LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. SIJEČNJA 2011. BROJ 47 / GODINA VI.
120. godišnjica rođenja Rudolfa Fizira:
Branko Radaković:
Sud se može i treba vratiti u Ludbreg
Pionir hrvatskog zrakoplovstva /str. 7./
Fizirov hidroavion
Izložba vina
/str. 6.-7./
Lukom Ludbreg:
Obrezivanje stabala na drvoredima /str. 2./
/str. 8.-9./
SPORT Zimsko dvoransko prvenstvo NS Ludbreg:
/str. 15./
Zimske pripreme ‘Podravine’:
Mažoretkinje i Twirlig:
Ostati u europskom vrhu /str. 12./
Gostovala reprezentacija
Prvenstveni start 26. veljače
2
A KT U A L N O
'Crtorad' o naplati parkiranja Na širem području naselja Ludbreg od 1. veljače počinje naplata parkiranja prema odluci Gradskog vijeća Ludbrega koja je varaždinskoj tvrtki 'Crtorad' dodijelila koncesiju za obavljanje ovih poslova na sedam godina. Koncesionar je siječanj iskoristio za potrebne pripreme. -Organizaciju i naplatu parkiranja slijedećih 30 godina provodimo na području grada Varaždina, a koncesiju imamo i u općinama na otoku Krku u mjestima Malinska, Vrbnik, Punat, grad Krk i na jednom dijelu privatnih parkirališta u Baškoj. Sjedište tvrtke je u Varaždinu, imamo 50 zaposlenika. Naplata parkiranja i premještanje nepropisno parkiranih vozila tek je jedna od naših djelatnosti. Bavimo se proizvodnjom i ugradnjom prometnih i znakova turističke signalizacije, te obnovom vodoravne prometne signalizacije odnosno 'špricanjem' cesta – pojasnio nam je Tomo Ježovita, direktor 'Crtorada'. Dolazak 'Crtorad' u Ludbreg ipak je očekivan poslovni potez. -Već radimo u Varaždinu i Koprivnici, a Ludbreg na je pola puta.
Godišnje i mjesečne karte Cijena godišnje karte bez vremenskog ograničenja parkiranja na svim parkiralištima je 800, a mjesečne karte 200 kuna. Cijena godišnje karte bez vremenskog ograničenja parkiranja, ali samo na parkiralištima unutar zone mjesta prebivališta stanara stoji: za I. zonu 500, a mjesečna 200 kuna. Za II. zonu godišnja karta je 400, mjesečna 175 kuna. Za III. zonu godišnja karta je 300, a mjesečna 150 kuna. Pravo na kupnju povlaštene godišnje parkirališne karte imaju pravne osobe sa sjedištem u zoni naplate, te zaposlenici koji nemaju mogućnost parkiranja u garaži ili u dvorištu tvrtke.
31. siječnja 2011.
'Otvorit ćemo još radnih mjesta'
Postavljanje parkirnih aparata sredinom siječnja
T. Ježovita, direktor Crtorada Nekako nam je stalo da dođemo u Ludbreg gdje smo već radili naplatu za dane Svete nedjelje prije desetak godina. Vodili smo brigu o tome da ćemo i tu najvjerojatnije moći plasirati proizvode iz djelatnosti proizvodnje i ugradnje znakova – istakao je Ježovita.
Kupnja karata Kako je organizirana naplata parkiranja na području Ludbrega? -Prema odluci vašeg Gradskog vijeća definirana su parkirališta na kojima će se provoditi naplata. Tri su načina za kupnju parkirnih karata. Na 16 lokacija postavljeni su automati za kupnju karata, karte će se moći kupovati i na kioscima 'Tiska' i 'Duhana',
Tribina o arheološkom nalazištu Grad Ludbreg organizator je tribine na temu ‘Budućnost nasljeđa rimske iovie: Arheološki park u nastajanju (2008.-2015.)’. Na tribini će se prezentirati rezultati dosadašnjih istraživanja nalazišta iz kasnoantičkog rimskog doba u središtu grada koje je u posljednje tri godine provodio Hrvatski restauratorski zavod uz financijsku potporu Grada Ludbrega i Ministarstva kulture. Prezentaciju će izložiti arheologinja dr. sci. Tajana Pleše, voditeljica arheoloških istraživanja u Ludbregu. Tribina će biti održana u četvrtak, 3. veljače u 18 sati u vijećnici Pučkog učilišta, a javnog je karaktera i mogu prisustvovati zainteresirani građani.
a moći će se plaćati i pomoću mobitela kao i u svim velikim gradovima. Korisnici koji češće koriste parkirališta mogu podnijeti zahtjev gradskoj upravi za povlaštene godišnje karte – naglasio je Tomo Ježovita. Gradski vijećnici još su 2008. godine donijeli odluku o uvođenju i načinu naplate koja je počela u ožujku 2009. godine. Poslovi ručne naplate su bili povjereni 'Lukomu' iako su i u gradskoj tvrtki bili skloni da se ovi poslovi povjere specijaliziranoj tvrtki sa suvremenom opremom. I tada, a i sada, ima nezadovoljnih zbog naplate parkiranja. U 'Crtoradu' ne očekuju posebnih problema. -Iskustva nam govore da se ljudi brzo priviknu. Ludbreg je kao i Varaždin grad kulture, Ludbrežani su bili u svijetu i pohodili mnoge gradove, pa znaju kako sve tamo funkcionira. Mislim da neće biti posebnih problema. Čujemo da mnogi kažu kako treba to čim prije da se napravi reda na parkiralištima, da se može pronaći slobodnog mjesta – rekao je Ježovita. U 'Crtoradu' smatraju da će Ludbreg njihovim dolaskom, osim izravne financijske koristi od koncesijske naknade od 110.000 kuna godišnje, imati i druge koristi. -Naša je obveza da brinemo o održavanju parkirališta. Vodit ćemo
I 'Plodine' dolaze Još jedan veliki trgovački lanac, treći po redu, dolazi u Ludbreg. 'Plodine' već obavljaju pripremne radove za podizanje velikog supermarketa u novouređenom dijelu Gospodarske zone 'Istok'. -Radi se o parceli koju je od Grada kupilo Podravsko gospodarstvo iz Koprivnice. No, kako je nad koprivničkom tvrtkom u međuvremenu pokrenut stečaj, zemljište su kupile 'Plodine'. Inače, koprivnička tvrtka platila je Gradu zemljište i iz tog naslova nemamo potraživanja. Grad je 'Plo-
brigu o horizontalnoj i u vertikalnoj prometnoj signalizaciji, o čistoći na parkiralištima ljeti i zimi, znači moramo s njih uklanjati i snijeg. Davanjem koncesije Grad više nema te obveze. Podsjetio bih da smo mi preuzeli dvojicu radnika 'Lukoma' koji su prije radili na naplati parkiranja. No, mi ćemo sigurno imati potrebe za novim zapošljavanjem i otvoriti još neka radna mjesta. S Gradom dobro surađujemo, uvijek smo imali korektni poslovni odnos i nema razloga da tako ne nastavimo. Za Svetu nedjelju možda ćemo koristiti iskustva i pomoć, a možda čak i ljude Auto-kluba Ludbreg koji je zadnjih godina radio te poslove. Spremni smo s njima surađivati ako su zainteresirani i da parkiranje u dane Svete nedjelje zajedno odradimo – najavio je Ježovita.
Savjeti korisnicima Na kraju evo nekoliko korisnih savjeta građanima. -Stanari i firme koje za svoje zaposlenike ne mogu osigurati mjesto za parkiranje ili ako nemaju svoje dvorište, mogu se obratiti gradskoj upravi i podnijeti zahtjev za godišnju kartu. Imamo dvije vrste takvih karata, jedna vrijedi za sve zone, a druga vrijedi za zonu za koju je izdana. Cijena ovisi o zoni. Savjetujem stanarima ako žele imati neku komociju da parkiraju na području cijelog grada, da kupe godišnje karte. Cijene je odredio Grad Ludbreg.Valja na ponešto upozoriti da bi
Dnevne cijene
I. Zona - Trg sv. Trojstva, Gundulićeva, Gupčeva - 3 kune po satu, ograničenje parkiranja na 1 sat. II. Zona - Trg slobode, Nazorova – 2 kune po satu, ograničenje parkiranja od 2 sata. III. Zona – ulice: Krležina, Kardinala Kuharića, Lisinskog, M. Winter, Ujevića, Šenoina i Petra Krešimira - 2 kune po satu, ograničenje parkiranja na 4 sata. Cijena dnevne karte u svim zona je 100 kuna. Naplata je radnim danom od 7 do 17 sati, a subotom od 7 do 13 sati.
se izbjegle neugodnosti. -Imat ćemo 'pauk' za premještanje nepropisno parkiranih vozila da bi pomogao u stvaranju kulture parkiranja. Mnogi se boje naplate parkiranja, ali bezrazložno. Najjeftinije parkiranje je uvijek tamo gdje se naplaćuje. Izbjegavanje naplate parkiranjem na zelenim površinama, na nečijem kolnom ulazu ili nepropisno parkiranje, donosi sankcije prema Zakonu o sigurnosti prometa. 'Pauk' će štititi zelene površine po nalogu policije i komunalnog redara, a nepropisno parkirana vozila premještat će se na naš deponij vozila – kaže Ježovita. 'Crtorad' je ovih dana od Grada kupio zgradu u kojoj je bilo sjedište 'Lukoma' u Frankopanskoj ulici za 326.000 kuna.
‘Pauk’ – 400 kuna Dobro je znati nekoliko stvari kada dođe ‘pauk’ jer troškove premještanja, započetog premještanja ili deblokade vozila, snosi vlasnik ili korisnik vozila prema posebnom pravilniku. Premještanje vozila smatra se započetim ako je izdana naredba za premještanje i ako je ‘pauk’ došao na mjesto gdje je nepropisno parkirano vozilo. Premještanje vozila i čuvanje do 24 sata stoji 400 kuna. Započeto premještanje je 200 kuna, a ležarina 50 kuna po danu. Blokiranje i deblokiranje autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva i priključnih vozila je 300 kuna, ležarina za njih je 100 kuna po danu. Blokiranje i deblokiranje automobila je 100 kuna, a ležarina za blokirana osobna vozila duže od 24 sata je 50 kuna.
dinama' dao potrebnu suglasnost. Izravne koristi imat će i gradski proračun jer investitor mora uplatiti komunalni doprinos, a radi se o iznosu većem od 600.000 kuna – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot. Građani Ludbrega će zasigurno nakon otvaranja novog velikog supermarketa imati pogodnost izbora roba široke potrošnje i cijena. No, bit će i druge koristi. -Već je raspisan natječaj za radna mjesta. 'Plodine' planiraju u Ludbregu zaposliti 50-ak radnika, dakle, vjerojatno
će imati najviše zaposlenih od svih trgovačkih centara u Ludbregu. Svako radno mjesto, svako novo zapošljavanje u ovim složenim vremenima od velikog je značaja za grad – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. 'Plodine' grade trgovački objekt dimenzija 53 x 50 metara s gotovo 3.000 četvornih metara prostora uz koji će urediti i prostrano parkiralište. Po svemu sudeći, supermarket 'Plodina' bit će otvoren tijekom proljeća.
Uređenje drvoreda Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Zimske, ali ugodne tople dane sredinom siječnja, u 'Lukomu' su iskoristili za 'proljetne' poslove. Tako smo djelatnike gradske komunalne tvrtke mogli vidjeti kako obrezuju grane na stablima gradskih drvoreda. -To su poslovi koji se rade u rano proljeće, ali vrijeme je bilo pogodno, nije bilo poslova čišćenja snijega, pa smo imali dovoljno vremena da se urede stabla prije početka vegetacije. Napravili smo i
pripremu za sadnju novih stabala koja nas čeka u ožujku, te za uređenje zelenih površina. Tako će od proljeća biti više zelenila i grad će sigurno biti ljepši – kaže Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Obrezivanje stabala obavljeno je na drvoredima u Ulici Petra Zrinskog, Gundulićevoj, Trgu sv. Trojstva, Trgu slobode, te na parkovnim površinama.
Obrezivanje stabala u Ulici Petra Zrinskog
A KT U A L N O
31. siječnja 2011.
3
Izrada Urbanističkog plana naselja Ludbreg
Prijedlog plana uskoro na javnu raspravu
Stručnjaci tvrtke 'Urbing' iz Zagreba kojoj su povjereni poslovi izrade Urbanističkog plana naselja Ludbreg priredili su tijekom siječnja još jednu stručnu raspravu o dosadašnjem dijelu izrade ovog dokumenta. Rasprava je organizirana za tvrtke i institucije iz djelatnosti komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, graditeljstva. Cilj je bio prikupiti nove sugestije, mišljenja i prijedloge. Naime, izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg je u završnoj fazi. -Dosad je održano više stručnih rasprava i bližimo se završetku izrade konačnog prijedloga za javnu raspravu. Podsjećam da se Planom određuje namjena građevinskih i drugih površina, uvjeti gradnje, prometna i komunalna infrastruktura, mjere zaštite okoliša i povijesne baštine i drugi uvjeti. Dakle, radi se o iznimno značajnom dokumentu za naše građane i za Grad Ludbreg. Zato se zainteresirani trebaju odazvati predstojećoj javnoj raspravi kako bi plan sadržavao i ako je zakonski moguće, želje građana, tvrtki i ustanova– poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Budući plan obuhvaća područje naselja Ludbreg i dijelom Sigeca, ukupna zona obuhvata za koji se izrađuje plan je oko 300 hektara.
Izrada UPU obuhvaća područje naselja Ludbreg i manji dio naselja Sigetec (foto: M. Novak) Struka će predložiti kako bi Ludbreg u budućnosti trebao izgledati kao skladna građevinska urbana cjelina, a investitori znali što i kako graditi. -Bez novog Urbanističkog plana nije moguće izaći u susret interesi-
ma investitora. Primjerice, prvi veći projekt je gradnja međunarodnog centra duhovne obnove Zajednice 'Molitva i riječ' (MIR). Bez novog dokumenta projekt prema njihovim planovima nije moguće realizirati, niti oni mogu ispuniti svoje obveze
prema Gradu Ludbregu. No, ne radi se samo o projektu Zajednice MIR već i drugim budućim projektima koji se planiraju u Ludbregu – naglasio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Postupak konačnog donoše-
nja Plana više nije toliko složen, ali predstoji još desetak raznih aktivnosti koje su određene duljinom rokova – od izrada elaboracije i prijedloga sa sažetkom za javnost koji je sada na redu, pa utvrđivanje prijedloga plana, provođenje javne rasprave, prikupljanje primjedbi iz javne rasprave i njihova obrada, te još nekoliko aktivnosti sve do pribavljanja suglasnosti na konačni prijedlog plana i konačno usvajanje, donošenje plana. -Zakon određuje duljinu rokova za svaku pojedinu aktivnost. Nažalost, ti rokovi su dosta dugi, za neke poslove do 15 dana, a za neke i mnogo dulji. Primjerice, za javnu raspravu treba 30 dana, pa maksimalno 90 dana traje obrada primjedbi i prijedloga iz javne rasprave, zatim na suglasnosti treba čekati do 60 dana. S izrađivačem plana i institucijama koje trebaju dati suglasnost pokušat ćemo dogovoriti da nam izađu u susret i da ne koriste maksimalnu duljinu rokova. U tom slučaju vjerujem da bismo tijekom ljeta mogli završiti s postupkom donošenja – rekao nam je Božidar Hajsok. U gradskoj upravi se nadaju da bi javna rasprava o dokumentu mogla početi tijekom svibnja. Urbanistički plan uređenja naselja Ludbreg donosi Gradsko vijeće Ludbrega.
Seminar u Ludbregu
Kako do pretpristupnih fondova?
Četrdesetak učesnika okupio je seminar 'Za razvoj ruralnih krajeva' kojeg su sredinom siječnja u Ludbregu zajedno organizirali Grad Ludbreg, tvrtka Hrvatski farmer i Klub članova 'Selo', a suorganizatori su bili Hrvatska mreža za ruralni razvoj i AgroCom Consult. Učesnicima seminara predstavljeni su programi IPARD i LEADER koji se odnose na razvoj ruralnih
područja i poljoprivrede. Seminar su pratili poduzetnici, predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i više ludbreških udruga poput 'Trseka', Pčelarskog društava, Športskog-ribolovnog društva. -Učesnici seminara mogli su doznati, između ostalog, na koji se način svojim projektima prijaviti na natječaje za pretpristupne fondove Europske unije, što treba od dokumentacije,
kako se pripremiti. Bilo je korisno, a na kraju su učesnici primili uvjerenje o sudjelovanju na seminaru – rekla je Tomislava Sardelić, stručni suradnik za gospodarstvo Grada Ludbrega koja je radila na pripremi seminara. Seminaru su nazočili gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok, a održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Ponovno se bilježi osjetni porast broja nezaposlenih na ludbreškom području
Promjene u pravima oko novčanih naknada Od studenog promijenjene su neke zakonske odredbe za ostvarivanje prava na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti. Uz uvjet prethodnog rada, da prekid radnog odnosa nije uzrokovan vlastitom krivnjom ili uz pristanak i pravovremenom prijavom, ostvaruje se pravo na novčanu naknadu. Promjene se odnose na novi obračun visine naknade, nove uvjete prijave za osobe s više od 32 godine radnog staža i mogućnost produljenja novčane naknade. Iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja iznosi 70 posto, a za preostalo vrijeme 35 posto od osnovice - bruto plaća umanjena za doprinose mirovinskog. Najviši iznos naknade ne može biti viši od 70 posto prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Hrvatske, a najniži ne može biti niži od 50 posto minimalne plaće ako se radilo o prijavi na puno radno vrijeme.
