LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 28. VELJAČE 2011. BROJ 48 / GODINA VI.
Prigodno uz Dan žena:
Sposobne, odgovorne i slobodne Dr. Stanko Kosec:
Rotarijanci nagrađuju najbolje /str. 5./
/str. 6.-7./
Jasminka KovačekStruški
Vera Jadanić
Elizabeta Vuković
Ludbrežani osvojili Dubrovnik
Arheološko nalazište:
Rimska povijest za budućnost /str. 13./
/str. 8.-9./
SPORT
/str. 14-15./
Izbor najboljih:
POU ‘Dragutin Novak’:
Informatička obuka za nezaposlene /str. 5./
Atletičarka Sara Kolak:
Olimpijska kandidatkinja
Priznanja sportašima
2
A KT U A L N O
Srednja škola Ludbreg
Upisi u poljoprivredna zanimanja? Grad Ludbreg intenzivirao je aktivnosti na razvoju projekta ludbreške srednje škole. Nakon što je prošle jeseni u Ludbregu upisano prvo odjeljenje učenika gimnazije želja je Grada da se organizira i srednja strukovna škola. Inicijativu je pokrenuo Savjet za gospodarstvo u suradnji sa Savjetom za školstvo, kulturu i šport Grada Ludbrega. Poznato je da i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa snažno podupire projekt nastajanja srednje škole u Ludbregu s gimnazijskim i strukovnim programima. Želja je da se već za jesen odnosno novu školsku godinu mladima Ludbrega i čitave okolice omogući upis u strukovna zanimanja u Ludbregu. -Trenutačno provodimo aktivnosti kako bi se utvrdile potrebe za strukama i kadrovima u gospodarstvu Ludbrega i okolice u bližoj budućnosti. Velike promjene očekuju se u poljoprivredi gdje će obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dalje biti nositelji poljoprivredne proizvodnje, ali ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nositelji OPG-a više neće moći funkcionirati bez srednjoškolskog obrazovanja. Prema tome, razmišljamo u pravcu da u Ludbregu omogućimo obrazovanje mladih za stručna poljoprivredna zanimanja – smatra Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i predsjednik Savjeta za gospodarstvo Ludbrega. Trenutno postoji prijedlog da se za ludbrešku školu predloži upis poljoprivrednih struka - vinogradara, cvjećara, povrtlara, pa kuhara, konobara odnosno programa koje nudi srednja strukovna škola ‘Arboretum Opeka’ iz Vinice. Također će se obaviti razgovori s vlasnicima pogona drvne industrije koja je posljednjih godina doživjela znatan tehnološki napredak. Utvrdit će se ima li potrebe da se u Ludbregu oformi i razred učenika za zanimanje stolara. Pored strukovnih zanimanja, u Ludbregu će u lipnju učenike u novo odjeljenje prvog razreda ponovno upisivati i Prva gimnazija Varaždin.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
28. veljače 2011.
Mjesec dana od uvođenja novog načina i naplate parkiranja
Uskoro rampe za dvorišta
Prošlo je mjesec dana otkako je varaždinski 'Crtorad' počeo s naplatom parkiranja na širem području naselja Ludbreg. Suvremen način naplate parkiranja koji je primjeren i provodi se po gradovima u našem okružju kao da je iznenadio same građane iako se o uvođenju naplate već dugo govori, a i same pripreme traju već nekoliko godina. Naplata parkinga uvedena je prvenstveno radi onih koji dolaze u Ludbreg, te da se uvede reda na parkiralištima koja koriste i sami građani. No, dio građana Ludbrega nespremno je dočekao novi način naplate parkiranja, pa ima određenih reakcija. -Stanari u Šenoinoj čak su potpisivali peticiju. Njihove, a i druge negativne reakcije su neosnovane. Vjerujem da treba proći određeno vrijeme da se ljudi priviknu, mislim da je slično bilo na početku i u svim drugim sredinama gdje se uvodila naplata. Ponavljam da građani mogu koristiti povlaštene karte, a njihova cijena ovisi o parkirnoj zoni. Za treću zonu je 300, a za drugu zonu 400 kuna godišnje. Za prvu zonu u središtu godišnja karta je 500 kuna, ali praktično tamo nema potrebe da bi je građani morali kupiti jer postoje dvorišta. Doduše, stanare moramo zaštititi da dvorišta za parkiranje ne koriste 'padobranci'. Zato je u pripremi postavljanje rampi na ulazima u dvorišta – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot. Tako će se rampe postaviti na ulazima u dvorišta koja koriste stanari Trga sv. Trojstva, Gupčeve i Ulice Petra Zrinskog, a isto tako postavit će se i rampa u Gundulićevoj ulici pokraj zgrade suda. Rampom će se zaštititi i parkiralište kod dvorca Batthyany. Za besplatno parkiranje u središtu ostaje površina kod stadiona Podravine. -Još jednom bih upozorio građane da se pridržavaju odredaba gradske odluke o korištenju parkirališta jer sasvim je sigurno da će kontrole parkiranja postajati strože i sve češće. Doći će i pauk, pa će koncesionar sigurno kažnjavati one koji se neće pridržavati odredaba odluke i
Svakodnevni primjeri nepropisnog parkiranja - vozilo na trgu iza znaka zabrane
Parkiranje pored parkirališta na trgu nepropisno parkirati – upozorio je gradonačelnik Krobot. Radnici 'Crtorada' samo su u pr-
vom tjednu ispisali više od stotinu kazni zbog parkiranja bez kupnje karata na obilježenim parkiralištima, te
Kako proći zebrom pokraj automobila
zbog većeg prekoračenja vremena za parkiranje. Komunalni redar vodi brigu da se vozila ne parkiraju na zelenim površinama zbog čega tjedno napiše po 20-ak upozorenja, a ako vlasnik vozila ponovi prekršaj slijedi kazna od 500 kuna. Policijski službenici jedini imaju ovlaštenja i mogu kazniti zbog parkiranja na nogostupima. Doznajemo da će početkom proljeća u Ludbregu biti stacioniran pauk što znači da više neće biti 'oprosta' i upozorenja. Inače, pravo na kupnju povlaštenih godišnjih parkirališnih karata imaju građani i pravne osobe sa sjedištem u zoni naplate, te zaposlenici koji nemaju mogućnost parkiranja u garaži ili u dvorištu tvrtke, a karte izdaje Upravni odjel za prostorno uređenje i komunalne poslove Grada Ludbrega.
Kultura iz EU – parking na zebri?
U kreditnoj liniji 'Poduzetnik 3' odobreno samo osam kredita
Banake traže nepovoljne uvjete jamstva
Prije godinu dana Grad Ludbreg je pokrenuo samostalni projekt poduzetničkih kredita 'Poduzetnik 3' kako bi se obrtnicima i gospodarstvenicima s područja Grada pomoglo u razvoju. Grad je potpisao ugovore o suradnji s pet banaka. Proteklih godinu dana obilježilo je izuzetno složeno krizno razdoblje u gospodarstvu i očekivalo se stoga da će gospodarstvenici i obrtnici u većem broju zatražiti pomoć odnosno da kroz poduzetničke kredite realiziraju svoje razvojne projekte. No, odobreno je zasad svega osam kredita u ukupnom iznosu od 414.700 eura, dakle, nešto više od 3 milijuna kuna. Očekivalo se više. -Ne možemo biti zadovoljni niti brojem ljudi koji se javio, a ni brojem odobrenih kredita. Ističem da Grad Ludbreg ne radi smetnje i naše povjerenstvo reagira brzo, u pravilu
daje podršku zahtjevima za kredit. No, kada zahtjev dođe do banaka javljaju se problemi. Mišljenja sam da banke imaju prevelike zahtjeve za odobravanje kredita, traže složene uvjete jamstva koje je ljudima teško poštivati. Smatram da bi banke morale biti fleksibilnije. I za ovu godinu u gradskom proračunu osigurana su sredstva za subvencije kredita s 1 do 2 posto, pa pozivam naše obrtnike i gospodarstvenike koji imaju projekte da se ipak jave kako bi kreditnim sredstvima došli do realizacije – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot. Banke zasad nisu odobrile pet podnijetih zahtjeva za kredite. Dosad su odobreni krediti za obiteljska gospodarstva za poljoprivrednu mehanizaciju, zatim za strojobravarski obrt, obrt za ugostiteljstvo i vinogradarstvo, frizerski
obrt, pekarnicu i obrt za digitalni tisak. Najviši iznos odobrenog kredita iznosio je 150.000 eura. Minimalni iznos kredita iz 'Poduzetnika 3' je 35.000 kuna, a maksimalni iznos ovisi o vrijednosti projekta i kreditnoj sposobno-
sti tražitelja. Kreditni fond iznosi 10,000.000 kuna. Zainteresirani mogu doći u gradski ured kod Tomislave Sardelić gdje će dobiti informacije i upute oko dokumentacije. Informacije mogu se dobiti na telefon broj 810-876.
Županijski krediti Na županijskoj razini postoje dvije kreditne linije za koje su se javili i neki naši poduzetnici. Kreditnom linijom ‘Mikrokreditiranje’ odobren je za Ludbreg jedan kredit u iznosu od 20.270 eura. Po jedan posto kamatu subvencioniraju Varaždinska županija, Grad Ludbreg i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Kreditnom linijom ‘Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva’ odobrena su dva kredita u iznosu od čak 878.377 eura. Kredite su dobile jedna ludbreška, te tvrtka koja investira na području Ludbrega. Radi se o kreditima za nabavu opreme odnosno opremanje poslovnih prostora. Varaždinska županija subvencionira kamatu s 0,5 posto, a Grad Ludbreg i ministarstvo sa po 1 posto.
A KT U A L N O
28. veljače 2011.
Pripreme za Popis stanovništva od 1. do 28. travnja
Prijavljeno 126 kandidata za popisivače i kontrolore
Mnogi su građani pokucali na vrata gradskih ureda da bi se prijavili kao kandidati za popisivače i kontrolore koji će na području Grada odnosno Popisnog centra Ludbreg raditi na popisu stanovništva. Na dan prijava, u srijedu, 23. veljače u gradske urede odnosno u Popisni centar Ludbreg prijavilo se 126 kandidata za popisivače i kontrolore. U Svetom Đurđu prijavilo se 57, u Martijancu 30, u Malom Bukovcu 32, a u Velikom Bukovcu 9 kandidata. Državni zavod još nije odredio koliko popisivača i kontrolora će biti potrebno za Popisni centar Ludbreg odnosu čitavu Ispostavu, pa će rezultati izbora biti poznati idućih dana. Konačni izbor izvršit će se na temelju optičkog očitanja Upitnika za prijavu koji su kandidati popunjavali, a koji su poslani na skeniranje u Državni zavod za statistiku. Županijsko popisno povjerenstvo tražilo je od kandidata čitkost rukopisa, završenu srednju škola, a za kontrolore i dodatni kriterij da već imaju iskustva iz prijašnjih popisa ili u velikim statističkim akcijama. Državni zavod za statistiku najavio je da će zbog cjelodnevnog angažmana uključujući i dane vikenda, subote i nedjelje, prednost imati nezaposlene osobe. Izabrane popisivače i kontrolore očekuje poduka. Poduke kontrolora bit će po popisnim centrima od 21. do 24. ožujka, a popisivača od 28. do 31. ožujka. Nakon obuke kandidati će morati uspješno položiti završni test. Popisivanje na terenu trajat će od 1. do 28. travnja. Županijsko popisno povjerenstvo Varaždinske županije
Čitki rukopis, naobrazba, nezaposlenost, osnovni su kriteriji za odabir kandidata za popisivače i kontrolore osnovalo je šest ispostava za provedbu Popisa na županiji - Varaždin, Varaždinske Toplice, Novi Marof, Lepoglava, Ivanec, te Ispostavu Lud-
breg za područje Grada Ludbrega i općine Donji Martijanec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Za predsjednika Popisnog povje-
Trebalo je točno i pažljivo popuniti prijavnicu
renstva Ispostave Ludbreg imenovan je gradonačelnik Marijan Krobot, a za članove Mirjana Balažinec i Jelena Lovasić, obje iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti i opće poslove Grada, zatim Ružica Jalšić iz Područne jedinice Državnog zavoda za statistiku Varaždinske županije i Zdenko Gomaz iz Područnog ureda katastar Varaždin. Također su imenovani i voditelji popisnih centara, a za voditelja Popisnog centra Ludbreg imenovan je Darko Rak. Popis se kod nas provodi svakih deset godina. Radi se o najvećem prikupljanju podataka o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilježjima, zatim podaci o kućanstvima i stanovima, te njihovim obilježjima koji će se koristiti za provedbu gospodarskih i socijalnih razvojnih politika, te znanstvenih istraživanja.
Koliko će popisivača trebati za Ludbreg?
Dogovor Grada Ludbrega i Zajednice Molitva i riječ (MIR) o gradnji Međunarodnog centra za hagioterapiju
Sveti Otac posvetit će kamen-temeljac?
Kako novi Urbanistički plan grada Ludbrega još nije donijet, već se očekuje njegovo usvajanje u idućih šest mjeseci, nije moguć početak gradnje Međunarodnog centra za hagioterapiju, projekta Zajednice 'Molitva i riječ' koji je bio predviđen za ožujak ove godine. Stoga će biti potrebno potpisati aneks ugovora između Grada i Zajednice - zaključak je sa sastanka predstavnika Grada Ludbrega i zajednice 'MIR'. -Radi se o objektivnim okolnostima jer gradnja može početi tek po prihvaćanju Urbanističkog plana uređenja grada Ludbrega. Trenutno je u tijeku usklađivanje izgleda budućeg objekta s prostorno-planskom dokumentacijom radi dobivanja potrebnih dozvola od nadležnih tijela vezanih uz početak gradnje. Naime, na sastanku smo iznijeli i određene primjedbe na predloženi izgled i položaj budućeg objekta. Nužno je usaglašavanje tehničkih detalja što je prepušteno stručnjacima. Dakle, sada nam predstoji pripremiti aneks postojećeg ugovora kojim će se sve definirati, od tehničkih detalja do utvrđivanja rokova
za ishođenja akata za građenje, roka početka i krajnjeg roka za završetak radova. Građevinsku dozvolu potrebno je ishoditi u roku tri mjeseca od stupanja na snagu prostornoplanske dokumentacije, a Zajednica se obvezuje da će njihov centar u Ludbregu biti sagrađen u roku pet godina – rekao nam je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Po svemu sudeći, umjesto Zajednice 'Molitva i riječ' vjerojatno će 'Zaklada za hagioterapiju prema prof. Tomislavu Ivančiću', koja aktivno djeluje na prikupljanju novaca za ludbreški projekt, nadalje biti nositelj investicije i aktivnosti na gradnji. Podsjetimo, u prvoj etapi projekta planira se gradnja kuće Zajednice, a u drugoj etapi gradnja objekta za smještaj 100-tinjak korisnika s dvoranom za skupove površine oko 400 kvadrata. Treća etapa predviđa gradnju sportskih terena i bazena. Hagioterapija ima sve veći broj poklonika u svijetu. Po svemu sudeći, Ludbreg će po ovom pastoralnom centru postati poznat u čitavom svijetu, posebice ako će početak gradnje dobiti blagoslov
Uskoro će maketa budućeg centra biti izložena u Ludbregu Svetog Oca. -Zajednica je Ludbreg zamislila prije svega kao svoje sjedište za osposobljavanja voditelja hagioterapije koji će raditi po čitavom svijetu, a sigurno će mnogi svratiti k nama i radi duhovne obnove. Pokrenuta je inicijativa da se iz zagrebačke katedrale pripremi jedan kamen koji bi se položio kao kamen-temeljac prilikom početka radova na Međunarodnom centru u Ludbregu. Taj kamen-temeljac trebao bi posvetiti Sveti Otac papa Benedikt XVI u Zagrebu prigodom svog posjeta Hr-
vatskoj početkom lipnja. Naravno da smo s oduševljenjem prihvatili ovu ideju i sada se samo nadamo potvrdi da će se to i ostvariti – rekao je Božidar Hajsok. Maketa budućeg Međunarodnog centra za hagioterapiju bit će u skorije vrijeme izložena u Ludbregu tako da će je moći vidjeti građani i svi posjetitelji Ludbrega. Predstavnici Grada na skupu su iznijeli zamolbu da prof. Tomislav Ivančić nastavi u Ludbregu, prema mogućnostima, održavati predavanja i susrete s građanima.
