LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. OŽUJKA 2011. BROJ 49 / GODINA VI.
Ruža Zlatar – Nagrada za životno djelo
Popis stanovništva:
Popisivači kreću na teren /str. 3./
Životna misija i nedovršena priča /str. 8.-9./
Proslava 19. ožujka - Dana grada Ludbrega
Uručena javna priznanja
JKP ‘Lukom’ Ludbreg:
Zasađena stabla i zelenilo /str. 2./
/str. 5.-9./
SPORT
KK ‘Grafičar’ Ludbreg
Grad u akciji:
Pomoć Marku za školovanje /str. 4./
/str. 14-15./
Proljetna nogometna sezona
Atletičarka Sara Kolak:
Titula nakon 12 godina
Podravina juriša na naslov
2
A KT U A L N O
Pripreme za upis srednjoškolaca u Ludbregu Roditelji i učenici završnih razreda osnovnih škola već su dobili informacije o aktivnostima za razvoj projekta Srednje škole Ludbreg. Tako bi se u lipnju trebali održati upisi u novo odjeljenje prvog razreda Prve gimnazije Varaždin, te u neko od strukovnih zanimanja koje nudi Srednja škola 'Arboretum Opeka' iz Vinice. -Roditelji i učenici već su dobili tu informaciju na nedavno održanoj kampanji 'Odaberi svoju školu',
31. ožujka 2011.
Gimnazijski i strukovni programi
a Grad Ludbreg ide s anketom u škole. Nadam se da ćemo u lipnju u Ludbregu upisivati učenike drugog razreda gimnazijskog odjeljenja koje je oformljeno na početku ove školske godine, a zatim i novo gimnazijsko odjeljenje prvog razreda, te u strukovno odjeljenje. Imali smo i određeni razgovor sa školom iz Vinice jer ima širok spektar programa trogodišnjeg i četverogodišnjeg školovanja za strukovna zanimanja. Razvoj srednje škole u Ludbregu s
gimnazijskim i strukovnim programima potiče resorno ministarstvo, pa vjerujem da neće biti nikakvih problema oko pribavljanja potrebne suglasnosti – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot. U predstojećem razdoblju stoga će se utvrditi kakav je interes osmaša i animirati učenike i njihove roditelje. -Anketirat će se učenici završnih razreda osnovnih škola Ludbreg, Veliki Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ, ali također i škola iz Rasinje
Odaberi svoju školu
Projekt 'Odaberi svoju školu' započet prije tri godine, namijenjen je učenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima kako bi im se na jednom mjestu predstavile sve javne i privatne srednje škole na području Županije, a osmašima se predstavile mogućnosti srednjoškolskog obrazovanja 3 i pol mjeseca prije upisa što im ostavlja dovoljno vremena za najbolji izbor. Kampanju organizira Varaždinska županija u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Županijskom komorom Varaždin, Obrtničkom županijskom komorom i tvrtkom 'Zagorje Tehnobeton', a krenula je sredinom ožujka iz Ludbrega. Osmašima iz škola Ludbreg, Veliki Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ i njihovim roditeljima predstavili su se
i Tuhovca. Posebno treba vidjeti kakav je interes i za koja strukovna zanimanja, a ako bude potrebno obaviti i dodatne razgovore s djecom i roditeljima. Grad će prema svojim mogućnostima pomoći onima koji se upišu u Ludbregu, a u današnjoj situaciji to nije zanemarivo niti jednom roditelju. Sva odjeljenja srednjih škola imat će nastavu u zgradi ludbreške osnovne škole, a jamči se ista kvaliteta nastave kao i u matičnim školama – rekao je gradonačel-
Što kažu osmaši?
Osmaši kod štanda Gospodarske škole Varaždin ravnatelji škola, a potom su učenici i roditelji imali prilike razgovarati s predstavnikom svake škole. U 15 javnih i privatnih škola učenici završnih razreda moći će odabrati obrazovanje za neko od 50 zanimanja. S obzirom na iskazani interes, u
Ludbregu očekuju da će ove godine upisati najmanje dva odjeljenja gimnazije i strukovne škole, najvjerojatnije one iz Vinice radi razvijene poljoprivrede i cvjećarstva na širem ludbreškom području. Srednje škole Varaždinske žu-
Petra Kovačić: -Ovakvo predstavljanje škola je prava informacija kako odabrati ono što me najviše zanima. Još nisam odlučila za što bih se željela školovati, koju ću školu upisati, ali sada sam puno toga čula, pa je bilo zanimljivo i korisno. Promotivni materijali u obliku brošura i CD-a znače mi puno, mislim da će biti prava pomoć u odabiru.-
panije imat će 2490 mjesta u prvim razredima, 500-tinjak više od broja
JKP 'Lukom' Ludbreg
površine. Dublje je bilo više šljunka nego zemlje. Zato smo dovozili novu zemlju da stablima omogućimo rast. U ovoj ćemo ulici zasaditi i grmove ukrasnog raslinja na površinama gdje god bude moguće – kaže Mario Filip, zadužen za sadnju. Čini se da nakon asfaltiranja i uređenja parkirališta izvođači radova nisu primjereno uredili zelene površine što je bila njihova obveza već su ih samo zamaskirali. Stabla jasenova zasađena su s dovezenom zemljom, te sa stajskim gnojivom. -Građani nam često prigovaraju da se sadi premalo stabala i zelenila. Mi smo i ranije ukazivali da se ne bi smjelo prići uređenju neke ulice ili druge javne površine ako se prije ne izradi hortikulturni projekt i ne zasade stabala i zelenilo. Zato
S. Namesnik i N. Crkvenčić: -Dobile smo puno informacija i to sve na jednom mjestu što je odlična organizacija. Još se nismo opredijelile u kojoj ćemo srednjoj školi nastaviti školovanje. Najviše nam se sviđa što ćemo tijekom travnja i svibnja imati priliku razgledati srednje škole koje će organizirati Dane otvorenih vrata. To će nam sigurno pomoći da lakše doneseno odluku kamo dalje.-
sadašnjih osmaša.
Marina Hižak
Dezinsekcija odlagališta
Zasađen drvored
Često se puta na raznim mjestima mogu čuti primjedbe da je u Ludbregu previše asfalta i betona, a premalo zelenila. Evo nešto će barem donekle promijeniti takvu sliku. Početkom ožujka još za hladnog vremena s temperaturama ispod ništice djelatnici 'Lukoma' zasadili su novi drvored. Ulica Petra Krešimira dobila je s obje strane kolnika sveukupno 40 stabala kuglastog jasena koji će ulicu punu asfalta i betonskih rubnika učiniti ljepšom. U prvi mah činilo se da će to biti brzo odrađen posao, ali se naišlo na neočekivane probleme. -Otkrilo se da je zemlja donekle kvalitetna samo nekoliko cm ispod
nik Marijan Krobot. U susjednim općinama i Gradu Ludbregu trenutačno ima oko 600 srednjoškolaca, a osme razrede u četiri škole ludbreškog kraja završava oko 250 školaraca. Svakako su najveća prednost školovanja u Ludbregu niži troškovi što obiteljima u vrijeme niskog životnog standarda znači značajnu uštedu tijekom srednjoškolskog obrazovanja djece. Rasterećeni putovanja učenici će imati više slobodnog i vremena za učenje.
Čim su počeli malo topliji dani ‘Lukom’ je odmah zatražio obavljanje poslova na dezinsekciji protiv žohara na gradskom odlagalištu otpada. Tako su stručnjaci tvrtke ‘Bioinstitut’ iz Čakovca s kojom ‘Lukom’ ima ugovor, 25. ožujka obavili prvi ovogodišnji tretman dezinsekcije na odlagalištu, a usput su proveli i deratrizaciju. Novi tretman bit će tijekom travnja.
U Ulici P.Krešimira zasađeno je 40 stabala nailazimo na probleme kao što je sada bio u Ulici Petra Krešimira. Tu je malo slobodnog prostora za sadnju i još loša zemlja puna ostataka betona i šljunka. Planiramo u ovoj
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Kuglasti jasen sigurno će uljepšati ulicu
godini zasaditi i nešto ukrasnog grmolikog zelenila i u Ulici Vatroslava Lisinskog. Nažalost, zbog ograničenog prostora za sadnju tamo ćemo tek na početku ulice kod kružnog toka, moći zasaditi pet stabala, dok ćemo u ostatku ulice zasaditi nisko raslinje i grmlje, i to opet samo tamo gdje ima prostora. Vjerujem da ćemo tako barem malo razbiti asfaltnu monotoniju u toj ulici – kaže mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Hladnu, ali zimu s malo snijega u 'Lukomu' su iskoristili da obave radove koji su se planirali za proljeće, prije svega na uređenju svetišta radi ovogodišnje proslave 600. obljetnice. -Vodimo računa da grad i svetište što ljepše i funkcionalnije dočekali dolazak hodočasnika i gostiju. Imali smo povoljno vrijeme za radove tijekom zime, pa smo uklonili ošte-
ćene i bolesne platane sa sjeverne i zapadne strane svetišta, te previsoke i preširoke platane koje su gušile rast mladih stabala. Uredili smo i površinu iza Zavjetne kapelice jer je bila zapuštena s izraslim neprimjernim raslinjem. Površinu smo počistili i poravnali, a još nas očekuje sanacija površina ispred kapelice sa zemljom i sadnicama i drugi poslovi na uređenju svetišta – naglasio je mr. Franolić. Radovi na daljnjem uređenju prostora svetišta i okolice nastavit će se tijekom cijelog proljeća i ljeta.
A KT U A L N O
31. ožujka 2011.
3
Popis stanovništva od 1. do 28. travnja
Poziv na suradnju s popisivačima
Na području Hrvatske 1. travnja počinje popis stanovništva koji će potrajati do 28. travnja. U Popisnoj ispostavi Ludbreg, te Popisnom centru Ludbreg također su završene pripreme za popis koji će se odvijati u naselju Ludbreg i u prigradskim naseljima Hrastovsko,
Kučan Ludbreški, Selnik, Globočec, Čukovec, Bolfan, Segovina, Sigetec, Slokovec, Apatija i Vinogradi Ludbreški. Na teren u ova naselja kreće 21 popisivač, a određeno je da Ludbreg ima tri kontrolora. Inače, za Ludbreg prijavilo se čak 126 kandidata.
Popisni centar Ludbreg Popisivači u Popisnom centru Ludbreg su: Erina Stančin, Ana Filip, Margareta Rajh, Petra Pokec, Silvija Novak, Jadranka Draganić, Lana Dedi, Neven Gerić, Mia Juras, Ljiljana Habrka, Natalija Vusić, Andreja Štefanek, Lucija Magić Jany, Ana Nemet, Mirjana Pintar, Marko Hrelja, Martina Lovasić Ledinko, Sandra Međimurec, Ivana Šaronja, Jasmina Miljković i Valentina Grabrovec. Svi ludbreški popisivači su nezaposleni! Kontrolori su Vlatka Štabi, Vera Jadanić i Gordana Novosel.
-Popis se provodi prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata. Popisuje se stanovništvo, kućanstva, te stanovi. Popisivanje će se na terenu obavljati okvirno od 8 do 20 sati uključujući subote i nedjelje. Građani imaju zakonsku obvezu sudjelovati u popisu odnosno na sva pitanja dati točne i potpune odgovore. Čak su za osobe koje odbiju dati podatke popisivačima Zakonom o popisu utvrđene novčane kazne – kazao je Darko Rak, voditelj Popisnog centra Ludbreg.
Građani su obvezni popisivačima dati tražene podatke
Popisivači koji će zakucati na vrata prošli su višednevnu obuku -Popisno povjerenstvo Ispostave Ludbreg organiziralo je potrebne pripreme za provođenje Popisa na području Grada Ludbrega, te susjednih općina Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Donji Martijanec. Broj popisivača odredilo je Državno popisno povjerenstvo pri Državnom zavodu za statistiku koje je donijelo i konačnu odluku o izboru popisivača i kontrolora na temelju prijedloga iz naše Popisne ispostave odnosno Županijskog popisnog povjerenstva. Za kontrolore i voditelje popisnih centara, a i popisivače organizirali smo potrebnu poduku. Pozivam građane da surađuju s popisivačima kako bi korektno obavili svoj posao. Radi se o opsežnim podacima koje moraju prikupiti, pa molim građane da budu strpljivi i tako pomognu popisivačima – poručio je Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega i pred-
sjednik Popisnog povjerenstva ispostave Ludbreg. Podsjećamo, posljednji popis proveden je 2001. godine, a dvije godine nakon njega bio je
Što građani trebaju pripremiti? Alen Sabol, instruktor za kontrolore u Popisnoj ispostavi Ludbreg koji je za rad pripremio kontrolore za Ludbreg i četiri susjedne općine također je građane pozvao na suradnju. -Za popisivače građani trebaju pripremiti brojeve osobnih iskaznica za sve članove domaćinstva, te njihove osobne identifikacijske brojeve (OIB). Ako netko od članova nije kod kuće već zbog posla ili školovanja privremeno živi izvan mjesta prebivališta, ukućani moraju pripremiti adrese boravišta na kojima privremeno žive i adrese tvrtki odnosno školskih usta-
Predstoji javna rasprava o prijedlogu Urbanističkog plana naselja Ludbreg
Dolazi vrijeme za primjedbe i prijedloge
Gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot najavio je kako će ovih dana uputiti na javnu raspravu prijedlog Urbanističkog plana naselja Ludbreg. Riječ je o značajnom dokumentu za građane i Grad Ludbreg kojim se određuje buduća namjena građevinskih i drugih površina, uvjeti gradnje, prometna i komunalna infrastruktura, mjere zaštite okoliša i povijesne baštine, te drugi uvjeti. Plan obuhvaća područje naselja Ludbreg i dijelom Sigeca, a odredit će prostorni razvoj Ludbrega kao građevinske cjeline prema kojoj će znati što i kako graditi u budućnosti. 'Urbingu' je dostavljena suglasnost na Procjenu ugroženosti našeg područja što je posljednji dokument kojeg je gradska uprava trebala predati za izradu konačnog prijedloga. Čim konačni prijedlog Urbanističkog bude završen i dostavljen u Ludbreg, odmah će se proslijediti na javnu raspravu. Početak javne rasprave najavljen je za prvu polovicu travnja. Gradonačelnik posebno ističe važnost javne rasprave. -Javna rasprava je za građane i sve ustanove, institucije, tvrtke. Čim se otvori javna rasprava onda je to pravo vrijeme za primjedbe, prijedloge, sugestije i izmjene. Dakle, važno je da se ljudi dobro organiziraju
Ovakav prijedlog UPU-a, vjerojatno s neznatnim izmjenama, uputit će se na javnu raspravu i izađu na javnu raspravu, da sada kažu što žele promijeniti jer poslije će biti kasno – pozvao je gradonačelnik Marijan Krobot. Javna rasprava trajat će 30 dana i jedna je od posljednjih obveza u postupku donošenja plana. Slijedi prikupljanje primjedbi iz javne rasprave i njihova obrada, te još nekoliko aktivnosti sve do pribavljanja suglasnosti za konačni prijedlog plana i njegovo donošenje. U Gradu Ludbregu vjeru-
ju da izrađivač plana i institucije koje trebaju dati konačne suglasnosti neće koristiti maksimalnu duljinu rokova što bi moglo ubrzati postupak. -Maksimalni rok za obradu primjedbi iz javne rasprave je 90 dana. No, mi smo već u tijeku izrade plana imali tri stručne rasprave i napravili konzultacije tako da u javnoj raspravi ne očekujem velik broj primjedbi i novih prijedloga koji bi se morali dugo obrađivati. U tom slučaju vjeru-
i Popis poljoprivrede. Radi se o najvećem prikupljanju podataka o broju i sastavu stanovništva, te podataka o kućanstvima i stanovima.
jem da bismo tijekom ljeta mogli završiti s postupkom donošenja – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Za konačne suglasnosti nakon uvrštavanja u dokument primjedbi iz javne rasprave maksimalni rok je 60 dana. Urbanistički plan uređenja naselja Ludbreg donosi Gradsko vijeće Ludbrega. Podsjećamo da bez novog Urbanističkog plana nije moguće izaći u susret interesima investitora na području Ludbrega.
nova gdje rade ili se školuju. Napominjem da su građani dužni dati tražene podatke popisivačima, pa bih zamolio građane da budu susretljivi, ljubazni i strpljivi. Radi se o puno podataka i popisivači će vjerojatno prvih dana raditi nešto sporije, ali kada uhvate rutinu ići će brže. Podaci koje će ljudi dati popisivačima isključivo su za statističke potrebe, podaci su službena tajna i neće se individualno koristiti u bilo koju svrhu – poručio je Alen Sabol, pročelnik gradskog odjela i instruktor u Popisnom povjerenstvu Ispostave Ludbreg.