Na vrata ispostave HZZ-a opet kuca više nezaposlenih
Produženje novčane naknade Trajanje prava na novčanu naknadu nezaposlenima se može produžiti ako su u evidenciji
Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci ili su u cijelosti iskoristili pravo na naknadu utvrđenu na temelju prethodnog Zakona. Duljina produžene naknade ovisi o duljini prethodno korištene novčane naknade. Nezaposleni s 32 godine staža kojima nedostaje do pet godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za starosnu mirovinu imaju pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva za prestanak prava na ovu naknadu. Nažalost, nakon stagnacije opet se bilježi porast broja nezaposlenih. Pri ludbreškoj ispostavi evidentirano je krajem prosinca 1.262 nezaposlenih ili čak 53 više nego u studenome, a njih 589 živi na području Grada Ludbrega dok su ostali nezaposleni iz susjednih općina. Pravo na novčanu naknadu imale su 563 nezaposlene osobe prijavljene u Ludbregu.
S ludbreškog seminara o razvoju ruralnih krajeva
Lokalna agencijska grupa Podravina-Zagorje
Za realizaciju zajedničkih projekata Gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice, te općine Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet i Rasinja u Varaždinu su sredinom siječnja potpisali sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Podravina-Zagorje, LAG PODZAG. Ove jedinice lokalne samouprave time se obvezuju na suradnju u cilju realizacije zajedničkih interesa i provođenju zajedničkih projekata. Osnivanje LAG-a temelji se na LEADER pristupu koji je pokrenula Europska unija s ciljem razvoja ruralnih područja što omogućuje prijavu za sredstva iz Europske unije za projekte važne za lokalnu zajednicu. -Svi imamo iste ili slične interese. Zato moramo pripremiti i provesti zajedničku lokalnu strategiju. Agencija će imati ulogu na pripremi i realizaciji projekata ruralnog razvoja, povezivanju javnih i pri-
vatnih partnera, raspodjeli sredstava i druge zadaće – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot koji je sporazum potpisao u ime Grada Ludbrega. Ludbreg je nositelj osnivanja sporazuma i nominiran je za sjedište agencije. Potpisivanje sporazuma tek je prvi korak u formiranju LAG-a. -Sada nam na osnovi sporazuma predstoji formiranje udruge LAG-a. Udruga će biti pravna osoba, mora donijeti statut, utvrditi način financiranja, izabrati predsjednika, tajnika, članove upravnog i nadzornog odbora. Valja naglasiti da je udruga otvorenog tipa, spremna za realizaciju ideja u interesu i za razvoj gradova i općina – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. LAG PODZAG djelovat će u cilju unapređenja komunalne i društvene infrastrukture radi podizanja kvalitete i uvjeta života na području gradova i općina, članica agencije.
4
A KT U A L N O
31. siječnja 2011.
Spor gradskih vijećnika i nositelja izvršne vlasti Grada Priopćenje gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika
Bez posljedica za građane
Očita su, najblaže rečeno, neslaganja između nositelja izvršne vlasti Grada Ludbrega koji dolaze iz jedne političke opcije SDP-HNS i gradskih vijećnika HDZ-a, HSS-a i nezavisnih koji u vijeću imaju tijesnu većinu. Često se to može zamijetiti na sjednicama Gradskog vijeća. Posljednji spor počeo je krajem prošle godine kada nezavisni, te vijećnici HDZ-a i HSS-a nisu prihvatili predložene izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010., a nakon toga odbili su prihvatiti prijedlog drugog rebalansa proračuna koji omjerom glasova 8:7 nije usvojen. Uslijedile su očekivane reakcije. Gradonačelnik Marijan Krobot (SDP) i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok (HNS) na konferenciji za novinare iznijeli su svoje viđenje razloga zbog kojih većina nije podržala ove dokumente i izdali su priopćenje. Potom se javila prozvana strana, a nakon sjednice vijeća održane 26. siječnja dodatnim obrazloženjem javio se gradonačelnik Marijan Krobot. Napominjemo da su svi sugovornici autorizirali svoje izjave na ovim stranicama. Službena revizija ionako dolazi svake godine u gradsku upravu i dati će svoj nalaz. Ipak najvažnije je da građani neće osjetiti posljedice zbog
Prodana zgrada u Frankopanskoj Siječanjsko zasjedanje Gradskog vijeća također se dobrim dijelom, uglavnom u aktualnom satu, odvijalo u ozračju prozivanja. Nakon više neugodnih istupa, s govornice su se ipak mogli čuti i pozivi na pomirljivije tonove, na više tolerancije i međusobnog uvažavanja. U takvom ozračju vijećnici su ipak donijeli nekoliko važnih odluka. Prihvaćena je ponuda ‘Crtorada’ kojemu je Grad za 326.000 kuna prodao bivšu zgradu ‘Lukoma’. Vijećnici su odbacili ponudu Ivana Topolnjaka iz Varaždina za kupnju dionica koje Grad Ludbreg ima u ‘Termoplinu’ smatrajući je neprihvatljivo niskom. Opet je na prodaji odmaralište ‘Oštro’, a raspisan je natječaj za prodaju jedne parcele u Gospodarskoj zoni ‘Istok’. Između ostalog, vijećnici su za ravnateljicu gradskog vrtića ‘Radost’ imenovali Zvjezdanu Jadanić koja je i dosad obavljala ovu dužnost.
ne izglasavanja završnog rebalansa proračuna.
Na sjednici Gradskog vijeća 30. prosinca osam vijećnika predvođenih Ivanom Lončarićem, koji je kao nezavisni kandidat izgubio u drugome krugu izbora za gradonačelnika, odbili su izglasati završni rebalans proračuna čime su gradonačelnik Marijan Krobot, ali i cjelokupna gradska uprava dovedeni u tešku situaciju i dijelom otežano poslovanje. Neprihvaćanje rebalansa smatramo potpuno neodgovornim jer je zbog inaćenja gradskoj vlasti napravljena šteta svim građanima. Potez je još čudniji jer je nekoliko dana ranije prijedlog proračuna za 2011. dobio jednoglasnu podršku vijećnika, pa i Lončarića. Motive za ovakav potez Ivana Lončarića lako je pronaći u činjenici da je nedavno javno upozoren, čak i na sjednici Gradskog vijeća, kao jedan od vlasnika gospodarskog zemljišta na kojem nije pokrenuta nikakva gospodarska aktivnost već nekoliko godina (a po ugovoru s Gradom bila je obvezna), čime je oštećen i proračun grada, a i obmanuta javnost obećanjem da će na tim zemljištima kupljenim vrlo povoljno nastati novi poslovni pogoni koji će zaposliti nekoliko stotina Ludbrežana. Dakle, radi se o čistom politikanstvu i osobnom interesu. Stanje u državi je jako teško što
Gradonačelnik Marijan Krobot
Jedini mi je cilj učiniti grad ugodnijim i boljim za život
Gradonačelnik Marijan Krobot i Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok Nakon sjednice Gradskog vijeća održane 26. siječnja održane u burnom ozračju, reagirao je gradonačelnik Marijan Krobot: -Želim reagirati zbog ovih napada koje sam doživio na sjednici Gradskog vijeća, a za što pojedinci koriste dnevne i tjedne medije. Jer od početka mandata stoički podnosim i slušam kako me moj bivši bliski suradnik i sadašnji vijećnik Lončarić obasipa epitetima nesposobne izvršne vlasti. Za gradonačelnika su me izabrali građani na neposrednim iz-
borima. Dugo godina bio sa na čelu SDP-a i kao sudionik političkog života grada u 20 godina dao sam svoj doprinos boljitku grada. Neprestano slušam kako se oko nas nalaze hrpe novaca, ali da ih nesposobna izvršna vlast ne zna uzeti. Vijećnik Lončarić stalno spominje koja je to sredstva on osigurao u Zagrebu, ali stalno namjerno zaboravlja spomenuti da su ta sredstva osigurali i doveli u Ludbreg članovi poglavarstva gospoda Slavko Blagaj, Antun Križanić i njihovi suradnici. Uporno se ponavlja da su sredstva
dogovorena i već osigurana, ali nigdje ne postoje nikakvi započeti projekti, nikakvi službeni zahtjevi ili ugovori koji bi Ludbregu osigurali te novce, što samo znači da se radilo o neformalnim razgovorima i praznim pričama. Da je bilo gotovih projekata sigurno bi bilo i sredstava i donacija iz središnje države čime bi se poboljšali životni uvjeti građana. Svi smo također svjesni da je država u krizi i da je Vlada bila prisiljena srezati mnoga ulaganja u lokalnim zajednicama. Također ne smijemo smetnuti s uma da prošla
Iza neprihvaćanja
se izravno osjeća i u našem kraju. Nedostatak investicijskih ulaganja, pad proizvodnje, rast nezaposlenosti i zatvaranje poduzeća nisu zaobišle ni Varaždinsku županiju. Ali, za razliku od drugih sredina koje bilježe dvoznamenkasti rast nezaposlenosti ta je brojka u Ludbregu svedena na minimum. Tijekom godine učinjeno je mnogo na osnaživanju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta, čemu se može zahvaliti da je godina završila bez proračunskog deficita, bez kašnjenja u izvršavanju financijskih obveza i s urednim funkcioniranjem svih gradskih ustanova koje su na usluzi građanima. Zbog javnosti, moramo reći da je, i to čak iz redovitih proračunskih prihoda, osigurano 2 milijuna kuna za podmirivanje obveza prema izvođačima radova na stadionu Podravine, te je ispunjen san generacija ludbreških nogometaša i sportaša o primjerenom sportskom objektu. Tako smo završili ovaj projekt kojeg je bez zatvorene financijske konstrukcije iz čisto politikantskih (predizbornih) razloga započeo upravo Ivan Lončarić kao gradonačelnik, a da je financijska konstrukcija stadiona bila zatvorena, tih 2 milijuna kuna bismo usmjerili u druge razvojne projekte. Bez obzira na to, nastavljanjem
svih započetih projekata i započinjanjem novih poput srednje škole u Ludbregu, ljetnih i adventskih programa na trgu, završetka gospodarske zone Istok i drugih, vodstvo grada je pokazalo da zna i može raditi za dobrobit Ludbrega i Ludbrežana što smo obećali građanima. Nažalost, neki to još uvijek ne mogu preboljeti, poput Ivana Lončarića, za kojeg kao da izbori još traju, te zato nastoje pesimizmom i destrukcijom poremetiti put kojim ovaj grad ide –ističe se u zajedničkom priopćenju gradonačelnika Marijana Krobota i zamjenika gradonačelnika Božidara Hajsoka.
godina nije bila izborna, kakva je bila zadnja godina mandata bivšeg gradonačelnika. Napadi vijećnika Lončarića na mene kao gradonačelnika počeli su još vrijeme prljave predizborne kampanje. Ispred i iza svega stoji odgovor na pitanje: zašto gospodin Lončarić nije bio kandidat SDP-a za gradonačelnika? O tome smo javnost izvijestili još 2009. godine, ali očito je da to treba opet ponoviti. Vijećnik Lončarić sudjelovao je na izborima za Gradsko vijeće 1993., 1997., 2001. i 2005. godine kao član ASH-a, ali na listi SDP-a. Čak je u 2001.-2005. bio moj zamjenik u prvom mandatu gradonačelnika. U drugoj polovici prošlog mandata 2007. godine uz podršku SDP-a izabran je za gradonačelnika. Razlozi zašto ga SDP nije kandidirao za svog kandidata za gradonačelnika su mnogi, a temeljeni su na njegovom radu i ponašanju u dvije godine koje je bio gradonačelnik. Često je iskazivao veliku samovoljnu, rezultate rada poglavarstva i pojedinaca prisvajao je sebi, često je mijenjao i zaobilazio već dogovorene stavove poglavarstva ispod 'žita', a imao je i običaj poslije sjednica poglavarstva hvaliti se rečenicom: 'Opet sam ih prešel'. Vrlo često dolazio je u sukob s pojedinih članovima poglavarstva, ali i s koalicijskim partnerima pa je vrlo često trebalo pronaći načina da se situacija smiri i izbjegnu prijevremeni izbori. Poznat je i sukob poglavarstva i Lončarića prigodom drugog dolaska tadašnjeg Predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića u Ludbreg. Sve to mogu potvrditi tadašnji članovi poglavarstva. Nalazili smo se kao stranka pred neposrednim izborima za gradonačelnika koji je preuzeo na sebe i ulogu poglavarstva s velikim oblastima. U dvije godine u kojima je obnašao dužnost gradonačelnika iskazao je sve negativne osobine koje bi ga učinile lošim gradonačelnikom, še-
rifom. Tu odgovornost kao stranka nismo mogli preuzeti na sebe. Stoga smo vijećniku Lončariću prije početka predizborne kampanje rekli da neće biti naš kandidat za gradonačelnika, ali može biti nositelj liste za vijeće. Njegov odgovor bio je: ili gradonačelnik ili ništa. Ostalo je poznato – kandidirao se kao nezavisni kandidat i izgubio izbore iako je u toj kampanji obilato koristio proračunske novce. Ali, građani su na tim izborima rekli što misle o njemu i njegovu načinu rada. Već tada mi je vijećnik Lončarić poručio da će činiti sve da opstruira moj rad i da mi oteža život kao gradonačelniku. Ali tko ulazi u politiku mora usvojiti i osnovna načela političke kulture. Neprimjerno je da iz sjednice u sjednicu izborni gubitnik napada i opstruira rad izbornog pobjednika, mene kao gradonačelnika koji imam samo jedan cilj: učiniti ovaj grad ugodnijim i boljim za život svih sugrađana. Gradsko vijeće u svojim redovima ima nekoliko odličnih i vrijednih mladih ljudi koji se kroz politički rad žele boriti za dobrobit Ludbrega, pa mi je žao da sve ono što smo kao političari gradili 20 godina pada u vodu. U političkom životu Ludbrega nikad nije bilo ovoliko međusobnog neuvažavanja, blaćenja i gađenja od strane pojedinaca i to me najviše žalosti. Neki od aktivnih političara iz raznih stranaka skupa sa mnom stvarali su klimu suradnje, poštivanja i želje za zajedničkih radom, za boljitak grada bez obzira na stranačku pripadnost. Odluke su se uglavnom donosile jednoglasno, bilo da je gradonačelnik bio gospodin Franjo Križanić ili ja. Stoga i ovim putem pozivam mlade vijećnike da od nas starijih kolega naslijede upravo to, a ne ono što nam u ove dvije godine nudi vijećnik Lončarić – zatvaranje vrata za suradnju i beskonačno vrijeđanje iz sjednice u sjednicu – ističe gradonačelnik Marijan Krobot.
Zamjenik gradonačelnika posebno je želio pojasniti slijedeće: -Treba realno sagledati realizaciju Programa gradnje uređaja i objekata komunalne infrastrukture na što vijećnici većine imaju primjedbe. Prihodi proračuna nisu se realizirali prema očekivanjima, ni odmaralište Oštro nije prodano. Grad i građani u svojem dijelu skupa bi u tom slučaju više uložili. Primjerice, da smo uspjeli prodati odmaralište, ta sredstva zajedno s učešćem građana koristili bi za predviđene radove komunalne infrastrukture. Govorim o otprilike 5 milijuna kuna ulaganja što bi s re-
A KT U A L N O
31. siječnja 2011.
5
rebalansa proračuna stoje osobni interesi aliziranih 1,8 milijuna kuna iznosilo oko 6,5-7 milijuna kuna. Tada bi to bila jedna od boljih godina ili barem na razini prethodnih. Podsjećam da smo imali znatne obveze prema izvođačima radova na stadionu, za
ugovorene, ali i naknadne radove. Za izvršavanje obveza na stadionu koristila su se redovita sredstva i Grad je svoje dosadašnje obveze prema izvođačima ispunio. I redovito izvršava i dalje. Investicija na sta-
dionu stoji 4,82 milijuna kuna, a 70 posto otplaćujemo na 30 jednakih rata. Mjesečna rata je 103.728 kuna, obvezu smo riješili i za siječanj. Žao mi je i što je došlo do sukoba s gospodarstvenicima oko zemljišta
na kojima su trebali izgraditi ili graditi objekte. Zaista smo iscrpili sve mjere dogovaranja i jedino nam je preostalo zatražiti povrat zemljišta. Jedno zemljište već je vraćeno, a za njega već ima interesa. Idemo u ras-
pisivanje natječaja za prodaju. Smatram da je rebalans proračuna trebalo usvojiti, te da bezrazložno nije prihvaćena realizacija Programa gradnje u infrastrukturi – završio je Božidar Hajsok.