3
Promjene u TZ Ludbrega Nove zakonske odredbe o turističkoj zajednici i promicanju hrvatskoga turizma donijele su, između ostalog, promjene u organizaciji turističkih zajednica, odnosno vođenju organizacije. Zakon je odredio da gradonačelnici po funkciji preuzimaju dužnost predsjednika turističkih zajednica. Tako su i u Gradu Ludbregu održali skupštinu Turističke zajednice na kojoj je usvojen novi statut kako bi se obavile i druge nužne promjene usklađene sa zakonskim odredbama. Dosadašnjoj predsjednici Turističke zajednice Ludbrega Štefici Pavković prestao je mandat, a gradonačelnik Marijan Krobot postao je novi predsjednik gradske turističke organizacije. Što to novoga donosi u djelovanju Turističke zajednice Grada? -Štefici Pavković se, prije svega, zahvaljujem na dosadašnjem radu u Turističkoj zajednici Ludbrega i njezinom doprinosu u razvoju ludbreškog turizma. Sigurno je da rad zajednice sada mora doživjeti određene promjene, prije svega u načinu rada i djelovanju. Ova zakonska promjena kojoj smo se i mi morali prilagoditi očito je uvedena s ciljem da gradonačelnici odnosno predsjednici turističkih zajednica više djeluju kao savjetodavci i kontrolori djelovanja turističkih kapaciteta u svakoj sredini. Tako i u Gradu Ludbregu. Smatram da se ljudima koji vode turističke urede odnosno direktore turističkih ureda, u našem slučaju direktorici ureda Andreji Horvat, sada daje više slobode u radu, te više mogućnosti da pokreću razne inicijative, ali isto tako traži se i više odgovornosti. Čeka nas puno posla, primjerice, i Turistička zajednica Grada mora se dobro pripremiti za proslavu 600. obljetnice čuda krvi Kristove koja nas očekuje ove godine. Vjerujem da međusobnom suradnjom i uz angažman članova novog sastava Turističkog vijeća možemo pokrenuti mnogo dobrih inicijativa i dati još veći doprinos u razvoju turizma na području Ludbrega – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Novi sastav Turističkog vijeća Ludbrega, uz gradonačelnika Marijana Krobota, još čine Igor Franolić, Aleksandar Horvat, Mirjana Pavičić, Božidar Pajnić, Elvira Štabi-Vidović, Mladen Struški, Štefica Pavković i Franciska Schubert. U Nadzorni odbor izabrani su Mladen Henec i Zlatko Baranašić, a trećeg člana, također prema zakonskim odredbama, imenuje Turistička zajednica Varaždinske županije. Ludbreški turizam u Skupštini Turističke zajednice Varaždinske županije zastupat će Boris Crnković i Štefica Pavković.
4
A KT U A L N O
28. veljače 2011.
Ususret Uskrsu – vlč. Tihomir Kosec o Korizmi
Korizma – osobni i zajednički hod kroz pustinju
Ovo sam razmišljanje i svoje obraćanje vama, dragi čitatelji, s razlogom naslovio Korizma – osobni i zajednički hod kroz pustinju. Radi se, dakle, o sasvim osobnom pristupu koji se želi postići na relaciji ja – Bog i zajedničkom pristupu u kojemu želimo drugome biti potpora te od drugog i drugih očekujemo da nama, osobno, budu potpora. Također se radi o hodu, a ne o nečemu što je statično, okamenjeno. Dakle, riječ je o jednoj dinamici koja poznaje i uspone i padove te iz istog razloga poniznom nastojanju da se dosegne željeni cilj. Hoćemo li ga postići u vrijeme toga hoda to je drugo pitanje. Na nama je da se odvažimo, tj. angažiramo kao cjelovita bića, duha, srca i uma, usmjerujući svoje snage onome čiji nas glas tijekom korizme privlači k sebi. I zato je važno čuti Božju riječ da bi nas, prvo: hrabrila i krijepila i, drugo: da bismo je mogli vršiti, a ne izmišljati nekakve pokore koje ne koriste ni našem osobnom rastu ni rastu zajednice. Što je korizma? Korizma obuhvaća 40 dana i na latinskom se jeziku naziva quadragesima, dok je termin kojeg koriste Nijemci Fastenzeit kojim se naglašava razdoblje posta. Sam broj jest simboličan i ispočetka se ticao zapravo 40 sati koje je Isus proveo u grobu te se priprava vezala neposredno uz Uskrs. Na 40 dana se produžuje negdje od 306. god. kao vrijeme priprave za ispovijed na
Veliki četvrtak onih kršćana koji su zatajili vjeru za Dioklecijanova progonstva. Kasnije se tim javnim pokornicima pridružuju i katekumeni, odrasli pripravnici na sakrament krštenja. Jedna i druga nemaju cilj u sebi, nego u pripravi za Uskrs, na životnu preobrazbu koja je nastala uskrsnom Kristovom preobrazbom – na tome je, dakle, naglasak. Sam broj zapravo je model života u malom, budući da neki cjeloživotni vijek vole nazivati, ne zemaljskim životom, nego „zemaljskom kušnjom“. Kako god bilo. Dobro je reći da se iz tih četrdeset dana izuzimaju nedjelje jer nedjelja kao dan Gospodnji evocira vječnost u kojoj više neće biti vremena ni prostora podložnog mijenama i trpljenjima. Zato te nedjelje, takoreći, diktiraju boje korizmenog raspoloženja. U korizmu ulazimo obredom pepeljenja na „čistu srijedu“. Vjernik je taj dan obavezan postiti i ne mrsiti. Pred kraj prvog tisućljeća pepeljilo se javne pokornike koji su uz to oblačili i pokorničko odijelo, a u 11. st. praksa pepeljenja proširuje se na sve vjernike. I dok je naglasak u najranije vrijeme bio na tome da se čovjek podsjeti kako je smrtan, prah i pepeo (riječi koje čujemo danas u obredima sprovoda) današnja formula glasi: „Obrati se i vjeruj evanđelju“. U biti ništa novo, nego samo pojačavanje tog osnovnog
Turizam kao buduća važna gospodarska grana Ludbrega Kako unaprijediti ludbreški turizam, u kojem smjeru voditi njegov razvoj? Sasvim je sigurno da Ludbreg sa svojom dugom i bogatom poviješću, dosadašnjim stupnjem razvoja, sa svojim obrtništvom, kulturom i brojnim manifestacijama, ima izrazite mogućnosti za ubrzani razvoj turizma. Savjet za gospodarstvo Grada Ludbrega razmatra mogućnosti daljnjeg razvoja turizma kao još važnije gospodarske grane. -Ludbreg ima potencijale za razvoj turizma i na nama je samo da ih znamo dobro iskoristiti i usmjeriti. Najvažniji će za Ludbreg biti vjerski turizam, on je temelj kroz koji bi Grad trebao potencirati njegov razvoj kao gospodarsku granu kroz cijelu godinu. Imamo Svetu nedjelju i naše svetište koje pohode hodočasnici i vjerujem da će posebice sada na-
Vikar Tihomir Kosec je poklonik glazbe, redovito nastupa s mladima Trinitasa, a nastupio je na božićnom koncertu raspoloženja kroz tih 40 dana – zato korizmu i došašće nazivamo „jakim vremenima“. Zanimljiv je i kontekst u koji je umetnuta sama gesta pepeljenja. Stavljanje pepeljenja iza evanđelja ima svoje opravdanje upravo u tome što se želi reći: post, pokora, askeza i odricanje u sebi nemaju smisla ukoliko ne postajem više evanđeoski tj. nebeski čovjek. A to opet ne znači da postajem neki čudak, 'duhovnjak', nego čovjek po mjeri Isusa Krista čija se životna biografija može svesti u pet riječi: „Prošao je zemljom čineći dobro“. To smo pozvani nasljedovati. Kako nas slavlje nedjeljnih svetih misa priprema kroz korizmu? Prvo
nas korizmeno predslovlje u svojoj sintezi ovako ohrabruje: „Jer ti nam svake godine daješ da radosno čekamo vazmene blagdane… pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi… te nas primanjem svetih otajstava obdariš svojim božanskim životom.“ Svaka korizmena nedjelja ima svoj naziv, dajući nam smjerokaz kako se pripremiti na slavlje, koje pjesme izabrati, kakvo raspoloženje izazvati. Tako je naziv prve nedjelje „Invocabit“ – Zazvat će me; druge nedjelje „Reminiscere“ – Spomeni se; treće „Oculi“ – Oči su moje; četvrte „Laetare“ – Veseli se; pete „Iudica“ – Dosudi mi ili Lazarova nedjelja. U sva-
kom slučaju, tematika korizme svake godine započinje Isusovom kušnjom i pobjedom nad Božjim (čitaj ljudskim) protivnicima. Druga nedjelja govori o preobraženju koje ublažava sablazan križa i smrti govoreći o sigurnoj pobjedi pa i onda kad nam se čini da gubimo. Treća nedjelja u Isusovom razgovoru sa Samarijankom očituje Isusa kao zdenac – dubinu i izvor života. Zanimljiva je 4. nedjelja kada svećenik može obući misnicu roza boje, a ne ljubičaste, u znak sjećanja na papino blagoslivljanje zlatne ruže označujući simboličku pobjedu proljeća nad zimom. Peta nedjelja donosi nam posebnost jer se tada zastiru križ i slike. Ta nam gesta sugerira da je važno podvrgnuti postu i oči, od kojekakvih slika, TV i internetskih sadržaja jer sve koristi, doduše, ali nije uvijek i dobro (kaže sv. Pavao). Obzirom na Križni put, vjeruje se već od 5. st. da ga je Marija prakticirala još za života. Radi se o putu kojim je Isus, vođen Duhom, išao do svoje proslave, a po njemu i naše. To je, dakle, put Duha, koji nas vodi i tješi na putu našeg života, uvodeći nas u istinu našega postojanja koje se dovršava u kući nebeskog Oca… i zato daj „da po muci njegovoj i križu privedeni budemo k slavi uskrsnuća po istom Kristu Gospodinu našemu“. Ovim riječima želim Vam, dragi čitatelji, osmišljenu i plodonosnu korizmu. Vaš župni vikar Tihomir Kosec
Iskoristiti turističke potencijale
Temelj razvoja je vjerski turizam Ludbrega zahvaljujući višestoljetnoj tradiciji hodočašća u naš grad kon proslave 600. obljetnice ono biti još značajnije i da će ga posjećivati tijekom godine sve više ljudi. Dodatni
zamah vjerskom turizmu dat će gradnja Međunarodnog centra Zajednice 'MIR' preko kojeg će u Ludbreg doći
mnogi posjetitelji. Sve će to utjecati na razvoj grada, od obrtništva do uslužnih i drugih djelatnosti – naglasio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i predsjednik Savjeta za gospodarstvo Ludbrega. No, Grad ima niz ostalih popratnih sadržaja koji bi trebali postati važniji dio buduće turističke ponude. Nalazište rimskih termi u središtu grada koje će postati arheološki park daje novu dimenziju Ludbregu kao turističkoj destinaciji. -To je naš veliki potencijal kojeg moramo iskoristiti. Svakako da su bitne promotivne aktivnosti kako bi se javnost što više, češće i temeljitije informirala o nalazištu. Neke promotivne aktivnosti već su poduzete kako bi lokalitet nalazišta što prije stavili u turističku funkciju. No, imamo druge kulturne i povijesne znamenitosti, za-
bavne manifestacije, zatim prirodne resurse, Ludbrešku vinsku cestu, sportske ribnjake i druge pogodnosti koje bi mogle privući turiste. Stoga planiramo angažirati turističke agencije koje bi naše programe nudile, ne samo župama i župnicima, već i drugim interesnim skupinama i posjetiteljima. Preko agencija treba ponuditi povoljne aranžmane posjeta Ludbregu i razgledavanja njegovih znamenitosti. Primjerice, zašto ne bismo putem županije ponudili da arheološko nalazište posjećuju grupe učenika. Mogućnosti su zaista velike – naglasio je Božidar Hajsok. Pokrenut je i projekt suvenirnice i prodaje ludbreških suvenira, kao što su kovanice, vino, med i prigodni ludbreški suveniri. Pri tom je ostvarena suradnja s Udruženjem obrtnika Ludbreg čiji su članovi pokazali interes da se uključe u poslove izrade suvenira.
A KT U A L N O
28. veljače 2011.
5
POU 'Dragutin Novak' - informatičko osposobljavanje uglavnom nezaposlenih koje se financira iz europskih fondova
Osposobljavanje za 70 polaznika
Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg počinje s realizacijom programa informatičkog osposobljavanja odraslih IPA-projekta '4 za 600'. Učilište je, kako je pozanto, jedan od četiri partnera koji će zajedno provoditi program informatičkog opismenjavanja nezaposlenih, a za koji su dodijeljena bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije. Osim ludbreškog, programe će realizirati i učilišta Varaždin, Ivanec i Novi Marof. EU je osigurala oko 250.000
B. Dijanošić , R. Bernat, N. Breslauer i predstavnica HZZ-a
eura, a u financiranju sudjeluju i sva četiri učilišta koja su osigurala uvjete odnosno opremu za realizaciju. Polaznike osposobljavanja odabrao je Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je suradnik na projektu. Osposobljavanje će pohađati osobe koje su najmanje šest mjeseci prijavljene na Zavodu kao nezaposleni. Osposobljavanje za polaznike je besplatno, tijekom nastave primat će mjesečnu naknadu od 1.600 kuna i putne troškove dolaska u Ludbreg, a bit će i osigurani od ozljeda. Obveza polazanika je redovito pohađanje nastave bez izostanaka jer će u suprotnom biti trajno brisani iz evidencije Zavoda i vratiti naknadu. Privremeno će zbog obuke biti brisani i sada, ali se nakon završetka opet mogu prijaviti u roku 30 dana i nastavljaju ostvarivati sva prava. Realizator projekta, Pučko otvoreno učilište već je obavilo pripreme i program osposobljavanja počinje tijekom ožujka. -Nabavili smo potrebnu opremu,
Informatičko osposobljavanje nezaposlenima će se upisati u radne knjižice dijelom i iz vlastitih sredstava, te za sve predavače proveli edukaciju iz osnova učenja odraslih. Nastavu će voditi Romina Bernat i Nenad Breslauer. Organizirat će se četiri grupe po 12 polaznika i to prijepodne i poslijepodne. Nakon završetka osposobljavanja ove četiri grupe, kreću slijedeće edukacije. Radi se o osposobljavanju operatera za rad na računalu u trajanju od 120, te za
samostalnog operatera za rad na računalu od 150 školskih sati. Važno je napomenuti da se mogu javiti i zaposlene osobe izravno u naše Učilište. Naime, 10 mjesta je rezervirano za zaposlene. Ovo je i poziv firmama da mogu prijaviti svoje radnike ako imaju potrebu za takvim osposobljavanjem – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta koji je kao jedan od 20-ak predavača u Hrvatskoj s licen-
Dr. Stanko Kosec, predsjednik Rotary kluba Ludbreg
Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata s područja Grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9 stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti RK Ludbreg, 10. veljače 2011. godine raspisuje
Nagrade za najbolje
Rotary klub Ludbreg je drugu godinu zaredom raspisao natječaj za dodjelu godišnjih nagrada za izvrsnost studentima i srednjoškolcima. Bilo je i drugih vrijednih akcija, a slijede i nove. O tim zanimljivostima detaljnije nas je izvijestio dr. Stanko Kosec koji vodi klub u ovom jednogodišnjem mandatu. Prvi lanjski natječaj za dodjelu nagrada za izvrsnost imao je među mladima snažan odjek. -Tada smo imali nagrade u više kategorija, po jednu za srednjoškolca, studenta, te po jednu za magisterij i doktorat. Kako za ove zadnje dvije kategorije nismo imali kandidata nagradili smo stoga 11 studenata. I sami smo lani bili iznenađeni jer je tih 11 studenata imalo prosjek ocjena viši od 4,5. Dali smo prvu nagradu kako je to predviđeno pravilnikom, ali smo u nešto skromnijem iznosu nagradili ostale studente. Bio sam iznenađen njihovim reakcijama. Primjerice, najbolji student sa završne godine građevine s prosjekom 4,84 rekao je da uopće nije znao da netko nagrađuje zbog jako dobrih ocjena. Svi su pozdravili našu nagradu. Gradovi i općine dodjeljuju pomoći, stipendije koje ipak imaju socijalnu notu, a mi smo se opredijelili za uspjeh u radu – kaže dr. Stranko Kosec. U odnosu na lanjski, u ovogodišnjem natječaju koji traje do 10. ožujka ima promjena. -Korekcija je u kategoriji srednjoškolaca jer sada ćemo dati dvije nagrade, jednu za strukovne škole odnosno za zanatska zanimanja, a drugu za četverogodišnje škole. Druga je promjena kod studenata jer se kod nas promijenio sistem školovanja na studijima. Naime, po 'Bologni'
više nema magistara znanosti nego magistara struke, pa smo tu kategoriju morali izbaciti. Fond nagrada bit će minimalno 15.000 kuna, ali vjerujem da ćemo skupiti još donacija članova tako da podijelimo što više nagrada onima koji su ih zaslužili – pojasnio je dr. Kosec.
