je pokrivala područje Velikog i Malog Bukovca, Martijanca, Svetog Đurđa i,naravno, grada Ludbrega. Osnova rada bila je suradnja sa čelnicima stranaka i to je dobro funkcioniralo, razumljivo bilo je i manjih prijepora. Dosta ljudi javljalo se s pritužbama da su u ranijem sustavu bili zakinuti zbog "moralno-političke nepodobnosti", tražili su brzo ispravljanje nepravdi. No, trebalo je poštivati zakone te izbjeći revanšizam jer bi to bio put prema anarhiji. Sigurnosno stanje se nakon 1990. počelo komplicirati. I na našem području javljali su se ekstremisti, ali nisu došli do izražaja, sve je bilo pod kontrolom i nije bilo težih ekscesa. Počeo je rat pa je jedinstvo našeg naroda bio imperativ, a velike podjele bile bi pogubne. Hrvatska je već stvarala obavještajne službe, iz raznih smo izvora znali što se događa, policija je radila svoje. Tako je bilo i za vrijeme rata mada su okolnosti bile drugačije.Kako je došlo do vašeg izbora za prvog predsjednika Skupštine općine Ludbreg u višestranačju prije 20 godina? -Prije 90-ih osobno nikad nisam bio angažiran u politici. No, Hrvatsku sam uvijek osjećao svojom domovinom i razumio sam da je došao trenutak za promjene. Prijatelji koji su već bili u Hrvatskoj demokratskoj zajednici pozvali su me da budem na listi HDZ-a te sam tako ušao u Skup-
Uz Dan državnosti vijence na spomenik braniteljima Domovinskog rata položili su predstavnici Grada i braniteljskih udruga
Treba izaći iz sfere strasti Dragutin Gložinić posebno je želio naglasiti: -Raduje me što se predsjednik Josipović poklonio žrtvama u Teznom i Bleiburgu. Smatram to važnim iskorakom da se tragični događaji iz naše prošlosti promatraju kao povijesne činjenice i izađu iz sfere strasti. Država mora imati tijelo koje će istražiti događaje iz naše prošlosti, objektivno i bez novih predrasuda. I za Ludbrešku podravinu potrebno je istražiti i razjasniti žrtve i okolnosti u kojima se to dogodilo. Mislim tu i na žrtve fašizma, ali i žrtve komunizma. Zna se da su u našem kraju nekoliko godina po završetku 2. Svjetskog rata ljudi ubijani pred svojim kućama, bez suda. S druge strane dovoljno se prisjetiti tragedije ludbreških Židova koji su preko noći bili izbrisani s lica zemlje, čak starci i djeca. Mladima savjetujem da obiđu židovsko groblje u Ludbregu te u Varaždinu i Koprivnici. To što se njima dogodilo ne smije se više nikad ponoviti. Mislim da je došlo doba da svi tragični događaji postanu dio naše povijesti, da ih struka, povjesničari, istraže, objasne i da na to stavimo točku.-
štinu općine Ludbreg. U postupku kandidiranja za općinsko čelništvo podržali su me HDZ i još neke stranke. Kod samog izbora za predsjednika Skupštine općine dobio sam potporu niza političkih stranaka te dosta nezavisnih vijećnika. Prihvatio sam sve to i zbog ljudi koji su se također uključili u promjene, a koje sam poznavao, vjerovao im i cijenio ih. Za potpredsjednika Skupštine izabran je g.Ivica Kirić, a za predsjednike vijeća dr. Stjepan Radiković, g.Zvonko Kolak i g.Mladen Hemar. Tajnik Skupštine bio je Josip Henec, kasnije Kruno Radašić. Mr. Franjo Križanić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća, a Marija Perša za tajnicu Izvršnog vijeća. Kasnije je bilo izabrano kompletno poglavarstvo i to su bili ljudi s kojima sam najviše surađivao. Stručne službe tada su još radile i poslove koje danas rade državne ispostave. Sudstvo, školstvo i zdravstvo postupno su prešli u državnu nadležnost te su kontakti bili više informativni, dok je policija bila direktno uključena u ratna zbivanja. Što se tiče same lokalne politike suradnja stranaka je bila dobra iako je to svima bilo novo. Sjećam se međustranačkih dogovara oko sastava skupštinskih komisija. To je trajalo do tri ujutro, ali bez neprimjerenih tonova, s uvažavanjem i tolerancijom.Jeste li očekivali da ćemo proći takav put do samostalne države? Što je bilo najteže, što posebno pamtite po dobrom? -Nisam to očekivao, bio sam uvjeren kako je nemoguće da moja generacija doživi rat pa mi je puno puta pala na um latinska izreka da je po-
Dragutin Gložinić, predsjednik od 1990. do 1993. godine vijest učiteljica života. S vremenom smo shvaćali da će biti teško. Sada je to iza nas, ratne rane polako su zaliječene. Tragedije se pamte i moraju se pamtiti, ali moramo misliti na razvoj i budućnost. Niti danas ne znam neko univerzalno rješenje kojim se mogao izbjeći rat, nakupilo se tu mnogo povijesnih sjećanja, trauma i zakulisnih igara. S jedne strane hrvatski narod je odlučio stvoriti svoju državu, s druge su bili oni kojima je to bilo nezamislivo. Na ludbreškom području nije bilo ratnih djelovanja, ali naši su dečki odlazili na bojišta. Najteže je bilo kada su neki od njih poginuli – Božo Petrikovski, Mladen Jendrić, Josip Kanižaj, Međimorec, a neki su teško ranjeni. Tim ljudima moramo trajno odavati počast. Situacija je bila teška jer nismo imali ratne opreme, ali bili smo jedinstveni, a tada je narod nepobjediv. U mojoj domeni bilo je formiranje narodne zaštite po selima, a kasnije je pod okriljem Izvršnog vijeća formiran krizni stožer koji je koordinirao uglavnom ratnu logistiku. Pamtim puno običnih ljudi koji su u ratnim zbivanjima pokazali veliku hrabrost. Po dobrom pamtim situaciju kada su nam počeli pristizati prognanici i izbjeglice, kako su ih zbrinuli naši žitelji, organizirano ili samostalno. Nedvojbeno je da smo vodili obrambeni rat i moramo biti zahvalni svima koji su na bilo koji način tada pomogli, a posebno našim mladićima koji su dali svoje živote.Kako danas gledate na te događaje? -Promjena načina političkog rada s nekadašnjeg komiteta na nove političke stranke kod nas je bila korektna i uspješna. Ljudi koji su do 90-ih bili na vlasti u Ludbregu korektno su prihvatili promjene, a u politiku se tada uključilo puno ljudi koji prije nisu bili angažirani, bilo je to jedno sveopće uhodavanje. Osobno sam nastojao da promjene budu što civiliziranije, primjerice, da stručnost bude kriterij pri izboru u javne službe, a ne politička podobnost, da ne bude revanšizma. Također smo znali da moramo potaknuti razvoj u no-
vim okolnostima. Već tada je počelo stvaranje gospodarskih zona što je osmislio tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća mr. Križanić. Svetište Predragocjene krvi Kristove dobilo je otvoreni prostor; eto, pred nama je 600. obljetnica Svetišta, možda nam dođe Sveti Otac ili barem njegov legat što Ludbreg još nije doživio. Počela je tada temeljita obnova dvorca i formiranje Restauratorskog centra kao optimalnog rješenja, a po čemu je Ludbreg sada prepoznatljiv.Ima li nešto čemu biste se više posvetili da ste ostali u aktivnoj politici? -Dužnost predsjednika Skupštine općine obavljao sam od 1990. do 1993. godine kada je novim zakonom došlo je do formiranja novih općina. To mi je bio posljednji zadatak. Nema poseban razlog mog odlaska ,htio sam se vratiti u struku. Aktivirao sam se još u razdoblju od 1997. do 2001. kada sam volonterski bio predsjednik Skupštine varaždinske županije, a poslije toga više se nisam angažirao u lokalnoj politici. Jedna od interesantnih ideja jest suradnja čelnika općina Ludbreške Podravine s ciljem koordiniranja razvojnih planova i aktivnosti - gospodarstvo, infrastruktura, turizam, obrazovanje, sport i drugo. Naime, općine stvorene 1993. imaju svojih prednosti, a i mana. Po mom mišljenju svakako je velika prednost ta što ljudi nekog užeg područja sami najbolje znaju što im treba. No, sve kapitalne investicije nisu optimalne ako ne zadovoljavaju neke kriterije. Ne možete imati plin u svakom selu ako se prije ne ustroji mreža po tehničkoj i ekonomskoj logici, dakle, potrebna je regionalna, šira ludbreška, strategija s kojom bi se forsiralo na višoj državnoj instanci. Osim toga, evidentno je da se u odnosu na raniju općinu Ludbreg povećao broj administrativnog osoblja, a to plaćamo svi... Mislim, dakle, da bi vrijedilo razmisliti o, nazovimo to tako, kolegiju načelnika općina Ludbreške podravine cilj kojeg bi bile gore navedene aktivnosti.
6
PRIGODNO
30. lipnja 2010.
Uz Dan antifašističke borbe – Franjo Novak o bitkama za oslobođenje Ludbrega u 2. svjetskom ratu
Noćne borbe za Ludbreg
Tijekom Drugog svjetskog rata partizanske snage vodile su čak šest bitaka za oslobođenje Ludbrega. Danas se vjerojatno premalo zna o tom dijelu ludbreške povijesti. Stoga nam je Franjo Novak, pravi istraživač povijesti Ludbrega i okolice, pripremio osvrt na te ratne operacije. -Premalo je prostora za nešto opširniji prikaz, ali vjerujem da će i ovi podaci čitateljima biti zanimljivi. Podatke je sakupljao na razne načine, dobrim dijelom na temelju raznih dokumenata, zatim iz literature, te na osnovu svjedočenja ljudi tog doba – pojasnio nam je Franjo Novak. Zašto je Ludbreg bio važan? -Ludbreg je u 2. svjetskom ratu imao vrlo značajno mjesto i ulogu. Dva su osnovna razloga za to. Jedan je taj da je tijekom trajanja rata u Ludbregu uvijek bila neka posada ili postrojba. Nekad su bili domobrani, nekad ustaše, nekad oružnici, pa njemačke jedinice da bi na kraju rata Ludbregom prošli čak i Kozaci koji su bili u sastavu njemačke vojske. Kako su se smjenjivale postrojbe tako se mijenjalo i brojno stanje. Bilo je nekoliko desetina, do više tisuća vojnika kraće ili duže vrijeme u Ludbregu. Drugi razlog je blizina Kalnika, kao žarišta ustanka i prostora na kojem su se nalazile partizanske jedinice od ljeta 1941. godine pa do kraja rata. Njihov broj je također varirao od manjih grupa do brigadnih i divizijskih postrojbi. Na području Kalničke gore tijekom rata okupatorske snage su poduzele desetak većih ofanziva na Kalnik. Cilj je uvijek bio isti, očistiti Kalnik od partizana. Ali, nisu uspjeli. Partizani su opet s Kalnika organizirali napade na veća i manja naselja na Kalniku i oko Kalnika. Tijekom rata više puta su napadali Ludbreg, Koprivnicu, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ivanec, Zlatar i druga mjesta. Jedino Varaždin nije bio napadan zbog veličine grada i brojnosti neprijateljske posade. Ludbreg su partizani tijekom rata napadali šest puta. Na temelju dokumenata jedne i druge strane možemo s velikom vjerojatnošću rekonstruirati te bitke – pojasnio je Novak.
Tri bitke 1943. godine Prva bitka za Ludbreg vođena je u noći između 23. i 24. veljače 1943.
F. Novak na ludbreškom groblju kod spomenika borcima poginulim u petoj borbi za Ludbreg godine. Počela je u 23,00 sata i trajala je do 03,00 sata. Pored Ludbrega je napadnut i Martijanec gdje je tada spaljen mlin. Napad je vodio Kalnički partizanski odred. Partizani su zarobili 29 domobrana, 24 puške, 1 puškomitraljez, 1 automat i 1450 komada streljiva. Na šest mjesta minirali su prugu i pokidali 5 km telefonskih linija. Ludbreg nije zauzet. Uspjeh polovičan. Druga bitka za Ludbreg vođena je od 23,00 sata 17. kolovoza do 02,00 sata 18. kolovoza 1943. godine. Ludbreg je opet napao KPO. Kod Čukovca je napadnut vlak koji je naletio na postavljenu minu. U Ludbregu je zauzeta željeznička stanica. Partizani nisu prodrli u Ludbreg, napad je odbijen. Treća bitka za Ludbreg vođena je 3. listopada od 00,00 sati do 08,00 sati. Ludbreg je napala 17. slavonska udarna brigada 28. divizije. Brigada je imala 17 mrtvih i 38 ranjenih boraca. Neprijateljska posada u Ludbregu 60 mrtvih i 15 ranjenih. Zarobljeno je 460 domobrana, gestapovaca i žandara. Zarobljeno je 400 karabina, 130 lovačkih puša-
Raspored snaga bio je isti za treću i petu bitku ka, 8 šmajsera, 2 laka minobacača i 150.000 komada streljiva. Trećeg listopada 1943.godine Ludbreg je prvi puta oslobođen. Dok je 17. brigada napadala Ludbreg, 2. bataljon Brigade 'Braće Radić' osiguravao je pravac VaraždinLudbreg u Šemovcu. Tu je počela bitka s ustašama iz Varaždina koja je trajala od 02,00 sata do 15,00 sati 3. listopada. Brigada 'Braće Radić' imala je 54 poginula, četiri nestala i 27 ranjenih boraca. Velike gubitke trpjeli su partizani od neprijateljske avijacije. U tri avio-naleta devet 'štuka' bombardiralo je i mitraljiralo partizanske položaje. Devčićeva i Oreškovićeva bojna imale su oko 50 mrtvih i oko 30 ranjenih koje su s tri kamiona otpremili u Varaždin. Ukupni gubici partizana: 75 mrtvih i 62 ranjena borca. Ukupni gubici ustaša i domobrana: 110 mrtvih i 45 ranjenih.