Hodočašće svećenika u Ludbreg 4. travnja
Kardinal Bozanić predvodi misno slavlje Hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u prigodi jubilarne godine proslave 600. obljetnice posebnog štovanja Presvete Krvi održat će se u ponedjeljak 4. travnja. Okupit će se svećenici mjesnih Crkava sa sjedištima u Zagrebu, Varaždinu, Sisku i Bjelovaru, te Križevačke eparhije. Hodočasnici će u 10 sati u župnoj crkvi u Ludbregu moliti molitvu Srednjeg časa, dok će duhovni nagovor imati mons. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup. U 11 sati euharistijsko slavlje u ludbreškoj crkvi predvodit će kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit, u zajedništvu s biskupom domaćinom mons. Josipom Mrzljakom te ostalim biskupima i svećenicima Zagrebačke metropolije. U 14 sati kod Zavjetne kapele bit će pobožnost križnog puta koji će predvoditi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, uz meditacije koje je priredio mons. Vlado Košić, sisački biskup.
4
PRIGODNO
Uskrs dolazi
31. ožujka 2011. Pripremila: Željka Namesnik
Uskrsni stol Bliži nam se Uskrs. Na najveći blagdan kršćanstva na stol se iznosi ono najbolje. Posebno je važan doručak na uskrsno jutro, tradicionalno se priprema kuhana šunka, jaja i hren. No,
za vaš blagdanski stol, kao dio tradicijskog kolača, donosimo vam recepte za uskrsni kuglof ili uskrsnu pletenicu. Slatki kruh tradicionalno je neizostavni na uskrsnom stolu.
Uskrsni kuglof Sastojci: 60 dag brašna za dizano tijesto, 12 dag maslaca ili margarina, 3 jaja, 1 svježi kvasac, 2 dl mlijeka, 10 dag šećera, 10 dag grožđica, naribana korica limuna, malo soli. Priprava: U mlako mlijeko namočiti kvas, kad se zapjeni dodati ostale sastojke (osim grožđica), dobro zamijesiti tijesto i pustiti da se dobro digne, zatim ga staviti na dasku i umijesiti grožđice. Tijesto peći u dobro podmazanom kalupu za kuglof, a ohlađeni kolač posipati šećerom u prahu.
Od istih sastojaka možete napraviti uskrsnu pletenicu koju prije pečenja premažite žumanjkom. Pisanica je na Uskrs neizbježni simbol i motiv na svim ukrasima, a njima se može ukrasiti i uskrsna pletenica.
posipati brašnom ili mrvicama i uliti tijesto. Peći oko 45 minuta na srednjoj temperaturi. Za blagdan se uvijek okupi obitelj, pa se uz tradicionalna jela želi pripremiti i nešto posebno. Predlažemo vam recept koji će vam pomoći kod pripreme blagdanskog stola.
Punjena pileća prsa Sastojci: oko 1 kg pilećih prsa, 1 glavica luka, 1 crvena i 1 zelena paprika, 1 mrkva, češanj češnjaka, oko 10 dag sira /gaude ili sl./ , sol, vegeta, biber i malo crvene paprike. Priprava: Odvojiti pileći file od kosti i nožem napraviti džepove u koje se stavlja nadjev. Meso posoliti i pobiberiti. Luk prodinstati i dodati ostalo povrće narezano na manje kockice, te još malo dinstati. Na kraju dodati češnjak, a sir umiješati u gotovu smjesu. Pripremlje-
Ludbreg - posljednja postaja križnog puta
Križni put mladih Varaždinske biskupije bit će održan 9. i 10. travnja pod geslom 'Nikada nitko nije tako govorio'. Organizator je Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije. Ovogodišnji križni put završava u Ludbregu. -To je prema želji biskupa mons. Josipa Mrzljaka, kao dio obilježavanja 600. obljetnice svetišta. Ludbreško svetište ima za biskupiju velik značaj i sva događanja kroz godinu u biskupiji bit će povezana s Ludbregom. Najavljeno je oko 700 učesnika križnog puta. Drugi cilj je bio i da mladi dožive euharistiju. Na kraju će biskup predvoditi svetu misu na
svetištu oko 18 ili kasnije oko 19 sati – rekao je vlč. Damjan Koren, predstojnik Ureda za pastoral mladih biskupije. Početak će biti u Svetom Iliji, put vodi preko Hostice (Beletinec), Beletinca, Lužana, Vrtlinovca, Kelemena i Zbelave, a prvi dan završava svetom misom u crkvi u Trnovcu. Zahvaljujući pomoći škole i župe u Trnovcu tamo će učesnici dobiti toplu večeru i noćiti u školskoj dvorani. Drugog dana postaje križnog puta bit će u Novakovcu, u polju kod Novakovca, u polju kod Slanja, Slanju, Hrastovskom i posljednja na svetištu u Ludbregu. Trasa je duga
50,5 km. –Smisao križnog puta je žrtva, od sudionika traži strpljivost, poniznost. Uz molitvu, razgovor, pjesmu, upoznavanje mladih, te obilazak naših crkava, kapelica i raspela, želja je da se mladi što bolje priprave za Uskrs - kaže vlč. Koren. Za sudjelovanje na križnom putu mladi se mogu se prijaviti u svojoj župi ili župnom animatoru. Prijave iz ludbreškog dekanata odnosno župe Ludbreg prima Dubravka Červek, mobitel 098 138 11 49. Možete se prijaviti izravno Uredu za pastoral mladih biskupije. Rok za prijave je do 4. travnja.
Priznanja darivateljima Ludbrega
Biskupski kruh
U vrijeme blagdana pripremamo više vrsta kolača, a ako želite pripremiti nešto starinsko što još niste probali predlažemo vam stari recept za kruh koji su nekad domaćice učile pripremati na tečajevima kulinarstva. Sastojci i priprava: 5 jaja miješati sa 30 dag šećera iznad vruće vode dok bude gusto. Dodati 30 dag brašna, naribanu koricu limuna, 1 šaku grubo narezanih oraha, 1 šaku grožđica i 1 štangicu naribane čokolade. Kalup premazati margarinom,
Križni put mladih Varaždinske biskupije 9. i 10. travnja
Mjesno društvo Crvenog križa naselja Ludbreg ima čak 165 dobrovoljnih darivatelja krvi. Nedavno je na skupštini, pred velikim brojem članova i gostiju, priznanja primilo njih 40-ak – Roman Gerić, Vilim Kišić i Stjepan Munka za 40 darivanja krvi, za 30 Roland Turek, za 25 Dragica Grabarić, a za 20 darivanja Katica Horvat i Renata Galec. -Radila sam u Varteksu više od 30 godina i tamo bila darivateljica. Imam grupu 0+ koja može pomoći
svima. Mladi bi se trebali više aktivirati. Osjećam u sebi veliko zadovoljstvo što znam da mogu nekome pomoći – rekla nam je Dragica Grabarić koja je primila priznanje za 25 darivanja. Uručene su i zahvalnice za 5 i 10 darivanja krvi, ali i onima koji su prvi put darivali krv čime se želi potaknuti mlade da se ubuduće redovito uključuju u akcije. -Želja nam je okupiti dobrovoljce svih uzrasta, proširiti članstvo. Hva-
Dragica darivala 25 doza krvi
nim nadjevom puniti file, a otvor zatvoriti čačkalicom. Peći na malo ulja ili maslaca sa svih strana. Kao prilog ovom jelu odlično će prijati kuhani slani krumpir.
Računala za umirovljeničke udruge
Dvije ludbreške umirovljeničke udruge na korištenje su dobile računala koja će im sigurno puno olakšati poslovanje i djelovanje. Gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok predali su računala Udruzi umirovljenika i Društvu za sport i rekreaciju Ludbreg. -Nismo imali baš ništa čime bi se koristili za svakodnevne potrebe, čak ni običnu pisaću mašinu. Ovo bude nam pomoglo da bolje i brže obavimo najosnovnije stvari – rekao je Ivan Jagić, predsjednik Društva za
K. Sačer s dužnosnicima Grada
Ivan Jagić zahvalio se na poklonu
sport i rekreaciju. Poklon su sa zadovoljstvom primili i u Udruzi umirovljenika. -Imamo velik broj članova i jako puno aktivnosti, veliku dokumentaciju, vodimo nabave ogrjeva i raznih namirnica koje članovi uzimaju preko udruge. Sve smo obrađivali 'ručno'. Računalo će nam jako olakšati vođenje dokumentacije – rekla nam je Katica Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika. Umirovljenici su se dužnosnicima zahvalili - tratinčicama.
Brojni gosti i prijatelji na skupštini Mjesnog društva
la darivateljima koji dolaze na akcije čime su spasili mnoge živote – rekla je predsjednica Ljerka Henec. Istakla je također da Mjesno društvo čini i velike napore u drugim humanitarnim aktivnostima, posebice u pružanju pomoći socijalno ugroženim osobama i bolesnim članovima. (mh)
Lap-top za Marka
Mladi Ludbrežanin Marko Gerić (22) na poklon je od Grada Ludbrega dobio neophodno prijenosno računalo. Naime, Marko je gotovo potpuno slijep i računalo će koristiti za obrazovanje. -Problemi s vidom počeli su s devet godina. Situacija je takva da na lijevo oko više ne vidim, a na desno samo 3 posto. Imam unutarnju upalu oka kojoj se ne zna uzrok. Nije pomoglo niti pet operacija – objasnio nam je Marko. Redovito je završio osnovnu, te srednju grafičku školu gdje je imao već znatnih teškoća zbog problema s vidom: -Počelo je krajem 3. razreda srednje, a 4. razred završio sam uz pomoć cure, roditelja i odgajatelja u đačkom domu koji su mi čitali gradivo. Sad sam u Zagrebu u centru 'Vinko Beg', ustanovi za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju slijepih. Tu sam dobrovoljno i pripremam se za život. Vježbam orijentaciju i kretanje pomoću bijelog štapa, učim Brailleovo pismo, radim s keramikom zbog
U razgovoru Božidar Hajsok, Marko i Miljenko Gerić boljeg opipa. Istovremeno se pripremam za državnu maturu u nadi da ću je i položiti – kaže mladić. Velika mu je želja upisati fakultet što bez kvalitetnog računala zapravo niti ne može. -Pokušat ću upisati edukacijskorehabilitacijski fakultet, da postanem predavač slijepima i ljudima koji imaju problema s vidom. Računalo će mi pomoći da se pripremim za državnu maturu i nadam se kasnije na fakultetu jer predavanja ne mogu bilježiti na papir. Računalo ima i dovoljnu snagu da dobije govornu jedinicu koja će ono što drugi vide okom, meni reproducirati u zvuk – kaže Marko.
Programi su skupi, a cijena ovisi o inačici softvera. Obitelj se snalazi preko Saveza slijepih Hrvatske. -Za obitelj su preveliki troškovi. Neizmjerno smo zahvalni Gradu Ludbregu na pomoći, puno nam to znači jer odgovara Markovim potrebama - kaže otac Miljenko. Poklon je predao zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok u ime tada odsutnog gradonačelnika, uz pomoć pročelnika Alena Sabola. Kako je najavio Božidar Hajsok, Grad Ludbreg će Marku i dalje pružati pomoć u školovanju, ali i neke organizacije iz grada kako bi pomogli da Marko da upiše i završi fakultet.
DAN GRADA
31. ožujka 2011.
Obilježen 19. ožujka Dan grada Ludbrega Već 12 godina Ludbreg svoj dan slavi 19. ožujka u spomen na datum iz 1513. godine kada je papa Leon X svojom bulom Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove. Taj dokument službena je potvrda čudesne pretvorbe vina u krv Kristovu u kapelici vlastelinstva 1411. godine, pa ove godine Ludbreg obilježava 600-tu godišnjicu tog događaja. Predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Slavko Blagaj i gradonačelnik Marijan Krobot na svečanoj
Uručena javna priznanja
5
sjednici podsjetili su na napore koji se čine u razvoju grada i na buduće planove, a potom su uručili javna priznanja ovogodišnjim dobitnicima. Čestitke nagrađenima uputila je Dubravka Biberdžić, predsjednica Skupštine Varaždinske županije. U prigodnom glazbenom dijelu programa nekoliko pjesama izveo je zbor 'Podravina', te sopranistica Barbara Othman. O dobitnicima javnih priznanja i događanjima u povodu Dana grada opširnije na idućim stranicama.
Ovogodišnji dobitnici javnih priznanja na pozornici
Na svečanosti su bili brojni uglednici i uzvanici
Građani su također pratili svečanost
Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća:
Marijan Krobot, gradonačelnik:
Probleme rješavati zajedništvom i slogom
Ludbreg - grad za bolju budućnost
Predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Slavko Blagaj na svečanosti je, između ostalog, naglasio: -Usprkos općoj gospodarskoj krizi Gradsko vijeće ulagalo je maksimalne napore da u okviru svoje nadležnosti osigura što bolje uvjete za gospodarski i društveni razvoj na dobrobit građana, trgovačkih društava i ustanova, te je donijelo niz akata - odluke o potporama u poljoprivredi, o sustavnom gospodarenju energije, pa o agrotehničkim mjerama, o uvođenju naknade za razvoj, o planu mreže vrtića, zatim program održavanja komunalne infrastrukture, programe javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi, te u društvenim djelatnostima. Sretni smo što je sportska dvorana u vlasništvu Grada, a dovršen je i objekt na gradskom stadionu. Pred završetkom je Urbanistički plan za mjesto Ludbreg i užu okolicu, uređenje Gospodarske zone 'Istok', djeci smo osigurali mogućnost školovanja u srednjoj školi u Ludbregu, a učenicima i studentima osigurali smo besplatan prijevoz. To su strateške odluke vijećnika. No, sve ostvareno nije zasluga samo Gradskog vijeća i izvršne vlasti, nego zalaganja i marljivog rada brojnih subjekata, građana
i udruga, poduzetnika, trgovačkih društava, a i tijela državne vlasti i javnih poduzeća. Usprkos tome što između Gradskog vijeća kao najvišeg predstavničkog tijela i izvršne vlasti nije uvijek bila potpuna suglasnost nastavljeno je provođenje ranije usvojenih projekata, a rezultati koji su postignuti možda su mogli biti i bolji. To nas upozorava da u daljnjem radu sve strukture lokalne vlasti moraju surađivati, međusobno se uvažavati i dogovarati, a dogovore poštivati, provoditi i izbjegavati nepotrebne nesporazume. Svima nam uvijek mora biti i ostati jedan i najvažniji cilj – da građanima Ludbrega omogućimo što uspješnije i kvalitetnije zadovoljavanje svakodnevnih potreba. Ove godine obilježavamo 600. godišnjicu svetišta. Pripreme su uspješne i potpuno spremno ćemo dočekati proslavu. Očekujemo dolazak velikog broja hodočasnika iz cijele zemlje i inozemstva i na nama je da im pružimo primjereno gostoprimstvo. Poduzet ćemo sve da to bude i što bolja i kvalitetnija promocija Ludbrega kao središta vjerskog turizma jer takva prilika više nam se neće ponoviti u ovom stoljeću i moramo je maksimalno iskoristiti. Pred nama je vrlo teška godina. Zato ponovno pozivam sve koji mogu doprinijeti, a prvenstveno nositelje izvršne vlasti, stranke, građane, obrtnike, gospodarstvenike i ustanove, na konstruktivnu suradnju, na dogovaranje, uvažavanje i izvršavanje dogovorenih aktivnosti bez nepotrebnih nesporazuma. Vjerujem da ćemo, ako budemo zajedno složni, uspješno svladati teškoće, riješiti probleme i izazove koji su pred nama i ostvariti postavljene ciljeve – poručio je Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega.