Predavanja U klubu se vrlo često priređuju izuzetno visokostručna predavanja, a u posljednje vrijeme održano ih je nekoliko. -U proteklih godinu dana imali smo ne-
O ludbreškom klubu Rotary klub Ludbreg je osnovan 28. lipnja 2008. Ima 27 članova od čega tri žene. -Uskoro ćemo primiti dva nova člana, mlađe osobe. Želja nam je da pomlađujemo članstvo jer sada je prosječna dob naših članova nešto viša od 53 godine. Članom kluba postaje se na preporuku sadašnjih članova, kada vidimo da netko iskače svojim djelovanjem, da ima visoke moralne i etične norme, te da je spreman sudjelovati u akcijama. Sastajemo se svakog ponedjeljka u hotelu ‘Amaliji’. Kod nas se sve mora znati unaprijed. Predsjednik se bira na godinu dana, a na toj dužnosti izredat će se svi članovi. Moj mandat ističe 30. lipnja kada će predsjedničku
NATJEČAJ Za dodjelu ‘Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2010/2011. godinu ‘ u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije:
Akcije Nagrade će biti uručene na svečanosti uoči Uskrsa, tijekom proljetnih praznika. Nagrađivanje učenika i studenata tek je jedna od humanitarnih djelatnosti ludbreških rotarijanaca. -Značajna je akcija 'Pomoć obiteljima u nevolji'. U ovih par mjeseci donirali smo četiri obitelji materijalno ili financijski, kojima je pomoć bila neophodna. To su uglavnom situacije kada je trebalo odmah reagirati. Za neke kojima je nužna pomoć doznajemo sami, a ima i onih koji se sami javljaju. Dobro surađujemo s ustanovama, posebice s našim 'Caritasom' koji ima jako dobar uvid u situaciju. Proveli smo i akciju pomoći obiteljima od troje do šestoro djece i donirali novac za kupnju knjiga za 22oje školaraca. Sredstva prikupljamo od članarine, od kotizacija za turnire u tenisu i belotu, od rotary-lova i drugih. Na naše akcije dolaze članovi drugih klubova, a mi odlazimo na njihove. Tako kotizacijama stvaramo novčani fond i onda 'uletimo' u akciju kad osjetimo da je potrebno nekome pomoći – kaže dr. Kosec.
dužnost preuzeti Zdenko Geci, nakon njega Božidar Hajsok i tako dalje. I uprava se bira na godinu dana, a tajnici i blagajnici obično na dvije godine. Kako govori ime pokreta, sve se funkcije rotiraju. Na razini Hrvatske godišnje se održava predsjednička skupština. Imamo i seminare za buduće predsjednike i tajnike na kojima stariji rotarijanci prenose svoja iskustva budućim vodećim ljudima klubova – kaže dr. Kosec. Hrvatski klubovi još uvijek djeluju u sklopu tzv. Districta Beč koji obuhvaća granice nekadašnje austro-ugarske monarhije. Iz toga su prvi izašli Mađari, a od 1. srpnja ove godine autonomiju će dobiti Rotary Hrvatske i Slovenije.
com nastavnika-trenera za obrazovanje odraslih Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pripremio predavače za rad. Polaznike na kraju nastave koje će potrajati oko dva mjeseca očekuje završni ispit nakon čega će dobiti uvjerenje o osposobljenosti koje se upisuje u radnu knjižicu. Tako će se polaznici uz informatičku pismenost lakše aktivirati na tržištu rada.
Dr. Stanko Kosec, predsjednik RK Ludbreg u svojoj stomatološkoj ordinaciji koliko prvorazrednih predavača. Primjerice, naš počasni član pater dr. Vlado Horvat rodom iz Donje Dubrave održao je predavanje o Bartolu Kašiću, a drugo je bila promocija njegove knjige o kardinalu Stepincu. Oba su predavanja pobudila velik interes našeg članstva, ali i rotarijanaca iz nama susjednih klubova. Također je bio znatan interes za kombinirano predavanje kojeg su održali dr. Dragutin Feletar i njegova suradnica rodom iz Slanja mr. Ružica Vuk o gospodarskoj slici Gornje Podravine. Imamo mi i svoja interna predavanja jer struktura članstva je vrlo raznolika. Tako imamo izvanrednih poduzetnika, pa do doktora znanosti, pa otprilike jednom mjesečno radimo predavanje. S klubom iz Preloga imali smo zajedničko predavanje o bolestima prostate – rekao je dr. Kosec.
Planovi Predsjednik ludbreških rotarijanaca najavio je nekoliko predstojećih aktivnosti. -Upravo dogovaram predavanje kojeg bi održao naš dr. Dubravko Tršinski na temu kardioloških bolesti s težištem na preventivi, a ne liječenju. Bit će to tijekom ožujka. U proljeće ćemo napraviti još jedan teniski turnir, eto lani smo na tenisu skupili 13.500 kuna, a na belotu 5.800 kuna. Pripremamo i jedno putovanje jer povremeno priređujemo jednodnevna putovanja da nešto vidimo, da se bolje međusobno upoznamo i razmijenimo iskustva. Možda ćemo uoči Uskrsa na višednevni izlet u Europu – najavio je dr. Kosec. Ludbreški klub dobro surađuje s Varaždincima koji imaju najstariji klub na ovom području, a održana su i dva sastanka s koprivničkim klubom. No, naši rotarijanci ističu odlične odnose i suradnju posebice s klubovima iz Preloga i Čakovca.
1. jedna nagrada za najboljeg učenika srednje strukovne škole (3. i 4.godišnje školovanje) u iznosu od 2.000 kuna, 2. jedna nagrada za najboljeg učenika srednje škole u iznosu od 2.000 kuna 3. jedna nagrada za najboljeg studenta prvostupanjske razine (znanstveni i stručni studij) i diplomska razina (diplomski i specijalistički studij) u iznosu od 3.000 kuna 4. jedna nagrada za najboljeg studenta postdiplomske razine (/ doktorski studij) u iznosu od 3.000 kuna 5. jedna nagrada na najboljeg doktora nauka u iznosu od 5.000 kuna Za nagradu se imaju pravo natjecati učenici srednjih strukovnih škola, srednjih škola, studenti visokoškolskog obrazovanja (jedna nagrada za prvostupanjsku i diplomsku razinu, te jedna nagrada za poslijediplomsku razinu) i završeni doktori znanosti u za prošlu akademsku godinu s prebivalištem na području Grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, a koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu i susjednim općinama duže od dvije godine,ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu. Natječaj je otvoren do 10. ožujka 2011. godine. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju koji će biti vrednovati. Kriteriji po kojima se vrednuju kandidati su slijedeći: 1. Učenici srednjih škola: a) postignuta ocjena za završenu školsku godinu b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (službena natjecanja, javni nastupi, izložbe za umjetničke srednje škole, nagrade, pohvale i drugo). 2. Studenti: a) postignute ocjene u dosadašnjem studiju (zadnja studentska godina) ili diploma doktora znanosti b) dodatne aktivnosti (službena natjecanja, objavljeni znanstveni i stručni radovi, izložbe, javni nastupi, završeni projekti, pohvale, nagrade i drugo) c) starost kandidata d) uloženi napor u radu e) dekanova nagrada f ) rektorova nagrada Kandidati će pismeno biti izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 30 dana od dana zaključenja natječaja. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada. Prijavitelji koji su ušli u uži krug kandidata bit će pozvani na dodjelu nagrade koja će koja će biti uručena najboljem prijavitelju. Prijedlozi se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Trg sv. Trojstva 27 (Hotel Amalija). Sve obavijesti mogu se dobiti na telefon broj 042 810 722. Rotary klub Ludbreg
6
PRIGODNO
Žene na rukovodećim poslovima Jasminka Kovaček-Struški, upraviteljica Poštanskog ureda Ludbreg
Šefica i suprugu
28. veljače 2011.
Vjekovima je čovjek živio u okolnostima koje su onemogućavale individualizaciju. Muškarac je bio fizički jači, a jedino se snagom moglo osigurati preživljavanje slabijim članovima zajednice - ženama i djeci. Patrijarhat je bio prirodan sustav u kojem je svaki spol imao svoju ulogu, dužnosti, prava. Značio je čvrsto poštovanje spolno podijeljenih društvenih uloga - žene su brinule o kući i djeci, a muškarci su radili teške poslove i brinuli za preživljavanje i ekonomski prosperitet obitelji. Prije 200-tinjak godina, napretkom znanosti i tehnologije, okolnosti su se počele mijenjati zbog čega je fizička snaga bila sve manje nužna. Žene polako izlaze iz muškarčeve sjene koji im više ne treba kao zaštita, počele su tražiti pravo da djeluju samostalno. Kroz desetljeća su se žene izborile za ravnopravnost, a to su mogle učiniti jer su imale potporu većine
muškaraca. U stvarnosti se nijedan spol još ne odriče svojih privilegija. Danas žene imaju mogućnost izbora posvetiti se karijeri, obitelji ili oboje, mogu odlučiti žele li živjeti s partnerom u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Iako žene danas imaju prava koja pred 100 godina nisu mogle ni zamisliti, njihova uloga u društvu i obitelji je značajnija i možda odgovornija. U profesionalnom smislu uloga žene je izraženija. Zanimanja odgajateljice i učiteljice u pravilu 'ženska'. Skrb o najmlađim uzrastima, prve naobrazbe, usmjeravanja za budućnost, prvi je stupanj u sustavu odgovornosti u društvu, a on je na leđima uglavnom žena. Izrazito 'muške' profesije su političke, direktorske i menadžerske funkcije, sudstvo. Međutim, stereotipno prikazivanje
Jasminka Kovaček-Struški, upraviteljica Poštanskog ureda Tek je nešto manje od 10 posto žena u Hrvatskoj na rukovodećim mjestima. Jedna od njih koja se time može pohvaliti svakako je upraviteljica Poštanskog ureda u Ludbregu Jasminka Struški. -Taj odgovorni posao obavljam već 18 godina, još od djevojačkih dana. U ludbreškoj pošti koordiniram rad 13 djelatnika, od čega je šest poštara, pet šalterskih djelatnica i čistačica. Mogla sam napredovati odlaskom na rad u stručne službe Središta pošta Varaždin, ali bih tada trpjela moja obitelj. Najbolje se osjećam u svome gradu, tu gdje svi znaju čija sam i drago mi je kada me ljudi prepoznaju, kada mogu neobavezno porazgovarati s njima – kaže Jasminka. Ako je točno da žene komandiraju muškarcima onda je to u njezinom primjeru stvarno istina. Naime, Jasminka je 'šefica' svome suprugu Draženu koji također radi u pošti na poslovima žurne dostave brzojava i pošiljki malim dostavnim vozilom tzv. HP Express. -Nikada nisam imala neugodnosti na poslu zbog toga što sam žena. Žene također mogu napredovati ako znaju što žele, ako si postave određene ciljeve i kriterije pravilnim redoslijedom. I sve se da uskladiti ako se dobro organizirate – kaže Jasminka. Poštanski ured Ludbreg kojeg vodi, dvije godine proglašavan je najboljim u Varaždinskoj županiji, a priznanja su stigla i za uređenost poslovnog prostora. Vidi se 'ženska ruka'. -Protekle dvije godine dobili smo nagradu 'Zeleni cvijet sa srebrnim znakom' koju dodjeljuje Turistička zajednica Varaždinske županije za najbolje uređenu unutrašnjost pošte.
Osim bilja i zelenila u poštanskom uredu njegujemo i stablo limuna koje nas svake godine daruje zdravim žuto-zelenim plodovima. Posljednjih nekoliko godina organizirali smo mnogobrojne izložbe tako da su zidove i prostor našeg ureda krasila mnoga slikarska djela, te razni numizmatički predmeti. Primjerice stare poštanske marke. Uoči Dana grada 19. ožujka u pošti će biti otvorena nova izložba i to papirnatih novčanica od 1848. do danas koje će izložiti Zdravko Magdić, sakupljač starinskih predmeta iz Vinograda Ludbreških – pojašnjava naša sugovornica. Jasminka je osoba koja je osobno zadovoljstvo stavila ispred karijere i jedna od rijetkih ravnateljica koja gradi suradnički odnos sa svojim djelatnicima. Stoga je često možete sresti sa svojim 'curama' u vremenu pauze na kavi ili u zajedničkom šopingu nakon posla. Možda je u tom neuobičajenom pristupu prema djelatnicima i ključ njihova zajedničkog uspjeha. No, kreativnost i sposobnost nje kao upraviteljice je svakako neupitna što pokazuju odlični rezultati i brojne nagrade koje su u protekla dva desetljeća stigle na adresu Poštanskog ureda Ludbreg. Dan žena ipak je posebni dan na radnom mjestu. -Naši poštari uvijek misle na nas na naš praznik. Redovito nam poklone cvijeće, jednom su to bile ruže, drugi put mimoze, pa lončići s cvijećem. No, često puta sitne poklončiće dobijemo od stranaka koje navrate k nama. Dakle, ljudima nešto značimo i ono što radimo i predstavljamo. I to vas čini sretnim – kaže Jasminka. Dražen Vađunec
Jasminka s djelatnicima Poštanskog ureda Ludbreg
Žene u ‘muškim’ zanimanjima - Elizabeta Vuković, prva ovlaštena po
Nije sve u snazi
Vidjeti ženu u policijskoj odori nekada je bilo gotovo nemoguće. No, vremena se mijenjaju i ima sve više žena u zanimanjima koja su donedavno bila rezervirana za muškarce. Prve policajke rade i u Policijskoj postaji Ludbreg. Elizabeta Vuković (23) završila je Prometnu i strojarsku školu i postala cestovni tehničar. Nakon toga javila se na natječaj MUP-a, prošla provjeru sposobnosti i primljena je na tečaj za odrasle za zanimanje policajac u tadašnjoj Policijskoj školi. -Obuka je trajala 12 mjeseci. Na početku mi je bilo fizički malo teško jer se svakodnevno jako radilo na tjelesnoj spremi. S vremenom je postalo lakše i od tada sam u top-formi. Tijekom školovanja istovremeno je bila i praksa, a nakon toga kao vježbenik zaposlila sam se u Postaji granične policije Varaždin. Nakon šest mjeseci položila sam državni ispit i postala policijski službenik s ovlaštenjima, dobila pištolj i značku. Radila sam na graničnim prijelazima u našoj županiji na poslovima policijskog službenika za graničnu kontrolu. Tamo sam ostala godinu dana. No, onda su krenuli s racionalizacijom putnih troškova i sredinom 2009. godine dolazim u Policijsku postaju Ludbreg gdje sada radim na poslovima policijskog službenika temeljne policije.Zašto ste se odlučili za policijski poziv? -Policijska odora privlačila me još kao klinku. A onda sam u srednjoj bila na praksi u Policijskoj postaji Ludbreg i tako pobliže upoznala policijske poslove. Činilo mi se to vrlo zanimljivo. Radite s ljudima, nijedan dan nije isti, nikad nije bilo dosadno. Nisam tip koji bi mogao cijeli radni dan biti u zatvorenom prostoru. Zato sam se odlučila za policijski poziv, da spojim ugodno s korisnim.
Elizabeta Vuković, prva ludbreška policajka Veseli me što pomažem ljudima. To mi je najveći motiv za rad, bez obzira što je ponekad stresno, ima i teških, neugodnih i tužnih situacija, a uvijek morate reagirati profesionalno. Nije bilo nevažno i što je nakon obuke posao bio osiguran.Kako su u obitelji reagirali na
Ako treba, u poslu koristimo i ženski šarm – kaže Elizabeta
Vašu odluku? -Reakcije obitelji bile su pozitivne, roditelji me nisu odgovarali, niti me sprečavali. Zaista su me podržavali od samog početka. No, kada idem na posao redovito čujem od mame neka pazim na sebe. Ipak je to ponekad i opasan posao.Kakve su mogućnosti daljnjeg školovanja? -Sad radim poslove temeljne, prometne i krim policije, te pozorničke poslove i građani mi se uvijek mogu obratiti za pomoć. Namjeravam se dalje školovati na Višoj policijskoj školi za kriminalistu ili diplomiranog kriminalistu, ako Bog da što prije. Uvjet je da ste službenikovlaštenik najmanje dvije godine što sam ispunila. Inače, u Policijskoj akademiji ima i Odjel za stručno usavršavanje i specijalizaciju.Mora li se žena više truditi da uspješno obavi radne zadaće? -Kao i kolege i ja radim u tri smjene, obavljamo iste poslove. Ne može vam nitko doći i reći da mi žene zaslužujemo isti tretman, a onda se na terenu pokaže da to nije tako, recimo da se plašimo situacije, da se bojimo možda uporabiti silu. To znači da se žena najprije treba dokazati na djelu. Sve ovisi o nama
28. veljače 2011.