Dvije bitke 1944. i zadnja 1945. Predstavnici Grada i Udruge antifašista na ludbreškom groblju položile su vijence za spomen-obilježja poginulim antifašistima, te na spomenik braniteljima Domovinskog rata
Četvrtka bitka za Ludbreg vođena je 22. i 23 veljače 1944. godine od 22,15 sati do 04,30 sati. Ovaj put Ludbreg napada Brigada
'Braće Radić'. Na osiguranju prema Koprivnici je Brigada 'Matije Gupca', a prema Varaždinu 3. bataljon Brigade 'Braće Radić'. Brigada nije uspjela zauzeti bunkere i rovove kod Tri lipe, na Čotrovom brijegu i pri ciglani, jer su bili natkriveni, pa ih bombe nisu mogle uništiti. Druga borbena sredstva partizani nisu imali. Četvrti bataljon je prodro u Ludbreg, ali nije postigao značajniji uspjeh. Neprijatelj je imao 6 mrtvih, a isto toliko i partizani. Ratni plijen: 1 puškomitraljez, 5 pušaka i 1 laki bacač. Brigada je odustala od napada pošto nije uspjela slomiti vanjsku obranu Ludbrega u Vinogradima Ludbreškim. Peta bitka za Ludbreg vođena je 6. srpnja 1944. godine od 01,00 do 08,00 sati. Ludbreg je napala 17. slavonska brigada s istim rasporedom kao što je to učinila i 3. listopada, godinu dana prije. Ali, Ludbreg je sada bio znatno bolje osiguran bodljikavom žicom, rovovima i bunkerima, kao i vanjskom obranom na brežuljcima s južne strane. Partizani u Ludbreg ulaze kroz dva otvora koja su nastala sječenjem
O Franji Novaku Franjo Novak iz Ludbrega, učitelj u mirovini, direktor nekadašnjeg Narodnog sveučilišta, obnašao je brojne dužnosti u društveno-političkim organizacijama, društvima i organima bivše općine Ludbreg i Grada Ludbrega. No, poznato je da se bavi i istraživanjem povijesti Ludbrega i ludbreškog kraja. Izdao je knjige ‘Zapisi o Ludbreškoj Podravini’ i ‘Ulice Ludbrega’, napravio je radio-emisije ‘Iz prošlosti i sadašnjosti’, ‘O naseljima ludbreškog kraja’ i ‘Šetnja ludbreškim ulicama, pa i izložbu crteža starih kuća i klijeti ludbreškog kraja. Dobitnik je Nagrade općine Ludbreg i Nagrade Grada Ludbrega za životno djelo, Ordena rada sa srebrnim vijencem i Ordena rada sa zlatnim vijencem. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj Spomenice Domovinskog rata. Član je Predsjedništva Udruge antifašista Ludbrega.
bodljikave žice i čišćenjem rovova. Jedan otvor je bio između groblja i Bednje, a drugi pri željezničkoj stanici. Partizani su zauzeli stanicu, te Kolodvorskom i Frankopanskom došli do Ulice Petra Krešimira. Oni koji su ušli kod Bednje, zauzeli su mlin, i Kalničkom ulicom došli do križanja Jelačićeve, Gajeve i ulice Petra Zrinskog. Ustaški stožer bio je u Fizirovom hotelu. Drugi bataljon nije prešao Bednju s istočne strane, a prvi bataljon nije uspio savladati vanjsku obranu na Filisbergu, Čotrovom brijegu i ciglani. U takvoj situaciji ustaše vrše protunapad zatvarajući otvore kroz koje su partizani ušli u Ludbreg. Četvrti bataljon se uz velike gubitke uspio izvući u smjeru Selnika. Dvije čete 3. bataljuna ostale su zarobljene. Partizani nisu imali oruđa i ljudstva da ponovo otvore prolaz kod Bednje. Nastavljaju se ulične borbe do 8 sati. Tada je u kući Josipa Drvara poubijan štab 3. bataljuna s komandantom Mojicom Birtom. Poginuo je i Dušan Popović, komandant 2. bataljona. Dio partizana poginuo je u borbama, a zarobljena su 24 od čega tri žene. Svi su odvođeni do Bednje iza štaglja Stjepana Draganića i tu strijeljani. U izvještaju 28. divizije od 13. srpnja 1944. godine navodi se da je 17. brigada imala 99 mrtvih i 66 ranjenih boraca. Neprijateljski gubici su različito prezentirani. Iz knjige umrlih u Ludbregu vidljivo je da je tada sahranjeno 12 ustaša. Odnos snaga bio je vrlo nepovoljan za partizane. Ludbreg je napadalo oko 720 partizana, a branilo ga je najmanje 2.300 ustaša. Ludbreg nije oslobođen, a 17. brigada je doživjela katastrofalan poraz. Treća bitka za Ludbreg je najblistavija pobjeda, a peta bitka je najteži poraz brigade na ratnom putu od osnutka do rasformiranja. Na kraju rata vodila se posljednja, šesta bitka 6. svibnja 1945. godine. Ludbreg je napadala 12. vojvođanska brigada 51. divizije. To je jedina bitka koja se vodila danju. Do 21 sat pretražene su sve ludbreške ulice. Dva dana kasnije prestao je 2. svjetski rat.
30. lipnja 2010.
DOGAĐAJI
7
Tomislav Ivančić, osnivač Zajednice 'Molitva i riječ'
Kad mislim dobro i vjerujem u dobro
-Suvremeni čovjek je veliki patnik. Izgubio se. Sve je više u crkvama molitvenih zajednica, sve su popularniji duhovni seminari na kojima ljudi traže utjehu i snagu. Nadam se da ćemo konačno shvatiti, da ono što smo na duhovnoj razini učinili, da je vječno i da nam to daje sreću. Da se isplati praštati čovjeku, voljeti ga, da je vrhunska sreća u tome što otkrivamo da volimo i da će to biti prava globalizacija, a ne da jedni druge poklapamo – rekao je prof. Tomislav Ivančić, prof. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i predstojnik Centra za duhovnu pomoć nakon lipanjskog trećeg predavanja i susreta s Ludbrežanima. Osnivač je Zajednice 'Molitva i riječ' koja se nedavno obvezala da će uz ludbreško svetište podići centar za hagioterapiju međunarodnog značaja i učiti o novom obliku pomoći ljudima. Ovakav vid duhovne pomoći koji razvija prof. Ivančić ima sve više pristalica. Uostalom, o tome svjedoči i potpuna popunjenost velike dvorane Pučkog učilišta prigodom sva tri dolaska prof. Ivančića u Ludbreg. -Čovjek je prvenstveno duhovna duša, a ona je nešto što je čovjeku sveto. Hagios na grčkom znači sveto. A onda sam dodao još terapio, pa se može reći da je to liječenje svetog područja. Bit hagioterapije je da čovjek prepozna da samo svjetlom može ići svijetom. To znači kad mislim dobro i vjerujem u dobro, tad se i dobro događa. To je svjetlo, ono što mi oduzima strah, a daje snagu
Uvijek puna kino-dvorana kada dođe prof. Ivančić
Pročešljajmo svoju dušu
Andreja Horvat-Ročkar
Ivanka Kranjčec
i volju da idem. Čim pomislim negativno, posumnjam hoću li uspjeti, dakle, ja gasim svjetlo, razbijam žarulje i sve me više zahvaća mrak. Bit svakog zla, svih bolesti, smrti i užasa
je zlo. A zlo je, kako kaže filozofija, manjak dobra. Zlo je razaranje života, postojanja. Postojanje je sve. Najlakše postajemo loši. Ako vjerujem da mogu neizmjerno rasti, ne
Što je hagioterapija? Hagioterapija nije psihoterapija, ni pastoralni rad crkve, nego autonomno područje znanstvenog i terapijskog istraživanja čovjekove duhovne dimenzije, namijenjena je svim ljudima, vjernicima i ateistima, kaže prof. Ivančić. Ona je izvorno hrvatski model pružanja duhovne pomoći. Hagioterapijom se ne liječe psihičke ili fizičke bolesti, već je isključivo liječenje duhovnog stanja. -Najprije sam proučavao čovjeka, različite vrste njegovih bolesti i trauma, te otkrio područje koje nit-
ko ne proučava - područje duhovne duše u kojem je čovjek najbolesniji. Imamo psihijatriju i psihoterapiju, somatsku medicinu, ali to je vegetativna duša. Pitam, a tko liječi onu duhovnu? Mnogi su mi rekli: crkva, religija. Ne! Oni to spašavaju, ali jedno je čovjeka spasiti, a drugo je izliječiti mu rane. Ako nosi teške rane nije sposoban živjeti. I tada sam otkrio duhovnu dimenziju - duhovne traume, duhovne bolesti i duhovnu bol koja boli daleko dublje, sve do smrti – rekao je prof. Ivančić.
Dr. Kosec na čelu rotarijanaca
Rotary klub Ludbreg na svom je redovnom sastanku održanom tijekom lipnja u hotelu Amalija izabrao svog trećeg predsjednika. Poznati ludbreški stomatolog dr. Stanko Kosec primio je predsjednički lanac iz ruku javnog bilježnika Krune Radašića koji je bio drugi predsjednik. Podsjećamo, prvi predsjednik kluba bio je mr. Franjo Križanić. Zanimljivo je kod rotarijanaca da se o izboru čelnog čovjeka dogovara godinu dana unaprijed, tako da se već sada zna da će nasljednik dr. Kosca biti doktor veterinarske medicine Zdenko Geci koji će funkciju predsjednika electa obavljati sljedećih 12 mjeseci. Ludbreški rotarijanci tako spremno ulaze u novu rotarijansku godinu koja za njih počinje 1. srpnja. Novih planova je mnogo. -Osim pomoći siromašnim obiteljima s više djece želimo da tradicija postane nagrađivanje izvrsnih
Prof. Tomislav Ivančić, čovjek koji je otkrio hagioterapiju
Dr. Stanko Kosec učenika i studenata. Pored toga, planiramo nagraditi i uspješne u obrtničkim zanimanjima, kao i nastaviti suradnju s ludbreškim Caritasom
-kaže novi predsjednik dr. Kosec. Ludbreški rotarijanci ove godine planiraju pomoći i Zakladi za izgradnju međunarodnog centra Zajednice 'Molitva i riječ'. -Poznato je da je osnivač Zaklade prof. Tomislav Ivančić, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i predstojnik Centra za duhovnu pomoć. Pružit ćemo našu pomoć na podizanju centra za hagioterapiju za koji je napravljena projektna dokumentacija, Grad Ludbreg je pored Svetišta osigurao 28.000 metara četvornih zemljišta. Vjerujemo da će kamen-temeljac biti položen početkom idućeg ožujka - temeljito nas je informira dr. Kosec. Ludbreg bi stoga za desetak godina mogao doživjeti svekoliki procvat na području turizma i duhovne obnove. Veliki doprinos svemu tome dat će svakako ludbreški rotarijanci. Dražen Vađunec
Predavanja prof. Ivančića ostavljaju na posjetitelje u Ludbregu snažan dojam. Evo što kažu neki od njih: -Ova predavanju u Ludbregu su novina i mislim da je to dobro da čuju kako vjernici, tako i laici. Svatko od nas trebao bi pročešljati svoje misli i dušu, preispitati se što je u nama loše i da se popravimo. Otkako profesor dolazi u Ludbreg imam ga prilike čuti, sve to proučiti i kroz časopis kojeg izdaje. Sada su nam o tome dostupne sve informacije –
osjećam bol. Što sam bolji, rastem u duhovnoj dimenziji, to je moj organizam zdraviji, ima manje patnji. Izvor svega zla je u čovjekovoj odluci – rekao je prof. Ivančić. Posjećenost njegovih predavanja uvijek je velika u svakoj sredini. Pitali smo ga što misli zašto ga ljudi slušaju? -Ljudi traže smisao, a fali im sigurnost, očekivanje zdravlja i uspjeha u životu. Previše se zla govori. Naša javnost je prepuna negativnih riječi, misli, razočaranja, sumnji, napadaja, osuđivanja...neprestano su 'uskoci' i policija na djelu, a nikada netko tko će pronaći na tisuće i tisuće dobrih, uspješnih i čestitih
kaže Andreja Horvat-Ročkar. -Oduševljena sam njegovim predavanjima, posebice zato što se temelji na širini, pa svaki od nas može pronaći puno toga za sebe, bez obzira je li on ateist ili vjernik. A ponekad je dovoljna samo jedna riječ da vas usmjeri pravim putem. Predavanja prof. Ivančića jako pozitivno utječu na razmišljanje i svakog se dana prisjetim njegovih poticajnih riječi – rekla je Ivanka Kranjčec.
ljudi. Ljudi otkrivaju da ono za čim su čeznuli jest vlastito biće, njihova osobnost, karakter, inteligencija, sloboda, svijest da mogu biti ono što mogu postati, a ne da budu ono što jesu, da nema granica razvoju. Naša duhovna dimenzija nas fascinira – rekao je prof. Ivančić. Kako vidite rad budućeg ludbreškog Centra? -Školovao sam mnogo ljudi kod nas i u inozemstvu koji bi tamo radili. Pet, šest njih doći će ovdje kao hagioasistenti, neki će biti upravitelji i djelatnici, to će se širiti sve više i više. Vizija postoji – završio je prof. Ivančić. Pripremila: Marina Hižak
O rotarijanstvu Rotary pokret je svjetska or-Naš klub u Ludbregu osnoganizacija koja okuplja osobe van je 28. lipnja 2008. i broji 28 iz stručnog i poslovnog života članova od čega su tri žene. Broj na humanim cirotarijanki čini ljevima, a između se malim, ali i u ostalog promiču svjetskim okvii visoka etička rima žene su načela u poslovzastupljene sa nom i privatnom svega 10 posto. životu. Osnivač Imamo i jednog ove organizacipočasnog člana. je davne 1905. To je prof. dr. pagodine bio je čiter Vladimir Horkaški odvjetnik vat – pojasnio je Paul Harris. Danas Kotač uvijek ide naprijed dr. Stanko KoRotary klubovi - simbol napretka sec. postoje u 167 zeCilj međunamalja svijeta i broje oko 1,2 mi- rodnog udruženja rotarijanaca, lijuna članova. U Europi je prvi između ostalog, je i iskorjenjivaklub osnovan 1911. u Londonu, nje dječje paralize koja se javlja a u Hrvatskoj 1929. godine. Kod jedino još u četiri zemlje svijeta: nas djeluje 46 Rotary klubova sa Indiji, Pakistanu, Afganistanu i 1139 članova. Nigeriji.
