Ln 41

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. SRPNJA 2010.

BROJ 41 / GODINA V.

Vladimir Juratović:

Ivan Jarnjak i mons. Josip Mrzljak posjetili Ludbreg

Izumitelj hrvatskog elektro-bicikla

Radni sastanak o pripremama za obljetnicu svetišta /str. 3./

o t e j l o k š e r Ludb /str. 6./

Jelena Filipašić:

Prva berba lavande

/str. 5./

Anica Božić:

‘Zlatno jutro’ i ‘Basnice’

Od Cajnger placa do raftinga

/str. 7.-11./

SPORT Teniski klub Ludbreg

/str. 13./

Dan otvorenih vrata za buduće tenisače

/str. 14./

2

A KT U A L N O

Grad Ludbreg i Turistička zajednica Ludbrega

Prodaja mjesta za štandove od 2. kolovoza Grad Ludbreg provodi sveobuhvatne pripreme za ‘Dane ludbreške Svete nedjelje’, najveću gradsku manifestaciju koja se već 15-ak godina priređuje u povodu Svete nedjelje. Manifestacija će se i ove godine održati pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. Već dulje vrijeme redovito se sastaje Odbor za organizaciju manifestacije koji utvrđuje programske sadržaje i tehničku realizaciju.

-Redovito se sastaju i članovi pojedinih pododbora koji konkretno rade i na organizacijskim detaljima kako bi Grad Ludbreg desetke tisuća hodočasnika i drugih gostiju dočekao što spremniji. Radi se o pododborima za organizaciju Ludbreškoj sajma, zatim za promidžbu manifestacije, za prodaju tržnih mjesta, te o Pododboru za kontrolu naplate tržnih mjesta. Neće biti nekih osobitih organizacijskih promjena. Odlučili smo da cijene ostaju na istoj razini kao i lani, a to se odnosi i na prodaju mjesta za štandove i na parkiranje za osobna vozila i autobuse. U programskom dijelu Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada žele uskladiti gospodarske, umjetničke, zabavne, sportske i druge sadržaje manifestacije s programima i vjerskim obredima koje organizira Župa Ludbreg – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Prodaja mjesta za štandove, ugostitelje i za zabavne igre počinje od ponedjeljka 2. kolovoza, a na raspolaganju je 450 lokacija. Prednost će i ovoga puta imati domaći zakupci s područja ludbreške regije kojima je omogućen izbor lokacije po želji. Prodaja mjesta za štandove bit će svakog radnog dana u gradskim uredima na Trgu sv. Trojstva.

Naplata parkiranja će se provoditi 4. i 5. rujna, ali građanima iz užeg središta grada će se opet pripremiti propusnice za kretanje vozilima. Pripremljena je i posebna regulacija prometa po gradu u završnim danima manifestacije, kao i promet na prilazima Ludbregu na Svetu subotu i Svetu nedjelju odnosno 4. i 5. rujna.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Uređen parter kod Zavjetne kapele

Radnici ludbreške tvrtke 'Euroline' krajem srpnja završili su radove na uređenju partera kod Zavjetne kapelice na svetištu Predragocjene krvi Isusove. Čitava površina podignuta je za desetak centimetara čime je dobila niveliran prilaz pre-

Slavko Blagaj, vlasnik ‘Eurolinea’ financirao je radove pred kapelom

ma stepeništu kapelice. Čitav parter kod Zavjetne kapelice sada izgleda puno ljepše.

Vlasnik tvrtke Slavko Blagaj sam je financirao ove radove.

-Trebalo je podignuti razinu partera. Stare betonske travne rešetke podignute su iz zemlje, zatim smo skinuli zemlju i navozili najprije 60 kubika prirodnog šljunka, a zatim i oko 25 kubika šljunka sitnog granulata na koji su opet postavljene travne rešetke. Prije toga su dobro očišćene. Trebalo je samo oko 40-ak kvadrata novih rešetki da zamijenimo oštećene. Postavili smo rubnike, te rubnike oko šahtova i stabala.

Parter već sada izgleda puno ljepše i funkcionalnije. Sada na novo postavljene rešetke ide zemlja, a zatim će se zasijati trava i na parter postaviti 120 fiksiranih klupa koje je dala napraviti Župa Ludbreg - pojasnio je Slavko Blagaj.

Glavni odbor za obilježavanje 600 godina ludbreškog svetišta Vrijeme je brzog protoka informacija, a putem interneta prenosi se najbrže i najdalje. Tako mnogi vjernici širom Hrvatske i cijelog svijeta odnedavno mogu sve doznati o prošteništu Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu. Službeno je otvorena internetska stranica svetišta na kojoj se mogu naći sve aktualne novosti iz života svetišta i župe, dakako, i zanimljivi tekstovi o povijesti svetišta, ludbreške crkve.

Stranica www.svetiste-ludbreg.hr postavljena je u sklopu aktivnosti kojima Varaždinska biskupija, Ludbreška župa Presvetog Trojstva i Grad Ludbreg pripremaju obilježavanje 600. obljetnice od čuda krvi Kristove u kapelici ludbreškog dvorca koja će biti održana 2011. godine. Važnu ulogu u pripremama proslave i obilježavanju velike obljetnice imaju promidžbene aktivnosti. Glavni odbor za proslavu priredio je prigodno predstavljanje internetske stranice, a prvi službeni posjetitelj pritiskom na tipku postao je biskup mons. Josip Mrzljak.

-Crkva se mora osuvremeniti što se tiče medija i na sve načine koji su danas dostupni ljudima prenositi radosnu vijest. I naše svetište želi biti poveznica s mnogim hodočasnicima u zemlji i inozemstvu koji će putem ove stranice dobiti informacije iz povijesti i sadašnjosti svetišta.

Ovo je na dobrobit svetišta i crkve u Hrvatskoj – kazao nam je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

30. srpnja 2010.

Radnici tvrtke ‘Euroline’ očišćene su travne rešetke ponovno postavljali na parter pred Zavjetnom kapelicom Prostor pred Zavjetnom kapelicom tako će u obnovljenom i uljepšanom ruhu dočekati vjerska događanja na svetištu Predragocjene krvi Isusove za Svetu nedjelju. Zahvaljujući donatoru radovi su obavljeni brzo i kvalitetno.

-Znate da sam mnogima pomogao svojim donacijama, uvijek pomažem prema mogućnostima.

Ja sam Ludbrežanin, katolik, radim na obnovi spomenika kulture i znao sam da ovo možemo kvalitetno napraviti. Ujedno sam i predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega. Sve je to razlog što sam pomogao, na neki način ovo je moj doprinos uštedi u gradskom proračunu u ova složena vremena – rekao nam je Slavko Blagaj.

www.svetiste-ludbreg.hr

Biskup Mrzljak bio je prvi posjetitelj pod paskom Aleksandra Horvata, grafičkog dizajnera stranice Prigodom predstavljanja bili su nazočni i biskupovi najbliži suradnici iz Varaždinske biskupije, zatim predstavnici grada Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća, gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok, te članovi Glavnog odbora župe Ludbreg za obilježavanje 600. obljetnice. Biskup mons. Mrzljak je blagoslovio stranicu i rekao: -To je medij kojim se puno koriste posebno mladi. Mi stariji možda nismo dovoljno educirani jer u naše doba školovanja sustavi komunikacije nisu bili tako razvijeni. Ja i da-

nas radije otvorim novine i uzmem knjigu. Ali, mladi će uglavnom što ih zanima naći na internetu – kazao je mons. Mrzljak.

Veliko zadovoljstvo ovim načinom prezentacije svetišta izrazio je preč. Josip Đurkan, ludbreški župnik i čuvar svetišta: -Po prvi puta zahvaljujući suvremenim tehničkim dostignućima preko interneta vijest o prošteništu Predragocjene krvi Kristove može doći u mnoge domove po cijelom svijetu. Vijest o čudu koje se ovdje dogodilo pronosili su mnogi pojedinci, svećenici, biskupi, kardinali,

institucije i ustanove, tiskane su edicije. No, najvažniji je bio glas hodočasnika koji su od usta do usta, od generacije do generacije punih šest stoljeća pronosili glas o našem svetištu. Neka putem interneta vijest o svetištu dođe do što više srdaca – rekao je preč. Đurkan.

Internetska stranica www.svetiste-ludbreg.hr ludbreški je proizvod.

Autor tekstova je Stjepan Stjepić, ludbreški novinar HTV-a, fotograf Miro Novak osigurao je većinu fotografija, a stranicu je osmislio, dizajnirao Aleksandar Horvat.

Gradonačelnik Marijan Krobot izrazio je radost što će se i preko ove stranice o svetištu još više pronijeti glas o Ludbregu.

Biskup: Ovo će povezivati svetište i hodočasnike diljem svijeta

'Ludbreški sajam', koncerti, izložbe, sport…

Grad Ludbreg, Župa Ludbreg i Turistička zajednica grada uskladili su okvirni program manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' s nizom vjerskih, gospodarskih, umjetničkih, zabavnih te sportskih i drugih programa. Ovogodišnja manifestacija počinje 22. kolovoza s dva vjerska događaja, svetom misom za domovinu u spomen palim borcima u 2. Svjetskom i Domovinskom ratu, te sa smotrom crkvenih pjevačkih zborova. Nastavak će biti posljednjeg vikenda u kolovozu te će se od

petka 27. kolovoza svakodnevno prirediti niz programa u organizaciji gradskih udruga i ustanova, sve do Svete nedjelje, 5. rujna kada će se na svetištu Predragocjene krvi Isusove održati završno euharistijsko slavlje koje će predvoditi kardinal Josip Bozanić. Župa Ludbreg organizator je svih vjerskih događanja.

Grad Ludbreg i Turistička zajednica Ludbrega u suradnji s ludbreškim udrugama i ustanovama priredit će umjetničke, zabavne, sportske i druge programe.

-Veći dio programa čine već tradicionalni sadržaji za koje postoji velik interes građana i drugih posjetitelja, kao što su festival duhovne glazbe 'Duga', Folklorni susreti u centru svijeta, koncerti 'Kroz generacije', Puhačkog orkestra, Župnog zbora i zbora 'Podravina'.

Bit će likovnih izložbi i radionica, održat će se i natjecanje vatrogasaca, kao i brojni sportski događaji.

Novosti su 'Noć tehnike' Zajednice i udruga tehničke kulture i gastronomski program 'Stara jela našeg

kraja' u restoranu Fantasy. Središnja gospodarska manifestacija bit će Ludbreški sajam od 2. do 5. rujna, a popratni program gastronomska izložba. Odbor za organizaciju odlučio je da ove godine neće biti zabavnog koncerta na dan otvaranja 'Ludbreškog sajma' – otkrila je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Ludbreg.

Razlog je što ipak živimo u složenim financijskim vremenima i očito se pazi kako se troši svaka kuna iz gradskog proračuna.

A KT U A L N O

30. srpnja 2010.

Predstavnici Hrvatskoga sabora, Varaždinske biskupije i Grada Ludbrega na susretu u Ludbregu

Dogovor o pripremama za obljetnicu u svetištu

Krajem srpnja u Ludbregu je došlo do dugo očekivanog susreta predstavnika Grada Ludbrega, Varaždinske biskupije i Hrvatskoga sabora na temu realizacije projekta obilježavanja 600. godina čuda krvi Kristove u Ludbregu. Grad Ludbreg ugostio je potpredsjednika Hrvatskoga sabora Ivana Jarnjaka koji se sastao s varaždinskim biskupom mons. Josip Mrzljakom i njegovim suradnicima među kojima je bio i ludbreški župnik preč. Josip Đurkan. Grad Ludbreg predstavljali su gradonačelnik Marijan Krobot, njegov zamjenik Božidar Hajsok, predsjednik Gradskog vijeća Slavko Blagaj, te drugi članovi Glavnog odbora za proslavu 600. obljetnice.

Do proslave 600. obljetnice preostalo je praktički godinu dana i svi žele intenzivirati pripreme kako bi se taj događaj obilježio dostojno.

Grad Ludbreg i Varaždinska biskupija odnosno Župa Ludbreg žele spremno dočekati taj događaj.

Nakon radnog dijela susreta potpredsjednik Hrvatskoga sabora dao nam je kratku izjavu: -Predstavnici Grada pripremili su zaista odličnu prezentaciju trenutnog stanja i onoga što bi u narednom razdoblju trebalo napraviti. Pripremili su projekte po etapama. Smatram da ih je potrebno dopuniti radovima na dogradnji Zavjetne kapelice Hrvatskog sabora. Sigurno je da u tome trebaju pomoći Ludbreg, biskupija i država.

Ludbreško svetište zaista je važno mjesto koje govori o našoj povijesti. I Hrvatski sabor sigurno će pomoći, ali u ovom trenutku teško je reći kako i koliko jer svima je

Potpredsjednika Hrvatskog sabora dočekali su stranački kolege Slavko Blagaj i Franjo Beser poznato da u državnom proračunu nema trenutačno dovoljno novca za planirane projekte. Zato se treba orijentirati na rad po etapama. Ne treba razmišljati samo o obljetnici nego i o aktivnostima prije i poslije same proslave, važan je i povijesni simpozij o štovanju relikvije koji se planira za ovu jesen. Predstoje nam mnoge pripremne aktivnosti, moramo surađivati i vjerojatno ću češće dolaziti u Ludbreg. Uostalom, Hrvatski sabor imenovao

Zatim i gradonačelnik Marijan Krobot sa svojim suradnicima

me u Glavni odbor za proslavu - izjavio nam je, između ostalog, Ivan Jarnjak.

Upitali smo ga također imaju li državne institucije kakvih saznanja ili najava o dolasku predstavnika Svete Stolice na proslavu u Ludbreg iduće godine, ali je rekao da je za sada prerano o tome govoriti.

Ludbreška strana uglavnom je zadovoljna razgovorima s Ivanom Jarnjakom i predstavnicima biskupije.

Uoči sastanka – s lijeva Marijan Krobot, Ivan Jarnjak, mons. Josip Mrzljak i preč. Josip Đurkan

-Potpredsjedniku Hrvatskog sabora pokazali smo projekte s troškovnicima što bi na svetištu trebalo sanirati, obnoviti, izgraditi i dograditi. Možemo biti zadovoljni što je dogovoreno da se krene s prvom etapom radova. Ona obuhvaća postavljanje vitrine u župnoj crkvi u kojoj će se čuvati i biti izložena monstranca s krvi Kristovom. Na prostoru svetišta planira se sanacija postaja križnog puta, preseljenje sanitarnih kontejnera na novu lokaciju, uređenje pješačkih staza na svetištu, te radovi na sanaciji objekta Zavjetne kapelice. To sve trebalo bi biti gotovo do proslave iduće godine. Upitan je novac. No, svetište nije samo naše i njegovo uređenje nije obveza samo Grada Ludbrega koji je u zadnjih godinu dana tamo u uređenje uložio gotovo milijun kuna. Očekujemo da će radove sufinancirati država i biskupija – rekao nam je Marijan Krobot.