DAN ŽENA
7
Žene u politici – Vera Jadanić, predsjednica ludbreškog HNS-a žena koje ih ograničava na njihovu reproduktivnu ulogu, odgoj djece i obavljanje kućanskih poslova ipak je u opadanju. Žene se dokazuju i kao majke i kao osobe koje pridonose razvoju zajednice. Rješenje nije u zadržavanju tradicionalne podjele rada, nego u privikavanju muškaraca i žena da zajedno obavljaju kućanske poslove, upravljaju kućanstvom, da ravnopravno sudjeluju u odgoju djece. Velik je broj uspješnih, obrazovanih i poduzetnih žena koje snažno djeluju u svim životnim područjima. Emancipacija znači znati živjeti u skladu sa svojim potrebama i mimo uloga koje nameće patrijarhalno društvo. Muškarci i žene trebaju imati jednake životne prilike, jednako mjerilo, prava i tretman. Žene su dobile slobodu, mogućnost izbora i odgovornost za svoju sreću. Žene će biti emancipirane kada će muškarce doživljavati
sebi jednakima. Za daljnju borbu za ravnopravnost spolova potrebna je nova daljnja suradnja muškaraca i žena. Tradicionalno se u povodu Dana žena u Ludbregu priređuje uvijek odlično posjećena zabava uz prigodni program. Žene očekuju nagradne igre i tombola, modna revija frizura i šminke frizersko-kozmetičkog salona ‘BTS’ iz Ludbrega, modeli će nositi i kolekciju odjeće iz ‘Trenda’, torbe tvrtke ‘Galko’, a bit će i prigodnih iznenađenja. U kotizaciju od 60 kuna uključena je večera, aperitiv i poklon. Goste će zabavljati glazba uživo, a za prijave treba nazvati na brojeve telefona 810–927 i mobitela 098 917 4920. Organizator je Forum žena SDP-a Ludbreg. Zabava će se održati u subotu, 5. ožujka u dvorani hotela ‘Crnković’ s početkom u 19 sati. Marina Hižak
licajka u PP Ludbreg ženama. Ravnopravnost treba zaslužiti, izboriti. Mislim da se i muškarci jednako trebaju truditi da bismo bili ravnopravni. Možda se žene bolje snalaze u specifičnim situacijama jer smo rječitije od kolega, brzo se prilagodimo svakoj situaciji, a ako treba koristimo i ženski šarm da smirimo određenu situaciju! Nije sve u snazi, a mi snagu nadomjestimo mudrijim postupanjem. Od nas policajaca bez obzira na spol, traži se da budemo jednako brzi, učinkoviti.Kako su Vas prihvatile kolege? -Dosad nije bilo baš nikakvih problema. Kad sam počela raditi na granici tamo su već bile policajke, pa njima tamo to nije bilo ništa neobično. Prva sam ovlaštena policajka u Policijskoj postaji Ludbreg, prije su u postaji bile samo tri vježbenice. Sad smo tri žene, još jedna kolegica
s ovlaštenjem i jedna vježbenica. Možda se u početku kolegama bilo malo teže prilagoditi nama, nego što se nama bilo njima, ali samo nakratko. Osobno nisam doživjela nikakvu neugodnost niti sam se osjetila manje vrijednom. Moram ih pohvaliti. Svi se dobro slažemo, stekla sam i prijatelje, pomognu mi kada zatreba.Je li Dan žena Vama uobičajen radni dan? -Dan žena u postaji je uobičajeni radni dan. Radim kako mi padne smjena. Tako će biti i ove godine. Je, lani je u postaji svaka cura dobila cvijet. No, Dan žena su mi čestitali i građani Ludbrega, a jedan čovjek poklonio mi je cvijeće. Zaista sam se ugodno iznenadila. Iskoristila bih prigodu i svim ženama čestitala naš praznik.-
Treba više žena u politici
Vlasnica ludbreškog knjigovodstvenog servisa Vera Jadanić jedina je predsjednica među čelnicima političkih stranaka u Ludbregu. Gradsku organizaciju Hrvatske narodne stranke vodi sada već dvije godine, također je i gradska vijećnica, a u Gradskom vijeću Ludbrega obavlja dužnost potpredsjednice. Kad ste se uključili u politiku? -Sada sam već u politici oko 10 godina. Ušla sam spontano bez nekih posebnih planova i bez interesa. Osnovni cilj bila je želja pomoći lokalnoj samoupravi. Smatrala sam da mogu dati svoj doprinos u razvoju Ludbrega, čitavoj zajednici.Kako ste izabrali stranku u kojoj ćete djelovati? -HNS sam odabrala iz dva razloga. Baš je jedna žena bila prvi razlog pri odabiru stranke. Naime, moj idol je Savka Dabčević-Kučar koja je, nažalost, preminula prije godinu i pol dana. Bila je izuzetna žena, visoke naobrazbe i znanja, iznimnih političkih sposobnosti, hrabra. Vodila je Hrvatsko proljeće. Nisu je uzalud nazvali 'prva hrvatska ruža' jer je svojom intelektualnom snagom, ljudskim i političkim vrednotama bila žena koju će pamtiti hrvatska povijest. Poslije mi se dopala i Vesna Pusić. Uz to, HNS je građanska stranka i nekako mi je njezin program bio najbliskiji mojim svjetonazorima.Kakav je danas položaj žena? -Danas u razvijenim društvima ženska prava više nisu predmet rasprava već se njihovo ostvarenje podrazumijeva samo po sebi. No, uvijek ima prostora za dodatni napredak u ravnopravnom uključivanju žena u
Žene donose mudrost
Podržavate li promjene o umirovljenju?
Žene prije u mirovinu!
Maja Magdalenić: -Dobna granica od 65 godina je previsoka, naročito za neke poslove. Mislim da bi žene trebale raditi najviše do 50 godina. Jedno je kad žena radi kancelarijski posao, a drugo ako je trgovkinja ili tekstilna radnica. A upravo je takvih daleko veći broj nego poduzetnica ili znanstvenica kojima je bolje. Dan žena proslavit ću na druženju s kolegicama.-
-To nije u redu. Međutim, to ništa i ne znači jer za mlade nema posla i ništa im ne bude bolje. To je žalosno. Trebalo bi razgraničiti mirovinski fond tako da se iz njega isplaćuju zaslužene i invalidske mirovine, a ostale namaknuti na drugi način jer su penzije sve dalje sve manje. Ima još muškaraca koji se sjete na Dan žena razveseliti me karanfilom.-
sve pore djelovanja. Žene su u političkoj vlasti manje zastupljene nego muškarci. Sada u Hrvatskom saboru ima 24 posto zastupnica, a dok je na nižim razinama taj broj još manji. Primjerice u županijskim skupštinama 22 posto, u vijećima gradova oko 21 posto, a u općinskim vijećima samo 15 posto. Danas visoke škole, fakultete, upisuje i završava više žena nego muškaraca. Nažalost, i dan-danas žene u prosjeku primaju manje plaće od muškaraca za oko 11 posto. Zamislite, prema podacima HZMO prosječna mirovina žena iznosi 2.099 kuna, a muškaraca 2.715 kuna. Danas u društvu imamo jako izražen problem nasilja nad ženama, te mobbing. Treba raditi na jačanju prava žene kao majke i rodilje. Zato i ovom prilikom apeliram na borbu za daljnje jačanje svijesti o ulozi žene u društvu i o njihovim pravima.Što biste savjetovali ženama s političkim ambicijama? -Uključivanjem žena u upravljanje i politiku dobili bismo više mudrosti i tolerancije u društvu, svaka žena može puno dobroga donijeti društvu. Ma, mi žene mnogo stvari možemo puno bolje napraviti nego muškarci. Zato treba više žena u politici jer su sposobne.
Ženama poručujem da se bez straha uključe u politiku. Ja sam od početka imala podršku obitelji. Dvije kćeri, sada već odrasle, i suprug bavili su se sportom, a ja sam se našla u politici. Sve obveze u obitelji i na poslu ili u školi daju se uskladiti, pa ostane vremena i za nešto treće. Što se tiče vođenja stranke, baš nikada nisam naišla na problem zbog toga što sam žena. Čak sam na izborima imala dva protukandidata muškarca, ali sam odmah u prvom krugu dobila preko 60 posto glasova. Znači da članstvo ima povjerenja u mene. Moji zamjenici u stranci su muškarci, a okružena sam mladim ljudima i sve odlično funkcionira. Mislim da smo krasan primjer drugim strankama kako u rad uključiti sposobne žene i mlade ljude.Koliko držite do Dana žena i što vam taj dan znači? -Zaista bez ženske ruke u svim sferama života svijet bi bio siromašnije i tužnije mjesto. Dan žena trebamo promovirati kao dan zahvalnosti i poštovanja prema ženama, ali i kao podsjetnik na dobrotu kojom nas svakodnevno darivaju. Naravno, lijepo mi je dobiti na poklon cvijeće, a najviše me razveseli svježe ubrano cvijeće s livade, iz šumarka. Svim ženama želim sretan Dan žena i da ga lijepo provedu.-
Anketirala: Marina Hižak
Zakon o mirovinskom osiguranju uvodi 20godišnje prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi žena i muškaraca za odlazak u mirovinu, te ovisno o godinama staža, povećava penalizaciju ranijeg umirovljenja. Žene će tako u starosnu
Nada Šiško:
Vera Jadanić gradska je vijećnica i potpredsjednica Gradskog vijeća
mirovinu s navršenih 65 godina života. No, ovo se ne odnosi na sve žene, pa je upitno poštivanje temeljnog ustavnog prava jednakosti građana, jer čak 10 godina ranije u mirovinu će, primjerice, saborske zastupnice, državne dužnosnice,
Božena Blagojević: -Ženi je dovoljno da radi do 60. godine. Ionako imaju puno više obaveza nego muškarci. Na mlađim generacijama se već primjećuje raspodjela poslova na muške i ženske, ali treba proći još puno vremena da nestane podjele. Taj klik se mora dogoditi u glavama ljudi. Za Dan žena uvijek dobijem dar, a najbolje je kad se sama darujem izlaskom s prijateljicama.-
ANKETA
sutkinje Ustavnog suda. A upravo je Ustavni sud donio odluku i da ne može biti razlika u godinama umirovljenja muškaraca i žena, te da svi moraju s istim brojem godina u mirovinu. Evo što o tome kažu same žene.
Silvija Mekota-Ivančok: -Tempom i načinom na koji radi većina u Hrvatskom saboru mogla bi raditi do 80 godina. Prvo nek` se pobrinu da ljudi imaju gdje raditi, a onda o tome kak dugo. Žalosno je da postoji i povlašteni sloj kojem je dozvoljeno ići u mirovinu već sa 55 godina. To je diskriminirajuće. Ima još starijih koji se sjete Dana žena i iskažu nam poštovanje prigodnim poklonom.-
Sanja Modrić: -Ukoliko netko želi raditi do 65 godina treba mu to omogućiti. Lakše je u nekim zanimanjima, ali ne znam kako će to izdržati primjerice medicinske sestre i žene koje rade uz fizički napor čitavo radno vrijeme. Treba proći još vremena da muškarci i žene budu ravnopravni i u obavljanju kućanskih poslova. Za Dan žena uvijek od nekog na trgu dobijem karanfil.-
8
Č R N I M A Č EK L U D B R E Š K I
Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika:
Vrhunska promocija Zamjenik gradonačelnika Ludbrega Božidar Hajsok bio je u Dubrovniku s Udrugom ‘Črni maček ludbreški’. Domaćim medijima bilo je posebno zanimljivo što se maskiran pridružio karnevalskoj povorci. U maski je odradio i službeni dio, posjet uredu dubrovačkog gradonačelnika. Našu delegaciju primila je mr. Tatjana Šimac-Bonačić, zamjenica gradonačelnika, saborska zastupnica. –Od svih učesnika karnevala jedino smo mi imali službeni prijem u gradskim prostorima. U delegaciji su još bili Stanko Žnidarić, Marica Nemet i naši predstavnici informiranja. Zamjenici sam prenio niz informacija i podataka o Ludbregu. Predložili smo da Dubrovnik dobije svoju pločicu na krugovima centra svijeta, dakle, uputili smo poziv da Dubrovnik bude gost proslave Dana centra svijeta. Sa zadovoljstvom je prihvatila poziv i nadamo se da će možda već iduće godine Dubrovčani dobiti svoju pločicu na krugovima centra svijeta. Također smo razmijenili pozive za službene međusobne posjete. Dubrovniku smo poklonili sliku s ludbreškim motivima našeg slikara Ivana Žerjavića, knjige o Ludbregu i naše vino – prenio nam je Božidar Hajsok. Ocjene o ludbreškom nastupu iznimno su povoljne. -Boravak u Dubrovniku bio je vrhunska promocija Ludbrega. Oni dosad nisu imali zimski karneval, pa ovo organiziraju zbog brojnih turista koji i zimi posjećuju grad, a o kakvom se projektu radi govori podatak da su uložili 5 milijuna kuna. Sami smo mogli vidjeti kako rade i ponešto naučiti od Dubrovčana o organizaciji zabavnih i turističkih sadržaja. Već je bila velika stvar što smo dobili pozivnicu jer sudjeluje
samo 21 grupa iz sedam država. Osvojiti prvo mjesto i kvalificirati u finalnu večer koja će se održati u subotu 5. ožujka zaista je fenomenalni uspjeh naših glazbenika-amatera u konkurenciji profesionalnih glazbenika, svaka čast autorima pjesme i izvođačima. Naš nastup sva tri dana zaista je bio impresivan. Fašničkim odorama princa, princeze i gradske svite, Ludbreškom ženskom gardom, topnicima, tulačima, dobošarima nekako smo htjeli prikazati da Ludbreg također ima dugu i bogatu povijest i tradiciju kao grad. Oduševili smo nazočne odličnim, raznovrsnim i uvježbanim programima, sve je odrađeno na visokoj profesionalnoj razini, ali i spontano, u veselom ozračju koje je sve podiglo na noge. Turisti iz čitavog svijeta fotografirali su se s maškarama iz Ludbrega, naše odlične nastupe zabilježili su službeni fotografi karnevala i uvjeren sam da će Ludbreg biti jako zastupljen u njihovim promotivnim materijalima. Sami smo podijelili bezbroj kataloga i prospekata o Ludbregu. To je doista bila prava promocija Ludbrega. Uvjeren sam da smo žiteljima i velikom broju turista ostavili najbolji dojam. To je i pravi dokaz da naše udruge rade kvalitetno što drugi znaju cijeniti. Treba odati priznanje ljudima iz udruge Boži Pajniću, Draženu Brzaju i Stanku Žnidariću koji su najviše napravili oko samih priprema i za vrijeme boravka. Sve je bilo odrađeno odgovorno i disciplinirano, ali s puno veselja i u karnevalskom ozračju koje smo prenijeli Dubrovniku. U tri dana nije bilo niti jednog incidenta niti neugodnosti i zaista možemo biti ponosni na ovakvu prezentaciju Ludbrega i Varaždinske županije u najljepšem gradu na svijetu – ocijenio je Božidar Hajsok.