8
R EP O R T A Ž A
30. lipnja 2010.
S otvaranja Ludbreške vinske ceste
Ludbreški vinski
Počelo je kod ‘Trsekovog podruma’
Vinska kuća Kovaček
Tjedan dana odgode kao da je izazvalo još više nestrpljenja da se otkriju čari Ludbreške vinske ceste. Krivac za odgodu 4. lipnja bila je višednevna kiša i hladno vrijeme od tek 13 stupnjeva celzija. A samo tjedan dana kasnije, 11. lipnja, nebo bez oblačka, a sunce je pržilo do 33 stupnja. U zakazano vrijeme ujutro kod 'Trsekovog podruma' počeli su se skupljati brojni namjernici i znatiželjnici - predstavnici Grada Ludbrega, vinogradari, predstavnici nekih turističkih i putničkih agencija, novinari više medija, predstavnici općina Mali Bukovec i Martijanec te drugi pozvani gosti. Trebalo je obići svih osam objekata Ludbreške vinske ceste.
Trsekov podrum
Bosiljka i Ivan Kovaček
Niz domaćih specijaliteta na LVC
Polazna točka obilaska bio je 'Trsekov podrum', prostorije Udruge vinogradara 'Trsek'. Prostorije u istočnoj zgradi dvorca Batthyany uređene su lani i danas su mjesto kamo se mogu dovesti gosti grada. U ugodnom ambijentu i hladovini debelih zidova dvorca gostima će se ovdje ponuditi 'Trsekovo vino' i 'Vino iz centra svijeta'. Veliko društvo sa zadovoljstvom je razgledalo 'Trsekove' prostorije i kušalo ponuđeno, a zatim je valjalo krenuti na cjelodnevni obilazak vinogorja. Za prijevoz su osigurana dva mini—busa, te četiri konjske zaprege čiji su vlasnici Vlado Kosec iz Hrastovskoga i Jerko Hrastić iz Sigeca. Dio gostiju ukrcao se u kočije pa i 'Vinceliri', tamburaši iz Ludbrega koji su pratili obilazak objekata gotovo do samog kraja. Put je vodio od središta grada do parkirališta 'Opreme' gdje smo ušli u autobuse kako se konjskim zapregama ne bi ometao promet državnom cestom, do Vinske kuće Kovaček kod Čukovca.
Vinska kuća Kovaček Vrhunski gurmanski doživljaj uz pinot ‘Arabele’ Saša i Vesna Kišić
U vinogradu i vinskom podrumu obitelji Makar Božica i Nikola Makar
Kuća vina i meda obitelji Kirić na Sigečaku
Sonja i Zvonko Kirić
Do prekrasnog objekta lako je doći. Na kraju Čukovca skreće se prema Segovini i svega 500 m od glavne ceste s desne strane pogled će vam se zaustaviti na vinogradu s mrežama za zaštitu od tuče. 'Vinska hiža' obitelji Kovaček. Tek pogled na obližnje šume i bregove pokazuje da smo ušli u vinogorje. Obitelj Kovaček je prije 20 godina ovdje zasadila prve trsove graševine,a kasnije dokupom parcela dodala nove količine i sorte. Podignuti su i lijepi objekti za 50-ak gostiju. Najveći dio posla obavljaju supružnici Ivan i Bosiljka Kovaček, ali pomažu svi članovi obitelji iz Svetog Petra. -Nudimo sauvignon cabernet, chardonnay, rajnski rizling, graševinu i muškat žuti. Dokupili smo parcelu do nas i zasadit ćemo još 2.000 trsova. Planiramo napraviti veći vinski podrum od oko 200 kvadrata, objekte za smještaj gostiju i prateće sadržaje, primjerice, dječje igralište. Prostora imamo dovoljno. Radosni smo zbog Ludbreške vinske ceste. Sve više ljudi bježi iz grada, žele doći u prirodu, vole opušteno ozračje i domaći ugođaj, a taj će se trend samo nastavljati. Mi im to u prirodnom ozračju možemo pružiti, kao i doživljaj berbe i druge sadržaje uz mogućnost smještaja. Od jela nudimo domaće nareske i sireve iz vlastite proizvodnje, a od toplih jela možemo ponuditi sve što gost zaželi jer možemo napraviti dostavu iz vlastitog restorana. Kroz koju godinu sva jela pripremat ćemo ovdje u vi-
nogradu – kazao je Ivan Kovaček. U Vinskoj kući Kovaček uživali smo u mazanicama s crnim uljem i vrhnjem, šunki u dizanom tijestu, petrovečkom kruhu s maslacem, goričnoj kiseloj juhi, domaćim pečenicama. Posjetitelji su morali poštivali satnicu na koju je pazio zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, pa je brzo trebalo krenuti dalje. Povratak u Globočec do nove stanice.
Restoran 'Arabela' Restoran 'Arabela' može primiti stotinu gostiju i dobro je poznat po svojoj ponudi i izvan granica ludbreškog kraja. U obitelji Kišić ugostiteljstvo je duga tradicija. Restoran je otvoren prije dvadeset godina, a vlasnik Saša Kišić treća je generacija u obitelji koja je u ugostiteljstvu. Iznad restorana uz državnu cestu danas je nasad sivog pinota što restoranu sigurno daje posebnu draž. -Djed je imao krčmu, a tata Josip je bio dugogodišnji ugostitelj. Razvijamo i proizvodnju vina uz stručni nadzor. Trenutno radimo oko 5.000 litara i uglavnom sve se plasira kroz restoran. Imamo i ugovorenu proizvodnju grožđa. Gostima nudimo pinot sivi, graševinu, miješano vino i crni pinot. U Vinogradima Ludbreškim planiramo zasaditi još oko 2.500 trsova. Restoran može ponuditi mnoge gastronomske specijalitete. Pripremamo hladne domaće nareske, od šunke, kobasica, suhih jezika, do raznih vrsta sireva, raznih juha, zatim topla tradicionalna domaća jela, primjerice, racu z mlincima i slična jela, naravno, i sva jela nacionalne kuhinje – rekao je Saša Kišić. Saša je sa suprugom Vesnom pripremio degustaciju graševine zadnje berbe rađenu s tri vrste kvasaca zbog kojih se u svakom vinu osjeća drugačiji okus i miris, te polusuhi sivi pinot. Posjetitelji su kušali domaću šunku, kobasice, druge nareske, razne vrste domaćih sireva, sir s vrhnjem, kosanu mast. Napustili smo 'Arabelu' i skrenuli u oazu zelenila, mira i tišine, prekrasnih pogleda na pitome brege. Novo odredište bio je Sigečak, poznat po odličnim vinima i lijepim objektima. Makadamska cesta dosad je bila jedan od većih problema, ali sada je uređena, malo proširena, raslinje i granje sa strane je nestalo. Uspon prema Sigečaku uopće nije bio problematičan za mini-buseve, a skorim asfaltiranjem i proširenjem put do Sigečaka bit će uskoro bez teškoća. -Ovo je prvi put da autobusi voze ovuda do Sigečaka, pa su ljudi iznenađeni – čuli su se komentari u autobusu.
Vinski podrum Makar Na Sigečaku je posjetitelje ugostila obitelj Makar iz Slokovca. Nikola s ponosom kaže da je kod njega na 266 m nadmorske visine najviša točka iznad Ludbrega. Posjetitelje je dočekala cijela obitelj Makar kod koje, kao i kod ostalih domaćina, svi rade u vinogradu. Brojni gosti razgledali su prekrasni podrum i vinograd. -Ludbreška vinska cesta bio je naš san, želja svih nas da nešto napravimo i ponudimo u našem kraju. Putnici namjernici, izletnici i turisti ovdje mogu uživati u prirodi, vidikovcima, u šetnji, a nadisat će se svježeg čistog zraka. Ponudit ćemo
9
30. lipnja 2010.
i podrumi i hiže
Nastaviti s aktivnostima na promociji ceste Simboličnim rezanjem stabljike trsa Ludbrešku vinsku cestu otvorio je 91-godišnji Jakov Zember, po svemu sudeći, najstariji vinogradar Ludbrega. Prečasni Josip Đurkan obavio je blagoslov. Posjetitelje su pozdravili Dubravka Biberdžić, predsjednica Skupštine Varaždinske županije koja je stigla na otvaranje s drugim gostima iz Varaždina i Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika Ludbrega. Nakon svega njega smo upitali što i kako dalje? -Trebamo nastaviti koordinirati aktivnosti kako bi što bolje osmislili Ludbrešku vinsku cestu kao novi turistički proizvod Ludbrega. Vinogradari neće imati vremena bavi-
ti se time, kao i marketinškim aktivnostima, i Grad tu mora pomoći. Zato Odbor za otvaranje ceste mora nastaviti s radom. Na nama je da iskoristimo trenutačni zanos i bogatstvo onoga što ovdje možemo ponuditi, a uz svu ljepotu našeg vinogorja možemo puno. Vinogradari su pokazali interes da budu važan segment turističke ponude Grada i to trebamo iskoristiti – rekao je Božidar Hajsok. Projekt su pripremili Grad Ludbreg, Udruga ‘Trsek’ Ludbreg, Turistička zajednica grada i Pučko otvoreno učilište, te Varaždinska županija i Udruga vinara Varaždinske županije.
Zdravica nakon službenog otvaranja vinske ceste im čašu odličnog vina, najviše imamo rajnskog rizlinga, pa graševine, sauvignon, sivi pinot, crni pinot i miješano bijelo. Planiramo proširiti vinograd, ali zadržati sortiment. U planu je ponuda jela prije svega s domaćim hladnim narescima, po dogovoru i dostava, ali čim riješimo još neke tehničke uvjete. Planiramo proširiti ponudu, uvesti rekreaciju, primjerice, viseću kuglanu, pikado i slično – rekla nam je Božica Makar. Obitelj Makar je u prostranom objektu za 60-ak gostiju priredila ručak s domaćim jelovnikom - kokošja juha, kuhana kokoš s hrenom, svinjski kotleti i pečena raca s hajdinskom kašom i mlincima, te salata od crvenog zelja.
Kuća vina i meda Kirić Od Vinskog podruma Makar svega nekoliko minuta hoda ili kratke vožnje stići ćete do novog objekta. Također na Sigečaku nalazi se Kuća vina i meda Kirić. Nakon ručka ovdje su nas ugostili poslasticama odnosno domaćim kolačima. Mogli smo kušati četiri vrste medenjaka, orehnjaču, makovnjaču i druge kolače, kavu. Zvonko i Sonja Kirić dočekali su goste u objektu koji može primiti 25 gostiju. U ovom objektu gosti će osim vina imati mogućnost uživati i u medu i proizvodima od meda. Pomažu svi članovi obitelji, pa i Zvonkov otac unatoč 84 godine(!) koji s velikim užitkom radi koliko može. -Ludbreška vinska cesta za nas znači dopunu djelatnosti našeg gospodarstva. Time ćemo se baviti u dane vikenda i prema najavama dolaska gostiju u Ludbreg. Posjetiteljima možemo ponuditi chardonnay, bijeli pinot, moslavac i izvanredno bijelo miješano vino koje je nedavno dobilo treće zlato na međunarodnoj izložbi u Koprivnici. Imamo stotinu košnica, pa gostima možemo ponuditi med od bagrema, kestena i cvjetni med. Trebalo bi još malo urediti sam put, proširiti ga koliko se može. Moramo ispuniti još neke uvjete prema zakonskoj regulativi i onda ćemo povećati ponudu gastronomskim specijalitetima – rekao nam je Zvonko Kirić.