Gradonačelnik Marijan Krobot između ostalog je rekao: -Ludbreg je desetljećima administrativno, kulturno i gospodarsko središte ovog dijela Podravine, ali posljednjih godina centralizacijom gubimo taj atribut. Više nemamo općinski sud iako je imao stogodišnju tradiciju, prekršajni sud sada djeluje kao stalna služba, ukinute su i neke druge državne službe koje smo imali, a služile su građanima regije. Unatoč svemu, Ludbreg je grad sa svim atributima za bolju budućnost. Obrtništvo i poduzetništvo, malo gospodarstvo, te trgovina i turizam, djelatnosti su u kojima vidimo najveće mogućnosti za gospodarski napredak, ali se ne zapostavljaju obrazovanje, kultura, sport i druge društvene djelatnosti. Problemi prisutni u državi nisu mimoišli ni Ludbreg, ali možda ne u tolikoj mjeri kao druge. Mogu s ponosom reći da nije bilo značajnijih otpuštanja radnika i stečajeva. Prema zadnjim podacima imamo 607 nezaposlenih što je 26 osoba više nego lani, ali više od 200 osoba manje nego u 2005. Zahvaljujem gospodarstvenicima, obrtnicima što su uspje-
Zbor Podravina i Barbara Othman
li sačuvati radna mjesta i relativno redovito isplaćivati plaće. I mi smo prema proračunskim mogućnostima pokrenuli samostalno i u suradnji sa županijom i ministarstvom projekte u vidu pomoći, potpora i subvencija. Subvencioniramo kamate za kredite na županijskoj razini. Grad je u suradnji s bankama pokrenuo kreditnu liniju Poduzetnik 3 s fondom od 10 milijuna kuna. Kroz javne radove lani je zaposleno 29 osoba. Za poljoprivredu smo uveli niz subvencija za nasade, stoku i zemljište. Nastavili smo s izgradnjom komunalne infrastrukture, doduše, ne u planiranim okvirima zbog proračunskih mogućnosti. Smanjenjem poreznih prihoda uslijed nižih stopa poreza na dohodak država je direktno zakinula lokalnu samoupravu, a izostajanje vanjskih izvora, te preuzete obveze iz prethodne godine nisu nam dopustile značajnije investicije. A nismo željeli Grad voditi u gubitak i stvarati obveze za koje se ne bi znalo kako financirati. No, završili smo objekt na gradskom stadionu u vrijednosti preko 4 milijuna kuna. Za društvene djelatnosti izdvajamo znatna sredstva. Po obimu
dosad najveći radovi izvršeni su na iskopinama antičkog nalazišta rimske Iovie. Pronađeni nalazi svrstali su Ludbreg u jedno od najznačajnijih nalazišta, a želimo podići arheološki park, osigurati izradu suvenira i prezentaciju nalazišta. Grad je nastavio sa sufinanciranjem prijevoza učenika osnovne, a u suradnji s Varaždinskom županijom i prijevoza učenika srednjih škola. Zadovoljni smo da je u Ludbregu počelo radom odjeljenje I. Varaždinske gimnazije. Cilj nam je da upišemo i odjeljenje neke od strukovnih škola. Lani smo za stipendije i jednokratne pomoći studentima isplatili 357.500 kuna, a stipendije koriste 42 studenta. Grad daje potporu za novorođenu djecu, a po istim kriterijima sufinanciramo programe predškolskog odgoja za polaznike svih vrtića. Intenzivno radimo na valorizaciji i stavljanju u funkciju turističkih potencijala i osmišljavanju novih sadržaja. Želimo da naše svetište u jubilarnoj godini obilježavanja 600. godišnjice čuda Krvi Kristove dobije svehrvatski značaj. Zahvaljujem udrugama iz gospodarstva, kulture, sporta, tehničke kulture, braniteljskim i udrugama humanitarnog karaktera, te ustanovama i poduzećima koji su doprinijeli promidžbi i ugledu grada. Želja je da zajednički postignemo to da slijedeći Dan grada dočekamo s ovakvim, pa i boljim rezultatima, da Ludbreg ostane i postane mjesto ugodnog življenja. Želja mi je da se u radu, kako izvršne tako i predstavničke vlasti Grada, usmjerimo na ostvarenje svih ciljeva iz nadležnosti lokalne samouprave kojima možemo stvoriti bolje uvjete za gospodarski i društveni razvoj svih naselja, ne gledajući pritom stranački interes, već dobrobit svih građana – naglasio je Marijan Krobot.
6
DAN GRADA
Zvonimir Pokos – Zahvalnica Grada Ludbrega
Borba za streljanu
Rođen je u Velikom Bukovcu, a u Ludbregu živi od 1962. godine. Gotov čitav radni vijek do umirovljenja proveo u ludbreškom Belupu. U vrijeme Domovinskog rata pod njegovim nadzorom izgrađeno je sklonište u krugu tvornice, te kod Doma zdravlja. Od rane mladosti bavi se streljaštvom nekad najtrofejnijem ludbreškom sportu, te lovnim sportom. –Tata Gabrijel bil je lovac, pa sam odmalena uz pušku. S osam godina uz njegovu pomoć već sam opalil iz lovačke puške. Počel sam raditi u jednoj firmi u Mariboru u kojoj je bilo streljačko društvo i to je prevagnulo. Zaposlil sam se u Belupu dok se još gradila tvornica i odmah 1972. osnoval streljačko društvo. Bil sam i predsjednik Streljačkog saveza Općine Ludbreg kad je djelovalo čak 14 društava, samo je nogometnih klubova bilo više. Već 1976. napravili smo u Ludbregu streljanu za zračnu pušku. Htel sam da i napravimo strelište za malokalibarsku i sve je već bilo dogovoreno, pa se izjalovilo. Šteta kaj se nitko od tadašnjih uglednika, političara nije bavil steljaštvom da pomogne – kaže Zvonko. I kao natjecatelj nanizao je lijepu nisku uspjeha.
–Više puta bil sam na prvenstvu bivše države. Za najboljeg sportaša Općine Ludbreg proglašen sam 1979. Na državnom prvenstvu osvojil sam 4. mjesto MK puškom, a 1990. državni prvak u gađanju na glinene golubove. Imam zbirku medalja, pehara, plaketa, zahvalnica. Unucima imam kaj pokazati. Radil sam s mladima, bil trener, nositelj sam titule majstor-strijelac. Streljaštvo je kod nas nestalo s ludbreškom streljanom koja je 1990. pretvorena u arhivu – smatra Zvonko. Lovstvo i lovački sport ima za njega njega posebni značaj. –S 15 godina bil sam na natjecanjima na glinene golubove. U Belupu sam osnoval sekciju za taj sport koja je prerasla u lovačko društvo. Direktor Latif Bajrović nam je osigural uvjete za rad. Lovački ispit položil sam 1968., a već 22 godine sam predavač za ispite za mlade lovce. Povremeno idem u lov jer nemamo vlastito lovište. To mi najviše fali odlasci u prirodu, lov i vježbati psa za lov – sa sjetom će Zvonko. Njegovi sinovi Marko, Saša i Nenad također se bave gađanjem na glinene golubove. Marko je bio treći na državnom prvenstvu. Kaže da sve podređuje obitelji, točnije unucima, ali je i dalje vrlo aktivan u sportu. Zračnom puškom natječe se s ekipom ludbreškog kluba osoba s invaliditetom, a lovačkom redovito vježba gađanje na glinene golubove. Ostatak vremena rezervirao je za rad u vinogradu. Na kraju je poručio: -Zahvalio bih se mojim ‘belupovcima’ koji su me predložili za priznanje i Gradu na dodjeli. Lagal bih ako velim da mi nije drago. Veliki je to podstrek i radil bum i dalje dok bude imalo zdravlja. Borim se da u Ludbregu opet napravimo streljanu za zračnu pušku – kazao je Zvonko Pokos.
31. ožujka 2011.
Plaketa Grada Lu Udruga 'Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945.' Ludbreg
Osnovana je 1991. godine i u 20 godina aktivnog djelovanja vodila je brigu o ostvarivanju prava mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja sudionika Hrvatske domovinske vojske i njihovih obitelji, te obradila preko 1.300 zahtjeva za ostvarivanje ovih prava. Vodi brigu i o istraživanju grobišta i gubilišta pripadnika Hrvatske domovinske vojske.
Udruga umirovljenika Ludbreg
Osnovana je 1946. godine da vodi brigu o članovima i ljudima starije životne dobi. Danas broji oko 1000 članova, a organizira razne pomoći. Razvija solidarnost među starijim osobama, pomaže ugroženim i nemoćnima, osigurava određena prava, povlastice, pogodnosti i popuste, ali organizira i druženja, sportske i rekreacijske susrete. Lovačko društvo 'Srnjak' Ludbreg Osnovano je 1945. godine i lani je obilježilo 65. obljetnicu djelovanja. Broji 72 člana. Članovi društva brinu o životinjskima vrstama na svom području, a već niz godina vode ekološku akciju čišćenja okoliša. Društvo gospodari lovištem u kojem obitavaju sve vrste divljači, a ima i lijepo uređeni lovački dom
U ime svojih udruga, Plakete Grada Ludbrega primili su (slijeva): Ivan Vi (Mladi rukometaš), Zdravko Pahor (Udruga antifašista), Ljerka Henec (M Antun Novota (LD Srnjak), Katica Sačer (Udruga umirovljenika), Mirko B koji koriste i druge udruge i građani. Mjesno društvo Crvenog križa naselja Ludbreg Počelo je s radom još prije Drugog svjetskog rata. Danas broji ukupno 864 člana od čega je 165 darivatelja krvi. Za vrijeme domovinskog rata članovi su osigurali smještaj prognanih i izbjeglih, te prikupljanje i raspodjelu humanitarne pomoći. Danas pomažu socijalno ugroženim osobama, starim i nemoćnim sugrađanima kao i na organizaciji akcija darivanja krvi.
Dušan Jagodić – Zahvalnica Grada Ludbrega
Znanje prenosi mladima
Dušan Jagodić od rođenja je žitelj naselja Čukovec. Radni vijek proveo je u ludbreškoj ‘Bednji’ kao šef voznog parka, te kasnije je u koprivničkom „Rapidu“ kao rukovoditelj stanice tehničkog pregleda vozila. Već 44 godine član je DVD-a Čukovec, a ujedno i zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega koje je član gotovo 30-ak godina. -U vatrogasce sam ušao s 19 godina nakon odsluženja vojnog roka. Oduvijek je to za mene bio nadasve humani rad u pomaganju ljudima – govori Jagodić. Zapovjednik je DVD-a Čukovec neprestano od 1972. godine. Oformio je mušku i žensku mladež društva s kojima je postigao zavidne rezultate na natjecanjima diljem Hrvatske. Tijekom protekle godine sastavljena je i muška A ekipa koja također postiže značajne rezultate na natjecanjima vatrogasaca. -Najviše se ponosim time što me moji sumještani podržavaju i imaju povjerenja ostavljajući mi svoju djecu da se bave vatrogastvom koja redovito vježbaju i odlaze na natjecanja. I dalje ću se baviti tom misijom, volim i želim raditi na edukaciji mlađih uzrasta – veli Jagodić. Osim predanog rada među vatrogascima Dušan je i član Vijeća mjesnog odbora Čukovec u kojem obavlja dužnost tajnika već u drugom
Milivoj Žganjer prima plaketu u ime Pčelarskog društva Ludbreg
Udruga antifašističkih boraca i antifašista općina i Grada Ludbrega Udruga broji 136 članova s područja Ludbrega i susjednih općina
Božidar Đekić – Zahvalnica Grada Ludbrega
Ispunjeni snovi
mandatu, a trenutno se bavi održavanjem i edukacijom sumještana oko seoskog vodovoda. Nekada se aktivno bavio i nogometom, kao igrač i trener klubova u široj okolici. -Zahvalnica Grada za mene je podstrek za daljnji rad. Bio sam iznenađen što sam predložen za priznanje. Zato zahvaljujem DVD-u Čukovec i Vijeću mjesnog odbora što su me kandidirali. Ponosan sam što sam je primio – rekao je Jagodić. Vatrogasci kažu da je bolje pomagati drugome nego da tebi treba pomoć. Zato će Dušan nastaviti predano raditi da mladima usadi ljubav prema humanitarnom radu, i na njihovom usavršavanju, kaže do kada bude mogao. (ah)
Ludbrežanin Božidar Đekić, rođen je 1936. godine. Osnovnu školu pohađao je u Bolfanu, Martijancu i Ludbregu, a Gimnaziju u Varaždinu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je 1963. stekao zvanje magistar prava. Radio je u organima općinske uprave, službi pravne pomoći, javnom pravobraniteljstvu tadašnje Općine Ludbreg, te kao zajednički javni pravobranitelj za Općine Ludbreg i Novi Marof. Od 1995. godine bio je pročelnik za društvene djelatnosti tadašnje Općine, kasnije Grada Ludbrega. I bio aktivan u više udruga. -Jedan sam od osnivača pjevačkog društva ‘Podravina’, a kao predsjednik društva za sport i rekreaciju jedan sam od pokretača Ludbreške biciklijade. Aktivno sam bio u Vatrogasnoj zajednici Ludbrega na čijem sam čelu proveo šest godina. Sudjelovao sam i u pripremi građe za knjigu izdanu povodom obilježavanja 130. godišnjice DVD-a Ludbreg – kaže Božidar. Posebno mjesto u njegovom životu ima sport, točnije nogomet.