CD za gradonačelnika
28. veljače 2011. Puni dojmova vratili su se iz Dubrovnika članovi Udruge 'Črni maček ludbreški', ekspedicija od 52 člana, sa sudjelovanja na pozivnom 'Dubrovnik karnevalfestu'. Radosni ostvarenim ulaskom u finale, ponosni što su dostojno zastupali Ludbreg i Varaždinsku županiju, zadovoljni što su svojim odgovornim i disciplinarnim, ali istovremeno veselim i spontanim pristupom 'zagosparili' Stradunom i Dubrovnikom, bili prava atrakcija. -Bili smo neočekivano ugodno iznenađenje za organizatore, građane i turiste Dubrovnika. Ali, ipak smo mi grad sa stoljetnom karnevalskom tradicijom. Dobro smo se i studiozno pripremali, vježbali nastupe za predstavljanje,mimohode i za glazbeni dio. Već mi je najavljeno da ćemo dobiti pozivnicu i za iduću godinu – nije krio zadovoljstvo Božo Pajnić, predsjednik Udruge koji je u maski Črnog mačka zabavljao cijeli Dubrovnik, a posebno djecu, dijelio bombone i lizalice. U iznimnoj konkurenciji pozvanih skupina iz sedam država i 20 gradova, od čega je pozivnicu dobilo samo 12(!) odabranih hrvatskih gradova među kojima i Ludbreg, u presudnom glazbenom dijelu karnevala za koji se prijavilo 100-tinjak izvođača Ludbrežani su u kvalifikacijskom nastupu osvojili uvjerljivo prvo mjesto i izborili odlazak na finale karnevala. -Istini za volju, nije nam bilo svejedno jer smo se za finale izborili u konkurenciji s profesionalnim glazbenim izvođačima, a u žiriju su bili uvaženi glazbenici s predsjednikom Đelom Jusićem. No, dobro smo se pripremali i vježbali, napravili smo demo-snimku pjesme i poslali je na obradu u Ljubljanu i Amsterdam. U finalu će nas pratiti revijski orkestar – pojasnio je Josip Nemet koji u sastavu svira harmoniku. Ludbreško gostovanje bilo je pomno isplanirano. -U tri mimohoda Stradunom, predstavili smo Ludbrešku fašničku republiku predvođenu barjaktarom, princom i princezom ludbreškog karnevala sa svojom svitom, jedinstvenom Ludbreškom ženskom gardom koju je odlično za ovu prigodu uvježbao njihov zapovjednik Ljudevit Kišić, te s topnicima, tulačima i dobošarima koji su na kraju na zamolbu domaćina predvodili cijelu karnevalsku povorku. Za svaki mimohod i predstavljanje imali smo posebni program. Napravili smo štimung i
Dobošari u trenucima predah
Ludbrežani od 18. do 20. veljače na 'Du
Dani kada su L vladali Stradun
Topnici na putu prema gradskim tvrđavama 'zapalili' druge izvođače, organizatore i goste već na partiju dobrodošlice. Naravno, još i bolje druge večeri na proglašenju naše pobjede u tvrđavi
Revelin, posebice kada su naši na pozornici u revijalnom dijelu izveli mix pjesama 'od Zagreba do Ludbrega', a onda još i na karnevalskoj zabavi
Črni maček osvojio je srca malih gospara
Poklon gradonačelniku CD s pobjedničkom pjesmom Po povratku iz Dubrovnika delegaciju Udruge ‘Črni maček ludbreški’ primio je gradonačelnik Marijan Krobot. Vodstvo udruge potanko je izvijestilo gradonačelnika o svom boravku u najljepšem gradu na svijetu i uspjehu ostvarenom na ‘Dubrovnik karnevalfestu’. Stanko Žnidarić, počasni predsjednik Udruge, pritom je gradonačelnika darivao CD-om pjesme ‘Karneval vu centru sveta’ s kojom su Ludbrežani izborili ulazak u finale
manifestacije 5. ožujka. Udruga planira snimiti pobjedničku pjesmu na profesionalni način u nakladi od 500 primjeraka, pa su gradsku upravu zamolili za pomoć u ostvarivanju ove ideje. Gradonačelnik Krobot zahvalio je Udruzi na sjajnoj prezentaciji i promociji Ludbrega na jugu Hrvatske, te najavio kako će Grad dati svoj doprinos i pomoći pri odlasku na finalnu večer, kao i pri izdavanju profesionalnog CD-a.
Naš bend napravio štimung u revijalnom nastupu Fotka za uspomenu - ispred crkve sv. Vlaha
28. veljače 2011.
N A D U B R O V N I K K A R N E V A L F EST U
‘Karneval vu centru sveta’
ubrovnik karnevalfestu'
Domaćin je snosio kompletne troškove boravka u Dubrovniku, a troškove prijevoza pokrili su Varaždinska županija i manji dio sami članovi ekspedicije. Grad Ludbreg obećao je dati potporu za odlazak na finale. Finale ‘Dubrovnik karnevalfesta’ na kojem će nastupiti 16 izvođača je 5. ožujka. Na put će sada samo osmero izvođača pjesme ‘Karneval vu centru sveta’. Tekst pjesme napisao je Stanko Žnidarić, a glazbu i aranžman Renato štimac. Pjesmu na pozornici izvode: vokali Zlatko Hrelja i Ines Grabarić, zatim Neven Bontek i Josip Grabarić gitare, Draženka Šegrc-Burek truba, Josip Nemet harmonika, Stanko Žnidarić kanta-bas i Renato Štimac, klavijature. Prema ugovoru kojeg je ’Črni maček ludbreški’ morao potpisati s Dubrovčanima pjesma je ne smije javno izvoditi, pa zato i mi ne možemo objaviti njezine stihove.
Ludbrežani nom
Ludbreška ženska garda bila je atrakcija na Stradunu
Ludbreški top posijao strah
pod šatorom. Ostvarili smo svoj cilj, dostojno predstavili Ludbreg, Županiju i na kraju još osvojili simpatije Dubrovnika – kazao je Dražen Brzaj,
znatijom ulicom na svijetu, vladali Ludbrežani. Fotografije: Neven Jerbić i Dražen Brzaj
tajnik 'Črnog mačka ludbreškog'. Sigurno je da će dani od 18. do 20. veljače 2011. godine biti zapisani kao dani kada su Stradunom, najpo-
9
Zapisi s gostovanja u Dubrovniku
Veseli Ludbrežani oduševili gospare 'Črni maček ludbreški' sjajno je odradio promociju Ludbrega i Varaždinske županije čiji su bili predstavnici u sklopu prvog 'Dubrovnik karnevalfesta'. Bila su to tri nezaboravna dana boravka u jadranskom biseru.
DAN I – ili 'E viva la fiesta' Ludbrežani su na put dug više od 700 km krenuli u prvom satu petka, 18. veljače. Najduže stajanje na 10 sati dugom putu bilo je u Neumu gdje su gurmani mogli kušati zabranjene prstace. Prošlo se i kroz prekrasnu dolinu Neretve, vidjele teško opisive vizure. Dolazak u Dubrovnik oko podneva, uz slabu kišu. No, nije bilo razloga za loše raspoloženje jer nas je hotel 'Rixos Libertas' s pet zvjezdica ostavio bez daha -veličanstveni pogled na more iz svake sobe, osoblje, sve vrste sjajne hrane sa švedskog stola. Nije bilo previše vremena za odmor jer u večernjim satima odmah je uslijedio mimohod. Udruga 'Črni maček' bila je veliko pozitivno iznenađenje za građane Dubrovnika i turiste među kojima ih je najviše iz Azije, ali i dosta Engleza, Talijana, Rusa, Slovenaca. Ma tko ne bi, ako je imalo u mogućnosti doći u grad zasljepljujuće ljepote, spomenika i prohodati Stradunom na kojem se pazi na svaki detalj. Prva večer završena je partijem dobrodošlice.
prijamu kod zamjenice dubrovačkog gradonačelnika Tatjane Šimac-Bonačić jer je gradonačelnik Andro Vlahušić poslovno boravio u SAD-u. Nakon toga otišli smo na ukusni rižoto koji su domaćini pripremili na 'Pilama'.
VEČER II - ili 'Capina rapsodija'
DAN II - ili 'Genova je nike'
Subotnja večer donijela je novo veliko priznanje. Vaš novinar i njegov drugar Wiking nisu iz prve uspjeli pogoditi gdje se održava glazbeni festival, ali u susret nam je krenula jedna poznata osoba. Slijedio je milozvučni Wikingov bariton: -Čuj, znaš di se tu kaj pjeva?- I tako nas je na prvu lokaciju uputio osobno Đelo Jusić. Zlatko Hrelja iliti 'Capa Podravski' i pjevačka sekcija udruge svojom pjesmom ostvarili su pobjedu na kvalifikacijama za finale festivala. Izgleda da je mala trema, koju 'Capa' neće priznat bila pozitivna tako da žiri na čijem je čelu bio Đelo Jusić bio jednostavno prisiljen prvo mjesto dodijeliti našim izvođačima. Festival je održan u prekrasnom klubu na tvrđavi 'Revelin' u kojem je kasnije bila i velika fešta. Naši opet u glavnoj ulozi nakon proglašenja pobjede, napravili su feštu za pamćenje. Na finalu se mogu osvojiti i zaista lijepe novčane nagrade. -Samo je San Remo granica – tvrdi Capa. I odmah je postao zvijezda, ništa osim doručka u sobu nije prolazilo. Tako to rade zvijezde.
Nakon doručka prigoda za šetnju Stradunom. Opipali smo bilo Dubrovčana. Zanimljivo je čuti komentare. Kaže jedna gosparka drugoj: -Genova je Nike! Kratak pogled u Wikipediu otkriva: 'Genovska ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine'. Na svu sreću oborina nije više bilo, a vrijeme se proljepšalo. Jutro na Stradunu donijelo je predstavljanje grupa, a Božo Pajnić u maski Črnog mačka bio je u elementu. Bacao se po trgu poput slavnog ruskog golmana Lava Jašina, animirao djecu, a posebno drag bio je azijskim turistima. To je i njime imponiralo jer je među njima bio pravi div. Naravno, i ostatak je dao je sve od sebe tako je da je i najavljivač događaja bio impresioniran našom družinom. Nakon predstavljanja, delegacija Ludbrežana predvođena zamjenikom gradonačelnika Božidarom Hajsokom bila je na
Tako je kazala jedna gosparka. Naime, posljednjeg dana, u nedjelju nakon nešto težeg buđenja, uslijedio je završni mimohod. Pomalo umorna družina ipak je dala sve od sebe i još jednom raspoloženje na Trgu dovela na višu razinu. Nakon toga odlazak u hotel, ručak i odlazak. Ekspedicija je u povratku, usprkos 11 sati vožnje bila vesela i u Neumu opet održala koncert. Zahvale za Dubrovnik pripadaju i Stanku Žnidariću čiji su dugogodišnji kontakti s domaćinom bili presudni. Ludbrežani su zaista osvojili srca Dubrovčana i njihovih gostiju iz cijelog svijeta. U svemu sjajna promocija Grada Ludbrega na sunčanom jugu. Sada sve to treba samo iskoristiti, a još jednom možda i naši slavuji, bolje rečeno mački oduševe… Zapisao Neven Jerbić
DAN III – ili 'U 11 će groadom proć maškarate'
Ludbreški dječji karneval 6. ožujka
B. Hajsok i S. Žnidarić s Tatjanom Šimac-Bonačić
Ludbreg je Dubrovniku poklonio sliku I. Žerjavića
Nakon objave rezultata - ples oko Đele Jusića
Ovako su naši raspametili goste u tvrđavi Revelin
Fašnik rijetko kada pada u najkasnijem mogućem terminu krajem prvog tjedna ožujka. U Ludbregu se posebni program priprema na fašničku nedjelju 6. ožujka. 'Črni maček ludbreški' najavljuje da će tradicija fašničkih ludovanja u Ludbregu u zimskom razdoblju ostati u drugačijem izdanju. Lani je program bio samo na fašnički utorak što baš nije bilo najsretnije rješenje, pa se sada planira nešto novo i to na fašničku nedjelju. -Poznato je da je naš Jesenski karneval postao velika manifestacija na koju dolaze atraktivne grupe odraslih maškara iz brojnih karnevalskih gradova. Zato će zimski fašnik biti u znaku najmlađih. Planiramo da u programu sudjeluju mališani iz ludbreških vrtića, te iz svih škola ludbreške regije. Vjerojatno ćemo
osigurati i simbolične nagrade za najbolje grupe i maske. U programu će sudjelovati i odrasli fašnički svatovi koji su tradicija našeg fašnika. Financijski je izrazito zahtjevno organizirati jesenski pa zimski karneval kakav se priređivao prije uvođenja jesenskog - rekao je Dražen Brzaj, tajnik Udruge 'Črni maček ludbreški'. Tako će na fašničku nedjelju 6. ožujka Ludbrežane probuditi budnica maškara koja će najaviti poslijepodneva događanja. Povorka malih maškara krenut će u 14 sati od sportske dvorane prema trgu gdje će se od 14,30 sati odvijati prigodni program s predstavljanjem skupina. Odrasli će zasigurno rado poslušati 'Vrabec', komentar o događajima u gradu i šire. Završni dio programa bit će u znaku suđenja fašniku i izvršenja kazne.
10
TU OKO NAS
Aleksandar Ribar, student s idejama U ovo recesijsko vrijeme kada ljudi ostaju bez posla, pronaći novi posao prava je lutrija. Možda je potrebno imati sreće u pronalaženju zaposlenja, ali znanje i sposobnosti sasvim sigurno imaju odlučujuću ulogu. Dobar primjer za ovu tvrdnju je mladi Ludbrežanin Aleksandar Ribar. On posao nije tražio, njega su na posao zvali iako još nije diplomirao. Uzorni je student druge godine multimedije na Veleučilištu u Varaždinu. Honorarno radi u informatičkoj tvrtki 'Prolink' iz Zagreba koja se bavi izradom web stranica, 3D modeliranjem, izradom 3D animacija i vizualizacija, te multimedijskih prezentacija za velike tvrtke, kao što su Končar, INA, HEP, Dallas Records i druge. Zanimljivost leži u činjenici da je web stranicu, za tvrtku s kojom surađuje i koja radi web stranice drugima, napravio upravo Aleksandar. –Još kao srednjoškolac napravio sam 3D model interijera Elektrostrojarske škole Varaždin. Svi potencijalni učenici škole mogli su proše-
Aleksandar Ribar
Ima li nade za mlade?
Aleksandar je uzorni student i usput radi honorarno tati hodnicima i 'zaviriti' u učionice iz svoje fotelje pomoću računala – kaže Aleksandar. Želite li znati kako će izgledati vaš stan nakon uređenja to možete vidjeti na svom računalu i prije uređe-
nja. Naravno, prije toga Aleksandar mora u nekoliko dana odraditi 3D vizualizaciju na moćnom računalu, a zatim slijedi renderiranje ili stvaranje završne trodimenzionalne slike koju računalo radi po nekoliko sati.
Evo nekoliko njegovih uradaka: dnevna soba
Udruga umirovljenika regije Ludbreg
Zabavno i korisno
Cvijeće za sve umirovljenike Dan bolesnika ne bi trebao biti samo dan za posjete bolesnika, starih i nemoćnih osoba, već i dan kada bi bar nakratko podigli svijest, dan koji pokreće ljude u izgradnji bolje, sigurnije i humanije zajednice. I Udruga umirovljenika regije Ludbreg uključila se u obilježavanje 11. veljače Svjetskog dana bolesnika. Priređena je zabava humanitarnog karaktera s druženjem, upriličen je ples srca, umirovljenica Ana Bobetić rado je otpjevala nekoliko pjesama, a umirovljenici su darivani jaglacima. -Stanje u zdravstvu je teško, mnogi važni lijekovi nisu na listi HZZO-a i time je veća ugroženost umirovljenika i ljudi treće životne dobi koji se bore s bolestima. Važno je da mlađi budu obazriviji prema starijima, naročito ako žive s njima u zajednici. Sredstvima koja smo prikupili na ovoj humanitarnoj zabavi pomoći ćemo bolesnim i nemoćnim članovima naše Udruge – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika.
28. veljače 2011.
Osim zabavnog sadržaja, organiziran je i edukativni dio. Umirovljenici su se upoznali s novostima u zdravstvenoj zaštiti, problemima izdavanja lijekova i uputnica, pregledima, liječenju umirovljenika, te sa zakonskim odredbama s pravima pacijenata o čemu je članove Udruge upoznao Ivan Vincetić, šef Odjela za financije u Područnoj službi HZZO-a Varaždin. Umirovljenike je posebno zanimalo kakva su prava osoba s invaliditetom, prava na pomagala i prava kod stomatologa. -Mnogo toga sam znala i sada su mi jasnije neke stvari oko liječenja izvan naše županije. Ovakva ili slična educiranja trebali bismo imati češće - rekla Štefanija Horvatić. Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače. Ustanovio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi potaknuo ljude različitih vjeroispovijesti da promisle o mogućnostima o brizi i njezi oboljelih. Marina Hižak
Naravno, to nije jeftino, ali je jeftinije nego da kupite namještaj i uređaje, namjestite stan da bi u konačnici bili nezadovoljni njegovim izgledom. -Posao zahtijeva veliko naprezanje očiju jer radim s grafičkim programom LightWave što u prijevodu znači svjetlosni val. S tim se programom rade i specijalni filmski efekti i virtualne scene za televizijske reklame i filmove počevši od 'Zvjezdanih staza' pa sve do 'Avatara' – pojašnjava Aleksandar. Iako istovremeno studira i radi, još uvijek nađe i slobodnog vremena za sviranje gitare. Povremeno se nađe s prijateljima na asfaltu kod OŠ Ludbreg gdje se rekreira vozeći skejtbord. -Po završetku trogodišnjeg studija, ovisno o okolnostima, planiram nastaviti studij možda na Grafičkom fakultetu u Zagrebu ili otvoriti samostalnu tvrtku. Zato već sad štedim jer
Spavaća soba u tom slučaju morat ću imati licencirani softver i još bolju hardversku podršku – planira mladi stručnjak. Aleksandar je dobar primjer studenata koji znaju i nastoje iskoristiti blagodati suvremene tehnologije. Primjer za one koji mogu biti uspješni, pronaći posao i prije završetka studija. Radi ono što voli, u čemu uživa, a uz to ima i financijske koristi. Mnogi mladi puno vremena i energije troše na društvenim mrežama (Facebook-u) ili na igricama koje su izradili drugi programeri i tako zaradili plaću. Naglasimo još jednom: 'Nade i posla za mlade ima ako su oni savjesni, sposobni, uporni i ako imaju viziju!' Dražen Vađunec
Suvremena kuhinja po Aleksandrovoj zamisli
Valentinovo u 'Smiraju'
Štićenici staračkog doma 'Smiraj' u Ludbregu imaju svoje već gotovo redovite posjetitelje iz Osnovne škole Martijanec s kojima se lijepo druže i uživaju u njihovoj mladosti i razigranosti. Prvi posjet malih školaraca iz Martijanca bio je uoči Božića kada su štićenike Doma razveselili priredbom s recitacijama, igrokazima, pjesmom i plesom. Stari i mladi tada su se dogovorili za češće druženje. Tako je u povodu Valentinova 20ak učenika iz Martijanca u pratnji učiteljica Anite Krušec, Sabine Lončarić, Spomenke Struški i Anite Pretković, ponovno posjetilo svoje domaćine u 'Smiraju'. Školarci su izveli prigodni program, a donijeli su i darove. Svaki štićenik 'Smiraja' dobio je poklon izrađen u Učeničkoj zadruzi 'Jabuka' koja
Učenici OŠ Martijanec u ‘Smiraj’ su donijeli poklone djeluje u sklopu škole. No, i mali gosti nisu otišli praznih ruku. I oni
Novi susret u ‘Smiraju’ zakazali su uoči Uskrsa
su dobili male poklone, a vlasnica Doma Ines Siladić sa svojim zaposlenicima goste je počastila kolačima i klipićima. Štićenici bi rado da ih mali gosti sa svojim učiteljicama razvesele posjetom svake nedjelje. No dogovoren novi susret. Tako će učenici martijanečke škole opet posjetiti 'Smiraj' i razveseliti svoje prijatelje priredbom uoči Uskrs.