Reakcije gradskih vijećnika
‘Nismo neodgovorni već radimo za dobrobit Ludbrega’
Bilo je za očekivati da će nakon objave u medijima priopćenja i stavova s konferencije za novinare stići reakcija prozvane vijećničke većine. Svoje stavove nama je iznijelo troje nezavisnih vijećnika Ivan Lončarić, Renata Potočnik i Krešimir Šalig, dok je u ime vijećnika HDZ-a reagirao Slavko Blagaj, čelni čovjek stranke u Ludbregu, ujedno i predsjednik Gradskog vijeća. Priopćenje se dobrim dijelom odnosi na nezavisnog vijećnika Ivana Lončarića, pa je i njegova reakcija bila najopširnija. -Nismo za prepucavanje preko medija, ali gradonačelnik Krobot iznosi teze koje su daleko od istine, pa javnost želimo obavijestiti o pravom stanju stvari. Izbore 2009. već sam zaboravio i spremam se za slijedeće. Sigurno je da treba raditi četiri godine da bi se čovjek mogao pripremiti za izbore. Tvrdim da nisam ja izgubio izbore, izgubili su građani Ludbrega. Radi gradonačelnika dosada su izgubili 5 milijuna kuna iz vanjskih izvora. Dva mjeseca prije izbora okupio sam oko sebe mlade i većinom akademski obrazovane ljude koji poštenim radom zarađuju za život. Građane sam upoznao sa svime što smo zajednički gradili, ali što je još važnije i viziju razvoja grada. Moji politički konkurenti imali su zaleđe mašinerije SDP-a, HNS-a HSU-a, župana Štromara i predsjednike stranaka koji su hodočastili gradom, te obećavali kule i gradove. Što više, nezavisne liste i kandidate proglašavali su opasnim jer smo opasni za one koji su govorili za Ludbreg, a ne za svoj džep dok sada sebi povećavaju plaće i do 50 posto i ne vode računa o napretku grada. A kad ih se pita za projekte onda je kriva recesija ili nema novaca. Proglašava me se vođom osam vijećnika. To mi je jako drago, po mišljenju gradonačelnika to je valjda zato što sam marljiv, pošten, uporan, a imam i rezultate. Možda sam u nekim situacijama bio lokomotiva ili vođa, primjerice u štrajku u 'Opremi' 1972. - rezultat je bio uzlazna putanja poslovanja, pa 1985. kao član Predsjedništva bivše Općine Ludbreg – rezultat gradnja infrastrukture u općini, 21 godinu vodio sam naselje Vinogradi Ludbreški i ono je postalo 'gornji grad'. Valjda sam i kao gradonačelnik od travnja 2007. do svibnja 2009. bio vođa čime se posebno ponosim. Ali, i kao dogradonačelnik znao sam gdje su Hrvatske ceste, ŽUC, Varkom, Termoplin, ministarstva i druge tvrtke s kojima je Grad surađivao. Gradonačelnik ni danas ne zna gdje su. Rezultati se mjere vanjskim izvorima, a to su kapitalne pomoći, ulaganjima u infrastrukturu, tekućoj pomoći. Kad je Krobot u prvom mandatu bio gradonačelnik, u dvije godine 2003. i 2004. ostvareno je od vanjskih izvora za kapitalne po-
S desna Renata Potočnik, Ivan Lončarić, Slavko Blagaj i Krešimir Šalig moći sveukupno 2,638.000 kuna. U iduće dvije godine kada Krobot nije bio gradonačelnik ostvareno je 4,779.000. A ja kao gradonačelnik sa svojom ekipom, kako nas je oslovio sadašnji gradonačelnik, kojoj je i dao podršku, u dvije godine mandata ostvarili smo 7,993.000 kuna, puno više nego prethodnici. Govorim da je vrijeme stalo ili se vratilo unatrag jer je u zadnje dvije Krobot kao gradonačelnik imao silaznu putanju s tek 2,590.000 kuna vanjskih izvora za kapitalne pomoći. Ili ulaganja u infrastrukturu - 2003. i 2004. bila su ukupno 17,600.000 kuna, zatim u naredne dvije godine 19,5 milijuna. Lončarić je sa svojom ekipom 2007. iznos povećao za 5 milijuna ili na 18,674.000, a 2008. godine na čak 54 milijuna kuna. Tekuće pomoći isto su se povećale kad sam bio gradonačelnik, a sada su opet u silaznoj putanji. Proračun za 2010. nezavisni vijećnici nisu podržali jer ga ne smatramo razvojnim, socijalnim, niti mobilizirajućim. Željeli smo to promijeniti amandmanima, ali gradonačelnik prijeti da će povući prijedlog što je i učinio i tako izazvati krizu vlasti. Znači sve treba biti kako želi izvršna vlast i neka bude ako je u interesu građana. Htjeli smo da se povećaju stavke za gospodarstvo, poljoprivredu, infrastrukturu što je osnova razvoja grada, ali nije prihvaćeno. Pad proračuna izazvao bi krizu vlasti i građanima stavio na teret 200.000 kuna troškova novih izbora za vijeće, a gradonačelnik bi ostao isti. Zato je proračun za 2010. ipak usvojen. Prvi rebalans usvojen je prekasno. Ako se nije punio u skladu s očekivanjem trebalo ga je donijeti najkasnije u trećem kvartalu, a svim
korisnicima smanjiti dotaciju u pripadajućem iznosu. A smanjeni su poticaji za poduzetništvo, poljoprivredu i za projekte u infrastrukturi. Program infrastrukture bio je planiran sa 18,600.000 kuna, a ostvaren je s 1,800.000 kuna ili s 10 posto. Sve je to obrazloženo velikim troškovima gradnje na stadionu. Kad sam napuštao dužnost gradonačelnika 31. svibnja 2009. godine na žiro-računu Grada bilo je 3,370.000 kuna. Nova vlast platila je oko 1 milijun kuna, dok se ostalo izvođačima plaća po određenoj dinamici u 30 rata. Znam da je gradonačelniku teško jer je to funkcija koja traži cijelog čovjeka. Kao vijećnik želio sam dati doprinos boljem funkcioniranju grada. Osigurao sam oko 200.000 kuna za rekonstrukciju vodovoda na Trgu slobode, oko 1,800.000 kuna za prekategorizaciju ceste u Sigečaku. Nisam to i druge rezultate napravio sam, ali u određenim situacijama bio sam lokomotiva da se neke stvari pokrenu. Vijećnik sam i želim opravdati povjerenje građana koji su me izabrali. Bolje je biti koliko-toliko dobar vijećnik nego loš gradonačelnik. Što se tiče zemljišta koje mi se imputira, nisam ga kupio od Grada što mogu dokumentirati, zemljište su kupili i drugi, ali se proziva samo mene. Prema Statutu Grada, imam pravo iznositi svoje mišljenje i prijedloge kao vijećnik, glasovati za one prijedloge u cilju dobrobiti grada. Nitko me za to ne može prozvati za odgovornost osim građana na izborima. Nikada nisam i neću razmišljati kao gospodin Krobot jer to nije dobro za napredak Ludbrega. Istup u medijima gradonačelnika podsjeća me na prijašnja vremena koja bi trebala biti iza nas kada se ljude prozivalo zbog izrečene riječi ili prijedloga. Ja
u Gradskom vijeću imam samo jedan glas, a osim mene rebalansom nije bilo zadovoljno još sedmero vijećnika. Bez obzira na nekorektno obavještavanje javnosti od strane gradonačelnika, izvršnoj vlasti nudim svoju pomoć – rekao je Ivan Lončarić. Slavko Blagaj iznio je stavove gradskih vijećnika HDZ-a: -Ne stoje navodi koje su iznijeli nositelji izvršne vlasti. Ne možemo samo tako prijeći preko toga i dužni smo građanima dati pojašnjenje da dobiju pravu sliku. Najprije smo na Gradskom vijeću prihvatili prvi rebalans. Na 13. sjednici, bilo je to 17. prosinca, prihvatili smo i proračun za 2011. godinu. Mi zapravo niti nemamo drugih mogućnosti nego samo prihvatiti predloženo jer ako se proračun ne donese raspušta se Gradsko vijeće i ide se na nove izbore. Znači, ne mijenja se ništa osim novog sastava vijećnika. Nismo željeli sukob i podržali smo proračun, a stavljeni smo pred zid. To je istina. Nekorektan je način kako se krajem 2009. donosio proračun za 2010. Upozorili smo tada da takav proračun nije dobar i tražili preinake, ali nas se nije željelo slušati. Već se tada vidjelo da su poremećaji u gospodarstvu, zapošljavanju i da prihodi proračuna sigurno neće biti na razini prijašnjih godina i kakve bi svi željeli. To je činjenica, kao i to da su oni tvrdili da će sve biti u redu. Tražili smo da se prvi rebalans napravi već u lipnju što bi bilo normalno kada se ne ostvaruju prihodi. Tražili smo analizu troškova jer smo dali do znanja da moramo paziti na svaku kunu. Ustanovili smo da su na rashodovnoj strani, posebno u društvenim djelatnostima, već u lipnju-srpnju nekim udrugama uplaćena sredstva predviđena za čitavu godinu i na to smo
upozorili. Prvi prijedlog rebalansa došao je na dnevni red Vijeća tek u studenom što je puno prekasno. Prihvatili smo ga iako smo vidjeli da nije sve kako treba. Drugi rebalans bio je na dnevnom redu 30. prosinca. Zašto ga nismo podržali? Vidjeli smo da se ne može trošiti više nego što za to imamo predviđena sredstva, a na to smo mi upozoravali čitavu godinu. Jasno je da su prihodi podbacili, a izvršna vlast morala je učiniti više da se bolje realiziraju vanjski izvori. Mi smo nudili pomoć. Zato sada nije u redu da nas se proziva. Ne može se vijećnicima HDZ-a nametnuti tko im je vođa. Točno je da surađujemo s nezavisnim vijećnicima, ali je točno da se ponekad razlikujemo u stavovima o određenim pitanjima. Uostalom, nismo uvijek jednako glasovali. Kao vijećnik i predsjednik Gradskog vijeća, dakle, predstavničkog tijela Grada Ludbrega, ne mogu prihvatiti da se osmero vijećnika blati i proziva. Nas osmero imamo znanja i iskustva, te smo uvjereni da možemo puno pridonijeti dobrobiti grada. Spremni smo pomoći izvršnoj vlasti, nudimo svoju pomoć jer nam je to obveza i za to smo izabrani – naglasio je Slavko Blagaj. S određenim stavovima iz priopćenja također se ne slažu nezavisni vijećnici Renata Potočnik i Krešimir Šalig: -Zasmetalo nas je što smo prozvani kao neodgovorna grupa ljudi koja ne prihvaća rebalans i koju vodi jedan čovjek. To nije istina. Zaista, svi odgovorno obnašamo vijećničku dužnost, razmatrali smo rebalans i imali smo razloga zašto ga nismo prihvatili. Posebno zbog Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je ostvaren s bijednih 10 posto od plana i u daleko najmanjem iznosu u posljednjih nekoliko godina, a on utječe i ulazi u rebalans proračuna. Takve rezultate jednostavno nismo bili spremni prihvatiti i dati potporu rebalansu, ali se zbog toga osmero vijećnika ne može proglasiti neposlušnicima. Niti je bilo kojemu vijećniku bio zadatak da opstruira gradsku vlast. To nije naš cilj. Dapače, cilj nam je da podržavamo ono što je dobro i za dobrobit grada, ali i da upozoravamo vlast na greške što smo mi i učinili. Kao vijećnicima i građanima žao nam je da se evidentni problemi, posebice oko neizgrađenosti objekata komunalne infrastrukture, pokušavaju markirati prebacivanjem loptice na teren osobnih prepucavanja. To ne može biti i nije u interesu građana. Da su naša razmišljanja korektna mogli smo pročitati i u medijima gdje je iz nekih izjava vidljivo kako izvršna vlast nema baš niti punu potporu u svom članstvu – naglasili su Renata Potočnik i Krešimir Šalig, nezavisni vijećnici.
6
I N TE R V J U
31. siječnja 2011.
Branko Radaković, posljednji predsjednik Općinskog suda u Ludbregu
Sud se može i treba vratiti u Ludbreg
Tradicija je jako važna, treba je cijeniti i čuvati, dokaz je samostojnosti, kvalitete, a naš sud bio je star 150 godina-
Branko Radaković 23 je godine vodio ludbreški sud. Na dužnosti predsjednika Općinskog suda u Ludbregu bio je od 1. siječnja 1986. godine do kraja 2008. godine kada je sud pripojen Općinskom sudu Varaždin. Ludbregu je tada ostala Stalna služba suda gdje je on kao sudac radio do odlaska u mirovinu. Njegovim umirovljenjem 1. studenoga 2010. godine i praktično je prestala postojati Stalna služba. Rado se odazvao razgovoru, a zanimalo nas je, dakako, i njegovo mišljenje o ukidanju suda u Ludbregu. Nakon gotovo 40 godina rada u Ludbregu i ludbreškom sudu, s toliko znanja i iskustva, sigurno nema čovjeka koji bi o tome mogao izraziti objektivniji stav. Podsjetite nas na svoj radni put? -Počeo sam raditi 16. lipnja 1966. godine u tadašnjoj Skupštini općine Ludbreg gdje je već radio Ivica Dijanošić kao pravnik. Kako smo
Šetnja i utakmice -Iako sam u mirovini i dalje ustajem relativno rano. Šećem najmanje 30 minuta dnevno bez obzira na vremenske prilike, pročitam novine, eventualno obiđem kolege u odvjetničkim uredima radi novosti iz ‘struke’. Poslijepodne čitam, pogledam kakav sportski prijenos na TV i informativni program. Čekam početak radova u vinogradu i odlazak na more. Posjećujem s društvom i nogometne utakmice Podravine. U mladosti sam se bavio sportom, uglavnom nogometom. Od 1957. do 1966. godine igrao sam u Podravini. Ja sam iz one generacije u kojoj su bili Julek Drvar, Uglješa Špikić, Štef Ozmec, Neno Perin, Željko Vindakijević, braća Feri i Rok Jemrić. Bilo je puno i drugih dečki.-
120. godišnjica rođenja Rudolfa Fizira Rudolf Fizir, jedan od najpoznatijih Ludbrežana, najpoznatijih i najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova ovog siječnja napunio bi 120 godina. Naime, rodio se 13. siječnja 1891. godine u Ludbregu. Nakon školovanja u rodnom gradu, nastavio je sa školom u Zagrebu, Beču i u Njemačkoj, te stječe zvanje diplomiranog konstruktora aviona. Prvi sportski avion konstruirao je još kao student 1913. godine. Radio je kod 'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina. Prije kraja 1. Svjetskog rata u Budimpešti je za firmu 'Fokker' osnovao i vodio tvornicu aviona. Između ostalog, tijekom 2. Svjetskog rata pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova u kojem je bio predavač. Nakon rata bio je suradnik Instituta za naučna istraživanja i radio u Industrijskom
obavljali i poslove pravne pomoći dolazio sam svakodnevno u kontakt sa sudskim poslovima. Nakon što je Ivica Dijanošić bio izabran za suca, ostao sam raditi sam sve do 1. lipnja 1973. godine kada sam izabran za suca u Općinski sud u Ludbregu. Privlačio me posao u pravosuđu. Već 1979. godine bio sam izabran za suca ondašnjeg Okružnog suda u Varaždinu, ali na nagovor Dragutina Novaka, u to vrijeme predsjednika Općine, nisam nastupio na posao, već sam ostao raditi u ludbreškom sudu. Dobio sam tada stan u kojem živim i danas. U to vrijeme predsjednik suda u Ludbregu već je bio Ivica Dijanošić, a kao sudac radio je i Franjo Hižak. Prema broju predmeta i tadašnjim mjerilima za utvrđivanje najmanjeg broja sudaca trebali smo imati i četvrtog suca, ali to je ostvareno tek nakon 1986. godine. Već tada, bez obzira što nije bilo određeno jedno sudačko mjesto, sud je bio među najažurnijima u Hrvatskoj. Nakon odlaska Ivana Dijanošića u Okružni sud Varaždin, ja sam 1. siječnja 1986. imenovan predsjednikom suda u Ludbregu.Kako je tada bilo raditi? -Imao sam sreću da sam od samog početka radio s odličnim osobama, pravnicima i sucima. Oduvijek je u našem poslu osnovni problem bila učinkovitost, a uz međusobne kolegijalne odnose i pomaganja, na tom planu smo dobro stajali. Bilo je nešto teže raditi nakon odlaska predsjednika Dijanošića jer je poslije toga kroz neko vrijeme radi odlaska u odvjetnike sud napustio i sudac Franjo Hižak, pa smo ostali samo u međuvremenu izabrana sutkinja Jasminka Petričević i ja. I takvo stanje trajalo je sve do imenovanja mlađih sudaca Karmen Ošpuh i Dejana Repića. Nakon toga smo imali dvojicu sudskih savjetnika, pa smo gotovo uspjeli riješiti sve dotad nagomilane zaostatke. Kao predsjednik suda svakodnevno sam kontaktirao sa sucima, mislim da je između nas
uvijek vladao kolegijalni odnos i međusobno uvažavanje. Takvo stanje odnosa i uspješne ažurnosti trajalo je sve do ukidanja suda i rezultiralo je posljedicom uspješnog obavljanja poslova iz sudske nadležnosti s time da su za uspjeh suda pored sudaca svakako zaslužni izvrsni službenici i namještenici. Što se toga tiče, za navesti je da je i izvršna vlast i prije demokratskih promjena, a i nakon njih imala korektan odnos prema pravosuđu. Ilustracije radi navodim da sam bio
Naš sud neopravdano je ukinut - kaže Radaković izabran za suca davne 1973. godine, a da nisam bio član SK. U to vrijeme predsjednik suda također je bio izvan te stranke. Može se reći da je u to vrijeme na području ludbreške Podravine bio socijalizam, ali 's ljudskim likom'. Sve je ipak ovisilo o ljudima koji su tada bili politički vrh u našoj sredini.Bili ste 22 godine predsjednik Općinskog suda u Ludbregu? -Da, od početka 1986. godine. A istovremeno sam radio i kao sudac. Morao sam imati 80 posto sudačke norme u broju riješenih predmeta. Dakle, tek 20 posto vremena bilo je za sudsku upravu i druge predsjed-