-Mnogi me poznaju kao nogometaša jer sam u ‘Podravini’ igrao sa čak četiri generacije. Nogomet je igrao i moj otac Nikola, a poslije mene i sin Zoran tako da se može reći da smo nogometna obitelj – pojašnjava Božo. Bavi se pisanjem, posljednjih godina čak intenzivnije. Piše haiku pjesme, a izdao je knjigu pjesama i proznih zapisa ‘Svi moji snovi’. Radi se o zapisima iz njegovog intimnog života
i životnog kruga njegovih najbližih. U knjizi koja se može naći u Gradskoj knjižnici nalaze se i zapisi o Rudolfu Fiziru i ‘Fizir kupu’, susretu s Mladenom Kerstnerom u ‘Ludbreškoj klijeti’ kraj Črn-Bela. Kao suradnik Radio Ludbrega pripremao je i vodio emisije: ‘Naši vatrogasci’, ‘Zagreb, imam te rad’, ‘Šetnja lijepom našom’ i ‘Meksiko’. Božidar je već 10 godina u mirovini, ali i dalje stvara. -Sretan sam što se prepoznao moj rad i izvan redovitog radnog vremena. Godi mi nagrada i zadovoljan sam što sam slobodno vrijeme koristio da bi doprinio zajednici. Mogu reći da su ispunjeni svi moji snovi - tvrdi Božidar. Čini nam se da Božidar i dalje ‘sanja’. Priprema i tekstove za novu knjigu o događajima u gradu i o životu Ludbrežana i tako ulazi u krug ludbreških kroničara. Kao vjernik nikada nije bio politički angažiran, pa može biti potpuno objektivan. Dražen Vađunec
31. ožujka 2011.
dbrega
irag (Udruga cvjećara), Darko Struški Mjesno društvo Crv. Križa Ludbreg), Biškup (Hrv. domovinska vojska) u dobi od 12 do 95 godina, pa djeluje i na principima međugeneracijske solidarnosti. Dobrovoljnim radom 60-tak članova i simpatizera obnovljeni su objekti Spomen bolnice Gabrinovec koji su bili devastirani i zapušteni. Objekti i edukativno-
memorijalni postav otvorit će se i za javnost. Udruga 'Mladi rukometaš' Ludbreg Djeluje tek pet godina, a kroz nju je prošlo više od 200 dječaka koji su počeli vježbati rukometnu igru. Sada trenira 70 dječaka u tri dobne skupine, a dječaci rođeni 96. zauzimaju 3. mjesto u Prvoj hrvatskoj ligi za svoj uzrast među 26 klubova. Udruga organizira turnir 'Centrum mundi', najjači takav turnir u Hrvatskoj i to međunarodnog karaktera. Udruga cvjećara ludbreške regije Osnovana je prije 15 godina, danas broji 125 članova. Jedina je u Hrvatskoj dobila certifikat za jamstveni žig 'Ludbreški rozetlin' čime je omogućila proizvođačima vjerodostojnost na tržištu. Već 15 godina organizira izložbu i sajam cvijeća, najveću nakon 'Floraarta'. Za članove priređuje stručno osposobljavanje, pa su 83 člana stekla zanimanje cvjećar. Pčelarsko društvo Ludbreg Ove godine obilježava 125. godišnjicu rada. U vrijeme osnivanja bilo je drugo na tlu tadašnje Hrvatske. Ubraja se među najznačajnije udruge u Hrvatskoj s 83 registrirana pčelara i preko 5.200 košnica od čega je preko 60 posto selećih što je najveći prosjek u Hrvatskoj. Ustrojena je evidencija pčelara i pčelinjaka obilježenih GPS uređajem kao i služba motrenja medenja. Preko 70 posto članova završilo je izobrazbu za zvanje 'pčelar'.
Franjo Pilošta – Zahvalnica Grada Ludbrega
Za dobrobit žitelja
Rodom iz Poljanca, Franjo Pilošta se nakon vjenčanja doselio u Hrastovsko gdje već 40-ak godina aktivno djeluje u naselju. S društvenim je djelovanjem počeo u najranijoj mladosti još kao omladinac u rodnom Poljancu. U Vijeće Mjesnog odbora Hrastovsko ušao je 1983. pa punih 20 godina sve do 2003. obnaša dužnost tajnika. U tom su razdoblju ostvarene mnogobrojne akcije od važnosti za naselje. –Radili smo na asfaltiranju glavnih ulica, izgradnji novog društvenog doma, plinovoda, na uvođenju organiziranog odvoza otpada i izgradnji telefonske mreže. Zasluga je to svih članova mjesnog odbora i samih mještana. Najveća investicija bila je izgradnja društvenog doma. Za vrijeme ratnih godina, od 1992. do 1995. izgradili smo najveći dom na našem području. Svi u selu pomagali su dobrovoljnim radom i financijskim sredstvima, svi smo zajedno ‘disali’ za izgradnju doma. Pomogao im je i Grad Ludbreg kroz olakšavanje dobivanja potrebnih dozvola, savjetima i sugestijama – kaže Pilošta. Mještanima i vodstvu mjesnog odbora cilj je bio isti: -Pokojni Mirko Kosec, pa Mirko Križanić, Drago Grgec i ja bili smo ‘klapa’ i radili na tome da Hrastovsko postane mjesto ugodno za život kakvo je danas – prisjeća se Pilošta. Nakon kratke stanke ponov-
DAN GRADA
7
Vjekoslav Funtek – Zahvalnica Grada Ludbrega
Mirovina nakon 47 godina rada Malo se tko danas može pohvaliti da je cijeli svoj radni vijek radio na istom radnom mjestu. Vjekoslav Funtek imao je tu sreću da je ono za što se izučio radio do mirovine. A on je mnogim generacijama brinuo o njihovoj frizuri. Rodom je iz Komarnice, a školu učenika u privredi pohađao je i završio u Ludbregu. Od 1957. godine radio je kao šegrt-naučnik u poznatom salonu ‘Švenda’ gdje je nastavio raditi nakon naukovanja. Od 1989. godine u istom prostoru ima svoju radnju. U mirovinu je otišao prošlog listopada sa 47 godina rada. -Puno se toga promijenilo. Prije se dolazilo u radnju češće zbog brijanja koje je čak bilo skuplje nego šišanje. Bilo je mušterija koje su redovito dolazile na brijanje srijedom i subotom, a tu su uslugu plaćali mjesečno. U Ludbregu je tada bilo pet brijačnica i sve su dobro radile, a ljudi su dolazili iz šire okolice Ludbrega. Srijedom i subotom bilo je najviše posla. Nekad smo čak i trojica radili tako dugo dok je bilo posla, dok su mušterije dolazile - prisjeća se Vjekoslav.
Brijačnica kod Švende nije se puno mijenjala, zadržala je gotov isti izgled s namještajem starim 60–70 godina. Posebna stolica na okretanje koja je bila za djecu i radi koje su mnoga djeca dolazila na šišanje. Još je tu i ormarić u kojima su stalne mušterije imale svoju ladicu sa svojim priborom. U toj prometnijoj ulici u Ludbregu bilo je i drugih obrtnika koje su ljudi redovito posjećivali. U istoj kući kraj
brijačnice bio je frizerski salon za žene i šnajderica. -Nekad se često spominjala i poslovica koje su se i mnogi držali: ‘šoštar, šnajder, brica to su prava lica’ što je dokazivalo da su to vrijednosti do kojih je trebalo držati. Lijepo je bilo raditi ovaj posao. Posebno dobro vrijeme bilo je razdoblje od 1960. do 1990. godine. Mušterije su bile redovite, a ljudi puno veseliji, zadovoljniji nego danas. Većinom su to bili ljudi koji su se dobro poznavali, pa su se često zbijale šale, bilo je više druženja i zabave. Zato je bilo lakše i raditi iako je posla bilo puno. Treba raditi, a kad čovjek radi puno je zadovoljniji – kaže Vjekoslav. U salonu kod Švende mnogi su mladi frizeri izučili zanat, mnogima je Vjekoslav prenio svoje znanje i iskustvo, pomogao. -Iskreno sam počašćen priznanjem koju sam primio od Grada Ludbrega. Zahvaljujem svima što su se sjetili ‘malog čovjeka’ – skromno će Vjekoslav. Željka Namesnik
Stjepan Kain – Zahvalnica Grada Ludbrega
Na svetištu od ‘prve grude’ Bogat je doprinos Stjepana Kaina (60)zajednici iako je dugo živio i radio u Njemačkoj gdje je imao tvrtku, ali je već tamo bio jedan od osnivača Prve hrvatske škole na našem jeziku u okrugu gdje je radio. Vlasnik je tvrtke ‘Autokran’. Živi u rodnom Selniku. Posebno ističemo sve što je napravio za Crkvu. -Djelujem u župnim odborima, a član sam i Glavnog odbora za proslavu 600-te godišnjice. Na podizanju svetišta radim zapravo od ‘prve grude’ koju smo iskopali do danas. Osobno sam i sa svojim dečkima pomogao financijski, svojim strojevima, fizički radom, uvijek besplatno. Nabava murano-stakla za kapelicu i postaje križnog puta išla je preko mene. Na svetište sam dopremio kip kardinala Stepinca, sudjelovao u vraćanju na trg pila sv. Trojstva. Sudjelovao sam u nabavi zvona za svetište i za župnu crkvu gdje sam uvijek pomagal u radovima na obnovi i sanaciji kaj god je trebalo. Napravil sam klupe za svetište, a i sad radim nove – kaže Stjepan. Začetnik je obnove kapele sv. Antuna u svom Selniku: -To mi je bila davna želja. Doniral
sam radove na promjeni krovišta i sanaciji zvonika, a mještani su prihvatili moj prijedlog obnove. Vjera mi je oduvijek bila važna i zato mi nije bilo teško. Dugo godina surađujem s preč. Đurkanom, imali smo i neslaganja, ali bez obzira što ljudi govore, da nije njega pola toga na svetištu i crkvi ne bi bilo – kaže Kain. Doživio je i osobno poznanstvo s pokojnim kardinalnom Franjom Kuharićem koji je osobno posjetio kuću Kainovih u Selniku. Velik je doprinos dao i tijekom
Domovinskog rata. -Vojsci sam dal na korištenje i poklonil četiri vozila. Vozil sam sve kaj je trebalo, moje vozilo prvo je ušlo u skladište oružja pri oslobađanju Varaždin-brega u vrijeme embarga na uvoz oružja, a ja s njemačkim tablicama! Na molbu kardinala Kuharića dopelal sam u bolnicu Varaždinske toplice raznu pomoć, potom i za koprivničku bolnicu. Dobitnik sam puno raznih ratnih priznanja – kaže Stjepan. Dugogodišnji je član vijeća MO. Bio je predsjednik ŠNK ‘Plitvica’, osnivač je i prvi predsjednik ženskog nogometnog kluba u Ludbregu. Član je Rotary kluba Ludbreg od osnivanja. Njega nije zaobišla niti politika. -Dugogodišnji sam član HSS-a, danas među najstarijima. Tata je bil pravi Radićevac i to prenesel na mene. Htel sam pomoći, imal sam iskustva kako demokracija djeluje u Njemačkoj, a i program HSS-a koji se zalagal za potrebe seljaka bil mi je najbliži – rekao nam je Stjepan Kain. Dva mandata obnašao je dužnost člana gradskog poglavarstva, a u dva mandata bio je i gradski vijećnik.
Sara Kolak – Zahvalnica Grada Ludbrega
no je na zadnjim mjesnim izborima 2007. godine postao član Vijeća Mjesnog odbora. Radni vijek proveo je u ‘Opremi’, a dio i u zagrebačkom ‘Rade Končaru’ na poslovima strojobravara te je kroz rad na terenu prošao gotovo cijelu bivšu državu. Sada je umirovljenik. –Sada volim provoditi vrijeme u vinogradu i vrtu. Idem i na svaku domaću utakmicu ‘Zadrugara’ i na neke gostujuće. U mlađim sam danima i sam bio nogometaš – priča Pilošta. Pomalo mu je neugodno što je dobitnik zahvalnice jer kaže: -Nikad nisam želio isticati sebe, a sve što sam radio bilo je samo za dobrobit zajednice u kojoj živimo i za Hrastovsko. Radije bi da je ovu nagradu primilo Vijeće Mjesnog odbora – poručio je Pilošta. (ah)
Poticaj za budući rad
Kao da smo znali da će mlada 15godišnja Ludbrežanka Sara Kolak biti jedna od dobitnica javnog priznanja Grada Ludbrega, pa ste u prošlom broju Ludbreških novina mogli pročitati razgovor s njom. Podsjećamo – vlasnica je kadetskog rekorda, rekorda kod mlađih juniorki i juniorki u bacanju koplja rezultatom od 55,69 metara. To je ujedno i svjetski rekord kod mlađih juniorki, te najbolji rezultat u njezinom uzrastu u svijetu za 2010. godinu, te drugi najbolji rezultat svih vremena u Hrvatskoj u seniorskoj konkurenciji. Sara je prošle godine proglašena najboljom hrvatskom atletičarkom u kategoriji kadetkinja. Sada je postala i najmlađa dobitnica jednog od priznanja Grada Ludbrega. -Čula sam da sam najmlađa dobitnica
priznanja, mama mi je rekla. Velika mi je to čast i puno mi znači, oduševljena sam i sretna. Naravno da mi je to veliki poticaj za daljnji rad i treninge – rekla je uz-
buđena Sara uoči dodjele priznanja. Zvuči gotovo nevjerojatno da je u samo 2,5 godine atletike postala prva Ludbrežanka, olimpijska kandidatkinja! Nova atletska sezona upravo počinje, a cilj je napredovati, rezultatima izboriti olimpijadu u Londonu. -Počeli smo sa skoro svakodnevnim treninzima, čak su malo pojačani. Odabrana sam za reprezentativne pripreme koje će se održati za Uskrs u Medulinu. Ići će i moj trener. Vidjeli budemo rezultate nakon toga – kaže Sara, vrlodobra učenica Prve gimnazije Varaždin, ludbreškog odjeljenja. Saru ove godine očekuju velika europska i svjetska natjecanja za mlade atletičare. Ako izbori odlazak u London bit će najmlađa hrvatska olimpijka svih vremena.
8
DAN GRADA
31. ožujka 2011.
Ruža Zlatar – Nagrada za životno djelo
Životna misija i nedovršena priča
S dobitnicom Nagrade za životno djelo razgovarali smo u kući 'Sunčev sjaj', posljednjem velikom projektu Ružice Zlatar i 'Ludbreškog sunca', udruge kojoj je na čelu. Ponosno nam je pokazala namještenu kuću koja će ovih dana dobiti stanare, osobe s invaliditetom koje će ovdje imati novi dom. Njezin rad u 'Ludbreškom suncu' pokazao je što je sve moguće učiniti upornošću, predanošću, mudrošću da se osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima olakša život. Nažalost, znala je što treba, poučio ju je nepredvidiv i okrutan život. Prije 37 godina Ružica je rodila kćerku Melitu, ali radost je ubrzo zamijenila tužna spoznaja o teškoj kćerkinoj bolesti što je zauvijek odredilo život Zlatarovih. Kako se priviknuti na život s takvom spoznajom? -O bolesti smo doznali u njezinoj trećoj godini. Početak je bio jako težak. Često si postavljate pitanje: zašto se to dogodilo baš meni, mojem djetetu i obitelji? I nema odgovora. Odmah su počela i naša lutanja od bolnice do bolnice, u bivšoj državi prošli smo sve velike klinike. Potražili smo i pomoć bioenergetičara, travara. Vodili smo je na sedam terapija u Njemačku na ubrizgavanje živih mladih ćelija kako bi se potakle odnosno 'oživjele' mrtve stanice koje su vezane za inteligenciju. Imali smo nadu da će se stanje popraviti, ali uzalud. Nalazi su uvijek bili isti – da je primjereno uhranjena i fizički zdrava, ali da je riječ o mentalnoj retardaciji za koju nije bilo lijeka. Ona hoda, ali ne govori, u pelenama je i zbog narušene psihomotorike ne može se koristiti rukama. Treba je hraniti svaki puta i možete zamisliti koliko je to zalogaja kroz sve ove
godine, a da ne govorim o ostalome u čemu joj sve treba pomoći. Možda su joj terapije u Njemačkoj produljile život jer prve prognoze stručnjaka bile su da će živjeti 12, pa nove prognoze da će doživjeti 18 godina. Melita danas ima 37 godina. Fizički je zdrava, sretna i zadovoljna, a sve ostalo nadoknađuje moja nesebična ljubav, upornost i strpljenje.Kako je obitelj prihvatila takav način života i odricanja? -Suprug je sudjelovao u svemu, puno su nam pomogli moji, prvenstveno mama i brat. Bili su stalno uz mene. Brat i dan-danas pomogne kad god zatreba, nema toga što ne bi učinio. Sin Vedran stariji je od Melite tri godine. Normalno je da je zbog naše brige za kćerku njemu bilo teško, da je trpio i patio. No, s 15 godina otišao je od kuće, dala sam ga u srednju šumarsku školu u Karlovac, a kasnije i na studij šumarstva. Bio je jako dobro dijete, kakvog samo možete poželjeti, dobar učenik i kasnije student. Kada bi položio ispit odmah bi mi se javio. Znao je i osjećao što mi to znači, koliko me to ispunjava, da je to nadomjestak za moju patnju i zato me uvijek htio razveseliti do-
Jedna sam od osnivača 'Ludbreškog sunca' 1996. To je roditeljska udruga. Htjeli smo da na jednom mjestu roditelji mogu doći do saznanja o svojim pravima, da si međusobno pomažemo i savjetujemo, pa dijelom da si pomažemo i u materijalnom obliku. Kasnije se sve nadograđivalo. Nije bilo nikakvih problema pri osnivanju, bilo je interesa, uključili su se razni stručnjaci, primjerice, gospođe Hatze i Novak. Potpora Grada Ludbrega bila je potpuna od tadašnjeg gradonačelnika mr. Križanića, pomoglo se već tada iz gradskog proračuna. U od samog početka smo imali veliku potporu resornog ministarstva.Vodite udrugu od 2002. godine. Jeste li vjerovali da ćete realizirati sve projekte koje ste pokrenuli, a radi se i o 10-ak velikih projekata na razini države? -Niti danas ni najmanje ne sumnjam u sebe. Već sam tada pozorno pratila propise iz te problematike, a bile su mi dostupne i 'Narodne novine'. Kaže mi jedna kolegica da sve što zamislim, da je to 95 posto sigurno da će biti ostvareno. Sad mi više nije problem napisati projekt. Pri-
‘Sunčev sjaj’ -Kupiti urediti i opremiti kuću ‘Sunčev sjaj’ na neki je način moje najveće životno djelo. Što s odraslim štićenicima kada se roditelji više ne budu mogli brinuti o njima? Stanovanje u zajednici njima će nadomjestiti dom. Smještaj u institucijama smatra se da nije primjeren način zbrinjavanja invalidnih osoba. Zato smo projekt nazvali ‘Za sretno zlatno doba’. Financijski je to bio najveći projekt vrijedan 1,1 milijun kuna. Novac smo prikupili isključivo našim akcijama. Kuća ima veliki dnevni boravak, tri kupaonice, kuhinju, tri dvokrevetne i dvije jednokrevetne spavaonice, sobu za prijem gostiju i sobu za zaposlene. Imamo i prostranu okućnicu, zasadili smo 70-ak voćaka, uredili igralište. Za opremanje kuće dijelom je korišten projekt Nizozemske fundacije. Ministarstvo je odobrilo smještaj osam osoba, a o stanarima će brinuti tri stručne osobe. Za nekoliko dana počinje pilot-program, a onda će uslijediti i potpisivanje ugovora i službeno otvaranje ‘Sunčevog sjaja’ tijekom travnja – kaže Ružica.
Ružica u prekrasnom dnevnom boravku kuće ‘Sunčev sjaj’ brim vijestima.Koliko je bilo važno osnivanje udruge koja okuplja obitelji u kojima žive invalidne osobe? -Jako puno. Primjerice, nisam ostvarivala nikakva prava za Melitu do njezine 15 godine iako je bila stopostotni invalid, tadašnji propisi o socijalnoj skrbi bili su jako šturi. Sve je bilo vezano samo na prihod obitelji. Prvo pravo koje sam koristila bilo je skraćeno radno vrijeme jer sam do 1989. godine u 'Šumariji' radila puno radno vrijeme. Inače, tamo sam ostvarila više od 33 godine staža. Bila je sreća što sam imala ženu koja je 26 godina dolazila pomagati u kuću, tako da se nikad nisam odlučila Melitu dati u neku instituciju jer tada već dugo ne bi bila među živima. Nas dvije smo toliko povezane da i danas dijelimo krevet, ako me nema doma ona se ne smiri i ne zaspi prije nego što ja legnem uz nju. Dobro se prilagodila životu u 'Kući sunca', tamo ima tetu koja je uz nju.
mjerice, kad sam prijavila projekt za darovnicu Svjetske banke pozvali su me u Zagreb i bila sam kao student na obrani radnje ili na ispitu pred petero njihovih predstavnika. Htjeli su provjeriti nije li mi to napisao netko drugi. Prvi veliki projekt bio je poludnevni boravak, a ostvarili smo ga prvi u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Poslije nas taj projekt dobile su samo još udruge u Vukovaru, Čakovcu i Bjelovaru. Zatim je došao projekt 'Kuće sunca' jer nam je prostor u Domu zdravlja postao skučen. Na sreću tada nam je ponuđen na korištenje društveni dom u Globočecu kojeg smo svojim akcijama uredili u roku 6 mjeseci za potrebe osoba s invaliditetom i preselili se. Jako sam za transparentni rad. Primjerice, predsjednica našeg Nadzornog odbora je Vera Jadanić, a u Glavnom odboru pri donošenju odluka sudjeluje i Anica Zember,
Životno djelo u ‘Ludbreškom suncu’ za Nagradu za životno djelo ravnateljica Centra za socijalni rad. Mada sam autor svih projekata naglašavam da to nije moja osobna stvar već naša zajednička odluka.Slijedili su novi projekti, jedan za drugim? -Da, najprije onaj pri misiji RH kod Ujedinjenih naroda u Ženevi, a potom i projekt 'Kabinet logopeda'. Naši štićenici najčešće trebaju usluge logopeda i namjera je bila da roditelji s djecom ne moraju stalno putovati do logopeda u neki drugi grad. Tako smo prije pet godina otvorili kabinet logopeda i sustavno ga dopunjavali opremom. Danas je opremljen svim potrebnim uređajima, logopedskim pomagalima i didaktičkim igračkama. U kabinetu radi logopedica iz ambulante dr. Novosela, ali imamo studenticu na četvrtoj godini fakulteta koja je stipendistica naše udruge i koja će raditi u kabinetu. Nakon toga također 2006. godine Udruga je dobila odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i socijalne skrbi za otvaranje Male škole. Ove školske godine ima sedmero polaznika koji rade po skraćenom programu. U 2007. pokrenuli smo projekt 'To život nam znači' za nabavu novog kombi vozila da zamijenimo staro dobiveno iz donacije. Nama svakodnevno treba vozilo za prijevoz štićenika. Vozilom ujutro uzimamo djecu naših članova od Velikog Bukovca, pa do Vinograda Ludbreških i Poljanca vozimo ih u školu u Ludbreg gdje je poseban razred za djecu s poteškoćama kojeg pohađaju naši štićenici. Poslije škole dovozimo ih u 'Kuću sunca' na ručak, a nakon toga uz pomoć naših odgajatelja rade domaće zadaće i tek navečer ih vraćamo kući. Dakle, roditelje smo rasteretili kroz cijeli dan. Naš projekt pomoći djeci i roditeljima u obrazovanju dobio je darovnicu Svjetske banke. Posebno sam ponosna na projekt mobilnih timova koji je 2009. godine Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi proglasilo najboljim u državi. Imamo tri vrste timova s raznim stručnjacima za pružanje podrške obiteljima prema dobi naših štićenika. Naime, okupljamo djecu i odrasle, a svaki od njih ima drugači-
je potrebe i prema tome formiramo timove za teren.Brine li društvo danas dovoljno o osobama s poteškoćama? -Zadnjih godina napravljeni su veliki pomaci. Ne mogu reći da sam nailazila na otpore jer sve što smo zamislili uspjeli smo i realizirati. Ljudi koji djeluju u srodnim udrugama kažu da nema dovoljno suradnje s institucijama. Ne bih rekla da je to točno, vjerojatno je greška i u njihovom pristupu. Ne znam, možda oni previše traže, a premalo daju. Hrvatska je među prvima u svijetu ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Odnedavno imamo i pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom. U sustavu socijalne skrbi koriste se roditelj-njegovatelj, čega prije nije bilo, pa njega i pomoć, osobna invalidnina, povećani dječji doplatak. Ministarstvo obitelji daje asistente za osobe s invaliditetom. Postoji zakonski određen postotak izdvajanja proračunskih sredstava za takve udruge. To ide putem natječaja, pa za natječaje treba pripremiti kvalitetne programe i projekte. Što smo bliže Europi bude još bolje jer je tamo sustav skrbi o osobama s invaliditetom vrlo razvijen i sigurno ćemo se morati s njima uskladiti.'Ludbreško Sunce' primjer je drugima sredinama, a svojim rezultatima udruga je napravila i veliku promociju Grada Ludbrega? -Veliki smo primjer drugim sredinama koje žele napraviti što i mi. Gotovo da nema grada u Hrvatskoj s takvom udrugom, a da nisu došli k nama vidjeti kako smo organizirani i kako djelujemo. Bili su kod nas predstavnici Osijeka, Vukovara, Splita, Dubrovnika, Karlovca, Zagreba, iz svih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Dolaze ljudi koji rade u udrugama, ali i roditelji, puni autobusi. Sigurno je da smo rezultatima promovirali i Ludbreg. Recimo, velika je promocija kada ti projekt odobri Svjetska banka, najveća bankarska institucija svijeta. O 'Ludbreškom suncu' snimljen je dokumentarni film kojeg je financiralo Ministar-
DAN GRADA
31. ožujka 2011.
9
Udruga kao institucija -’Ludbreško Sunce’ je udruga, ali po svemu ostalome djeluje kao institucija, jer njezini programi su jedinstveni u državi. Ni na jednom mjestu nema da bi se isto provodilo, a što je dokazao nedavni nadzor inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koja je utvrdila da su usluge u ‘Kući sunca’ iznad standarda u sustavu socijalne skrbi. Našim programima obuhvaćeno je 40 osoba od pet do 45 godina, a imamo i više kreativnih radionica za naše štićenike. Djelujemo kao velika skladna obitelj. Stalno je zaposleno deset osoba, stručnjaka i pomoćno-tehničkog osoblja. Dakako, za takav način
stvo zdravstva i socijalne skrbi i prikazan je na svim TV-postajama širom Hrvatske kao primjer uspješnog djelovanja i skrbi o osobama s invaliditetom. U svim projektima naš partner je Grad Ludbreg, logistika bez koje ne bi išlo. U svim svojim izlaganjima uvijek iznosim primjer dobre prakse, suradnju sa našim Gradom. Tajna dobivanja projekata na natječajima je partnerstvo, a mi nikad ne idemo samostalno. Uvijek su nam
partneri škola, Centar za socijalnu skrb i Grad Ludbreg. Primjerice, jedan projekt dobili smo 2005. godine pri Misiji Ujedinjenih naroda u Ženevi. Tamo je tiskana brošura o 70ak zemalja svijeta kojima je projekt bio odobren, a u brošuri pod rednim brojem 29 smo i mi, fotografija Ludbrega, par podataka o Ludbregu i našoj udruzi. Nema veće promocije. Baš smo zbog povezanosti i suradnje s gradskom upravom odlučili promijeniti ime. Osobno sam željela
Branko Radaković – Nagrada Grada Ludbrega Nedavno smo, u siječanjskom broju naših novina objavili opširan intervju s Branimirom Radakovićem. Da podsjetimo, u tom razgovoru nas je upoznao sa svojim životnim i radnim putem do umirovljenja, ali je dao i svoje viđenje danas aktualnog stanja u pravosuđu. Stoga sada evo nekoliko osnovnih podataka o dobitniku Nagrade Grada Ludbrega. Rođen je u općini Novigrad Podravski, osmogodišnju školu završio je u Đurđevcu, gimnaziju je pohađao u Koprivnici i Varaždinu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U Ludbregu živi od 1956. godine, a raditi je počeo 1966. godine u ondašnjoj Skupštini općine Ludbreg na poslovima
Branimir Radaković
da bude nešto posebno, izvorno, lokalno i zato smo postali 'Ludbreško Sunce'.Nije li Vam ponestalo ideja? Što bi se još dalo učiniti? -Za mene je svaki odobreni projekt i onaj koji je uspješno realiziran obvezujući, kao i ovo priznanje. Ideja i vizija imam i ako bude zdravlja nastaviti ću predano raditi. Ovo s kućom 'Sunčev sjaj' nije gotovo, treba još urediti dvorište i okućnicu. Čeka me i puno drugih stvari, možda je i neka nova kuća na pomolu. U tijeku su edukacije za nove projekte iz europskih fondova. Imam saznanja da se uskoro otvaraju tri natječaja na koje ćemo se javiti. Jedan je za pomoć učenicima s poteškoćama u razvoju. Drugi je za zapošljavanje osoba s invaliditetom kojemu je nositelj Zavod za zapošljavanje i već smo u njihovom akcijskom planu. Treći je natječaj o uslugama u sustavu socijalne skrbi. Sigurno ćemo se javiti na ove natječaje i uvjerena sam da ćemo biti prihvaćeni.-Je li najviše priznanje Grada Ludbrega barem donekle primjerena nagrada za vaš životni put? -Sve što sam dosad proživjela i na-
rada treba novaca. U 2010. godini imali smo prihode od oko 2 milijuna kuna. Jako dobro poznajem potrebe osoba s invaliditetom što znam jako dobro prezentirati. I mudrost kako sve realizirati da udruga tako djeluje. Samo za bruto-plaće zaposlenih mjesečno izdvajamo 70-ak tisuća. Prihode ostvarujemo preko ugovora s ministarstvima po pojedinim programima. Javljamo se na sve natječaje, a ponosno ističem da se gotovo 99 posto naših projekata i prihvaća. Programom ‘Pomoć učenicima s poteškoćama u razvoju’ godišnje ćemo do 31. svibnja 2013. godine dobivati po 650.000 kuna. Dio prihoda ostva-
rimo vlastitim akcijama, prigodnim prodajama onoga što naprave štićenici u kreativnim radionicama, pa kroz aukcije slika koje nam poklone umjetnici, humanitarnim koncertima i drugim akcijama. No, pomažu nam i mnogi dobri ljudi. Redovito ili povremeno donacije nam daju tvrtke, obrtnici, pojedinci, za što postoji velika donatorska ploča gdje su svi popisani, popis je dugačak, pa ne možemo sve pobrojati. Ovim se putem zahvaljujem svima koji su nam dosad pomagali, ali i onima koji će tek otvoriti srce i pružiti nam ruke, te se priključiti našoj velikoj obitelji donatora – poručila je Ružica.
Rad ‘Ludbreškog sunca’ primjer je svim udrugama iz Hrvatske pravila sve je to moj život, moje osobno životno djelo. Možda je to moj dar s neba ili moja misija. Javno priznanje Grada je nagrada za moje strpljenje, trpljenje, trud i patnju. Vjerujem da imam dovoljno mudrosti i sposobnosti, ali i bezgraničnu nesebičnu ljubav kojoj nema kraja i da je znam prenijeti na primjeren način. Kad se vratim s puta ili ako me dulje nema u 'Kući Sunca', nikad mi nije teško uze-
ti nekoga u krilo, pomilovati, zagrliti, poljubiti. To mi je najveća nagrada i nadomjestak za sve što sam prošla – zaključila je Ružica. Dobitnica Nagrade za životno djelo svoju je životnu priču počela pisati i na papiru s 30 godina, ali je prekinula i energiju usmjerila u 'Ludbreško Sunce'. Možda će jednog dana opet uzeti pero ili sjesti za računalo i dovršiti započetu priču.
Profesionalno i u dobroj vjeri
pravne pomoći i imovinsko-pravnim poslovima. Nakon položenog pravosudnog ispita izabran je za suca Općinskog suda u Ludbregu i na sudačku dužnost nastupio je 1. lipnja 1973. godine. Dužnost predsjednika Općinskoga suda u Ludbregu obnašao je pune 22 godine, od početka 1986., pa do konca 2008. godine kada je prestao radom Općinski sud u Ludbregu, a do umirovljenja obnašao je dužnost suca Općinskog suda u Varaždinu. Čitav svoj radni vijek nastojao je povjerene poslove obavljati imajući kod toga uvijek u vidu činjenicu služenja građanima. I pored primamljivih poslovnih ponuda nije napustio Ludbreg. U mlađoj dobi od 1957. godine bio je aktivan sportaš u NK Podravina' Ludbreg družeći se s velikim brojem mladih ljudi-sportaša koji su u to vrijeme, a i danas ugledni građani Ludbrega. Pored radnih obveza obavljao je i mnogobrojne društvene poslove, od provođenja referenduma, te svih izbora. Uvjereni smo da je priznanje došlo u prave ruke: -Iznenađen sam ovim priznanjem. Držim da u Ludbregu ima puno drugih ljudi, pojedinaca, koji ispunjavaju kriterije koji su valjda važili kod naših dodjela. Ja sam u čitavom radnom vijeku ili praksi nastojao raditi profesionalno,
Sudac od 1973., a predsjednik Općinskog suda bio je pune 22 godine pošteno i uvijek dobroj vjeri. Dodjela ovog priznanja znači da sam te svoje zadatke ispunio makar i jednim dijelom i što je to na kraju evidentirano na ovako lijep način – rekao nam je Branimir Radaković nakon dodjele priznanja. Nagrada je dodijeljena naročito zbog rezultata ostvarenih u obnašanju pravosudnih dužnosti i drugih područja društvenog života u
Gradu Ludbregu čime je doprinio njegovom razvitku, promidžbi i ugledu. Možda je i intervju objavljen u predzadnjem broju 'Ludbreških novina' pomogao da se u javnosti ne zaboravi njegov doprinos društvu. To prigodom nam je, između ostalog, rekao: -I dalje ustajem relativno rano. Šećem najmanje 30 minuta dnevno bez obzira na vrijeme, pročitam
novine, eventualno obiđem kolege u odvjetničkim uredima radi novosti iz struke. Poslijepodne čitam, pogledam kakav sportski prijenos na TV i informativni program. Čekam na radove u vinogradu i odlazak na more. I s društvom posjećujem nogometne utakmice Podravine.Nakon gotovo 44 godine predanog rada u struci zaslužio je sada uživati u blagodatima mirovine.
10
TU OKO NAS
31. ožujka 2011.
Ludbreški fašnik 2011.
Male maškare
Zimski fašnik u Ludbregu u posljednje je dvije godine promijenio svoje ruho. Poznato je naime, da se 'Črni maček ludbreški' orijentirao na 'Jesenski karneval'. Lani je program održan na fašnički utorak što nije bilo najsretnije rješenje, a sad je vraćen na fašničku nedjelju. U udruzi su odlučili da bude u znaku dječjeg karnevala, a zadržana je tradicija jedinstvenih fašničkih svati. Ludbreška fašnička republika tako je barem nakratko od gradonačelnika i njegovog zamjenika 'prevzela gracke ključe' i došla na vlast. U fašničkoj povorci uz pratnju prigodno odjevenih članova Puhačkog orkestra našli su se mali maškari –
Bombončići iz ‘Radosti’ bomboni iz vrtića 'Radost', pingvini iz 'Smjehuljice', te žabe i buba-mare iz vrtića 'Lavić' iz Svetog Đurđa. Sve grupe predstavile su se na pozornici. Dakako, male maškare pratili su
Male žabe i bubamare iz Sv. Đurđa
Svjetski dan Roma 8. travnja U malom naselju uz lijevu obalu Bednje kod Ludbrega živi 70-ak žitelja romske nacionalnosti koji žive u tri obiteljske kuće i jednoj zgradi. Ludbreg se može pohvaliti da su se žitelji romske nacionalnosti puno bolje prilagodili zajednici u kojoj žive nego u mnogim drugim sredinama. No, trebaju bolje životne uvjete, a susreću se s problemima oko obrazovanja, zapošljavanja. Najveći je problem legalizacije naših objekata radi dobivanja građevinskih i drugih dozvola. Trebamo 'papire' da bismo mogli nastaviti s uređenjem naselja. Problem je blizina i održavanje odlagališta otpada, neuređenost prilaznog puta. Naša djeca redovito pohađaju osnovnu školu, imamo i srednjoškolaca, a trudimo se doći do stalnih radnih mjesta. Živimo kulturno i vjerujem da smo dobri članovi zajednice – kaže Stjepan Oršuš, predsjednik Udruge Roma Ludbrega. U tom cilju nekoliko tjedana uoči Svjetskog dana Roma koji se slavi 8. travnja upriličeni su razgovori.
Romi u školi -Grad je inicirao susret s predstavnicima naših Roma sa saborskim zastupnikom romske manjine i ravnateljem Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja s gradskim dužnosnicima i predstavnicima gradskih ustanova. Naši Romi imaju solidne životne uvjete i dobro su se uklopili u zajednicu. Grad Ludbreg je prvi u Hrvatskoj i među rijetkima koji već šest godina u suradnji s HZZ-om zapošljava Rome na javnim radovima. Moramo im pomoći oko legalizacije objekata, uređenja naselja i poticati njihovo školovanje – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.
Pingvini iz ‘Smjehuljice’ mnogobrojni roditelji, djedovi, bake, prijatelji. Zasluge za dobru zabavu pripadaju voditelju Nikici Novoselu-Mišku i grupi 'Kontrast'. Besplatno su se dijelili krafni i kuhano vino.
Pročitan je i 'Vrabec'. Kao i svaki put, krivac za sve zlo koje nas je snašlo je osuđen i kažnjen. Inače, tog vikenda dio ljudi iz 'Črnog mačka ludbreškog' bio na 'Du-
M. Krobot i B. Hajsok predali ključeve grada Tradicija - ludbreški fašnički svatovi
brovnik karnevalfestu' na finalnoj glazbenoj večeri. Našima je nagrada izmakla za dlaku, ali i 4. mjesto u konkurenciji mahom profesionalnih glazbenika izniman je uspjeh.
Mnogi su došli pogledati male maškare
Legalizacija objekata romskog naselja
Predstavnici ludbreških Roma na susretu u gradskoj upravi
Ulaz u romsko naselje OŠ Ludbreg danas pohađa 30 malih Roma, troje sada pohađa, a petero je već završilo srednju školu. Sugerira se da se mali Romi što ranije uključe u vrtićke programe radi prilagodbe i lakšeg svladavanja hrvatskoga jezika koji je najčešće ozbiljan problem u svladavanju nastavnog programa. Nakon školovanja čak i sa srednjom stručnom spremom Romi se teško zapošljavaju, a ako i dobiju posao to je najčešće za pomoćno-tehničke poslove. Država je uvela mjere koje potiču školovanje Roma: -Ministarstvo sufinancira roditeljski udio za svako romsko dijete koje se uključi u vrtić, a vrtići moraju težiti da što više djece uključi u taj program. Osnovna škola je obvezna,
a mi možemo osigurati uvjete da Romi dodatno uče hrvatski jezik. Starijima pomažemo kod stipendija, smještaja u učeničke domove. Pohvalio bih Ludbreg gdje ima puno manje problema nego drugdje - mali Romi su redoviti osnovci, a Grad se trudi zaposliti odrasle. To je put za dobru integraciju Roma – rekao je Mirko Marković, ravnatelj Uprave na nacionalne manjine. Ludbreški Romi opet su upozorili na problem neuređenosti prilaznog puta najviše zbog djece koja ga svakodnevno koriste za odlazak u školu: -Ako je vrijeme suho onda se diže prašina, kiša i snijeg stvaraju blato, pa djeca dolaze u školu i kući prljava. Tako ispada da ne brinemo o higijeni što nije točno. A čistu i suhu odjeću djeca trebaju svaki dan - tuže se Romi.
Naselje u UPU-u Taj će problem Grad Ludbreg pokušati riješiti uz pomoć institucija, ali je najprije nužna legalizacija objekata. -U postupku je donošenje Urbanističkog plana uređenja mjesta
M. Marković, M. Krobot, N. Memet i B. Hajsok Ludbreg i po prvi puta u povijesti dokumentom će se službeno odrediti lokacija za romsko naselje. To će biti osnova za radnje na legalizaciji objekata. Nakon donošenja UPU-a slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa jer su njihovi objekti najvećim dijelom na zemljištu u vlasništvu države. Taj dio pokušat ćemo riješiti u dogovoru s Vladom. Potom slijedi snimanje objekata, parcelizacija, pa donošenje detaljnih planova i nakon toga financiranje uređenje naselja. Put za rješenje problema baš nije jednostavan, a treba osigurati i znatna financijska sredstva. Uz suradnju sve tri strane siguran sam da možemo uskoro riješiti sva pitanja uređenja – kazao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.
Poruka Saborski zastupnik Nazif Memet bio je izrazito zadovoljan: -Na području Ludbrega odnos većinskog naroda prema Romima puno je bolji nego u drugim županijama. No, uvijek ima prostora za napredak. Tražit ću da pri legalizaciji objekata pomognu predsjednikov Ured za nacionalne manjine i Povjerenstvo za Nacionalni program za
Rome. Središnji ured za upravljanje državnom imovinom pri Vladi zemljište bi trebao pokloniti Ludbregu, a Grad bi ga darovao Romima. Važno je da u Ludbregu ima političke volje da se pomogne - kazao je Memet. Kao saborski zastupnik iz romske manjine zamolio je da prenesemo poruku njegovim sunarodnjacima u Ludbregu: -Za Rome u Ludbregu je dobro što za njihove probleme ima razumijevanja jer ima puno sredina u Hrvatskoj gdje nema zajedništva i suživota većinskog i romskog stanovništva. Zato ludbreški Romi moraju biti svjesni da ne mogu tražiti samo prava i rješavanje svojih problema, nego da imaju i obveze. Njihova je moralna obveza prema sredini i većinskom narodu s kojim u Ludbregu tako skladno žive da moraju dati svoj doprinos u razvoju Ludbrega – poručio je Nazif Memet. Ludbreški će Romi opet prigodno obilježiti 8. travnja Svjetski dan Roma. Dan kasnije u subotu 9. travnja na Otoku mladosti bit će domaćini susreta uz prigodni program na koji će doći predstavnici romske manjine iz drugih sredina.
S A S V I H ST R A N A
31. ožujka 2011.
11
Planinari za Dan grada
Pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom Planinarsko društvo Ludbreg u siječnju je završilo s određivanjem i obilježavanjem Ludbreške planinarske obilaznice, a za Dan grada Ludbrega priredili veliki pohod na kojem se okupilo 70-ak planinara iz čitave Hrvatske. Došli su gosti iz Zagreba, Rijeke, Karlovca, Kutine i drugih gradova iz raznih krajeva Hrvatske da se upoznaju s prirodnim ljepotama našeg kraja i usput daju svoj doprinos proslavi Dana grada.
Ludbreška planinarska obilaznica duga je 23 km, a trasa prolazi najvećim dijelom po ludbreškom vinogorju. -Ludbreškom planinarskom obilaznicom obogatili smo turističku ponudu grada, da se oni koji dođu na pohod upoznaju s našim vinogorjem i šumskim područjem, da upoznaju Ludbreg iz jedne nove perspektive. Naše markacije su na svakih 50-ak metara i bez bojazni može je proći svatko bez vodiča.
Gradonačelnik M. Krobot i D. Klarić pozdravili su goste
22. ožujka Svjetski dan voda Kvalitetna voda najveći je prirodni resurs današnjice, jedino je piće koje koristi cjelokupno stanovništvo zemaljske kugle bez obzira na boju kože, vjeru i nacionalnost. No, stručnjaci smatraju da se oko 600 milijuna ljudi u svijetu bori s nestašicom pitke vode. Iako je dvije trećine zemljine površine prekriveno vodom, vrlo malo je one kvalitetne pitke, tek oko 2,5 posto. Ostalo je slana voda ili je onečišćena. Zato su Ujedinjeni narodi odredili 22. ožujka za Svjetski dan voda. Europska povelja govori: 'Zadatak je da svatko s vodom dobro gospodari i da je brižljivo koristi'. Na ludbreškom području vodama gospodari Športsko ribolovno društvo Ludbreg na čijem čelu je već 30 godina Tomo Filip. -Društvo broji 504, a državnu ribičku dozvolu ima 417 članova. Članarina je 100 kuna, a svaki član godišnje plaća 400 kuna za ribolovnu dozvolu. Imamo organiziranu ribočuvarsku služba sa 17 ljudi koji su položili stručni ispit za ribočuva-
Planinari iz raznih krajeva Hrvatske stigli su u Ludbreg na Dan grada Imamo osam kontrolnih točaka i sve je napravljeno prema pravilima Hrvatskog planinarskog saveza. Prva točka je kod rimskih termi na trgu u centru svijeta, zatim slijede u Slanju kod lugarnice, pa Lijepa gorica, najviši vrh u okolici Ludbrega na 348 m, četvrtka točka je na Gracima, zatim na Črnoglavcu, pa Lajdeberg, zatim na Sigečaku. Završetak trase, dakle, zadnja kontrolna točka je ludbreško svetište – objasnio nam je Damir Klarić, predsjednik PD 'Ludbreg'. U subotnje jutro na Dan grada planinare je pozdravio gradonačelnik Marijan Krobot. I potom su krenuli na višesatnu šetnju uz Bednju prema Slanju i ludbreškim vinogorjem. Odmor je priređen u vinogorju kod Snježane Stančin gdje je planinare dočekao grah, klipići, kolači i
Ivanečki planinari u Ludbregu osvježenje. Prvi planinari koji su prošli trasu i stigli u Ludbreg bili su Nikola Nišević, te Zdenko i Kristijan Horvat iz PK 'Ivanec'. Oni svaki vikend planinare po Hrvatskoj i susjednim zemljama. -Važno je da usmjerimo mlade u ovaj oblik druženja, s upoznavanjem
prirode i novih prijatelja, to je puno bolje od sjedenja po kafićima – ističu Ivančani. Pohvalili su pohod za Dan grada i trasu Ludbreške obilaznice. -Kraj je lijep i pitom s predivnim vidicima na šume, vinograde, širu okolicu. Domaćini su izuzetno ljubazni, sve je bilo u redu, a gospođa Đurđica ponudila nam je jako fine kolače. Oduševljeni smo organizacijom naših prijatelja Ludbrežana. Staza je jako dobro markirana i sigurna za planinare što je od izuzetne važnosti. Vrijeme je bilo idealno, nije bilo pretoplo i s malo vjetra. Teren je bio dobar osim ponešto blata od kiše prije nekoliko dana, ali nama to ne smeta – ističu ivanečki planinari. Nakon pohoda planinari su se družili u pivnici 'Mejaši'. (ah,ds)
Čuvajmo svoje rijeke, potoke, jezera
Tomo Filip, predsjednik ŠRD Ludbreg
Ludbreški ribiči u jednoj intervenciji na zaštiti voda
re – kaže Tomo Filip. Ludbreški ribiči nadziru ukupno 1.300 ha voda od čega 760 ha Drave, 352 ha jezera HE Dubrava, 90 ha Bednje, 35 ha Plitvice, 32 ha derivacijskih kanala, 28 ha voda šoderica Hrastovljan, Jamičak i Lešće i 2 ha
-Vodotoci na širem ludbreškom području nisu u najboljem stanju pa tako ni Bednja. No, još uvijek u njima mogu susresti rakovi i vidre što je znak da nismo prešli kritičnu granicu, ali nismo ni daleko od nje. Ulovljena riba u Bednji se još uvijek smije konzumirati – pojašnjava Tomo. Ove godine Svjetski dan voda obilježit će se 19. put. U većini škola provedeni su projekti kojima se ukazuje na načine onečišćenja, na ljudski nemar te diže svijest učenika o potrebi očuvanja okoliša, a time
Tihana Petrić i učenici 6.d i 8.c razreda OŠ Ludbreg
športskog ribnjaka. -Resorno ministarstvo prije sedam godina dodijelilo nam je koncesiju za gospodarenje vodama na vrijeme od 20 godina. Prema planu gospodarenja svake godine poribljavamo vode mlađem šarana, amura, smuđa, linjaka i tolstolobika na što godišnje potrošimo oko 70 tisuća kuna. Kazne za krivolovce na vodi još uvijek su premale, a najviše štete rade oni koji izlovljavaju mrežama. Čak do 80 posto štete rade i kormorani ili veliki vranci kojih na našem području ima oko 50 tisuća. To su ptice koje rone i mogu uhvatiti sitnu ribu na dubini i do 13 metara. Inače, mi redovito brinemo za čiste obale vodotokova – kaže Tomo. Bednja je svakim danom sve zagađenija jer se kanalizacijske vode Lepoglave, Ivanca, Novog Marofa i Ludbrega ulijevaju u nju, a i oborinske vode s ludbreškog odlagališta otpada.
i voda. Djeca bi svojim znanjima i savjesnim odnosom prema okolišu trebala 'posramiti' odrasle koji se ponašaju neodgovorno. -Nažalost, još uvijek je briga o okolišu svedena na riječi umjesto da se odmah prijeđe na djela. Ljudi trebaju što prije shvatiti da će uništenje okoliša sigurno prije ili kasnije ugroziti blagostanje u kojem živimo i još više smanjiti količine pitke vode – rekla je profesorica Tihana Petrić, učiteljica biologije i kemije u OŠ Ludbreg. Dražen Vađunec
Osnovci, učlanite se u izviđače! Odred izviđača Ludbreg poziva učenice i učenike prvih razreda osnovnih škola i starije na upis u izviđače. Upisi se mogu obaviti četvrtkom od 17 do 18 sati i subotom od 14 do 16 sati ispred zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu. Sve informacije mogu se dobiti na broj 098 242-440.
12
K U LT U R A
Likovno udruženje Ludbreg Likovni umjetnici već su se petu godinu pridružili obilježavanju Dana grada Ludbrega dolaskom na koloniju u organizaciji Likovnog udruženja Ludbreg. Na ovogodišnjoj je sudjelovalo 20-ak slikara i jedan kipar. -U radu su sudjelovali umjetnici iz Zaboka, stubičkog kraja, Koprivnice, Međimurja, Zagreba, Krapine, cijele sjeverozapadne Hrvatske. Udruženju je najvažnije da se slikama koje su nastale u koloniji osiguraju sredstva za rad radionica i tečajeva tijekom godine za naše mlade članove. Imamo grupu od čak 40-ak mladih članova, pa je nužno osigurati sredstva za rad. Slike ćemo opremiti, izložiti i prodati. Dio nastalih radova namijenili smo za potrebe Grada Ludbrega - rekla je Elvira Štabi-Vidović, predsjednica Likovnog udruženja Ludbreg. Vrijeme 19. ožujka baš nije bilo pogodno za rad likovnjaka na otvo-
31. ožujka 2011.
Slikari za Dan grada
Učesnici likovne kolonije održane u povodu Dana grada renom, pa su stvarali u prostorima hotela 'Crnković'. Na kraju je improvizirana izložba nastalih radova, a sudionicima su
podijeljene zahvalnice za sudjelovanje. Kolonija je održana pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega.
Puhački orkestar Ludbrega prestao djelovati kao udruga
Izložba u povodu Dana grada
Stare novčanice Z
Ludbreška Sekcija Kluba kolekcionara Varaždin na svoj je način dala doprinos obilježavanju dana grada Ludbrega. Novom izuzetno zanimljivom izložbom na kojoj je Zdravko Magdić predstavio tek manji dio svoje bogate zbirke starih novčanica. Na pet panoa u Poštanskom uredu Ludbreg može se iščitati dio naše povijesti jer su izložene novčanice koje su bile u opticaju na našem području od 19. stoljeća do prvog novca samostalne Hrvatske početkom 90-ih. Autor izložbe je koprivnički Ludbrežanin Zdravko Magdić: -Ovo je dio zbirke koju sam skupil sam uz pomoć svoje rodbine, prijatelja, kolega, susjeda. Ljudi čiste tavane podrume i svašta pronađu. Tu je manji dio zbirke s novčanicama koje su se koristile do 1848. godine do danas - rekao je Magdić. Član je Sekcije Ludbreg, Kluba Zdravko Magdić pokazao nam je
Orkestar kao sekcija Pučkog učilišta
Značajne promjene u načinu rada i organizaciji Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Orkestar je prestao djelovati kao udruga, ali s redovitim aktivnostima, vježbanjem i nastupima nastavlja kao sekcija u sklopu Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg. Posljednji predsjednik udruge Josip Perin koji je bio na toj dužnosti neprekidno 11 godina od 2000. godine, pojasnio nam je razloge ovakve odluke. -Troškovi djelovanja udruge već su dugo previsoki, a drugi je bio problem kadrovske popunjenosti. Sve je to utjecalo na kvalitetu našeg rada i glazbenog djelovanja. Cilj je bio saču-
vati orkestar, a dosad je u više navrata prijetio prestanak rada i trebali smo institucionalno riješiti budućnost. U dogovoru sa svim strukturama, sada je Puhački orkestar grada Ludbrega sekcija pri Pučkom otvorenom učilištu. Uvjeren sam je to dugoročno i najbolje rješenje za budućnost Orkestra – kazao je Josip Perin. Skupština je stoga donijela odluku o prestanku rada. Sličnih primjera ima i u drugim sredinama. -Nismo izmislili nešto sasvim novo jer su u nekoliko gradova napravili to isto i time spasili Orkestre. Članstvo se prije popunjavalo iz redova građana. Danas nije tako i temelj su polaznici Osnovne glazbene
Dobitnici ‘Zlatnih plaketa’ Puhačkog orkestra – s lijeva Slobodan Vađunec, Josip Perin i Stjepan Katalenić
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg
Priče za laku noć u travnju 6. travnja - Dubravko Bilić: Visibabe ili bajka o ljepoti 13. travnja - Iva Nerina Sibila: Lav crvene grive 20. travnja - Željka Horvat-Vukelja: Leteći glasovir
škole pri Učilištu. Primjerice, kad sam došao u udrugu nije bilo u školi niti jednog puhača, a danas ih je 30. Nadalje, voditelj Orkestra, Marko Prepelić i Slobodan Vađunec, tajnik udruge, ujedno su učitelji u glazbenoj školi, u Učilištu radi i dosadašnji potpredsjednik Mišo Gerić. Dakle, većina kadrova povezana je s Pučkim učilištem koje nam je vodilo knjigovodstvene poslove. Radi o značajnim stvarima, samo je vrijednost instrumenata oko 800.000 kuna, tu je ostala oprema, odore. Sve smo to morali zbrinuti. Rješenje s Pučkim učilištem je idealno i za Grad Ludbreg i porezne obveznike racionalno rješenje, dok Orkestar pod okriljem Učilišta može samo napredovati. Vjerujem da je to putokaz i drugima koje su se susreću s istim ili sličnim problemima. Orkestar će ostati brend, nastavit će njegovati tradiciju puhačke glazbe, temelj će mu ostati sadašnji i bivši polaznici glazbene škole, ali svirati u Orkestru i dalje mogu i drugi zainteresirani građani – rekao je Perin. Na zadnjoj skupštini održana je mala svečanost. Orkestar je dugogodišnjem predsjedniku Josipu Perinu, dugogodišnjem dirigentu Stjepanu Kataleniću, te dugogodišnjem zamjeniku dirigenta i tajniku Slobodanu Vađuncu uručio 'Zlatne plakete' za vođenje, organizaciju i djelovanje na očuvanju, promicanju i unapređivanju glazbene kulture u Ludbregu.
Brojni posjetitelji sa zanimanjem su razgledali izložbu
Fašnički koncert Osnovne glazbene škole
Vesele note Tradiciju fašnika i maškara na svoj su način predstavili učenici Osnovne glazbene škole u Pučkom otvorenom učilištu 'D. Novak' u Ludbregu. Oni su fašnik obilježili glazbenom produkcijom pod maskama. U prepunoj vijećnici Učilišta izvedeno je 27 skladbi poznatih autora. Inicijator ovog glazbenog događaja je mr. glazbe Danijel Oto, učitelj u školi, ujedno korepetitor koji pratio učenike na glasoviru. -Svirka nije bila u prvom planu iako smo čuli niz zapaženih izvedbi. Naša želja bila je da se djeca druže, da kroz opušteni pristup i zabavu steknu iskustvo javnog nastupa - ka-
zao je učitelj Danijel. Ideju je podržao Marko Prepelić također magistar glazbe sa svježom diplomom koji u OGŠ u Ludbregu predaje trubu. -Koncert pod maskama organizirali smo prvi put i vjerujem da se to svidjelo djeci, roditeljima i posjetiteljima. Bila je to prilika najmlađim učenicima da u prvom javnom nastupu osjete radost muziciranja – rekao je Marko. Nastupili su: Marta Vincetić, Nikola Pongrac, Ivana Pasha, Mihaela Horvat, Emma Marković, Brigita Golubić, Ana Busija, Anita Petrić, Antonija Nakić, David Stančin,
Koncert pod maskama
Učenici su opušteno muzicirali
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 3. travnja: Vrlo zapetljana priča (animirani, 100 min. ) 10. travnja: Guliverova putovanja (pustolovni SF, 85 min)
27. travnja - Kašmir Huseinović: Jakov Lektor
17. travnja: Kuća debele mame (akcijska komedija, 98 min)
Priče se čitaju na dječjem odjelu svake srijede u 19 sati.
24. travnja - nema predstave Projekcije počinju u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
31. ožujka 2011.
dravka Magdića
K U LT U R A
Pjesnici u povodu Dana grada Povodom Dana grada u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održana je književno-glazbena večer na kojoj je predstavljeno Društvo hrvatskih književnika Podravsko-prigorskog ogranka Koprivnice. Ludbrežanima su se predstavili pjesnici Enerika Bijač, Milan Frčko, Marko Gregur, Božica Jelušić, Mladen Levak te prozaist Darko Pernjak. Predsjednica Ogranka Enerika Bijač predstavila je prisutne autore, te iskoristila priliku zahvaliti Gradu Ludbregu na dosadašnjoj pomoći. Program je nastupom na gitari upotpunio Ludbrežanin Saša Car, a ludbreški učitelj i haiku-pjesnik Zdenko Oreč podijelio je s prisutnima 'školske bisere'. (mh)
13
Podravski književnici u Ludbregu
Bernarda Kladić, mlada pjesnikinja iz Globočeca
Nagrada za stihove novčanicu iz 1920. tiskanu u SAD-u kolekcionara Varaždin, bavi se i filatelijom. Skuplja i kovanice, u zbirci ima sve koje su izdane od 1945. godine. Novčanice su ipak nešto posebno. -Posebno mi je draga ova iz 1920. godine iz doba Kraljevine Jugoslavije. Zovemo je 'amerikanka' jer je tiskana u SAD-u. Izuzetne je kvalitete materijal, ali i pravo umjetničko djelo. I u vrijeme kad je bila u opticaju ljudi su je od milja zvali 'amerikankom'. Drage su mi novčanice
Darko Hrastić
iz 1926. i 1929. godine od 10 dinara koje su izuzetno lijepe. Bilo bi dobro da izložbu posjete učenici škole, da nešto nauče – rekao je Zdravko. Otvaranje izložbe starih novčanica Zdravka Magdića održano je u predvečerje Dana grada pred brojnim gostima iz Varaždina i Ludbrega koje je predvodio gradonačelnik Marijan Krobot. Izložba se može razgledati u Poštanskom uredu Ludbreg.
Viktorija Varga
Oduševili punu vijećnicu publike
Duet flauta - Marta Mihin i Ivana Happ
Na književnom natječaju Radio Ludbrega za najbolji prozni i pjesnički rad u 2010., jednu od nagrada dobila je Bernarda Kladić iz Globočeca. Bernardina pjesma 'Život' u konkurenciji 30-ak pjesama dobila je u finalnoj radio-emisiji najviše glasova slušatelja i ocjenjena je najboljom. Tako je Bernarda dobila nagradu radija. –Ovo je prvi puta da sam poslala jednu svoju pjesmu na natjecanje. I eto, pobijedila. Pišem uglavnom ljubavne pjesme i pjesme o životu – priča nam Bernarda. Počela je pisati početkom srednje škole. Napisala je dosta stihova, ali većinu nikada nitko nije pročitao. Pjesme je spre-
Mislav Novota, Filip Martinković, Robin Markulinčić, Lovro Povijač, Paula Petrić, Mihael Golec, Hana Horvat, Ian Novak, Tamara Štefanec, David Vađon, Ria Gača, Monika Vrbanić, Marta Mihin, Ivana Happ, Ivana Čukec, Katarina Povijač, Valentin Janušić, Darko Hrastić, Mihael Katalenić, Dario Markulinčić, Viktorija Varga i Alen Vađunec. Darko Hrastić svirao je harmoniku. -S Damirom Harambašom idem u 4. razred glazbene škole i lijepo mi je. Vježbam jedan sat dnevno, najviše u nedjelju. Došli su me glet mama, baka, djed, ujak i sestrična – hvalio se Darko. Jedini je svirao dva instrumenta, glasovir i trubu, Alen Vađunec, učenik šestog razreda glazbene. Osim njega zapažen nastup na trubi imao je i Dario Markulinčić. -Uz trubu sviram i gitaru, a planiram na jesen upisati srednju glazbenu školu 'Fortunat Pintarić' u Koprivnici – kaže Dario. Veliki pljesak publike dobila je flautistica Viktorija Varga koja također završava osnovno glazbeno obrazovanje. -Na ovom koncertu sam svirala najbolje do sada, bez ijedne greške. Još se dvoumim hoću li ići u gimnaziju ili u srednju glazbenu školu Varaždin – kaže Viktorija. Učenike su pripremali Marijan Horvatić, Slobodan Vađunec, Danijel Oto, Marko Prepelić, Jasminka Bontek i Ivan Lajnvaš. Dražen Vađunec
mala u ladicu. Možda ću jednog dana pregledati te pjesme i odlučiti ih objaviti. Vidjet ću s vremenom – kaže Bernarda. Učenica je četvrtog razreda Druge gimnazije u Varaždinu i trenutno je zaokupljena pripremama za državnu maturu nakon koje će upisati studij jezika ili ekonomije. -Kada prođe matura i upis na fakultet, vjerojatno ću se više posvetiti pisanju. Volim pisati, izraziti i zapisati svoje osjećaje – planira Bernarda. Dobre umjetničke gene može zahvaliti djedu iz Hlebina kao i njezine sestre Valentina i Ivana koje imaju osjećaj i nadarenost za književnost i crtanje. (ah)
Bernarda piše stihove o ljubavi
14
OGLASI
31. ožujka 2011.
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA LUDBREGA I UDRUGA CVJEĆARA LUDBREŠKE REGIJE U okviru zajedničke akcije „Cvijet za ljepši svijet“ objavljuju
NATJEČAJ ZA IZBOR NAJLJEPŠE UREĐENOG OKOLIŠA ZA 2011. GODINU NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA Natječaj ima 3 kategorije: najljepša okućnica, najljepši balkon i najljepši kamenjar. Prijava na natječaj mora sadržavati: ime i prezime, adresu i broj telefona kandidata. Uz prijavu je potrebno dostaviti dvije različite fotografije okućnice, balkona ili kamenjara. Svi zainteresirani prijavljuju se Turističkoj zajednici grada Ludbrega (Trg Sv. Trojstva 1a, Ludbreg) ili Udruzi cvjećara ludbreške regije (Frankopanska 63, Ludbreg). Natječaj traje od 01. travnja do 15. srpnja 2011. godine. Posebno Prosudbeno povjerenstvo obići će sve prijavljene okućnice i na svečanom proglašenju najboljima dodijeliti vrijedne novčane nagrade i priznanja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Turističkoj zajednici grada Ludbrega, (tel. 042-810-690; mob. 098-834-796) ili u Udruzi cvjećara ludbreške regije (mob. 098-921-75-89)
Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg objavljuje natječaj za haiku-radove za zbornik koji će se tiskati u povodu haiku susreta 'Ludbreg 2011.'. Za uvrštavanje u zbornik potrebno je poslati 6 haikua, a selektori će odabrati one za objavu. Prilikom slanja radova mora se napisati tko je autor haikua (ne šifre ili bilo što drugo). Haikue možete slati i prevedene na engleski jezik, ali POU ne uzima odgovornost za prevođenje. U slučaju da su haiku prevedeni na engleski jezik tada treba obvezno napisati ime prevoditelja/ice. Najbolje da su haikui u posebnom word dokumentu kao attachment mail poruci. Dokument nazovite svojim imenom (npr. Ivo Ivic haiku). Svoje haikue šaljite na e-mail adresu Pučkog otvorenog učilišta: info@pou-ludbreg.hr. Ukoliko nemate mogućnost elektronskog slanja, tada ih možete poslati i poštom na adresu: Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak', 42 230 Ludbreg, Trg sv. Trojstva 19. Radovi se primaju do 30. travnja 2011. godine. Haiku susreti Ludbreg 2011. bit će održani druge subote lipnja 2011. godine.
SP O R T
31. ožujka 2011.
KK 'Grafičar' Ludbreg
15
Zahuktava se nogometna sezona
Podravina juriša
Juriš na naslov - zadnji trening uoči utakmice s Otokom Za naslov svakom po cigara - stoje slijeva: trener Dijanošić, Jovanović, Beser, Puštek, Petrović, Matanović, Vrabec, Jalševec i vjerni ‘Čiko’. Dolje: Belovari, Horvat, Triplat, B. Dijanušić, Bačani, Siladić i Biškup
Titula nakon 12 godina
Košarkaši 'Grafičara' nakon dugog posta stigli su do naslova prvaka. Iako je osvojen u najnižem rangu natjecanja B-1 ligi sjever uvijek je lijepo nešto osvojiti. Ova sezona potvrdila je Luku Siladića kao glavnog igrača. Veliku pomoć pružili su mu Ognjen Petrović, te Davor Vrabec koji je uskakao kada su bile najteže utakmice i dao veliki doprinos uspjehu. Triplat je odigrao sezonu svoje kratkotrajne igračke karijere. Biškup je u nekoliko utakmica ugodno iznenadio. Ivan Beser pretkraj sezone je pokazao da se na njega može ozbiljno računati. Puštek je igrao standardno solidno, a pomoć mu je pružio Jalševec. Horvat je pokazao da može svojom preciznošću doprinijeti ekipi, a Be-
lovari da će svojom čvrstinom dati obol, pogotovo u obrani, kao i Matanović. Posebna priča su dvojica još uvijek kadeta Bruno Dijanušić i Mihael Bačani. Bruno ima košarkaški gen, potencijalno je 'šmeker' na svojoj poziciji i predviđamo mu lijepe košarkaške trenutke. Bačani ima visinu, ali i snalažljivost i hitrinu. Osnovni preduvjeti su tu, još malo 'mangupluka' u igri, naravno, uz tehničko-taktički napredak i mogao bi postići zaista mnogo. Konstanta na klupi je Igor Dijanošić kojem je ovo prvenstvo, osvojeno ispred košarkaša Koprivnice, zaista drago: -Potpuno zasluženo osvojili smo prvenstvo. Iako je Koprivnica imala bolji skor u međusobnim utakmi-
Luka Siladić, košarkaš 'Grafičara'
Luka silni
Najteži protivnik popularnog strip junaka Zagora bio je Majk Sila, ljubitelji stripa sjećaju se kako ga je Zagor teško slomio u legendarnom 361. broju Zlatne serije. Junak naše priče isto tako je neslomljivi Luka Sila(dić), godinama najbolji košarkaš ludbreškog 'Grafičara'. Ovaj kvalitetni bek rođen je u Bjelovaru 1986. godine, a od svoje osme godine živi u Ludbregu. Košarku je počeo igrati već s devet godina kod neizbježnog učitelja Tomice Letine. S 11 već nastupa u mlađim kategorijama 'Grafičara'. Velika Lukina ljubav bila je i atletika. Iako ne pretjerano visok, u skoku u vis postizao je sjajne rezultate zahvaljujući nevjerojatnom odrazu. Bio je prvi osnovnoškolac u Hrvatskoj sa 187 cm, kao svježi srednjoškolac skakao je 190, a Sveučilišni prvak Zagreba postao je s ravno 200 cm. -Zašto nisam nastavio sa skokom u vis? Sve sam polagao u svoj odraz. Nisam skakao s takozvanim uvinućem, stručnjaci kažu da sam koristio 'uvinuće' tada bih skakao oko 220 cm. No, nisam do kraja ozbiljno shvaćao treniranje skoka uvis. Da se našalim - fućkaš treniranje sporta bez lopte. I tako sam ostao u košarci
U trenucima slavlja: Luka (u sredini) s Vrabecom i Triplatom – kaže Luka. Već je cijelo desetljeće oslonac ekipe 'Grafičara'.Kao svoje najbolje suigrače navodi: -Imao sam mnogo kvalitetnih suigrača, istakao bih prof. Željka Novota
cama mišljenja sam da nismo od njih slabiji niti i u jednom košarkaškom elementu, dapače. Poraz u posljednjem kolu uslijedio je nakon opuštanja kada smo osigurali naslov. Ova sezona bila je odlična i za niz mladih igrača koji su odigrali više neizvjesnih utakmica nego da su igrali rang više. Vidjet ćemo da li ćemo igrati iduću sezonu u A-2 ligi. Možda bi bilo bolje da odigramo još jednu sezonu u B-ligi da bi naši igrači još malo stasali – kaže trener Dijanošić. Košarkaši će na odmor, a vodstvo kluba odlučit će kako i kamo dalje. U svakom slučaju, bez obzira u kojem igrali rangu, ova momčad 'Grafičara' ima budućnost. Neven Jerbić
Ožujak je mjesec u kojem nogomet nakon zimske stanke opet dolazi u prvi plan. U Trećoj hrvatskoj ligi Istok nakon startnog poraza ludbreška Podravina nanizala je četiri pobjede i izbila na vrh ljestvice. Momčad djeluje snažno, a važno je da pobjeđuje čak i kada igra nije nešto posebno. Sada više nema sumnje – Podravina je najozbiljniji kandidat za naslov. Odlično gura i Zadrugar iz Hrastovskog u Prvoj županijskoj ligi ŽNS-a Varaždin, u gornjoj je polovici ljestvice, a bodovne razlike u vrhu su vrlo male. Novi izazov bit će polufinale županijskog kupa. To je repriza lanjskog finala. Za novi finale Zadrugar će se u dvije utakmice boriti protiv Rudara 47' kojeg je ovih dana u prvenstvu razmontirao sa 6:0! Prva utakmica je u Hrastovskom 27. travnja.
S utakmice Podravina-Otok 4:0 U Prvoj ligi NS Ludbreg već nakon dva kola posve je jasno da ćemo do kraja gledati troboj za prvaka. Plitvica iz Selnika, Mladost iz Sigeca i Mladost iz Šemovca očito su prejaki za konkurenciju i možemo očekivati neizvjesnost kola. Slično je i u Drugoj ligi NSL gdje će borbu za naslov voditi Bukovčan 27' iz Malog Bukovca, Dinamo iz Apatije i Karlovec.
Visok odraz odličnog beka
i Nevena Jerbića (hvala Luka – op.p.). Vrlo dobro sam se na terenu slagao sa Davorom Vrabcem, Goranom Križanićem, Sinišom Beserom, Emilom Morovićem i Vargom, prijateljem iz Donje Dubrave. Trenirali su me Dušan Todorović, Dražen Cesar, Igor Dijanošić, te Bruno Kovačić u jedinoj sezoni kada sam igrao u Čakovcu – rekao je Luka. Bilo je poziva i s drugih strana, Varaždinci su bili uporni, a ove sezone zainteresirao se i drugoligaš 'Gorica'. No, Luka jednostavno voli Ludbreg u kojem je i zaposlenik NS Ludbreg. -Želio bih da opet zaigramo u A-2 ligi. Po kvaliteti tamo nam je i mjesto. Nadam se i iskoraku u razvoju svojih suigrača tako da bismo bili opasan suparnik svima – naglasio je Luka. Čestitke Luki na prvom (!) ekipnom trofeju u karijeri, naslovu prvaka B-1 lige. No, pred njim je duga karijera i sigurni smo da će biti još puno razloga za slavlje. Neven Jerbić
Gornji red s lijeva: trener N. Petek, Jura Sever, Bruno Frančić, Matija Tkalec, Luka Kolak, Leo Tropšek, Simon Čižmešija, trener S. Špoljarić. Donji red: Borna Kolak, Mihael Harambaša, Emanuel Zember, Mihael Sedlar i Filip Stančin.
Prvi trofej Nakon godinu i pol treniranja najmlađe postave igrača ludbreške ‘Podravine’ pod vodstvom trenera Nikole Peteka i Saše Špoljarića, stigli su i prvi rezultati. Početkom ožujka održan je malonogometni turnir za dječake predškolske dobi u dvorani u Vidovcu. Tom su prigodom Ludbrežani u svojem prvom nastupu osvojili drugo mjesto, a ludbreški golman Emanuel Zember proglašen najboljim i predan mu je pehar. -To su dječaci stari pet i šest godina. U klubu ih imamo 15-ak koji treniraju. Četvorica već igraju i za ekipu osmogodišnjaka koju vodi kolega Saša Špoljarić. U Vidovcu je bio prvi turnir na kojem su igrali –
Vratar Emanuel Zember pojasnio nam je Nikola Petek. Očito je da za budućnost ludbreškog nogometa ne treba brinuti. Klincima ‘Podravine’ ovaj uspjeh bit će pravi poticaj za daljnji rad. Samo naprijed, dečki! (nj)
16
31. ožujka 2011.
ŠALJITE FOTKE!
Sjećate li se našeg fotoreportera Josipa Grđana koji je nekoliko godina kamerom bilježio sva važnija događanja u Ludbregu, njegovih izvrsnih fotki u reportažama naših novina? Objavili smo ih na stotine. Poslovna suradnja i prijateljstvo s našim urednikom iz dana rada u varaždinskim medijima doveli
Fotomonografija Josipa Grđana
su ga i za našeg suradnika. I potrajalo je to sve dok baš u našem Ludbregu na Svetu nedjelju nije buknula ljubav između našeg Jože i nove mu životne družice Silve, vlasnice poznate radionice za izradu samoborskih suvenira. I otišao Joža sa Silvom u Samobor gdje je radio i radi fotografske projekte. Jedan od njih izla-
Savjeti za radove u vašem voćnjaku i vrtu
Sam svoj majstor
Netko vas je počastio zdravim voćem kakvog niste kušali nikad ranije. Voće je imalo lijep izgled i nezaboravan okus, pa ste ga poželjeli imati i u svom voćnjaku? Sada na početku radova u voćnjaku i vrtu savjetom prema vlastitim iskustvima može vam pomoći Valent Sačer iz Gundulićeve ulice u Ludbregu. On u voćnjaku iza kuće ima 100-tinjak probranih sorti jabuka, krušaka, trešnji, šljiva, marelica i drugih vrsta voća. -Sve je počelo prije 20 godina kada sam na placu kupio jabuku. Nakon tri godine izrasli su prvi plodovi, ali sasvim druge sorte, te neukusni i kržljavi. Nije rodila ono što je trebalo i odlučio sam na nju nakalemiti plemku željene sorte i od tada sam radim cijepljenja voćaka - kaže Valent. Kod njega možete vidjeti da na nekim stablima rastu tri sorte jabuka. Jedna strana krošnje puna je crvenih, a druga žutih plodova. S treće strane plodovi su već obrani. Cijepio je čak i mušmulu na glogu, te marelicu na divljoj šljivi. -'Divljake' pronalazim uz prugu ili u šumi. Najviše koristim kosi rez tzv. 'cijepljenje na sedlo' kada su podloga i plemka jednake debljine. Površina reza
zi u travnju. Bit će to fotomonografija o narodnim običajima i životu žene samoborskog kraja tijekom jedne godine. U knjizi će biti oko 150 dokumentarističko-umjetničkih fotografija na kojima je naš bivši suradnik radio u posljednjih godinu i pol dana. Oduševljeno nam je, za najdraže novine i redakciju kako
Proslava Dana centra svijeta 1. travnja U povodu Dana centra svijeta i Ludberginog rođendana 1. travnja Turistička zajednica Ludbrega priređuje prigodni program. Na središnjem trgu, u petak, 1. travnja u programu sudjeluju Puhački orkestar, KUD ‘Anka Ošpuh’, ‘Ludbreške mažoretkinje’ i izviđači. Gradski notar upisivat će građane upisivati u Knjigu centra svijeta. Radio Ludbreg podijelit će rođendansku tortu, a nazdravit
Valent s marelicama koje je sam kalemio
Anica Sačer na plemki se mora poklapati s površinom reza na podlozi. Treba paziti da plemka ima tri pupa od kojih prvi treba okrenuti na suprotnu stranu od reza. Ako je nekima voćka 'pobjegla u nebo', njoj se mogu odrezati grane na kojima se nakaleme druge sorte. Tada se cijepi 'na rascjep' jer je podloga puno deblja od plemke, a može se cijepiti u i 'pod koru' - kaže Valent. Njegova supruga Anica
Lani je u njihovom vrtu izrasla rajčica od 1.300 g
uređuje povrtnjak u kojem je lani izrasla rajčica rekordne težine od 1,30 kg. -Sjeme je prije 10 godina kupljeno u Mađarskoj i od onda svake godine posušim zreloga paradajza, a i sjeme pospravim. Sredinom ožujka sjemenje posijem u veću teglu, zmešam vrtnu zemlju s onom koju žene kupuju za cvijeće. Teglu držim vani na osunčanoj strani verande. Kad biljke izrastu oko 20 cm, krajem travnja ih presadim na gredicu. Iskopa se veća jama i prvo ide granulirano gnojivo, pa sloj zemlje i na kraju presadnica. Paradajzi su puno bolji od onih s placa, stabljika im je čvrsta jer su vani, a ne pod najlonom – veli Anica. Svake godine zasadi oko 40 biljaka ove rajčice, a puno presadnica pokloni susjedima, rodbini i prijateljima. Gnoji isključivo biokompostom bez prskanja. -Rajčica se zalijeva samo dok je biljka mala i dok se dobro ne ukorijeni. Puno vlage rajčici naglo donosi bolest i suše se listovi koji su bitni za sazrijevanje plodova - kaže Valent. Ako posjetite Sačere oni će vam pomoći da oplemenite svoj voćnjak željenom sortom i rado dati nekoliko presadnica mađarskog paradajza. Sve o čemu govore Anica i Valent dokumentiramo fotografijama snimljenim u njihovom vrtu i voćnjaku prošlog ljeta i jeseni. Dražen Vađunec
sam kaže, poslao nekoliko ‘proljetnih’ fotki koje će izaći u knjizi. Ekskluzivno! Čitatelje pozivamo da nam šalju svoje lijepe i zanimljive fotografije, rado ćemo ih objaviti u ovoj rubrici. Fotke šaljite na naš e-mail je: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
će se vinom iz gradske fontane. Program će početi podizanjem zastave Centra svijeta u 17 sati. U sklopu programa Restauratorski centar Ludbreg u dvorcu Batthyany priređuje izložbu plakata o konzervatorsko-restauratorskim radovima obavljenim u radionici od 2004.–2010. godine. Izložba će biti otvorena u 18 sati.