Druga etapa uređenja svetišta obuhvaća gradnju parkirališta, infocentra, sanitarnog čvora. Po svemu sudeći, ova etapa morat će se planirati u razdoblju nakon proslave 600. obljetnice.

Biskup na 'elektrovožnji' Električni automobil kojeg je tvrtka 'Ducati komponenti' dala na korištenje gradskoj upravi izaziva pozornost svih posjetitelja Ludbrega. Kada su Ludbreg nedavno posjetili biskup mons. Josip Mrzljak sa suradnicima i Ivan Jarnjak, potpredsjednik Hrvatskog sabora, električni automobil zapeo im je za oko.

Već i prije važnog sastanka u gradskoj upravi biskup mons. Mrzljak sa zanimanjem je razgledavao neobično vozilo. A nakon sastanka više nije mogao odoljeti. Zamolio je za upute, sjeo u vozilo i malo se provezao ispred zgrade gradske uprave.

Odmah su se čuli duhoviti komentari: -To vam je kak da se vozite u papamobilu!

Biskup Mrzljak odmah se zagrijao za vozilo

Domaćini su pokušali nagovoriti i Ivana Jarnjaka da isproba vozilo, ali nisu uspjeli.

-Ja vam tu unutra ne bi stal – nasmijao se potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Jednog će dana možda 'automobil na baterije' postati službeno vozilo u nekoj instituciji ili ustanovi. Tko zna.

A nakon sastanka nije mogao odoljeti

Sjeo je i isprobao vozilo

3

Ludbreško odjeljenje 1. Gimnazije Varaždin

Zadovoljni rezultatima upisa Grad Ludbreg zadovoljan je rezultatima upisa u ludbreško odjeljenje Prve gimnazije Varaždin. U ludbreško odjeljenje opće gimnazije upisano je 17 učenika. Ipak nije bilo za očekivati da se odmah prve godine upiše predviđenih 25 učenika.

Inače, Prva gimnazija Varaždin upisala je u ludbreško odjeljenje više učenika nego u odjeljenje u Novom Marofu.

-Još nismo dobili sve podatke oko upisa iz Prve gimnazije tako da ne možemo analizirati rezultate. No, znamo da su se upisali učenici s područja ludbreške regije. Možemo i moramo biti zadovoljni rezultatima.

Konačno, još uvijek ima mogućnosti da se netko iz Varaždina prebaci u ludbreško odjeljenje, brojka od 17 učenika sasvim je dovoljna za prvu godinu upisa, a učenici i profesori sigurno će imati odlične uvjete rada. Valja naglasiti da je ovo početak stvaranja Ludbrega kao sredine sa srednjoškolskom ustanovom, da je ovo odjeljenje temelj buduće srednje škole u Ludbregu – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Poznato je da će gimnazijalci nastavu pohađati u zgradi ludbreške osnovne škole gdje postoje prostorni i drugi uvjeti za gimnazijsku nastavu. Predavači će biti profesori iz 1. Gimnazije koji će dolaziti u Ludbreg što jamči kvalitetu nastave kao i u matičnoj školi i učenici neće biti zakinuti.

Gradonačelnik Marijan Krobot potvrdio je da upisane učenike u ludbreško odjeljenje očekuju najavljene pogodnosti.

-Ono što smo im obećali to ćemo i napraviti. Naši gimnazijalci primit će na korištenje prijenosno računalo na početku školske godine, isto tako i člansku iskaznicu ludbreške Gradske knjižnice. Čim dobijemo podatke o upisanima sve ćemo pripremiti za učenike-putnike da imaju besplatni prijevoz. Poznato je da će imati i besplatni topli obrok, a sve to kroz četiri godine njihova školovanja. U današnjim prilikama siguran sam da je to velika pomoć roditeljima. Pokušajte izračunati koja je to ušteda roditeljima, primjerice, samo za hranu. Roditelji bi sigurno morali djeci dati za sendvič dnevno 10-15 kuna, a ovdje će imati besplatni topli obrok. U četiri godine škole to je zaista velika ušteda za svaki kućni proračun – smatra gradonačelnik Marijan Krobot.

Nije zanemarivo i što će ludbreški gimnazijalci imati više vremena za učenje od vršnjaka koji će od jeseni putovati u veće srednjoškolske centre u okolici, ali i više slobodnog vremena.

Nova školska godina počinje 6. rujna, pa je to dovoljno vremena da se obave potrebne tehničke pripreme za početak rada ludbreškog gimnazijskog odjeljenja.

4

A KT U A L N O

JKP 'Lukom' Ludbreg

30. srpnja 2010.

Uređenje grada uoči blagdana

Gradska tvrtka 'Lukom' naveliko provodi pripreme kako bi što bolje odradila svoj dio obveza u pripremama za manifestaciju 'Dani ludbreške Svete nedjelje'. U tijeku je uređenje površina za parkiranje osobnih vozila i autobusa na području naselja i obilježavanje mjesta za štandove.

Direktor 'Lukoma' mr. Igor Franolić kaže da prodaja mjesta za štandove preko gradskih ureda već treću godinu funkcionira odlično, pa njima sada ostaje više vremena za pripremu ostalih tehničkih poslova.

Nakon niza godina iščekivanja, Svetu nedjelju u ljepšem ruhu dočekat će i Otok mladosti, jedinstvena prirodna oaza s kakvom se ne može pohvaliti bilo koji hrvatski grad, ali i daleko šire.

-Uz rub ribnjaka i Bednju napravljena je staza za šetače. Uz njih će biti postavljeno desetak klupa. Čisti se i velika šikara uz kanal, pa će uskoro Otok biti još ljepši i pregledniji. U planu je da dovezemo još pijeska za odbojkaško igralište, možda i da postavimo novu mrežu. Uređenje Otoka u programu je 'Lukoma' i Grada Ludbrega za ovu godinu. Vjerujem da Otok sada postaje mjesto na koje će ljudi rado dolaziti na šetnje i druženja, razgovore. Zamijetili smo mlade parove, dakle, ima tu i romantike, ali u šetnje dolaze i stariji, umirovljenici - kaže mr. Franolić.

Radnici 'Lukoma', zaposleni na javnim radovima obavili su i opsežne poslove na krčenju velike šikare nedaleko svetišta do pruge koja je nagrđivala izgled tog dijela grada, ali sada pogled iz Krležine ulice seže sve do pruge.

Nastavak modernizacije 'Lukom' je nastavio s daljnjom modernizacijom voznog parka. Kupljen je mali kamion marke 'Ford Tranzit' nosivosti 3,5 tone. Novo vozilo zamjenjuje dobro poznati žuti kamiončić koji je star već 30 godina, pa su za njega već bili poprilični troškovi održavanja. Do isteka registracije i stari će još poslužiti i odraditi radni vijek prije odlaska u 'mirovinu'.

-Ova investicija bila je u našim planovima za ovu godinu, a radi se o zamjeni dotrajalog voznog parka.

Novi kamion služi za obavljanje komunalne operative, a njime se mogu obavljati i usluge prijevoza materijala jer je kiper. Ima dvostruku kabinu što znači mjesta za sedmero ljudi. Cijena mu je 200.000 kuna uključujući i PDV. Investicija će dugoročno za nas ipak značiti smanjenje troškova održavanja voznog parka, a sigurno ćemo uštedjeti zbog bržeg prebacivanja djelatnika i opreme s jedne na drugu radnu lokaciju – kaže mr. Igor

O ‘Meki’

Ljetne aktivnosti ‘Lukoma’ ne možemo završiti bez problematike odlagališta otpada ‘Meka’, posebice nakon nezadovoljstva građana obližnje Gundulićeve ulice zbog najezde kukaca.

-Stanje je pod kontrolom, sve mjere poduzete su pravovremeno.

Da pojasnim: s ‘Bioinstitutom’ Čakovec dogovorena je dezinfekcija u svibnju, lipnju i srpnju, a tretiranje se obavlja u prvoj polovici mjeseca. Svaki put tretira se cijela površina odlagališta, ali i rubovi odlagališta kako bi se spriječilo da nametnici izađu izvan tog prostora. Posljednje tretiranje obavljeno je 12. srpnja. Uvjet za tretiranje je da vrijeme bude sunčano uz visoku temperaturu. Ako bi vrijeme pogodovalo razmnožavanju kukaca zatražit će se dodatni tretmani koliko god bude potrebno. ‘Lukom’ zaista ne želi biti taj koji će narušiti zdravlje ljudi i okoliš oko ‘Meke’. I naša želja je da se odlagalište što prije sanira i na kvalitetan način. I trudimo se da ljudi koji tamo žive ipak ne osjete tu blizinu odlagališta i da žive normalno. Uostalom, kada sam izabran za direktora ja sam i preko ovih novina kazao da se ‘Meku’ što prije treba riješiti na suvremeni način, što znači sanacijom odlagališta, selektivnim sakupljanjem komunalnog otpada po materijalima, te osnivanjem reciklažnog dvorišta gdje bi se sigurno otpad zbrinuo bez štetnih utjecaja, a uvjeren sam da bi u takvoj organizaciji zaposlili nove radnike i da bi ‘Lukom’ ostvarivao značajnu dobit od toga – završio je mr. Igor Franolić, direktor ‘Lukoma’.

Pogled na uređene staze po Otoku mladosti Franolić, direktor 'Lukoma'.

U tvrtki očekuju da će do jeseni realizirati i drugu veliku investiciju.

Nakon što je Gradsko vijeće Ludbrega odobrilo dopunu registracije za poslove javne rasvjete u planu je nabava vozila s dizalicom od 19 metara pomoću kojeg bi se obavljali poslovi održavanja javne rasvjete i drugi uslužni radovi na visokim objektima ili stablima. 'Lukom' sam ne može realizirati ovu investiciju i u tvrtki očekuju pomoć Grada Ludbrega kako bi do jeseni bio okončan postupak javne nabave, a bit će nužno zaposliti dvojicu novih radnika.

Ovih ljetnih dana djelatnici 'Lukoma' rade i na uređenju grobne kuće na gradskom groblju na kojoj su postavljeni novi PVC prozori, a u unutrašnjosti objekta obavljeni su zidarski i soboslikarski radovi kvalitetnom trajnom bojom. Na groblju je postavljeno i osam kanti za vodu na mjestima koje su podalje od grobne kuće s vanjskom slavinom.

Tako je ljudima omogućeno da se lakše koriste vodom pri zalijevanju cvijeća. Baš smo Katarinu Vincetić zatekli kako je došla po vodu.

-Ovo je super, jako dobro. Ovak ste morali nositi kantu od doma i nahodati se po groblju ak je trebalo više vode. Odlična ideja. Samo da ljudi malo više paze na naše lijepo groblje – kaže Katarina.

Rješenje za sajmište 'Lukom' je proteklih dana primio rješenje od nadležnih institucija o sajmištu u Sigecu da se tamo može obavljati promet goveda i svinja.

Nakon što su po zahtjevu inspekcija djelatnici 'Lukoma' napravili još jednu dezinfekcijsku barijeru, novi

Krčenje šikare uz kanal

Direktor mr. Igor Franolić uz novi funkcionalni Ford Tranzit izlaz iz sajmišta i nadstrešnicu kod vezova za goveda, sajmište je dobio zeleno svjetlo. Službeno je upisano u upisnik sabirnih centara stoke Uprave za veterinarstvo kao 'Sajam Sigetec Ludbreški'.

Iako sajmište još ne radi, 'Lukom' već ima obveze.

-Imamo troškove održavanja, košnje, čišćenja objekata, a toga će biti i puno više kad ono proradi.

Prema propisima morali smo imenovati jednu osobu kao voditelja sajmišta, za njega moramo osigurati dio plaće. Nadalje, prije svakog sajma mora se obaviti dezinfekci-

ja barijera kod ulaza, izlaza i svih površina gdje je bila stoka, a tu su i administrativni troškovi oko sajmišta. 'Lukom' je spreman dati svoj doprinos i pomoći kad sajmište profunkcionira. To znači da smo spremni prvu godinu dana raditi na poslovima održavanja sajmišta bez zarade odnosno po cijeni da pokrijemo samo najnužnije troškove našeg rada na sajmištu. Sigurno nam je svima u interesu, i 'Lukomu' i meni osobno da sajmište što prije počne s radom kako bi ljudi našeg kraja uvijek mogli prodati svoju stoku – poručio je mr. Franolić.

Stočari očekuju da će Varaždinska županija učiniti dodatni napor kako bi se na sajmištu osigurala prisutnost otkupljivača stoke i mesnih industrija kako bi imali komu prodati tržne viškove svoje stoke.

Gradonačelnik Marijan Krobot:

Klaonice bez interesa za sajmište?

Gospođa Katarina pohvalila je ideju o kantama za zalijevanje na groblju

Grobna kuća dobila je PVC prozore, a unutrašnjost je oličena trajnom bojom

-Grad Ludbreg i ‘Lukom’ napravili su sve što je trebalo na prostoru sajmišta i što se nas tiče sajam bi mogao početi sutra. No, problem je što zasad nema zainteresiranih otkupljivača stoke koji bi redovito otkupljivali goveda i svinje. Na naše inzistiranje Varaždinska je županija stupila u kontakt s otkupljivačima odnosno tvrtkama mesne industrije, ali njihovi odgovori zasad su negativni. Točnije, odgovorili su da sada nemaju interesa da na takav

način otkupljuju stoku od malih proizvođača. Po mom sudu, sajmište ne može kvalitetno profunkcionirati ako na njemu neće biti kupci.

U dogovoru smo sa županijom da se po tom pitanju učine dodatni napori kako bi ipak našli zainteresirane za otkup goveda i svinja na sajmištu koje spremno čeka početak rada. No, u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će sajmište biti i službeno otvoreno – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot.

NA NAŠIM POLJIMA

30. srpnja 2010.

5

U berbi lavande kod Jelene Filipašić u Kučanu Ludbreškom

Prva berba lavande

Diplomirana ing. agronomije Jelena Filipašić iz Kučana Ludbreškog ostvarila je dugogodišnju želju još sa studija – uzgaja lavandu, njoj najdražu biljku. Prošlog proljeća zasadila je polje lavande na vrtu iza kuće i ovog ljeta ima prvu punu berbu.

-Presudan je bio i slučajan susret s ljudima koji već uzgajaju lavandu, ali i dobra i kvalitetna zemlja koja se prostire na našem vrtu. Lavanda je trajni nasad, živi 10 do 15 godina. Posla ima puno, a bez velike podrške i pomoći obitelji to zasigurno ne bi bilo lako ostvariti - naglasila je Jelena.

Radi u poljoprivrednoj apoteci, ali trenutno je na porodiljskom dopustu.

Unatoč očekivanju druge bebe Jelena je uz pomoć prijatelja berača završila srpanjsku berbu lavande na površini jednog hektara. Nasad ima oko 5.400 sadnica lavande, a sve su posađene u svibnju prošle godine. Radi se o posebnim sadnicama koje je odmah na početku potrebno dobro obrezivati, a polje čistiti od korova.

-Lavanda se bere dva puta godišnje, najprije u srpnju, a drugi puta krajem rujna. Ove godine očekujemo prvi veći urod jer je lani bilo puno obrezivanja kako bi se grmići razbusali i ojačali. Prva mala berba lavande bila je prošlog rujna kada se ubralo oko 500 kg cvjetova. Sada će biti oko 3 tone

Jelena Filipašić uzgaja 5.400 sadnica lavande

Jelena izrađuje razne ukrase od lavande

cvjetova. Za uzgoj lavande potrebno je puno truda jer posao je dosta zahtjevan, pogotovo što se tiče obrezivanja i čišćenja korova - napominje Jelena.

Sadnice su posađene na foliji upravo radi lakše borbe s korovom, a obrada je potpuno ekološka. Razmak između redova sadnica je oko 1,7 m, a razmak između samih sadnica oko

90 cm. Sav rad oko lavande je uglavnom ručna obrada, posebice na početku. Rezanje stabljika sa cvjetovima radi se srpom ili sličnim alatom.

-Potrebno je imati viziju, važno je znati kome prodati i kako unovčiti ovako zahtjevan posao. Ove godine kompletni urod ide u preradu za eterično ulje kod Pitomače. Urod u rujnu trebao bi dati još 20-30 posto prve berbe – kaže Jelena.

Čarobni svijet

Jelena u polju uoči berbe sa kćerkicom Martom, sestrom i nećakinjom

U žetvi pšenice

Berači na vrtu – za berbu treba klasični alat srp ili nešto slično

Polje lavande je zapravo zasađeno sadnicama lavandina koji daju izdašnije količine eteričnog ulja i isplativiji su za proizvodnju. Lavande i lavandini pripadaju skupini ljekovitih i aromatičnih biljaka porijeklom sa zapada Sredozemlja, a uzgajaju se zbog cvjetova koji sadrže eterično ulje. Cvat lavandina namijenjen je destilaciji, bere se u punoj cvatnji jer je tada najveći udio eteričnog ulja. Razdoblje cvatnje obično traje oko mjesec dana, u našem

kraju je to u srpnju, a puna cvatnja traje u prosjeku sedam dana.

S puno pažnje i ljubavi Jelena pripravlja sušene cvjetove lavande u mirisne vrećice i jastučiće, te radi i druge ukrasne predmete, a u pripremi su neki noviteti za koje ćemo nadam se uskoro doznati. Jelena će uskoro po drugi puta postati mama i u vrlo je radosnom iščekivanju, no sa svojom obitelji i kćerkicom Martom uživa u svom čarobnom polju lavande. Otkriva nam na kraju da je veliku ljubav prema prirodi naslijedila od bake kojoj je odmalena pomagala oko poslova u vrtu i polju.

Pripremila: Željka Namesnik

Lijek, začin i još puno toga Lavanda već 2.000 godina ukrašava vrtove svijeta. Nekad davno njezin cvijet bio je korišten za kupke, pa otud i naziv (lat. lavare = prati, kupati). Oduvijek je bila važna za biljnu medicinu, a mnoge su njene prednosti pri liječenju dokazane suvremenim znanstvenim metodama.

Koristi se u farmaciji i aromaterapiji, a u kućanstvu kao repelent protiv insekata i ukras, osušeni cvjetovi uglavnom se destiliraju radi proizvodnje eteričnog ulja koje se primjenjuje se u fitoterapiji, u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.

Koristi se za izradu parfema i higijenskih proizvoda. Njezin miris je uvriježen kao miris ormara od kojeg bježe moljci, a ne miris koji povezu-

jemo s hranom. No, čini se da lavanda sve češće nalazi mjesto kao začin u svjetskim, pa i u našoj kuhinji.

Lavanda ima dugu povijest u iscjeljivanju. Suhi cvjetovi mogu se staviti u platnenu vrećicu koja se zašije i zatim staviti pod jastuk kako bi san bio miran. Miris je učinkovit kao tableta za spavanje i umiruje središnji živčani sustav. Došlo se do spoznaje da lavanda djeluje na moždane valove koji su povezani s opuštanjem, pa se uz nju lagano rješavamo stresa, tjeskobe i napetosti. Jedni uživaju u mirisu, a drugi u ljekovitosti ulja od lavande. Cvjetovi lavande u vazi na vašem stolu uvijek će vas očarati i opustiti posebnim mirisom.

Nema više zlatnih polja

Ludbreška regija nije žitnica kao Slavonija, ali je poljoprivredno najznačajnije područje Varaždinske županije. Sigurno je da žetva najvažnije krušarice, pšenice, niti izdaleka ne izgleda kao nekada. Kad su nedavno kombajni ušli u polja za svega nekoliko radnih dana žetva je bila završena.

Vrijeme kosaca, vršilica ili kako smo ih zvali 'mašina' daleko je iza nas. Bio je to društveni događaj jer su ljudi pomagali jedni drugima, težaci su hodali od polja do polja, od gumna do gumna i pomagali da se pospremi žito. U ne tako davna vremena žetva je bila prisutna čak i u samom naselju Ludbreg zbog nepreglednih kolona traktora s prikolicama punim pšenice pred mlinom ili silosima kada se satima, ponekad i do kasno u noć čekalo na predaju žita. I to je imalo svojih draži, ljudi su barem imali prigode više porazgovarati, a obližnji ugostitelji radili

su do kasnih noćnih sati.

Za vrijeme ove žetve tek smo jednom vidjeli gužvu kod silosa, a mlin je ionako zapečaćen. Nekadašnjih žetvi prisjetio se i kombajner Božidar Gložinić iz Slokovca.

-S pokojnim ocem odlazil sam u žetvu još kao osmogodišnji dječak.

Zato mogu reći da sam kombajner cijeli život. Prije je bilo nekak ljepše, a i bolje. Bilo je puno više pšenice, bili smo u poljima cijele dane. Danas kombajniram ljudima iz Slokovca i Sigeca, to je gotovo za par dana.

Malo je pšenice, a i parcele su male.

Sad skombajniram oko 20 rali na 50-ak parcela. Nema tu niti posebne računice zbog troškova, 400 do 500 kuna za kombajniranje i nije neka zarada. Ali, ovak napravim za svoje ljude. Svoje pšenice imal sam na 3 ha i sve sam zadržal za vlastite potrebe – rekao je Božidar.

Božidar je na 'Bontekovici' iza Slokovca kombajnirao pšenicu su-

sjedu Petru Skupnjaku, inače, čelniku Gradskog HSS-a Ludbrega, koji je na polju bio sa sinom Tomislavom.

-Pšenice sam imal nekaj više od dvije rali. Ova velika parcela ima oko 1 hektar. Nekad je bilo puno više pšenice, a kvaliteta je bila bolja nego ova sad. Moj tata je bil selski kosec. On je s par ljudi još prije zore odlazil na košnju od polja do polja, dok su težaki ujutro došli oni su već bili gotovi. I onda na drugo polje i tak cijeli dan – kaže Petar.

Bila su to očito druga, romantična vremena kada se pšenica skladištila kod kuće. Sada su ratari pšenicu uglavnom predali kod silosa, u Velikom Bukovcu, pa i u Donjoj Dubravi. Cijena se kretala od 80 do 99 lipa za kilogram.

-Svoju vozim u Donju Dubravu.

Nije daleko, 15-ak km. Cijena je 99 lipa, a isplata je odmah što je dobro.

Zadovoljstvo dobrim prinosom – Tomislav Skupnjak, Božidar Gložinić i Petar Skupnjak Nekaj budem prodal, a jedan dio dal u polog, pa bumo uzimali brašno za vlastite potrebe. Niti mi proizvođači baš nemamo računice. Površine su male, ulaganja i troškovi visoki, a cijena pšenice preniska. I dok na kraju sve zbrojiš i oduzmeš dobiješ

nekakvu pozitivnu nulu. A zemlju ipak treba zasijati, da polja ne ostanu zapuštena – rekao je Petar.

I zato će se ujesen opet zasijati pšenica, a samo sa sjetom prisjećati se nekadašnjih 'zlatnih' polja ludbreškog kraja.

6

TU OKO NAS

30. srpnja 2010.

Vladimir Juratović, izumitelj prvog hrvatskog elektro-bicikla Malo je poznato da je zapravo 67-godišnji Ludbrežanin Vladimir Juratović izumitelj prvog hrvatskog elektro-bicikla. Umirovljeni strojarski tehničar svestrani je inovator koji svakodnevno liječi višak šećera u krvi radom u svojoj radionici. Veoma nas je impresioniralo kako čovjek može s toliko malo starog alata, ali zato s puno znanja i truda napraviti tako nešto. Naime, njegov tokarski stroj star je preko stotinu godina.

Svakim danom njegovi elektro-bicikli postaju još sigurniji i napredniji od kineskih koji su se nedavno pojavili u našim trgovinama.

-Prvi elektro-bicikl počeo sam raditi prije 7 godina od dijelova s otpada. Bio je težak 32 kg zbog olovnih akumulatora koje sam ugradio u košaru ispred upravljača. Sada vozim 10 kg lakši elektro-bicikl jer sam ugradio litij ionski akumulator ispod sjedala koji teži svega 3 kilograma, može se dopunjavati, a omogućava 30 km ugodne vožnje do ponovnog punjenja - kaže Vladimir, ludbreški inovator i izumitelj.

Vladimir Juratović – ludbreški inovator Bicikl kojeg pokreće elektromotor s dječjeg automobilčića preko reduktora sa samohodne kosilice zapravo je ekološko vozilo. Vožnja njime stoji svega 3 kune za 100 prijeđenih kilometara. Zbog jednostavnosti upravljanja pogodan je i za

Gibljivi ovjes pridonosi stabilnosti tricikla

Na temperaturama iznad 30 i velikoj sparini Zadesili su nas povremeni valovi vrućine, pravi toplotni udari s temperaturama iznad 30 celzija uz veliku sparinu. U srpnju je to bilo često, a meteorolozi kažu da će toga biti još i u kolovozu. Dakle, čeka nas dugo toplo ljeto.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zamolilo nas je da prenesemo njihove savjete kako bi građani,

Elektro-tricikl za sve terene

starije osobe. Mogu ga voziti osobe starije od 16 godina bez kacige i bez registracije.

-Elektromotor snage 250 W omogućava maksimalnu brzinu u trećoj brzini od 30 km/h, ali je najugodnija i najekonomičnija vožnja brzinom

od 20 km/h - kaže Vladimir.

Novost je njegov elektro-tricikl s košarom za teret težine do 100 kg. A to je idealno vozilo za poštare, invalidne osobe.

-Riješio sam stabilnost tricikla da se ne naginje na neravnom terenu jer sam izmislio gibljivi ovjes. Ako zajašete zadnjim kotačem na rubnik neće se preokrenuti - tvrdi naš izumitelj.

Pored toga, na postojeći bicikl postoji mogućnost ugradnje elektro modula s elektromotorom, reduktorom i akumulatorom. Želite li voziti jedno takvo ekološko vozilo moramo vas razočarati - Vladimir jednostavno nema dovoljno dijelova, a pojedinačna kupnja dijelova poskupila bi završni proizvod za nekoliko puta. Jedino je rješenje masovna proizvodnja od 50-ak tisuća komada na godinu, a za to nitko nije iskazao interes. Barem zasad.

-Samostalno ne mogu uspjeti u ovom projektu iako imam gotov proizvod s velikom perspektivom upotrebe, naročito u prenapučenim gradovima. Očekujem podršku jav-

Na elektro-biciklu u svakodnevno grad

Vladimirov tokarski stroj star preko 100 godina

Pazite na zdravlje!

posebice ugrožene skupine kao što su starije osobe, kronični bolesnici i bolesnici od kardiovaskularnih bolesti i djeca, izbjegli opasnosti po zdravlje zbog visokih temperatura i sparine.

Savjeti Savjetuje se apsolutno izbjegavanje izravnog izlaganja suncu između 10 i 17 sati, a u slučaju izlaska, važ-

no je zaštiti se kapom, maramom ili šeširom, a oči zaštiti sunčanim naočalama. Izuzetno je važno redovito piti do 2,5 litre vode dnevno, a apsolutno izbjegavati gazirana pića i alkohol. Iz prehrane treba izbaciti masna, pržena, začinjena i teška jela. Prednost dati kuhanom povrću, voću, salatama i ribi. Izuzetno je bitna nadoknada tekućine laganim

varivima, juhama i čajevima.

Prostore gdje se boravi potrebno je zasjenjivanjem izolirati od utjecaja izravnog djelovanja sunca.

Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice znaci su za uzbunu i treba se obvezno javiti liječniku ili u hitnu pomoć.

Kronični bolesnici moraju paziti da redovito uzimaju propisane koli-

Evo kako se naši građani pridržavaju ovih savjeta. Dakle, naše anketno pitanje bilo je:Kako pazite na zdravlje tijekom ljeta?

Rozika Dobec: -Pazim na zdravlje, popijem prek litru vode na dan i jedem laganu hranu. Sama si kuham i imam sve kaj mi treba, samo domaće. Zato mi ništ nije teško raditi. Hranim pajceke, imam vrt i vinograd, pomaže mi sin. Svake godine idem na more i ne smetaju mi velike vrućine.-

Nadica Štefanec: -Ljeto obiluje s puno voća i povrća tako da mi je to osnova prehrane tijekom vrućina i pazim na prehranu. Najčešće sam u hladovini i pijem puno obične vode. Radi sparine u našem kraju ljeto mi baš nije omiljeno godišnje doba. Na moru volim sunce, ali se i tamo uglavnom držim hladovine.-

Antun Juras: -Dugo sam bio sportaš tako da sam u formi. Nije mi ništa teško, imam velike gorice i radim u vinogradu, kosim travu. Osjećam se odlično u bilo koje godišnje doba i ne osjećam potrebu da se nekak posebno oblačim ili hranim. Ako sam na moru onda se mažem maslinovim uljem.-

nosti, Grada Ludbrega i Varaždinske županije koji bi trebali iskazati više interesa jer u proizvodnji bi se moglo zaposliti dosta ljudi. Mlade dizajnere trebalo bi angažirati da razviju i osuvremene izgled elektro-bicikla kako bi konačni proizvod bio što atraktivniji - misli Vladimir.