Vinarija Stručić Posjet objektima na glasovitom Sigečaku bio je završen. Malim autobusima spustili smo se do Globočeca i nastavili do Ludbrega. Po kroz Vinogradsku ulicu opet prema vinogorju. Novo odredište bio je Vinski podrum odnosno Vinarija Stručić. Dakako, radi se o objektu poznate obitelji Crnković-Stručić. Poznati
Ponuda agencijama Turistički ured Ludbrega brinut će se da goste dovede u podrume, klijeti, vinske hiže ludbreškog vinogorja. -Putničkim i turističkim agencijama šaljemo promidžbene materijale. One će kontaktirati nas ili će se izravno dogovarati s vlasnicima objekata. U interesu nam da gosti ostanu nekoliko sati, pa ćemo ponudu dopuniti razgledavanjem znamenitosti Ludbrega. Najviše dolaze grupe hodočasnika te izletničke grupe odraslih i djece. Najviše je grupa odraslih iz Zagreba, one su često puta razgledale Ludbreg i otišle na ručak na viske ceste u Međimurje. Sada će imati mogućnosti pogledati našu vinsku cestu i ostati na ručku. Zato ćemo posebno sa svime upoznati zagrebačke agencije. Ima naznaka o mogućem posjetu gostiju iz Slovenije – rekla je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Ludbreg.
ugostitelj Drago Crnković koji je podigao prvi nasad očito je kćerki Sanji usadio ljubav prema vinogradu. Sanja je sa suprugom Tomislavom povećala vinograd za oko 7.000 trsova. -Jako smo sretni što se prepoznala kvaliteta onoga što možemo pružiti i ponuditi u Ludbregu. To je promidžba za naša vina. Mi nudimo dobru kapljicu - graševinu, chardonnay, rajnski rizling, traminac, a ove godine planiramo imati i prvu berbu portugisca, nekadašnjeg autohtonog vina koje se točilo na Svetu nedjelju, a mi ćemo ga ponuditi u obiteljskim ugostiteljskim objektima. Imamo i vino od višnje, liker od oraha i prvi put od borovnice. Planiramo preurediti smještajne kapacitete u depadanse autohtonih zagorskih kućica i napraviti restoran s ponudom domaćih i drugih specijaliteta – rekla je Sanja Stručić. Objekt može ugostiti 50-ak ljudi. Degustiralo se vino i likeri, te domaći naresci, sirevi, pa i čvarci.
Črn-bel Od Vinarije Stručić treba tek nekoliko minuta vožnje da bi se uspelo do Črn-bela, a konjskoj zaprezi treba provjereno 15 minuta. Popularnost Črn-bela zbog vina i jela, te predivnog pogleda na grad i širu okolicu traje odavno. U vlasništvu je obitelji Bohnec u posljednjih 10 go-
Đ. Bohnec: Črn-bel nudi brojne specijalitete
Atrakcija na Sigečaku – mini-autobusi
D. Crnković s unukom, Sanja i Tomislav Stručić
U razgledavanju podruma Vinarije Stručić
Marija i Branko Kežman, kćer Branka i unuka Ema U Kušaonici vina Kežman dina. Može primiti oko 220 gostiju od čega 100-tinjak u unutarnjem dijelu. -Rado smo se uključili u Ludbrešku vinsku cestu. Imamo stalne goste, a nadam se da će to sada privući i druge u Črn-bel. Sada će nam posebno biti cilj da gosti svaki boravak kod nas pamte s posebnim zadovoljstvom. Imamo svoju proizvodnju vina s geografskim porijeklom – rajnski rizling suho i polusuho vino, te sauvignon cabernet, za kojeg su mnogi mislili da ne može uspijevati kod nas, ali tvrdim da je naše podneblje pogodno i za tu sortu. S ponosom mogu reći da smo imali vrlo zahtjevne goste koji su bili zadovoljni našim jelima. Nudimo odrezak 'Ludbreški vinograd', pa 'Ludbreški odrezak', odrezak 'Črn-bel' i druge. Naravno, i sve sireva vlastite proizvodnje, sirnu platu, sirne štrukle, savijače s jabukama i višnjama i još puno toga. Ponudu
treba prilagoditi da gosti ceste budu zadovoljni – Đuro Bohnec. Sirevi obitelji Bohnec uskoro će se naći na kineskom tržištu, kao prvi hrvatski sirevi u Kini. Črn-bel je ponudio gostima iznimnu ponudu raznih sireva, uz degustaciju vina.
Kušaonica vina Kežman Preostao je obilazak posljednjeg objekta i uputili smo se prema Slanju. Za kraj je bio predviđen posjet Kušaonici vina OPG-a Kežman. U Slanju će vas turistička oznaka uputiti u Ulicu braće Radić gdje se nalazi objekt. Vinogradarstvo je duga tradicija obitelji Kežman, proizvodi vina za vlastite potrebe i za prodaju. Ima rješenje o zemljopisnom podrijetlu za graševinu, rajnski rizling, bijeli pinot i poznatu mješavinu 'Ludbreška kapljica'. Vina su nagrađena na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
-Imamo oko 3.500 trsova graševine, rajnskog rizlinga, bijelog i sivog pinota, muškata otonela, moslavca i miješano. Imamo rješenje Ministarstva za proizvodnju i prodaju vina u kušaonici, pa nemamo ponudu jela, barem ne zasad. Mi smo između Ludbrega i Varaždinskih Toplica, dakle, dva grada koji razvijaju turizam, pa vjerujem da Ludbreška vinska cesta ima budućnost i da će ovo biti poticaj svima da razvijamo svoje objekte – rekao je Branko Kežman. Gosti su razgledali podrume i objekt koji može primiti 50-ak ljudi, a zatim su uz vinski gulaš degustirali vina koja su osvojila najviše zlata. Bio je to zanimljiv program otvaranja Ludbreške vinske ceste. Domaćini su se iskazali. Uvjereni smo da će ljepote ludbreških bregova i što oni kriju otkriti mnogi gosti Ludbrega.
10
ŠKOLA
30. lipnja 2010.
Dan Osnovne škole Ludbreg i kraj školske 2009/2010. godine
Na praznicima
Utihnulo je školsko zvono u OŠ Ludbreg nakon završetka još jedne školske godine i 783 učenika već uživa u ljetnim praznicima koji će potrajati nešto manje od tri mjeseca. Na oproštaju od školske godine proslavljen je Dan Osnovne škole Ludbreg. Učenici, roditelji, nastavnici i drugo osoblje škole okupili su se u športskoj dvorani. Bili su tu i mnogi gosti s kojima škola surađuje: gradonačelnik Marijan Krobot i njegovoj zamjenik Božidar Hajsok sa suradnicima, prečasni Josip Đurkan i časne sestre, Stanko Horvat iz Gradskog Crvenog križa, Dubravko Bilić iz Gradske knjižnice, Igor Franolić iz 'Lukoma' i drugi. Panoi s radovima učenika, na-
stup školskog zbora, plesačice i recitatori, igrokazi, dio je onoga što je uljepšalo svečanu akademiju. Velikim pljeskom nagrađeno je 14ero učenika koji su sudjelovali na raznim županijskim natjecanjima znanja. Gradonačelnik Marijan Krobot predao im je knjige kao poklon Grada za njihove rezultate, a još jednom je pozvao osmaše da se upišu u ludbreško odjeljenje varaždinske gimnazije. Ravnatelj Antun Golubić dobio je zadaću podijeliti knjige učenicima koji su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom, a njih je bilo 29-ero. Osmaši su otišli, na njihovo mjesto doći će novi učenici. Ujesen će školske klupe odjeljenja prvih razre-
Odlikaši u svih osam godina školovanja s ravnateljem Antunom Golubićem da popuniti 91 prvašić OŠ Ludbreg. Još je jako puno vremena za uživanje u ljetnim radostima do prvog radnog dana u novoj školskoj godini. A 6. rujna opet će se oglasiti školsko zvono!
Učitelji i učenici škole na županijskoj svečanosti
Priznanja i u Ludbreg
Gosti i domaćini na svečanosti
Gradonačelnik Marijan Krobot podijelio je knjige, poklone učenicima koji su bili na županijskim i državnim natjecanjima
Nastup zbora i tamburaša škole
Plesna točka ritmičarki
Varaždinska županija organizirala je tradicionalnu svečanost dodjele diploma i priznanja najboljim učenicima i njihovim mentorima za postignute odlične rezultate na državnim, međužupanijskim i županijskim natjecanjima za proteklu školsku godinu. Među dobitnicima bili su i Ludbrežani. Iz tehničke kulture za osvojeno prvo mjesto na županiji iz područja strojarstva nagradu su primili Karlo Herenčić, učenik 7.c razreda i njegova mentorica Đurđa Kladić. Nagradu za osvojeno prvo mjesto
na županiji iz matematike primio je Petar Mihin, učenik 4.b razreda i njegova mentorica Anica Đuran. Priznanje i nagradu primila je i košarkaška ekipa ŠŠK Ludbreg za osvojeno prvo mjesto na županiji i treće na poluzavršnici državnog prvenstva. Nagradu su preuzeli predstavnik ekipe Mihael Bačani, učenik 7.a razreda i trener Tomica Letina. U ovoj školskoj godini na županijskoj razini iz 35 predmetnih područja natjecalo se 6500 osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Županija ima čak 25 državnih prvaka.
Roditelji na svečanosti u dvorani škole
Odlični učenici Osnovne škole Ludbreg 1.a razred: Adrian Detelj, Gabrijela Gložinić, Mislav Gložinić, Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Franka Jerbić, Lana Maltarić, Antonija Rakić, Mislav Novota, Ivan Paska, Maks Patafta, Tena Pavlović, Emanuel Radašić, Tomislav Radašić, Dejana Ročkar, Michell Lorren Sabol, Luka Šolaja 1.b : Teo Janković, Karolina Koštarić, Lukas Kovaček, Magdalena Kraljić, Helena Kramar, Filip Kranjec, Denis Lazić, Lana Lazić, Filip Novak, Mateo Petrić, Nikola Pongrac, Marko Virag, Ivana Zdelar, Dario Žganec 1.c: Luka Balažinec, Vinko Bohnec, Matej Gložinić, Gašpar Haramija, Erik Kelin, Emma Marković, Erika Marković, Filip Martinković, Magdalena Međimorec, Rebeka Mikac, Leona Petrić, Filip Piškor, Valentina Posavec, Filip Rajh, Luka Štefančić, Lana Utri, Berislav Varović 1.d: Petra Bačani, Robert Bačani, Ariana Bulf, Damian Gotić, Mateo Gotić, Filip Katalenić, Izabela Kežman, Nikolina Kiš, Marko Knapić, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Hana Oblak, Patrick Ostrognaj, Paula Petrošanec, Mia Šimunić, Filip Tomiša, Matej Vidović, Valentina Zlatar 2.a: Dorotea Detelj, Tena Dežić, Ivana Herenčić, Bruno Horvat, Tin Horvat, Mia Ko-
vačić, Ema Jalšić, Ilona Levanček, Leo Petrić, David Stančin, Lucija Stručić 2.b: Mihael Balaško, Luka Balažinec, Anja Belovari, Ema Gotić, Judita Havaić, Zrinka Ivančić, Andre Jurišić, Igor Katalenić, Karla Kvezić, Lucija Lončarić, Filip Matijević, Matej Međimurec, Vita Nemec, Marta Škoro, Tin Tomašić, Bojana Vrbanić 2.c: Elena Busija, Nikkolina Jadanić, Simon Jagić, Leonardo Kirić, Arijana Kosec, Leon Kramar, Ema Krobot, Patricija Kvar, Andro Pavković, Rebeka Perin, Rok Potočnik, Nina Antonia Premuš, Sabina Štimac, Teodor Zlatar 2.d: Mary Andrijanić, Jelena Busija, Katarina Crnković, Mateo Henezi, Matilda Hrastić, Lucija Ivanuša, Pamela Kašić, Iva Andrea Potnar, Vanja Sabol, Željkica Stančin, Roko Turek, Marta Vincetić 3.a: Krunoslav Busija, Viktor Copan, Sven Glavak, Gabrijela Kelemen, Karla Majhen, Marta Mihin, Ian Novak, Anita Petrić, Lea Petrošanec, Nicol Sinković, Dominik Zdelar 3.b: Dominik Bedenic, Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Marta Frančić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Erik Loparić, Denis Munka, Luka Petrač, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Martin Šoša 3.c: Aki Črepinko, Sara Grgec, Melani
Kelemen, Sven Križanić, Teo Križanić, Ines Marković, Luka Par, Sebastijan Špoljarić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina, Lucija Zmaić 3.d: Klara Bohnec, Fran Geršić, Mihaela Horvat, Ivona Kolak, Katarina Kovačić, Ivona Novosel, Matko Premuš, Lucija Sremec, Patrik Šumiga, Petar Tomiša 4.a: Ivana Biškup, Filip Čanaki, Matija Kancijan, Lea Kramar, Patrik Lazić, Jelena Margić, Tena Mužic, Karlo Parabić, Matija Pavala, Marta Posavec, Luka Stubić, Valentina Šuver, Antonela Zekić 4.b: Elena Crnković, Ana-Marija Filipović, Ria Gača, David Horvat, Tea Kelek, Petar Mihin, Lea Miroslav, Karlo Premec, Lucija Stanko 4.c: Filip Bajsić, Janja Djura, Filip Kladić, Filip Koprek, Katarina Kovačić, Melani Krobot, Rolina Ljekaj, Lana Par, Sabina Štabi, Ana Vrabec, Tihana Vuk 4.d: Doris Balija, Elena Beriša, Matea Bobnjarić, Leonarda Božić, Paula Dijanušić, Lucija Grabovac, Viktorija Hadari, Ivan Koprek, Dario Kraljić, Patrik Mežnarić, Karla Samoščanec, Petra Struški, Marta Vrabec 5.a: Magdalena Božinec, Mihael Bukovčan, Ana Busija, Petra Detelj, Aleksandra Kučeko-
vić, Filip Kvezić, Bruno Pilošta, Leo Vađunec 5.b: Helena Bukal, Patricija Horvat, Mihaela Novosel, Luka Virag 5.c: Suzana Dežić, Marko Hranić, David Jadanić, Tonka Jerbić, Pamela Kramar, Dario Melnjak, Petar Sačer, Denis Štefanek 5.d: Dajana Balaić, Goran Glavak, Paula Knapić, Anja Pokos, Dijana Posavec, Mateja Stunjek, Lorena Šimunić, Josipa Vincetić, Nino Zlatar, Viktorija Zlatar 6.a: Dominik Biškup, Marko Črepinko, Marija Kirić, Lora Krušec, Vedrana Matijašec, Tino Petrošanec, Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Sara Šabani, Monika Šestak 6.b: Barbara Balaško, Leon Gača, Dario Grgec, Rikardo Hižak, Luka Katalenić, Adam Križanec, Igor Kvezić, Mirza Suljić 6.c: Ano Abramović, Nikola Havaić, Lucija Herenčić, Mario Ilić, Mihael Katalenić, Hana Kern, Nives Markulinčić, Jan Pavković, Jurica Pokos, Nikol Špoljarić, Petra Tečić, Ema Tretinjak, Iva Vidaković 6.d: Ema Bobnjarić, Petra Hiržin, Petra Hus, Leo Lovrenčić, Lea Namjesnik, Melanija Petrošanec, Anita Posavec, Kristina Struški, Tamara Šumiga, Neven Varović 7.a: Mihael Bačani, Dunja Lilek-Toplak,
Anamarija Pišpek 7.b: Ilona Benko, Davor Biškup, Nikolina Dijanošić, Vanja Horvat, Ivana Husajina, Antonela Margić, Tomislav Vađon, Klara Vrban 7.c: Ivana Happ, Laura Kordeš, Tamara Kušter, Klara Kukec, Leo Sabol, Sabina Špoljarić, Silvija Vađunec, Lana Zmaić, Tea Žunko 7.d: Nikolina Crkvenčić, Elena Gašparić, Petra Horvat, Karmela Kovač 8.a: Ivana Busija, Zoran Povijač, Ivona Šimunović, Matija Špikić, Alan Vučkovečki, Sven Vučkovečki 8.b: Karlo Crnković, Ivan Gložinić, Karlo Jadanić, Anamarija Jelaković, Maks Jemrić, Matija Kovaček, Helena Međimorec, Gabrijela Mikulić, Petra Petrić, Roberta Petrinšak, Marija Rukavina, Andrea Vađon 8.c: Karolina Dežđek, Maja Glavak, Leo Gotić, Marko Komes, Maja Rak, Dora Skupnjak, Ivana Vidović 8.d: Sara Filip, Ivana Gložinić, Sara Kolak, Karmen Novak, Martin Potočnik, Sara Sermek, Ana Maria Zlatar PRO: Denis Oršoš, Bruno Buden, Matija Kuzmić, Renato Oršoš, Maja Tuksor, Zoran Tuksor, Mateja Marijanović, Martin Martinković, Samet Šabani
30. lipnja 2010.
Osnovna glazbena škola POU 'Dragutin Novak' Ludbreg Ova škola nema klasičnog zvona koje označava početak i kraj nastave i tu nema galame u razredu. Oni rade pojedinačno sa svojim učiteljima. To su učenici Osnovne glazbene škole pri Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' u Ludbregu. I njima je završila školska godina, prije toga polagali su ispite. Školu su prošle jeseni upisala čak 73 učenika, a broj upisanih stalno je u porastu. Teži se da se oko 10 posto učenika osnovne upiše i u glazbenu školu. -Prvo je bila Niža glazbena škola koja je djelovala u Učilištu i financirala se iz vlastitih sredstava. Tijekom 1993. godine ušla je u sastav financiranja iz državnog proračuna Odlukom o mreži škola na području Ludbrega. Učenici pohađaju šest razreda osnovne glazbene naobrazbe. Stalni porast broja učenika počinje od 2002. godine zapošljavanjem nastavnika s visokom naobrazbom – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta ujedno i voditelj Osnovne glazbene škole. POU ima suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da može izvoditi nastavu iz predmeta klavir, gitara, flauta, klarinet, harmonika, blok-flauta, rog, trombon, tuba, truba i tambura. U školi predaju četiri nastavnika – Marijan Horvatić ima
Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta ujedno je i voditelj OGŠ
TU OKO NAS
Daljnji razvoj škole
Alen Vađunec, učenik trube i klavira
Želja - upis u srednju glazbenu
Nastavnici Marko Prepelić, Slobodan Vađunec, Marijan Horvatić i Danijel Oto za vrijeme ispita učenika
Puhački orkestar škole kojeg vodi prof. Marko Prepelić najdulji staž od 1977. godine, Slobodan Vađunec više od deset godina, te mlađi kadrovi, profesori Marko Prepelić i Danijel Oto. Broj nastavnika uskoro će se povećati. -Nedavno smo imali nadzor Ministarstva, te je utvrđeno da zbog broja učenika moramo zaposliti još jednog nastavnika. Sada su učitelji imali 27 sati prekovremenog rada. Inače, škola radi prema propisanom nastavnom programu, a djeluje i orkestar kojeg čine polaznici škole. Prije pet godina kupili smo komplet instrumenata za tamburaški orkestar čime je omogućeno da škola uvede mogućnost učenja tambure. Osnivanjem orkestra omogućilo se dodatno podizanje kulturne sli-
ke Ludbrega. Imamo sva potrebna materijalna sredstva za rad škole, ali nam nedostaje prostora. Sada moramo zaposliti još jednog nastavnika, pa moramo osigurati prostor gdje će raditi s djecom – kaže Dijanošić. Glazbena škola pri Učilištu radi od 1972. godine, počela je vrlo skromno. No, pohađala su je danas vrlo poznata imena: Tomislav Mužek, tenor, Barbara Othman, sopran, Dubravka Krušelj-Jurković, sopran, Petar Križanić, fagot, Ksenija Kovačić-Šestak, sopran. Učenici se upisuju u prvi razred nakon prijamnog ispita koji je obvezan prema zakonu da se utvrdi ima li dijete predispozicije i želje za boljom glazbenom naobrazbom.
Učenici Osnovne glazbene škole redovito na raznim natjecanjima postižu zapažene rezultate. Primjerice, braća Jakopčin bili su državni prvaci u trubi proteklih godina. Ove godine raskošnu je nadarenost pokazao mladi Ludbrežanin Alen Vađunec (13). -Bio sam prvi na regionalnom natjecanju u trubi u Bjelovaru, a drugi na državnom u Varaždinu. Učitelj mi je prof. Marko Prepelić, a na natjecanjima me na klaviru pratio prof. Danijel Oto. Izvode se tri skladbe, jedna je bila zadana, a dvije po slobodnom izboru.Učenik je 7. d razreda OŠ Ludbreg, a u glazbenoj petog klavira i četvrtog trube. Izgleda da je za glazbu bio predodređen. -Brat Vedran je tu u glazbenoj učil klavir, pa sam i ja upisal klavir poslije njega. A tu su neki dečki učili trubu, onda sam probal iz znatiželje. Dopalo mi se i upisal sam i trubu. Djedovi su bili glazbenici, djed Franjo iz Svetog Petra sviral je saksofon u jednom sastavu, a djed Ignac iz Sesveta sviral je klarinet, isto je imal sastav, a sviral je i u Puhačkom orkestru Ludbrega. Bili su jako ponosni na mene kad su čuli da učim glazbu, a i tata je tu u glazbenoj nekad učil harmoniku i
srednjem Jadranu. Bit ćemo u našoj stalnoj bazi u kampu, a logorovanje završava 13. srpnja – rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. Izviđači će imati bogat dnevni rad na vježbanju izviđačkih i drugih vještina, prigodna natjecanja izlete, ali će sigurno ostati puno vremena za uživanje u drugim čarolijama mora. U tijeku priprema za logorovanje Odred je održao redovitu skupštinu i donio nekoliko značajnih odluka. -Sada omogućujemo upis novih
Za logorovanje izviđači se pripremaju svakog četvrtka i subote članova tijekom cijele godine, mogu nam pristupiti mladi s područja dru-
klavir – kaže Alen. Alen kaže da svakodnevno kod kuće oko sat i pol vježba na sintisajzeru, kao zamjeni za klavir, te oko 45 minuta trubu. Obveza ima puno. -Uz obveze u redovitoj školi i u glazbenoj, redovito treniram nogomet u pionirima Podravine. Sve se da uskladiti. Je, nekad mi je malo na knap s vremenom, ali sve stignem – kaže Alen. Za razliku od nekih koji završetkom osnovne glazbene naobrazbe nisu nastavili školovanje, Alen već sada ima planove. -Želja mi je upisati Srednju glazbenu školu u Varaždinu i učiti trubu. Želim jednog dana negdje svirati. Možda budem u školi s bratom. Vedran je završil MEC, hoće upisati i neki faks i klavir u Srednjoj. Možda budu roditelji kupili klavir – poručio je Alen. Alenov učitelj je Marko Prepelić, profesor trube: -Alen je glazbeno iznadprosječno nadareno dijete. Malo je učenika koji tako uspješno uče dva glazbena predmeta. Talent trebao bi razvijati i nadam se da će školovanje nastaviti na Srednjoj glazbenoj školi – rekao je prof. Marko Prepelić.
Alen (prvi s trubom) za vrijeme nastupa u D. Kraljevcu
Na logorovanju od 2. srpnja Pred ludbreškim izviđačima brojni su novi planovi, avanture i prilike za učenje, druženje i upoznavanje Hrvatske. Najprije slijedi ljetovanje od 2. srpnja, složenija aktivnost za vodstvo Odreda. Odlazi se na staru lokaciju Tisno kod Murtera. -Na logorovanje odlazi 31 izviđač, petero voditelja te dvije kuharice. Putujemo kombijima u koje ćemo strpati većinu namirnica, a tamo ćemo kupovati samo dnevne namirnice. Kombije koje ćemo koristiti i za prijevoz na izlete po
11
gih gradova i općina naše županije. I budućim učenicima ludbreške gi-
mnazije ponudit ćemo upis. Oni će imati priliku da se osposobljavaju, a nakon godinu dana bit će spremni voditi grupe mlađih članova za što će primati određenu nagradu – rekao je Mladen Struški. U vodstvu Odreda nije došlo do promjena. Struški je i dalje predsjednik, a Nino Daraboš načelnik Odreda izviđača Ludbreg. Odred trenutno broji 70 članova s područja Grada Ludbrega i među najbrojnijim je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u proteklih deset godina otkako djeluje kroz Odred je prošlo više od 400 mladih. Ana Havaić
12
TU OKO NAS
30. lipnja 2010.
'Ludbreško sunce'
Mali polaznici ‘Artuma’ s voditeljicom Štefanijom Baranašić
'Trenutak dodira' malih keramičara Udruga „Artum“ koja djeluje u ludbreškoj galeriji „ZB Art“ već je deveti put priredila izložbu radova mladih umjetnika koji su i ovoga puta s posjetiteljima podijelili svoje osjećaje pretočene u oblike, u trenutke stvaranja. Predmete od keramike izložili su Ano Abramović, Sven Abramović, Ana Busija, Gašpar Haramija, Adam Križanec, Ian Novak, Nicol Sinković, Valentina Zlatar i Viktorija Zlatar. -Naučio sam kako glinu pretvoriti u umjetničko djelo. Napravio sam sat u obliku kvadrata. Obilježio sam ga na poseban način bojom i ukrasom, motivom iz prirode – kaže Gašpar Haramija. Izložba 'Trenutak dodira' predstavila je dvije grupe autora. Mlađa grupa keramičara predstavila se radovima 'Moj doručak'. Predmeti pribora za jelo i vaza oblikovani su po želji polaznika, namjera je izraditi pribor koji se sviđa autoru, da
doručak bude mala svečanost. -Vrijeme mehanički određujemo pomoću sata. Ideja je proistekla iz misli kako zarobiti vrijeme, a trenutak nadahnuća pretočiti u realnost. Pradavno vrijeme nam je iznjedrilo glinu kao prekrasan materijal. Tada su djeca utkala trud, emocije i ideju u svoja mala umjetnička djela. Polaznici su pokazali da je rad s glinom zahtjevan, iziskuje pozornost, preciznost, strpljivost i puno ljubavi – rekla je Štefanija Baranašić, voditeljica male škole keramike. Iako je bila riječ o vrlo mladim autorima, u galeriji su organizaciji izložbe pristupili isto kako se pripremaju izložbe poznatih umjetnika. Priređen je službeni program uz otvaranje izložbe i otisnut katalog o autorima. Izložbu je otvorio ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot, a održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskog svjetskog sabora kulture, Grada Ludbrega i Turističke zajednice Ludbrega. Marina Hižak
Slike iz ljubavi i prijateljstva
Slikari svih generacija, stilova i likovnog izričaja okupili su se na likovnoj koloniji 'Ludbreškog sunca'. Bila je to peta kolonija na kojoj je sudjelovalo 60-ak slikara iz Belišća, Osijeka, Preloga, Murskog Središća, Stubičkih Toplica, Đurđevca, Kloštra Podravskog, Koprivnice, Svetog Ivana Zeline, Preloga. Umjetnici su motive za slike potražili u okolici 'Kuće Sunca', na ludbreškom svetištu, u zelenilu prirode. Bili su oduševljeni organizacijom kolonije, prirodom i ozračjem. –Ovdje se lijepo osjećam. Kolonija je jako dobro organizirana, već su stvorena prijateljstva, svake se godine ponovno viđamo i družimo. Svi su puni volje za stvaranjem, slikanjem, a oduševljeni smo prirodom. Uživamo - rekao je Mladen Palić iz Svetog Martina na Muri. Nastalo je gotovo 100-tinjak umjetničkih djela s motivima pejzaža, cvijeća i Ludbrega, a kako je kolonija je bila humanitarna, slike su poklonjene Udruzi. Ona ih je opremila i pripremila za aukcijsku prodaju koja je održana u sklopu zabavnohumanitarne večeri 24. lipnja. - Prezadovoljna sam. Smatram
Branko Jagodić - 100 doza krvi
da su djela vrhunska. To je samo dokaz da su slikari naši prijatelji, poput anđela koji nas podignu kada naša krila zaborave letjeti – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica „Ludbreškog sunca“. Prihod od prodaje slika koristit će se za kuću 'Sunčev sjaj', kojom se
Na druženje u ‘Kuću Sunca’ došao je 5. b
Priznanja za humanost Branko Jagodić iz Čukovca prošle je godine prešao čarobnu brojku 100 u dobrovoljnom darivanju krvi. Jedan je od žitelja Grada Ludbrega s najvećim brojem darivanja. Za takvu brojku darivanih doza potrebne su godine redovitog dolaska na akcije prikupljanja krvi. A Branko dolazi na akcije od rane mladosti, od srednje škole, pa kroz radni staž, u vojsci. -Prvi puta dao sam krv 1975. godine, kao polaznik četvrtog razreda srednje škole. Preko puta škole,
Na koloniji - predsjednica ‘Ludbreškog Sunca’ Ruža Zlatar sa slikarima Mladenom Palićem i Alojzom Horvatom
u đačkom domu, bilo je darivanje krvi. Zajedno sa učenicima otišao sam dati krv i od onda stalno darujem – prisjeća se Jagodić. Kada se zaposlio u ludbreškoj 'Opremi' redovito je četiri puta godišnje nastavio dolaziti na akcije i darivao krv. No, za vrijeme Domovinskog rata, kada su potrebe bile najveće, davao je krv čak pet puta godišnje. -Danas radim u 'EnergyPlusu'. No, i dalje redovito odlazim na ak-
osobama s invaliditetom želi omogućiti stanovanje u zajednici. Pokrovitelj Kolonije 'Sunce 2010.' bio je Grad Ludbreg, a pomogli su sponzori WDF, Ruža i Nikola Marinić, OPG Orehovec, Galko, Beny, obitelj Brzeska iz Velikog Bukovca. Marina Hižak
te 2.c i 3. d, razredi OŠ Ludbreg
cije svaka tri mjeseca. Priznaju nam par slobodnih sati i jedan slobodan kao dobrovoljnim darivateljima krvi. U firmi nas ima 10-15 darivatelja – kaže Jagodić. Supruga Davorka također je bila dugogodišnja dobrovoljna darivateljica krvi, ali sada zbog slabokrvnosti joj liječnici to ne dopuštaju. -Uvijek kažem 'Bolje je dati – nego trebati'. A kada čovjeka služi zdravlje, zašto ne pomoći drugima? Jer nikada ne znamo kada će nama ili našim najmilijima isto tako zatrebati nečija krv – naglasio je Jagodić koji će, kako nam je rekao, uskoro
darivati 103 dozu svoje krvi. Hrvatski Crveni križ dodijelio mu je Zahvalnicu i zlatnik, a ludbreška gradska organizacija Zlatnu značku – kap krvi. Za izniman humani doprinos u darivanju krvi i na promicanju humanitarnog djelovanja organizacije Crvenog križa odužio mu se Grad Ludbreg, te je ove godine u povodu Dana grada primio javno priznanje - Zahvalnicu Grada Ludbrega. Tijekom tekuće godine očekuje ga i prijem kod predsjednika Josipovića kako bi primio priznanje za doprinos u spašavanju ljudskih života –darivanjem vlastite krvi. (ah)
Pet desetljeća uz ludbreške ribiče
Sportsko ribolovno društvo Ludbreg i ove je godine krajem lipnja priredilo natjecanje za Kup grada Ludbrega. Redoviti sudionik ovog, ali i mnogih drugih natjecanja u sportskom ribolovu je Čedo Vrbanić iz Ludbrega. On je jedan od najstarijih aktivnih članova ŠRD Ludbreg. Službeno je član društva od 1962. godine, a kako kaže neslužbeno je
bio uz društvo već i dvije godine prije toga. Dakle, sada ima već pola stoljeća staža u ludbreškom društvu. Voli sportski ribolov. Član je ekipe ŠRD Ludbreg koja redovito sudjeluje na ligaškom natjecanju. Ekipa je trenutno u 2. Hrvatskoj ligi zapad. Osim Vrbanića, ekipu još čine Goroslav Grabarić, Miroslav Kramar, Davor Zrinski zatim Marin Šoša, Dražen
Filipović i Zlatko Ivanović. -Športski ribolov traje nekoliko sati, a prema pravilima pobjednik je uvijek onaj kome tijekom natjecanja uspije najteži ulov. Nakon vaganja ulovljena riba se ponovno pušta u vodu. Sve se odvija na registriranom ribolovnom području – priča Vrbanić. Ludbreški klub kao domaćin natjecanje za Kup Grada Ludbrega
menske uvjete, a kiša nije zasmetala da sve prođe u najboljem redu – isti-
če Dražen Filipović iz ŠRD Ludbreg. No, unatoč dogodio natjecanje je donijelo rekordan ulov pobjedničke ekipe. Naime, Igor Mihalac iz ŠRD Sveta Marija ulovio je čak 52 kilograma ribe što je najveći ulov u 15 godina održavanja natjecanja na vodama ŠRD Ludbreg. Nakon vaganja i proglašenja pobjednika, odražano je druženje uz zabavu, roštilj i ‘Kanta bend’. (ah)
Čedo Vrbanić na 'radnom mjestu' s ribičkim štapom uz ribnjak
15. Kup Grada Ludbrega Čak 26 ekipa okupilo se u subotu, 26. lipnja na natjecanju za 15. Kup Grada Ludbrega u lovu ribe udicom na plovak. Većina ekipa stigla je iz Varaždinske i okolnih županija, ali i tri ekipe iz Slovenije. Domaćini su se natjecali s dvije ekipe. -Nagla promjena vremena s kišom utjecala je na nešto slabiji ulov. No, mi smo se naviknuti na sve vre-
priređuje na ribnjacima kod Ribičke kuće, a druga natjecanja i na Dravi kod Hrženice. Čedo je sudjelujući na natjecanjima prošao mnoge krajeve u Hrvatskoj i Sloveniji. -Prije sam volio odlaziti posvuda. Danas mi je najljepše doma, kod nas i u okolici. Naše vode bogate su ribom i uvijek je lijepo iskustvo sudjelovati na natjecanju – kaže Čedo. Otkriva u čemu se krije ljepota
sportskog i općenito ribolova. -Najljepše mi je kada vidim mlade da dolaze na ribolov. Ništa se ne može mjeriti s užitkom boravka u prirodi. Ribiči se pritom druže i vlada prijateljsko ozračje. Ribič možete postati čim to poželite. Pa i od najmlađih dana, naravno, ako je dijete fizički dovoljno snažno da može čvrsto držati ribički štap – našalio se na kraju Čedo Vrbanić. Ana Havaić
30. lipnja 2010.
Susret haiku-pjesnika Ludbreg 2010. Svakoga lipnja u Ludbregu se susreću pjesnici. Ovi su malo drugačiji, oni su zaljubljenici u haiku. Haiku je kratka drevna japansku pjesnička forma, trostih s metrom 5-7-5 koji govori o prirodi i s vremenom je postao jedna od najpopularnijih formi poezije. Susrete je inicirao umirovljeni ludbreški učitelj Zdenko Oreč, zaljubljenik u prirodu i haiku, a njegovu ideju u djelo provodi Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak', redoviti organizator susreta haikupjesnika u Ludbregu. I do danas, već 14 godina, u centar svijeta dolaze pjesnici iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Ne čudi što je veliki majstor haikua profesor Željko Funda izveo prigodnu instalaciju pod nazivom 'Može li Ludbreg biti haiku?'. Poleđi-
Ludbreg jest haiku
13
Prof. Željko Funda: Može li Ludbreg biti haiku?
Ludbreški haiku-pjesnici Zdenko Oreč
Ivan Mikulinjak
Božidar Đekić
Najsvečaniji čin susreta bio je predaja prijelazne nagrade "Ludbreški stup haiku pjesnika". Lanjski dobitnik nagrade odredio je novog dobitnika i predao nagradu Franji Hrgu, poznatom ivanečkom publicisti, piscu, skladatelju, novinaru. -Moji prvi susreti s haikuom bili su tamo još 50-ih godina kad mi je u ruke došla mala zbirka japanske poezije u kojem su bile i ove pjesničke forme. Nisam se tada još usudio pisati haiku jer za njega je manje važna njegova vanjska forma nego ono što on sadrži iznutra. Jedne jeseni krajem 90-ih najednom sam počeo pisati. I posljednjih godina stva-
ram puno haikua, puno i na svom ivanečkom idiomu. Zapravo je ne pišem, već samo zapišem ono što vidim – rekao nam je Franjo Hrg. Prof. Željko Funda na kraju je pripremio malo iznenađenje. Dodijelio je Stjepanu Rožiću vlastitu nagradu "Graševina" po osobnom sudu za najbolji haiku između dva susreta. Neobično društvo nastavilo je druženje na terasi hotela 'Črn bel' ručkom i novim stihovima, jer oni bez haikua ne mogu -Zašto volim haiku? Zato što je prekrasan. To je ono baš za dušu – pojasnio je Božidar Đekić, ludbreški haiku-pjesnik.
Učesnici 14. Susreta haiku-pjesnika Ludbreg 2010. na komadića mozaika sa slike panorame grada sa Črn-bela dala je odgovor – brojne haikue o Ludbregu.
Stjepan Rožić, haiku-pjesnik i tamburaš sa sastavom ‘Insulla Ivanić’ izveo je pjesmu o Ludbregu
Ritmika u KUD-u Anka Ošpuh' Ludbreg
K U LT U R A
I susret je počeo glazbom, pjesmom o Ludbregu koju su o našem gradu spjevali tamburaški orkestar 'Insulla Ivanić' na tekst Đurđe Vukelić–Rožić, a skladbu je odradio i aranžirao Stjepan Rožić, haiku-pjesnik i tamburaš. Na susrete je došlo 40-ak pjesnika. Među njima su bila i trojica ludbreških mušketira – Božidar Đekić, Ivan Mikulinjak i Zdenko Oreč. Predstavljeno je već 13. izdanje Zbornika radova. Urednik prof. Boris Nazansky iz Zagreba rekao je kako je zbornik tanji, ali su kriteriji za objavu bili pooštreni. Zbornik sadrži uratke 80-ak autora iz Ukrajine, Srbije, Slovenije i Hrvatske, primjerice takvih autora kao što je Enes Kišević, ali i ludbreških pjesnika. Prisutni na susretima pročitali su po jedan svoj rad.
Priče ispričane plesom
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 4. srpnja – Plan B (komedija, romansa, 98 min) 11. srpnja – U banani (satira, 106 min) 18. srpnja – Priče iz zlatnog doba (satirični omnibus 90 min) 25. srpnja – Policijski pridjev (krim.drama 11 min) Početak projekcija je u 19 sati.
Leptirići – najmlađa skupina U sklopu KUD-a 'Anka Ošpuh' iz Ludbrega djeluje ritmička sekcija koja je zbog brojnosti podijeljena u nekoliko grupa što samo govori o velikom interesu. Najmlađe 'Leptiriće' čine mališani do šest godina, njih je čak 36 djevojčica i jedan dječak. Stariji 'Anđeli' broje 26 plesačica i jednog plesača, to su djeca od sedam do 10 godina. 'Harlekini' su od 11 do 14 godina, a ima ih 24. Najstarija dobna skupina od 15 godina zove se 'Crazy Hill' i ima 17 plesačica. Na probama i nastupima plešu suvremeni ples na modernu i klasičnu glazbu, hip-hop i show dance. Jed-
Harlekini – srednja skupina nom godišnje sekcije pod vodstvom Ane Katalenić i Ivane Kovačić organiziraju "Plesnu priču", cjelovečernji program u kojem sudjeluju i mlađe skupine folkloraša. "Plesna priča" je posebno osmišljeno scensko djelo koje kroz glazbu i ples ispriča djeci zanimljivu priču. Prilagođena je dječjem uzrastu i svaka na kraju nosi pouku: što je dobro, a što loše. Voditelji programa su 'vilenjaci' Tili (Ivana) i Vili (Ana), glume ih voditeljice i njihova je uloga provesti gledatelje kroz radnju. Do sada su ove skupine izvele osam scenskih priča: Šuma Striborova, Cvrčak i mrav, Ružno pače, Vile i
Radosni ritmičari KUD-a nakon predstave
vilenjaci, Zaljubljene mačke, Ljepotica i zvijer, Žive igračke i Bajka o ribaru i ribici. Neke priče osmislile su i napisale voditeljice, sestre Ana i Ivana koje su završile seminar suvremenog plesa i ritmike u Zagrebu. -Svake godine sudjelujemo na državnoj smotri plesa. Tako ćemo i ove godine poslati video snimku plesa, vjerujemo da ćemo zadovoljiti kriterije i otputovati na smotru koja se održava u Sisku u listopadu - pojašnjava Ana. -Mladi su posebni i plesom ih odvajamo od dugotrajnog sjedenja pred kompjutorom i nezdravog načina života s nedovoljno kretanja – dodala je Ivana. Tijekom priče izvede se do 15 plesnih točaka. Nastupi obiluju šarenilom kostima koji dočaravaju njihove različite uloge. Kostime su također sašile voditeljice, tehničke poslove oko miksanja glazbe i pripreme video materijala radi Anin suprug Vladimir Katalenić, a plešu i njihovi sinovi Luka i Filip. Iako ima 13 godina Luka pleše u najstarijoj dobnoj skupini. -Ples mi je hobi, uživam u po-
Koreografkinje Ivana i Ana kretima i muzici. Veselim se i zajedničkom izletu na koji idemo svake godine, a lijepo je bilo i na Otoku mladosti gdje smo imali piknik kaže Luka. Vladimirov brat Dražen fotoaparatom bilježi sve aktivnosti plesača, snima i arhivira njihove nastupe. Tijekom godine plesači imaju nekoliko nastupa izvan Ludbrega. Prošle godine sudjelovali su na Trešnjevačkoj plesnoj sceni u Zagrebu i Požeškom plesokazu, zahvaljujući predsjedniku KUD-a Aleksandru Horvatu koji im je sve to omogućio, te redovito osvježava Internet-stranicu novim fotkama s njihovih nastupa. Na svojim nastupima mali se izvođači odlično zabavljaju, a na svakom nastupu dvorana je popunjena do zadnjeg mjesta. Iako ritmička sekcija ima više od 100 članova svatko tko se želi baviti suvremenim plesom može im se pridružiti. Mjesečna članarina je samo 30 kuna. Probe se održavaju četvrtkom u prostorima KUD-a, u istočnoj zgradi dvorca Batthyany. Dražen Vađunec
Ljetna likovna radionica Likovno udruženje Ludbreg priprema ljetnu likovnu radionicu. Pozivaju se zainteresirana djeca predškolske i školske dobi da dođu 1. srpnja od 18 do 20 sati na dogovor i upis u prostorije Udruženja na drugom katu istočne zgrade starog grada, a mogu se javiti na broj 098 9221 824.
14
SP O R T
30. lipnja 2010.
Košarka na trgu Mladi naraštaji KK 'Grafičar' organizirali su tijekom lipnja turnir u uličnoj košarci, popularni 'Streetball'. Igralište je postavljeno na središnjem trgu, a nastupilo je osam ekipa od čega tri van područja Ludbrega. Ekipa zagrebačkih studenata 'Vasilije Mitu' koja već godinama uspješno nastupa na brojnim turnirima bila je najbolja i u Ludbregu. Njihov kapetan Musa za naše je novine izjavio: -Bila je ovo još jedna naša zaslužena pobjeda. Nadamo se da ćemo i iduće godine igrati ovdje i da će konkurencija biti malo jača - kaže kapetan pobjedničke ekipe. Za najbolje su osigurane pristojne novčane nagrade, a ostaje žal što je bilo premalo ekipa, pa ovo nije
Susreti na teniskom turniru parova u Globočecu
Idemo na tenis!
‘Streetball’ na gradskom trgu bio pravi festival košarke što ovaj sport u našem gradu i više nego zaslužuje. Bit će bolje drugi put. Turnir je organiziran uz neophodnu pomoć Grada Ludbrega i Turističke zajednice Ludbrega. (nj)
Pehari za pobjednike i – druženje Spuštena je zavjesa nad prvom godinom ludbreške XC i CROSS lige, manifestacije pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega. Najprije su podijeljeni pehari pobjednicima u svim kategorijama. To su u trčanju Tihomir Cenko kod seniora, Tomislav Kukec kod juniora i Antonio Jalšić kod kadeta, a kod žena Marina Bulf. Najbolji u biciklizmu bili su senior Dino Slatki, kod juniora Ilija Fabić, kod kadeta Dario Juran, a kod žena Emina Novak. Podijeljena su priznanja i zahvalnice svim sudionicima lige. Potom je uz odličnog DJ-a Peru počeo zabavni program uz osiguranu hranu i piće. Bilo je to lijepo druženje učesnikanatjecatelja i organizatora, navijača i gledatelja. Ovo i prvih ocjena nove rekreativne manifestacije Ludbrega. -Liga je aktivirala dosta ljudi, uključili su se rekreativci, gostovali
Najbolji seniori u trčanju – Jalšić, Cenko i Golec
Sport u OŠ Ludbreg Troje članova Školskog učeničkog kluba 'Ludbreg' sudjelovalo je na državnom natjecanju 'Nestleškolske atletske lige' u Zagrebu. Sara Kolak očekivano je bila najbolja u bacanju kugle s 11,82 m. Sari je to drugi put kako osvaja državno prvenstvo. Dino Locaj bio je četvrti u bacanju loptice s 58,66 m, a Leo Gotić peti u skoku u dalj s preskočenih 5,06 m. Ludbreška trojka nastupila je kao dio ekipe Varaždinske županije koja je ekipno bila druga u muškoj, a sedma u ženskoj konkurenciji. Na regionalnom dijelu 'Nestle' natjecanja u konkurenciji učenika iz 20 osnovnih škola Dino Locaj bio je prvi u bacanju loptice, David Šalamon
Najbrži - Tomislav kukec, Tihomir cenko, Antonio Jalšić i Dario Juran su i aktivni natjecatelji iz susjednih klubova. Oni su oduševljeni vrlo atraktivnom stazom, našom organizacijom i gostoprimstvom što nam je jako drago – ističe Igor Golec, predsjednik Udruge 'BSV' Ludbreg koja je s Biciklističkim klubom Ludbreg organizirala ligu. Liga je trajala od travnja do lipnja, a naizmjence su bile utrke u trčanju i biciklizmu. Među 80-ak natjecatelja bili su i oni iz susjednih mjesta Preloga, Varaždina, Čakovca, Rasinje, Poljane Donje…. Mnoštvo sugrađana došlo je bodriti svoje favorite, dolazila je mladež, zainteresirani građani. -Biciklizam je izuzetno popularan sport u svijetu. Kod nas također raste broj rekreativaca i natjecatelja i bilo bi šteta ne iskoristiti mogućnosti koje imamo za organizaciju natjecanja i ponudu za rekreativce – istakao je Roman Čotra, predsjednik biciklističkog kluba. Organizatori kažu da su uložili mnogo sati dobrovoljnog rada, ali da je organizacija zato bila odlična. (ah)
Dok vrhunski profesionalci igraju na svetoj travi Wimbledona, ludbreški kraj ima amaterske zaljubljenike u tenis koji su u živopisnom Globočecu igrali turnir parova 'Šmic-Lačan open'. I to već treću godinu zaredom. Vlasnik ovog turnira je Đuro Šmic, poduzetnik iz Struge, a direktor kojeg ima svaki iole vrijedan turnir je Josip Lačan, nogometna legenda Podravine. Obojica su veliki zaljubljenici u tenis. Lačan je bio domaćin jer je teren, napravljen 1997. godine, u vlasništvu njegove obitelji kako bi ga najviše koristila Josipova kćer Dunja, perspektivna tenisačica. Svake godine turnir pohode sa šireg područja, a među brojnim gledateljima ima poznatih lica, primjerice, Samir Toplak, aktualni trener varaždinskog nogometnog prvoligaša. Toplak i naš Dražen Crnković, predsjednik Teniskog kluba Ludbreg su prijatelji od dana kada su dijelili dobro i zlo u mlađim uzrastima 'Varteksa'. Na turniru je nastupilo osam parova. Naslov su ponijeli Kruno Juras i Stjepan Gal koji su nagrađeni prijelaznim peharom mada je bio u opasnosti da dođe u trajno vlasništvo kombinacije Crnković-Stančin, kojima bi to bila treća uzastopna pobjeda. No, Gal i Juras spriječili su da pehar ode u trajno vlasništvo. Par Zlatar-Lačan bio je treći. Turnir su sa zanimanjem pratile i dvije teniske nade - Karlo Gal iz Kapele i Teodor Zlatar iz Globoče-
Karlo i Teodor
ca. Obojica su već lijepo plasirani na rang listama mladih hrvatskih tenisača. -Redovito vježbam i želio bih nešto postići u tenisu. Veliki uzor mi je Rafael Nadal – kaže nešto uspješniji Karlo (9,5). -Tenis je prekrasan hobi. Treniram 2-3 puta tjedno. Škola mi je najvažnija - zrelo za svojih 8,5 godina razmišlja Teodor. Trener ovih mladića je Ludbrežanin Dario Posavec, koji ih je vodio na više turnira u našem okružju. Na turniru u Globočecu popričali smo s Draženom Crnkovićem,još uvijek umornim od finala u kojem je ostavio srce na terenu. Točnom igrom na crti podsjećao je na Lendla, a na mreži je bio agresivan kao Edberg. No, nije bilo dovoljno za naslov. Zanimljive partije, puno smijeha i druženje, tako izgleda turnir teniskih zanesenjaka. -Lijepo je na ovom turniru, ali klub ne staje na tome. Igramo i u ligi veterana gdje nastupa osam klubova s područja regije. Izgubili smo zasad sva tri susreta, ali tijesno. U našoj ekipi su Stjepan i Franjo Gal, moja malenkost, Vedran Zlatar, Kruno Juras, Alan Novak, Josip Sebijan i naš poznati ludbreški odvjetnik Branko Sewer – informirao nas je Crnković. Teniski začeci u Ludbregu sežu od prije 100-tinjak godina. Klub ima velike planove s mladima. –U srpnju u Ludbregu kreće teni-
S. Toplak, nogometaš na tenisu
Đuro Šmic i Josip Lačan ski kamp za djecu na čijoj smo promidžbi radili u školama u Martijancu, Sv. Đurđu i Bukovcu. Imamo već 30-ak prijavljenih, a još nismo obišli Ludbreg. Kamp će trajati tri tjedna. Priredit ćemo i Dan otvorenih vrata i pozvati da gostuje jedan od reprezentativaca našeg kraja, možda, Tukser ili netko drugi. O mladićima će brigu voditi Ivana Sakač, trener iz Varaždinskih Toplica, a s djecom će raditi Vladimir Papp i Dario Posavec – kaže Crnković. Klub broji već 38 članova, a rad s najmlađima sigurno je pravi put daljeg razvoja. Razgovore o tenisu i turnir u Globočecu su sa zanimanjem pratili i mnogobrojni nezvani gosti. Zapravo, jedina zamjerka turniru je interes komaraca koji su masovno pratili dvoboje. Kao da smo kraj Dunava, a ne potoka Črnoglavec. Nadamo se da ih tenis neće zanimati dogodine. Neven Jerbić
Borba za poene do granice izdržljivosti
Pozivi za kadetsku reprezentaciju Iz Hrvatskog rukometnog saveza stiglo je još jedno veliko priznanje za rad udruge 'Mladi rukometaš' iz Ludbrega. Njihova se trojica mladih igrača Matija Špikić, Valentin Janušić i Matej Sović nalaze na širem popisu kadetske reprezentacije Hrvatske, među 60 najperspektivnijih mladih rukometaša iz
cijele zemlje. Naše rukometne nade Matija, Valentin i Matej pozvani su u kamp Hrvatskog rukometnog saveza u Crikvenicu koji će se održati od 8. do 14. srpnja. Tamo će biti odabran uži krug kadetskih reprezentativaca. Poziv našim kadetima svakako je veliko priznanje i njihovim trenerima. (nj)
Kandidati za reprezentaciju - Valentin Janušić, Matej Sović i Matija Špikić
Odlični atletski rezultati
Mlađa atletska ekipa škole treći u utrci na 600 m. U kategoriji sedmih i osmih razreda ludbreška ekipa od samo osam članova osvojila je šest odličja i dva plasmana u završnicu državnog prvenstva. Sara Kolak
Starija atletska ekipa osvojila je prvo mjesto u bacanju kugle i drugo mjesto u skoku u dalj. Karlo Jadanić bio je drugi na 300 m, a Antonio Jalšić na 1000 m. Leo Gotić izborio je nastup na državnom. Ines
Košarkaška ekipa OŠ Ludbreg Kovačić na 300 m bila je treća, a Karlo Čić četvrti u skoku u dalj. Veliko priznanje školskom sportu stiglo je i na nedavno kada je Varaždinska županija nagradila naj-
uspješnije sa županijskih i državnih natjecanja. Priznanje je primila i košarkaška ekipa za osvojeno prvo mjesto na županijskom i treće na poluzavršnici državnog prvenstva.
SP O R T
30. lipnja 2010.
15
Podravina između dvije sezone
Plehnjaci su pratili zadnju utakmicu
S mislima na terene od Preloga do Županje
Prigodna boja kose trenera Sudeca i igrača Stoje: Jambres, Herenčić, Kosec, Vručina, Draguljić, Kosir, Pomper, M.Vađunec, D.Vađunec, trener Sudec. Donji red: Bendelja, Fajt, S. Vađunec, Kranjec, Malec, Valjak, Sušec. Nedostaju: Golenja, Krušelj i Bradarić.
Na kraju sezone trener je završio u zraku…
... a zatim dobio hlađenje
Prva liga NS Ludbreg
Oproštaj Podravine od sezone i 4. HNL sjever sredinom lipnja bio je u znaku slavlja. Iako je još davno prije toga osiguran naslov prvaka ipak se za službeno slavlje htio pričekati zadnje kolo. Na zadnjoj utakmici protiv Sračinca ton ozračju davali su tamburaški sastav i limena glazba, a u gledalištu stotine balona u plavobijeloj kombinaciji boja kluba. Podravina je i službeno sada već član Treće HNL skupine Istok. Slobodan Sudec vodit će Podravinu i u trećeligaškom društvu, Ludbrežane očekuju gostovanja od obližnjeg Preloga do onog najudaljenijeg u Županji. Podravinu sigurno očekuje mnogo teži posao nego jer protivnici će biti kvalitetniji. Liga broji 18 ligaša što znači 34 kola od kojih će se neka igrati ujesen i u pro-
ljeće radnim danom. Za čitav klub sezona će biti puno zahtjevnija, za trenera i prvotimce to je novi i velik izazov. -Neki od igrača teško će uskladiti obveze na poslu s nogometom zbog velikog broja utakmica. Moramo povećati kadar, nužno je povećati konkurenciju stopera, nakon teže ozljede Pompera treba nam i desni bočni, dolazi Vukina koji će pomoći u realizaciji i donijeti dodatno iskustvo – smatra trener Sudec. U klubu očekuju da će gotovo igrači koji su donijeli naslov ostati. Vodstvo kluba već radni na popunjavanju igračkog kadra. Trener Slobodan Sudec najavio je prozivku za početak priprema za 12. srpnja. (ds)
Želja plasman u gornju polovicu Skupština Podravine koja je održana sredinom lipnja potvrdila je da će ludbreški nogometaši u idućoj sezoni igrati u 3.HNL. Objekt je od komisije zadovoljio i drugoligaške standarde. Predsjednik ludbreškog trećeligaša Mladen Henec istakao je da od ekipe očekuje plasman u gornju polovicu ljestvice iako je većina klubova s
područja Slavonije i to vrlo kvalitetnih. Skupština je izmijenila je odredbe statuta o nazivu, pa je Podravina sada nogometni klub, a ne kao dosad športski nogometni klub. Za novog člana Uprave izabran je Bruno Pavković. ‘Plavim bluzama’ mnogo sreće iduće sezone. (nj)
Predsjednik Mladen Henec
Podravki čestitke, Plitvici rekord
Nogometaši Podravke iz Struge osvajanjem naslova prvaka Prve lige NS Ludbreg ostvarili su dosad najveći uspjeh. Podravka je nakon izjednačenog prvog dijela, kada su svega dva boda dijelila prvih pet mjesta na ljestvici, odličnim drugim dijelom ostavila svoje konkurente daleko ispod sebe i potpuno zaslužila slavlje. Momčad je s klupe vodio Zlatko Cvetko. Po svemu sudeći, Podravka Podravke odlazi u županijsku ligu. No, ovo proljeće svakako pripada i Plitvici iz Selnika čijim je nogometašima pod vodstvom trenera Tomislava Ivančića uspio niz od 10 uzastopnih pobjeda, što je nezabilježen pothvat u ovom rangu natjecanja. Samo slabašnih 13 jesenskih bodova razlog je što se Plitvica unatoč nizu pobjeda nije uspjela uključiti u borbu i za najviši plasman. Prošla sezona pokazala je posebnu kvalitetu prvaka Podravke, te vrlo solidne Slogu iz Slokovca i pomlađenu Mladost iz Šemovca. Karlovec je tek u proljeće osvojio većinu bodova, ali to nije bilo dovoljno za ostanak u ligi. No, u drugoligaškoj konkurenciji sigurno će konkurirati za brz povratak. U novoj sezoni liga će vjerojatno biti kvalitetnija nego u ovoj završenoj. Povratnik iz višeg razreda je Razvitak iz Čićkovine, a nakon skoro tri desetljeća u prvoligaško društvo vraća se Dinamo 01' iz Vrbanovca.
Zadnji pehar sezone u vlasništvu Mladosti iz Sigeca Podravka - gore: Marević, Sabol, Belović, T. Turković, Z. Bračko, Švec, J. Valjak, M. Valjak, Meznarić, trener Cvetko, Premec. Dolje: Ž. Vađunec, Bačani, Vađon, M. Turković, predsjednik J. Međimorec, I. Horvat, G. Bračko, P. Horvat i D. Krušelj. Nedostaju Z. Krušelj i Gizdavec.
Plitvica - stoje s lijeva: B. Matijašec, L. Horvat, Sušec, N. Horvat, Grabarić, Zdelar, D. Jerebić, Blagaj, Međimorec, Kuharić, Kiš, trener Ivančić i predsjednik Krešo Horvat. Dolje: Skupnjak, M. Matijašec, M. Jerebić, Štabi, M. Blagaj, Milak, Čić, Hanžek, Mikac.
Kup Nogometnog središta Ludbreg
Pehar u Sigetec Sezona na području Nogometnog središta Ludbreg ove je godine završena neuobičajeno kasno, tek posljednjeg lipanjskog vikenda kada je odigrano finale kupa NS Ludbreg. U susretu imenjaka 'mladostaša' iz Sigeca i Šemovca, pobjednički pehar otišao je u Sigetec. Nakon 90 minuta zanimljive igre nije bilo pobjednika, pa je o pobjedniku odlučivala lutrija jedanaesteraca. Iznimno točni bili su izvođači iz Sigeca, a tek jedan neiskorišteni stajao je Šemovčane osvajanja drugog kupa u dvije godine. Finalistima su pripale prigodne nagrade, medalje i pehari koji će biti poseban dio nogometne po-
Zadnji penal za slavlje zelenih vijesti ludbreškog kraja. Po svemu sudeći, od iduće sezone klubovi ludbreškog kraja neće igrati svoj kup nego će biti uključeni u natjecanje na županijskoj razini. Tako nam se nekako čini da bi prijelazni pehar, uz onaj u trajno vlasništvo, zauvijek mogao ostati kod zadnjeg osvajača, Mladosti iz Sigeca.
16
30. lipnja 2010.
ŠALJITE FOTKE!
Drava i Bednja Naše rijeke, tako bismo mogli nazvati fotografije koje objavljujemo u ovom broju. Saša Petrinić još nam je prije poslao nekoliko snimljenih prizora Drave. Druga fotografija do prije nekoliko dana bila je vrlo aktualna. Bruno Herceg ovjekovječio je prizor nabujalog kanala Bednje, a voda je gotovo odnijela pješački most do Otoka mladosti. Šaljite nam svoje zanimljive fotografije, primjerice, fotografije s vaših putovanja, izleta, godišnjeg odmora. Rado ćemo ih objaviti u ovoj rubrici. Naš e-mail je: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Most u opasnosti (autor: Bruno Herceg)
Pustinjski miš za ljetne vrućine
Od 2. do 4. srpnja u Ludbregu
Dolaze TBF, Adastra….
Prava poslastica za ludbreške glazbene sladokusce. Prvog srpanjskog vikenda na Otoku mladosti priređuje se trodnevni glazbeni festivalski program, pa će oni koji misle da Ludbregu i čitavom kraju nedostaje dobrih koncerata i događanja sada doći na svoje. Najpoznatija imena su TBF, Kawasaki 3P i Adastra. Organizator je Udruga 'Lumen' koja se zaista potrudila pripremiti vrhunski festivalski program na otvorenom 'iDEMO OTOK 2010.', ali i popratne programe. -'iDEMO OTOK' održat će se od petka 2. do nedjelje 4. srpnja na Otoku mladosti. Na tri pozornice nastupit će 12 bendova i mnogobrojni DJ-i. U glazbenom dijelu festival će imati rock/metal/punk dio, zatim reggae i elektroničku glazbu. Organizirat će se radionice, imat ćemo predstavljanje udruga, kao i druge zanimljivosti za posjetitelje – objasnio nam je Bojan Vido-
Bojan Vidović, glavni organizator festivala vić, predsjednik 'Lumen-a'. Za posjetitelje željne aktivnosti i adrenalina priredit će se natjecanje u paintballu u suradnji s ludbreškim klubom, a prigodni program pripremit će i Robert Markovčić, instruktor preživljavanja u prirodi.
-Od ožujka do početka rujna u Ludbregu ima dosta sadržaja i programa, posebice kroz manifestaciju Dani ludbreške Svete nedjelje', a i Špancirfest nije daleko, pa smo odlučili o promjeni termina. Vjerujem da je početak srpnja pravi termin za festival na otvorenom. Festival je u pet godina s 500 'narastao' na 5.000 posjetitelja. Vjerujem da će ovaj biti jedan od najboljih i najposjećenijih u ovom dijelu Hrvatske – poručio je Bojan. Za kraj ljeta planiramo ipak imati jedan manji festival – otkrio je Bojan Vidović. Ulaznice za događanja na otoku za petak, 2. srpnja u pretprodaji stoje 30, a za subotu, 3. srpnja 40 kuna. Moguća je i rezervacija ulaznica po pretprodajnim cijenama preko web stranice festivala. Kampiranje će biti moguće na dvije lokacije, a bit će besplatno kao i prethodnih godina. Ana Havaić
Biciklijada tek u nedjelju 11. srpnja Najavili smo je u prošlom broju kako će biti održana krajem lipnja, ali je došlo do odgode održavanja Ludbreške biciklijade. Organizacijski odbor morao je zbog raznih okolnosti promijeniti najavljeni termin Novi termin je nedjelja 11. srpnja. Sve drugo ostaje isto. Dakle, start će biti na središnjem gradskom trgu u 10 sati. Učesnike očekuje vožnja već uhodanom trasom do Globočeca, Čukovca, pa zatim do Svetog Petra, Apatije, Slokovca, Sigeca, Selnika sve do Otoka mladosti. Najsret-
nije učesnike vožnje očekuju lijepe nagrade. Na otoku će bicikliste dočekati besplatni grah s kobasicama. Poslijepodne će biti rezervirano za Sportske igre za sve uzraste i sve posjetitelje Otoka. Dakako, posjetitelje očekuje glazbeni program uživo uz grupu ‘Mediteran’ i zabava do kasno u noć. Organizatori najavljuju i niz lijepih iznenađenja. U nedjelju, 11. srpnja bit će start 23. ‘Ludbreške biciklijade’, gotovo najstarije biciklijade u Hrvatskoj.
Izletnici u Ludbregu Krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja Ludbreg su gotovo svakodnevno posjećivali izletnici. Najčešći su bili posjeti učenika škola iz bliže i šire okolice. No, bilo je i onih koji su došli upoznati Ludbreg i iz daleka. Zapazili smo male izletnike petog razreda koji su u Ludbreg stigli čak iz Siska. S kulturnim i povijesnim znamenitostima našega grada male goste iz Siska upoznala je ludbreška učiteljica Spomenka Struški koja je turistički vodič za Ludbreg.
Dravski valovi (autor: Saša Petrinić)
Mali Siščani u razgledavanju Ludbrega
Quad je vozilo koje se u posljednjih nekoliko godina sve češće vidi na hrvatskim cestama, bolje rečeno izvan cesta. Edi Kovačić jedan je od rijetkih Ludbrežana koji ima priliku uživati u svom vozilu-četverociklu koji je popularno nazvan 'Pustinjski miš'. Često je na svom ljubimcu. -On je idealno vozilo za ove vruće ljetne dane. Stabilan je i ne bojim se prevrtanja - kaže Edi. Pustinjski miš je i konstruiran za vožnju po neravnim terenima i ekstremnim uvjetima. Na neravninama kotači idu svaki u svojoj osi i pod svojim kutom, pa vozač na sjedalu nema osjećaj da je teren neravan, on jednostavno sjedi u istom položaju i uživa u vožnji. Motor ima zapreminu 125 cm3, razvija snagu od 20 KS i postiže brzinu do 80 km na sat. Težina vo-
Edi je često u svom ljubimcu zila iznosi 200 kilograma i nešto se teže okreće upravljač. Mjenjač je automatski s jednom brzinom unatrag. Dovoljno za užitak vožnje. -Moj quad je registriran, ali ja ga vozim isključivo po polju i svojem vrtu – kaže Edi.