ničke poslove. Posao suca Općinskog suda izuzetno je naporan i složen. Osobito u sudu veličine našeg. Svaki predmet je za svaku stranu od sudbinske važnosti, koliko god on objektivno možda bio bagatelne naravi, a sve te sporne situacije, poremećene odnose među ljudima nije moguće 'ostaviti' na sudu nego ih nosite sobom, htjeli to ili ne. Naš sud je do ukidanja imao tzv. proširenu nadležnost, dakle, sudili su se svi kazneni predmeti za kazneno djelo za koja je zapriječena kazna zatvora do 10 godina, zatim sve građanske predmete bez ograničenja vrijednosti spora, zatim svi radni sporovi, te svi statusni predmeti u koje spadaju: razvodi braka, utvrđivanje i osporavanje očinstva, te uzdržavanja, kao i izvanparnični i ostavinski predmeti, ako dođe do spora o činjenicama ili o pravu kod javnog bilježnika koji, kao što je poznato, vodi ostavinske predmete kao povjerenik suda, kao napokon i sve ovršne predmete. Dakle, od pune nadležnosti nismo vodili jedino kaznene predmete protiv maloljetnika, a njih su vodili samo općinski sudovi u sjedištima županijskog suda.Je li lakše ili teže raditi u sredini gdje poznajete znatan broj ljudi koji vam dolaze u sudnicu? -To je mislim pitanje stava. Ako ste uvjereni u ono što radite, ako iza vas stoji zakon, onda je postupanje pitanje odgovornosti prema poslu koji ste odabrali svojom voljom. Drugo je pitanje ako ste sa strankom u takvim prijateljskim odnosima da to nije obično, ali postoji institut otklona u suđenju. Suci nisu idealni odnosno bez grijeha. Nastojao sam, međutim, korektno i jednako postupati prema svima, bez predrasuda i zle namjere. Bilo je teških trenutaka mada vi samo profesionalno obavljate svoj posao. Spor ne mogu dobiti obje strane, a uzroke koji su nekoga doveli u situaciju da izgubi parnicu ili bude kažnjen, ne mogu se pripisati sucu.-
Tradicija dulja od stoljeća i pol -Sud u Ludbergu neprekinuto je djelovao najmanje 150 godina. U zbirci isprava kao i zemljišnim knjigama Z.k. odjela postoje isprave i upisi iz 1850-tih godina. Ludbreg je oduvijek bio administrativno i sudbeno sjedište ludbreške Podravine. Ukidanjem suda izgubljen je svakako jedan od elemenata gradske sredine. Sigurno je za dobro djelovanje suda imalo utjecaj i to što su u Ludbregu radili i stasali brojni vrsni pravnici od predsjednika suda Skračića, Franje Wintera i Dijanošića, zatim odvjetnici dr. Dimić, Winter, Vjekoslav Hatze, egzistiraju tri ugledna odvjetnička ureda, zatim danas državno-odvjetnički dužnosnici Darko Klier, Biserka Šmer-Bajt, Sanja Smontara, te danas sutkinja Karmen Opšuh i drugi.-
Je li bilo većih promjena nakon osamostaljenja? -Suci su nastavili samo obavljati svoje sudačke dužnosti. Bilo je dosta novih i izmijenjenih propisa. Značajno se popravio materijalni položaj pravosuđa, i plaća i opremanje. Nakon promjena nije bilo nelagode. Iza suca mora stajati određeni broj kvalitetno riješenih predmeta, sve je to lako mjerljivo i onda je sve u redu. Napokon, da se nismo držali ovakvih stavova teško da bi opstali na tom poslu tako drugo vremena i to još u maloj sredini.Je li doista bilo opravdano ukinuti Općinski sud u Ludbregu? -Činjenica je da je Zakonom o područjima i sjedištima sudova od 1. siječnja 2009. sud prestao postojati. Ustanovljena je stalna služba koja je pak trajala do 1. studenoga
Pionir hrvatskog zrakoplovstva
Fizir (u bijeloj košulji) u privatnoj radionici u dvorištu projektnom zavodu u Zagrebu. Umirovljen je 1952. godine, ali je i tada obavljao poslove inspektora građanskog zrakoplovstva i još kon-
struirao nove zrakoplove i amfibiju. Ing. Rudolf Fizir konstruktor je 18 zrakoplova - 13 aviona, 23 hidroaviona i 2 amfibije. Nije se po-
vodio snagom motora već je više pozornosti poklanjao konstrukciji same letjelice, te se njegovi avioni odlikuju jednostavnošću i preciznom konstrukcijom. Umro je od upale pluća u Zagrebu 11. studenoga 1960. godine. Posthumno mu je dodijeljena diploma internacionalne zrakoplovne federacije 'Paul Tissandier' sa sjedištem u Parizu, kao najviše priznanje za njegov ukupan doprinos razvoju zrakoplovstva. Ing. Rudolf Fizir jedan je od rođenih Ludbrežana koji je iza sebe ostavio najdublji trag. Samo šest godina iza njegove smrti pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega pokrenuto je natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju i navigacijskom letu s izviđanjem koje je doživjelo čak 40 izdanja. Na zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu od 1971. godine stoji spomen-ploča u čast pioniru europskog zrakoplov-
Ing. Rudolf Fizir stva. Pučko učilište Ludbreg prije nekoliko godina izdalo je prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog skupa o životu i radu ing. Fizira koji je održan još 2002. godine i druge manje tiskovine. U Ludbregu jedna od ulica nosi njegovo ime kao i Aero-klub Ludbreg poznat po svojoj modelarskoj sekciji čiji su članovi među najtrofejnijima u Hrvatskoj, a postižu i međunarodne uspjehe.
31. siječnja 2011. 2010. jer su tada osigurani uvjeti za rad u Varaždinu, prema odluci ministra pravosuđa nakon obavijesti predsjednika Općinskog suda u Varaždinu. Stalna služba u Novom Marofu prestala je 1. srpnja 2010., a u Ivancu još traje. Držim da ukinuće suda u Ludbregu opravdanja nema. Činjenica je da u našem pravnom sustavu najefikasnije rade sudovi proširene nadležnosti kakav je bio i naš sud, dok su najneučinkovitiji veliki sudovi i oni najmanji, s jednim ili dva suca. Općinski sud u Ludbregu je imao prije ukidanja optimalnu učinkovitost u tri najvažnije grane sudovanja – parničnog, kaznenog i izvanparničnog, od tri do četiri mjesečnog priliva, a spisa starijih od tri godine bilo je svega nekoliko. Zemljišno-knjižni odjel je imao gotovo ažurnost tjednog zaostatka, gruntovni izvaci izdavali su se strankama odmah. Iz takvim podataka slijedi zaključak da neučinkovitost nije mogla biti razlogom ukidanja.Možda racionalizacija? Financijska ušteda? -Ako su kriteriji za racionalizaciju broj stanovnika područja nadležnosti suda, broj sudaca, godišnji priliv predmeta, onda se postavlja pitanje iz kojih razloga takvi kriteriji nisu konzekventno primijenjeni. Tako nisu ukinuti sudovi u Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Ogulinu, Malom Lošinju, Rabu, Pagu, Našicama, Starom Gradu, Supetru, Labinu i Rovinju, a imaju isti broj od tri suca i predsjednika, a u Malom Lošinju čak i manje od toga. Preveliki je broj neukinutih sudova da bi se radilo o izuzetku. Respektiram tradiciju, ali onda ne bi trebalo biti izuzetaka. Kriterij godišnjeg priliva predmeta mogao se lako riješiti opterećivanjem sudaca predmetima drugog opterećenijeg suda. Uostalom, mi smo u Ludbregu rješavali i završili određeni broj parničnih predmeta, šteta i radnih sporova, Općinskog
I N TE R V J U
Iz sudnice Kaže naš sugovornik da je posao suca iznimno težak, da se u praksi doživi mnoštvo ružnih i tužnih stvari. No, ima veselih i smiješnih. Jedva smo ga nagovorili da čujemo jednu anegdotu. -Na jednoj raspravi, baš kad je državni odvjetnik bil Darko Klier, okrivljenik je došao na raspravu dobrano pod gasom. A i bil je sklon alkoholu. Dal je iskaz i mjesto naprijed moral je prepustiti svjedoku, a on je sjeo otraga gdje je počeo dremuckati. A i svjedok je bil sklon alkoholu, pa ga ispitujem koliko voli popiti. On odgovori da pije samo za krijepost. Ja uporno pitam: -Da li si ujutro kaj popijete? Možda ‘cujzeka’? Ovaj otraga kaj je zadremal trgne se i veli: -I meni jednoga!
Branko Radaković, sudac Općinskog suda od 1973. do umirovljenja 2010. godine građanskog suda iz Zagreba, kao i određeni broj kaznenih predmeta iz Općinskog suda Varaždin koji su nam bili dostavljeni u rad. Stoji činjenica da u relaciji, prema broju stanovnika i površini, u Hrvatskoj ima prevelik broj sudaca u odnosu na više europskih zemalja. Primjerice, Finska je višestruko veća površinom i ima više stanovnika,
ima približno jednak broj sudaca kao i Hrvatska. Ali uz ovu vijest mediji nisu objavili daljnjih podatak da je priliv u jednoj godini kod nas više od 1,2 milijuna predmeta, a u Finskoj tek 120.000. Na taj način se prije ove racionalizacije stvarala određena negativna slika o sucima što je za ogromnu većinu sudaca sasvim neopravdano. Ili kakvi su to kriteriji ako
Premladi suci i promjene propisa -Na zagrebačkom Pravnom fakultetu u vrijeme mojeg studiranja studenti su stjecali široku opću pravnu naobrazbu. Ono čega je bilo malo, gotovo ništa, bila je praksa. Sjećam se da sam u četiri godine studija bio samo na jednoj kaznenoj raspravi na ondašnjem Okružnom sudu. Širinu i razinu znanja koju studenti dobiju na zagrebačkom pravu najmanje je jednaka, ako ne i veća od onih na najpoznatijim svjetskim pravnim fakultetima. Uz rad kraj dobrog mentora, nakon pet-šest godina može se postati dobrim sucem. Naravno, uz veće životno iskustvo i posebnost karaktera dolazi se do potrebne odlučnosti. Sudac mora biti osoba bez predrasuda koja raspolaže, među ostalim, i vrlinom da sluša druge, razlučuje bitno od nebitnog i logički zaključuje. To dodu-
REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Ludbreg, 12. siječnja 2011. 1. Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega. 2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku
7
še baš i nije malo, da bi se tek nakon utvrđenih činjenica u svakom predmetu moglo primijeniti pravo. Glede naših propisa, naveo bih da ih je previše, da reguliraju svašta, da su često nejasni i međusobno kontradiktorni, a osobito se često mijenjaju. Izmjene i dopune kapitalnih, posebno procesnih zakona su kod nas vrlo česte, pa dolazi do ozbiljnih problema prilikom primjene, osobito ako se mijenjaju više puta u jednoj godini. Mislim da to nije dobro i po mojoj ocjeni šteti općoj pravnoj sigurnosti. Pravosuđe je sustav u kojem osobito postupovne odredbe trebaju biti jasne, konzistentne i bez ikakvih dvojbi. Jer njima se najprije štite ljudska prava što je osobito važno kod donošenja sudskih odluka. Žao mi je što je tako, mada sam u mirovini.-
se zna da Varaždinska županija, ako nema više, onda ima jednak broj stanovnika kao i Krapinsko-zagorska, no, u Varaždinskoj županiji je ostao samo jedan Općinski sud, onaj u Varaždinu, a u Krapinsko-zagorskoj su ostala tri. O financijskim uštedama racionalizacije ne mogu govoriti jer nemam takve podatke. Poznato mi je da je iz proračuna za godinu dana rada našeg suda osiguravano oko 2,7 milijuna kuna. Međutim, sigurno je da je taj iznos ili znatan dio bio pokriven prihodima od sudskih pristojbi, novčanih kazni, paušalnih svota i troškova kaznenog postupka. Istina je i to da su danas izdaci za plaće predsjednika ukinutih sudova manji jer su ostali suci. Međutim, kod ugašenih stalnih službi svi službenici i namještenici sada putuju u sjedište općinskog suda kao i svi suci, pa je obveza plaćanja putnih troškova. O tome kolike troškove imaju stranke koje putuju u sjedište suda, o troškovima njihovih punomoćnika ne treba govoriti. Za navesti je kod toga da u Ludbregu djeluju još uvijek tri
odvjetnička ureda.Bilo je uvjeravanja da će sud u Ludbregu ostati? -O tome ja nemam izvornih saznanja, tek mi je jedan sudionik delegacije lokalne samouprave koja jed bila u ministarstvu pravosuđa kazao da je rezultat razgovora kod državnog tajnika Bošnjakovića obećanje da bi stalna služba mogla ostati do 2019. godine. Međutim, to se nije ostvarilo iako je formalna mogućnost za do postojala. Dodao bih da nije sporno da Europa inzistira na reformi pravosuđa što znači da traži učinkovitost sudova, jednaku primjenu zakona prema svim građanima. Koliko će Hrvatska imati sudova, Europi je sasvim svejedno. Uostalom, ističem i to da je pitanje mreže sudova nedvojbeno političko pitanje, jednako kao i okolnost da u nas tako ima preko 550 općina i gradova.Treba li Ludbregu vratiti sud? -Ako bi se mene pitalo mislim da treba, štoviše smatram da je odluka o ukidanju suda donesena sasvim nekritično. O tome mora biti donesena politička odluka na lokalnoj razini, a potom je potrebno izvršiti provjeru rezultata Zakona kojim je sud ukinut, dakle, utvrditi rezultate u smislu da li je provedbom zakona povećana učinkovitost na prvom području i da li je kvaliteta sudskih odluka bolja, te napokon da li su smanjeni financijski troškovi. Za sada je potrebno reći da su troškovi stanovnicima ovog područja kojih ima oko 25.000 veći. Inače, prostorni i drugi uvjeti za rad suda u Ludbregu u sablasno praznoj sudskoj zgradi postoje.-
Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega - pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07) Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći
ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu. Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega. NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.
OG L A S
NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu. PLAKETA GRADA LUDBREGA Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama
lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega. ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega. 3. Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega. Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom.
4. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 11. veljače 2011. godine. 5. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 810-622, fax 810-623, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http:// www.ludbreg.hr. Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Marijan Krobot
8
19. IZLOŽBA VINA
31. siječnja 2011.
Loša godina za berbu, ali vina opet dobra
Enolozi ističu napredak u podrumarstvu i veću ujednačenost kvalitete vina
Ludbreg ima najstariju izložbu mladih vina u državi. 'Rođena' je odmah nakon samostalne Hrvatske, upravo je održana 19. po redu. Tek kasnije su i druge sredine krenule sa svojim izložbama, u dobroj mjeri koristeći se ludbreškim iskustvima. Ludbreška je svakako originalna jer se održava u povodu blagdana Vincekovo 22. siječnja kada za vinogradare i službeno otpočinje nova vinogradarska godina. Izložba je odavno prerasla ludbreške okvire i značaj običnog društvenog događaja kako kvalitetnim vinima tako odazivom vinogradara s područja cijele sjeverozapadne Hrvatske. Ove godine izložba je imala čak i međunarodni predznak. Lanjska brojka s više od 500 vina nije dostignuta što je uostalom bilo i za očekivati. Jer nakon iznimno povoljne 2009. doživjeli smo 2010. godinu, iznimno nepovoljnu za lozu, grožđe i vina, godinu koji bi
vinogradari najradije zaboravili. No, u Udruzi 'Trsek' nisu nezadovoljni. Naprotiv.
Na izložbi 403 vina -Imali smo 403 vina. Ako se u obzir uzmu lanjski uvjeti u kojima su vinogradari radili vina onda smo prezadovoljni. Vina je donijelo 300tinjak vinograda iz svih županija sjeverozapadne Hrvatske, a čak smo imali i goste, izlagače iz Slovenije i Srbije. Dakako, bilo je i puno manje zlatnih odličja nego lani. No, enolozi-članovi ocjenjivačke komisije naglasili su da su vinogradari pokazali značajan napredak u podrumarenju zbog ujednačenosti kvalitete vina. Komisija je odbacila samo 5 posto uzoraka što je zanemarivo – rekao je Branko Kežman, predsjednik 'Trseka' koji je za svoja vina sada dobio četiri srebrna odličja. Bilo je nagrađenih koji nisu s našeg područja. No, kvaliteta vina
Na otvaranju je uvijek veliki broj poklonika vina
Učesnike izložbe pozdravili su gradonačelnik Marijan Krobot, Branko Kežman predsjednik ‘Trseka’ i župan Pr vinogorja ludbreškog kraja nije bila upitna. Očito je da će na Ludbreškoj vinskoj cesti opet biti odličnih vina. Primjerice, Zvonimir Botak iz
Slokovca redoviti je osvajač zlata barem za svoj chardonnay, Tomica Stručić napravio je zlatnu graševinu, Mirko Kovaček iz Svetog Petra rajnski rizling, Ivan Kovač iz Sigeca
i Saša Kišić pinot sivi, Kristijan Kolak vino od maline, a ponovno se istakao i Dragutin Bergovec iz Sudovčine koji ima čak dva zlatna vina - graševinu i pinot bijeli.
Gosti iz županije, Grada Ludbrega i susjednih općina Prikupljanje vina - Miro Molnar prijavljuje graševinu Vlado
Ing. Davor Hižak, enolog-ocjenjivač vina na ludbreškoj izložbi
Vinogradari su znali kako napraviti dobra vina
Više od deset godina Davor Hižak iz Varaždina redoviti je član Komisije za ocjenjivanje vina na ludbreškoj izložbi. Emotivno je vezan za naš kraj jer mu djed, baka i otac potječu iz Luke Ludbreške odnosno Hrženice. Pored toga, prvi puta bio je ocjenjivač vina baš u Ludbregu. -Bilo je to 1997. godine. Tada je predsjednik Komisije bio pokojni prof. Schubert, enolog od kojeg smo svi puno naučili. Ovdje je bilo jedno od mojih prvih predavanja. Vinarstvom i vinogradarstvom bavim se 16 godina – rekao nam je ing. Hižak. Diplomirani je inženjer prehrambene tehnologije zaposlen u 'IMI' Ivanec, a suradnik je Poljoprivredne zadruge Ivanec u kojoj je vinarstvo važna djelatnost. -Na 36.000 čokota uzgajamo bijeli pinot, rajnski rizling, crni pinot, sirah, žuti muškat, traminac, te nešto malo šipona, moslavca. Prosječna godišnja proizvodnja nam je oko 40.000 litara. Vinograd je na imanju Zadruge na Čardaku kod Klenovni-
Enolog ing. Hižak kaže da moramo biti ponosni na svoja vina
ka. Imamo i lijep podrum koji je nastao u vrijeme grofa Draškovića oko 1600. godine – kaže Hižak. Kako se postaje ocjenjivač? -Svatko može postati ocjenjivač vina ako želi i ako to hoće naučiti. Primjerice, na izložbi u Vinici bili su enolozi, ali i ljubitelji vina koji su svojim znanjem i iskustvom zaslužili da to budu. Tako se može postati i sommelier, stručnjak za vina i usluživanje vina u restoranima jer on ne mora biti prehrambeni tehnolog. Ocjenjivači mogu biti osobe koje se bave vinarstvom i da su barem tri godine radili u struci. Enolog mora uspješno proći i edukativnu degustaciju, tečaj na kojem se dobije akreditacija ili licenca za ocjenjivača. Ja sam je dobio 1997. U zadnjih nekoliko godina svi enolozi morali smo obnoviti akreditacije ili licence na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Tečaj traje tri dana, na kraju je provjera znanja gdje morate pokazati minimum znanja i sposobnosti. Bio sam ocjenjivač na izložbama u Pitomači, Bjelovaru, Daruvaru, Spli-
tu i drugim mjestima – kaže Hižak. I u Splitu? Kakva je razlika u vinima? -Normalno da su njihova crna vina bolja od kontinentalnih zbog idealnog podneblja. No, ponosan sam na vinogradare naše županije koji su si dali truda u edukaciji, strastveno se trude napraviti što bolje vino, podigli su njegovu kvalitetu i zaista njeguju prave kvalitetne kultivare. S bijelim vinima ništa ne zaostajemo od dalmatinskih, štoviše imamo i bolja bez obzira na naše podneblje. Taj minus naši ljudi znali su nadoknaditi – kaže Davor Hižak. U Ludbregu se vina od prve izložbe ocjenjuju po metodi 20 pozitivnih bodova. -Postoji više metoda, ali ova se koristi najčešće. U metodi 20 pozitivnih bodova do 2 boda dajemo na bistroću, do 4 za miris, do 6 za dojam, te do 6 bodova za okus. Sve bodove upisujemo u formular. Kad nam je osjetilo jezika umorno trebamo ga osvježiti, pa povremeno posegnemo za malo sira, koricu kruha, može i jabuku da
LUDBREG 2011.
31. siječnja 2011. sauvignon. Bilo je više od 30 mješavina bijelih vina. Priznanja vinogradarima dodijeljena su u sklopu tradicionalnog Vinskog bala u hotelu 'Crnković'. Jedna je završena, a organizatori već razmišljaju o novoj izložbi 2012. godine. -Bit će to mali jubilej, naša 20-a izložba. Svakako ćemo se potruditi da na poseban način obilježimo okrugli rođendan izložbe koja je sigurno imala presudnu ulogu u podizanju kvalitete vina ludbreškog kraja na tako zavidnu visinu, na vina s kojima se možemo ponositi – rekao je Branko Kežman. Ovogodišnja izložba je održana pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Varaždinske županije, a uspješni organizator bila je Udruga vinogradara 'Trsek' iz Ludbrega.
redrag Štromar koji je otvorio izložbu
Dogodine jubilarna izložba Ukupno je bilo 30-ak sortnih vina, najviše graševine, pa rajnskog rizlinga, chardonnaya, pinota. Sa po tri zlata nagrađeni su pinot sivi i
o Čurila donio je svoj zeleni silvanac
Zlatna odličja Na ovogodišnjoj izložbi zlatnim odličjem nagrađeno je 20 vina: Chardonnay - Zvonimir Botak iz Slokovca Graševina - Tomislav Stručić, Ludbreg i Dragutin Bergovec, Sudovčina Graševina prosušenih bobica - Zlatko Sonenšajn, Koprivnica Pinot bijeli - Dragutin Bergovec, Sudovčina i Slavko Horvat, Koprivnica Pinot sivi – Saša Kišić, Sv. Đurđ, Ivan Kovač, Sigetec i Zlatko Horvat, Veliki Otok Muškat žuti - Ratko Trnski, Novigrad Podravski Rajnski rizling - Mirko Kovaček, Sveti Petar Sauvignon - Stjepan Šinko, Beretinec, Ivan Baksa, Varaždinske Toplice i Ratko Trnski, Novigrad Podravski Traminac - Zlatko Sonenšajn, Koprivnica i Marijan Gazivoda, Kunovec Breg Traminac prosušene bobiceZlatko Sonenšajn, Koprivnica Zeleni silvanac - Mario Herceg, Ivanec Vino od maline- Kristijan Kolak, Selnik Rakija - OPG Franić, Varaždin Čak 287 vina nagrađeno je srebrnim odličjem, a enolozi su dodijelili i 68 brončanih odličja i sedam priznanja.
Dragutin Bergovec – dva zlata
9
Ivan Kovač dobio je zlatno odličje za pinot sivi
Dobio okladu zbog zlata
Ivan ima mali vinograd na Kataleni sa 410 trsova Po prvi put su ocjenjivači vina na ludbreškoj izložbi njegovo vino, Ivana Kovača iz Sigeca, ocijenili ocjenom koja donosi zlatno odličje. Svakako je rijetkost napraviti dosad svoje najbolje vino u sigurno vremenski najlošijoj godini za vinogradare u proteklom desetljeću. -Lani sam na izložbi imao miješano bijelo i dobio tek broncu. A sad sam imal osjećaj da imam odličan sivi pinot, čak sam se s prijateljem okladio da ću dobiti zlato. To je sorta koja ima dosta sladora. Odmah nakon berbe vino je imalo pravi miris i okus. Oksidaciju sam anuliral odmah u početku, malo sam dodal i sumpovinu da ne mijenja boju, kontroliral vrenje. Zbog loše godine ostale sorte imale su visoku kiselost, a u mojem sivom pinotu bila je u granicama – otkrio je Ivan. Sve je to utjecalo da vino dobije
visoku ocjenu. -Kak je prolazilo vrijeme vino je bilo sve bolje. Zaista ga treba redovito kušati jer onda znate što vam je činiti da bude još bolje. Onaj odličan okus i pravi miris samo je trebalo sačuvati i njegovati da bude još bolje. I sad se stvarno mogu pohvaliti odličnom kapljicom – kaže Ivan. Vinogradarstvom se bavi 30-ak godina. Ima vinograd na Kataleni iznad Ludbrega, a osim sivog pinota uzgaja i druge vrste. -Imam također chardonnay, traminac i graševinu. Ali ne puno, sve skupa 410 trsova. To je za mene dovoljno. Veliki nasadi od vas naprave roba u goricama. Dolazim gore svaki dan, ujutro ili navečer i uvijek imate kaj za delati, ali i vremena za družiti se s prijateljima i mejašima, pokartati. To je manji vinograd, onak, meni za gušt – zadovoljan je Ivan.
Edo Horvat ponosan na chardonnay i rajnski rizling
Hladite vina! -Najbolje je redovito kušati vina i tako ih pratiti. Ljudi sami moraju osjetiti što vinu treba. Na izložbi je bilo nekoliko grupa vina, a za svaku je trebao drugi savjet. Univerzalni savjet je teško dati, ali evo što je važno. Zbog loše godine vrlo je visok sadržaj kiselina, pa predlažem ljudima da nastoje podrum što više otvarati ili ako imaju rashladni sustav da vino što više hlade. Niska temperatura u podrumu smanjit će sadržaj kiselina. Soli kiselina se bolje talože u hladnom i tako prirodnim putem snižavamo kiselinu. Ako su to uspjeli srediti treba i redovito održavati razinu sumpornog dioksida. Mnogi griješe ako misle da to ne treba. Održavajte sumporni dioksid na barem 35 miligrama po litri jer sve što je niže od toga može dovesti do oksidacije. Što je više sadržaja slobodnih sumpornih dioksida vino onda dulje stari, sporije dozrijeva i duže ga imamo svježeg.-
Ivanov sivi pinot dobio je ‘zlatnu’ ocjenu 18,1
Vinogradari i sveti Vinko neutraliziramo okuse. Zvali su me na neke izložbe gdje sam bio jedini ocjenjivač. Tako sam u Koprivnici jednom probao 150 uzoraka i održao predavanje. Sve skupa trajalo je 10-ak sati.Kakva su općenito vina na ludbreškoj izložbi? -U lanjskoj berbi nije bio posebno kvalitetan urod kao 2009. jer godina uopće nije bila pogodna. Ali, i s time moramo računati. Vinogradari se moraju veseliti svakoj dobroj godini, a loše godine ne treba se bojati nego treba raditi da vina budu dobra. Ima manje zlatnih nego inače, ali je zato više srebrnih medalja i vrlo malo odbačenih vina. Ljudi su znali što treba učiniti u podrumu unatoč nedaća-
ma i to se vidi po kvaliteti vina. To je za svaku pohvalu – ocjenjuje Hižak. Jeste li zadovoljni organizacijom ludbreških izložbi? -Uvijek sam s posebnom radošću dolazio na ovu izložbu. 'Trsek' vodi vrlo dobra ekipa ljudi, domaćini su susretljivi i uvijek sve organiziraju vrlo kvalitetno. Raduje me i što je ovdje veliki broj uzoraka. Udruzi koja uspije okupiti 400-500 uzoraka vina treba skinuti kapu. To je rekordna izložba po broju uzoraka u županiji. Uvijek ću se rado odazvati kad god me pozovu, hvala 'Trseku' što me uvijek zove. I meni je svaka nova izložba iznova nova škola – poručio je ing. Davor Hižak.
Proslava Vincekovoga ima kod nas dugu tradiciju, u ludbreškom kraju također. Vinogradari svetog Vinka posebno štuju, samo sveti Martin ima kod njih isti status. Vjeruje se da će se blagoslovom vinograda, običajem rezanja grančica, zalijevanjem starim vinom trsa ‘okićenog’ domaćim kobasicama i špekom, osigurati dobra rodnost. Uvijek za taj običaj gazda pozove prijatelje, pajdaše i mejaše jer treba otpjevati ‘Trsek moj, zbudi se’ i druge prigodne pjesme. Na Vincekovo je početak nove vinogradarske godine, a poslovica kaže: ‘Ak za Vincekovo sunce svetli, puno vina bude v kleti’. Vinko odnosno Vincent, ranokr-
šćanski je mučenik iz španjolske Zaragoze, živio je u 4. stoljeću u doba vladavine zloglasnog Dioklecijana. Isticao se kao vješt govornik visoke naobrazbe. Stradao je kao žrtva velikog progona kršćana jer se nije odrekao kršćanske vjere, o čemu ima i pisanih dokumenata. Htjeli su ga pokoriti ljubaznošću i raskoši, a kada nisu uspjeli podvrgnut je mukama i umro je mučeničkom smrću. Sveti Vinko, baš kao i sveti Martin, nema nikakve veze s vinom ili barem o tome ne postoje stvarne činjenice. Vjeruje se da su običaji uz Vincekovo nastali u poljodjelskim svetkovinama. A za vinarstvo sv. Vinko i vino povezani su tek imenom.
10
S A S V I H ST R A N A
Priznanja ludbreškim SDP-ovcima Veliko priznanje za Gradsku organizaciju SDP-a Ludbreg u povodu obilježavanja 20 godina SDP-a u Varaždinskoj županiji. Troje njezinih članova primilo je posebno priznanje, a ludbreška organizacija istaknuta je kao najjača u Županiji. Utemeljiteljsku plaketu stranke primio je Marijan Krobot, aktualni gradonačelnik koji je punih 18 godina obnašao dužnost predsjednika ludbreške organizacije. Zlatnu plaketu primio je dr. Stjepan Radiković za izniman doprinos u stvaranju i razvoju SDP-a u Varaždinskoj županiji i Ludbregu od samih početaka. Zahvalnicu za dugogodišnji rad primila je Nada Kapusta, dugogodišnja predsjednica Foruma žena. Priznanja je dobitnicima uručio Zoran Milanović, predsjednik SDP-a. (ak)
Pokloni za ludbreške obitelji Mladi HNS-a predali su 50-ak poklon paketa obiteljima s područja Grada kojima je pomoć najpotrebnija. Akcija je provedena tijekom prošlih blagdana, a u obilazak obitelji uključili su se članovi iz svih mjesta koji dobro poznaju situaciju svojih sumještana, pa je pomoć došla u prave ruke. -Obišli smo obitelji slabijeg imovinskog stanja i podijelili pakete s prehrambenim proizvodima. Svi su nas srdačno dočekali i izrazili zadovoljstvo primljenim namirnicama – rekao nam je Ivan Zelenc, predsjednik mladih HNS-a podružnice Ludbreg. Sredstva za ovu humanitarnu akciju mladih HNS-a osigurao je Božidar Hajsok koji je donirao svoje naknade koju prima za obnašanje funkcije zamjenika gradonačelnika. (ah)
31. siječnja 2011.
Zabavno zimovanje i bez snijega
Iako je na Ivančici ovoga puta bilo tek par centimetara snijega to nije omelo članove Odreda izviđača Ludbreg u još jednom zimovanju. Od 3 do 5. siječnja 40-ak članova Odreda boravilo je u novoj planinarskoj kući i na terenima južnog dijela Ivančice podno ruševina srednjevjekovne utvrde Belecgrad i realiziralo izviđačko-planinarski tečaj. Nakon puta autobusom u podnožje uslijedilo je pješačenje s opremom oko 3 km od sela do planinarske kuće Belecgrad. -Zimovanje je višednevna aktivnost i mali ispit samostalnosti osobito za 10-ak najmlađih, ali mjesto i vrijeme kraćih zimskih pohoda i šetnji, igre u prirodi. Navečer je bilo puno pjesme, igre, zabavu, natjecanje u vezanju čvorova i izviđački kviz. Program smo prilagodili vremenskim uvjetima, bile su niske temperaturama, ali s vrlo malo snijega – rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda. Svaki izlazak izviđača iz kuće počinjao je prikupljanjem drva slaga-
Izviđači ispred planinarske kuće
Planinarski tečaj – izvlačenje
Dolazak izviđačke kolone njem za vatru, upoznavanje s različitim tipova vatri. Na terenu se učilo o orijentaciji pomoću kompasa i znakova u prirodi, o putnim oznakama, o markaciji i kretanju po planini. Mlađi su imali mali tečaj ekolo-
gije i na kraju posjetili izvor potoka sa zdencima iz kojih planinarska kuća dobiva izvorsku vodu. Stariji su prošli kratki tečaj planinarstva. Kompletnu organizaciju od prijevoza opreme i hrane, pripreme
Mali ekolozi na nastavi
Putni znakovi deset obroka, pripreme drva, pa do cjelokupnog obrazovnog i zabavnog programa odradilo je sedmero odraslih članova Odreda izviđača zajedno s voditeljima izviđačkih patrola.
Čvorologija
Hristos se rodi!
Pravoslavno stanovništvo po starom, Julijanskom kalendaru koji se od Gregorijanskog kalendara razlikuje za oko dva tjedna, proslavilo je Božić 7. siječnja. Tradicija je da se pravoslavni vjernici na Badnju večer okupljaju u crkvi, a pravoslavni vjernici s područja Ludbrega tako su se okupili na svetoj liturgiji koja je održana u crkvi sv. Petke u Bolfanu. -'Mir Božji, Hristos se rodi!' - tim radosnim pozdravom i mirboželjem čestitamo jedni drugima radostan Božić, praznik rođenja Sina Božjeg. Tada smo ispunjeni najljepšim željama i mislima kojima nas je obogatila ta tiha i tajanstvena bitlejemska noć kada su anđeli objavili ljudima radosnu vijest da se rodio bogomladenac
Hristos, spasitelj i iskupitelj naš. Spasitelj nas je pozvao da budemo dobar primjer drugim ljudima, svjetlost svijetu, kako bi ljudi, vidjevši naša dobra djela, proslavili Oca koji je na nebesima – poručio je paroh Radovan Dimitrić koji brine o pravoslavnim vjernicima Grada Ludbrega i okolice. Za svoj Božić pravoslavni vjernici ne kite jelku, već se unosi badnjak. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo koje se na Badnji dan ujutro rano sječe i donosi u kuću. Kiti se hrastova grana ispod koje je slama, a grane su okićene jabukama, orasima, drugim voćem. Druga hrastova grana baca se ispred crkve nakon liturgije, kao badnjak na vatru. Tako je pred oko 100-tinjak pravoslavnih vjernika i njihovih gostiju ispred crkve u Bolfanu zapaljen
Druženje uz crkvu u Bolfanu na pravoslavni Božić badnjak. Blagujući ribice, kuhano vino i rakiju, pravoslavni vjernici s područja Grada Ludbrega i okolice na taj su način proslavili Božić. -Nas ima jako malo, iz svega 14 kuća, ali ovaj dan je jako značajan za nas. Svake godine je s nama većinski hrvatski narod i to nam daje snagu.
Važan je suživot, druženje. To je najveća budućnost u našem kraju gdje živi miješano stanovništvo. Kad se ljudi druže, tada se najbolje vidi koliko se međusobno poštuju - rekla je Milka Kučeković, predsjednica Srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega. Marina Hižak
Priznanja ludbreškim SDP-ovcima Veliko priznanje za Gradsku organizaciju SDP-a Ludbreg u povodu obilježavanja 20 godina SDP-a u Varaždinskoj županiji. Troje njezinih članova primilo je posebno priznanje, a ludbreška organizacija istaknuta je kao najjača u Županiji. Utemeljiteljsku plaketu stranke primio je Marijan Krobot, aktualni gradonačelnik koji je punih 18 godina obnašao dužnost predsjednika ludbreške organizacije. Zlatnu plaketu primio je dr. Stjepan Radiković za izniman doprinos u stvaranju i razvoju SDP-a u Varaždinskoj županiji i Ludbregu od samih početaka. Zahvalnicu za dugogodišnji rad primila je Nada Kapusta, dugogodišnja predsjednica Foruma žena. Priznanja je dobitnicima uručio Zoran Milanović, predsjednik SDP-a. (ak)
S A S V I H ST R A N A
31. siječnja 2011.
Uspješni ludbreški kuhari Grozdana i Bojan Bohorč
Od Luksemburga do Japana
S puno lijepih dojmova, ali i s velikim uspjehom vratili su se naši najuspješniji kuhari Grozdana i Bojan Bohorč sa Svjetskog kulinarskog kupa iz Luksemburga gdje su kao članovi Regionalne kulinarske ekipe osvojili brončanu medalju. Natjecanje u Luksemburgu najveća je i najprestižnija kulinarska pozornica na svijetu. To je međunarodno natjecanje duge tradicije, održava se svake četvrte godine i traje pet dana, a sudjeluju brojne nacionalne seniorske i juniorske reprezentacije, vojni kuhari, ugostiteljski objekti, te pojedinačni majstori iz cijelog svijeta, ukupno više od 1.500 kuhara iz 53 zemlje. Hrvatsku su predstavljale tri ekipe i troje pojedinaca, a vratili su se sa šest brončanih medalja. Regionalna ekipa pod vodstvom Bojana Bohorča i uz pomoć Grozdane Bohorč, vlasnicima ludbreškog restorana 'Fantasy', ostvarila je uspjeh. Za izgled stola i za okus deserta ekipa je osvojila broncu.
Regionalna ekipa s Grozdanom (prva s desna) - brončani na najvećoj svjetskoj kulinarskoj smotri
‘Tri kuharice’ Grozdana je jedna od autorica knjige ‘Tri kuharice’ izdane u 2010. godini. Radi se o kuharici u kojoj su predstavljeni recepti, slatki okusi varaždinskog kraja. Uz Grozdanu, recepte predstavljaju Marija Kuzminski i Marija Denžić, pobjednice i vlasnice kristalnih kuhača, nagrada osvojenih u Hrvatskom kuharskom kupu. U ovoj kuharici predstavljeno je 60-ak recepata s izvorištem u tradicijskim kolačima varaždinskoga kraja, a sve s ciljem da se očuva kulturna baština života i običaja ljudi ovog dijela Hrvatske. Oni koji žele uživati u slatkim okusima u knjizi mogu naći najbolje recepte. Grozdana se predstavlja suvremenom obradom kolača s tradicijskim namirnicama ovog kraja. (žn)
Desert kojeg je Grozdana pripremila u Luksemburgu
B. Bohorč, D. Crleni i I. Grđan na pressici po povratku iz Luksemburga -Većina ekipa sastavljena od muškaraca, ali našu su, osim Matije Balenta, činile žene, pa je to bio dodatni napor za mene kao koordinatora. No, dobro smo se uskladili i ponovo pokazali veliku kulinarsku umjetnost na što smo posebno ponosni – rekao nam je Bojan Bohorč. Ekipa se dugo pripremala za nastup u Luksemburgu. -Pripreme su bile izuzetno zahtjevne, a pet treninga imali smo prije samog odlaska na natjecanje u 'Minervi' u Varaždinskim Toplicama. Na natjecanju smo trebali odabrati temu vezanu za svoj kraj. Mi smo odabrali Špancir-fest jer je ve-
ćina članova ekipe iz varaždinskog kraja - pojasnila je Grozdana. Grozdana je pripremala deserte koji su se zapravo jedini mogli kušati, a za sve ostalo ocjenjivao se izgled. -Pripremala sam 'damske šeširiće', 'damske kišobrane' i slične slastice. Zadatak je da svaki desertić ne bude teži od 2,5 dag, znači minijaturne slastice. Zamislite koliko je bila zahtjevna prezentacija kad smo sa sobom morali uzeti i svježu travu i razne druge rekvizite - kaže Grozdana koja se zahvalila Gradu Ludbregu na financijskoj pomoći pri odlasku na natjecanje, te radnji Ivice Pokosa gdje su
se izradili potrebni predmeti i kandelaber potreban za prezentaciju stola. -Radili smo puno i jako naporno, ali vratilo nam se ovako velikim uspjehom. Imali smo na raspolaganju mali iznos za razliku od mnogih drugih, pa je naš uspjeh još vredniji. Primjerice, talijanska ekipa imala je na raspolaganju 100.000 eura – napominju Grozdana i Bojan. Deserte koje je pripremala Grozdana na ovom natjecanju imali smo prilike vidjeti u emisiji 'U istom loncu, a koja je prikazana krajem siječnja na HTV-u. Grozdana i Bojan sudjelovali su i na 'Danima hrvatskog kulinarstva' u Opatiji i opet postigli zapažene rezultate. Grozdana je osvojila srebro za glavno jelo, a bronce za hladno jelo, te za meni, dok je Bojan osvojio broncu u kategoriji restoranskog jela, a pripremio je – rižoto. Grozdani su nedavno stigla nova priznanja. Postala je savjetnik naše kulinarske reprezentacije. Pored toga, ovih dana boravi u Japanu u organizaciji Hrvatske turističke zajednice gdje s još dva naša kuhara u našoj ambasadi u Tokiu sudjeluje u promociji naših jela i slastica. Time se Grozdana još jednom potvrdila kao ambasador i promotor Ludbrega. Željka Namesnik
Davor Vađunec, medar iz Ludbrega
Odličja za ludbreški med
Na nedavnom četvrtom ocjenjivanju meda Varaždinske županije održanom u Ludbregu podijeljeno je 25 zlatnih, 19 srebrnih i osam brončanih odličja, te dva priznanja. Među nagrađenima ima i medara iz ludbreškog područja. Tako je Mladen Punek osvojio zlatnu medalju za med od kadulje, a Stjepan Žga-
Davor je dobio četiri medalje
njer brončanu za cvjetni med. Među najuspješnijim je bio Davor Vađunec iz Ludbrega. Primio je zlatnu medalju za med od kestena, srebra za lipov i bagremov med, te brončano odličje za cvjetni med. -Proizvodnjom meda bavim se već desetak godina. Počelo je kupnjom prikolice s 12 košnica pčela na sajmu u Zagrebu. Na početku je to bilo onak više iz hobija – rekao nam je Davor. Prikolicu je smjestio u vinograd, pa su pčele iz godine u godinu dobivale nove susjede. Danas je broj košnica narastao na 200-tinjak. -Biti pčelar je zanimljivo, zahtjeva ozbiljnost i puno truda, noćne vožnje pčela, rad na visokim temperaturama te nadasve puno ljubavi i strpljenja prema ovoj vrsti posla. Pčele su sada u fazi su mirovanja, zimuju kod Hrastovskoga. U proljeće ćemo ih preseliti u više krajeva širom Hrvatske. Primjerice, vozimo ih u Slavoniju na uljanu repicu i suncokret, kod Novske na amforu, zatim na lipu kod Virovitice, kesten kod Zrinske gore, a
Počeo je s 12, a sada ima 200-tinjak košnica bagrem u našem kraju – kaže Davor. Prema pčelama treba biti pažljiv, one ne vole jake mirise i buku, ne smije se lupati u njihovoj blizini. Pčelarstvo zahtijeva rad kroz čitavu godinu. -Kroz topliji dio godine sa pčelama se više radi vani. Kad ne radim u pčeli-
njaku ima dosta posla oko pripremanja okvira, pretapanja voska i ostalih poslova u radionici – kaže Davor. Davor manji dio količine proizvodnje prodaje kod kuće, a ostatak preko velikih otkupljivača meda. Ana Havaić
11
Ludbrežani gostuju u Dubrovniku! U Dubrovniku će 18. i 19. veljače biti održan ‘Dubrovnik karneval fest 2011.’ na koji su Dubrovčani pozvali 18 hrvatskih i inozemnih karnevalskih skupina. Pozivnica je stigla i u Ludbreg i Udruga ‘Črni maček ludbreški’ vrlo se pomno priprema za gostovanje u gradu, perjanici hrvatskog turizma sa svjetskom reputacijom. Na dubrovačkom karnevalu sudjelovat će 12 skupina iz hrvatskih gradova i šest skupina iz inozemstva. -Velika je čast što smo dobili pozivnicu za Dubrovnik. Inače, predstavnici dubrovačke karnevalske udruge posjetili su naš prvi jesenski karneval koji ih se jako dojmio, a od drugih su doznali da uvijek na karnevale dolazimo s atraktivnim skupinama i odličnim zabavnim programom. I naš počasni predsjednik Stanko Žnidarić na zadnjoj skupštini Udruge hrvatskih karnevalskih gradova upoznao se s predstavnicima Dubrovnika i razgovarao o mogućoj suradnji. I rezultat svega je pozivnica i spremamo se za Dubrovnik – kaže Božidar Pajnić, predsjednik Udruge ‘Črni maček ludbreški’. Pri odluci o prihvaćanju pozivnice svakako je pomogla i činjenica što organizatori pokrivaju sve troškove boravka u Dubrovniku, a Ludbrežanima ostaje riješiti troškove putovanja. Kako troškovi najma autobusa za tri baš i nisu mali Udruga će vjerojatno zatražiti pomoć Grada Ludbrega i Varaždinske županije čije će ‘boje’ predstavljati na jugu Hrvatske. Prvog dana karnevala u Dubrovniku u petak navečer 18. veljače održat će se karnevalska zabava uz prigodno predstavljanje skupina. Glavni program bit će u subotu, 19. veljače. Najprije će u 11 sati na Stradunu biti kostimirani mimohod karnevalskih skupina uz prigodni program. Središnji događaj u večernjim satima je glazbeno natjecanje u tvrđavi ‘Revelin’ jer svaka skupina mora izvesti i jednu glazbenu točku. Program će završiti velikom zabavom maškara. -Ide nas 50-ak. Na mimohodu ćemo se predstaviti sa ludbreškom ženskom gardom s generalom, a s nama će biti i topnici, dobošari, princ, princeza i barjaktar, pa i ‘Tulači’. Oni će u glazbenom nastupu izvesti pjesmu ‘Karneval u centru sveta’ za koju su glazbu i tekst napisali članovi Udruge. Marljivo pripremamo posebnu koreografiju za predstavljanje na Stradunu, a pjesma je vrlo atraktivna i nadamo se finalu. Uvjeren sam da ćemo na najbolji mogući način promovirati naš Ludbreg i Varaždinsku županiju. Inače, posebni žiri odredit će šest karnevalskih skupina koje će početkom ožujka nastupiti u finalu dubrovačkog karnevala – kazao je Pajnić. To bi značilo ponovni odlazak u Dubrovnik, a domaćin će finalistima platiti sve troškove, pa čak i putovanje. Ludbrežani putuju za Dubrovnik rano ujutro u petak 18. veljače, a pokret za Ludbreg bit će 20. veljače oko 11 sati.
12
TU OKO NAS
31. siječnja 2011.
Ivan Horvat uz glazbu već 40 godina
Pipa i dalje svira
Ludbreg se može pohvaliti niskom glazbenika koji bi svirajući u bendovima došli do 'mirovinskih' 40 godina staža. Jedan od njih je Ivan HorvatPipa (58) koji iza sebe ima 39 godina neprekidnog radnog staža u 'Grafičaru', a glazbenog staža još i više. Punih 40. -Svirati me učio Ivo Tr i -
Nerazdvojan od saksofona
plat iz Malog Bukovca 1970. godine. Kad sam došao na posao pokojni Rok Jemrić odmah me pitao: A gde ti je ta pipa? Odnosno saksofon. Majstoru sam stalno morao pokazivati kaj sam taj dan naučil svirati, pa je tako od početka ostal taj nadimak. Sjećam se da su me tak zvali već na prvim svatovima koje smo svirali Katarini i Andriji Štabi u Strugi - kaže Ivan. U bogatoj glazbenoj karijeri svirao je u glazbenim sastavima Fontane, Admirali, Kondori i Monroe. S grupom Monroe u kojoj svira i danas prije sedam godina pratio je Ivicu Šerfezija, Darka Domjana, Nanu Pršu. Odličnim vokalom i zabavljačkim sposobnostima razveselio je goste na 300-tinjak svatova, neke i u Zagrebu, te u dvorcu Trakošćan. -Najbolje fešte su prije 20-ak godina bile u našem kraju i to u Hrastovskom, Vrbanovcu i Strugi. Na svatovima koji su bili na dva dana zaradili bi po 1.000 tadašnjih njemačkih maraka. Danas samo 100 eura. Nekada je u svatovima bilo veselije, ljudi su se znali bolje opustiti, vladao je domaći štimung, pa smo i mi mužikaši podgri-
Mnoštvo uspomena u 40 godina glazbenog staža javali atmosferu. Sjećam se kako sam na jednim svatovima u bijeloj kuti 'porađao' trubača Branka Cvrtnjaka koji je ležao na stolu u sredini sale i glumio trudnicu. Ostali mužikaši su bili pomoćno osoblje kod 'porođaja' – prisjetio se veselih mladih dana. Nasvirao se i novogodišnjih dočeka iako ih je kaže izbjegavao kad je mogao kako bi bio s obitelji u novogodišnjoj noći. I u 2011. ušao je s pjesmom, svirao je sa svojim sastavom na dočeku u Hrastovskom kojeg su organizirale tamošnje udruge. -U posebno dobrom sjećanju ostala mi je gaža na dočeku Nove godine u Dugom Selu prije 15 godina. Bilo je odlično organizirano, a i pla-
ćeno – kaže Pipa. Kad subotom nema svirku u nedjelju sa susjedom Milanom Štefan-
com obvezno ide na misu u župnu crkvu. Radnim danom poslije posla bavi se poljoprivredom, voli skoknuti do vinograda. S brijega se mora brzo vratiti kući jer treba pripremiti hranu za svoj mali 'zoološki vrt'. -Supruga Marica jako voli pernate životinje i hrani ih za svoju dušu. Svake godine na izložbi malih životinja kupi neku novu vrstu. Sad u dvorištu hranimo dva psa, osam mačaka, desetak odojaka, guske, pure, patke i kuniće. Uz domaće kokoši brinemo i o više vrsta ukrasne peradi, a imamo fazane i japanske prepelice - kaže Ivan. Popularni Pipa do mirovine ima još dvije godine. A do one glazbene? Tko to sada zna, ali sasvim sigurno još puno više. Dražen Vađunec
Monroe - Nikola Božić, Vladimir Kolarić, Pipa, Josip Grgetić, Zvonko Jež i Zvonimir Kranjčec
Ostati u europskom vrhu
Zajedničko za Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg je da djeluju zajedno, vježbaju zajedno i postižu izvanredne uspjehe. Europska razina uspjeha zadržana je zahvaljujući redovnom treniranju tri puta tjedno, ali i sposobnostima vrhunskih mladih trenera Kristine Mirčetić i Tihomira Bendelje. Kristina je bivša uspješna mažoretkinja, a Tihomir je svima poznat kao prvi hrvatski Supertalent, nositelj brojnih europskih i svjetskih titula u više kategorija. -Tihomir je jedini muškarac u klubu. Između 35 djevojčica nemamo niti jednog dječaka jer se oni još uvijek srame i ne prihvaćaju mažoret i twirling ples kao muški sport. U Europi je stav bitno drugačiji i među najboljima je francuski twirlingaš Ciril Martin koji se s 31 godinom još se uvijek natječe s puno mlađima kaže Kristina. Predsjednica Mirjana Pavičić i tajnica Sonja Kirić naglašavaju uspješnu suradnju s roditeljima i s čelnicima Grada Ludbrega. -Sudjelujemo na svim gradskim manifestacijama. Za Božićni koncert u sportskoj dvorani pripremili smo predivnu koreografiju i podigli publiku
Najbolje rade s najboljim – Tihomirom Bendeljom Mažoretkinje s trenericom Kristinom Mirčetić na noge. Trenutno pripremamo dvije nove grupne koreografije za državno prvenstvo koje se održava krajem ožujka u Čakovcu - kaže Mirjana. Najbolji rezultati očekuju se od Tihomira, neprikosnovenog prvaka u čak tri kategorije: solo-jedan štap, ritmic twirl i duet twirl s Teom Softić. Trećim mjestom sa svjetskog prvenstva u Belgiji može se pohvaliti Roberta Kovačić učenica drugog ra-
zreda Gospodarske škole. -Twirlingom se bavim od pete godine, dakle, već punih 11 godina. Meni najdraži element za izvođenje zovemo 'tri iluzije'. Radi se o 'helikopteru' odnosno trostrukom okretu na jednoj nozi dok je štap istovremeno u zraku - kaže Roberta. Nedavno su u Splitu bile kvalifikacije za europsko prvenstvo koje će u travnju biti održano u Karlovim
Promocija spota Darka Dimitrijevića-Daca
Uvertira za album
U petak 11. veljače u ludbreškom klubu Crazy Hill održat će promocija spota 'Putnik izgubljenog vremena' ludbreškog repera Darka Dimitrijevića Daca (21). Novi video uradak Dac je snimao u suradnji s varaždinskim MM studijem 23. Gosti u spotu su Nina kao vokal i jedna od najperspektivnijih mladih reperica Liil Leah koja u spotu glumi Dacovu djevojku. -Izuzetno sam zadovoljan snimljenim materijalom, posao je odrađen stvarno na zavidnoj razini i se nadam da će ga moja publika prihvatiti - kaže Dac. Ovaj spot ujedno je i najava
nadolazećeg albuma 'U potrazi za boljim'. Album je trenutno u fazi produkcije, a planirani izlazak je sredinom godine.
-Drugi album bit će više u underground stilu, tematski usmjeren na probleme naše zajednice, strah, na
one misli koje tište ljude, a ne mogu ih nigdje izreći – priča Dac. Gosti na drugom albumu bit će Liil Leah, Felix, Horz, a u dogovoru su i neke druge suradnje. Za odlične beatove zaslužan je Denis Kolak – Kolak47. -Glazba je za mene dio životne cjeline koju mogu predstaviti ljudima, a kroz rap se mogu najbolje izraziti – priča Dac. S pisanjem pjesama počeo je još u školskim klupama, bio je poznat po pregrštima citata i stihova. Već se tada povezao s koprivničkim studijem RHS gdje je Dac još kao 19-godišnjak snimio prvi album 'Nesretan život'. (ah)
Varima. Najviše uspjeha imala su četiri naša twirlingaša koje je tajnica Sonja Kirić na natjecanje vozila svojim automobilom. Tihomir i Tea bili su prvi, a Aleksandra Kučeković je bila četvrta i za jedno mjesto joj je izmaklo europsko prvenstvo. Marija Kirić (13) iz Sigeca drugim je mjestom osigurala put na europsko prvenstvo. -Učenica sam 7. razreda OŠ Ludbreg. Najviše volim raditi 'rolove'. To je okretanje štapa oko ruku, nogu, vrata i trupa - kaže Marija.
Mariju i ostale djevojčice brojni roditelji strpljivo su čekali da završe trening što je dokaz opravdanosti i dobrog rada Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg. Iako temeljito pomlađene i s više članica nego ranijih godina, Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub pozivaju zainteresirane da im se priključe. Treninzi su tri puta tjedno - utorkom od 16,30 u maloj dvorani, te četvrtkom od 16,30 i subotom od 11 sati u velikoj dvorani, po potrebi i nedjeljom. Dražen Vađunec
Uskoro novi album ludbreškog repera
31. siječnja 2011.
K U LT U R A
Trinitas u usponu
Vrlo zapažen nastup na Božićnom koncertu u Ludbregu imalo je Pjevačko društvo mladih 'Trinitas'. Društvo je i dosad iskazivalo kvalitetu i dinamičnost u nastupima koja je sada dodatno osnažena priključivanjem u rad župnog kapelana, velečasnog Tihomira Kosca. -Kapelan Kosec je jedan od rijetkih svećenika koji ima sluha za mlade, odličan je glazbenik u instrumentalnom i vokalnom dijelu koji jednako dobro svira električnu gitaru i bisernicu - rekao je Željko Martinković, voditelj 'Trinitasa'. Riječi pohvale za kapelana imala je i Željkova zamjenica Ines Grabarić koja je među starijim članovima Društva. -Velečasni je redovito s nama na probama, potpuno se prilagodio mladima i omogućio da 'Trinitas' pridonosi duhovnom rastu cijele župe i davanju slave Predragocjenoj Krvi Kristovoj - rekla Ines. Pjevačko društvo djeluje već 16 godina. Trinitas (engl. Trinity=Trojstvo) je 1994. osnovao Zoran Havaić čijih nekoliko autorskih pjesama članovi Društva i danas izvode. Nastupaju na misnim slavljima, festivalima, koncertima pa čak i vjenčanjima. Na svojim
nastupima izvode duhovne šansone i obrade klasične duhovne glazbe bez puno dodirnih točaka s gospelom, vrstom višeglasnog pjevanja koje je izuzetno popularno na američkim misnim slavljima. -Imamo posebni repertoar za nastupe na vjenčanjima. Za naše bivše ili sadašnje članove nastupi su besplatni, a za ostale mladence koštaju svega 300 kuna - pojašnjava Ines. Aktivnosti 'Trinitasa' financiraju se
Poslije nastupa u Selniku
Trinitas na probi u župnom Caritasu Ivana koja je pozorno upijala nastajanje ove reportaže jer želi postati novinarka. Članovi 'Trinitasa' ovomjesečni nastup imali su na proštenju u Selniku kada se slavio sveti Antun, a uskoro slijedi i njihov nastup na festivalu 'Stepinčeve note' u Koprivnici na kojem rado sudjeluju svake godine. Trinitas poziva sve mlade koji imaju sklonosti prema glazbi, te koji imaju
sluh, volju i želju žrtvovati se i na ovakav način slaviti Gospodina da im se pridruže i raduju se s njima u pjesmi i molitvi. Jer tko pjeva-dvostruko moli. Mihael i Sabina Bačani iz Vinograda Ludbreških, brat su i sestra koji su nedavno postali najnoviji članovi Trinitasa. Treba doći bilo kojeg petka u 20 sati u prostorije župnog Caritasa. Dražen Vađunec
Voditelj Željko Martinković i njegova zamjenica Ines Grabarić iz proračuna Grada Ludbrega, a društvo ponešto skupi i donacijama pojedinaca. Čak nemaju ni svoj razglas kojeg moraju svaki puta iznajmljivati.
Ivana Novak i novi članovi Mihael i Sabina Bačani
-Svake godine organiziramo samostalni koncert uoči Uskrsa, te festival duhovne glazbe u sklopu ludbreške Svete nedjelje. 'Dugu' ćemo ove godine organizirati 15. jubilarni put - najavljuje voditelj 'Trinitasa'. Mlada članica Društva kojoj je Bog dao da talent ne zadrži samo za sebe nego da ga podijeli s drugima je svakako Ivana Novak iz Ludbrega. -U pravilu se članovi u rad uključuju u sedmom ili osmom razredu. Međutim, ja sam došla pjevati već u petom i tada sam u 'Trinitasu' naslijedila stariju sestru. Učenica sam Hotelsko-turističke škole u Koprivnici, pjevam već šest godina i ovdje se super osjećam - kaže
Radio Ludbreg okončao natječaj za pjesničke i prozne radove
Nagrade autorima
Prigodnom svečanošću s podjelom nagrada završen je prvi književni natječaj Radio Ludbrega. Krajem siječnja u prostorima radija okupili su se najuspješniji, nagrađeni autori su: Vlado Mihaljević Kantor iz Svetog Martina na Muri, Biserka Marečić iz Kašine kod Zagreba, Nada Rukav Bogojević iz Varaždina, Bernarda Kladić iz Globočeca i Mateja Miklošić iz Malog Bukovca. Nakon što su primili nagrade autori i njihovi književni radovi predstavljeni su u posebnoj emisiji. Prvi književni natječaj Radio Ludbrega bio je pun pogodak: -Namjera natječaja bila je da potaknemo pisanje na kajkavštini i damo doprinos na očuvanju i njegovanju našeg narječja. Naša dugogodišnja emisija 'Moje pjesme, moji snovi', autorice Željke Namesnik, u kojoj svake druge subote, uz predstavljanje izabranog književnog djela i autora, slušatelji čitaju svoje ra-
13
Zajedno nagrađeni i članovi ocjenjivačkog suda dove obuhvatila je veliki dio spisatelja s područja ludbreške Podravine, a ograničavanje na kajkavki izričaj pobudio je veliki interes autora i šire. Natječaj smo raspisali prošlog studenoga i u mjesec dana javilo se 36 autora iz četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, točnije 32 autora sa 126 pjesama i 11 autora s 12 proznih tekstova – pojasnio je Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega. Posebni ocjenjivački sud u čijem su sastavu bili Ružica Cindori, ludbreška pjesnikinja i tajnica Društva
Svi nagrađeni, slijeva: Biserka Marečić, Nada Rukav Bogojević, Vlado Mihaljević, Mateja Miklošić i Bernarda Kladić
hrvatskih književnika, zatim Jasminka Vugrinec, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i Mladen Levak, novinar Radio Ludbrega odabrao je najbolje radove. Autori su odabrali po jednu pjesmu kojom su se predstavili u posebnoj emisiji radija, a potom su slušatelji glasovali izravno telefonom i putem SMS-a i izabrali one koje im se najviše sviđaju. –Izdat ćemo zbornik s radovima koji će sadržavati kraće biografije i audio zapis radova. Zbornik ćemo predstaviti krajem srpnja u povodu 45. obljetnice našeg radija. Odaziv u prvom natječaju svakako nam daje za pravo da ujesen krenemo s novim natječajem – poručio je Mladen Vukina. Vlado Mihaljević Kantor za pripovijetku 'Norija' i Biserka Marečić za pjesmu 'F kmice svietlil je…' nagrađeni su sa po 1.000 kuna. Bernarda Kladić za pjesmu 'Život' dobila je nagradu slušatelja, a Nada Rukav Bogojević za pjesmu 'Griešni cajti' primila je nagradu Radio Ludbrega. Mateja Miklošić nagrađena je knjigama za pjesnički opus kao mlada autorica.
Na temelju članka 27. Statuta POU Ludbregraspisuje se slijedeći
NATJEČAJ
za popunu radnog mjesta učitelj u osnovnoj glazbenoj školi 1. Učitelja/učiteljicu klavira – na puno radno vrijeme Uvjeti: - VSS, diplomirani klavirist ili VIII odjel Muzičke akademije sa završenom srednjom glazbenom školom – smjer klavir 2. Učitelja/učiteljicu klarineta – na nepuno radno vrijeme 14 sati tjedno -VSS, diplomirani klarinetist ili sveučilišni prvostupnik muzike - klarinetist Kandidati su uz prijavu na natječaj dužni priložiti životopis, original ili ovjerenu kopiju diplo-
me kojom dokazuju stručnu spremu, domovnicu i uvjerenje o nekažnjavanju. Nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje. Rok za prijavu na natječaj je 8 dana od dana objave. Prijave na natječaj se dostavljaju na adresu: Pučko otvoreno učilište D.Novak Ludbreg Trg Sv. Trojstva 19 42230 Ludbreg Prijave se mogu dostaviti i osobno u Učilište.
Gostuju hrvatski kulturnjaci iz Pečuha Ludbreg će biti domaćin zanimljivog kulturnog događaja u sklopu međunarodne razmjene kulturno-umjetničkih programa Olimpijade kulture čiji je partner i Grad Ludbreg. Tako će u Ludbregu gostovati kulturnjaci iz mađarskog Pečuha. Ansambl Hrvatskog narodnog kazališta Pečuh izvest će kazališnu predstavu ‘Rogonje’ autora Mire Gavrana, a izvedba će biti na hrvatskom jeziku. Također će biti prikazan i kratki film ‘Baranja i Pečuh’. Autor je Tam
Laszlo, poznati i nagrađivani mađarski umjetnik, fotograf i filmaš. Nakon toga Ludbrežanima će se svojom poezijom predstaviti Gyorgy Pavics, mađarski pjesnik hrvatskog podrijetla. Program će upotpuniti nastup Istvana Borsosa koji će svirati na izvornom mađarskom instrumentu tarogatou. Program gostovanja umjetnika iz mađarskog Pečuha održat će se u zgradi Pučkog otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’ Ludbreg u srijedu 9. veljače u večernjim satima.
Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’ Ludbreg
Priče za laku noć u prosincu 2. veljače - Višnja Stahuljak: PRIČA O ZALJUBLJENIM KNJIGAMA 9. veljače - Nathalie Longueville: ČAROBNO PRIJATELJSTVO 16. veljače - Anamarija Simčić Paulić: VESELJKO I JEDNONOGI 23. veljače - Becky Bloom: MAČAK KEKS Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 18 sati.
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 6. veljače: Majka asfalta (domaća drama, 107 min) Uloge: Marija Škaričić, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić, Judita Franković
13. veljače: Šuma sumarum (domaći, crna komedija 124 min) UUloge: Vili Matula, Hana Hegedušić, Ljubiša Savanović, Nataša Dangubić, Ž. Königsknecht
20. veljače: Tron: Nasljedstvo (akcijski SF spektakl 125 min) Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde
27. veljače: Turist (akcijski triler, 103 min) Johnny Depp, Angelina Jolie, Timothy Dalton Projekcije počinju u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
14
Z A N I ML J I V O ST I
31. siječnja 2011.
Dojmovi s posjeta najmanjem kontinentu
'BSV' u nove podhvate
Vruće ljeto u Australiji
Naš sugrađanin, prof. Milivoj Dretar odmor od svakodnevnih obveza nedavno je tijekom blagdana potražio na drugom kraju svijeta. U Australiji. Tri tjedna boravio je kod obitelji australskih Hrvata, proputovao kroz tri savezne države i upoznao mnoge krajeve. Do Australije se putuje gotovo dva puna dana s više presjedanja u najvećim svjetskim gradovima. -Ostavio sam zimu, a tamo me dočekalo ljeto. Čim sam izašao iz zračne luke osupnuo me topli i vlažan zrak. Temperature su svakodnevno varirale od 15-44oC, ali se naviknete. Većina cvijeća i biljaka koje mi uzgajamo u teglama tamo raste kao korov i često predstavlja problem ako se ne kosi. Australci mnogo pozornosti poklanjaju očuvanju okoliša. U okolici Sydneya ima 17 nacionalnih parkova gdje je zabranjena bilo kakva aktivnost koja bi narušila sklad prirode. Parkovi su puni glasnih ptica, a izvan grada obitavaju čopori klokana koji se love radi mesa – iznio je prve dojmove prof. Dretar. U višemilijunskom Sydneyu, najvećem gradu Australije, mnogo je kineskih i arapskih useljenika. -Hrvati su nekad bili četvrta use-
ljenička populacija po broju, a sad ih je sve manje. Postrožili su se useljenički zakoni, a socijalna prava se smanjuju. Procijeni li država da ste kroz život dovoljno uštedjeli i stekli imovine, nemate pravo na mirovinu. I asimilacija čini svoje. Hrvati se sastaju u svojim klubovima koji sve slabije posluju i neki su pred zatvaranjem. Neki se nakon par godina
Prof. Dretar s australskim Hrvatima
Maketa zagrebačke katedrale u parku minijatura u Canberri
odluče vratiti u Hrvatsku - kaže prof. Dretar. Glavni grad Canberra planski je izgrađen da se izbjegne suparništvo Sydneya i Melbourna. Ima tropsku klimu i topla kiša pada svakodnevno, ali su žitelji navikli i bez problema obavljaju poslove, poput berbe banana, žetve šećerne trske. -Proveli smo nekoliko dana u berbi banana na plantaži naše Hrvatice. Naporno je, sa stabla treba odsjeći 'bunch' banana težak 50-80 kg i odnesti na traktor. Poslije se peru i pakiraju u kutije po 13 kg. Cijena im pada, plantažeri za 1 kg dobivaju manje od jednog dolara, a trebaju namiriti sve troškove. Za državne poticaje nisu nikad čuli - kaže Milivoj. Ističe da mu je najljepši 'austral-
Klokani su simbol Australije, a nisu zaštićeni Stijene ‘3 Sisters’ u NP Blue Mountains
ski' posjet bio onaj Velikom koraljnom grebenu, najvećem živućem stvoru na svijetu. -Nezaboravno iskustvo bilo je roniti u toplom, tirkizno-plavom moru, promatrati koralje, ribe i školjke svih boja na dnu. Gledati možete sve, ali ništa dirati ili odnijeti. Kazne za trganje koralja su preko 200.000 AUD! K tome, jedno vam oko stalno prati more jer Koraljno more prepuno je morskih pasa - ispričao je Milivoj. Kaže da su Australci jako ljubazni prema turistima, a od najmanjeg sela naprave atrakciju, turistički sadržaji prilagođeni su svima. Na sam spomen Centra svijeta, tamo negdje u Europi u maloj Hrvatskoj, odmah su naćulili uši... Marina Hižak
Dno Koraljnog mora prekriveno - koraljima
Športsko–rekreativno društvo 'BSV' zgodan je primjer okupljanja mladih ljudi jednog dijela Ludbrega, točnije iz Bednjanske, Sajmišne i Vinogradske ulice koji streme poticanju sportskog i natjecateljskog duha, te kako je rečeno na njihovoj skupštini, da se mladi kroz sport udalje od alkohola, droge i beskorisnog provođenja vremena. Društvo je osnovano u studenom 2009. godine. Članovi udruge sudjeluju na brojnim rekreativnim događajima, malonogometnim turnirima, atletskim utrkama u kojima se rezultatima posebno ističe Tihomir Cenko, ali i drugi imaju uspjeha. -Moramo priznati da su nam rezultati sve bolji, govore, ali oni uopće nisu primarni i zaista smo neopterećeni rezultatima – kažu članovi. Tradicija ovog ludbreškog kvarta ostala je i ovoga puta. Na Staru godinu malonogometni dvoboj igrali su 'stari' protiv mladih 'beesveovaca'. U žustroj utakmici o kojoj svjedoče fotografije mladi su pobijedili sa 7:5. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako igraju već etablirani 'Šega', pa dvojnik Zorana Vulića Venad Štabi, gorostasni Vrabec. Nakon utakmice bilo je lijepo druženje nekoliko desetaka članova udruge koji su u Novu godinu ušli s još ojačanim prijateljstvom, spremniji za nove sportske pothvate. Tako i treba. (nj)
Ludbrežani na Sljemenu
Filip Ivančić i Davor Vargović družili su se na Sljemenu s drugim navijačima
Podršku najboljem svjetskom skijašu Ivici Kosteliću daju i Ludbrežani koji su pohodili Sljeme i bodrili njega i druge skijaše u utrci za Svjetski skijaški kup. Davor Vargović, Filip Ivančić i Ivan Zelenc potegnuli su autom do Stubice i onda gore na Sljeme. -Kada se vidi skijanje uživo, tek tada se dobije stvaran dojam brzine - pričaju dečki. Kažu da je organizacija na visokoj razini, a ozračje prekrasno. -Navija se stalno bez obzira tko je na stazi. Naravno, za naše nešto jače. Stvarno super štimung. Kroz pauze su koncerti i razna događanja, pa uopće nije dosadno. A čaja i sarme ima dovoljno, pa nije teško stajati ni kada se živa u termometru spusti – prepričao je Ivan svoje dojmove. Ludbrežani se spremaju i u susjednu Sloveniju, bodriti Ivicu i naše u završnici sezone. (ah)
Davor, Ivan i Filip dobro su se zabavljali na Sljemenu
SP O R T
31. siječnja 2011.
Završeno 5. zimsko dvoransko prvenstvo NS Ludbreg Spuštena je zavjesa na još jedno Zimsko malonogometno dvoransko prvenstvo u Ludbregu. Ove godine, barem u seniorskoj konkurenciji, bilo je neizvjesno jer nije bilo 'Podravine', dosad uvijek uvjerljivog pobjednika. Finale 'Struga Rovokop''Razvitak' iz Čićkovine donijelo je dvoboj kojeg bi Đorđe Balašević opisao kao 'kibiceri u transu, hladan probija znoj'. Uzbudljivo i vatreno. O kvaliteti utakmica koje se igraju uglavnom po pravila futsala sigurno
Neizvjesno i uzbudljivo
se može raspravljati. Zanimljivo je bilo i u veteranskom finalu gdje je šemovečka 'Mladost' pružila sjajan otpor 'Podravini' za koju su igrali i prvotimci 'u godinama'. No, inspiracija Slobodana Sudeca i virtuoznost Dražena Vukine doveli su Ludbrežane do trijumfa. Finale pionira imalo je neočekivani rasplet. Srčanost malaca 'Bukovčana' nagrađena je izjednačenjem u zadnjoj sekundi protiv velikog favorita 'Podravine', a zatim i pobjedu na
Zasluženo pobjednici – momčad iz Struge
S revije - Podravina protiv futsal reprezentacije Hrvatske
Pobjednici: veterani Podravine
Zimske pripreme 'Podravine'
Seniori Struga-Rovokop
šesterce. U seniorskoj konkurenciji nastupile su 23 ekipe, u veteranskoj 11, te 19 pionirskih ekipa. I na ovom prvenstvu odigrano je više revija. Najatraktivniji je bio susret 'Podravine' protiv futsal reprezentacije Hrvatske koja je tri dana bila u Ludbregu na pripremama. Ludbrežani nisu imali nikakve šanse (0:10). Posljednjeg dana reviju su
Pioniri Bukovčana
odigrali 'Podravina' i 'Varaždin', prvoligaš bio bolji sa 6:2. Završni dan prvenstva okončan je u kasnim večernjim satima. Posjeta je bila lošija nego proteklih godina, a posljednjeg dana na to je utjecala i utakmica hrvatskih rukometaša na SP koju je u kafiću pratilo čak i više posjetitelja nego što ih je u tom trenutku bilo na tribini. No, poklonici
Rukomet na TV
Prvenstveni start 26. veljače
Ludbreška 'Podravina' počela je pripreme za nastavak prvenstva 3. Hrvatske lige istok 15. siječnja kada je trener Slobodan Sudec izvršio prozivku. Radi se ritmom tri dana treninga-jedan slobodni dan. U prvoj polovici veljače bit će još napornije. -U trećem i četvrtom tjednu priprema radit ćemo šest dana tjedno, a tek uoči početka sezona ublažit ćemo intenzitet treninga. Uvjeti rada nisu baš idealni jer ne možemo koristiti glavni teren, pa radimo na pomoćnom. Zato ćemo imati veći broj utakmica. Na raspolaganju je 18 igrača i trojica vratara. S nama su na probi Kristijan Ribić iz Turčina i
Podravina-Međimurje (3:1) na snježnom tepihu u Ludbregu
Antonio Đurec iz Koprivnice – kaže Slobodan Sudec. Podravina je jesen završila odmah do vodećeg. -Uvjeren sam da ćemo nastaviti igrama i rezultatima iz druge polovice jesenskog dijela i zato je normalno da ćemo se boriti za naslov. Mislim da bi mogla odlučivati utakmica kod Mladosti u Cerniku. Samo da ne bude težih ozljeda i onda ćemo se ravnopravno boriti za pehar – kaže Sudec. 'Podravina' je tijekom siječnja već odigrala tri susreta. Na umjetnoj travi u Koprivnici poražena je od juniora Slaven-Belupa s 0:2, zatim je u
15
Najbolji Kod seniora naslov je osvojila ‘Struga-Rovokop’, u finalu bolja od ‘Razvitka’ 4:1. Plitvica iz Selnika sigurno je dobila dvoboj za treće mjesto protiv ‘Poljanca’, ugodnog iznenađenja. Upravo su Poljančani Matija Rog i Mario Novak najbolji strijelci sa po 12 pogodaka. Željko Vađunec iz ‘Struge Rovokop’ proglašen je za najboljeg igrača u seniorskom turniru, a Mario Bajkovac iz Čićkovine za najboljeg vratara. ‘Podravina’ je u finalu veteranskog turnira bila bolja od šemovečke ‘Mladosti’, a ‘Sloga’ iz Slokovca u borbi za treće mjesto dobila je ‘Dravu’ iz Svetog Đurđa. Najefikasniji veterani bili su Siniša i Damir Vađunec sa po 13 pogodaka. Pioniri ‘Bukovčana’ u finalu su dobili vršnjake ‘Podravine’, treći su bili pioniri ‘Mladosti’ iz Šemovca, a mladim Slokovčanima pripalo je 4. mjesto. Marin Ružić iz Šemovca najbolji je strijelac s 12 pogodaka.
sporta još jednom su blagdane i veći dio siječnja mogli ugodno provesti u ludbreškoj sportskoj dvorani. Neven Jerbić
I penali odlučivali
Ludbregu pobijedila 'Međimurje' 3:1 (strijelci Fajt, Sušec i Kosir), a u nedjelju 30. siječnja pogotkom Krušelja pobijedila je 'Podravca' u Virju s 1:0. Raspored pripremnih susreta u veljači: u utorak, 1.veljače gostuje kod juniora 'Varaždina', u subotu 5. gostuje u Molvama, 12. veljače u Ludbregu gostuje Sračinec, a dan kasnije 13. veljače Podravina gostuje u Pušćinama. Posljednja, generalna provjera bit će u Ludbregu protiv Slobode iz Slakovca 19. veljače. Prvenstvo počinje posljednje subote u veljači, dakle, 26. veljače, Podravina gostuje kod 'Croatie' u Đakovu.
Odrastanje rukometnih nada
RK Ludbreg Mljekara Bohnec nakon prvog dijela prvenstva u 3. Hrvatskoj rukometnoj ligi sjever nalazi se na 13. mjestu u konkurenciji 16 klubova. Sam plasman ne sugerira uspješnost, ali pozadina je nešto sasvim drugo. Ove godine vodstvo kluba odlučilo se za smjenu generacija tako da su Ludbrežani uvjerljivo najmlađa ekipa lige, uz prosjek od samo 16,2 godina. Dakle, većinom igraju samo prošlogodišnji kadeti. Evo što kaže tehniko Andrija Pišpek, bivši dugogodišnji trener
prvotimaca: -Ušli smo u sezonu sa zaista mladim igračima, željnim dokazivanja. Veliku pomoć na parketu imaju od još par iskusnijih igrača. Samo još nekoliko ekipa ima tako mlade i kvalitetne igrače. Nadamo se da ćemo se u drugom dijelu prvenstva popeti za stepenicu ili dvije – kaže Pišpek. Drugi dio prvenstva kreće 5. veljače. -Pripreme su počele 10. siječnja, krenulo se zaista žestoko trenirajući četiri puta tjedno. Odigrali smo
i nekoliko prijateljskih utakmica – informirao je Pišpek. Unatoč tome što su klinci prebačeni u seniorski sastav kadetska ekipa RK Ludbreg MB i ove godine oduševljava: -Naši igrači rođeni 96. godine i mlađi igraju sjajno. U 1. Hrvatskoj mlađoj kadetskoj ligi sjever od 24 kluba nalaze se na 3. mjestu. Treneri su zbog toga morali korigirati ciljeve jer smo prije prvenstva razmišljali o plasmanu oko 10-og mjesta. Ciljevi su sada viši, očekujemo plasman od najmanje šestog
Za RK Ludbreg MB nastavak prvenstva slijedi 5. veljače mjesta – poručio je Pišpek. Za ludbreški rukomet koji, usput rečeno, iduće godine slavi 40.
obljetnicu djelovanja zaista - nema zime! Neven Jerbić
16
31. siječnja 2011.
Popularni Stephan Macchi i RTL Televizija u Ludbregu
'Jezikova juha' iz pivnice
Četiri dana u drugoj polovici siječnja ekipa RTL Televizije boravila je u Ludbregu na snimanju popularne 'Jezikove juhe' u pivnici 'Mejaši'. Voditelj Stephan Macchi zaštitni je znak emisije i svakako je za Ludbreg njegov dolazak bio atrakcija. Pohvalili smo ga da je dobro naučio hrvatski, doduše, uz jaki francuski naglasak, malo ga muče padeži. –Težak jezik, učim ga otkako sam došao u Hrvatsku i još ga uvijek učim. Došao sam 1997. godine u Opatiju odakle mi je žena. Imam tri diplome, a u ugostiteljstvu sam odmalena. U Francuskoj sam radio u restoranima s Michelinovim zvjezdicama. U Hrvatskoj sam radio u nekim restoranima. Nije baš lako kad dođe ovamo netko kao ja, pogotovo Francuz. Put je bio zanimljiv. Ali ne žalim. Kako je došlo do Vaše suradnje s RTL-om? -Oni su tražili voditelja stručnjaka za specifične emisije. Tražili tako dugo dok nisu došli do mene. Napravili intervju i neke testove i odabrali me. Za mene je to bila velika stvar, ne dobijete svaki dan ponudu da vodite TVemisiju. 'Jezikovu juhu' počeli smo raditi prije godinu i pol, sad radimo treću sezonu, znači dobro funkcioniramo. Radimo na pripremi još nekih projekata. Imamo jako dobru suradnju.Kako je raditi ovakav tip emisija? -Jako zanimljivo. Ugostitelji i kuhari uče od mene, ali i ja od njih. Sad sam tolerantniji, drugačiji iako i dalje inzistiram na redu, radu i disciplini, da ljudi znaju što rade. Dogovaramo se i ono što ja kažem nije uvijek zdravo za gotovo. Ugostitelji reagiraju različito, kako koji. Muče se nešto napraviti, neki nemaju dosta znanja, a ubacili su se u posao koji baš i nije za njih. Teško im je prihvatiti da je ugostiteljstvo cjelina, ne samo objekti i ponuda već odnos između gazde i osoblja. U početku nisu svi razumjeli koliko je to bitno. Kada čovjek misli da zna sve onda tu ništa ne može pomoći. Savjetujem da restorani bolje funkcioniranju. Osobno se time bavim već dulje vrijeme. I mogu reći
Stephan i Tamara, kuharica u pivnici ‘Mejaši’
Snijeg je ipak - snijeg Najprije dosta snijega, pa hladno, a onda temperature nalik proljeću. Siječanj bi ipak trebao biti ‘najzimskiji’ mjesec, pa smo se za odlučili za fotografije čitatelja koje to dočaravaju. Student Bruno Herceg iz Ludbrega opet nam se, nakon podužeg vremena, javio zbirkom ‘snježnih’ fotografija. Evo djelića onoga što je Bruno zabilježio objektivom svog Panasonica. I nadamo se da će nam se javljati što češće. Pozivamo i druge čitatelje koji su svojim digitalcima snimili lijepe, neobične i zanimljive fotografije kod kuće, u prirodi ili s putovanja da ih podijele sa čitateljima. Naš e-mail je: ludbreske-novine @pou-ludbreg.hr
ŠALJITE FOTKE!
Kapelica u zimskoj noći (autor: Bruno Herceg)
Noć na trgu (Bruno Herceg)
Vlak u snijegu (autor: Bruno Herceg)
Kadrovi s krugova centra svijeta da se puno toga promijenilo tamo gdje su prihvatili moje savjete.Kakva su vaša zapažanja, što predlažete i savjetujete? -Obilazimo sve vrste objekata. U ponudu trebaju ubaciti nešto što drugi ne rade, nešto zbog čega će gost napraviti 100 km da posjeti restoran, kao što je to meso iz tiblice u ovom kraju. Svaki kraj ima povijest, tradiciju i stara jela koja treba pripremati na novi način. Prednost je Hrvatske i Francuske što imaju razne kuhinje, od mediteranske do kontinentalne, za razliku od primjerice Italije. Ima puno hrvatskih jela koja mi se sviđaju. Hrvatska je puno napredovala
RTL-ova ekipa ‘Jezikove juhe’ u pivnici
s jelima, a i vina su odlična, pogotovo rajnski rizling koji ima potencijala. Možda je u restoranima malo preskupo.Savjet domaćicama, kuharima i kuharicama? -Uvijek koristite svježe namirnice, to je osnov ukusnog jela. I treba se stalo educirati, čitati o kuhanju, ako je moguće putovati, obići kakav tečaj. U Francuskoj se često rade tečajevi, a kulinarstvo je tamo dio kulturne baštine. Kako Vam je bilo u Ludbregu? Jeste li štogod vidjeli od grada? -Bilo mi je ugodno. Domaćini, vlasnici pivnice su jako dragi ljudi, a Ana i Tamara su vrijedne kuharice i još mogu napredovati. Bili smo dobar tim. Od grada nisam vidio skoro ništa, bilo je malo slobodnog vremena i nisam stigao. Pročitao sam ponešto da doznam više o Ludbregu. Zamislite, nisam znao da je Ludbreg centar svijeta. Bio sam posvuda u svijetu i svugdje je pomalo centar svijeta. Ali, vaša priča je strašno zanimljiva. To trebate iskoristiti – poručio je Stephan. Snimatelji kažu da je s njim ugodno raditi, bez stresova. Već idućeg tjedna bili su u Slavoniji. Ludbreška 'Jezikova juha' iz pivnice 'Mejaši' bit će na programu RTL-a u proljeće.