Naš ludbreški izumitelj spreman je licencu čak ustupiti Gradu, Županiji ili ozbiljnoj tvrtki, a autorska prava honorirati sa svega 2 do 3 posto zarade. Ako se netko zainteresira za proizvodnju, Vladimir već u rukavu ima nekoliko novih detalja koji će dodatno popraviti ova ekoloških vozila. Za tricikl je već izumio ručnu kočnicu koja omogućava da se vozilo ostavi na neravnom terenu, a priprema i foto-naponske elemente koji bi punili akumulator dok je vozilo parkirano. Stoga vjerujemo da će se naći interes za proizvodnju ludbreškog elektro-bicikla kojeg bi Vladimir još za svog života htio vidjeti na ulicama Ludbrega, na trim i biciklističkim stazama uz Bednju.

Dražen Vađunec

čine lijekova i preparata, kardiovaskularni bolesnici moraju regulirati i kontrolirati krvni tlak, a bolesnici sa šećernom bolešću obvezno regulirati šećer u krvi.

Mole se članovi obitelji, prijatelji, susjedi i znanci za učestalijim kontaktima s osobama za koje imaju saznanja da bi mogle zatrebati pomoć – savjetuje Ministarstvo zdravstva.

Anketirala: Marina Hižak

Katica Petković: -Dok su velike vrućine zaštitim se šeširom i kremom barem s faktorom 25. Sunce je jako opasno, to stalno slušamo. Ne izlažem se suncu između 10 i 17 sati. Dok su vrući dani češće posegnem za puno voća i povrća, trudim se jesti laganiju hranu. Na moru vrućinu podnosim bez problema.-

ANKETA

Vesna Sever: -Držim se savjeta koje slušamo od liječnika. Nosim prikladnu laganu odjeću u kojoj se ugodno osjećam. Važno je u organizam unositi puno tekućine, pa se držim i toga, kao i jesti dosta povrća i voća, ribe i nemasnog mesa. Klonim se velikih vrućina, družim s ugodnim ljudima i treba biti optimističan.-

30. srpnja 2010.

Ludbreško ljeto Ljeto u Ludbregu ili kako Ludbrežani provode ljeto – tako bismo mogli nazvati posebni prilog ovog broja naših novina. A toga ima mnogo, na idućih pet

Ludbreška biciklijada

L U D B R E Š K O L J ET O

Od Cajnger placa do raftinga stranica tekstom i fotografijom prikazujemo čari ovog ljeta. Od Cajnger placa koji je svake druge subote, a mnogim je građanima i gostima uljepšao subotnje ve-

čeri, do Ludbreške biciklijade i seoskih igara na Otoku mladosti, Igara na 'prališću', planinara u Italiji, izviđača na logorovanju na moru, ljetovanja umirovljenika

7

i ludbreških raftera na brzacima Vrbasa.

Više toga snimili smo sami, ali smo i dobili mnoštvo fotografija.

Hvala svima koji su nam ih poslali.

Biciklisti pazili na brzinu i - mačiće

Unatoč velikoj vrućini i sparini tradicija je nastavljena. Najkasnije do sada, tek u srpnju, ali je 23. Ludbreška biciklijada s ¬¬202 biciklista ipak održana. Biciklistička karavana krenula je s gradskog trga prema Globočecu, Čukovcu i preko Sv. Petra, Apatije, Slokovca i Selnika stigla natrag u Ludbreg. Nakon 12,2 km vožnje, uz dva odmora u Svetom Petru i Sigecu, za sve učesnike biciklijade na cilju na Otoku mladosti organiziran je ručak - grah s kobasicama.

Nakon Večernjakove, naša biciklijada je najstarija u Hrvatskoj.

Idejni začetnik i predsjednik Organizacijskog odbora je Josip Loparić, poznati glas Radio Ludbrega.

-Nekad su poduzeća organizirala sindikalne igre, pa smo tako Božo Đekić i ja predložili da se na igre dođe organizirano, biciklima. Prvih 10 biciklijada bilo je do Cimerplaca u Gabrinovcu, a zadnjih 13 biciklijada održano je na Otoku mladosti.

Posljednjih sedam godina Udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških priređuje i seoske igre. Zbog vremena i zauzetosti Otoka biciklijada je bila najkasnije do sada, ali dogodine planiramo da će biti početkom lipnja - rekao je popularni Joža Loparić.

Na biciklijadi su sudjelovali gosti iz Međimurske županije, dvojica iz BK 'Prelog' i 11 iz BK 'Corner Boys' iz Goričana. Najmlađi sudionik bio je jednogodišnji Fran Kuzman iz Vinograda Ludbreških, a najstariji Franjo Kovačić.

-Imam 76 godina i već sam 13 godina u mirovini. Na biciklijadi sam po prvi put i dobro se osjećam.

Fran (desno)kao najmlađi, Kristinka i Antonio Kuzman

Pripreme za start

Start u 10 sati na plus 30 Svakako ću doći i slijedeće godine rekao nam je Franjo.

Mi smo za najuporniju sudionicu proglasili Dragicu Mužic koja je, unatoč lošem biciklu kojim nije mo-

Mačići na ludbreškoj zaobilaznici

gla postići željenu brzinu, ipak bila odlično raspoložena i u stopu pratila policijsko vozilo na početku kolone.

Uspješno je izbjegla i mačiće koji su se iznenada pojavili na zaobilaznici.

Druga okrjepa u Sigecu

Nakon vožnje na izvrstan grah

Na krovu Italije

Ekipa kod skloništa Vittorio Emanuele II

Članovi Planinarskog društva 'Ludbreg' Filip Culjak, Dominko Krajačić, Nada Đurin i Damir Klarić ovog srpnja izvršili su zahtjevan uspon na 4.060 m visok Gran Paradiso, najviši vrh Italije u sklopu Grajanskih alpi.

-Uspon je trajao tri dana. Kretalo se s Ponta, točke na 1960 m.

Na sredini uspona smo prenoćili, pa krenuli dalje do vrha. Vrijeme je bilo sunčano i išlo nam je na ruku – ispričao nam je Damir Klarić, predsjednik PD 'Ludbreg'.

Ludbrežani su na vrhu Gran Paradiso zataknuli zastavu s ime-

Organizator je bila Turistička zajednica grada, pokrovitelj Grad Ludbreg, a medijski pokrovitelj Radio Ludbreg. Sudionici su dobili kape s logotipom označene brojevima. Nakon ručka nagrade je osobno izvlačio gradonačelnik Marijan Krobot. Bio je sretne ruke za Igora Janičara iz Karlovca, učenika 4. razreda koji je dobio glavnu nagradu, bicikl u vrijednosti 2.000 kuna. Zanimljivo, lani je najviše sreće imao njegov kolega Dario Bačani iz iste ulice u Karlovcu.

Po uzoru na našu, biciklijade imaju i okolni gradovi Varaždin, Koprivnica i Novi Marof. Novi Marof imao je tek 120 učesnika, najmlađeg od 8, a najstarijeg od 58 godina. A ova je biciklijada održana u sezoni godišnjih odmora i mnogi stalni učesnici već su bili na moru. Primjerice, izviđači su na logorovanju, umirovljenici na ljetovanju također na Jadranu.

Dražen Vađunec

Franjo Kovačić, najstariji

Dragica Mužic, najupornija

Igor Janičar dobio je prvu nagradu iz ruku gradonačelnika Krobota

Antonija Majhen (5), miss biciklijade

nom našeg grada. Na povratku kući na putu kroz Italiju pogled je sezao do vrha Materhorn koji je planinarima zapeo za oko, pa će im on možda biti njihov slijedeći cilj.

-Ovo je najviši vrh koji smo osvojili. Nadamo se da će ovaj podvig biti poticaj da dobijemo nove članove – ističe Klarić.

Oni koji imaju želju pridružiti se našim planinarima u planinarenju i osvajanju vrhova, mogu se javiti svakim radnim danim od 8 do 16 sati javiti Đurđici Klarić na broj 098 178-4914. (ah) PD Ludbreg na vrhu Gran Paradiso (4.060 m)

8

L U D B R E Š K O L J ET O

30. srpnja 2010.

U subotu, 31. srpnja novi 'Cajnger plac'

Veselo za najmlađe, ugodno za

Filip baca kocku, a žive figure moraju se pomaknuti

Čovječe, ne ljuti se!

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' za 'Cajnger plac' je pripremila pravu atrakciju za male i velike. Odrasli su tako sa zanimanjem razgledavali knjige na štandu ponuđene na prodaju po simboličnoj cijeni od jedne kune, pa su mnogi obogatili vlastite biblioteke knjigama s Cajnger placa.

Pravo iznenađenje za najmlađe bila je popularna igra 'Čovječe ne ljuti se!'. Djelatnici knjižnice razno-

Ljetne subote u Ludbregu dobile su naziv 'Cajnger plac'. Dosad su održana dva programa, a treći je na redu posljednjeg dana srpnja. Prvi 'Cajger plac' bio je u znaku 'Novinarskog kotlića u centru svijeta' i likovne radionice mališana vrtića 'Radost'. Tu je naravno i u bogata ponuda na štandovima: 'Trsek', Pčelarsko društvo Ludbreg, Udruga cvjećara i vrtlara, 'Žene iz centra svijeta', žene SDP-a i 'Ludbreško Sunce' sa svojim suvenirima i proizvodima, Galerija 'ZB Art' predstavila je izložbu rado-

va polaznika škole keramike. Bilo je zaista svega, od cvijeća, meda, vina, likera, kolača, sireva, do kožne galanterije, obuće, fotografija, predmeta od krep-papira i raznih drugih suvenira i proizvoda. Domaći i gostujući obrtnici i trgovci zaista su se potrudili zainteresirati posjetitelje trga.

Oni najmlađi uživali su u igrama na raznim napravama.

Drugi 'Cajnger plac' bio je 17. srpnja. Bio je to dan za najmlađe. Crtanje na ulici i likovne radionice, igraonica animacijske igre, predstava za djecu. Program su izveli mališani 'Smjehuljice'.

bojnim kredama nacrtali su na trgu polja. I klinci su uživali u sasvim drugačijoj izvedbi popularne igre u kojoj su glumili figurice.

-Igra mi se sviđa puno više nego kada je igramo za stolom od malih figurica. Sudjelovao sam i kao igrač, a bacao sam i veliku kocku kako bi se ostali pomicali po poljima – ispričao nam je 11-godišnji Filip Bajsić. 'Čovječe, ne ljuti se!' igrao se do kraja Cajnger placa. (ah)

Street painti

Interes za dobre knjige po cijeni od jedne kune

‘BOS-ove’ cipele

Na štandu poznatog proizvođača obuće tvrtke ‘BOS’ iz Slokovca mogao se razgledati i kupiti asortiman obuće. ‘BOS’ je na Cajnger plac došao s ponudom kožnih muških i ženskih cipela.

-Radimo žensku i mušku modnu obuću od prave kože. U proizvodnom programu imamo i izradu specijalne obuće. To je obuća koju

Djeca su igrala 'Č trga, a knjige ste Građani su za življe na gradsko programa malo mentara da bi cij nekih ugostitelja 'Cajnger plac Turistička zajedn ženja obrtnika i nova. Idući je na nja, a posljednji C

najčešće koristi vojska, vatrogasci, planinari – objasnio nam je Željko Botak, direktor tvrtke ‘BOS’ Slokovec.

BOS-ove’ cipele na Cajnger placu možete kupiti već po cijeni od 50, pa do maksimalno 200 kuna. Kako nam je rekao Željko Botak bit će i na preostala dva Cajnger placa 31. Srpnja i 14. kolovoza. (ah)

Branko Pogorelec sa svojim proizvodima

Pleteno i drveno

Željko Botak, BOS-ov direktor: Cipele od 50 do 200 kuna

Na Cajnger placu predstavio se Boris Pogorelec iz Kotoribe. Vlasnik je obrta s obiteljskom tradicijom u košaraštvu koju je započeo otac Branko.

-Već 20-ak godina se bavimo ovim obrtom. Zapošljavamo petero ljudi u proizvodnji, te za obradu vrbove šibe. U novije vrijeme pletemo i torbe od kukuruzne perušine koje zahtijevaju puno znanja, vremena i truda. Jedna torba košta svega 90 kuna. Ali, i to je ljudima previše kaže Branko.

Torbu s plavim uzorkom gledala je i Ludbrežanka Marija Dobec.

-Rodom sam iz Novog Sela Rok i kak puca radila sam takve torbe

Marija Dobec

od perušine u jednom poduzeću u Čakovcu. Takve torbe od prirodnog materijala bile su jako popularne.

Uzimala ih je zadruga i izvozila čak u Ameriku - rekla nam je Marija.

Na štandu je bilo i proizvoda od drveta koji se proizvode u Zagorju tako da je osim torbi, bilo tu pletenki, pletenih stolica, maslenke za izradu maslaca od vrhnja, vješalica, klopoca, kuhača, ribeža, njihaljki, drvenih leptirića…

Gosti iz Međimurja došli su u Ludbreg na poziv Turističke zajednice koja ih je zapazila na obrtničkom sajmu. Iznenađeni su velikim brojem ljudi na središnjem gradskom trgu. (dv)

Likovno udruženje Ludbreg svakog ljeta priređuje Street painting.

Tako je bilo i ovog srpnja, ali ovoga puta u sklopu Cajnger placa.

-Crtanje na ulici koje se već nekoliko godina zaredom održava tijekom ljeta. Tema crtanja je slobodna. Uglavnom prevladavaju teme iz okruženja, a oni koji su se vratili s ljetovanja crtaju more i brodove.

Motiv koji se pojavljuje na gotovo svakoj slici je sunce - rekla nam je Elvira Štabi-Vidović, predsjednica likovnog udruženja.

Djeca su na kartonima crtala tem-

per

ljep boj crv rog

pom da i

Elvira Štabi-Vid

Dea i Leon na ‘Streetpaintingu’

9

30. srpnja 2010.

Novinarski kotlić u centru svijeta

a starije

Tajna dobrog gulaša - 3D

Od zadnjeg redakcijskog sastanka trajale su naše pripreme za 'Novinarski kotlić u centru svijeta', ovoga puta u sklopu 'Cajnger placa'. I umalo da nismo osvojili 'Brončani kotlić'.

Izmakao nam je za 2-3 dl vina koje smo još mogli uliti u završnoj fazi krčkanja našeg uratka. Po običaju, krivac za to je glavni urednik.