S A S V I H ST R A N A
28. veljače 2011.
Susret s predstavnicima udruga
Ludbreg je poznat po brojnosti svojih udruga. Raznolike su njihove djelatnosti, od humanitarnih, onih proizašlih iz Domovinskog rata do kulturno umjetničkih, rekreativnih i sportskih, a okupljaju više tisuća članova. Iz gradskog se proračuna pomaže rad čak 50-ak udruga od kojih četiri imaju sjedište u Varaždinu. Naime, poznato je da neke udruge djeluju na razini županije jer takvih nema u Ludbregu, ali njihovi članovi su i građani Ludbrega. No, i udruge Grada Ludbrega okupljaju veliki broj žitelja susjednih općina koji u svojim sredinama nemaju takvih udruga da ne mogu zadovoljiti svoje interese, pa se učlanjuju u ludbreške. Uz udruge, Grad sufinancira programe i gradskih ustanova društvenih djelatnosti, kao što su sva tri vrtića, škola, gradska knjižnica, Pučko učilište, Turistički ured. Kakve će biti ovogodišnje aktivnosti udruga i ustanova? Vjerojatno na razini lanjskih programa ili nešto skromnije. Jer novaca u gradskom proračunu je manje nego prethodne godine, pa će i većina udruga to osjetiti. Gradonačelnik Marijan Krobot izrazio je nadu da će unatoč tomu udruge zadržati istu razinu aktivnosti.
Dolaze dani maškara i fašničkih poslastica
Njezino veličanstvo - krafna Fašnički dani stari su običaji ovog kraja sa stoljetnom tradicijom. U to vrijeme obično se pripremao mrsniji stol uz nezaobilazne krafne pečene na masti. U to vrijeme djeca su se maškarala i hodala po kućama, a ukućani su ih darivali krafnama, jajima i jabukama. Običaj se zadržao do danas, kao i darivanje maškara sitnim novcima.
Krafne ili pokladnice
Predstavnici Udruga dobili su ugovore o financiranju programa -Gospodarstvo je važno i temelj svega, ali niti jedan grad ne može djelovati bez društvenih djelatnosti i svojih udruga. Mi ih imamo puno i sve su dale velik doprinos u društvenom životu grada. Svojim djelovanjem, nastupima, dostojno su prezentirale i promovirale Ludbreg. Svima se i ovim putem zahvaljujem na tom doprinosu. Vjerujem da će udruge zadržati visoku razinu aktivnosti. Pozivam ih da ne čekaju novac samo iz gradskog proračuna već da se obrate za pomoć potencijalnim sponzorima u čitavom kraju. Uostalom, one okupljaju članove s područja čitave ludbreške regije –
rekao je gradonačelnik Krobot. Predstavnici udruga i ustanova sastali su se početkom veljače s predstavnicima Grada. U gradskoj upravi pripremili su i podijelili ugovore o financiranju programa odnosno međusobnoj suradnji udruga i Grada za 2011. godinu. U vijećnici Pučkog učilišta okupio se velik broj predstavnika udruga i bila je to prigoda za razgovor o unapređenju suradnje, otklanjanju nejasnoća, bolje međusobno informiranje. Najavljeni su i prvi veći projekti i programi. Udruge će sigurno i u ovoj godini organizirati aktivnosti u velikom broju.
Krafna je zapravo tradicionalni kolač koji se priprema u vrijeme maškara. Krafna ili pokladnica je slatki kolač od dizanog tijesta. Prži se s obje strane, okruglog je oblika bez udubljenja u sredini. Po želji, puni se nadjevom od marmelade, kremom od vanilije, čokolade ili se ukrašava šećerom u prahu ili čokoladnom glazurom. U hrvatskom standardnom jeziku koristi se naziv pokladnica, a dobila je ime po pokladama, običaju maskiranja. No, najčešći naziv, koji se koristi i kod nas je krafna, što je prilagođeni njemački naziv koji se zadržao u našem narodu. Kolač je ostavština Austro-ugarske. Postoji više priča o nastanku krafni. Jedna od njih kazuje da je nesretno zaljubljena kuharica tijesto pripremljeno za pečenje umjesto u pećnicu zabunom ubacila u vruću masnoću i tako otkrila krafne.
Priprema domaćih krafni Krafna je desert u koji treba uložiti dosta truda, pa se možda zbog toga mnoge domaćice odlučuju za kupovne krafne. Krafne su najbolje kad su svježe i kad zamirišu u našim kuhinjama zapravo daju najveći čar. Donosimo vam dva recepta za krafne, jedan je pravi starinski, a drugi nešto moderniji način. Uložite li malo truda u pripremu, zasigurno će vam uspjeti makar ćete ih pripremati po prvi puta, a za čari domaćih krafni bit će vam zahvalni i vaši ukućani.
Donacije iz proračuna prima 50-ak udruga
Razgovori o ovogodišnjim aktivnostima udruga
Jaglaci za Valentinovo Na središnjem gradskom trgu ponekad je živo i bez održavanja raznih manifestacija. Tako je u povodu Valentinova Mladež Gradske organizacije HDZ-a građane darivala teglicama jaglaca. I podijelili su njih 100-tinjak. Svoje mlade stranačke kolege na trgu je posjetio i Slavko Blagaj, čelnik Gradskog HDZ-a. Ozračje na trgu ipak je tako
11
Kod štanda zajedno mladi članovi i Slavko Blagaj, čelnik HDZ-a malo oživjelo usred veljače, a prolaznicima subotnje prijepod-
ne učinilo zanimljivijim i korisnim. (nj)
Planinari za Dan grada Na jedinstven i prigodan način će Dan grada Ludbrega 19. ožujka obilježiti članovi Planinarskog društva Ludbreg – otvaranjem i pohodom Ludbreškom planinarskom obilaznicom. Društvo je trasiralo i uredilo planinarsku stazu dužine 23 km, a proteže se sjevernim obroncima Kalničkog gorja. Trasa staze počinje na krugovima centra svijeta u Ludbregu, a nastavlja se od Otoka mladosti uz obalu Bednje sve do iza Slanja, zatim do vrha Lijepa gorica, prema ludbreškom vinogorju Gracima, Lajdiberu, Sigečaku, do Globočeca, a završava na ludbreškom svetištu. PD Ludbreg poziva građane Ludbrega i sve zainteresirane na pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom koji se organizira u subotu, 19. ožujka s početkom u 8,30 sati.
Ovako se zamijesi tijesto
Krafni na vrelom ulju
Posipaju se šećerom u prahu
Savjeti Kod pripreme koristite i neke savjete, a za koje iskusne domaćice tvrde da su nezaobilazni kod pripreme krafni. Tajni savjeti: sve namirnice moraju biti unaprijed pripremljene, a ne iz frižidera. Prostorija u kojoj pripremate krafne mora biti topla i ne smiju se otvarati vrata kad se rade krafne, pogotovo je opasan propuh. Krafne se kratko pokriju poklopcem kad se peku, uvijek prvo stavljamo peći onu stanu koja je okrenuta prema dolje. Naravno, ima još dobrih savjeta, a neke ćete otkriti sami kod učestalog pripremanja domaćih krafni. Pripremila: Željka Namesnik
Poslastica za maškare
Kraflini na starinski Sastojci: 1 kg brašna, 6 žutanjaka , 12 žlica ulja, 2 žlice rakije ili ruma, malo kvasca namočenog u mlijeku, sol po potrebi, malo šećera. Postupak: Zamijesiti i dobro obraditi tijesto. Ostaviti dizati i dignuto razvaljati pola prsta debljine i paziti da budu lijepi okrugli oblici. Narezani se ponovno dižu u toploj prostoriji koja mora biti zatvorena. Kada se dignu stavljaju se na ne prevruću mast i na minutu se pokriju poklopcem. Mogu se peći i na ulju.
Krafne na moderniji način Sastojci: 1 cijelo jaje, 8 žumanjka, 10 dag ulja, 10 dag šećera, pola litre mlijeka, 1 kg brašna za dizana tijesta, pola dcl ruma, 4 dkg kvasa, malo soli, naribana korica limuna i 1 vanilin šećer. Postupak je isti kao i kod prvog recepta.
12
K U LT U R A
28. veljače 2011.
Novi program iz projekta Olimpijada kulture Partnerstvo Grada Ludbrega u Olimpijadi kulture donijelo je nov vrijedan kulturni događaj u kojem su uživali brojni Ludbrežani. U Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' gostovali su mađarski umjetnici iz Pečuha. Dvosatni program imao je tri dijela. U prvom dijelu je predstavljen kratki film pod nazivom 'Baranja i Pečuh' autora Tama Laszla, najpoznatijeg umjetničkog fotografa i filmaša. U Ludbregu se predstavio odabirom prekrasnih fotografija. Posebna atrakcija bio je glazbeni program. Bio je to nastup Istvana Borsosa jednog od rijetkih glazbenika koji svira na mađarskom narod-
Gostovali umjetnici iz Pečuha
S predstave ansambla HNK iz Pečuha
Mnogo Ludbrežana pratilo je programe mađarskih umjetnika
Koncert ljubavi
Na večeri šansone u knjižnici
Šansonjer Srđan Depolo Da blagdan svetog Valentina ipak ne prođe nezapaženo u Ludbregu, pobrinula se Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner'. Na Dan zaljubljenih građanima je podarila lijep program s gostovanjem Srđana Depola, riječkog šansonjera i skladatelja. Na Valentinovo stihovi i glazba
o ljubavi. -Iako se za ljubav misli da pripada mladima, ipak je potrebno nešto godina i životnog iskustva da je počnemo shvaćati – kazao je Depolo u stanci između izvedaba. Ludbrežani su slušali stihove Jacquesa Brela i drugih francuskih pjesnika, dio i na francuskom jeziku. Porijeklo vuče s Korčule, pa je predstavio i pjesme o moru i mornarima koji su svoje ljubavi čuvali u brodskim lukama diljem svijeta. Depolo je snimio autorski CD pod nazivom 'Vatre čudnih boja', a priprema i knjigu prepjeva Brela, Cohena, Heinea i drugih velikana svjetske umjetnosti. -Moram priznati da me spoznaja da sam u Centru svijeta, na paralelama i iznad novozelandskog antipoda, unutar ucrtanih krugova, ispunjava vrlo neobičnom i ugodnom energijom – oduševljeno je otkrio ludbreškoj publici Depolo. Posjetitelji knjižnice te su večeri na dar primili i mali stručak s pjesmama Maje Gjerek. Ana Havaić
nom instrumentu tarogatou. Borsos je izveo niz skladbi, a posjetitelje je obradovao izvedbom čardaša. Središnji dio programa bila je kazališna predstava 'Rogonje' autora Mire Gavrana. Predstavu su izveli mađarski Hrvati, članovi ansambla Hrvatskog narodnog kazališta iz Pečuha tako da gledateljima koji su gotovo potpuno ispunili veliku dvoranu Pučkog učilišta jezik nije bio zapreka. Djelo šaljiva sadržaja i odlična izvedba izmamila je buran pljesak publike. -Ovakve i slične programe i gostovanja stranih umjetnika radimo u gradovima koji su partneri Olim-
I. Borsos svirao je na tarogatou
B. Othman uživala je u programu
pijade kulture čime promoviramo i gradove-domaćine. Radostan sam što su Ludbrežani pokazali takvo zanimanje za gostovanje mađarskih umjetnika i očito uživali ove večeri. Sigurno ćemo u Ludbregu prirediti nove ovakve i slične kulturnoumjetničke programe - rekao nam je Peter Weisz, 'otac' Olimpijade kulture koji je mađarske umjetnike i predstavio ludbreškoj publici. Dvosatni raznovrsni program bio je prava poslastica za ludbreške poklonike umjetnosti. Među mnogobrojnim posjetiteljima zapazili smo i našu glazbenu umjetnicu, so-
pranisticu Barbaru Othman. -Jako mi je drago što je Ludbreg partner Olimpijade kulture i što se u gradu održavaju ovako zanimljivi kulturni događaji. Pa i sama sam uključena u ovaj projekt. Oduševljena sam predstavom 'Rogonje'. S glumcem iz predstave Stipanom Đurićem nastupala sam u operi 'Tri groša', pa mi je posebno drago što je on sada gostovao u Ludbregu – rekla je Barbara. U Ludbregu ne kriju zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom suradnjom s projektom Olimpijada kulture, te očekuju nova gostovanja. Željka Namesnik
Predstavljeno novo izdanje 'Podravskog zbornika'
Mala enciklopedija Podravine
Godišnjak 'Podravski zbornik' rijetka je edicija. Sličnim izdavačkim pothvatom ne može se pohvaliti niti jedna šira regija. 'Podravski zbornik' već je desetljećima poveznica čitave regije. Svako izdanje donosi tekstove, napise o suvremenim političkim i gospodarskim temama, kulturi, umjetnosti, zaštiti spomenika i književnosti, ali i tekstove kojima nas vraća u prošlost Podravine. U povijesnom zdanju dvorca Batthyany predstavljeno je novo, već 36. izdanje 'Podravskog zbornika'. Ludbrežani sudjeluju svojim radovima od samog početka od 1975. godine, pa tako i na stvaranju najnovijeg izdanja. -Zbornik popularno zovemo malom lokalnom enciklopedijom Podravine. U ovom broju ima 29 autora, među njima i Ludbrežana. Od prvog broja do danas izašlo je više od stotinjak tekstova s područja Ludbrega i Ludbreške Podravine – rekao je Dražen Ernečić, urednik Zbornika. Novi Podravski zbornik posvećen je značajnim obljetnicama - rođenja Ivana Večenaja, Mije Kovačića, Ivana Goluba, Enerike Bijač i osnivanja
Na predstavljanju Zbornika Z. Mršić, M. Markešić, M. Krobot i D.Jalšić-Ernečić, ravnateljica Muzeja grada Koprivnice Muzeja grada Koprivnice. Promociji novog broja godišnjaka nazočili su predstavnici gradova koji redovito financijski prate izlaženje svakog broja - Marijan Krobot gradonačelnik Ludbrega, Marijana Markešić, zamjenica đurđevačkog gradonačelnika, te gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić koji je dao zanimljivu tvrdnju: -Ovaj zbornik od samog postanka potiče na suradnju kakvu od nas danas očekuje Europska Unija, povezivanjem i uspostavom suradnje na svim poljima kroz povezivanje regija – rekao je koprivnički gradonačelnik. Promociju novog broja 'Podravskog zbornika' priredili su Restauratorski centar Ludbreg, Gradska
Davor Bešvir na radnom mjestu u Restauratorskom centru
Ludbreški udio u zborniku U najnovijem izdanju Podravskog zbornika Ada Vrtulek-Gerić piše o preventivnoj zaštiti crkvenog ruha iz crkve svetog Martina u Martijancu. Maja Vrtulek obradila je temu o konzervatorsko-restauratorskim radovima na ‘kiklji’ leganki iz zavičajne zbirke POU ‘Dragutin Novak’, a Davor Bešvir o arheološkim istraživanjima župne crkve u Ludbregu. Davor Bešvir je viši restauratorski tehničar, već 14 godina radi u Restauratorskom centru Ludbreg. Radio je na projektima restauracije iz crkava Slavonije, te s lokalnog područja, pretežno na inventaru i skulpturama naših crkvi. -Drago mi je da arheološka istraživanja mogu predstaviti čitateljima. U tekstu sam se osvrnuo na istraživanja kripte ispod cinktora naše ludbreške župne crkve – rekao je Bešvir. Svoj udio u izlaženju novog broja dali su i Venija BobnjarićVučković i prof. Dubravko Bilić kao članovi uredništva.
knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' Ludbreg i Muzej grada Koprivnice. Ana Havaić
28. veljače 2011.
K U LT U R A
13
Tribina o budućem arheološkom parku u Ludbregu
Rimska povijest za budućnost
Ludbrežani su dupkom ispunili vijećnicu Pučkog otvorenog učilišta na javnoj tribini 'Budućnost nasljeđa rimske Iovie: Arheološki park u nastajanju (2008.-2015.)' u organizaciji Grada Ludbrega. Građani su očito 'iz prve ruke' htjeli čuti o istraživanjima na nalazištu iz kasnoantičkog rimskog doba koja već tri godine provodi Hrvatski restauratorski zavod uz financijsku potporu Grada Ludbrega i Ministarstva kulture. Pročelnik Alen Sabol iznio je nekoliko podataka o radovima, a prezentaciju s projekcijama fotografija održala je arheologija dr. Tajana Pleše, voditeljica ludbreškog nalazišta. -Jako sam iznenađena interesom koji su pokazali građani. Zapravo sam ponosna, sretna i vrlo zadovoljna zbog takvog zanimanja, to je znak i da ljude zanima što radimo. I moram reći da je bilo zanimljivih pitanja – rekla je dr. Pleše. Arheologija je temeljito upoznala građane o tome što je dosad otkriveno na nalazištu. Pronađeni su temelji više prostorija - svlačionice, dobro očuvani ostaci podnog grijanja, s južne strane male zatvorene hladne i tople terme. Osim povećanja površine nalazišta, za arheologe se novo iznenađenje dogodilo lani otkrivanjem ostataka velikog trijema dužine čak
Park na zadovoljstvo građana i turista
Na tribini Stjepan Belović (lijevo), koji je sa svojim učenicima nekada vodio brigu o prvim iskopinama, u društvu A. Petrača 33 metra vjerojatno sa stupovima i monumentalnim ulazom. -Zasad ne možemo točno utvrditi radi li se o vojnim ili građanskim termama, ali bismo do saznanja mogli doći kasnije. Dosad je otkopano oko 1.500 kvadrata, a u planu je još toliko. Rezultati istraživanja daju naslutiti kako je Ludbreg odnosno tada rimska Iovija izgledala u to doba. Cijeli Ludbreg osnovan je jednostavno po pravilnim linijama. Rimljani su simetrično gradili, pa je zato lakše pretpostaviti smjerove gradnje.
Cijeli današnji Ludbreg nastavio tu sistematsku liniju. Vjerojatno je i forum bio na sadašnjem trgu. Pronašli smo mnoštvo raznih predmeta iz doba starog Rima do kasnijih povijesnih razdoblja. Ima predmeta od keramike, posuđa i novčića nastalih od 250. do 395. godine – kazala je dr. Pleše. Nalazište se namjerava pretvoriti u arheološki park, pravu atrakciju za građane i posjetitelje Ludbrega. -Imamo veliko razumijevanje Grada Ludbrega da se nastavi s istra-
Širenjem nalazišta stvoreni su uvjeti da se čitava lokacija zaštiti i uredi kao dio turističke ponude Ludbrega. -Zaista smo prezadovoljni ovime što se dosad napravilo na istraživanjima i što se nalazište proširilo i još će biti prošireno. Rado bih da istražni radovi na iskopima završe ove godine, ali to ovisi o sredstvima za istraživanja. Mi smo u gradskom proračunu osigurali novac za nastavak radova i sada očekujemo da se očituje i Ministarstvo kulture. Prema neslužbenim informacijama ministarstvo je potvrdilo program radova za ovu godinu, ali još ne znamo koliko će novaca izdvojiti za ovogodišnje radove. Koliko bude
Alen Sabol i dr. Tajana Pleše
Velik interes Ludbrežana na arheološka istraživanja
KUD 'Anka Opšuh' Ludbreg Kulturno-umjetničko društvo 'Anka Ošpuh' ove godine napunit će 35 godina uspješnog rada. U društvu su već počeli pripreme kako bi se jubilej obilježio što dostojnije i ljepše. Tako će se kroz čitavu godinu priređivati razni prigodni sadržaji, a poznato je da će središnji dio proslave godišnjice biti održan drugog vikenda u srpnju. Svečana sjednica KUD-a u povodu obljetnice bit će održana u petak 8. srpnja i tom će se prigodom zaslužnima uručiti priznanja za doprinos u djelovanju društva. Za dan kasnije, u subotu 9. srpnja, predviđen je cjelovečernji koncert generacija. -Želja nam je napraviti program u kojem će nastupiti što više bivših generacija KUD-a, članova
Projekcija izgleda nekadašnjih rimskih termi
živanjima i da nalazište potom postane cjelina koja će pokazati povijesnu baštinu grada. Naš plan je da omogućimo da na čim jasniji način ljudi dožive taj dio ludbreške povijesti, sve se može planski urediti. Treba težiti da se definira čitav prostor nalazišta, temelje iskopati do određene visine, napraviti stepenice kojima će se posjetitelji 'spustiti u povijest' i kroz šetnju obići sve prostorije. Mogla bi se postaviti lijepa ograda. Ideja je da se
novaca u tom će se obimu obaviti radovi. U svakom slučaju istraživanja se polako privode kraju, a kada budu završena slijedi projekt uređenja arheološkog parka. Ugodno sam bio iznenađen posjetom građana prezentaciji, posebice što je došlo toliko mladih. Očito ima odjeka među građanima ovo što radimo u zadnje tri godine na očuvanju naše baštine. Naša je namjera da nalazište odnosno arheološki park što prije otvorimo za javnost, dakle, za građane Ludbrega, ali i za posjetitelje kao dio nove turističke ponude Ludbrega – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot.
postave drvene kućice, informacijske ploče na više mjesta, turistički ured s video-sadržajima o nalazištu. Želja je napraviti velike zaštitne informacijske panoe, oko nalazišta postaviti 'rimske šatore' s drvenim klupicama za djecu za igranje i za nešto naučiti, ali i za nastavu na otvorenome. Dakle, u centru grada mogla bi se napraviti zgodna kronologija tog dijela njegove povijesti. Dok ne završimo planirane radove ne možemo znati kako točno sve urediti – ističe dr. Pleše. Za ovu godinu predviđeni su radovi na konačnom određivanju južnog dijela, a potom i istraživanja na sjevernoj strani. Očekuje se da će istraživanja završiti iduće godine. Zasad Ministarstvo kulture još nije potvrdilo nastavak istraživanja u Ludbregu niti koliko će osigurati novaca. No, u Gradu i Hrvatskom restauratorskom zavodu vjeruju u nastavak radova. Ludbreg je sada grad s rijetkim nalazištem ovakvog tipa i površine čime je među najznačajnijim u ovom dijelu Hrvatske.
Poziv bivšim članovima
Prvi tamburaši i folklor iz 70-ih
Tamburaši KUD-a iz 80-ih svih sekcija - tamburaša, folklora, recitatora. Pozivamo sve bivše članove KUD-a bez obzira na sekciju u kojoj su djelovali na ponovno okupljanje. Nakon što vidimo koli-
ko će se ljudi javiti, napravit ćemo generacijske postave kako bismo na vrijeme počeli s pripremama za koncert. Interesa i upita ima, vjerujem čak da bismo mogli napraviti
tri postave tamburaša, nekoliko postava folklora, ali i ostalih sekcija. Zato, dragi naši bivši tamburaši, plesači, pjevači, glumci i drugi članovi, znamo da na vas možemo ponovno računati i pridružite nam se kako bismo Ludbregu priredili nezaboravnu večer – poručio je Aleksandar Horvat, predsjednik
KUD-a 'Anka Ošpuh'. Bivši članovi mogu doći u prostorije KUD-a u zgradu dvorca već ove subote, 5. ožujka u 17 sati na sastanak oko organizacije koncerta. Nove informacije o pripremama uvijek će biti moguće potražiti na internetskim stranicama KUD-a: www. kud-ankaospuh.com
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
Priče za laku noć u ožujku
6. ožujka: Green Hornet (avanturistička komedija, 119 min. Uloge: S. Rogen, C. Diaz, J. Chou, C. Waltz
2. ožujka - Hans Christian Andersen: PALČICA 9. ožujka - Manuela: VODA ŽIVOTA 16. ožujka - Mila Železnjak: MRVIČAK 23. ožujka - Anamarija Simčić Paulić: VESELJKO I JEDNONOGI 30. ožujka - Braća Grimm: IVICA I MARICA
13. ožujka: Burleska (mjuzikl, 120 min). Uloge: A. Kutcher, C. Aguilera, Cher, A. Cumming
Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 18 sati.
Projekcije počinju u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
20. ožujka: Još jedna godina (drama, romansa, 129 min). Uloge: J. Broadbent, L. Manville, R. Sheen 27. ožujka: Kraljev govor (biografski, povijesni, 118 min). Uloge: C. Firth, H. Bonham Carter, D. Jacobi
14
SP O R T
28. veljače 2011.
'Centrum Mundi' – peti turnir dječaka u rukometu Prošlo je već pet godina otkako je osnovana Udruga 'Mladi rukometaš' koja okuplja dječake željne učenja o tajnama rukometa. Isto toliko star je i turnir 'Centrum mundi'. Ove godine prvog vikenda veljače u Ludbreg su doputovali iz Zagreba, Varaždina, Popovače, Slatine, Virovitice, Čakovca, Preloga, Daruvara, te iz Ormoža iz Slovenije. Dva dana parketom ludbreške dvorane dječaci su se zdušno borili za svaki pogodak, dobru obranu. Oni su nasljednici Ivana, Pere, Mirze i drugih velemajstora. Domaće su ekipe ostale na začelju. No, ovo je turnir, kažu domaćini, jači i od završnog turnira za državnog prvaka u pionirskim uzrastima. -Na turnir dolaze ponajbolji klubovi iz Hrvatske, Ormož je slovenski prvak u najmlađim dobnim skupina, a lani smo imali čak i prvaka iz Srbije. Dakle, konkurencija je iznimno jaka. Najvažnije je što je turnir završen bez ozljeda i na zadovoljstvo svih klubova. Našim ekipama nije plasman prioritet, već stjecanje iskustva. Posebice se to odnosi na ekipu dječaka rođenih 2000. godine koji su prvi puta igrali na turniru – kazao je Darko Struški, predsjednik Udruge. Na ranijim turnirima igrala je
Ludbreg na rukometnim kartama
Prof. Tomljanović – počasni predsjednik
Postrojavanje ekipa na otvaranju turnira sada kadetska ekipa RK 'Ludbreg MB' koja je u prvenstvu Hrvatske regionalne lige sjever na trećem mjestu u konkurenciji čak 26 klubova. Odlično guraju i mlađe ludbreške ekipe koje se natječu u međužupanijskim ligama Varaždin-Čakovec. Zasluga je to odličnog rada čitavog vodstva i njihovih trenera s licencom Zlatka Zadravca, Damira Špikića i Nenada Novosela. Sadašnje pionirske ekipe na budućim turnirima u Ludbregu zasigurno očekuju bolji plasmani. A čim završi jedan, odmah se počinje raditi na drugom turniru.
Svi znaju za turnir
Darko Struški
-Ogroman je posao napraviti ovakav turnir na dva dana. Treba stalno biti na vezi s klubovima, tražiti sponzore, osigurati suce, nagrade, osigurati tri obroka dnevno. Troškovi su oko 30-40 tisuća kuna, ali ima dosta razumijevanja, pa zahvaljujem sponzorima koji su pomogli da sve bude besprijekorno, te brojnim roditeljima naših igrača koji ionako pomažu čitavu godinu, a posebno tijekom turnira. Imamo slatke brige. Naime, veći je interes za turnir od naših moguć-
Igor Franolić prvoligaški sudac! Ludbreg je nakon dugo, dugo vremena dobio nogometnog suca koji će pravdu dijeliti na prvoligaškim terenima. Igor Franolić dobio je nedavno u Poreču na sudačkom seminaru zeleno svjetlo nakon odličnih rezultata na testu iz teoretskog znanja pravila nogometne igre, te vrhunski odrađenih normi trčanja 12 x 400 metara. Nadamo se da će Igor u proljeće imati više prilika da se dokaže kao glavni sudac, a sasvim sigurno će biti puno prigoda za dijeljenje pravde na drugoligaškim stadionima. Moramo se pohvaliti da smo prvi predvidjeli Igoru karijeru suca na prvoligaškim terenima, ali da će ostaviti traga i u međunarodnom nogometu jer tek
su mu 33 godine. Sigurni smo i da će se ovo ostvariti. Zanimljivo je da je Franolić tek drugi naš sudac u prvoj ligi, a da su obojica rodom iz Bolfana. Prvi je bio legendarni Franjo Herenčić. (nj)
Treneri se pozorno slušaju nosti. Svi koji su bili sada žele doći i dogodine, ali ima klubova iz čitave Hrvatske koji žele doći u Ludbreg. Za naš turnir znaju svi klubovi u Hrvatskoj, pa i vani i svi bi rado nastupili. Šteta što ne možemo povećati broj učesnika jer imamo samo jedan teren za igru – kaže Struški. Dokaz funkcionalnosti naše dvorane, ali i organizacijskih sposobnosti jest mogućnost da Ludbreg dogodine ugosti jednu skupinu svjetskog prvenstva za srednjoškolce. -Ludbreg i dvoranu posjetila je
Skupština ‘Mladog rukometaša’ proglasila je počasnog predsjednika prof. Vinka Tomljanovića, doajena našeg rukometa, dobitnika Državne nagrade hrvatskog sporta ‘Franjo Bučar’. -Prof. Tomljanović je predavač na trenerskim seminarima koje su pohađali naši treneri. Tako smo uspostavili kontakte i vremenom se rodila ideja o počasnom predsjedniku. Oduševljeno je pristao jer kaže da mu je prioritet rad s mla-
dima, baš ovakvim kakve okuplja naša udruga – pojasnio je Struški. Profesor je otac Ratka Tomljanovića, proslavljenog rukometaša ‘Zagreba’ i hrvatske reprezentacije. Na skupštini je dosadašnji uspješni predsjednik ‘Mladog rukometaša’ Darko Struški dobio novi mandat za vođenju Udruge. Za potpredsjednicu je izabrana Renata Potočnik, a Damir Špikić će, osim trenerske, obavljati i dužnost tajnika.
Prof. Tomljanović u društvu gradonačelnika Krobota, pročelnika Sabola i tajnika udruge Špikića komisija Svjetske rukometne organizacije (IHF-a) i HRS-a. Izgleda da jedino nova dvorana u Varaždinu i naša u Ludbregu zadovoljavaju uvjete za međunarodne susrete i sad je Ludbreg najozbiljniji kandidat da bude domaćin jednoj skupini. Ako se odluče za Ludbreg mi smo ponudili našu pomoć u pripremi i organizaciji tako važnog događaja – naglasio je Struški. 'Mladi rukometaš' već se nebrojeno puta dokazao odličnom organizacijom i bila bi to nagrada za dosadašnji rad. Inače, ovogodišnji turnir kod
dječaka rođenih 2000. godine osvojio je varaždinski 'Varteks di Caprio' ispred vršnjaka slovenskog Ormoža. I druga ekipa iz Ormoža kod dječaka rođenih 1998. izgubila je u finalu, a naslov su ponijeli dječaci RK 'Karlovac'. Najbolji su dobili pehare i medalje, a u obje konkurencije proglašeni su najbolji pojedinci i sedmorke. Organizacijom turnira 'Centrum Mundi' Udruga 'Mladi rukometaš' još jednom je napravila veliku promociju Ludbrega koji je postao poznat na rukometnoj karti Hrvatske i šire.
Košarkaši OŠ Ludbreg opet županijski prvaci
Nastavlja se uspješna košarkaška tradicija OŠ Ludbreg. Ekipa OŠ Ludbreg osvojila je naslov županijskog prvaka za osnovne škole i time obranila prošlogodišnji naslov. Finalni turnir na kojem su sudjelovale četiri najbolje ekipe s međuopćinskih i poluzavršnih županijskih nadmetanja, održan je sredinom veljače u sportskoj dvorani u Ludbregu. Ekipa je najprije u polufinalu pobijedila Ivanec sa 40:22. U drugom polufinalu Prva OŠ Varaždin bila je bolja od OŠ Jalžabet s 34:21. U velikom finalu škola Ludbrega i Varaždina od početka do kraja utakmice vodila se vrlo izjednačena i tvrda borba. No, pobjeda je ostala u Ludbregu rezultatom 25:20. Naslov županijskih prvaka pod vodstvom učitelja Tomice Letine izborili su: Bruno Dijanušić, Mario Kovačić, Tomislav Vađon, Valentin Janušić, Karlo Štefančić, Dino Dijanušić, Leon Gača, Vanja Orban, Mirza Suljić i Bru-
Košarkaška ekipa OŠ Ludbreg, stoje s lijeva: učitelj-trener Tomica Letina, Bruno Dijanušić, Valentin Janušić, Mihael Bačani, Vanja Orban i Tomislav Vađon. Kleče: Karlo Štefančić, Mario Kovačić i Dino Dijanušić no Hereković. Osvajanjem prvog mjesta u županiji košarkaši OŠ Ludbreg stekli su pravo igranja na poluzavršnici državnog prvenstva koje će se održati krajem ožujka u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na razini županije u prvenstvu ško-
le sudjeluje 30-ak škola, pa je rezultat mladih ludbreških košarkaša još vredniji. Zadnjih 20-ak godina Ludbrežani su čak 12 puta bili prvaci i pet puta sudionici završnice državnog prvenstva. To je dokaz sustavnog dugogodišnjeg rada učitelja TZK ludbreške škole.
SP O R T
28. veljače 2011.
15
Atletičarka Sara Kolak (15), olimpijska kandidatkinja
Put u svjetski vrh
Ovog će ljeta nastupiti na Svjetskom prvenstvu za mlađe juniore u Francuskoj i još nekim velikim natjecanjima
Mlada 15-godišnja Ludbrežanka Sara Kolak u svega 2,5 godine (!!!) prošla je put od rukometne vratarke školske ekipe do bacačice koplja koja je krajem prošle jeseni bacila koplje do B-olimpijske norme. Podsjetimo, Sara je do 6. razreda bila vratarka školske ekipe, dobro je bacala kontru, pa je na raznim natjecanjima bacala i lopticu, najdalje od svih. Zapazili su je na 'Nestle'-natjecanju u Zagrebu i pozvali u Športski atletski klub Varaždin. Treneri su odmah uočili o kakvom se dragulju radi jer koplje iz njezine ruke, iako bez atletskog treninga i znanja o tehnici bacanja, letjelo je daleko. I od osmog razreda redovito je počela trenirati četiri puta tjedno. -Kad sam počela raditi na tehnici bilo je svakak', pa i smiješno je to izgledalo. Bilo je naporno usvojiti tehniku, znala sam se srditi na samu sebe. A tehnika je presudna, pa tek onda snaga ruke. Zna biti i dosta riskantno ako se tehnički ne izvede kak treba, lako se ozlijediti. No, i tehnika mi ide sve bolje i bolje, ali još moram učiti i popraviti neke stvari – kaže Sara.
Trener Kaže nam da je nakon napornih treninga prvi poticaj za nastavak rada bio kadetski naslov Hrvatske. -Bilo je to prošlog proljeća u Varaždinu, bacila sam 51,73 metara što me uvjerilo da sam napredovala i dalo mi motiv za daljnje treninge –
smiriti kad sam prenervozna. Svaki bi sportaš poželio takvog trenera, on mi je trener i prijatelj – ističe Sara. Sarin rezultat je prvi na svjetskim tablicama za mlađe juniorke. Hrvatski seniorski rekord duži je samo jedan metar! Dakako, istovremeno drži državni rekord za kadetkinje i u obje juniorske konkurencije.
Olimpijada
Primila je priznanje radija priča vrlodobra učenica ludbreškog odjeljenja prvog razreda Prve gimnazije Varaždin. Do kraja prošle godine još je bila kadetkinja, sada je mlađa juniorka. No, zbog odličnih rezultata natječe se u svim kategorijama, od mlađih juniorki do seniorki. Na tromeču u Mariboru prošle godine bacila je izvrsnih 55,69 m, rezultat kojim je ušla u vrh svjetskih atletskih tablica. -Bil je to moj zadnji šesti hitac. Nije baš bila neka konkurencija, pa sam počela bacati prosječno, ali je svaki hitac bil duži. Inače, treneri nisu bili s nama na većini tih natjecanja, nadam se da će od sada moj trener Stjepan Novoselec ići sa mnom jer mi puno znači. Odličan je stručnjak, ali i super čovjek, uvijek me zna
Priznanja sportašima u organizaciji Radio Ludbrega Posljednje proglašenje najboljih u Ludbregu bilo je prije pet godina za 2006. godinu. I to je bio izbor kojeg je samostalno organizirao i realizirao Radio Ludbreg, kao i sada sredinom veljače za 2010. godinu. -Šteta što nema službenog izbora jer sportaši to zaslužuju. Mi smo pokrenuli incijativu da se najboljima ipak odaju priznanja za njihov rad i rezultate, za njihov trud kroz čitavu godinu. Redakcija naše sportske emisije već 13 godina prati sport na području Ludbrega i okolice, pa smo se odlučili za izbor najboljih za područje koje pokrivamo informativnim programom, dakle, za najbolje u ludbreškoj regiji - pojasnio je Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega. Na skromnoj svečanosti u prostorijama Radio Ludbrega sredinom veljače najboljima za 2010. godinu uručena su priznanja. Najbolji su
M. Henec (NK Podravina) i N. Jerbić urednik sportske emisije
Rezultatom 55,69 m ostvarila je B-normu za Olimpijske igre u Londonu. Prva je Ludbrežanka olimpijska kandidatkinja. Nastup na igrama u Rio de Janeiru 2016., sigurni smo, uopće nije upitan. No, smiješi joj se i put u London već iduće godine. Ako uspije, bit će najmlađa hrvatska olimpijka svih vremena. -Htjela bih na olimpijadu u London. Pred menom je sezona u kojoj želim popraviti rezultat. Kroz zimu sam stalno radila u teretani, a kad se stabilizira vrijeme počinju treninzi vani i to pet puta tjedno. Sigurno u srpnju idem na Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u Francusku, te na jedno dva velika natjecanja, europsko juniorsko u Estoniji ili na olimpijski festival mladih u Tursku – kaže Sara. B-olimpijska norma možda će biti dovoljna za London, ali bilo bi najbolje popraviti rezultat i približiti se granici od 60 metara, baciti rezultat za A olimpijsku normu. Zato se Sara se potpuno posvećuje atletici što znači da će se i obitelj tome pri-
Sara, prva Ludbrežanka olimpijska kandidatkinja lagoditi. Mami Aleksandri, nekad odličnoj rukometnoj vratarki nije žao što je kćerka ostavila rukomet.
Priznanja -Ujesen je upisala ludbreško odjeljenje gimnazije, odlučili smo da ide u školu tu u Ludbregu i da je vozimo na treninge. To je bolje nego da je upisala u Varaždinu, pa bi nakon škole išla na trening i praktički bi cijeli dan ostajala tamo. To bi bilo prenaporno. Sve to i košta. Obitelj je dosad uglavnom sama financirala Sarina putovanja na natjecanja. Sada je ipak malo lakše zahvaljujući njezinim rezultatima jer Grad je donirao novac za kvalitetno koplje koje smo kupili u Mađarskoj, nešto pomaže klub i Varaždinski atletski savez, zatim Grad Varaždin će 10 nadarenih sportaša, među njima i
Saru, pomagati s 300 kuna mjesečno. Sara je ušla u program Olimpijskog odbora za financiranje za opremu i pripreme za natjecanja. Prema njihovom pravilniku još je premlada da bi primala novčanu naknadu – kaže mama Aleksandra. Sada je i Sarin brat Matija (13) počeo trenirati koplje, a roditelji Mirko i Aleksandra nemaju ništa protiv. Sara je za lanjske rezultate, osim ovog priznanja Radio Ludbrega, u Splitu primila priznanje Hrvatskog atletskog saveza, a proglašena je i za sportsku nadu Varaždina. U kratkoj karijeri proputovala je skoro cijelu Hrvatsku, bila na natjecanjima u BiH, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji. Sada će nastaviti upoznavati svijet. Nadamo se da će i u London. Kao prva ludbreška i najmlađa hrvatska olimpijka.
Skromni, ali zasluženi znak pažnje najboljima
Dobitnici priznanja: stoje Dino Kovačić i Sara Kolak, dolje s desna: Damir Špikić, Mladen Henec, Antonio Štefanek, Zvonko Grgek i Neven Jerbić dvoje mladih, atletičarka Sara Kolak iz Ludbrega i spidvejaš Dino Kovačić iz Svetog Đurđa. O Sari puno možete saznati na susjednim stupcima. Dino je ponajbolji u spidveju u Hrvatskoj, pred njim je također sjajna karijera. Najbolja ekipa je NK Podravina s naslovom prvaka Četvrte hrvatske i rezultata u Trećoj ligi, a mogla bi ponijeti i epitet momčadi desetljeća. Klub će inicirati organizaciju službenog izbora. -Mi bismo to pokrenuli lani, ali smo bili okupirani gradnjom stadiona i programima proslave 90. obljetnice, pa nije bilo vremena. Za svaku pohvalu je ovaj izbor Radija. No, red je da sportaši za svoja dostignuća prime priznanja službenih institucija. Zato će klub inicirati da
se institucije Grada Ludbrega i sve četiri susjedne općine uključe u izbor najboljih, da to bude zajednički službeni izbor. Radio Ludbreg mora pak ostati medijski pokrovitelj tog budućeg službenog proglašenja najboljih sportaša – poručio je Mladen Henec, predsjednik Podravine.
Rukomet i nogomet Priznanje za osobit doprinos sportu Radio je dodijelio Udruzi 'Mladi rukometaš' iz Ludbrega. Izniman je njihov doprinos u razvoju rukometa što će se sigurno posebno osjetiti u budućnosti. O aktivnostima udruge pišemo na susjednim stupcima, a povodom izbora predsjednik Udruge nam je rekao: -Odlična je ideja radija. Nadam
Dino i tata Hrvoje Kovačić
Sara i mama Aleksandra Kolak
se da će to potaknuti i druge da počnu razmišljati o tome. Sportaši bi se morali barem jednom na godinu naći na okupu jer to svakako zaslužuju – kaže Darko Struški, predsjednik 'Mladog rukometaša'. Nogometni klub 'Zadrugar' okićen je priznanjem za fair-play. Zaslužio ga je zbog odluke na zadovoljstvo svojih navijača da kup-utakmicu sa zagrebačkim Dinamom odigra u Hrastovskom čime se odrekao zarade koju bi ostvario da je domaćin Dinamo bio na stadionu u Ludbregu gdje bi troškovi bili osjetno niži. -Nikad nisam požalio što smo Dinamo ugostili u Hrastovskom. Ostala je vječita uspomena klubu i cijelom selu. Vrijedilo je truda. Proglašenje radija je hvale vrijedno, ali definitivno netko treba razmišljati o tome da se napravi službeni izbor najboljih. Ne mogu klubovi to pokrenuti. Imamo zapažene rezultate, promoviramo Ludbreg i okolicu, te zaslužujemo pravi izbor – smatra Antonio Štefanek, predsjednik 'Zadrugara'.
Ljudi Radio Ludbrega sjetili su se i dva nogometna kluba koji su proslavili 'okrugle' rođendane. Priznanja su primili Radnički iz Hrženice za 60. obljetnicu i Podgora iz Bolfana za 55 godina djelovanja. Službenog izbora najboljih sportaša ludbreškog kraja nema u Ludbregu više od dva desetljeća. Nekad je to bio pravi sportski, pa i društveni događaj uz prigodni i atraktivni program. Najbolje je odabrao posebni odbor kojeg su činili sportski radnici i predstavnici javnih službi. Stariji će se prisjetiti velike dvorane Pučkog učilišta uvijek prepune gledatelja, programa s atraktivnim gostima-sportašima iz Zagreba i okolice, demonstracijama sportova, modnim revijama sportske obuće i odjeće, atraktivnim glazbenim gostiju. Na kraju programa najbolji su javno dobili nagrade i zasluženi pljesak punog gledališta, a danas nemamo niti najskromnije službene promocije najboljih. Zato Radio Ludbregu čestitke što je podsjetio na najbolje sportaše ludbreškog kraja.
16
28. veljače 2011.
ŠALJITE FOTKE!
Zimski nokturno (autor: Bruno Herceg)
Crno-bijeli svijet (autor: Miro Vađunec)
Ludbreške demižonke kod Obame
Ludbrežanin Ivan Kovaček samouk je majstor i čuvar starog zanata koji polako izumire. Bavi se opletanjem staklenih boca tzv. demižonki ili pletenki kako se nazivaju u našem kraju. Rođen je 1947. godine u Svetom Đurđu i još kao dječak pleo je košare za Razvitak. -Košaraštvo u našem kraju počelo je u Hrženici, a kasnije se proizvodnja preselila u Ludbreg. Puno obitelji plelo je košare od vrbove šibe i od toga živjelo. U Razvitku su napravili mustru i dali po selima ljudima da pletu – kaže Ivan. Zanimljivo, mirovinu nije zaradio pletući za Razvitak već radeći punih 40 godina u 'Naftaplinu' s kojim je proputovao cijeli svijet. U mirovini je tri godine i zbog viška slobodnog vremena ponovno se probudila ljubav iz mladosti. Ovog puta ne za pletenje košara, već demižonki. -Demižonke se opliću od grlanjka prema dolje za razliku od košara koje se pletu od ritke prema gore. Za rad mi je potrebna kvalitetna i tanka vrbova šiba u više nijansi kako bi pletenka dobro izgledala – pojašnjava naš sugovornik. Šibu nabavlja kod korpara kojih je malo ili je sam reže na zapuštenim poljima vrbove šibe. Šibu zatim kuha, guli, suši i ponovno namače prije pletenja.
U NP ‘Sjeverni Velebit’ (autor: Saša Petrinić)
Zima je na izmaku, bilo je malo snijega, pa onda bez snijega, ali uglavnom hladno, posebice u zadnjem tjednu veljače. Zato je malo teže pronaći u prirodi ili gradu zanimljivi motiv i zabilježiti ga digitalcem. Za zadnji zimski broj evo stoga baš i takvih fotki naših čitatelja foto-amatera, nešto malo snijega, ali i fotografija zime bez snijega. Možda je sada već i suvišno ponavljati, ali većina ili čak su trojica autora iz Vinograda Ludbreških i je-
dan iz Ludbrega. Pozivamo vas, dragi čitatelji, da nam pošaljete lijepe, neobične i zanimljive fotografije koje ste svojim digitalcima snimili kod kuće, u prirodi ili na putovanjima. Rado ćemo ih objaviti u ovoj rubrici na zadnjoj stranici Ludbreških novina.
Panorama Selnika (autor: Alen Vađunec)
Staklena posuda plete se od vrha prema dnu -Bijela šiba se dobije rezanjem u proljeće kada je vrba u mezgi, u fazi pupanja. Što se šiba više puta namače ona postaje tamnija, a može se dodatno i pobajcati – kaže Ivan. Boce skuplja cijele godine ili ih kupuje na sajmu u Koprivnici, zagrebačkim Sesvetama i drugdje. Plete uglavnom zimi jer se ljeti šiba prebrzo suši i puca. Demižonku mora dobro osušiti i na kraju polakirati bezbojnim lakom. Ove zime napravio je njih 40 različitih veličina, od pola do pedeset litara. Cijene ovise o veličini i kreću se od 50 kuna na dalje. Tako demižonka veličine pet litara stoji 150 kuna što s obzirom na uloženi trud i kvalitetu izrade nije puno. -Moju pletenku kupio je gradonačelnik Biograda na Moru i napunjenu maslinovim uljem
Ivan plete i najveće staklenke
poklonio je američkom predsjedniku Obami. Nekoliko pletenki poklonio sam i svojim kolegama iz Indije i Omana kada su boravili na specijalizaciji kod nas u Croscu – kaže Ivan. Ako i vama treba nova demižonka bilo za čuvanje tekućina bilo za ukras ili poklon navratite do Ivana Kovačeka u Gundulićevu. Kako se radi o ekološkom proizvodu jer ni staklo ni vrbova šiba nisu neprijatelji prirode, Ivan očekuje da će interes za njegove demižonke pokazati vlasnici objekata s Ludbreške vinske ceste. Utiskivanjem ludbreškog grba mogao bi nastati i originalni suvenir koji bi se nudio posjetiteljima mnogih manifestacija koje kroz godinu organizira Grad Ludbreg i Turistička zajednica. Dražen Vađunec
Pletenje je Ivanova ljubav iz mladosti
Fotke šaljite na naš e-mail je: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr