Ln 44

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 29. LISTOPADA 2010.

BROJ 44 / GODINA V.

Jesenski karneval:

Dan darivatelja krvi:

Priznanja za iznimnu humanost

Impresivne maske i običaji o jesenskim radovima /str. 8.-9./

Znanstveni skup o 600. obljetnici štovanja Krvi Kristove u Ludbregu

/str. 3./

Terezija Roščić:

Najstarija ludbreška učiteljica /str. 10./

Povijest i značaj ludbreškog svetišta

/str. 3./

SPORT NK ‘Podravina’ RK ‘Ludbreg – Mljekara Bohnec’

/str. 14.-15./

Marko Črepinko:

Povijest Ludbrega kao hobi /str. 13./

U nove pobjede s novim trenerom

Nedostaju nogometni tereni

2

A KT U A L N O

Vježba civilne zaštite

Provjera spremnosti Stožer civilne zaštite Grada Ludbrega organizirat će sredinom studenoga veliku pokaznu vježbu civilne zaštite evakuacije i spašavanja učenika, nastavnika i drugog osoblja Osnovne škole Ludbreg.

U vježbi će sudjelovati članovi DVD-a Ludbreg, hitne medicinske službe, ekipe prve pomoći Crvenog križa, pripadnici Policijske postaje Ludbreg i pripadnici civilne zaštite.

Vježba će biti održana tijekom prijepodneva. Napravit će se simulacija požara, a zatim će se prema planu zaštite i spašavanja OŠ Ludbreg prići evakuaciji učenika i osoblja.

Tijekom vježbe bit će održana demonstracije gašenja požara na otvorenom, te pružanja prve medicinske pomoći.

-Cilj vježbe je praktična provjera realizacije planova spašavanja i evakuacije, dakle, kako prema planovima točno postupati u izvanrednim okolnostima. Gotovo smo svakodnevno svjedoci raznih katastrofa i nesreća velikih razmjera u svijetu.

Vjerujemo da se nešto slično nama neće dogoditi, ali svejedno moramo biti spremni i znati kako reagirati u izvanrednim situacijama i okolnostima. Škola je objekt u kojem dnevno boravi najviše ljudi u Ludbregu, posebice djece, ukupno 900 učenika i školskog osoblja. Djeca posebno nisu obučena za postupanje u složenim situacijama i zato je važan karakter ove vježbe da znaju kako postupiti bez panike, smireno i uhodano.

Zato nam je vježba jako važna.

Moram reći da već dugo u Ludbregu nije bilo sličnih vježbi s praktičnom primjenom plana zaštite i spašavanja – objasnio nam je zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite.

Vježbom će rukovoditi gradonačelnik, početak će biti u 10,45 sati i potrajat će 40-ak minuta. Po završetku vježbe upriličit će se analiza, iznijeti uočene manjkavosti i dojmovi svih službe u sustavu zaštite i spašavanja pri postupanju u slučaju izvanrednih situacija, brzini intervencije i drugom operativnom djelovanju na evakuaciji i spašavanju.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

29. listopada 2010.

Nastavak aktivnosti na dodjeli koncesije za parkirališta

Koncesija na sedam godina

Parkiralište u Krležinoj ulici u trećoj zoni u kojem će se uvesti naplata parkiranja Sredinom listopada gradonačelknik Ludbrega Marijan Krobot raspisao je obavijest o namjeri davanja koncesije za održavanje i naplatu parkirnih mjesta za na području naselja Ludbreg. Postupak za dodjelu koncesiju pokrenut je nakon odluke Gradskog vijeća Ludbrega sredinom lipnja ove godine o novoj organizaciji i načinu naplate parkiranja, te u skladu s odredbama Zakona o komunalnoj djelatnosti.

-Gradsko vijeće je odlučilo da krenemo u naplatu parkiranja na suvremeniji način, te da se naplata obavlja kvalitetno na svim mjestima predviđenim za naplatu. Vijećnici su tada također donijeli odluku o određivanju javnih mjesta na kojima će se obavljati naplata. U tri zone imamo ukupno 530 javnih parkirnih mjesta. Budući koncesionar mora

zadovoljavati sve uvjete, dakle, to može biti tvrka koja tehnički, stručno i kadrovski može kvalititetno obavljati potrebne poslove. Važno je istaći da se koncesionar mora obvezati kako će u radni odnos na neodređeno vrijeme preuzeti dvojicu djelatnika 'Lukoma' koji sada naplaćuju parkiranje – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Na području Ludbrega određene su tri parkirališne zone, a naplata će se uvesti i na parkiralištima izvan užeg središta. U prvoj zoni su parkirališta na Trgu sv. Trojstva, u Gundulićevoj i u Ulici Matije Gupca.

Drugu zonu čine Trg slobode i Nazorova ulica. Naplata parkiranja bit će uvedena u ulicama koje čine treću zonu - u Krležinoj, Kuharićevoj, Ulici Vatroslava Lisinskog, Marije Winter, Tina Ujevića, Šenoinoj i u

Ulici Petra Krešimira. Parkiranje će se naplaćivati u vremenu od 7 do 17 sati radnim danom, a subotom od 7 do 13 sati. Cijenu parkirnih karata određuje gradonačelnik posebnom odlukom. Budući koncesionar imat će obvezu održavanja prometne signalizacije, održavanja čistoće, uklanjanja snijega s parkirališta, naplate parkiranja, te blokiranje ili premještanje nepropisno zaustavljenih ili parkiranih automobila. Troškove opremanja parkirališta automatima i signalizacijom, kao i troškove vezane uz uvođenje m-parkinga snosit će koncesionar.

Koncesija će se dodijeliti na sedam godina, a početni iznos naknade za koncesiju je 100.000 kuna godišnje. Odluku o izboru koncesionara na temelju najpovoljnije ponude donijet će gradski vijećnici.

Stočno sajmište kod Sigeca

Početka rada u studenom

Prošla je polovica godine otkako je Ludbreg, točnije tvrtka 'Lukom' ishodila svu potrebnu dokumentaciju, pa i uporabnu dozvolu nakon tehničkog pregleda za početak rada sajmišta kod Sigeca. Kako je sve napravljeno očekivalo se će sajmište proraditi tijekom ljeta. No, do danas se na novouređenoj površini sajmišta nije prodalo niti jedno grlo stoke.

Problem je što aktivnosti Grada i županije da se za tržne viškove ljudi osiguraju zainteresirani otkupljivači stoke nisu urodili plodom, odgovori tvrtki mesne industrije bili su negativni.

U gradskoj upravi su, čini se, ipak odlučili da sajmište počne s radom bez obzira što nije uspio dogovor s velikim otkupljivačima stoke.

-Ne možemo više čekati, uostalom, u uređenje sajmišta Grad je uložio preko 'Lukoma' oko stotinjak tisuća kuna, a država je pomogla s 37.000 kuna. Mi smo sve svoje obveze ispunili i bez obzira što mesne industrije nisu pokazale interesa, zbog malih proizvođača moramo početi s radom i da vidimo kako će sajmište funkcionirati. Kako bi potakli dolazak na sajmište proizvođača i otkupljivača stoke osigurat ćemo besplatni ulaz na sajmište, neće se naplaćivati maltarina. Veterinarske usluge na sajmištu bit će za stočare besplatne, a prema dogovoru te troškove zajedno će snositi županija i Grad – rekao je gradonačelnik Ma-

Sajmište uskoro više neće, nadamo se, zjapiti prazno rijan Krobot.

U 'Lukomu' koji će upravljati sajmištem još su nam jednom potvrdili da će dati svoj doprinos kako bi sajmište što prije i što bolje profunkcioniralo. To znači da će sami pokrivati troškove održavanja sajmišta, dezinfekcije barijera kod ulaza, izlaza i svih površina gdje je bila stoka, administrativne troškove, te troškove za osobe koja je određena za voditelja sajmišta, a čije imenovanje je zakonska obveza.

Tehnički je, dakle, sve spremo za početak rada, a svi se nadaju da će tamo uvijek biti proizvođača i kupaca zainteresiranih za prodaju i kupnju stoke.

Sajmište kod Sigeca bit će jedno od rijetkih sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, te među osam sajmišta u Hrvatskoj koja imaju uporabnu dozvolu.

Naime, na području naše i susjedne Međimurske županije trenutno ne radi niti jedno sajmište, pred zatvaranjem je sajmište u Koprivnici, a drugoga nema u Koprivničko-križevačkoj županiji. Za očekivati je stoga da će za ludbreško sajmište ipak vladati znatan interes proizvođača i kupaca bez obzira što je interes izostao kod većih tvrtki mesne industrije.

Sajmište u Ludbregu, kako se očekuje, radit će dvaput mjesečno svake druge srijede, a počinje vjerojatno od sredine studenoga.

Suradnja Ludbrega s Makedonijom

Za bolju gospodarsku i kulturnu suradnju Ludbreg su tijekom listopada posjetili predstavnici Republike Makedonije - Dančo Markovski, veleposlanik Makedonije u Hrvatskoj, te predstavnici makedonskog Ministarstva gospodarstva i Muzeja grada Prilepa. Prigodni prijam u Ludbregu priređen je u uredu gradonačelnika gdje su obavljeni razgovori o mogućnostima međusobne suradnje. Razgovorima je bio nazočan i Branko Maretić počasni konzul Hrvatske u Makedoniji.

Gradonačelnik Marijan Krobot prenio nam je teme razgovora s gostima iz Makedonije, nekima od njih ovo nije bio prvi susret s Ludbregom. Naime, veleposlanik Markovski posjetio je Ludbreg tijekom programa ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’ kada je posjetio Folklorne susrete u centru svijeta. Na tim susretima, kako je poznato, gostovalo je i kulturno-umjetničko društvo Makedonaca iz Osijeka.

-Razgovarali smo o mogućnostima nastavka i jačanja suradnje na gospodarskom i kulturnom planu. Naime, ovo nije prvi put da se susreću Ludbrežani i Makedonci, sa zadovoljstvom mogu reći da neki naši gospodarstvenici već imaju poslovne partnere u Makedoniji. Primjerice, to su tvrtke ‘Oprema strojevi’ i ‘Luteks’. Sada smo razmotrili mogućnosti da se gospodarska suradnja konkretizira i proširi. Ludbreg je zainteresiran i za suradnju s Makedoncima na području kulture. Kod nas je gostovalo makedonsko društvo iz Osijeka, a nedavno smo u Ludbregu u dvorcu imali prilike vidjeti iznimnu izložbu vrijednih ‘knjižnih ikona’. Pa, zašto idući korak ne bi bilo gostovanje u Makedoniji naših umjetnika, izložbom ili gostovanjem našeg KUD-a.

Vjerujemo da ova suradnja s Makedonijom može biti vrlo plodonosna. Očekujemo poziv da uzvratimo posjet Makedoniji – prenio nam je gradonačelnik Marijan Krobot.

Ludbreg je doista među rijetkima nedavno ugostio izložbu ‘Grafički listovi 18. i 19. stoljeća’ iz zbirke Muzeja Prilep. Naime, po prvi put ove su grafike ikone bile izložene u New Yorku, a nakon toga i u Rijeci, pa je Ludbreg tek treći grad u svijetu koji je mogao vidjeti rijetku zbirku.

Grafike otkrivene u crkvi u Prilepu predstavljaju značajno otkriće za makedonsku povijest umjetnosti i kulturnu povijest. Iznimna izložba organizirana je u suradnji Varaždinske županije, Grada Ludbrega, našeg konzulata u Makedoniji, Veleposlanstva Republike Makedonije u Hrvatskoj, te Muzeja Prilep i Restauratorskog centra u Ludbregu.

A KT U A L N O

29. listopada 2010.

Znanstveni skup o 600. obljetnici štovanja Krvi Kristove u Ludbregu

Povijest i značaj svetišta

U Ludbregu je 28. listopada održan znanstveni skup o 600. obljetnici štovanja Krvi Kristove. Skup je održan u organizaciji Varaždinske biskupije, Grada Ludbrega i župe Presvetog Trojstva, te pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Skup je bio otvorenog karaktera i velika dvorana hotela A ‘ malia’ bila je puna. Osim pripadnika Crkve, skupu su nazočili ljudi iz društvenog, političkog i gospodarskog života Ludbrega, te drugi gosti. Više od 200 sudionika u ime suorganizatora pozdravili su gradonačelnik Marijan Krobot i preč. Josip Đurkan, a skup je otvorio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Bio je to jedan od središnjih jubilejskih događaja u povodu 600. obljetnice posebnoga štovanja Presvete Krvi.

Naglasak je bio na povijesnim značajkama, znanstvenom osvjetljavanju stvarnosti koja je obilježila Ludbreg tijekom proteklih šest stoljeća. U organizaciji skupa posebno se angažirao kancelar Varaždinske biskupije mons.

Antun Perčić:

Biskup Mrzljak i kancelar Perčić

Znanstveni skup o ludbreškom svetištu okupio je više od 200 sudionika -Željeli smo rasvijetliti barem neke još uvijek postojeće nejasnoće o tome što se u Ludbregu događalo od događaja s Krvi Kristovom. Bez sumnje je kroz ovih šest stoljeća imalo velik značaj kako za Crkvu, tako i za naš narod, pogotovo u sjevernom dijelu Hrvatske. Uostalom, i Hrvatski sabor je još 1739. godine to smatrao da Ludbreg čuva najveće blago hrvatskoga kraljevstva, a o ludbreškom

svetištu može se čitati i u knjigama stranih autora. Zato su predavači bili eminentni profesori, stručnjaci za povijest, teologiju i crkveno pravo, kao što je, primjerice, dr. Mrkonjić iz Vatikanskog arhiva. Cilj je bio da se još više da važnost cijelom događaju, pa i samoj proslavi 600. obljetnice osobitog štovanja Presvete Krvi koja nas očekuje dogodine – rekao nam je mons. Perčić.

M. Krobot i S. Blagaj s biskupom uoči skupa

O povijesnom kontekstu ludbreškog čuda govorio je dr. Slavko Slišković, zatim dr. Zvonimir Kurečić o događaju ludbreškog čuda prema povijesnim izvorima, dr. Hrvoje Petrić o obitelji Batthyany i relikviji, dr. Tomislav Mrkonjić dao je paleografsko-diplomatički komentar o originalu bule Leona X iz 1513. godine, dok je mr.

Anđelko Košćak predstavio povijesni razvoj ludbreškog prošteništa. O zavjetu Hrvatskog sabora iz 1739. godine govorio je dr. Stjepan Razum, mr.

Damir Bobovec o ludbreškoj Knjizi milosti i čudesnih uslišanja, prof.

Andrija Lukinović o izvješću dekana Likevića o relikviji Krvi Kristove iz 1896., zatim dr. Juraj Batelja o bl.

Alojziju Stepincu i štovanju Presvete Krvi u Ludbregu, a Nedjeljko Pintarić o odjeku štovanja Presvete Krvi u izdanjima ‘Glasa Koncila’.

Po završetku skupa u župnoj crkvi održano je i euharistijsko slavlje koje je predvodio biskup mons. Mrzljak.

Kako je poznato, 600. obljetnica posebnoga štovanja Krvi Kristove u

3

Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup:

Novi susreti Varaždinska biskupija bila je organizator već dva simpozija o štovanju Krvi Kristove u Ludbregu. Podsjećamo, prvi je održan u Varaždinu, a u Ludbregu bio je drugi znanstveni skup.

-Ne želimo da ta obljetnica prođe u jednom danu, nego da aktivnosti imamo cijelu godinu, a nakon godine obljetnice 2011., da se još više zauzimamo za svetište Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu. Taj skup u ožujku bio je teološke naravi, više vjerski, a ovaj je bio o povijesnom aspektu, da se vidi kako je kroz povijest teklo štovanje Predragocjene Krvi Kristove. Kroz povijest je ono ponekad bilo više naglašeno, ali ponekad je i dosta utihnulo.

Sada smo svjedoci vremena kada se štovanju Krvi Kristove u ludbreškom svetištu poklanja više pozornosti, hodočasnici dolaze sa svih strana. Skup je dao odgovore kako je to bilo kroz ovih šest godina. Nove aktivnosti u povodu obilježavanja 600. obljetnice očekuju nas u godini obljetnice.