Unatoč ravnopravnosti spolova u našoj redakciji, kuhače se prihvatio muški dio redakcije. Sastav 3D – novinar Dražen, grafički urednik Domagoj i naš urednik Darko. Dražen i Darko na velikoj su se vrućini borili sa rezanjem mesa, krumpira, luka, paprike, rajčice, a svesrdnu potporu davao je Domagoj koji se brinuo da dvojac kod kotlića ne ostane žedan.

Pomogla je Ana, dopremom jedne paprike, jedne rajčice i dva tupa noža. Marina je zakasnila 15 minuta odnosno od 16,30 do 18,30 sati, a navodni umor bio je razlog što nije bilo Željke koja inače piše sve tekstova o kuhanju i jelima.

Opet su nam posjetitelji trga na brzinu ispraznili kotlić, a bili smo bo-

Čovječe, ne ljuti se' na kockama mogli kupiti po 1 kunu! adovoljni što je ovog ljeta ipak om trgu. Doduše, na početku smetaju vrućine, a bilo je kojene na nekim štandovima i kod a trebale biti ipak niže. c' organiziraju Grad Ludbreg i nica Ludbrega uz pomoć Udrudrugih gradskih udruga i ustaa rasporedu ove subote 31. srpCajnger plac 14. kolovoza.

dović

lji od kolega iz drugih gradskih medija. Bile su tu redakcijske ekipe iz Čakovca, Koprivnice, Čazme, Kotoribe, dvije iz Ivanca, nekoliko iz Varaždina, Ludbrega, ekipe nekoliko radio-postaja, više novina, po prvi puta i jedna redakcija portala - ekipa eVaraždina.

Uvijek ‘užareno’ ozračje kada novinari kuhaju gulaš

Posebna je bila kombinacija Večernjeg lista, Jutarnjeg lista i HTV-a. Čestitke šaljemo u Čakovec kolegama lista 'Međimurje'. -Bio je to već šesti kotlić kod krugova centra svijeta. Drago nam je što novinari dolaze na neobvezno druženje i opuštanje.

Vjerujem da smo tomu pridonijeli i mi odličnom organizacijom. Uostalom, i sada je bilo 12 ekipa redakcija sjeverozapadne Hrvatske – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj POU 'Dragutin Novak' Ludbreg, pokretač ovog ljetnog programa.

Potvrđuju to redom svi učesnici.

-Sve je bilo dobro, organizacija i druženje s kolegama. Pravi štimung.

Bumo vam opet došli ak bute nas zvali – poručio je na odlasku Ivica Jurčec, prvi kuhar iz lista 'Međimurje.

Nitko nije otišao kući praznih ruku, bez prigodnih poklona koje su podijelili strogi član žirija Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i Branko Dijanošić. Zato se neki dugo nisu dali otrgnuti od 'Vincilira'.

Vinciliri

ing

rom, kredom i uljnim pastelama.

-Nacrtala sam puno toga. Najpše mi je crtati leptire. A najdraže je su mi zelena, narančasta, žuta, vena i plava – otkrila nam je četvegodišnja Dea. Osim svojih crteža, pokušala je moći dvogodišnjem bratu Leonu i on naučiti slikati.

Oni nešto veći, među kojima su bili i izviđači, pridružili su se pravoj maloj radionici stvaralaštva od gline koju je održao Željko Petković, također član Likovnog udruženja Ludbreg.

Pobjednici kotlića sa članovima žirija i organizatorom

Novinarske ekipe kao i posjetitelje ‘Novinarskog kotlića’ zabavljao je tamburaški sastav Vinciliri. Osnovan je 2000. godine u sklopu KUD-a Anka Ošpuh. Bas svira Dražen Novak, bugariju Kruno Markulinčić, prvi brač Marko Štefanec, drugi brač Neven Đurašević, Dražen Pavetić, čelo, a Dejan Kovačić bisernicu, ujedno je i voditelj sastava. Zadnjih godina su bitno povećali repertoar pjesama, pa uspješno zabavljaju goste na manjim feštama, rođendanima, krstitkama, pričestima, firmama, a to su dokazali i nastupom na trgu.

-Naziv Vinciliri čuli smo na jednom krštenju mošta u vinogradu kod Josipa Kovačeka u Črnoglavcu i

Jedni su se igrali lego-kockicama

Lego i likovna radionica Na prvom Cajnger placu sudjelovao je i Dječji vrtić ‘Radost’. Napravio je pravu malu igraonicu s lego-kockama i likovnu radionicu na otvorenom.

Dio mališana odmah je krenuo izrađivati elemente i motive od kolaža, stvaralo se u tehnici lijepljenja na daščicama, crtalo. Drugi su gradili pravi mali grad na otvorenom od popularnih legokockica. Bilo je tu kuća, cesta i putova koji su povezivali građevine.

naziv nam se činio interesantnim. Vinciliri su nekada radili za plemićke obitelji te vodili brigu o vinogradarstvu i podrumarstvu. Dakle, naziv za naš tamburaški sastav proizlazi iz uglednog zanimanja koje je nekada zahtijevalo znanje i iskustvo u vinogradarskom poslovima - rekao je Marko Štefanec. (dv)

A drugi su lijepili kolaže i crtali -Lego kockice su izuzetno popularne već godinama jer omogućuju maštu i kreativnost. Najpopularnije je stvaranje građevina i prijevoznih sredstava, a izrađuju i male farme sa puno životinja. Djeca se spontano uključuju prema interesima – rekla nam je Nada Havaić, odgajateljica u ‘Radosti’.

Maštoviti i uporni mališani strpljivo su stvarali svoja ‘umjetnička djela’ u likovnoj igraonici, te prave male građevine i druge predmete lego-kockicama.

Vinciliri su zabavljali novinare na ‘kotliću’, ali i posjetitelje na trgu

10

L U D B R E Š K O L J ET O

30. srpnja 2010.

Igre na Otoku mladosti

Na prališću su se vodom punile pute

'Gornji grad' na prališću Desetak članova Udruge 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških sredinom srpnja u Martijancu je gostovalo na zabavnom programu 'Igre na prališću'.

-Drago nam je što surađujemo s Martijančanima. Lani smo bili tu promatrači, a sada smo se uključili u igre. One su malo posebne zbog disciplina koje nemaju druge sredine. Domaćinima želimo da što prije osnuju udrugu i uvjeren sam u odličnu suradnju, da ćemo se često družiti na programima obje udruge. Našu udrugu još očekuju gostovanje na igrama u Salinovcu, a u kolovozu idemo u Gornje Bogićevce – rekao nam je Željko Zember, predsjednik Udruge Gornji grad'.

Prališće je, kako je starijima poznato, uređeno mjesto s vodom gdje su žene nekada prale rublje. Martijančani su prije sedam godina na prališću u voćnjaku obitelji Hrastić započeli s ljetnim dru-

ženjima uz razne igre. Uz nekoliko igara za najmlađe, odrasli su u tačkama vozili alku, potezali konopac, održano je 'bikovanje', te dvije atraktivne 'vodene' igre – nošenje vode u putama i borba na brvi.

Navečer su održana natjecanja za pjevače i plesače.

-Nas par entuzijasta počelo je s ovim igrama prije sedam godina i to je odmah postao redoviti događaj na koji dolaze čitave obitelji. Sad smo pred osnivanjem udruge kojoj će biti cilj rekreacija članova i očuvanje starih običaja našeg kraja. Dakle, slično kao i Gornji grad – rekao nam je Vladimir Milak koji je već predodređen za prvog predsjednika buduće udruge.

Sudac i duhoviti voditelj igara na prališću bio je Mladen Balažinec, a odličan štimung pobijedili su umor natjecatelja, veliku vrućinu i komarce u večernjim satima.

Bile su to sedme seoske igre na Otoku mladosti u sklopu biciklijade, a u organizaciji Udruge Gornji grad iz Vinograda Ludbreških. Počele su još prijepodne, a završile u predvečerje. Četiri ekipe zaista su se trudile napraviti najbolje rezultate, družile, zabavljale se međusobno, ali i sve posjetitelje.

Bili su tu i sada već stari, ali rado viđeni gosti. Vrlo brojna Udruga 'Sport za sve' iz Gornjih Bogićevaca nedaleko Okučana koja je na kraju bila pobjednik igara. Predsjednik njihove udruge ujedno je i općinski načelnik Pavao Klarić došao je u Ludbreg sa svojom Udrugom unatoč gipsu na ruci.

-Iduće godine utrpat ćemo u autobus i bicikle, pa će barem dio nas koji vam redovito dolazi odvoziti trasu biciklijade – rekao je Pavao

Klarić.

Salinovčani kod Ivanca stalni su gosti, odnedavno su prvaci Hrvatske u seoskim igrama. Salinovec nije doputovao u punom sastavu, ali je izborio drugo mjesto. Njihov kapetan Stjepan Hudoletnjak pobijedio je u igri brzog ispijanju krigle piva.

Osvježenje igara na otoku bili su Martijančani koji su po prvi put sudjelovali organizirano na igrama, a treće mjesto odličan je rezultat.

-Dan prije mi smo imali lokalne igre koje su završile kasno u noć.

Ha, malo smo bili umorni, a da nije bilo toga možda bi i pobijedili – poručio je Vlado Milak ispred Martijančana.

Jaja u žlici koje su natjecatelji nosili u ustima, trčanje u vreći i nošenje košare na glavi, bile su miješane štafetne igre, skok u dalj s mjesta,

alka na konjima, pucanje penala na mali gol, pivolov, potezanje konopca i druge i druge zanimljive igre donijele su mnoštvo zabave, smijeha i dobrih vibracija unatoč više od 30 celzija u hladu.

-Jako smo zadovoljni igrama. Sve je bilo super organizirano i ekipe su se odlično pripremile i zabavljale.

Imali smo čak 11 igara. Pohvalio bih Martijančane koji su nam prvi put došli, bili su ugodno iznenađenje i pravo osvježenje, a svojim zabavnim pristupom dali su poseban pečat – rekao nam je Joža Loparić, 'šef ' cijelog protokola igara.

Domaćin 'Gornji grad' zaista je bio gostoljubiv, pa je ostao na dnu poretka. No, svakako mu treba dati najveći pehar za odličnu organizaciju i domaćinstvo ekipama iz Gornjih Bogićevaca, Salinovca i Martijanca.

Atraktivni dvoboj na brvi

Od izleta do izbora missice Na osmodnevnom ljetovanju u Biogradu na Moru boravilo je 48 članova Udruge umirovljenika Ludbreg. Puni su hvale za smještaj u hotelu 'Žućo' u kojem svaka soba ima klima-uređaj, televizor i telefon.

-Jako sam zadovoljna smještajem, uslugom i ljubaznošću. Bilo je jako lijepo. Kartali smo, pjevali, a i jednu večer zaplesali. Ta večer će mi ostati u pamćenju jer smo priredili i izbor za miss, a raspoloženje su nam podizali i naši majstori u pričanju viceva – zadovoljno će Nada Zember.

Nakon jutarnjeg i popodnevnog odlaska na plažu naši su umirovljenici navečer pokazali kako se odlično znaju zabavljati. Tako su organizirali izbor za Miss hotela. Lentu missice ponijela je Katarina Namjesnik, prva pratilja bila je Anica Henezi, a druga Marija Šestak. Za

miss simpatičnosti izabrana je Marija Jagić. Održana je i plesna večer, a Ludbrežane treće dobi zabavljale su pjesmom Ana Bobetić, a šaljivim pitalicama, skečom i šalama Vlatka Fotak.

Jedan dan organiziran je i izlet do Zadra kamo su Ludbrežani došli poslušati morske orgulje i vidjeti 'Pozdrav Suncu'.

-Ljudi su bili prezadovoljni smještajem u ovom hotelu. Ljetovanje u Biogradu na Moru realizirali smo preko jedne čakovečke turističke agencije. Cijena je bila vrlo povoljna, 1.800 kuna za puni pansion i s cijenom autobusa. Iznos možemo otplatiti do 10 rata i to je jako povoljno za naše članove – rekla je Katica Sačer, predsjednica Udruge.

Osim ove skupine, početkom srpnja jedna grupa od 20 ludbreških umirovljenika boravila je i na ljetovanju u Makarskoj.

MARINA HIŽAK

S izbora umirovljeničke ‘missice’ hotela

Nošenje jaja u žlici - jaje je na kraju trebalo oguliti i pojesti

Skok u dalj s mjesta do 2,76 m

Na brzacima Vrbasa Rafting ima sve više pristalica među Ludbrežanima. Grupice Ludbrežana odlaze većinom na bosanske, ali i na slovenske rijeke i uživaju u spuštanju brzacima u gumenim čamcima.

U prvoj polovici srpnja na raftingu je bila dosad najveća skupina Ludbrežana. Odredište Bosna i Hercegovina, rijeka Vrbas. U autobusu sa 40 avanturista koji je krenuo prema Banjoj Luci njih više polovice bilo je iz Ludbrega. Izlet su organizirali članovi Mladih Hrvatske narodne stranke Ludbreg, a pridružilo im se članstvo i Paintball kluba Ludbreg.

Navečer po dolasku u Banja Luku, Ludbrežani su razgledali znamenito-

sti grada, te osjetili dio kulture i tradicije naših susjeda koji se posebno ističu gostoljubivošću, bogatim noćnim životom i odličnom hranom.

Ujutro nakon doručka uslijedio je put do Vrbasa.

-Bio je to vrhunski rafting Vrbasom i njegovim kanjonom, nitko nije ostao ravnodušan. Za spust dug 15 km, trebalo nam je oko 2,5 do 3 sata.

Temperatura rijeke bila je tek 12-13 stupnjeva, a zraka oko 30. Bila je to nezaboravna dvodnevna avantura – rekao je Ivan Zelenc, predsjednik Mladih HNS-a Ludbreg.

Cijena ove avanture iznosila je 410 kuna po osobi, uključujući troškove puta, smještaja i prehrane u

Pripreme za spust

Ovako je to izgledalo na brzacima Vrbasa

L U D B R E Š K O L J ET O

30. srpnja 2010.

11

Odred izviđača Ludbreg

Još jedno nezaboravno logorovanje

Ekipa iz Martijanca bila je pravo osvježenje igara

Voditelj Joža iznenadio je kapetane ekipa igrom u brzini ispijanja velike krigle piva – nisu podbacili

Akcija 'Murter od 2. do 13. srpnja' je završena. Bilo je to deveto samostalno logorovanje Odreda izviđača Ludbreg. U Autokampu Jazina kod Tisna 36-ero izviđača provelo je 12 dana.

Ljetno logorovanje završetak je godišnjeg programa rada kada se provode posljednji složeniji tečajevi i priznaju postignuta znanja i sposobnosti u izviđačkoj godini. Izviđači su polazili po svom izboru nekoliko tečajeva kako bi ovladali znanjima i postali kuriri, plivači, osmatrači, prirodoslovci, topografi, orijentacisti i bolničari, te stekli uvjete za priznavanje višeg stupnja znanja. Poseban tečaj završili su i u zvanje izviđačkog predvodnika unaprijeđeni Ana Blagaj, Tea Kelek, Viktorija Hadari, Petra Struški, Karlo Habajec i David Horvat. U vodnike su unaprijeđeni Anja Daraboš i Mihael Katalenić. Zvanje instruktora dobila je Jelena Ivančić.

Zastava Ludbrega vijorila se u logoru 12 dana

Priznanja Na logorovanju su za najbolje šatore proglašeni oni koje su napravili Filip Matijević i Mihael Katalenić, te Viktorija Hadari i Petra Struški.

Za najbolju izviđačicu izabrana je kadetkinja Gabrijela Kajzogaj, a za izviđača Mihael Katalenić koji je na kraju redovno unaprijeđen u vodnika. Slijedećih godinu dana za buduće mlađe voditelje pripremat će se kadetkinje Antonia Vukina, Elena Habajec i Gabrijela Kajzogaj.

Tijekom logorovanja organizirani su posjeti mjestu Tisno i izvođenje orijentacijskih i topografskih zadataka na širem području Tisna i poluotoka Jazina, a zbog vrlo vrućeg vremena

U redu za doručak nisu organizirani zahtjevniji pohodi.

U slobodno vrijeme uz svakodnevno kupanje izviđači su igrali razne obrazovne i zabavne igre, pjevali. Navečer su priređena četiri programa - večer

izviđačkih pjesama, izviđački kviz, te svečanosti otvaranja i zatvaranja logora. Slobodno vrijeme provedeno je u igrama u kampu, na plaži. Za novo nezaboravno logorovanje.

Izviđači sami peru suđe

Spremni za kupanje

Na plaži autokampa

Na kupanju

Kuharice su dnevno pripremale 120 obroka

Vježbanje vještina

Domaćini su se iskazali u nošenju košare na glavi

Rafteri po dolasku u Bosnu hotelu i samog raftinga. Pomogli su donatori. Ludbrežanima se rafting očito jako dopao.

-Tek su dvojica-trojica od nas jednom iskušala ovu avanturu, ostalima je to bio prvi rafting. I svi već pitaju kada ćemo opet. Mnogi ove godine nisu išli na more, pa je ovo

odlična zamjena i nije skupo. Zato pripremamo odlazak na novi rafting polovicom kolovoza. Zahvalio bih se našem paintball klubu na pomoći oko organizacije – poručio je Ivan Zelenc.

Očekujemo još bolje fotke s novog pohoda ludbreških pustolova.

12

TU OKO NAS

Anica Happ, jedina ludbreška zaštitarka Dobiti stalan posao danas nije nimalo jednostavno i često. Zato se mnogi odlučuju na dodatno obrazovanje i doškolovanje. Tako je Anica Happ iz Kućana Ludbreškog postala jedina ludbreška zaštitarka iako ima još dva zanimanja. Još je suradnik u razrednoj nastavi i komercijalist.

Nakon 16 godina staža konačno je stekla stalni radni odnos i posljednjih sedam mjeseci radi kao zaštitarka.

-Da bi se mogla zaposliti doškolovala sam se za tehničara zaštite osoba i imovine i položila državni ispit u policijskoj upravi. Tako sam stekla licencu za obavljanje ove odgovorne dužnosti – kaže Anica.

Do prije desetak godina to zanimanje vezivalo se isključivo za muškarce. Ali, vremena se očito mijenjaju.

-Zasad planiram ostati raditi na tom radnom mjestu, ali zlu ne trebalo izvanredno se školujem u Zagrebu za četvrto zanimanje, financijskog savjetnika - pojašnjava nam Anica.

No, zanimljivo je da se s Anicom na radnom mjestu izmjenjuju još dvije zaštitarke, sestre Nataša Čolja i Tamara Kranjec iz Ljubešćice i tek jedan muškarac Vjekoslav Pintarić.

Tamara je mlađa sestra. Ona se također, kao i Anica, planira doškolo-

30. srpnja 2010.

Žene na 'muškim' poslovima

Zaštitarke Nataša, Anica i Tamara vati za operaterku na računalu.

-Završila sam Srednju strukovnu školu u trajanju od četiri godine i imala sam sreću odmah se zaposliti u struci. Zadovoljna sam ovim poslom iako je nama ženama nešto teže napredovati u zvanju jer recimo u nekim financijskim ustanovama komitenti ne žele zaštitarke.

Starija sestra Nataša je tekstilni tehničar, deset godina staža nakupila je kao djelatnica tvornice obuće.

-U zaštitare sam otišla jer me

oduvijek taj posao zanimao, točnije htjela sam biti policajka, ali te godine kad sam se upisivala u srednju školu za to zanimanje nije bilo upisa. Kao zaštitarka radim već tri godine i iako do posla putujem 30 km moram biti zadovoljna jer bar mogu otplaćivati kredit - priznaje Nataša.

Sve cure su udate i imaju djecu. Zbog toga im je najteže raditi dvije noćne smjene zaredom. Nekad se radilo u smjenama po 12 sati, a sada

Tikvice - hranjivi i ljekoviti plodovi

Članovi nove udruge ujutro su izravno iz šume na izložbu donijeli gljive

'Vuzmek' predstavio gljive Najmlađa ludbreška udruga je 'Vuzmek', osnovana prije nepuna dva mjeseca. Okuplja zaljubljenike u gljive i gljivarstvo. 'Vuzmek' se vrlo lijepo predstavio ludbreškoj i široj javnosti u sklopu 'Ludbreške biciklijade'. Ranoga su se jutra te nedjelje članovi udruge zaputili u šume, a ubrane gljive potom donijeli na otok gdje su priredili krasnu izložbu. Predstavili su 20-ak jestivih i nekoliko vrsta otrovnih gljiva.

-Treba ljude educirati, ima ljubitelja gljiva koji baš ne znaju koje su sve jestive, a koje otrovne. Inače, ima nas 35 članova, a uvjereni smo da će se udruga samo razvijati i okupljati još više ljudi. Šume u ludbreškoj okolici kriju pravo bogatstvo gljiva, a brojne su vrste.

Za rast gljiva šumama treba vlaga i visoke temperature. Eto, baš sad u srpnju imamo visoke temperature, ali nema dosta vlage, pa je i gljiva nešto manje. Nažalost, u našem kraju gljiva je zanemarena u našoj prehrani, premalo se koristi u kuhi-

Plodovi tikvica rastu u mnogim našim povrtnjacima, bogate su mineralnim solima, vitaminima, ugljikohidratima i enzimima, a siromašni bjelančevinama, mastima i natrijem.

Neki vole pupoljke, cvjetove, pa i mlade listove tikvica. Prženi cvjetovi su omiljena poslastica u Italiji. U Americi se koristi kao salata, poput krastavaca. U nekim se zemljama za jelo koriste sjemenke koje imaju znatne količine ulja i bjelančevina. Tikvice su bogate pektinima koji čiste probavne organe, vežu na sebe otrovne plinove iz crijeva i izbacuju ih, a pomažu i u izbacivanju otpadnih tekućina iz organizma. One su lijek kod zatvora, žuči i jetre, bubrega i za srčane bolesti. Tikvica liječi avitaminozu, ali nije preporučljiva ljudima koji boluju od čira na želucu i dvanaesniku, gastritisa, upale sluznice crijeva i proljeva.

su novi propisi i radi se najviše 8 sati i to dva dana ujutro, dva dana poslije podne te dva dana noću.

Nakon toga slijede dva slobodna dana. Usporedo sa poslom treba redovito održavati fizičku kondiciju radi efikasnije zaštite osoba i imovine, ali i radi vlastite sigurnosti te jednom godišnje odraditi gađanje iz pištolja.

-Najduža smjena mi je trajala nešto duže od 12 sati jer je jedan bivši kolega zaspao i nije došao na vrijeme na smjenu - kaže Anica. U takvim slučajevima naše zaštitarke zovu svog

kontrolora Dražena Pirca koji nam je rekao da s njima nikada nije imao nikakvih problema, da rade savjesno i da su sasvim ravnopravne muškarcima. Ako vas okolnosti dovedu da odaberete ovo zanimanje, računajte na to da će vam vrijeme u noćnoj smjeni sporo teći, a jedino ćete moći slušati radio, čitati knjigu ili novine.

Dražen Vađunec

Anica Happ

Jednostavno i ukusno

Tikvice rastu kod nas u skoro svakom povrtnjaku

Tikvice u kulinarstvu Zbog svog neutralnog okusa mogu se pripremati s različitim namirnicama. Naribane i ocijeđene možete ih umiješati u tijesto za palačinke, ispeći

i poslužiti kao mali obrok uz kiselo vrhnje s dodatkom bosiljka i vlasca.

Ako ste ljubitelj gustih krem juha, tada je juha od tikvica i krumpira uz dodatak pilećeg temeljca kao stvorena za vaš ukus.

Tikvice se izvrsno kombiniraju sa žitaricama, mogu se pripremiti u obliku rižota ili složenca koji se u kalupu slaže u redove. Prvo ide kuhana riža s dodatkom jaja, luka i začina i naribanog sira, zatim popečene tikvice, pa opet red riže i tikvica, a na kraju dolazi umak od rajčica i naribani sir. U kombinaciji s tikvicama odlične su tjestenine, a od prhkog tijesta priprema se i slana pita uz dodatak slanine i sira.

Najbolji su odabir tikvice srednje veličine jer veće mogu biti vlaknaste, dok manjim nedostaje njihov karakterističan okus.

Pripremila: Željka Namesnik

Jela od tikvica Za ljubitelje tikvica predlažemo dva isprobana recepta!

Musaka od mladih tikvica Sastojci: 1 kg mladih tikvica, 10 dag sira za ribanje ( trapist ili sl.)

3 jaja, 2 dl mlijeka, pola dl vrhnja, ulje, papar, sol, brašno, sjeckani peršin i 3 češnja češnjaka.

Priprema: Mlade tikvice po želji ogulite(nije neophodno), nareži-

Priprema izvrsnog gulaša od gljiva nji – kazao nam je Franjo Nikolaus, predsjednik 'Vuzmeka'.

Da bi široj javnosti pokazali kakve se slastice mogu spremati od gljiva, na Otoku mladosti su članovi 'Vuzmeka' građanima ponudili gulaš od gljiva, te jaja s gljivama pripremljene na starinski način.

te na ploške, posolite, izvaljajte u brašno i ispecite na vrućem ulju. U nauljenu vatrostalnu posudu složite sloj pečenih tikvica, gore pospite naribani sir, ponovno složite tikvice i prelijte izmiješanom smjesom od jaja, vrhnja, mlijeka, sitno sjeckanog češnjaka i peršinovog lišća.

Pecite pola sata u pećnici.

Tikvice s rižom Sastojci: 20 dag riže, oko pola kilograma tikvica, 5 žlica ulja, 2 dag maslaca, 2 češnja češnjaka, pileća kocka za juhu ili pileći temeljac, papar, sol, peršin, bosiljak, 1 žlica vegete i po želji ribani parmezan.

Priprema: Neoguljene tikvice narežite na kockice, a mladi luk na kolutiće. Na ulje stavite luk, izgnje-

čeni češnjak i tikvice izmiješajte pa zajedno popržite. Dodajte vegetu i rižu, kratko prodinstajte, umiješajte maslac, kocku za juhu, sol, papar i zalijte sa oko 8 dl vode. Dobro promiješajte i polako kuhajte pod poklopcem. Povremeno promiješajte.

Pri kraju dodajte bosiljak i peršin.

Jelo poslužite toplo uz ribani parmezan i zelenu salatu.

30. srpnja 2010.

K U LT U R A

13

Anica Božić, učiteljica iz Selnika napisala dvije nove knjige

'Zlatno jutro' i 'Basnice'

Još prije dvije godine okušala se Anica Božić iz Selnika u izdavaštvu svojom prvom zbirkom pjesama i igrokaza na kajkavskom narječju 'Ima jeno selo malo'. Reakcije na tu zbirku bile pozitivne i potakle je na nastavak pisanja. I nedavno je POU 'Dragutin Novak' Ludbreg priredilo promociju dvije nove njezine knjige.

-Nakon prve knjige nastavila sam s još većim žarom i motivacijom sastavljati stihove. Ubrzo je nastala druga zbirka od stotinjak pjesama koju sam nazvala 'Zlatno jutro' - kaže Anica, učiteljica razredne nastave s bogatim dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom.

Vrlo često sjedne nešto stavi na papir.

-Olovku i papir stalno nosim u džepu i kada osjetim potrebu, kad mi na um padne zanimljiv stih odmah ga zapišem bez obzira da li sam u kuhinji, vrtu ili školi - kaže Anica.

Na promociji je odabrane pjesmice iz zbirke kazivala prof. Ljubica Hajdarović, a autor predgovora i promotor bio je Andrija Međimorec, učitelj u mirovini.

-U pjesmicama je zamjetan narodni ritam što znači sa su pisane u katreni gdje se u svakoj strofi rimuju drugi i četvrti stih. Prevladavaju refleksivne pjesme, pa pejzažne pjesme u kojima se osjeća lokal patriotizam i pjesme u kojima je naglašena ljubav prema unučadi. Iz Aničinih duhovnih pjesama pak izbija magična svjetlost koja slavi život i opravdava

žrtvu - kaže Andrija Međimorec.

Anica nije stala samo na pjesmama i igrokazima već je napravila i dodatni iskorak. Napisala je 35 modernih basni štokavskim narječjem u formi distiha. Na tu zbirku nazvanu 'Basnice' posebno je ponosna jer ih je namijenila djeci.

-Dugo je u meni tinjala želja da stvorim nešto za djecu, za one s kojima svakodnevno živim i koji su nama učiteljima povjereni da od njih stvorimo moralne ljude pozitivnih osobina. Vjerujem da svaka moja basnica svojom slikovitom poukom može potaknuti mlade na razmišljanje o vlastitom ponašanju i pokrenuti ga da ispravi negativnosti u svom i tuđem ponašanju - kaže autorica.

Anica i ilustratorice Patricija i Magdalena Gložinić Posebnost slikovnice leži u činjenici što su je ilustrirale dvije djevojčice iz njenog susjedstva. Učenice OŠ Ludbreg iz 5.a i 3.b razreda Patricija i Magdalena Gložinić. Ilustracije za ovu knjigu radile su olovkom, a zatim obojile drvenim bojicama. Zbog

skupog tiska, autorica je zbirku basni prisiljena prodavati po cijeni od 40 kuna iako bi je najradije poklonila svojim vjernim čitateljima koji su do posljednjeg mjesta ispunili veliku vijećnicu Učilišta.

Dražen Vađunec

Glazba i mladost na Otoku mladosti Ovogodišnji 'Idemo Otok' održan prvog srpanjskog vikenda bio je pravi festival dobre glazbe, te druženja mladih, ali i znatnog broja starijih koji se osjećaju mladima. Posjetitelji su se na prostoru Otoka Mladosti počeli okupljati od petka. Podizanje šatora podsjećalo je na kampove na moru, a potom se za druženje čekala večer i dolazak bendova.

Petak je bio dan za rock i punk bendove.

Nastupili su koprivnički Barkod, zagrebački Cherkezi, ska punk-rockeri Valungari, a te black-metal sastav Manheim iz Zaboka.

Glavni gosti bili su zagrebački punk bend Pankerfaust, dobitnici sedam Zlatnih Koogla za 2010., a i Kawasaki 3P pobrinuo se za odličan provod. Ispod šatora bila je uzavrela atmosfera.

U subotu je bilo još više posjetitelja, a redali su se bendovi koprivnički Flamethroweri, Vortex iz Osijeka i Cold Snap i Condors Skye iz Varaždina. Zvijezde večeri bili su Adastra i TBF. Da dodatno zagriju publiku prije dolaska TBF-a pobrinule su se trbušne plesačice iz Varaždina s atraktivnom točkom modernog trbušnog plesa.

TBF-ovci su bili fantastični i rasplesali su

Painballaši su na festivalu promovirali svoju igru

Galerija 'Zb Art'

Mnoštvo djece došlo je na kreativnu radionicu pred ulaz u zgradu Učilišta

Ljeto u knjižnici TBF bio je prva atrakcija festivala oduševljenu publiku. Osim glavne pozornice, postavljena su i dva manja šatora za poklonike duba, dubstepa, reggae i ska, dok je na elektroničkoj pozornici svoje umijeće pokazalo šestero DJ-a.

-Volimo festivale. To je poseban doživljaj glazbe, upoznavanje novih ljudi i krajeva. Prostor je predivan i stvarno nam je super. Prednost je sama lokacija održavanja festivala na otvorenom, ali usred grada, pa možemo razgledali i sve zanimljivosti –

Tomislav i Ivan na Idemo festival došli su iz Križevaca

Dijana Črepinko, voditeljica ‘Lumenove’ radionice za nakit rekli su nam Tomislav i Ivan koji su na festival došli iz Križevaca.

Posjetitelji festivala mogli su kroz dan su sudjelovati u radionicama, igrati paintball, pogledati izložbu crteža, kupiti nakit i torbe od prirodnih materijala iz 'Lumenove' radionice ili jednostavno družiti se i odmarati.

U subotu i nedjelju popodne na otoku je vladala prava ležerna festivalska atmosfera, a posjetitelji i kamperi vrijeme su iskoristili za sudjelovanje u aktivnostima ili jednostavno druženje i uživanje uz ribnjak i po novouređenim stazama za šetnju.

Bilo je paintballa, 'Lumenovih' kreativnih radionica. Posjetitelji su se mogli družiti i s dijelom izvođača koji su preko dana boravili na Otoku mladosti.

'Lumenu' kao organizatoru festivala treba odati priznanje za odličnu organizaciju zahtjevnog i zanimljivog programa festivala koji je ludbreškoj mladeži, ali i mladima iz bliže i dalje okolice sigurno ostao u dugom sjećanju.

Ana Havaić

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' Ludbreg u provodi 'Ljeto u knjižnici'. Naime, u suradnji s Obiteljskim centrom Varaždinske županije organizirana je kreativna radionica, te su najmlađi pod vodstvom stručnih djelatnika Obiteljskog centra pokazali svoje stvaralačke i kreativne sposobnosti. Radionica je priređena svakog utorkom tijekom srpnja, a interes je bio velik tako da na dječjem odjelu nije bilo dovoljno mjesta, pa su djeca izrađivala maštovite kreacije na podestu ulaza u zgradu Pučkog učilišta. Srijedom i četvrtkom priređivalo se zajedničkog igranje raznih društvenih igara. Do kraja kolovoza Gradska knjižnica radi prema ljetnom radnom vremenu. Ponedjeljkom i četvrtom bit će otvorena od 13 do 19 sati. Utorkom, srijedom i petkom knjižnica će za korisnike biti otvorena od 7 do 16 sati, a od 7 do 10 sati.

Ovako se izrađuje šareno stablo

Radovi Miroslava Karača

Ludbreška Galerija 'ZB Art' Štefanije i Zlatka Baranašića usred ljeta podarila je poklonicima umjetnosti zanimljivu likovnu izložbu i pravi duhovni doživljaj. Skulpturama i reljefima u drvu predstavio se Miroslav Karač (55) iz Iloka.

Kiparstvom se intenzivno bavi više od 10 godina. Samostalno je izlagao tri puta, a sudjelovao je na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Učesnik je mnogih kiparskih kolonija i humanitarnih akcija. Njegova djela nalaze se u mnogim crkvama

i prostorima dječjih domova.

Gradi oblike klešući drvo, dodajući mu lim, željezo, kamen. Na ludbreškoj izložbi pod nazivom 'Novi život' autor se predstavio skulpturama i reljefima u drvu, te instalacijama.

-Život je igra bez granica, vrti se u krug, pa sam tako svoje viđenje života pretočio u skulpture podarivši im vitalnost i snagu – rekao je Karač.

Do prije pet godina živio je u Osijeku gdje se školovao i radio, a potom otišao u Ilok gdje u obiteljskoj kući nastavlja umjetničkim radom.

-Karačeve su forme ispunjene tihim, mirnim oblicima, jasne u namjeri i strasne u izvedbi, govore o umjetnikovoj integralnoj ličnosti i definiranome prilaženju materijalu.

Likovni kritičari neke od njegovih radova su ocijenili kao majstorska, plemenita i duboko ljudska – otkrio je Zlatko Baranašić.

Pokrovitelji izložbe koja se još može razgledati u prostorima galerije u Ulici Petra Zrinskog su Hrvatski svjetski sabor, Grad Ludbreg i Turističke zajednice Ludbrega.(mh)

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 1. kolovoza

Predatori

(SF akcija, 115 minuta)

8. kolovoza

Cesta

(drama, film ceste, 111 minuta)

15. kolovoza

Princ Perzije (avantura, akcija, 115 min.)

22. kolovoza nema predstave

29. kolovoza

Priča o igračkama Umjetnik Miroslav Karač sa Štefanijom Baranašić

(animirani, 103 min.)

Predstave počinju u 19 sati.

14

SP O R T

30. srpnja 2010.

Lea kao Leo Završena je sezona u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi za žene u kojoj su nogometašice ŽNK 'Podravina 02' iz Ludbrega zauzele četvrto mjesto u konkurenciji osam ekipa. Više od rezultata značajnije je da je klub iznjedrio novog nogometnog dragulja, Ludbrežanku Leu Međimurec. S 15 godina odigrala većinu utakmica i postigla osam pogodaka. Veći klubovi motrili su je već neko vrijeme i sada joj se ostvarila velika želja. U ovom prijelaznom roku prešla je u prvoligaški Plamen iz Križevaca.

-Pratili su me dvije godine, ali zbog obveza u školi nisam mogla prije prijeći. Sada ću skoro svakodnevno putovati u Križevce i tamo igrati za juniorke i seniorke. Putovat ću na prvoligaške terene širom Hrvatske od Osijeka do Dubrovnika.

Nadam se da ću jednom odjenuti i dres reprezentacije.Lea nije zaboravila na sada već bivši ludbreški klub o kojem govori samo biranim riječima: -Prekrasno je bilo igrati u Ludbregu. No, ponekad smo na tekme išle točno na broj. Najbolja suigra-

S teniskog 'Ludbreg opena'

Lea o Podravini 02’ sve najljepše čica je bila Valentina Hadari, a najbolja prijateljica među curama mi je Ivona Mikulčić. Zahvaljuje se svim dosadašnjim trenerima koji su me učili. To su Saša Špoljarić, Nevenko Herenčić, Tamara Čanaki i Nenad Matijašec – poručila je na kraju.

Držimo palčeve da joj se ispune nogometni snovi i jednog dana zaigra u kockastom dresu. Uostalom, ime još je slično imenu nogometnog genijalca, Messija. Želimo da zaigra kao - Leo. (nj)

Srpanj je bio važan mjesec za TK Ludbreg. Osim organizacije Dana otvorenih vrata kluba za mlade, klub je organizirao i turnir 'Ludbreg open' za dvije kategorije igrača, za seniore i veterane iznad 35 godina starosti.

Ukupno su se prijavila 32 igrača, nešto više seniora od veterana, igrača s područja Ludbrega i čitave Varaždinske županije, te iz susjedne Međimurske županije. Prava plejada teniskih zaljubljenika.

Bilo je dosta zanimljivih susreta, a ističemo dva kod seniora.

Ludbrežanin Franjo Gal je sa 7:0 pobijedio Dejana Žličara iz Čakovca, jednog od prvih favorita turnira.

Naš Franjo je poput nekad velikog španjolskog igrača Manuela Orantesa zaorao crvenu brazdu i 'napokal', kako bi to rekli naši susjedi Međimurci, poznatog tenisača.

Na stadionu Podravine 10. kolovoza

Hrvatska-Bjelorusija Po prvi puta Ludbreg će biti domaćin jedne utakmice neke od državnih selekcija. Na ludbreškom stadionu 10. kolovoza sastat će se reprezentacije igrača starosti do 20 godina Hrvatske i Bjelorusije. Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić sredinom srpnja došao je u Ludbreg na potpisivanje ugovora o organizaciji utakmice te se sastao s užim vodstvom Podravine, domaćinom jedinstvenog nogometnog događaja za Ludbreg.

-Organizacija utakmice iziskuje od nas velike obveze. Moramo osigurati prijam i prijevoz gostujuće reprezentacije od aerodroma do Ludbrega,

smještaj i prehranu, osobu za vezu s poznavanjem engleskog i ruskog jezika, izradu plakata i ulaznica, uređenje terena, organizaciju konferencije za novinare i još dosta drugih stvari. No, mi smo potpuno spremni na takav angažman – rekao je Mladen Henec, predsjednik Podravine.

To je, dakako, velika čast za Ludbreg i priznanje za izgrađeni objekt prema kriterijima za odigravanje međunarodnih utakmica.

Cijena ulaznica za utakmicu bit će po popularnih 20 kuna za stajanje odnosno 40 kuna za tribinu. Ovih dana na tribini počinje postavljene sjedalica. (nj)

Počela proslava kluba iz Apatije

Detalj s prigodne utakmice Dinamo-Mladosti i Plitvice S tri utakmice odigrane sredinom srpnja na stadionu Podravine u Ludbregu počela je proslava 80. obljetnice Nogometnog kluba Dinamo-Mladost iz Apatije. Poznato je, naime, da je novo ime tek od ove godine, a nastalo je spajanjem klubova Dinamo iz Apatije i Mladosti iz Svetog Petra. Kažu u Apatiji da ih je na to prisilio nedostatak igrača s područja ovih sela, posebice onih mlađih. Novi klub zadržao je tradiciju Dinama.

Na prvi dio proslave od domaćih klubova pozvana je Plitvica iz Selnika čiji su juniori i seniori dobili utakmice protiv slavljenika, obje sa po 4:0. U zadnjoj utakmici koprivnički Slaven-Belupo je s 3:0

pobijedio drugoligaša Lučko.

U 'Dinamo-Mladosti' ističu pomoć Franje Besera i Zajednice športskih udruga Ludbrega pri realizaciji prvog dijela proslave. A nastavak će biti uskoro i iznimno atraktivan: -Drugi dio proslave je 15. kolovoza.

Tada u Apatiji očekujemo najdražeg gosta, zagrebačkog 'Dinama'. Najprije će igrati naši s veteranima Dinama, a seniori će se ogledati s kombiniranim sastavom hrvatskog prvaka. Bit će to lijep poklon svim našim igračima i vjernim navijačima – rekao je Dejan Zrinski.

Zasigurno će to biti i pravi mamac za sve poklonike nogometa i zagrebačkog kluba s područja ludbreške regije. (nj)

Branko Sewer, strogi, ali pravedni sudac

S finala Nerer lijevo i desno naš adut Dario Posavec Pobjednik je ipak došao iz Međimurja. Majk Nerer iz Murskog Središća koji je jedini od prisutnih igrača imao ranking na ATP-listi i najbolji mu je plasman bio oko 400-tog mjesta osvojio je 'Ludbreg open', a najteži boj imao je protiv Dražena Crnkovića, predsjednika TK 'Ludbreg'. Bio je to uzbudljiv dvoboj, a mogli bismo ga opisati ovako: naš Crnković je 'changovskom' upornošću i mačkastim kretnjama nekad velike mačke svjetskog tenisa, a danas slovačkog izbornika Miroslava Mečira gotovo do ludila dovodio favoriziranog Nerera.

Nažalost, dalje od tijesnog poraza nije išlo. U finalu Nerer je dobio još jednu ludbrešku perjanicu, pobijedio je Ludbrežana Darija Posavca. Finale je sudio Branko Sewer, poznati ludbreški odvjetnik koji fokusiranošću na meč i pravovremenim izlaženjem na teren nije ostavio ni mrvicu šanse

da mu netko od igrača prigovori. Takvom autoritetu ipak ne.

Kod veterana igralo je ukupno 12 igrača, a najbolji Ludbrežanin osvojenim četvrtim mjestom bio je Vedran Zlatar. Na veteranskom turniru nije zaigrao Kruno Juras, jedan od prvih favorita i ludbreški adut za pobjedu.

U finalu su igrali Štriga iz Ljubešćice i Barić iz Pribislavca. Kao što nekadašnji hrvatski as Željko Franulović nije imao šanse finalu French opena 1970. godine u protiv Jana Kodeša tako ni Barić ništa nije mogao protiv Štrige.

Turnir je okupio i mnogo gledatelja, a domaćin se potrudio da nikome ne fali ni ptičjeg mlijeka, baš kao pelikan koji u ždrijelu nosi hranu svojoj mladunčadi. Do novog teniskog susreta na terenima TK 'Ludbreg'.

Neven Jerbić

Dan za buduće tenisače

Ludbreški sportski klubovi nemaju običaj organizirati ljetne kampove za mlade sportašice i sportaše.

Velika je to šteta pošto je prema nekim statistikama čak je 90 posto djece ovog ljeta ostalog kod kuće jer su ljetne radosti na moru postale preveliki teret za njihove roditelje.

Ah, ta kriza.

Zato je svijetli primjer Teniski klub Ludbreg koji je usred srpnja raznim aktivnostima nastojao privući veći broj mladih zaljubljenika u bijeli sport.

Tako je organizirao dan otvorenih vrata i okupio 30-ak mališana zainteresira-

Bili su i malo veći

Tenis je popularan i kod najmlađih nih za reket i žutu lopticu koji su stigli u pratnji roditelja. Treneri i stariji igrači zdušno su na terenu malcima pokazivali tajne tenisa.

-Došla je cijela obitelj s djecom. Došli smo pogledati bilo

A najviše je bilo tinejdžera

je interesantno, poučno i zabavno.

Odlična je ideja ljeti nešto organizirati za djecu kada su ona i roditelji slobodni bez obzira hoće li netko od klinaca završiti u tenisu – rekla je jedna mama.

Domaćin TK Ludbreg svoje male goste počastio je sendvičima i sokovima. Evo i nekoliko prizora s tog događaja. (nj)

SP O R T

30. srpnja 2010.

Na startu 3. Hrvatske nogometne lige istok 21. kolovoza

Podravina-Croatia (Đakovo)

Na povratku u Treću hrvatsku nogometnu ligu, skupine Istok, ludbreška Podravina premijeru će imati na svom stadionu 21. kolovoza protiv Croatie iz Đakova. Nakon toga Podravina u 2. kolu gostuje kod Bjelovara, a zatim u Ludbregu 5. rujna na Svetu nedjelju dočekuje najbližeg gosta, Mladost iz Preloga.

Raspored je određen na plenumu klubova sredinom srpnja u Slatini.

Odmah nakon Svete nedjelje Podravina će opet biti domaćin i ugostiti susjednu Koprivnicu. U predzadnjem jesenskom kolu Podravina će biti domaćin starom sportskom rivalu Križevcima, a jesensku sezonu Podravina će završiti kod Nedelišća, 27. studenoga. Trećeligaše očekuje naporan raspored jer će se u rujnu dva kola igrati i srijedom što znači čak šest prvenstvenih utakmica u rujnu.

Za napornu sezonu Podravina se priprema od 12. srpnja kada je trener Slobodan Sudec održao prozivku i odradio prvi trening. Radi se naporno jer će protivnici biti bolji od onih koje je Podravina imala u četvrtoj ligi. Pripreme odrađuje nekoliko nogometaša koji su pojačali momčad.

Tajnik kluba Vitomir Namjesnik dao nam je podatke o prijelaznom roku.

-Naši članovi su napadač Dražen Vukina, te Ivan Vuković, stoper ili lijevi bočni. Obojica su već bili kod nas, pa su povratnici. Potpisao je Dejan Slunjski, zadnju polusezonu odigrao je za klub iz Ladanja Donjeg, a prije toga imao je profesionalni ugovor s prvoligašem Međimurjem. Kako prijelazni rok još nije

S utakmice Mladost-Podravina kojom su ovih dana Ludbrežani (plavi) u Šemovcu uveličali 30. rođendan tamošnje Mladosti u završen nadamo se još jednom pojačanju. S druge strane zasad nitko nije napustio klub. I raduje što nema najave mogućih odlazaka – potvrdio je Namjesnik.

Ako ostane na tome vjerojatno

će to biti prvi puta u povijesti Podravine da u prijelaznom roku svi igrači ostanu. Očito je treća liga igračima veliki motiv i prilika za afirmaciju, ali dokaz i odlične organizacije uprave i struke.

15

Za početak kup Klubovi NS Ludbreg vrlo će rano u novu sezonu, startat će utakmicama za Županijski nogometni kup. Vodstvo ŽNS-a Varaždin ukinulo je kup na području Ludbrega i svi klubovi s područja NS Ludbreg odmah su uključeni u sustav kup-natjecanja na razini ŽNS-a. Doduše, u prva tri kola igrat će se po teritorijalnom principu što znači da će 22 kluba s područja Ludbrega i dati tri kluba za u osminu finala. Izuzetak su Zadrugar iz Hrastovskoga i ludbreška Podravina koji su izravno već u četvrt-finalu i čekaju svoje protivnike 6. listopada.

Prema utvrđenom rasporedu odigrat će se tri kola kupa, 8., 15. i 22. kolovoza. Parovi 1. kola Županijskog nogometnog kupa za skupinu Ludbreg 8. kolovoza su: Gora-Radnički, Ajax-Lunjkovec, Poljanec-Polet, Karlovec-Razvitak,

Zeleni iz Sigeca zadnji su osvajači ludbreškog kupa Novakovec-Bukovčan, Bukovčan 27’-Podravka, Podgora-Drava, Dinamo 01’-Sloga, Dinamo(A)-Podravac, Poljoprivrednik-Plitvica.

Zadnji finalisti natjecanja za kup Nogometnog središta Ludbreg Mladost iz Sigeca i Mladost iz Šemovca slobodni su u prvom kolu.

Prvenstvena sezona u ligama NS Ludbreg počinje 29. kolovoza.

Pripremne utakmice Prvotimci Podravine u prosjeku treniraju čak šest puta tjedno. Pripreme polako ulaze u završnu fazu, pa će do starta sezone biti odigrano više pripremnih utakmica. U drugoj polovici srpnja Podravina je igrala susret, 2 x 60 minuta s juniorima Slaven-Belupa, a gostovala je kod Mladosti u Šemovcu u sklopu proslave obljetnice tog kluba. U subotu, 31. na stadionu u Ludbregu gostuje Croatia iz Grabrovnice, član 4. HNL skupine istok, u srijedu 4. kolovoza gostuje kod Jalžabeta, u subotu 7. kolovoza u Ludbregu igraju Podravina i Stojnci, član Treće slovenske lige, a dan kasnije 8. kolovoza Podravina će dočekati četvrtoligaša Slobodu iz Slakovca. Posljednja provjera za novu sezonu bit će susret protiv Kalinovca, u subotu 14. kolovoza na stadionu u Ludbregu.

Posljednja svečanost podjele medalja i pehara u kupu NS Ludbreg na nedavnom finalu sigečke i šemovečke Mladosti

Na treningu nogometaša Podgore iz Bolfana

Novi početak i cilj borba za vrh

S ciljevima kluba upoznao nas je ŠNK 'Podgora' iz Bolfana u proteklih je pet godina prolazila kroz predsjednik Kruno Petrić: turbulentno razdoblje. Od 2005. do -Zanima nas vrh ljestvice. Ima2008. godine kroz kvalifikacije se mo dobru momčad, tu su Zvonarek i pokušavalo ući u Prvu ligu NS Lud- Šimunić koji su poznata nogometna breg, ali bez uspjeha. I onda prije imena. Usput ćemo raditi i dvije godine dolaze lošiji rezultati na našem objektu, popločavati i nadamo se da ćemo da bi na kraju prošle sezone Podidućeg svibnja kad slavimo gora završila s fenjerom. I crni su se oblaci nadvili nad bolfanskim 55. obljetnicu rada dočekanogometom. ti i naslov prvaka. Uz to imamo i dobre juniStanje je ipak postalo ore, a jedan nam pistabilnije. Uvjeti na igralištu u Bolfanu polako onir odlazi u Podravinu – kaže Petrić. se približavaju standarIgrači se marljivo dima Prve županijske lige, a za dovršetak urepripremaju za sezođenja svlačionica i pronu pod vodstvom trenera Marijana Povistorija klubu nedostaje Kruno Petrić, predsjednik jača. Posjećenost treninjoš 30-ak tisuća kuna.

Podgore

Igrači s trenerom Povijačem

Podgora se marljivo priprema za predstojeću sezonu ga je vrlo dobra.

-Treniramo dvaput tjedno, a vikendima igramo pripremne utakmice. Igrači su pretežito iz Bolfana, ali imamo i nekolicinu iz Svetog Petra, Cvetkovca i Globočeca. Nadam se da ćemo biti nagrađeni za vrijedno treniranje i imati značajnu ulogu u drugoligaškoj konkurenciji – rekao je Povijač.

Posebno poglavlje u priči o Pod-

gori je Igor Franolić, uspješni nogometni sudac koji s tek 32 kuca na vrata Prve hrvatske lige, a pred kojim je još 13 godina aktivnog suđenja, pa smo sigurni da će jednog dana dijeliti pravdu na međunarodnim utakmicama. Iako živi u Ludbregu, voli svoj Bolfan i nakon posla svakodnevno odlazi trenirati na igralište 'Podgore'.

-Volim doći i trenirati u druš-

tvu bivših sumještana. Ovdje ima potrebnog mira, a i uvjeti su dobri.

Nadam se da će se u to uvjeriti i Podravina i pozivamo je da ovdje odrade dio priprema i da tako u Bolfanu populariziraju nogomet. Želja mi je da klub i mjesni DVD unaprijede međusobnu suradnju jer su to najstarije udruge u Bolfanu – rekao je Igor koji na sve načine zdušno pomaže klubu.

Nogometaši Podgore u 1. kolu kupa 8. kolovoza dočekuju Dravu iz Svetog Đurđa. A u novom prvenstvu svi priželjkuju naslov prvaka uz 55 rođendan.

Neven Jerbić

16

30. srpnja 2010.

ŠALJITE FOTKE!

U zalazu sunca (autor: Bruno Herceg)

Labudovi na Dravi (autor: Saša Petrinić)

Igralište za bosonoge Još prije dvije godine u ljetno doba agilni su članovi ŠNK Sloga iz Slokovca, uz veliki travnati teren za nogomet, napravili i omanje osvijetljeno igralište s pijeskom za mali nogomet. Već tada je to bila u našem kraju prava atrakcija, igrati mali nogomet tri na tri na vrućem pijesku na igralištu dimenzija 23 x 16 metara. Istog ljeta, a i lani bila su dva turnira s 15-ak ekipa.

Pjeskovito igralište bila je novina za igrače i za gledatelje, prava atrakcija, a nerijetko su se čuli slikoviti komentari poput ovog: -Obuješ natikače, zemeš dva dečka i dojdeš.A ovog ljeta za slokovečki turnir na pijesku bit će po-

trebno više od 'zeti dva dečka'. 'Slogaši' su dovezli nove količine pijeska, povećali i proširili teren. Sada je to igralište 38 x 20 m i dali napraviti rukometne golove odnosno za igru 'četiri plus 1'. Dakako, ostalo je pravilo da igrači na pijesak mogu samo bosonogi ili eventualno u čarapama.

-Preselili smo bandere iza novih granica terena i postavili nove, jače reflektore da dobro osvijetlimo cijelu površinu. Na igralištu je sada oko 230 kubika pijeska, a nogomet igrati u dubokom pijesku vrlo je naporno. Uvijek treba izmisliti nekaj da nešto zaradimo od turnira na tom igralištu. Uređenje igrališta financirali smo sami i uz pomoć

nekoliko dobrih sponzora kojima smo zahvalni – kažu dečki iz Sloge.

Otvorenje igrališta bilo je 17. srpnja kada su Slokovčani odigrali međuulični turnir.

Došlo je i dosta onih koji su dugo godina s ponosom nosili dres Sloge, poput vitalnog

S lijeva: Marina Švegović (Žnidarić), Daliborka Vuković (Gal), Lidija Horvat (Cindori) i Dubravka Kišić

Iz cijelog svijeta na svadbu u – centar svijeta

Tata Petković, mladenci, baka i obitelj iz Kine Adrienne Wong, Kineskinja rođena u Kanadi i Dario Petković, Kanađanin ludbreškog porijekla, nakon dugogodišnje veze rekli su svoje 'da' u ludbreškoj Župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Vjenčanje je vodio kapelan Tihomir Kosec, a sam čin i sveta misa bili su na hrvatskom i

engleskom jeziku kako bi svi uzvanici mogli pratiti obrede.

Svadba je bila u Ludbregu, u hotelu 'Amalia'. Bila je to prava međunarodna svečanost s uzvanicima iz čitavog svijeta, ali je održana po ludbreškim običajima i uz ludbreški glazbeni sastav.

Zašto je vjenčanje bilo

U rubrici vaših fotografija za ovaj broj stigao nam je već broj vaših uradaka. Pravo vruće ljeto očito je probudilo umjetničke porive, pa evo lijepih fotografija.

Saša Petrinić opet je bio na rijeci Dravi, ali ovoga puta kod Hrženice gdje je snimio uživanje labudova. Imamo opet dva krasna zalaska sunca.

Bruno Herceg uspio je snimiti trenutak zalaska sunca iznad sakralno-društvenog objekta u Vinogradima Ludbreškim. Novo ime u ovoj rubrici je Ivana Novak. Njoj je uspio prekrasan snimak ta-

kođer iz Vinograda Ludbreških, veličanstven prizor igre svjetla i sjene na nebu. Svim autorima iskreno čestitamo na odličnim fotkama i što su svoje uratke odlučili podijeliti s našim čitateljima.

S radošću očekujemo nove fotografije našim čitatelja.

Snimite sve što vam se čini lijepo, neobično i zanimljivo, kod kuće ili s vaših putovanja, izleta, godišnjeg odmora.

I pošaljite nam, fotografije Naš e-mail je: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr

Na igralištu je sada gotovo 250 kubika pijeska

Trudnice u centru svijeta Zanimljivu fotografiju poslao nam je Alen Kišić.

Prije nekoliko dana fotografirao je četiri trudnice kod krugova centra svijeta na ludbreškom trgu.

Buduće mame u idućih nekoliko mjeseci poklonit će svojim supruzima i obiteljima, kako se očekuje,trojicu malih Ludbrežana i jednu malu Ludbrežanku. Neka dobro paze na sebe i želimo im puno zdravlja.

Ljetne fotke

u Ludbregu? Mladenac je porijeklom Ludbrežanin, a Adriennina obitelj koja živi po čitavom svijetu uvijek se jednom godišnje sastaje u Europi. Pa kada je već Dario porijeklom iz Ludbrega odlučili su da će ovoga puta okupiti tu u Ludbregu, čitava Darijeva i Adriennina obitelj. I tu vjenčati. Tako su se u centru svijeta našli gosti iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država, Portorika i Kanade.

Kažu nakon svega da im je Ludbreg svima prirastao srcu, posebno gostoprimstvo i otvorenost kojima su Ludbrežani prigrlili drage goste.

Gosti su izrazili želju ponovo doći u Ludbreg.

Obitelj Petković zahvalna je svima što su se uzvanici osjećali ugodno i sretno. (ah)

75-godišnjaka. Nisu se baš okušali na pijesku, već su se odlučili za terasu i partiju bele. Bilo je to lijepo ljetno zajedničko druženje sadašnjih i bivših igrača koji su proveli ugodnu subotnju večer uz nogomet, karte, poneko piće i ukusne kobasice.

Igra svjetla i tame (autor: Ivana Novak)