U Ludbregu ćemo 4. travnja imati ćemo susret svećenika Zagrebačke metropolije, dakle, ovamo će doći svi svećenici. Dogovoreno je održavanje Susreta mladih Varaždinske biskupije u svibnju u Ludbregu, planiramo susret ministranata, te još neke susrete i prigodne aktivnosti u godini proslave – najavio je biskup Mrzljak.

Ludbregu, u Varaždinskoj biskupiji, Zagrebačkoj crkvenoj pokrajini i u domovini na osobit način bit će obilježena 2011. godine.

Uz 25. listopad – Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Ponosni na rezultate

Za sebe kažu da su velika obitelj u koju će rado primiti nove članove. Dobrovoljni darivatelji krvi svoj su dan obilježili 25. listopada. Tim su se povodom okupili u gradskoj vijećnici gdje je održana svečanost pod pokroviteljstvom gradonačelnika Marijana Krobota, te su podijeljena priznanja mnogostrukim darivateljima. Priznanjem za doprinos humanosti, za svaki spašeni život, nagradio ih je Hrvatski Crveni križ.

Nakon Ivana Vidovića, Tome Kokanovića, Branka Jagodića u ‘klub 100 darivanih doza’ upisao se i Vladimir Balaić iz Martijanca. A Mirjana Gložinić iz Slokovca jedina je žena ludbreškog kraja, ali i puno šire sa 75 darivanih doza, što je kao 100 doza kod muškaraca. Puno je razloga za zadovoljstvo, kaže Ružica Antolić, predsjednica Gradsko društva Crvenog križa Ludbreg.

-Ove smo godine prikupili 1.584

Nagrađeni

Prema Pravilniku o priznanjima Hrvatskog Crvenog križa u skladu s brojem darivanja, Vladimir Balaić iz Martijanca primio je Zlatni znak i zahvalnicu za više od 100 darivanja, a Antun Matijašec iz Selnika Veliki srebrni znak i zahvalnicu za više od 75 darivanja. Mali srebrni znak i zahvalnicu za 50 darivanja primili su Hranimir Dedi, Zvonko Dobec, Dražen Vadjon i Franjo Schubert iz Ludbrega, Marijan Margić i Vladimir Pavala iz Selnika, Josip Bendelja iz Sigeca, Nenad Jantol iz Slokovca, Franjo Funtek i Željko Šimek iz Hrastovljana, Zvonimir Valenko iz Karlovca, Franjo Jadanić iz Svetog Petra i Mladen Kovač iz Velikog Bukovca.

Mirjana Gložinić iz Slokovca pri-

doze krvi od naših darivatelja. Prema ukupnom broju žitelja regije imamo

M. Gložinić, jedina žena s više od 75 darivanja

mila je Zlatni znak i zahvalnicu za 75 darivanja. Veliki srebrni znak i zahvalnicu za 55 darivanja primile su Anica Posavec iz Križovljana i Dragica Sever iz Svetog Petra. Za više od 35 darivanja Mali srebrni znak i zahvalnicu primile su Dragica Dijanošić iz Selnika, Božena Borko iz Sigeca, Ljubica Car iz Slanja, Milica Debeljak iz Poljanca, Dragica Namjesnik iz Obrankovca, Bernarda Međimurec iz Lunjkovca, Katarina Ivančić iz Martinića, Ana Varvir iz Novog Sela i Marija Severin iz Velikog Bukovca.

Priznanja su uručili gradonačelnik M. Krobot, Ružica Antolić, predsjednica i Stanko Horvat, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa.

7,48 posto darivatelja. To je neznatno manje nego lani, ali na razini proteklih

Vladimir Balaić u ‘Klubu 100’

Dobitnici ovogodišnjih priznanja Hrvatskog Crvenog križa godina. Firme su nekad nesmetano puštale radnike na akcije, a danas je to problem. Pokušavamo održavati akcije kada nisu na poslu. Pohvalila bih vlasnike tvrtke ‘Limont’ u Vrbanovcu, gospođa Katarina uvijek dođe na akciju u Martijanec sa svojim radnicima.

Nastojimo animirati što veći broj ljudi da pristupe akcijama i raduje što je sve više mladih koji postaju darivatelji. To nam daje kontinuitet i vjeru da ćemo

A. Matijašec bliži se 100-tom darivanju

nastaviti postizati ovako zapažene rezultate. Iskoristila bih prigodu i uputila čestitke onima koji su krv dali prvi put, te za 10, 20 i 30 darivanja, a koji će priznanja primiti na skupštinama mjesnih društava Crvenog križa tijekom zime – rekla nam je Ružica Antolić. Čestitke na rezultatima i dobitnicima priznanja uputili su Nada Liber, predsjednica Županijskog Crvenog križa, predstavnica Zavoda za transfuziju Opće bolnice, martijanečki načelnik Marijan Horvat i gradonačelnik Marijan Krobot. A Tomo Kokanović i Branko Jagodić prije nekoliko dana bili su u delegaciji hrvatskih darivatelja koje je u povodu Dana darivatelja primio predsjednik Ivo Josipović.

Rezultati Ludbrega su impresivni jer Varaždinska županija je na vrhu Hrvatske, a u županiji prednjači Gradsko društvo Ludbreg. Nagrada je uvijek ista – spašen nečiji život. Jer unatoč napretku medicine, znanosti i raznih tehnologija, zamjene za krv koju poklone darivatelji jednostavno nema.

4

A KT U A L N O

29. listopada 2010.

Info-centar 'Policija u zajednici' i novi Turistički ured

Lakše do informacija

Ludbreg od početka listopada ima policijski info-centar u središtu grada nasuprot župne crkve, kao treća sredina pri Policijskoj upravi Varaždinskoj. Iako je ulica označena kao Ulica centra svijeta, službena je adresa Trg sv. Trojstva 1 a.

-Smisao je da se policija približi građanima, da se ljudi upoznaju s onime što radimo i bolje nas razumiju, želimo se otvoriti prema svima. Cilj je da građanima Ludbrega i okolice, hodočasnicima, turistima i drugim gostima, dajemo potrebne informacije, da pomognemo, savjetujemo, naravno, i da štitimo građane. Idealna je kombinacija što će biti zajedno turistički ured i naš info-centar. Ovo je jedinstven primjer što će isti radni prostor dijeliti policija i turistički ured – rekao je Ivica Matošić, novi načelnik Policijske postaje Ludbreg.

Naime, u gradskoj upravi odlučili su preseliti turistički ured iz dosadašnjeg skučenog i neprimjernog prostora. Tako su sada turistički ured i policijski info-centar u istom prostoru.

Grad Ludbreg dao je svoj doprinos u otvaranju info-centra time što će plaćati najam prostora, te je za po-

Prigodno otvaranje policijskog info-centra na Trgu sv.Trojstva

Gradonačelnik M. Krobot i R. Sitar, načelnik PU

A. Bartolić - u uredu četvrtkom

liciju osigurao računalo. U centru radi kontakt-policajac Andreas Bartolić.

–Ovdje ću biti svakog četvrtka od 9 do 13 sati, te kada se u Ludbregu održavaju manifestacije. Ako me zatrebaju građani me mogu dobiti na broj mobitela 098 338 361. Građani Ludbrega mogu doći ovamo kada im je potreban savjet, kada

atraktivniji za posjetitelje koji ga zatrebaju. Primjerice, svaki posjetitelj koji obiđe župnu crkvu sada u turističkom uredu preko puta crkve može odmah doznati sve što ga zanima, dobiti sve potrebne informacije. Mislim da ne postoji bolje mjesto za turistički ured od ove lokacije – kazao nam je Božidar Hajsok, zamjenik načelnika.

Novim poslovnim prostorom zadovoljna je i Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda: -Sada je to prostor kojeg Turistička zajednica zaslužuje, lokacija je bliže

Zbor građana Ludbrega u studenom Vijeće mjesnog odbora naselja Ludbreg priprema za studeni zbor građana koji će biti održan u prostorima Pučkog učilišta.

-Na zboru ćemo podnijeti izvješće o svom četverogodišnjem radu, te ćemo predložiti novi program rada za iduće razdoblje. Zbog važnosti ove teme oko budućih planova želja nam je da se zboru građana odazove što veći broj građana i upućujem im poziv da se odazovu – rekla je Ružica Antolić, predsjednica Vijeća MO Ludbreg.

Zbor građana Ludbrega bit će održan sredinom studenoga.

Nedavno je Ludbreg dobio novog načelnika Policijske postaje.

Vlado Pirc, dugogodišnji načelnik naše postaje raspoređen je na novu dužnost, a na njegovo mjesto došao je Ivica Matošić.

-Dosad sam radio u ispostavi Varaždinske toplice i Policijskoj upravi Varaždinskoj, a prije dolaska u Ludbreg bio sam načelnik postaje u Novom Marofu. Imam 25 godina staža, obavljao sam sve poslove od policajca do načelnika.Dužnost je preuzeo prije tri mjeseca, a ubrzo je stigla Sveta nedjelja za koju se u policiji uvijek posebno pripremaju.

-Sveta nedjelja je prošla bez većih problema, imali smo tek tri kaznena djela, krađu novčanika i slična, nije bilo težih prometnih nesreća, niti narušavanja javnog reda i mira. Po našim procjenama bilo je više ljudi nego prijašnjih godina, ali je sve proteklo vrlo mirno. Dobro smo se pripremili za Svetu nedjelju, imali smo jako dobru suradnju s Gradom, a Policijska uprava puno nam je pomogla tehnikom i ljudima. Za takve manifestacije u ludbreškoj postaji nemamo dovoljno ljudstva, pa ćemo uvijek u takvim slučajevima tražiti pomoć. Vjerujem da su i građani bili zadovoljni kako je sve proteklo bez problema iako je u Ludbregu bio veliki broj ljudi – kaže načelnik.

Mališani ‘Radosti’ od policajaca su dobili majice

imaju problem kojeg ne znaju kako riješiti, mogu pitati ono što ih zanima. Ovdje se može dobiti i naš promidžbeni materijal. Sigurno je da će ured biti od koristi hodočasnicima i drugim posjetiteljima grada koji uvijek nešto trebaju ili ih treba uputiti na pravo mjesto – rekao je Bartolić.

Službenom otvaranju info-centra

Ivica Matošić

Bolja lokacija za turistički ured Na preseljenju turističkog ureda na novu lokaciju inzistirali su dužnosnici u gradskoj upravi.

-Turistički ured dosad nije bio na primjerenoj lokaciji uz onaj prolaz u Ulici Matije Gupca. To baš nije bio reprezentativni prostor, a niti lokacija s kojom bismo se mogli pohvaliti.

Zapravo je na neki način tamo bio skriven i nije bio na oku posjetiteljima grada koji su radi informacija trebali i tražili ured. Nova lokacija je puno bolja, kao i radni prostor koji je znatno primjereniji za rad direktorice, a ured

Novi načelnik

centru, odmah se mogu uočiti grupe koje stižu u grad. I ured je sada primjeren za rad, ima dovoljno mjesta. Eto, kada dođe više ljudi po informacije sada se mogu udobno smjestiti, možete normalno razgovarati što u starom uredu nije uvijek bilo moguće. Ovdje posjetitelji mogu dobiti turističke i servisne informacije, imamo promidžbeni materijal o Ludbregu, razglednice grada – rekla je Andrea Horvat.

Radno vrijeme nije se mijenjalo i turistički ured bit će svakodnevno otvoreno od 7 do 15 sati.

A. Horvat u novom uredu bio je nazočan Rade Sitar, načelnik Policijske uprave Varaždinske, te predstavnici Grada, gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok sa suradnicima, Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice grada i direktorica turističkog ureda Andreja Horvat, kapelan Tihomir Kosec. Kratki program izveli su mališani iz vrtića 'Radost' i za nagradu dobili - majice.

Evo i njegove kratke ocjene stanja po preuzimanju dužnosti.

-Nemamo posebnih problema oko kriminaliteta. Ludbreg je jedna od mirnijih sredina. Nemamo većih incidenata, izgreda, narušavanja javnog reda i mira, čak je smanjen i broj prometnih nesreća. Prvenstveno je to zasluga ljudi koji tu žive.

Mi smo samo tu da pomognemo da stanje ostane ovako dobro ili da bude još bolje. Kadrovski smo popunjeni, ima nas dovoljno, a ako je neka posebna manifestacija tražit ćemo ispomoć – rekao je Ivica Matošić, načelnik PP Ludbreg.

Vijenci na spomenik Dan neovisnosti Republike Hrvatske prigodno je na dan praznika 8. listopada obilježen na gradskom groblju. Za sve poginule u borbi za neovisnost položeni su vijenci kod središnjeg križa, uz spomenik braniteljima Domovinskog rata, upaljeni su lampaši.

Vijence su u ime gradske uprave položili gradonačelnik Marijan Krobot i Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća, te

predstavnici braniteljskih udruga. Počast poginulima odana je minutom šutnje, a prigodnim govorom u povodu praznika okupljenima se obratio gradonačelnik Marijan Krobot i podsjetio na slavne dane stvaranja hrvatske države.

Uz spomenik Domovinskog rata na gradskom groblju, kao i uz središnji križ vijenci će biti položeni i u povodu blagdana Svih svetih.

Polaganje vijenaca uz spomenik braniteljima

A KT U A L N O

29. listopada 2010.

JKP 'Lukom' Ludbreg

Uređenje gradskog groblja

Djelatnici gradske komunalne tvrtke 'Lukom' brinu o gradskom groblju u Ludbregu tijekom čitave godine kada se obavljaju poslovi održavanja. Generalno uređenje počinje u listopadu i traje do Dana svih svetih tako da na blagdan groblje mnogobrojne posjetitelje dočekuje potpuno uređeno.

-Ove smo godine imali puno više problema s uređenjem groblja, a razlog je vrlo loše vrijeme posebno posljednjih tjedana. Tada radimo na šišanju ograde od živice i unutar groblja, na košnji trave, uređenju staza, bojanju betonskih stupova i raspela, uređenju parkirališta.

Ipak sve smo to uspjeli obaviti. Uz te redovite poslove na održavanju

groblja, nedavno su izvađene tuje s južne strane parkirališta uz cestu.

Time je izlaz s parkirališta na cestu prometno mnogo sigurniji, a čitavo parkiralište sada je otvorenije i preglednije, također i sigurnije – rekao je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

To nisu jedine novosti na groblju.

-U novom, zapadnom dijelu iza grobne kuće formirana je nova staza koja vodi na sjeverni dio groblja. Napravili smo i jednu zajedničku grobnicu što je zakonska obveza onoga koji upravlja grobljem – naglasio je direktor 'Lukoma'.

U 'Lukomu', naravno, razmišljaju o uređenju gradskog groblja i u na-

5

Promjena crjepova na ‘kapuri’

Bez ‘zelenog zida’ izlaz s parkirališta na cestu sada je pregledniji i sigurniji rednom razdoblju.

-Sukladno planu namjera nam je napraviti i nekoliko betoniranih nepropusnih grobnica namijenjenih za prodaju. Mi bismo to već napravili, ali je vrijeme vrlo nepovoljno za ove radove. Poznato je da smo grobnu kuću ove godine obnovili novim prozorima, a unutrašnjost kvalitetnom trajnom bojom. Sada planiramo postavljanje nove rasvjete. Što se

Novouređena staza u novom dijelu groblja

Dežurstva na gradskom groblju Uoči blagdana Svih svetih JKP ‘Lukom’ obratio se građankama i građanima Ludbrega, te svima koji će posjetiti grobove svojih najmilijih. Poznato je, naime, da Selnik, Segovina i Bolfan imaju svoja groblja, a da ludbreško groblje koristi čak osam naselja, pa na gradskom groblju u Ludbregu ima više od 3.000 grobova. Stoga je očekivati dolazak velikog broja posjetitelja tijekom produljenog vikenda, a posebice na dan blagdana, u ponedjeljak 1. studenoga.

Kao i svake godine tako će i sada na groblju biti organizirana dežurstva djelatnika ‘Lukoma’ u službenim odijelima. Od njih će posjetitelji moći dobiti sve potrebne informacije. Dežurni će isto tako voditi brigu oko reda na parkiralištu i o protupožarnoj zaštiti. Dežurstva na gradskom groblju i na parkiralištu provodit će se u nedjelju,

31. listopada u vremenu od 12 do 19 sati, te na Dan svih svetih u vremenu od 7 do 19 sati. O dežurstvu na groblju djelatnika ‘Lukoma’ obaviještena je i Treća Policijska postaja Ludbreg.

‘Lukom’ moli građane Ludbrega da se za dolazak na groblje ne koriste automobilima ako to nije neophodno kako bi na parkiralištu groblja ostalo više mjesta za automobile posjetitelja koji će toga dana stići iz drugih sredina.

Upozoravaju se posjetitelji groblja da osobne stvari ne ostavljaju u automobilima na vidljivom mjestu i da automobile obvezno zaključavaju. Također se mole posjetitelji da svijeće i lampaše ne ostavljaju zapaljenima bez nadzora kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.

tiče daljnjeg uređenja, naša je želja da dovedemo vodovod u sve dijelove groblja. No, to je složen posao jer istovremeno moramo riješiti i odvodnju s tih dijelova groblja. Razmišljamo također o postavljanju klupica, košara za otpad i još neke novine – potvrdio je mr. Igor Franolić.

Planovi daljnjeg uređenja groblja ovisi o sredstvima koja će 'Lukom' imati na raspolaganju za nova ulaganja.

Mr. Igor Franolić, dir. Lukoma

Što za vas znači blagdan Svih svetih?

Groblja su lijepo uređena

Samantha Juran: -Groblje u Selniku je lijepo uređeno i zadovoljna sam. Primijetila sam da i na grobove onih koji nemaju rodbine uvijek netko stavi cvijeće i zapali svijeću. To je lijepo. Meni su najprikladnije cvijeće bijele i žute krizanteme. To mi je prelijepo u kombinaciji s crvenim lampašima. Inače, na blagdan Svih svetih uvijek se okupi rodbina.-

-Puno idem na groblje, u Ludbregu je lijepo uređeno i lijepo se održava. Ali i ljudi trebaju bolje održavati i čistiti iza sebe. Primijetila sam da često nestaju lampaši i cvijeće.

Ne sviđa mi se komentiranje i uspoređivanje tuđih grobova među ljudima. Svatko uređuje prema svome ukusu i mogućnostima.Volim staviti živo cvijeće – ruže, maćuhice.-

U posljednje vrijeme bilo je nekoliko slučajeva da su građani šišali, obrezivali ili čak iskopavali tuje uz grobove o kojima vode brigu. Iz ‘Lukoma’ upozoravaju da to ne čine.

-Kazali su da su im tuje smetale.

No, nikako to ne smiju raditi sami jer je to najčešće nestručno, pa na kraju moramo zbog toga izvaditi oštećene tuje. To je neodgovorno i tako se samo nagrđuje izgled groblja, pa moramo tražiti od njih da namire štetu. Naime, postoji plan sadnje, rušenja, održavanja stabala i nasada po kojemu radimo. Pa kako bi bilo da svaki radi na groblju što hoće, što bi se, primjerice, dogodilo da to rade na varaždinskom groblju?

Ljudi su dosta toga sami zasadili, a mi smo te nasade pokušali uklopiti u postojeću hortikulturu na gradskom groblju. Ako želimo imali lijepo uređeno groblje, reda mora biti.

Svaki problem može se riješiti, ali isključivo u dogovoru s ‘Lukomom’ – naglasio je mr. Igor Franolić.

Anketirala: Marina Hižak

Pred nama je blagdan, Dan svih svetih. Svi ćemo na taj dan na grobovima ostaviti cvijeće, zapaliti po-

Ana Bobetić:

Ne dirajte tuje!

neki lampaš. Zanimalo nas je koliko često obilazimo grobove onih koji više nisu s nama, kako uređujemo

Antun Markovčić: -Sve je skupo, a penzije su male. Žena redovito odlazi na groblje i uređuje grobove. Primijetio sam da je ponuda lampaša i cvijeća i ove godine velika, ali su cijene visoke.

Mislim da nije bitna količina svijeća i cvijeća, već njihova simbolika kada se prisjećamo najdražih koji više nisu s nama. Groblje je sasvim dobro uređeno.-

ANKETA

grobove, koliko potrošimo za cvijeće i lampaše, kako ste zadovoljni izgledom i održavanjem groblja?

Mirjana Vađunec: -Moja baka zaslužuje poštovanje svaki dan, zauvijek je nosim u srcu, bez obzira što često idem na groblje. Ne sviđa mi se pretjerani kič, smatram da se pretjeruje količinom cvijeća i svijeća. Ipak, mišljenja sam da je smisao Svih svetih da se na taj dan prisjetimo najmilijih i svih onih kojih više nema, da za njih ostavimo cvijeće i zapalimo svijeću.-

Nada Zember: -Često idem na groblje, redovito održavam grobove svojih. Cvijeće kupim, pa snaha napravi aranžmane, a za Sve svete mora biti posebno uređeno. Ludbreško groblje je lijepo održavano, svega ima, bilo bi lijepo da se možda postavi još poneka klupica. Blagdan je za mene jako tužan dan jer je puno sjećanja na bližnje i osjećaja koliko ti oni nedostaju.-

6

A KT U A L N O

29. listopada 2010.

Umirovljenici obilježili Međunarodni dan starijih osoba

Stariji još mogu pomoći društvu

Mladen Bedeković pokazuje upravljačku jedinicu ventilacije

Ugostitelji i provedba Zakona o zabrani pušenja

Dim u desetak kafića

Ludbreške terase su se skoro ispraznile. Na terasama možete zapaziti samo tvrdokorne pušače koji unatoč nižim temperaturama kavu ili piće ne mogu zamisliti bez cigarete. Istražili smo kako se naši ugostitelji snalaze s odredbama Zakona o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima. Na području Ludbrega radi 20-ak ugostiteljskih objekata, a većina obrtnika uz velike poreze koje plaćaju državi nije u mogućnosti izdvojiti još najmanje 20.000 kuna za ugradnju ventilacijskog sustava.

Samo njih 40 posto iskoristilo je zakonsku mogućnost da cijeli objekt pretvore u pušački prostor. Međutim, taj prostor ne smije biti veći od 50 četvornih metara u što se računa se i 20 posto veličine šanka.

-Ventilacija mora imati najmanje 10 izmjena zraka na sat. Objekt mora imati ventilator za ubacivanje svježeg zraka, a na izlazu filtar koji sprečava odlazak duhanskog dima u otvoreni prostor - kaže Dražen Hiržin, vlasnik kafića 'Jura'.

Ugostitelji moraju podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pušački prostor Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Po izdavanju rješenja prostor se proglašava pušačkim i unatoč ventilaciji mora vidno istaknuti upozorenja o štetnosti pušenja. Na rješenje se čeka do mjesec dana.

-Pošto u svom ugostiteljskom objektu već 7 godina posjedujem ventilacijski sustav koji omogućava čak 19 izmjena zraka na sat, morao sam podnijeti samo zahtjev. Troš-

Dražen Hiržin - 800 kn za dozvolu kovi izdavanja dozvole koštaju oko 800 kuna, a očekujem porast broja gostiju za oko 30 posto - pojasnio je Dražen.

Vlasnik kafića 'Wild Cat' Mladen Bedeković je prilikom uređenja ugostiteljskog objekta odmah dao ugraditi i potpuno automatizirani ventilacijski sustav s daljinskim upravljanjem.

-Na postojeći sustav napravili smo prilagodbu i ugradili još tri dodatna otvora za usisavanje zraka, a ta investicija koštala je oko 11 tisuća kuna. Tijekom hladnijih dana gosti pušači ne moraju sjediti vani na terasi, pa očekujemo povrat uloženog novca već za godinu dana - kaže Mladen.

Na području Grada dozvolu su ishodovali ili su u postupku dobivanja kafići 'Jura', 'Park', 'Quisisana2', 'Evergreen', 'Wild Cat', Coffe House 'Baroness', kafić na benzinskoj 'Šilec', te kafići 'Neno' u Hrastovskom i 'Rex' u Selniku.(dv)

Ujedinjeni narodi proglasili su prvi dan listopada Međunarodnim danom starijih osoba još 1999. godine kako bi se naglasila važnost se da životne sredine osiguraju potrebne uvjete i prilagode ih sposobnostima žitelja treće dobi.

Ludbreška Udruga umirovljenika taj datum obilježava s ciljem prisjećanja na cjelokupni doprinos u izgradnji našeg suvremenog društva.

Važan zadatak Udruge jest i da kod starijih pobudi razne aktivnosti, od sporta i rekreacije do sudjelovanja u kulturno-umjetničkim društvima.

-Na stariju i staru generaciju ne smije se gledati kao na balast, jer oni mogu jako pomoći u razvoju društva ako im mlađa generacija u tome pomogne. Važno je da mlađi budu obazriviji prema starijima, da ih poštuju, omoguće im da dostojno žive jer sve što su nas okružuje gradili i borili se njihovi preci – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge.

Na ovogodišnjem obilježavanju Međunarodnog dana starijih u kino-dvorani Pučkog učilišta priređen

S modne revije u povodu Međunarodnog dana starijih osoba je program u kojem su sudjelovale sve generacije, od mališana vrtića 'Radost', mladih iz ritmike KUD-a 'Anka Ošpuh' do umirovljenika.

Atrakcija je bila modna revija.

Umirovljenice Sofija Filipović, Ana Horvat, Đurđa Kokanović, Katarina Namjesnik i Katica Petković sudjelovale su u modnoj reviji i nosile kolekciju Jesen-zima 2010. Sponzori su bili butik 'Helino', salon 'BTS' iz Ludbrega i tvrtka 'San Peter' iz Svetog Petra.

-Ostvarila mi se od malena da prošećem kao manekenka. Vjerujem da smo uspjele pokazati da moda, šminka i frizura nisu samo za mlade i vitke djevojke kojima sve dobro stoji. U svakoj životnoj dobi čovjek može izgledati i nositi se dobro – rekla je manekenka Sofija Filipović.

Program je završio porukama mladima i starijima koje su uputile umirovljenica Đurđa Kokanović i klinceza Elena Horvat.

Marina Hižak

Anka na motoru Članica Udruge umirovljenika regije Ludbreg Anka Pavala (72) iz Selnika ponosna je na svoj doprinos koji je dala žrtvujući se za druge. Bila je 15 godina predsjednica umirovljenika u Selniku, aktivna u Crvenom križu, darivateljica krvi. Moglo bi se reći da je život posvetila humanosti.

-Rođena sam u brojnoj obitelji od dvanaestero braće, a sada živim sama.

Posjećivala sam bolesne od Martijanca do Bukovca, za to sam se žrtvovala do kraja. Živjela sam za stare i bolesne. Nažalost, otkada sam operirala oba koljena, to više ne mogu – rekla je Anka.

Zahvaljujući električnom motoriću koji je nabavila uz pomoć brata, Anka sama redovito dolazi u prostore

Udruge umirovljenika za koju je jako vezana. Bez neobičnog prijevoznog sredstva to ne bi mogla.

-Imam dva umjetna koljena i motorić mi puno olakšava život. Bicikl više ne smijem i ne mogu voziti. Kad pada kiša, ne mogu ići s motorićem, pa me onda vozi sestra Katica ili nekoga stopiram. Volim se družiti, pogotovo pjevati, čak bih i zaplesala da mogu.

Lijepo mi je u udruzi – rekla je Anka.

Puna je i hvale za svoje male susjede, Klaru i Martu Vrabec. Osjeća se kao da je nagrađena njihovom pažnjom za sve ono što je ona pružala drugima tijekom života.

-Ne prođe dan kad idu iz škole da me ne pitaju jel’ mi štogod treba donijeti iz dućana ili pomoći. Meni je to

Anka na svom motoriću tak drago kaj vidim da ima mladih koji su obazrivi prema starijima. Ovo mi je prilika da im se zahvalim – rekla je Anka.

Bravo Klara i Marta! (mh)

Ludbreg dobio novi veliki trgovački centar

'Trgonom' stigao u centar svijeta

Građani Ludbrega odnedavno mogu kupovati u još jednom velikom super-marketu. Od 20. listopada trgovački lanac 'Trgonom' sa sjedištem u Novom Marofu otvorio je vrata novog poslovnog prostora, prvog u Ludbregu.

Brojni poslovni partneri i gosti vlasnika tvrtke bili su na službenom otvaranju, ali i velik broj znatiželjnih građana.

-Dva su razloga što smo došli u Ludbreg. Ovaj grad nosi naziv centar svijeta i 'Trgonom' u njemu mora biti

prisutan. Utvrdili smo također da je Ludbregu potreban ovakav trgovački centar, vjerujem da se ima što vidjeti i da će Ludbrežani, naši novi kupci i potrošači biti zadovoljni ponudom.

Investirali smo 12 milijuna kuna u kupnju objekta i njegovo preuređenje. Površina objekta je 8.000 m2 koji su privedeni svrsi. Super-market ima oko 1.300 m2, više od 3.000 m2 odnosi se na pristupne površine i parkiralište, a ostalo je centar građevnog

materijala u zatvorenom prostoru i otvorenoj površini. Iskorakom u Ludbreg pokazali smo da smo dobra domaća trgovačka tvrtka. Ponudom i kvalitetom dokazujemo da unatoč inozemnim trgovačkim lancima i mi možemo dobro poslovati – kazao je Zlatko Meštrić, vlasnik i direktor 'Trgonoma'.

'Trgonom' je tvrtka s gotovo tisuću zaposlenika od koji je 450 zaposlenih u 110 trgovačkih objekata

Unutrašnjost super-marketa ‘Trgonoma’ u Ludbregu

Gradonačelnik M. Krobot u razgledavanju Nagrađeni kupci - Đurđi Botak je prvu nagradu objekta s vlasnicima Zlatkom i Ružicom Meštrić TV predao Ivica Šantek, voditelj maloprodaje

na području nekoliko županija, a više od 510 ljudi zaposleno je u dvije tvrtke drvne industrije, u tvornici namještaja i u tvornici parketa.

-Velika je stvar što je u ovim složenim okolnostima poslovanja 'Trgonom' zaposlio 35 radnika s našeg područja. Danas je važno svako radno mjesto i ovo je velika stvar za Ludbreg. Nadam se da se na tome neće stati. Nadam da će ovdje biti kvalitetna ponuda i prihvatljive cijene, a to je

danas građanima najvažnije – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Otvaranje je bilo u znaku darivanja. 'Trgonom' je 'Ludbreškom suncu' darivao 10.000 kuna koje je supruga vlasnika Ružica Meštrić predala predsjednici udruge Ružici Zlatar. Prvog dana održana je i nagradna igra s 20 nagrada, a prvu nagradu televizor osvojila je Đurđa Botak iz Slokovca.

Na svečanom otvaranju 'Trgonom' je prigodno darivao ostale kupce.

29. listopada 2010.

PRIGODNO

Udruga cvjećara ludbreške regije – dobitnik nagrade Varaždinske županije

Ponosni na dosadašnje rezultate

Treba iskreno priznati da je vrlo malo priznanja koje stižu u Ludbreg, a dodjeljuje ih Varaždinska županija. No, ove godine prigodom nedavne proslave dana Varaždinske županije u rujnu nagrada je stigla u vlasništvo Udruge cvjećara ludbreške regije. Udruga je primila nagradu Varaždinske županije za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju, za razvoj cvjećarstva i uspješno organiziranje sajmova cvijeća. U Udruzi su vrlo ponosni na dodjeli ove nagrade, prvog priznanja od osnivanja Udruge, uoči iduće godine u kojoj će Udruga obilježiti 15. obljetnicu djelovanja.

–Nagradu smatramo dokazom našeg kvalitetnog djelovanja, to je prvo priznanje koje smo dobili od osnutka Udruge. Istaknut je naš doprinos na promoviranju vrijednosti gospodarskih programa na lokalnoj razini kojima privlačimo mlade u proizvodnju cvijećem, zbog certifikata 'Ludbreški rozetlin' i niza drugih aktivnosti, dakako, i zbog izložbe odnosno sajma cvijeća koje priređujemo svakog svibnja u Ludbregu, ali i sudjelovanja na izložbama u drugim krajevima Hrvatske na kojima naši članovi, proizvođača cvijeća postižu uspjehe i dostojno predstavljaju Varaždinsku županiju i Grad Ludbreg – rekao je Saša Jerković, predsjednik Udruge koji je na svečanosti u Varaždinu nagradu primio iz ruku

Marija Busija, tajnica i Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara ludbreške regije župana Predraga Štromara.

Izložba i ‘Ludbreški rozetlin’ Udruga je u javnosti najprisutnija upravo zbog iznimne organizacije izložbe i sajma cvijeća u 'Centru svijeta', po broju izlagača i posjetitelja među najvećima u Hrvatskoj. No još je mnogo toga što vrijedi istaći. Od prošle godine Udruga ima certifikat 'Ludbreški rozetlin'.

-Cer-

Članovi i iz drugih županija ‘Udruga cvjećara i vrtlara regije ludbreške’ osnovana je 10. ožujka 1996. godine, a od ove godine nosi naziv Udruga cvjećara ludbreške regije. Osnivači su bili Štefanija Bobetić, Ivan Rešetar, Josip Đurašin i Biserka Stančin koja je bila prva predsjednica i Udrugu je vodila čak do kraja 2005. godine. Osim proizvođača, u udrugu su se učlanjivali i ljubitelji cvijeća što je rezultiralo porastom broja članova. Novi zalet u razvoju udruga dobila u posljednjih pet godina. Novi predsjednik ing. agronomije Saša Jerković i dopredsjednik Ivan Virag, također ing. agronomije i tajnica Marija

Busija uvode značajne promjene u radu, posebice za proizvođače cvijeća. Udruga danas broji 107 proizvođača i 16 cvjećara-amatera.

Zbog vrlo važnih aktivnosti i uspješan rad potakao je na učlanjenje u ludbrešku udrugu proizvođače iz drugih dijelova naše i drugih županija. Primjerice, Udruga ima 24 člana iz drugih dijelova Varaždinske županije, te po nekolicinu proizvođača iz Koprivničko-križevačke, Međimurske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije, pa čak i jednog člana iz Bosne i Hercegovine.

tifikat 'Ludbreški rozetlin' za jedinstveni žig, što znači standardizaciju proizvoda, registriran je pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. Udruga je omogućila proizvođačima biti nositeljima tog prava, čime dobivaju vjerodostojnost i prepoznatljivu kvalitetu na hrvatskom tržištu, svoj brand. Time smo zaštitili tradiciju proizvodnje cvijeća našeg kraja koja je pod ovim nazivom prepoznatljiva na hrvatskom tržištu.

Jedina smo udruga koja posjeduje takav certifikat. Naziv smo uzeli prema udomaćenom izrazu za viseću pelargoniju, jednu od prvih vrsta koja se počela proizvoditi u našem kraju. Ovog proljeća tiskali smo naše letke koji se mogu naći po cijeloj zemlji, te novi katalog proizvođača cvijeća i ukrasnog bilja u 3.000 primjeraka što je od velikog značaja za naše članove, redovito priređujemo predavanja o novim tehnologijama proizvodnje i druge teme, te informiramo članstvo o novim propisima koji reguliraju proizvodnju cvijeća – rekla je Marija Busija, tajnica Udruge.

Vodstvo udruge ističe odličnu su-

radnju s Varaždinskom županijom koja je pomogla tiskanje kataloga i organizaciju izložbe, te suradnju s Ministarstvom poljoprivrede što je posebno važno uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

-Naši se cvjećari pripremaju za standarde koje će morati primjenjivati ulaskom u EU. Cvjećari će ostati bez poticaja za proizvodnju, ali svoje članove pripremamo na to, upoznali s m o ih s nizom odredaba pravilnika o proizvodnji i prodaji cvijeća koje su se u međuvremenu već počele primjenjivati. Inače, naši članovi redovito se javljaju na natječaje koje raspiše resorno ministarstvo oko raznih potpora. Često puta zovu nas iz ministarstva i pitaju za naše stavove oko tih novina. Koliko nas poštuju potvrđuje članstvo našeg dopredsjednika Ivana Viraga u pregovaračkom timu s EU za poglavlje o ovoj djelatnosti – naglasio je Saša Jerković.

Cvjetne staze Udruga smatra da bi Ludbreg mogao bolje iskoristiti razvijenu

7

Seminar za cvjećare 16. studenoga Vodstvo Udruge cvjećara ludbreške regije zaslužno je što će se uskoro u Ludbregu održati iznimno zanimljiv seminar kojeg organizira Ured za poljoprivredu Veleposlanstva Nizozemske Seminar nosi naziv ‘Proizvodnja cvijeća - nove tehnologije i poslovni potencijal’. Predavači su stručnjaci i predstavnici nizozemskih kompanija koji će hrvatskim cvjećarima prenijeti svoja iskustva o proizvodnji krizantema, pelargonija i surfinija, zatim o stakleničkoj proizvodnji, te o tržišnoj strategiji i održivom upravljanju tržištem.

Nizozemska je sinonim uspješnog cvjećarstva, godišnje izvozi cvijeća i ukrasnog bilja u vrijednosti 8 milijardi eura. Njihov uspjeh zasniva se na integralnom pristupu cjelokupnom lancu proizvodnje i bliskoj suradnju cvjećara i znanstvenoistraživačkih instituta, te na marketingu i logistici.

Seminar će biti održan u hotelu ‘Amalija’ u Ludbregu, u utorak, 16. studenoga od 9,30-15,30 sati.

Osiguran je prijevod predavanja na hrvatski jezik.

proizvodnju cvijeća.

-Smatramo da su neiskorištene naše mogućnosti kojima možemo dati novi zamah turizmu u našem gradu. Razmišljamo o projektu 'Cvjetne staze', a u Varaždinu je županija nedavno održala razgovor cvjećara i turističkih djelatnika. Ne znamo iz kojih se razloga na tom skupu nisu pojavili predstavnici Turističke zajednice Ludbrega. A uvjereni smo da bi Ludbreg morao i mogao dobiti epitet 'grad cvijeća' – kaže Marija Busija.

Jamstvo za to je godišnja proizvodnja od oko 15 milijuna komada raznog vrsta cvijeća koje godišnje proizvedu članovi Udruge cvjećara ludbreške regije, uglavnom balkonskog i cvijeća za cvjetne gredice – maćuhica, pelargonija, begonija, vodenika, krizantema, jaglaca, tagetesa i drugih vrsta.

Martinje na Ludbreškoj vinskoj cesti Pred nama je blagdan sv. Martina, svetac koji se brinuo o najsiromašnijima i koji je bio toliko popularan da su ga mnogi uzeli za svoga zaštitnika.

Među njima i vinogradari.

Blagdanu se posebice raduju poklonici dobre kapljice jer oko toga

blagdana mošt dozrijeva u mlado vino. Tako se s vremenom ustalio običaj kršenja mošta u vino u našem koji ima dugu tradicija iako se biskup sveti Martin s time povijesno ne može povezivati.

Uz 11. studenoga, blagdan svetog

Martina, Martinje u mnogim će se klijetima i restoranima začuti pjesma: -Došel je došel sveti Martin, on ga bu krstil, ja ga bum pil!- uz zabavni ritual krštenja mošta u vino. Bit će toga i na Ludbreškoj vinskoj cesti u čijim će se objektima također prigodno

dočekati da mošt postane vino. Prigodno kušanje vina bit će moguće u svim objektima na Ludbreškoj vinskoj cesti, a u nekima će se vjerojatno za tu prigodnu pripremiti i nešto više.

Zato na Martinje pođite na Ludbrešku vinsku cestu!

8

J ESE N SK I K A R N E V A L

‘Vrata grada’ od preše

29. listopada 2010.

Impresivne maske i običaji o jesenskim radovima

Božo Pajnić, predsjednik ‘Črnog mačka’ i princ jesenskog karnevala Zasigurno je većina posjetitelja jesenskog karnevala došla na središnji trg pokraj postavljene stare rezbarene preše s natpisom dobrodošlice.

-Preša je iz 1917. godine, a udruga Črni maček ju je dobila na poklon od dobrih ljudi iz Subotice. Ona predstavlja atrakciju za sve goste, a posebno za one iz udaljenijih krajeva Hrvatske -kazao je Božo Pajnić, predsjednik Udruge

i princ jesenskog karnevala.

Uz prešu su izloženi i ostali tradicionalni predmeti potrebni u vinogradu: pute, lagvi, šprica, korpice. Nakon karnevala preša se rastavlja i čuva kod Marijana Šoša sve do sljedeće jeseni. U planu je nabavka još veće koja bi širinom ulaza predstavljala ‘vrata grada’ i omogućavala prolazak čak i automobilima koji sudjeluju u povorci maškara.(dv)

Jesenski karneval u centru svijeta postao je velika i važna zabavna manifestacija u Ludbregu. Potvrdio je to drugi karneval održan druge subote listopada. Na kraju se odazvalo gotovo 25 karnevalskih grupa.

Njima treba pridodati i domaće udruge koje su dale svoj doprinos događanjima na središnjem trgu, te mališane vrtića. Posjetitelji su mogli uživati u lijepom programu, najprije mimohodom zaista atraktivnih maski od sportske dvorane do trga gdje su imale svoj nastup. Skupine maškara zaista su bile impresivne, jedinstvene i različite, svi su se predstavili kratkim programom i upoznali posjetitelje sa svojim radom i starim

običajima maskiranja koji se njeguju u njihovim sredinama.

Premalo posjetitelja -Na karnevalu je bilo 430 učesnika, ne računajući ludbreške udruge. Više od polovice od 25 skupina došlo je s Jadrana, a prednjačile su one iz Rijeke odnosno okolice Rijeke. Tim dijelom, cjelokupnom organizacijom karnevala, te suradnjom s ostalim gradskim udrugama možemo biti više nego zadovoljni. No, ne možemo biti baš zadovoljni brojem posjetitelja, posebice na početku programa. Osigurali smo preko 640 sjedećih mjesta i šatore, dakle, potrudili smo se da posjetitelji imaju potrebnu udobnost i očekivali smo na trgu više

posjetitelja Ludbrega i okolice. Uostalom, jesenski karneval ne radimo zbog sebe već zbog građana Ludbrega i okolice i šteta što je izostala veća posjeta jer se imalo što vidjeti, skupine su bile iznimno atraktivne – rekao je Dražen Brzaj, tajnik Udruge 'Črni maček ludbreški'.

Sigurno je da su od jesenskog karnevala financijski najviše koristi imali ludbreški hoteli jer su skupine iz Brista, Raba i Biograda na Moru ostale noćiti u Ludbregu i krenule su na put kućama idućeg dana.

Jeseni u čast Jesenski karneval nastao je na tradiciji nekadašnjih zabavnih programa 'Klopotec' i 'Berba grožđa na

KUD ‘Sloga’ u kostimima od perušinja

Sloga iz Nedelišća Nisu daleko od Ludbrega, ali su se prvi put pojavili na ludbreškom karnevalu, i to na ovom jesenskom, ali su odmah privukli pozornost. Skupina od 11 članova kulturno-umjetničke udruge ‘Sloga’ iz Nedelišća nastupili su na karnevalu odjeveni u odjeću, kostime, napravljene od perušinja. Djevojke su imale haljine, šešire i torbice, a muškarci prsluke i kravate.

-U ‘Slogi’ djeluje 80 članova. Članice

su napravile sve ove odjevne predmete od luščinja (perušinja). Nekad su naši ljudi živjeli od izrade, kako se kod nas kaže, ‘cekera’ iz luščinja - kazala nam je Jasna Hajdinjak, voditeljica skupine.

Udrugi iz Nedelišća na prvom mjestu je folklor, a tek nakon toga gluma, te maškare kojima također djeluju na očuvanju kulturne baštine svog kraja u Međimurju. (dv)

Kak se trebiju orehi, grah i kuruza

Kuburaši iz Višnjice

Oni su uvijek tu, ranije su bili na svakom 'Klopocu'. Udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških. Berba grožđa na trgu uvijek je održana po njihovim štatutima, kak se negda bralo i slušalo vincilira. Sada su redovito na jesenskom karnevalu, a nastavili su podsjećati na stare običaje pri obavljanju poljodjelskih radova i u vinogradu.

-Mi smo svake godine tu na trgu od prvoga dana i jedini koji prikazujemo te starinske običaje pri jesenskim poljopri-

Gornji grad pokazao je kako se čiste orasi, grah, koštice-golice Kako se peče rakija

Ribiči pripremili su 70 litara fiša i 35 litara čobanca vrednima u polju i u vinogradu. Ovaj prikaz izvodi 40-ak članova udruge. Podsjećamo na to kako se pekla rakija, dečki zaista peku tu na trgu i to dvije vrste, tropicu i šljivovicu. Zatim prikazujemo kako su se oštrile ili po našem klepale kose, motike, srpovi. Pripremili smo također i kompletni prikaz berbe grožđa, nošenja u putama, muljanja do samog prešanja. Građanima i gostima također smo pokazali kak se ručno 'trebiju' kukuruz orehi, grah i kako se vade košti-

Komušanje kukuruza i klepanje alata

ce-golice z kraju vinci služeni obj jela. Sve na pa ohrehnj Joža Lopar Iako nis mnogi zad

9

29. listopada 2010.

I kuburaši iz Slovenije

Nikica Novosel okružen gošćama iz Dalmacije

Dominik Glavak bio je zadužen za rad na stroju za pečenje kestena

Stroj za kestene

Čakovečka obitelj Kremenko

Naši su izveli ples oko šipke

Majstori s Grobnika kod Rijeke

Nakon programa počela je zabava maškara

trgu'. Zato je središnji trg bio u jesenskom dekoru, od preše na ulazu na trg do prikaza jesenske berbe koju je pripremila udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških, a moglo se uživati u darovima jesenskih plodova, prije svega u kestenima i vinu.

No, u velikim kotlovima skuhale su se velike količine graha, pekle su se kobasice. 'Trsek' je poklonio vina za karnevalske skupine i ponudio vina posjetiteljima. Kuhari iz Športskog ribolovnog društva Ludbreg spremno su iznijeli svoj učinak: -Skuhali smo i već rano popodne podijelili 35 litri čobanca, te 70 litri ribljeg paprikaša koji nam je pri kraju, u

kotlićima ga je još malo ostalo, ali i to bude otišlo – rekli su majstori kotlića. 'Žene iz centra svijeta' došle su na trg maskirane i s maketom 'Žuži se vraća kući', a svoj doprinos dali su Puhački orkestar, KUD 'Anka Opšuh' i 'Ludbreške mažoretkinje'. Za zaglušujuću buku krivci su bile atraktivne udruge kuburaša, jedna iz Višnjice iz Hrvatskog zagorja i druga iz Slovenije. Svakako ne treba zaboraviti niti voditeljski par Nikica Novosel–Miško i Zlatko Hrelja–Capa koji su duhovitim dosjetkama i opaskama do suza nasmijavali mnoštvo na trgu.

Nakon službenog programa na trgu je nastavljena prava pučka ve-

za ulje. Dakle, kako su se nekad radili ovi poslovi. Na ilir će prigodnim riječima pozvati sve težake na zajed. Naravno, kuharice su pripremile dobra domaća a starinski način. Ima tu pečene piletine i svinjetine, jača, makovnjača i druga starinska jela – pojasnio je rić u ime Udruge. su imali baš najbolju lokaciju na trgu, ipak su se držali uz gornjogradske poljodjelce. Za ono što rade

selica uz glazbu 'Trija 100 posto', a podijeljeni su i dobici u velikoj tomboli. 'Črni maček ludbreški' još se jednom iskazao dobrom organizacijom zahtjevnog projekta koji je održan pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Turističke zajednica grada, a pred njima su već novi izazovi.

Udruga će prigodnim, programom uz Martinje zahvaliti sponzorima koji su pomogli u organizaciji jesenskog karnevala, a zatim počinju pripreme za predstojeće aktivnosti oko dočeka svetoga Nikole, dočeka Nove godine na trgu, te za 'pravi zimski' fašnjak.

Na jesenskom karnevalu ispeklo se oko 500 kilograma kestena. Glavni meštar kod stroja za kestene bio je Dominik Glavak, a pomagali su mu Dejan Kapusta i Jurica Lojen iz Koprivnice.

Stroj su napravili dečki iz ‘Črnog mačka’ pod vodstvom Marijana Šoša.

-U kućnoj radinosti na bubanj velike perilice za rublje nadograđeno je ložište, vratašca i oplata s dimnjakom.

Potrebu za ovakvom peći za kestene uočili su Stanko Žnidarić i Zvonko Magić - kazao je Dejan.

U jednoj rundi ispeče se 15 kilo-

grama kestena što je dovoljno za 30 mjerica. Učesnici karnevala porcije su dobili na besplatne bonove dok su posjetitelji mjericu plaćali 10 kuna.

-Kesteni su većim dijelom kupljeni na zagrebačkoj tržnici. Zato pozivam naše ljude da za sljedeći jesenski karneval naberu kestene, a mi ćemo ih otkupiti - kazao je Božo Pajnić, predsjednik Udruge ‘Črni maček ludbreški’.

Pečeni kesteni, naravno, bili su prava poslastica na trgu, kako za građane, tako i za goste. Na svježe pečenu turu kestena čekalo u redu. (dv)

Mališani 'Radosti' na karnevalu

Mali maškari

Mališani starije vrtićke skupine Gradskog dječjeg vrtića 'Radost' iz Ludbrega, sa svojim vršnjacima, otvorili su program na trgu. Sa svojim tetama Vesnom Makar i Kristinom Pavličević predstavili su se u zanimljivim kostimima, maskama i izmamili pljesak publike pokazavši niz glumačkih, scenskih i plesnih umijeća.

Izveli su dva igrokaza – 'Tata Hrast' i 'Jesenska šumska šala', kao i plesne koreografije 'Tiho tiho pada' i 'Žir'. Zanimljive jesenske kostime sašila im je odgojiteljica Kristina Pavličević. (ah)

zainteresirali su se i naši ludbreški Indijci koji su morali kušati friško pečenu rakiju.

-Kroz cijelo popodne ispekli bumo dva kotla rakije, pol smo već podelili – rekli su dečki kod kotla. Čuli smo i pitanje zainteresiranih o tome koliko je potrebno vremena za isklepati kosu. A odgovor je bio: -Kolko treba!

Jesenskoj fešti na trgu 'Gornji grad' sigurno daje posebno vrijednost i ugođaj podsjećanja na stare običaje na selu.

Maškarska udruga Brist

Pripremanje obilnog mesnog ručka Ogladnjeli težaki ‘Gornjeg grada’ na zasluženom ručku

Oni su u Ludbregu već dragi prijatelji, opet su u centar svijeta stigli iz Dalmacije. Maškarska udruge 'Brist' iz makarskog primorja već drugu godinu dolaze na ludbreški jesenski karneval.

-To je malo turističko mjesto između Makarske i Ploča u općini Gradac, a broji 300 žitelja. Od njih čak 290 je aktivno u maškarskoj udruzi koja djeluje šest godina - kazao je Dominko Veža, dopredsjednik Udruge.

Osamnaest uglavnom starijih članova nosilo je rimskog cezara na postolju.

Cezar je bio Tonči Veža, a njegova žena Mirela jedna je od podanica velikog cara.

Zanimljivo je da su gotovo svi u maškaranoj povorci, a posebno muškarci visokog rasta i da je Veža često prezime.

-U našem kraju su rođeni poznati pjesnik Andrija Kačić-Miošić i još poznatiji, akademski slikar Mladen Veža koji je preminuo prošle godine - pojasnio nam je Dominko.

Gosti iz Dalmacije su naglašavali da se fenomenalno osjećaju u Ludbregu, da su ljudi ovdje ljubazni i da će se odazvati na jesenski karneval i sljedeće godine. Isto tako vjeruju da će naši iz 'Črnog mačka' doći u k njima u srpnju kada organiziraju maskenbal u svom mjestu. (dv)

10

Š K O LST V O

Uz Svjetski dan učitelja posjetili smo Tereziju Roščić Učiteljska struka svoj dan obilježava 5. listopada. Tim smo povodom posjetili najstariju ludbrešku učiteljicu Tereziju Roščić koja se još uspješno nosi sa svojih 80 godina.

Terezija je rođena u Sigecu. Počela je raditi u prosvjeti 1951. godine i nakon 37 godina rada otišla je u zasluženu mirovinu gdje je već 25 godina i uživa u svojih 3.000 kuna mjesečno.

No, u njenom životu nije baš sve bilo za pamćenje, primjerice, 1980. je iznenada ostala bez supruga Marka u 47. godini života, također učitelja.

-U ponedjeljak je bio na sistematskom pregledu i nije osjećao nikakve tegobe. U četvrtak je umro od moždanog udara pred odlazak na sjednicu na kojoj se trebala donijeti odluka o njegovom prelasku iz škole Sveti Đurđ u Ludbreg - prisjeća se Terezija.

Ni njezini učiteljski počeci nisu bili lagani. Nakon završetka učiteljske škole u Čakovcu, po dekretu Ministarstva prosvjete morala je na rad u maleno mjesto Zapuntel na otoku Molatu.

-Tada sam imala svega 19 godina, a morala sam raditi s 34 učenika u svih 6 razreda. S učenicima prva tri razreda sam radila ujutro, a s učenicima od četvrtog do šestog razreda poslije podne. Tamo odraslih muškaraca nije bilo jer su kao pomorci radili na brodovima. Čak su djevojke

29. listopada 2010.

Najstarija ludbreška učiteljica

Umirovljeničke dane Terezija najčešće krati heklanjem

Terezija sa snahom Zvjezdanom često lista foto-albume

u igrokazima glumile muškarce. Još i dan danas me ti ljudi odande zovu i čestitaju mi Novu godinu - sjetno govori Terezija.

Nakon toga je dobila premještaj u Kukljicu na otoku Ugljanu. Poslije je s mužem radila u Martijancu gdje im se u dvorcu, u kojem su živjeli, rodio stariji sin Željko. Zatim je radila u Apatovcu, pa u Sesvetama Ludbreškim, Karlovcu Ludbreškom, Svetom Đurđu i na kraju u Ludbregu.

Iz ludbreške škole su joj u ugodnom sjećanju ostale kolegice po struci, Gabrica Mravlinčić i Ružica Pokos, te

zabavnog života u selu i u okolici kaže Terezija.

Kako je vid i ruke još dobro služe, Terezija vrijeme krati heklanjem. Svoje rukotvorine uglavnom poklanja rodbini i prijateljima za rođendan ili u nekoj drugoj prigodi.

Redovito prati dnevnik i političke emisije, serijama nije sklona jer lako naslućuje tijek i završetak radnje.

-Ponekad me smeta samoća, ali sam sretna što su mi snaha Zvjezdana, sin Željko i unuk Petar uvijek pri ruci kad se vrate s posla. Bila bi još zadovoljnija da su mi bliže drugi

ravnatelj Branko Jerbić kao ozbiljan i pristupačan pedagog. Kaže da je nekad među prosvjetarima bilo više kolegijalnosti i druželjubivosti, a danas svatko gleda samo svoje interese.

-Bila sam stroga, ali poštena učiteljica. Voljela sam svoj poziv i da se drugi put rodim opet bih izabrala to prekrasno zanimanje. Velika je sreća i zadovoljstvo cijeli život raditi s mladima. Voljela sam folklor, vodila dramsku grupu, čak i pjevački zbor.

U sjećanju mi se urezalo i vođenje glumačke družine u Sesvetama koja je zapravo bila nositelj kulturno-

sin Gordan koji živi u Prelogu i stariji unuk Marko koji živi u Zagrebu - priznaje naša sugovornica.

Iako u poodmaklim godinama, Terezija se još uvijek rado odaziva na maturalne obljetnice svojih bivših generacija učenika, ali i na zajedničke susrete i druženja aktivnih i umirovljenih učitelja koji se uoči svake Nove godine organiziraju u OŠ Ludbreg. Rijetko ćete je sresti u šetnji gradom, a ako je ipak nema kod kuće možete je naći oko 17 sati na kavi kod kolegice Dragice Herceg.

Dražen Vađunec

OŠ Ludbreg

Kruh naš svagdašnji

Male pjesnikinje Kristina, Valentina i Emily

Ludbreški 'kaj' u Zlataru Već 41 godinu zaredom u Zlataru se održavaju Dani kajkavske riječi s ciljem da se kajkavska kultura, narječje i tradicija njeguju i sačuvaju za buduće generacije. Naglasak je na pjesničkom, glazbenom i likovnom izričaju učenika osnovnih škola kajkavskog govornog područja koje obuhvaća prostor od naše Podravine, preko Hrvatskog zagorja, Međimurja, pa sve do Gorskog kotara.

U sklopu programa priredaba Dani kajkavske riječi održava se i Zbor malih pjesnika. Na natječaj je prispjelo je 298 pjesama, a ocjenjivački sud odabrao je 48 pjesama među kojima i tri pjesmice učenika

osnovnih škola ludbreškog kraja.

U prepunoj dvorani zlatarske 'Sokolane', svoje stihove kazivale su u narodnim nošnjama, što je obvezno za nastup, Valentina Kladić, učenica 7. razreda OŠ Ludbreg, Kristina Grainer, učenica 5. razreda OŠ Martijanec, te Emily Sabol učenica 4. razreda OŠ Sveti Đurđ. Njihovi pjesnički radovi tiskani su u zbirci pjesama 41. Zbora malih pjesnika Zlatar 2010. Da se 'kaj' nigdar ne pozabi zaslužni su i njihovi učitelji, mentori i voditelji Ljudmila Kladić, Spomenka Struški i Dražen Vađunec koji su naše učenice pripremali za uspješan nastup. (dv)

Naše pjesnikinje sa Zborom malih pjesnika u Zlataru

Veliki hol bio je pun učenika, većih i manjih, učiteljica i učitelja, ponekog roditelja, na panoima likovni radovi učenika o kruhu i drugim krušnim proizvodima, te plodovima jeseni.

Tako su se učitelji Osnovne škole Ludbreg sa svojim učenicima sredinom listopada pripremili za veliku izložbu u povodu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.

Bila je to prava oda kruhu, školski zbor i recitatori nižih razreda izveli su prigodne pjesme o kruhu, proizvodima od brašna i jesenskim plodovima. Moglo se vidjeti svega što se može napraviti od malo braš-

na jer na stolovima je bilo mnoštvo proizvoda koje su djeca donijela od

Učenici su sa zanimanjem razgledali maštovite krušne proizvode kuće - razne vrste kruha, peciva, kolača i drugih jesenskih plodova našeg kraja.

-Napravile su to naše bake i mame – rekle su nam učenice sedmog razreda.

No, osim lijepe izložbe priređena je i mala demonstracija kako se i što može napraviti od malo brašna.

Demonstratori su bili učenici 2.C razreda, zanimljivo u pregačama uglavnom dječaci. Ozbiljno su prionuli poslu.

-Radimo svašta. Treba vam brašno, onda za posoliti, ide i voda.

Onda sve to zamijesimo, a to kaj do-

Dečki iz 2. c zamijesili su klipiće, zafrkance...

bijemo zove se tijesto. Pa uzmemo, kak se zove, 'mlinčejak' za povaljati tijesto. I budemo dali kuharicama da stave u pećnicu i onda bude gotovo.

Teško je napraviti, ali baš je dobro.

Budemo napravili klipiće, zafrkance, zvončiće, kolače – rekli su nam Luka, Vinko, Leon, David, Filip i drugi pekari iz 2. C. Na kraju je sve proizvode blagoslovio kapelan ludbreške župe Tihomir Kosec. Priredbu su sa zanimanjem pogledali, ali i kušali slasne proizvode gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok, te Štefica Pavković, gradska vijećnica.

Na priredbi učenici i njihovi gosti

UDRUGE

29. listopada 2010.

11

65 godina LD 'Srnjak' Ludbreg

Prva zastava za obljetnicu

Lovačko društvo 'Srnjak' iz Ludbrega svečano je obilježilo 65. obljetnicu postojanja i neprekidnog djelovanja. Tom prigodom promovirana je i prva zastava Društva. Kumstva se prihvatio gradonačelnik Marijan Krobot, dugogodišnji član društva još od 1972. godine. Na svečanosti u lovačkom domu, u prisutnosti uzvanika i gostiju iz Županijskog lovačkog saveza, predstavnika Grada i lovaca iz okolnih lovačkih društava, zastavu je posvetio župni vikar Tihomir Kosec.

Idejno rješenje i dizajn zastave pripisuje se Aleksandru Horvatu, a izrada i sponzorstvo VIS-u Varaždin.

Svečanost obilježavanja 65. obljetnice počela je intoniranjem himne i minutom šutnje za sve umrle, bivše članove društva. Nakon posvećenja zastava je postavljena na postolje u trofejnoj dvorani lovačkog doma. Također su podijeljene lente, priznanja i zahvalnice donatorima i članovima Društva za dugogodišnji predani rad.

-Donatorima koji se nisu mogli odazvati na proslavu lente i priznanja bit će naknadno uručena. Sretni smo što smo uspjeli blagosloviti zastavu jer ovo je prva zastava LD 'Sr-

Bodovi

-Lovačko društvo Srnjak ima 72 člana od čega je polovica aktivnih i 2 lovačka pripravnika. Da bi lovac sudjelovao u odstrelu divljači mora godišnje sakupiti najmanje 100 bodova. Za sudjelovanje na gađanju dobiva se 10 bodova isto kao i četiri sata provedenih na radnoj akciji. Za odstrel srnjaka potrebno je imati dodatno još 70 bodova, a za odstrel jelena čak 300 bodova bonusa. Lovac koji tijekom godine ne sakupi minimalno 100 bodova može sudjelovati u lovu bez puške kao gonič divljači.

Po završetku lova na trofejnu divljač ocjenjuju se rogovi srnjaka i jelena, te veprove kljove - objasnio je član ‘Srnjaka’ Marijan Margić.

njak' od osnutka - kazao je predsjednik Antun Novota koji je govorio i o povijesti Društva.

LD 'Srndać' osnovano je 2. veljače 1945. i od tada neprekidno djeluje.

Prvi predsjednik Ljudevit Vrančić imao je na popisu 98 lovaca. Iz tadašnjeg društva najprije su istupili lovci

Gosti i uzvanici u lovačkom domu

Učesnici proslave 65. obljetnice društva pred lovačkim domom iz Kalničkih sela i osnovali društvo u Velikom Pogancu, a 1979. i lovci iz Svetog Đurđa su osnovali svoje LD Patka. 'Srndać' je 1983. godine promijenilo je naziv u LD 'Srnjak' koje i danas nosi. Posebno poglavlje u razvoju Društva započelo je 1986. kada je započela gradnja lovačkog doma. Od tada se radi na uređenju okoliša i poboljšanju uvjeta za ljepši i ugodniji boravak lovaca i njihovih gostiju. Danas Društvo gospodari lovištem površine 5.200 hektara i brine o šest grla jelenske divljači i veprova, oko 50 srna, 230 zečeva i isto

Lovačka priča -Lovci u lov uglavnom odlaze nedjeljom. Tako se jedan naš lovac vratio iz nedjeljnog lova i zaboravio pustiti psa iz prtljažnika. Kako je labrador poslušan pas, uopće nije lajao. Lovčeva mama je tri dana nosila psu jesti u kućicu i primijetila da hrana nije dirnuta. Kad je pitala sina da li je pas možda bolestan, on se tek tada dosjetio da je pas još uvijek zaključan u autu. Sreća što je bila zima pa psu nije bilo ništa, a da je bilo ljeto vjerojatno bi uginuo od žeđi-ispričao nam je Jožek Stanko.

toliko fazana, te oko 150 trčki.

Proslavu ludbreških lovaca uveličali su rogisti lovačkog saveza Varaždinske županije i zbor 'Podra-

Posveta zastave - kapelan Kosec, kum M. Krobot i V. Brkić

vina', a na panoima su bili izloženi literarni i likovni radovi učenika OŠ Ludbreg.

Dražen Vađunec

B. Hajsok, Š. Pavković i V. Brkić uživaju u uč. radovima

Na Dan neovisnosti na Ravnoj gori

Ludbreški izviđači u pohodu Ravnom gorom (snimila: Andreja Maltarić)

Twirling klub Ludbreg

Ludbreški izviđači već tradicionalno Dan neovisnosti provode upoznajući udaljene krajeve naše županije. Odredište ovogodišnjeg pohoda bila je Ravna gora, najsjevernija i možda najljepša planina Hrvatskog zagorja koja je kao potkova okrenuta prema jugu, a usred gorskog vijenca izvor je potoka Kamenice. Izviđači su obišli Filićev dom, vidikovce, a prošli su pokraj vrha na 680 m, te poletne staze za padobransko jedrenje, željezne piramide visoke 10,7 m i kapelice sv. Tri kralja. Planinarskom stazom kroz živopisne predjele i šumu

nakon šest kilometara hoda stigli su do Trakošćana i zasluženog odmora uz jezero.

Na ekskurziji je sudjelovalo 45 izviđača koji će prije zime još upoznati područje Kalnika, te se pripremati za zimovanje na Ivančici.

Posjet Ravnoj gori organiziran je u sklopu programa 'Moja domovina, ljudi i krajevi' tijekom kojeg su izviđači najprije upoznali ulice, parkove, značajne građevine, spomenike i spomen-ploče Ludbrega, te obišli izletničku stazu koja povezuje zanimljivosti bliže okolice.

Seminar za suce

U Ludbregu je tijekom listopada održan trodnevni seminar za suce twirlinga i mažoret-plesova. Predavačice su bile Marina Mihelčić iz Požege za mažoret–suce, predsjednica Natjecateljskog odbora HRSAM-a i HTS-a i Christine Bel iz Francuske za twirling, inače, predsjednica tehničke komisije za NBTA Europe (National Baton Twirling Association).

-Organizirali smo seminar u Ludbregu da bismo smanjili troškove pri budućim natjecanjima.

Naime, kada imamo nacionalna natjecanja u twirlingu moramo pozvati strane suce i troškovi su tada jako veliki. Sada ćemo imati domaće suce. Imamo pet naših sudaca za mažoret i dva međunarodna suca za

mažoret i twirling. Puno se zahvaljujemo Osnovnoj školi Ludbreg i ravnatelju Antunu Golubiću što su nam dopustili da dva i pol dana besplatno koristimo njihove prostorije - rekla je Elizabeta Črepinko, tajnica Hrvatskog twirling saveza i Saveza mažoretkinja.

Na seminaru je bilo 18 polaznica iz Cavtata, Čakovca, Kaštela, Novigrada Podravskog, Pleternice, Požege, Sinja. Djevojke su nekada trenirale mažoret i twirling, više ne žele nastupati, ali kao vrhunske natjecateljice imaju puno znanja. Sudac ne može biti osoba mlađa od 18 godina, te ako nije trener ili barem natjecatelj.

-Natjecala sam se na državnom prvenstvu u twirlingu kad se održavalo

Polaznice seminara na predavanju u ludbreškoj školi

Marina Mihelčić i Anđela Maleš

ovdje u Ludbregu. U twirlingu sam desetak godina, više ne želim plesati, ali bih se njime htjela baviti u životu. Zato sam se odlučila za seminar i položiti za suca. U Kaštelima imam svoj tim – rekla je Anđela Maleš iz Kaštela.

se i baletni koraci kao i elementi iz modernih i latino-američkih plesova. Popularizaciji je jako pridonijela pobjeda na 'Supertalentu' člana ludbreškog kluba Tihomira Bendelje.

Marina Hižak

Hrvatski twirling savez ima 20ak, a mažoret 40-ak klubova. Twirling je nastao iz mažoret-elemenata, objedinjuje elemente ritmičke gimnastike, plesne korake i virtuoznu vrtnju štapom. Uvježbavaju

12

K U LT U R A

29. listopada 2010.

Promovirana knjiga 'Židovi u ludbreškom kraju' autora prof. Milivoja Dretara

Istina o građanima koji su nestali Tko su bili i kakva je bila sudbina ludbreških Židova, pripadnika naroda kojeg više nema u Ludbregu, a u njemu su ostavili dubok trag. Odgovore je dao ludbreški povjesničar prof. Milivoj Dretar. Prije nekoliko godina prihvatio se prikupljanja podataka koji su postali dio građe knjige 'Židovi u ludbreškom kraju' upravo predstavljene javnosti.

-Povijest ludbreških Židova je dosta neistraženo područje, nema puno pisanih tragova, o njima se premalo znalo. Samo je Marija Winter 1986. godine objavila jedan tekst o njihovoj tragediji tijekom rata.

Glavni motiv bio je da javnost dozna više o ludbreškim Židovima, mislio sam da ima smisla pisati o ljudima koji su nestali u par godina rata. Kod nas još uvijek ima dosta predrasuda o njima, pa sam htio da javnost o njima dozna istinu. Inače, u Bibliji su najviše spominjani narod. Najprije sam 2004. napisao jedan članak za Podravski zbornik i bilo je logično da nastavim istraživati, da se prihvatim rada na knjizi – rekao je autor prof. Milivoj Dretar.

Istraživanje Ludbreška židovska općina bila je prije rata po broju članova najmanja u Hrvatskoj. Broj je stalno padao zbog iseljavanja. Najviše ih je bilo 1900., više od 200, a uoči rata Ludbreška židovska općina brojala je 60ak članova iako je Židova bilo više, ali nisu bili svi članovi židovske općine.

Autor se trudio doći do podataka.

-Literatura o tome vrlo je oskud-

O autoru Milivoj Dretar (32) profesor je povijesti iz Ludbrega. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prije šest godina. Predaje povijest i geografiju u OŠ ‘Petar Zrinski’ u Jalžabetu. Aktivan je u društvenom i političkom životu grada. Član je Predsjedništva KUD-a ‘Anka Ošpuh’, tajnik Udruge antifašista Ludbrega i predsjednik Komisije za spomeničku baštinu NOB-a Varaždinske županije. S djelatnicima ‘Lukoma’ brine o preostalih 30-ak židovskih grobova na groblju.

-Na mjestu sadašnjeg groblja najprije su se počeli pokapati Židovi, a tek kasnije kršćanski pokojnici. Od 2007. je židovski dio groblja pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture. Trebalo bi urediti i označiti taj dio, postaviti klupe, obnoviti oštećene spomenike s natpisima na hrvatskom, njemačkom i hebrejskom.

Kuće koje su sagradili i grobovi je sve što je ostalo iza ludbreških Židova – ističe autor knjige.

na. Počeo sam sistemom rekla-kazala, pa razgovorima sa starijima koji vas upućuju na druge ljude. Pod godišnjim odmorom otišao bih u Zagreb i provodio sate u arhivu gdje sam tražio i proučavao građu. Dio toga našao sam i u arhivu u Varaždinu. Postoji još velik dio građe o

Kuće i grobovi jedino je što je ostalo iza ludbreških Židova

Ludbreška sinagoga Sinagoga je u Ludbregu izgrađena 1895. godine o čemu postoji pisani podatak, iza Švendine brijačnice u Jelačićevoj ulici, uz prolaz prema Otoku mladosti. Židovi su tamo kupili kuću i preuredili za sinagogu, židovsku općinu i rabinov stan.

-Sinagoga nije imala veliku arhitektonsku važnost. To je bila viša prizemnica preuređena za potrebe zajednice. No, valja reći da njima bogomolja ne predstavlja ono što je crkva za kršćane. U sinagogi se oni okupljaju, imaju sastanke, susrete, razne tečajeve, drže knjige, koriste je za obrazovna, kulturna događanja, te za molitve – kaže prof. Dretar.

Moguće je da su prije ove koja je

‘nestala’ na kraju rata, sinagoge bile na mjestu kod današnje pošte i u Gajevoj ulici.

Naš kraj Židovi su počeli naseljavati krajem 18. stoljeća. -Najviše su se bavili trgovinom, imali su tu dva odvjetnička ureda, jedine dvije banke, bili su ugostitelji, a u okolici su imali mlinove, ciglane, razne radione. Bili su učitelji, doktori, farmaceuti, veterinari. Mnogo je primjera kuća u centru grada gdje su Židovi stanovali i imali lokal. Imali su svoje udruge, ali mnogi su se prema osobnim interesima uključili u osnivanje i gradskih udruga. Bili su obrazovani i poticali obrazovanje ostalih građana – kaže prof. Dretar.

Prof. Dretar kod zemljišta uz prolaz prema Otoku mladosti gdje je nekad bila sinagoga

Holokaust Prof. Milivoj Dretar utvrdio je da je oko 170 ljudi židovskog podrijetla sa šireg ludbreškog područja stradalo u ratu, od toga oko 60-70 s područja samog Ludbrega. Dio ih je prije rata iselio u Zagreb gdje su se nadali spasu od prijetećeg progona.

Već 1941. bilo je u Ludbregu više valova hapšenja. Crni dan bio je 15. listopada 1942. godine. Tada su ustaše pokupile sve Židove u Ludbregu koji se nisu stigli sakriti i pobjeći, njih 50-60 i vlakom ih poslali u Jasenovac, pa i starog bolesnog rabina ko-

Židovima iz doba knezova Batthyany, ali ona je u rukopisu na mađarskom i latinskom jeziku. Prikupljao sam izjave, listao matične knjige, a i groblja vam puno toga mogu reći.

Tri godine intenzivno sam radio na prikupljanju građe, a još mi dolaze podaci jer se pročulo da radim na knjizi. Čak smo naknadno dodali još tri stranice. Materijala ima barem za još jednu knjigu – kaže prof. Dretar.

Ministarstvo obrazovanja omogućilo mu je posjete Izraelu i SAD-u vezane uz školstvo, pa je boravak u tim zemljama iskoristio i za rad na knjizi.

-U Izraelu imaju ogromni arhiv u muzeju Jad Vašem sa školom i studijem, to je pravi mali grad unutar Jeruzalema. Tamo sam našao nešto podataka o našim Židovima. Njima je drago što se tako mala sredina kao Ludbreg o tome interesira. U Washingtonu živi jedna od zadnjih ludbreških Židovki Dora (Theodora) Klayman, rođena Basch. Dio svoje ostavštine poklonila je muzeju gdje je suradnica i pomogla je da mi ustupe besplatna prava za objavu fotografija iz muzeja – kaže autor.

Pomogli Židovi i Ludbrežani I drugi su pomogli da se zaokruži priča o ludbreškim Židovima.

-Najviše Stanka Lapter, rođena Weinrebe. Ona je zadnja ludbreška Židovka. Puno su mi otkrili pokojna Renata Schlesinger, Artur Rosner,

jeg su ubili već pred vratima logora.

Rat je preživjelo 50-ak Židova koji su na bilo koji način bili povezani s Ludbregom, a koji su Ludbreg smatrali svojim domom. U Ludbreg se vratilo desetak Židova - jedina obitelj Zlatko Weinrebe sa suprugom i dvije kćeri, zatim Miro Scheyer, Drago Sattler, Artur Rosner. Vidjeli su da je nestala njihova imovina, u kućama samo goli zidovi, da nema drugih članova obitelji, i otišli. Jedni u Izrael, drugi u SAD, treći u Zagreb ili drugamo. Samo su Weinrebeovi ostali u

Ludbregu.

-Grad je puno toga dobio na račun Židova koji su tu živjeli i plaćali poreze, a na kraju im je sve oteto preko noći, sve su morali ostaviti kada su uzimali izraelsko državljanstvo. Kuće su pripale gradu koji ih je rasprodao.

Nadam se da će Grad prepoznati vrijednost onoga što su mu Židovi ostavili i da će im se, kao žrtvama holokausta, odužiti podizanjem spomen-obilježje. Inicijativa postoji i nadam se da će se jednog dana realizirati – poručio je prof. Dretar.

Grobnica Scheyerovih, najveće ludbreške židovske obitelji posljednji upisan u knjige u židovskoj općini Ludbreg, Alma Rivosechi, Đurđica Poštenjak (Gruenfeld) iz Zagreba, Alberta Hirszon, Dunja Jelašić iz obitelji Gross koji su imali banku na trgu, te Žuži Jelinek čiji je otac Izidor Faerber rođeni Ludbrežanin. Od najbrojnije obitelji Scheyer nisam našao gotovo nikog jer oni koji su preživjeli rat otišli su u Izrael. Puno stvari ispričao mi je naš ugostitelj odnedavno pokojni Antun Potočki. Židovi su mu bili susjedi, a u sinagogu preko puta kuće odlazio je na poduku iz njemačkoga jezika, kao jedan od rijetkih katolika

bio je i na židovskoj svadbi, čak mi je nacrtao unutarnji izgled sinagoge.

Pomogli su mi Slavica Runjak, Tomo Katalenić, Branko Dobec, Mladen Lončar iz Sudovčine, pokojna Bojana Kerstner, te Štefica Potočnik i Štefica Varvir s bukovečkog područja – kaže Dretar.

Autor kaže da je knjiga trebala izaći iz tiska još prije tri godine, ali je neočekivano naišao na 'kočnice'.

-Naišao sam na stavove da knjiga o Židovima nije zgodna, pa čemu sad pisati o tome kaj je bilo prije 60 ili 100 godina. A o čemu bi povjesničar trebao pisati nego o povijesti?

29. listopada 2010.

K U LT U R A Hobiji Marka Črepinka iz Ludbrega

Bilo je i antisemitskih izjava. Nisam imao potporu kao drugi autori s našeg područja, neke institucije nisu htjele surađivati. Bilo je onih koji imaju puno podataka, ali mi nisu odgovorili na pismo u kojem sam ih zamolio za informacije, naglasivši kako je riječ o znanstvenoj potrebi – potužio se prof. Dretar.

13

Od kaligrafije do kolekcionarstva

Knjiga za promociju grada Knjiga ima 208 stranica, 20-ak dokumenata, 200-tinjak fotografija, a tiskana je u 500 primjeraka.

-Zadovoljan sam knjigom, ali uvijek se može bolje. Novčano su izlaženje knjige pomogli Grad Ludbreg, Stanka Lapter, Dora Klayman, obitelj Vidović i vjerska udruga Bet Israel, te Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta. Jedan recenzent kaže je da je to knjiga o ludbreškim Židovima i o povijesti Ludbrega. Ne znamo u detalje povijest Ludbrega i svaka knjiga je dobro došla za promociju grada, a ova otvara vrata prema zajednici koja je u svijetu dosta utjecajna. Neki još Židove smatraju manje vrijednim narodom. Nadam se da će knjiga pomoći u promjeni takvih stavova i u boljem razumijevanju Židova, njihove kulture, vjere, tragedije – kaže prof. Dretar.

Knjigu su predstavili povjesničar dr. Ivo Goldstein, Spomenka Težak, predsjednica Društva povjesničara Varaždinske županije i sam autor.

Prigodom predstavljanja knjige priređena je i izložba o Židovima, a pomogao je Muzej grada Koprivnice.

Knjiga 'Židovi u ludbreškom kraju' može se kupiti u Pučkom otvorenom učilištu u Ludbregu.

Na promociji - Spomenka Težak, Milivoj Dretar i Ivo Goldstein

Pravednici među narodima?

Pokrenuta je inicijativa da se Marija Runjak i Ljudevit Vrančić proglase pravednicima među narodima. To je velika počast koju židovski narod daje onima koji su doveli u opasnost svoje živote da bi spasili Židove.

Marija Runjak uzela je na skrb Doru (Theodora Klayman) i Zdravka Bascha, unuke posljednjeg ludbreškog rabina kada su kao mali ostali sami nakon što su im roditelji odvedeni u logor. Autoru je o tome svjedočila Marijina kćerka Slavica koja živi u Ludbregu. Ljudevit Vrančić već je u ratnim godinama i unatoč vjerskim razlikama oženio njihovu tetu Gizelu Deutsch, a kad su i nju odveli Vrančić je posvojio Doru, dok je Zdravko

umro još kao dječak. Bilo je još lijepih primjera pomaganja.

-Izrael se zanima za još dva-tri slučaja židovske djece koje je Crkva zbrinula u Ludbregu. Došao sam i do saznanja da je obitelj Šmidlehner u Selniku spasila dvoje, a u Župancu je spašeno jedno židovsko dijete koji su i danas živi. U ratu je to bio veliki rizik, značilo je smrtnu kaznu za pomagače. Ludbrežani su pomogli Židovima i na druge načine. Početkom rata Židovima su oduzeli kuće, imovinu, prisilili ih da žive u sobičcima, bez imovine, prihoda, nisu se smjeli družiti, izlaziti. Ludbrežani su im darivali odjeću i hranu da mogu preživjeti – kazao je prof. Dretar.

Humanitarna izložba slika u Ludbregu

Umjetnici za Bosnu

Hrvatsko kulturno društvo 'Napredak' Varaždin i PUO 'Dragutin Novak' Ludbreg organizirali su humanitarnu izložbu slika pod nazivom 'Umjetnici za Bosnu'. Prihod od prodaje namijenjen je za pomoć hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini odnosno za izgradnju crkve sv.

Franje Asiškoga u Žeravcu, školovanje siromašne djece, za ljetnu školu njemačkog jezika u Beču, te za pomoć obiteljima s brojnom djecom.

Predstavljena su i ponuđena djela vodećih hrvatskih umjetnika iz BiH i Hrvatske. Za ovu prodajnu izložbu slike su darovali Francina (Franjo) Dolenec, Katarina Žanić-Michieli, Ljubo Lah, Slavko Šohaj, Radoslav Viličić, Blaženka Salavarda, Đurđa Gudlin-Zanoški, Ljubo Ivančić, Munir Vejzović.

HKD 'Napredak' djeluje 90 godina na dobro hrvatskog čovjeka gdje god živio, ali i svih dobrih ljudi. Priređuje izložbe, promocije knjiga, a

Tekst za izložbu o povijesti pisma i kaligrafiji Ludbrežanin Marko Črepinko poznat je kao gradski notar koji uredno upisuje ljude u Knjigu građana centra svijeta. Ali, povod za posjet je njegov doprinos izložbi u Varaždinu u povodu Hrvatskog i Svjetskog dana pošte.

Za ovu izložbu na kojoj sudjeluju još dva autora Marko je izložio poštanske marke o svim vrstama pisama kroz ljudsku povijest, uz popratni tekst kojeg je napisao kaligrafijom.

-Od rane mladosti skupljam marke o povijesti pisma, o kaligrafiji, hrvatske marke, te još neke s grbovima. Izlažem 200-tinjak maraka na temu povijesti pisama i kaligrafije, te presjek 30-ak pisama kroz ljudsku povijest, od pećinskih crteža do doba računala. Tekst sam napisao ručno. Kao osnovac imao sam mali album s 300-tinjak maraka na kojima je bilo lijepih slova i zato sam ih skupljao – pojasnio nam je Marko.

Lijepa slova

S otvaranja izložbe bosanskih umjetnika uz svoje kulturno djelovanje poznat je i po humanoj djelatnosti stipendiranja siromašnih i nadarenih.

-Ulaganje u mlade je od višestruke koristi jer se izravno ulaže u sretniju budućnost. Naš je apostolat: Potomstvo i školstvo – to je Božji blagoslov. Rodi, školuj i zapošljavaj. Već 12 godina šaljemo djecu na školovanje u Beč, potpomažemo brojne obitelji, ne samo da se nahrane, već da se i školuju. I dalje ćemo pomagati. Čovjek je smisao svega, stoga i društvo puno toga čini kako bi čovjeku život učinio ljepšim i sretnijim. Što će nam sve zgrade, škole, crkve, bolnice ako nema lju-

Koncert u dvorcu Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' iz Ludbrega organizirala je lijep koncert za ludbreške poklonike ozbiljne glazbe koji je realiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Krajem listopada u svečanoj dvorani dvorca Batthyany nastupile su ugledne glazbenice, violinistica Sidonija Lebar i pijanistica Katarina Krpan.

Na ludbreškom koncertu glazbenice su izvodile djela Ravela, Bollinga, Bravničara, Seletkovića, Piazzolle, te našeg aktualnog predsjednika Ive Josipovića.

di, dobrih i obrazovanih? I dalje ćemo raditi na realizaciji kvalitetnih projekata kojima pridonosimo napretku društva i pojedinca – rekao je prof. Ivan Bošnjak, predsjednik HKD 'Napredak' podružnice Varaždin.

Prigodom otvaranja izložbe su fra Domagoj Šimunović, gvardijan u Slavonskom Brodu, fra Ivan Čurić, župnik u Žeravcu, te predsjednik varaždinskog 'Napretka' prof. Ivan Bošnjak. Okupljene su pozdravili i gradonačelnik Marijan Krobot i župni vikar vlč. Tihomir Kosec. Izložba se može razgledati do 15. studenoga.

Marina Hižak

Marko je ljubitelj povijesti s kojom su povezani svi njegovi hobiji.

Majstor je kaligrafije, tehnike lijepog pisanja.

-Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja. Bavim se njome otkako sam naučio pisati, samo što tada nisam znao da se to tako zove. Skupljao sam lijepa slova s kartončića. A onda me naš omiljeni nastavnik pokojni 'tata Marijan' (Marijan Kancijan, nekadašnji učitelj tehničkog odgoja u školi Ludbreg- op.p.) naučio tehničkom pismu i pisati tušem. Na kraju mi je poklonio svoja grafos-pera. Srednju školu sam 'propisao' Rexpenovim naliv-perom.

Danas imam mnogo naliv-pera i olovaka. Vrlo je važan redoslijed poteza u kaligrafiji. Razlika između običnog pisanja i kaligrafije je u tome što se u kaligrafiji slova crtaju. Za upis u Knjigu građana centra svijeta ja i sad koristim guščje pero s tintom, zna se da su u srednjem vijeku, postojali pisari i prepisivači knjiga. Kao četvrta stepenica u mom razvitku kaligrafije je rad s računalom. Valjda sam nešto dara naslijedio od djeda koji je bio pisar u Ladanju Donjem. Danas ljudi

vrlo rijetko pišu rukom i kod većine je rukopis neispisan i slabo čitljiv. Sve se više piše računalom. Naši stari su pisali uredno, krasopis se više ne uči u školi. Kad čitate rukom pisano pismo, to je kao da imate pred očima čovjeka kojemu se obraćate – kaže Marko.

Sve o Ludbregu Čitava kuća u Kačićevoj 2 u znaku je njegovih hobija, od radne sobe pa nadalje. Sve ima veze s poviješću, osobito ludbreškom.

-Skupljam sve vezano za Ludbreg.

Osim tiskanog materijala skupljam značke izdane u Ludbregu, razglednice i fotografije starog Ludbrega, kao i razglednice Varaždinskih Toplica jer mi je supruga Elizabeta rodom Topličanka. Imam zbirku od 100-tinjak starih razglednica Ludbrega, kao i mnoštvo značaka, ali isključivo o Ludbregu. Sve to puno govori o povijesti grada. Bavim se i izradom logotipova.

Moje su djelo logotip „Gornjega grada“, Hrvatskog twirling saveza, hotela 'Amalija', pčelarske zastave i mnogočega drugog – otkrio je Marko.

Numizmatika Jedna od njegovih ljubavi je i numizmatika.

-Skupljam novčiće još od srednje škole, stare i ove važeće. U zbirci imam novčiće iz 150 zemalja. Zbirke punim kupovinom, naručujem, razmjenjujem. Uz sve redovite radne obveze malo je slobodnog vremena za hobije.

Volio bih jednom napraviti izložbu pisaćeg pribora kroz vrijeme, da posjetitelji mogu probati i pisati kaligrafiju na samoj izložbi. Član sam Kluba kolekcionara Varaždin, sekcije Ludbreg sedam godina. Tek kao član ovakve interesne grupe puno naučite jer se družite s pravim poznavateljima kolekcionarstva.

Pozivam sugrađane sličnih interesa da nam se pridruže, sastajemo se svakog prvog utorka u mjesecu u pivnici 'Mejaši' – kazao je Marko.

Izložba njegovih maraka o pismu i kaligrafiji može se do 7. studenoga vidjeti u Galeriji na Stančićevom trgu u Varaždinu.

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 7. studenoga: Luđaci (SF-horor, 101 minuta) Uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson

14. studenoga: Odlasci (art drama, 130 min.)

Uloge: Masahiro Motoki, Tsutomu Yamazaki, Ryoko Hirosue

21. studenoga: Svi na Woodstock (komedija, 120 min.)

Uloge: Henry Goodman, Edward Hibbert, Imelda Staunton

28. studenoga: Jedi, moli, voli (romansa, film ceste 139 min) Uloge: Henry Goodman, Edward Hibbert, Imelda Staunton Projekcije počinju u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Marko se za pisanje koristi i guščjim perom i računalom

14

SP O R T

KK ‘Grafičar’ Ludbreg

Ludbreška košarka rang niže Košarkaši ludbreškog ‘Grafičara’ ove će sezone igrati u natjecanju B-1 lige sjever. Radi se o najnižem rangu natjecanja u kojem se može igrati ovdje, u našoj regiji. U ligi će nastupati samo pet (!) klubova. Uz ludbreške košarkaše još samo Lepoglava, Koprivnica, Prelog i Međimurje Globetka.

Dugo se kuhalo kod međimurskih ligaša koji su u većini napustili ovo natjecanje, te će igrati međusobno u svojoj amaterskoj ligi na razini Međimurja, dok su Vinica i Cestica svoje protivnike pronašli u Sloveniji. Boljim poznavateljima košarke, kojih je nažalost sve manje, odavno je sve poznato i ovo nije iznenađenje. Stara je izreka ‘Kako siješ tako i žanješ’, očito se (ne)rad varaždinskog košarkaškog saveza zamjerio većini klubova. Elem-liga će se igrati čak dvadeset kola tako da će se igrači jako zbližiti, upoznati i sprijateljiti jer će igrati međusobno čak četiri puta.

‘Grafičar’ u sezonu kreću s Lukom Siladićem i ekipom koja je protekle sezone igrala u B-1 ligi pod vodstvom Damira Potočnika. O ambicijama je teško nešto govoriti pošto se otišlo u rang niže, no nadajmo se da će se iznjedriti neko novo košarkaško ime.

Evo što kaže prvi trener Ludbrežana Igor Dijanošić: -Mi smo i ove godine po rezultatu mogli igrati u A–2 hrvatskoj ligi. No, tamo smo se godinama borili za ostanak i to s dosta starijih i igrača sa strane, točnije iz Varaždina. Sada se okrećemo svojim izvorima. Igrali smo nekoliko pripremnih utakmica s A-2 ligašima, gubili smo s 20-ak razlike, a dečki su vidjeli da je rang više neka druga dimenzija. Uvjeti za rad su nam odlični, nadam se da ćemo kroz to napredovati u poimanju ovog sporta kod mladih – kaže trener Dijanošić. Gledajući objektivno pred ludbreškim košarkašima su utakmice protiv polurekreativnih ekipa tako da će svoj napredak trebati tražiti kroz prijateljske utakmice s kvalitetnijim klubovima. Jer od ovih s kojima igraju u ovom rangu ne mogu puno naučiti…

Neven Jerbić

29. listopada 2010.

RK 'Ludbreg – Mljekara Bohnec'

U nove pobjede s novim trenerom

U novu sezonu Treće Hrvatske rukometne lige sjever rukometaši 'Ludbrega – Mljekare Bohnec' ušli su s novim trenerom. Na mjestu prvog stratega kluba sada je Darko Jagić, bivši odlični prvotimac kluba, ambiciozni trener koji je na klupi naslijedio dugogodišnjeg trenera Andriju Pišpeka.

I momčad je doživjela značajne promjene i okosnica sastava sada su igrači mlađi od 20 godina. U novu sezonu ušlo se s ciljem da se zadrži status trećeligaša, te da se mladi nadareni rukometaši pristigli iz Udruge 'Mladi rukometaš', pravog 'inku-

Mladi prvotimci pozorno slušaju upute novoga trenera

Gotovo svi mlađi od 20 godina

batora' ludbreškog rukometa.

U prvih šest kola Ludbrežani su uspjeli uhvatiti dvije pobjede što je sasvim solidan start s obzirom na mladost ekipe.

-U sezonu smo ušli samo s ponekim iskusnijim igračem, kao što su Ledinski i Murić, te međugeneracijom koju čine Bunčić, Vanja Pišpek,

Elvin Petrošanec, te nadarenim kadetima. Nigdje ne potpisujemo poraz niti se lako predajemo, a imat ćemo, nadam se, i dovoljan broj pobjeda da se nađeno u sigurnoj zoni na ljestvici. Od svojih igrača očekujem veliku borbenost, želju za treniranjem i učenje, želju za pobjedom.

Jedino tako možemo naprijed – re-

Darko Jagić, novi trener kao je prvi trener rukometaša Darko Jagić o početku nove sezone.

Inače, kompletan pogon ludbreškog muškog rukometa broji čak 100tinjak rukometaša, u natjecanjima su sve uzrasne kategorije kluba, a u klubu su posebno ponosni na odlične nastupe kadetske ekipe u Prvoj hrvatskoj kadetskoj rukometnoj ligi. (nj)

Tihomir Cenko, predvodnik ludbreških trkača

Odlični atletičari

Ludbreg ima atletičara, natje- sezone mi je osvojeno prvo mjesto catelja u trkačkim utrkama koji se na utrci u Gojancu – veli Cenko. ističe vrlo zapaženim rezultatima.

Iako je glavna sezona završena TiTihomir Cenko nedavno se iskazao homir ne prestaje s treninzima. Trči na 19. Večernjakovom polumara- vani neovisno o vremenskim uvjetima. tonu u Zagrebu. Stazu dugu 21 km -Počeo sam s pripremama za istrčao je za 1 sat i 29 minuta čime sljedeću sezonu, namjeravam je za čak 5 minuta bio brži nego u istrčati dva polumaratona varaždinskoj utrci održanoj nei spustiti vrijeme ispod 1 koliko mjeseci prije zagrebačke. sat i 25 minuta. Trčanje -U Zagrebu je bilo 414 natjecapolumaratona i maraton telja, a zauzeo sam 57. mjesto je naporno, ne samo fizičodnosno u konkurenciji od 18 i ki već i psihički – otkrio je 29 godina bio sam četrnaesti. Vrlo Tihomir.

Međutim, sam zadovoljan tim rezuli ovo jesensko-zimsko raztatom – rekao je Cenko. doblje neće proći bez Član kluba BSV utrka za Tihomira Ludbreg iza sebe jer će sudjelovati ima bogatu sezonu, na brdskoj ligi na utrke u Varaždinu, Ivančici koja poMurskom Središtu, činje u studenoPrelogu.

Trenira me, a završava u svakodnevno, najveljači. Poznata više trčeći u Vinovaraždinska gradima Ludbreškim ponoćna utrka i na Otoku mladosti, na Novu godinu priprema se i u teretani. ovoga puta neće Program rada pripremio proći bez Ludbrežaje za njega trener Krešo na, naravno, nastupit Horvat iz Varaždina. će Tihomir, ali i ostali Tihomir Cenko, -Najdraži rezultat članovima ludbreš-

Ludbreški atletičari-trkači snimljeni na kraju lige u Prelogu kog 'BSV-a'. Ludbreški zanesenjaci u trčanje imaju veliku želju.

-Želja nam je da kao klub uspijemo organizirati i jednu utrku u Ludbregu na kojoj bi sudjelovalo što više rekreativaca, sugrađana i gostiju

– otkrio je Tihomir.

Zato će uporno raditi da Ludbreg dobije svoju atletsku utrku i time još više mladih zainteresirati za ovaj sport.

Ana Havaić

Rezultati Ludbreški trkači, članovi Udruge za šport i rekreaciju BSV Ludbreg tijekom ljeta u Prelogu su sudjelovali na Ljetna cross i aquatlon ligi. Svakog petka, trčali su tako na stazi kod marine u Prelogu na stazama 4300 m i 2100 m. Ludbrežani Dario Juran ukupno je bio treći na kraćoj, a Tihomir Cenko isti uspjeh ostvario je na duljoj stazi. Također su se natjecali su Venad Štabi, Franjo Pijanec, Zoran Bračko i Dražen Jalšić. Osim u Prelogu, Ludbrežani su se kroz ljeto natjecali i na Dravskoj ligi u Varaždinu, na cestovnoj utrci grada Murskog Središća, u Gojancu, te na Varaždinskom polumaratonu. (ah)

uspješni maratonac

Dino Slatki, ludbreški brdski biciklist

Dino na utrci u Varaždinu

Dino Slatki (18), brdski biciklist iz Ludbrega iza sebe ima još jednu uspješnu biciklističku sezonu. U svojoj posljednjoj juniorskoj sezoni Dino je sudjelovao u šest utrka Kupa u cross country i na tri utrke maratona, a u Samoboru se natjecao u utrci za svjetske bodove. Dino je ujedno ukupni pobjednik prve ludbreške XC i CROSS lige.

-Ovakve utrke održavaju se diljem svijeta, a u Hrvatskoj je ove godine samoborska utrka bila jedina u kojoj su se mogli skupiti svjetski bodovi. Bilo je natjecatelja iz Brazila, Argentine, Rusije, SAD-a i susjednih zemalja – priča Dino koji je utrku

Uspješna sezona

završio kao trećeplasirani junior iz Hrvatske.

Najdraže su mu utrke maratona, a ove godine nastupio je u Pakracu, na istarskoj Parenzani i utrci Terra Magic u Pazinu.

-Sveukupno sam zauzeo drugo mjesto u poretku natjecatelja maratona čime sam zadovoljan, dok sam u Kupu ukupno treći – objašnjava Slatki.

Dino je član BK 'Maraton' iz Novog Marofa. Trenira svaki dan dva sata poslije škole, vikendom trenira jednu dužu vožnju ili trčanje. S hladnijim danima dio vremena, osim treninga, dio vremena provest će na

'trenažeru' i u teretani.

U idućoj sezoni više se neće natjecati u juniorskoj konkurenciji.

-Prelazim u kategoriju U-23. Plan mi je iduće godine zauzeti jedno od prva tri mjesta u Kupu i Maratonu – kaže Dino.

Brdski biciklizam je naporan, ali lijep i atraktivan sport. No, ponekad može biti i opasan što je Dino iskusio na svojoj koži. Naime, vozio je cross country utrku u Buzetu u društvu Meteja Skuzana iz Požege kada je nedaleko njih udario grom, pa su nastavku utrke osjetili jaku glavobolju i na koncu završili na infuziji. (ah)

S ljetne utrke u Karlovcu

SP O R T

29. listopada 2010.

Sara srušila nove rekorde!

Uprava 'Podravine'

Nedostaju nogometni tereni

Nogometni klub 'Podravina' ima čak devet momčadi u svim uzrastima, a redovito vježba oko 200-tinjak nogometaša od kojih je čak 130 polaznika škole nogometa. Vodstvo kluba izrazilo je zadovoljstvo što je na stadionu izgrađen i opremljen primjeren sportski dom koju može biti na ponos svim građanima Ludbrega. No, glavni teren

15

je uslijed velikog korištenja preopterećen. Sada u sklopu stadiona sigurno nedostaje za barem još jedan nogometni teren pravih dimenzija. Vodstvo kluba stoga pokreće aktivnosti kako bi se u što skorije vrijeme napravili novi nogometni tereni. Izabrana je i radna grupa koja je raditi na ovoj inicijativi u kojoj su Mladen Henec, Franjo Beser,

Oštećenja terena nakon brojnih utakmica

Božidar Hajsok, Alen Sabol, Antun Križanić, Igor Franolić, Vitomir Namjesnik, Siniša Kos te predstavnik iz rukometnog sporta.

Ove zaključke zajedno su usvojili Upravni i Nadzorni odbor 'Podravine' na listopadskoj sjednici. Vodstvo kluba se upoznalo i s pripremama na tiskanju klupske knjige. Članovi uredništva

monografije o 'Podravini' izvijestili su da se rad na knjizi privodi kraju, te da bi monografija o devet desetljeća povijesti kluba trebala izaći iz tiska do kraja godine. Knjiga će biti tiskana na kvalitetnom papiru tzv. 'umjetnički tisak' ili 'kunstdruck' u formatu 20 x 27 cm i u tvrdom uvezu. Foto-monografija će imati oko 250 stranica. (nj)

Istovremeno trening kadeta, juniora i seniora

Nikola Valjak, nogometaš Podravine

Početkom listopada u Mariboru održan je atletski troboj kadetskih reprezentacija Slovenije, Hrvatske i Mađarske koji je nama bio značajan zbog novog nastupa Sare Kolak, mlade ludbreške bacačice koplja.

A Sara je opet nastupila po starom. Ostvarila je najbolji rezultat bacivši koplje 55,69 metara što je novi hrvatski kadetski i juniorski rekord. Ovim rezultatom Sara se jako približila i seniorskom hrvatskom rekordu, pred njom su zaista nove svijetle stranice hrvatske atletske povijesti.

Sara nam je jednom zgodom gostujući na lokalnom radiju iznijela svoje dojmove: -Oduševljena sam, iznenađena ovim odličnim rezultatom, pogotovo što je došao na kraju sezone. Bit će mi ovo sjajan poticaj da u zimskom razdoblju radim još žešće, da ojačam muskulaturu, pogotovo uzimajući u obzir da me iduće sezone očekuje još mnoštvo jakih natjecanja – rekla je Sara.

Vjerujemo da će Sara, sada već učenica Prve gimnazije Varaždin, odjeljenja u Ludbregu, i njezin trener Stjepan Novoselec nastave istim tempom, da i dalje rušiti - rekorde! (nj)

Kup ŽNS-a

Sesvećanski fant – ludbreški dijamant! Zadrugar opet juriša Zovu ih poker ‘sesvećanskih’ nogometaša u redovima Podravine. Čine ga čine trojica Vađunca, Damir, Siniša i Mladen, te Nikola Valjak. Ovoga puta predstavljamo najmlađeg među njima, ali ujedno i najvišeg.

Nikola Valjak (23) popularni ‘Meho’, nadimak dobio po ocu Darku, također nogometašu. Njegovi suigrači prozvaše ga i ‘Čudo’, aludirajući na njegovo nogometno umijeće.

Nogometom se počeo baviti već od 1994. godine u redovima Podravca.

Nakon toga dvije je godine bio polaznik poznate Šukerove nogometne akademije u Zagrebu gdje je zapažen njegov talent. U novinama je izašla jedna reportaža o dugonogom momčiću (visok je 188 cm, a težak 82 kg) iz Sesveta kod Ludbrega.

–Bio sam u ‘Varteksu’, pa me put odveo u ‘Slaven Belupo’, a ovi su me poslali na pečalbu u Koprivnicu. No, s Koprivnicom sam igrao u jakoj 2.

Hrvatskoj ligi i obišao terene po cijeloj Hrvatskoj. Nažalost, ispao smo iz tog ranga natjecanja – prisjetio se Meho.

Ovaj ljubimac ženskog spola vojsku je ‘odslužio’ u ludbreškoj knjižnici gdje je na ‘frontu’ izdavao knjige i bio na usluzi zaljubljenika u knjige.

Baš kao i svi igrači iz Sesveta, Nikola je tih, samozatajan, lijepo odgojen,

a na terenu pokazuje ono što unutra nosi – vatrenost, veliku ljubav i predanost nogometu, želju za pobjedom.

Jedva smo iz njega uspjeli izvući još nekoliko rečenica: -Vrlo dobro mi je ovdje u Podravini. Igrači smo zaista dobra kompa, pogotovo mi je drag moj sumještanin Mladen Vađunec. Nadam se da ćemo svi zajedno doživjeti igranje u višem rangu. Inače, veliki sam navijač madridskog Reala, pratim i živim nogomet. Vjerujem da će mi se to jednog dana vratiti – kaže

Nikola.

Nadamo se samo da će kao igrač napadačkih sklonosti i izrazite brzine, ‘šurjakovski’ dugog koraka imati u nogometu još mnogo lijepih trenutaka. Još da ga napusti ‘Mandžukićev sindrom’ bespotrebnog skupljanja kartona tada sve će biti u najboljem redu.

Neven Jerbić

Nikola Valjak-Meho, strijelac dugog koraka i vatrenog srca

Već smo početkom listopada doznali polufinaliste županijskog nogometnog kupa. Ludbreški kraj u četvrt-finalu imao je čak tri predstavnika, pa smo se ponadali čak i ludbreškoj završnici, ali to se nije dogodilo. Naša perjanica samo je Zadrugar iz Hrastovskoga, lanjski finalist ovog natjecanja. Momci koji su nas u prošloj sezoni razveselili možda više nikad nedoživljen spektaklom gostovanja u Hrastovskom zagrebačkog Dinama opet su blizu završnice koja donosi ulazak u Hrvatski nogometni kup.

Zadrugaru je za to bila dovoljna minimalna pobjeda kod Bednje u Beletincu.

Drugu godinu zaredom se ludbreška Podravina nije probila u završnicu kupa koji joj je u ovom desetljeću donio puno slavlja, čak sedam pehara. Lani je Podravina poražena u polufinalu, a sada je zastavljena stepenicu prije. Ispadanje Podravine kod Ivančice u Ivancu svakako je neuspjeh bez obzira što je izvođenje 11-eraca bila lutrija.

Pravi pehist je Sloga iz Slokovca. Iako su Slokovčani potpuno nadmudrili branitelja naslova Rudara 47' iz Ladanja Donjeg ispali su prvenstveno zbog nevjerojatno

slabe realizacije niza zicera. Gosti kaznili i iz svoje dvije prigode zabili triput!

U polufinalu igraju Zadrugar i Rudar 47' što će biti repriza lanjskog finala. Momčadi iz Hrastovskog bit će to prigoda za revanš za poraz u finalu jer po našem sudu sastav iz Ladanja Donjeg sada ne odiše sigurnošću kao lani. U drugom polufinalu igraju Ivančica i Plitvica iz Gojanca.

Završnica će se igrati tek pri kraju idućeg proljeća. Sasvim je nerazumljivo radi čega se četvrtfinale, pa čak i osmina finala morala igrati ujesen na iznimno teškim terenima punim vode i blata što je sigurno utjecalo na igru, a oštećeni tereni nakon toga izgledali su poput oranica za jesensku sjetvu. Domaćini su se nakon toga mučili kako sanirati teren, a kako se igralo radnim danom u 16 sati zbog radnih obveza igrača nisu svi nastupili u najboljim postavama. Razumljivo, i interes gledatelja zbog lošeg vremena. Šteta što se igralo na 10-ak stupnjeva po vodi i blatu umjesto u travnju ili svibnju kada je vrijeme je puno ljepše, temperatura zraka viša, dan dulji. Veliki minus organizatorima!

16

29. listopada 2010.

Planinarsko društvo Ludbreg

ŠALJITE FOTKE!

Uspon na Golem Korab i Solunsku glavu

Firenza (autorice: Karin, Vesna i Ana)

Siena (autorice: Karin Vesna i Ana)

Stara klijet sa slamnatim krovom (autor: Tomica Letina)

Ludbreško vinogorje u jesen (autor: Tomica Letina)

Planinari PD Ludbreg na 2754 m, najvišem vrhu Makedonije Članovi Planinarskog društva Ludbreg organizirali su trodnevni posjet Makedoniji tijekom kojeg su prošli čak 2390 km. Cilj je bio uspon na Golem Korab (2754 m) na planini Korab koja se nalazi na granici Makedonije i Albanije, pa je uspon do ovog graničnog vrha moguć samo tijekom tradicionalnog uspona u povodu makedonskog Dana državnosti kada na usponu sudjeluje oko 1.500 planinara iz svijeta.

Uspon je trajao 6,5 sati. S vrha se širio prekrasan pogled na oštre crne albanske planine i vrhove, dok su se duboko ispod, na jednoj strani sakuplja-

li gusti bijeli oblaci. Idući dan domaćin i vodič ludbreških planinara Marjanco, vodio je planinare na nešto nižu planinu Jakupicu, spojenu s masivom Babun na vrhu Solunska Glava (2585m). Dojmovi planinara nakon uspona bili su ljepši i jači od svakog umora.

Na kraju dana bilo vremena i za upoznavanje s makedonskom glazbom s prizvucima orijentalnih tonova. Trećeg dana planinari su razgledali malo sela Teovo podno Babuna i posjetili Skopje.

Na trodnevnoj ekspediciji sudjelovali su Nada Đurin, Damir Klarić, Snježana Stančin te domaćin i vodič Marjanco.

Toskana i vinogradi Karin, Vesna i Ana, tri mlade Ludbrežanke nedavno su posjetile talijansku Toskanu, jednoj od najljepših europskih pokrajina. I poslale nam nekoliko fotografija. Toskana je regija u središnjoj Italiji, s blagom mediteranskom klimom i prekrasnim krajolikom.

Osim lijepih ‘vinjeta’ poznata je i po iznimnoj kulturno-umjetničkoj baštini Firenze, glavnog grada pokrajine. Poznato je da su u Firenzi, gradu-muzeju, živjeli i stvarali

U posjetu kod Josipa Kelemena u Vinogradima Ludbreškim

Izumi za plodove jeseni

Puno mašte, znanja i još više dobre volje potrebno je za napraviti praktične predmete.

Josip Kelemen iz Vinograda Ludbreških mnoge je poslove radio kroz radni vijek od 35 godina u Njemačkoj gdje je i zaradio mirovinu - od metalske struke, krznarije i 10 godina vlastite privatne putujuće trgovine. Sada uživa u umirovljeničkim danima. I stvara.

Otkako je u mirovini od 1994. godine izmislio je i nekoliko vrlo zanimljivih praktičnih sprava koje gotovo svakodnevno koristi. Primjerice, spravu za orahe.

-Godinama sam ljuske oraha stiskao 'papagajkama' što baš i nije najbolji način jer se orasi zdrobe, a ruke bole.

Mnogo je razmišljao, pa čak i noćima nije spavao sve dok nije došao do ideje. Odlučio sam konstrukcije spravu kojom ću brže i kvalitetnije čistiti orahe. Ovom spravom je vrlo jednostavno rukovati, posao čišćenja je lakši i brži, a naročito nama koji imamo mnogo oraha – napominje Josip.

Sprava za čišćenje oraha, ili kako kaže Josip preša za čišćenje oraha radi po sustavu poluge, posao je puno brži od običnog čišćenja, a što je najvažnije - orasi se ne zdrobe.

- Supruga i ja orasima započinjemo dan, oni su neizostav-

Josip Kelemen sa svojim izumom za čišćenje oraha ni dio našeg doručka. Orasi su zdravi za mozak i poboljšavaju pamćenje, pa preporučujem ljudima da ih svakodnevno konzumiraju - kaže Josip Oko kuće Kelemenovih puno je stabala oraha, a da bi se sve pobralo treba puno vremena i sagibanja. Zato je Josip konstruirao još jedan izum - spravu za skupljanje oraha.

Na prvi pogled jednostavna, ali jako praktična i konstruirana na vrlo maštovit način.

U jesenskim danima po pečenim kestenima često zamiriši i u domu Kelemenovih, pa je tako bilo sada. Josip i kestene sakuplja svojim izumom i peče ih bez prethodnog rezanja, ali se ispeku isto tako dobro kao i rezani. Ponosan je

Josip i na svoje smokve koje su mu ovog ljeta dale dobar urod, te na kivi čije stablo krasi dvorište, a puno je plodova.

Da je Josip zaista zanimljiva osoba dokazuje nam i njegov neobični dnevnik.

-U njega svakodnevno zapisujem temperature većih gradova, zatim kakvo je vrijeme toga dana i što sam radio toga dana.

Ovaj dnevnik vodim već sedamosam godina – kaže Josip.

Josip i supruga imaju dvije umiljate i poslušne kujice koje su kao dio obitelji. Očito su bile ostavljene u šumi kada su ih pronašli i udomio. Josip se o njima brine posebnom pažnjom, a kujice uzvraćaju velikom ljubavi prema svom vlasniku. Željka Namesnik

velikani umjetnosti i znanosti, među najpoznatijima Leonardo da Vinci, Michelangelo i Dante. Djevojke kažu da je predivna i Siena, grad iz kojeg potječe zaštitnica Italije - sveta Katarina. A budete li u prilici posjetiti Toskanu sigurno ćete uživati i u njezinoj tradicionalnoj kuhinji koja se temelji na jelima od tjestenine, žitarica, krumpira, sve se priprema na maslinovom ulju, uz naglašenu uporabu sira i rajčice. Naravno, s mesom,

najčešće s janjetinom i teletinom na razne načine. Uz jelo obavezno ide i čašica toskanskog vina – Chianti.

Mnogi se, međutim, ne mogu nadiviti našem vinogorju. Iz bogate foto-arhive Tomice Letine iz Ludbrega odabrali smo dvije fotografije lijepih jesenskih krajolika vinogorja.

Pošaljite nam ono što ste snimili kod kuće, u prirodi ili s vaših putovanja. Naš e-mail je: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr