Ln 50

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 29. TRAVNJA 2011.

BROJ 50 / GODINA VI.

Da ne prođe nezapaženo

Uz 50. broj Tek što izađe svaki novi broj koji još ‘smrdi’ po boji, članovi naše male redakcije stisnu se u par kvadrata urednikovog ureda radi dogovora o novom broju.

A zadnji sastanak završio je pitanjem: -Uredniče, kak budemo obilježili ovu prigodu? Pa, ipak je 50 brojeva jubilej!Doista. Tko bi rekao da je već 50?

A sve je počelo prije šest godina kada je tadašnje Gradsko poglavarstvo na čelu s ondašnjim gradonačelnikom Krunoslavom Kosirom odlučilo pokrenuti gradske novine, a za izdavača odredilo Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’ Ludbreg. Tadašnji ravnatelj ustanove Branko Dijanošić (kojemu je nedavno Gradsko vijeće Ludbrega, usput rečeno, povjerilo vođenje Učilišta i u naredne četiri godine) okupio je nekolicinu zanesenjaka spremnih odraditi porođajne muke ‘Ludbreških novina’.

Do dana današnjega ili do ovog broja promijenila se tek nekolicina suradnika.

A redakcija je bila i ostala mala – četvero novinara vanjskih suradnika, grafički urednik i glavni urednik kao jedini u radnom odnosu.

U ovih 50 brojeva trudili smo se prenijeti informacije i obavijesti iz gradske uprave koje su značajne za građane Ludbrega i prigradskih naselja. No, isto tako htjeli smo predstaviti zanimljive ljude i događaje. Pišemo najčešće o onima o kojima ne pišu ili ne govore mediji iznad lokalne razine.

Vjerujemo da smo pogodili ukus većine koja rado svakog zadnjeg radnog dana u mjesecu čeka novi broj na uobičajenim mjestima. Naravno, ima i onih koji će redovito ‘popljuvati’ svaki naš uradak što u medijima i nije neka novost.

Nismo mi bez mana. Događaju nam se ponekad greške, srećom one veće su rjeđe. Primjedbe nam se upućuju da su stranice ponekad ‘mutne’, a fotke nejasne. U većini slučajeva radi se o propustu tiskare o čemu smo, nakon tiskanja zadnjeg broja, zatražili objašnjenje.

Poznato nam je da ‘Ludbreške novine’ pokupe u Ludbregu i ljudi iz susjednih općina. Našoj redakciji redovito se javljaju iz susjednih općina ljudi sa zanimljivim pričama. No, izlaženje ‘Ludbreških novina’ (mada nas često prekrste u ‘Ludbreški list’) ovisi isključivo o financijskoj potpori iz gradskog proračuna, pa zato pišemo samo o području Grada Ludbrega.

Moramo zahvaliti svima koji su u prošlih šest godina obnašali vlast u Gradu Ludbregu i dali potporu našem radu.

Bez ikakvih pritisaka. Nadamo se da ćete, dragi čitatelji, i dalje svakog mjeseca besplatno dobiti svoj primjerak novina.

Feštu za 50. broj nećemo napraviti jer za to nisu vremena. Uostalom, odrekli smo se i božićnog druženja. Krećemo prema broju 100.

Vaš urednik

Križni put mladih Varaždinske biskupije

Posljednja postaja križnog puta na svetištu /str. 5./

Rotarijanci nagradili najbolje studente i učenike

/str. 8.-9./

Budući stručnjaci Dražen Vukina, nogometaš Podravine

SPORT

/str. 14-15./

Teniski klub Ludbreg

Atletičarka Sara Kolak:

Strijelac osebujnog stila

Veliki planovi tenisača

2

A KT U A L N O

29. travnja 2011.

Popis stanovništva u Popisnom centru Ludbreg

Kriterij za odabir kontrolora iskustvo na prošlim popisima

I na području Grada Ludbrega popisivači i kontrolori završili su Popis stanovništva nakon gotovo jednomjesečnog mukotrpnog i strpljivog rada. No, nije prošlo bez problema. Nakon vijećničkog pitanja na sjednici 31. ožujka mediji su se raspisali o navodnim nepravilnostima oko izbora kontrolora u Popisnom centru Ludbreg. Gradonačelnik Marijan Krobot, doduše, dao je tada kratki odgovor. No, prozivanja nisu prestala iako u Ludbreg nitko nije zvao radi provjere navoda. Zato je Popisno povjerenstvo Ispostave Ludbreg reagiralo priopćenjem za medije iz kojeg izdvajamo: -Kontrolore imenuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku na prijedlog županijskih povjerenstava. Prema propisanoj Metodologiji zbog složenosti materije i poslova u Popisu, kontrolori su po pravilu osobe s iskustvom u popisima stanovništva ili sličnim statističkim akcijama. Kriterij za kontrolore bili su: punoljetnost, najmanje srednja škola i iskustvo u popisima stanovništva ili velikim statističkim akcijama. OSNOVNI KRITERIJ ODABIRA bio je ISKUSTVO RADA NA PROŠLIM POPISIMA. Pored ovih, naknadno je

određen dodatni kriterij nezaposlenost. PPI Ludbreg je za sve prijavljene kandidate za kontrolore i popisivače provjerilo status nezaposlenosti u Ispostavi Zavoda za zapošljavanje. Kandidati za kontrolore predloženi su isključivo prema ovim kriterijima.

U PC Ludbreg za kontrolore su se prijavile 32 osobe. Provjerom osnovnog kriterija – iskustvo rada na prošlim popisima – utvrđeno

materijale za dva dokumentarna filma o Ludbregu. Prvi će biti o ludbreškim čudima, a emitirat će se u drugoj polovici kolovoza, neposredno uoči Svete nedjelje. U drugom dokumentarnom filmu, kako su nas izvijestili s HTV-a, bit će riječi o ludbreškim legendama, a taj film namjeravaju emitirati tijekom jeseni – kaže gradonačelnik Marijan Krobot.

Ekipa HTV-a već se može uočiti na snimanjima u Ludbregu, a doznajemo da će se nastaviti i tijekom cijelog svibnja.

Pripreme za izbore članova vijeća mjesnih odbora

Mjesni izbori u lipnju

Grad Ludbreg počeo je pripreme za izbore članova vijeća mjesnih odbora u svim naseljima na području Grada Ludbrega. Postojećim odborima istekao je mandat prošlog studenoga. Iako je bilo planirano da će se izbori održati nešto ranije odlučeno je kako je mjesec lipanj ipak

najpogodniji termin.

-Izbori će se održati sredinom lipnja. Druga polovica svibnja i dio lipnja najpogodniji je termin ljudima u prigradskim naseljima jer je nešto manje poslova na poljoprivredi. Strankama i nezavisnim kandidatima treba dati malo vre-

Promjene za mjesne izbore Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Ludbrega usvojene su izmjene i dopune Odluke o ovlastima, načinu izbora i financiranju mjesnih odbora. Promjene se odnose na zaštitu izbornog prava stranaka kandidata odnosno reguliraju način podnošenje i rješavanja žalbe u drugostupanjskom postupku. Izmjenama je određeno da Gradsko vijeće Ludbrega imenuje Stalni sastav Gradskog izbornog povjerenstva.

Vijećnici su odmah odlučili u stalni

Ništa mi nije poklonjeno U napisima oko izbora autore je najviše zasmetalo što je za kontrolorku izabrana Vera Jadanić iz Sigeca dovodeći to u vezu s njezinom funkcijom čelnika gradskog HNS-a i statusom obrtnika pošto je vlasnica knjigovodstvenog servisa.

-Moj izbor za kontrolora nema baš nikakve veze s politikom i to što sam obrtnik, već ispunjavanje traženih kriterija. Bila sam popisivač 1981., 1991., zatim kontrolor i predavač 2001., te 2003. kontrolor u popisu poljoprivrede. Dakle, ispunjavam sve uvjete. Ništa mi nije poklonjeno i zato su napadi i prozivanja nekorektni, zlonamjerni i neutemeljeni. Proziva me se kao da nisam obična osoba. Ispada da

Kontrolorke Gordana Novosel, Vera Jadanić i Darko Rak, voditelj Popisnog centra Ludbreg je da 16 osoba ne zadovoljava ovaj osnovni kriterij.

Primjenom daljnjeg kriterija nezaposlenosti utvrđeno je da ima 13 zaposlenika i 2 umirovljenika. Jedna osoba je navela da je „nezaposlena“, ali prema podacima HZZ-a nije prijavljena u njihovoj evidenciji, a u popisu je bila prije 30 godina.

Dakle, uzevši u obzir sve kriterije, u PC Ludbreg nije bilo prijavljenih nezaposlenih osoba koje imaju

TV ekipe u Ludbregu U godini obilježavanja velikog jubileja 600. godišnjice čuda Krvi Kristove, Ludbreg posjećuje sve veći broj vjernika, hodočasnika, ali i predstavnika medijskih kuća. Gradsku upravu posjetio je Ninoslav Lovčević urednik dokumentarnog programa HTV-a sa suradnicima, radi dogovora i početka snimanja materijala za dva dulja dokumentarna filma o Ludbregu koji će se emitirati na nacionalnoj televiziji.

-U povodu 600. obljetnice dokumentarni program HTV-a snimit će

Vera Jadanić, kontrolor u Popisnom centru Ludbreg

sastav imenovati gradskog pročelnika Alena Sabola za predsjednika, te Mirjanu Balažinec i Željka Crnkovića za članove. Za zamjenika predsjednika imenovan je Darko Rak, a za zamjenike članova Neven Gerić i Marjana Grabarić. Njihova zadaća bit će kontrola u postupku kandidiranja, imenovanje biračkih odbora i nadzor nad njihovim radom, određivanje biračkih mjesta, objava liste kandidata, nadzor izborne promidžbe, te objava rezultata izbora.

Ludbreg - grad čuda i legendi Vrlo je zanimljivo da je u Ludbregu krajem travnja na višednevnim snimanjima boravila i producent-

Kontrolorke s popisivačima iskustva u prošlim popisima, te je Povjerenstvo predložilo za kontrolore zaposlene osobe.

Napominjemo da od 3 kontrolora, dvije osobe imaju dugogodišnje ska ekipa iz Novog Sada. I njima je Ludbreg prvenstveno bio poznat po našem svetištu Predragocjene Krvi Isusove. U Vojvodini živi hrvatska nacionalna manjina, vjernici katoličke vjeroispovijesti od kojih će neki doći na proslavu Svete nedjelje i obilježavanje 600. obljetnice čuda Krvi Kristove. Novosadska ekipa snimala je emisiju u kojoj će se predstaviti povijest i sadašnjost Ludbrega, gospodarstvo, poduzetništvo, kultura, sport, turističke manifestacije i razne znamenitosti.

Emisija o Ludbregu bit će prikazana na oko 120 lokalnih TV postaja u cijeloj regiji.

-Ovakav interes televizijskih ekipa

Samo 12 dana za liste kandidata Broj članova Vijeća mjesnog odbora koji će se birati ostaje nepromijenjen. Vijeća MO Kučan, Segovina, Apatija, Čukovec i Slokovec imat će po 5 članova, zatim u Hrastovskom, Selniku, Sigecu, Bolfanu, Globočecu i Vinogradima Ludbreškim po 7, a u naselju Ludbreg 9 članova.

Prijedlozi lista moraju se u roku od samo 12 dana po objavi raspisivanja izbora predati Gradskom

mena da se što bolje pripreme. U gradskom proračunu osigurano je 100.000 kuna za provođenje mjesnih izbora. Očekujemo također da će u međuvremenu i hrvatska Vlada raspisati izbore za vijeća ili predstavnike nacionalnih manjina, a Grad Ludbreg na svom području birat će jednog predstavnika nacionalnih manjina – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Obveza je gradonačelnika da posebnom odlukom raspiše održavanje izbora. Odlukom se određuje datum održavanja izbora i vrijeme

izbornom povjerenstvu.

Za pravovaljanost nezavisne kandidacijske liste za MO Ludbreg trebat će 50 potpisa, 30 potpisa za Selnik, Sigetec i Hrastovsko, 20 u Apatiji, Bolfanu, Čukovcu, Globočecu, Slokovcu, Vinogradima Ludbreškim, a 10 potpisa bit će dovoljno za listu u Kučanu i Segovini. Stranke mogu predlagati liste samostalno, a dvije ili više stranaka zajedničku listu.

trajanja, te određuje kalendar izbornih radnji.

-Mjesni izbori nisu formalnost.

Rad mjesnih odbora od velikog je značaja za svaku lokalnu sredinu, a vrlo je važna njihova suradnja s gradskim uredima i nositeljima izvršne vlasti kako bi zajedno radili na rješavanju životnih problema ljudi na izgradnji i održavanju cesta, komunalne infrastrukture, kao što su vodovod, plinovod, kanalizacija, javna rasvjeta, uređenje javnih površina i drugo. Pozivam građane i stranke da se pripremaju za izbore

se predsjednici stranaka, ako su obični ljudi s prosječnim primanjima, mogu prozivati i ne smiju se javljati na natječaje i zaraditi na poslovima za koje imaju sve uvjete. Ponosna sam što sam obrtnik, što sam obrt otvorila s kolegicom nakon raspada ‘Poleta’, ne da se obogatim već da zaradim za život, za egzistenciju, što uredno ispunjavam obveze prema državi. Žalosno je što me zbog statusa obrtnika proziva gradska vijećnica umjesto da se trudi obrtnicima stvoriti bolje uvjete poslovanja jer ispada da manje vrijedimo od zaposlenih, a zapravo jednako zarađujemo za egzistenciju u ovim teškim vremenima - poručuje Vera Jadanić.

iskustvo kao POPISIVAČI i KONTROLORI od kojih je jedna bila popisivač 1981.,1991., zatim kontrolor i predavač 2001., te kontrolor u popisu poljoprivrede 2003. godine, dok je treća predložena osoba bila POPISIVAČ.

Svi prijedlozi Popisnog povjerenstva Ispostave Ludbreg utvrđeni su isključivo u skladu sa zakonskim propisima, propisanoj Metodologiji i svim dodatnim uputstvima.– Priopćenje je potpisao gradonačelnik Marijan Krobot koji je ujedno i predsjednik Popisnog povjerenstva ispostave Ludbreg. znači puno jer filmovi odnosno emisije koje će vidjeti mnogobrojni gledatelji značit će za Ludbreg i cijeli kraj veliku promociju. Ludbreg može puno toga pokazati što će pobuditi interes kod TV gledatelja i nadamo se da će to ponukati mnoge da dođu u Ludbreg, upoznaju se s našim svetištem, drugim znamenitostima i turističkim potencijalima. Od toga možemo puno dobiti za naš turizam – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Za očekivati je da će Ludbreg tijekom godine, kako se bliži proslava 600. obljetnice, biti česta meta medija koji će svojim gledateljima, slušateljima i čitateljima prenijeti, nadamo se, lijepe dojmove o Ludbregu.

i predlažu ljude koji će djelovati u interesu svojih mjesnih sredina – poručio je Marijan Krobot.

Očekuje se da će gradonačelnik Odluku o raspisivanju izbora objaviti ovih dana što je značajno radi početka djelovanja prema kalendaru izbornih radnji.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

A KT U A L N O

29. travnja 2011.

Pripreme za upis srednjoškolaca u Ludbregu

Upisi u gimnaziju i za poljoprivredna zanimanja Upis u zanimanja poljoprivredni tehničar, vrtlarski tehničar, zatim u prvi gimnazijski razred, te upis učenika s posebnim potrebama Za predstojeću školsku 2011/2012. godinu sadašnji učenici završnog osmog razreda osnovnih škola imat će mogućnost upisati u Ludbregu prvi razred Prve gimnazije Varaždin, te razred za obrazovanje za određena zanimanja poljoprivredne struke Srednje škole ‘Arboretum Opeka’ Vinica.

-Sa Srednjom školom iz Vinice postignut je dogovor o upisu kombiniranog razreda. Osmaši će imati prigode upisati razred za zanimanje opći poljoprivredni tehničar, te za vrtlarskog tehničara. Važno je naglasiti da oba nastavna programa traju četiri godine što znači da će oni koji ga završe imati mogućnost upisa na fakultete. Smatramo da su ova poljoprivredna zanimanja sada vrlo značajna zbog promjena u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u bliskoj budućnosti. Naime, u Europskoj uniji Hrvatska će poštivati određene standarde što znači da će nositelji obiteljskih gospodarstava morati imati srednjoškolsku stručnu naobrazbu. Dakle, mladi će morati u skoroj budućnosti preuzeti obiteljska gospodarstva – naglasio je prof. Dubravko Bilić, predsjednik savjeta za školstvo Grada Ludbrega.

Završeni osnovci u lipnju mogu računati na prigodu da u Ludbregu upišu gimnazijski program odnosno postanu učenici ludbreškog odjeljenja prvog razreda Prve gimnazije Varaždin.

U zgradi OŠ Ludbreg ima dovoljno mjesta i za srednjoškolske razrede -Jako su pozitivna iskustva s gimnazijskim razredom koji sada u Ludbregu završava prvu godinu.

Zadovoljni su učenici, ali i varaždinska gimnazija tako da upis novog prvog razreda gimnazije u Ludbregu uopće nije upitan. No, pripremamo se i na srednjoškolski upis za djecu s posebnim potrebama u suradnji sa srednjom školom iz Vinice i udrugom ‘Ludbreško sunce’.

Sada osmi razred završava petero djece s posebnim potrebama, a oni će se moći upisati u srednju školu za zanimanje pomoćni cvjećar, pa će tako dobiti kvalifikaciju i lakše pronaći posao nakon školovanja, a moći će se upisati i oni koji su prethodnih

Grad Ludbreg i Hrvatski zavod za zapošljavanje U javnim poduzećima odnosno ustanovama na području Grada Ludbrega odnedavno je zaposleno 29 osoba na poslovima javnih radova. Rezultat je to suradnje Grada Ludbrega i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Varaždin koja traje već nekoliko godina jer se zapošljavaju evidentirane nezaposlene osobe i to prema Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja i Nacionalnom planu za Rome.

Konkretno, u 'Lukomu' je najprije zaposleno devetero ludbreških Roma, dvije su osobe zaposlene u uredu Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg, a jedna u gradskom vrtiću 'Radost' na poslovima održavanja. Svi su dobili posao na šest

godina krenuli u posebne škole u drugim gradovima, ali su odustali, uglavnom zbog prijevoza. Također je bitno što će se za sve srednjoškolske razrede nastava izvoditi u zgradi OŠ Ludbreg u jutarnjoj smjeni jer prostora ima dovoljno. Županijski ured za školstvo dao je potporu za upis ovih srednjoškolskih programa u Ludbregu – rekao je prof. Bilić.

Učenici koji će u Ludbregu ujesen krenuti u nove razrede srednjih škola mogu očekivati određene pogodnosti.

-Učenicima iz okolice koji će se upisati u Ludbregu osigurat ćemo besplatni prijevoz. Svima ćemo osigurati besplatni topli obrok u

školskoj kuhinji, a svi će besplatno postati članovi gradske knjižnice i čitaonice. Razmatramo za djecu još neke pogodnosti prema mogućnostima koje će dopustiti gradski proračun – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Dakle, Ludbreg će od jeseni izgleda imati ukupno već četiri odjeljenja srednje škole, odjeljenja prvog i drugog razreda Prve gimnazije Varaždin, te dva strukovna razreda srednje škole iz Vinice. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa također podupire upise u srednjoškolske programe, kao temelj projekta nastajanja ‘prave’ srednje škole u Ludbregu.

Zapošljavanje na javnim radovima

mjeseci. Pri kraju travnja odobreno je zapošljavanje još 17 radnika u 'Lukomu' na vrijeme od 3 mjeseca uz mogućnost produljenja radnog odnosa za još tri mjeseca.

-Grad Ludbreg već nekoliko godina koristi te programe i zapošljava radnike na javnim radovima. Posebno je to važno tijekom ove krize u složenoj gospodarskoj situaciji i kada se suočavamo s niskim životnim standardom. Smatram da je to značajan doprinos Grada smanjenju broja nezaposlenih u našoj ispostavi, bez obzira što je riječ o zapošljavanju na određeno vrijeme. Oni bi teško mogli pronaći drugi posao u tom razdoblju, a njihovim obiteljima sigurno će svaka kuna koju zarade biti dragocjena. Posebno se možemo

U ‘Lukomu’ je prema programu javnih radova zaposleno 26 djelatnika

Novi djelatnici rade na uređenju i održavanju javnih površina ponositi što Ludbreg već šest godina na javnim radovima zapošljava članove romske zajednice. I njima to puno znači. Sigurno je da nam u 'Lukomu' treba veći broj radnika kako bi gradska komunalna tvrtka dala puni doprinos na uređenju grada i održavanju javnih površina u godini kada slavimo 600. obljetnicu svetišta i kada će nas pohoditi dosad najveći broj hodočasnika i drugih gostiju u dane Svete nedjelje, ali i kroz čitavu godinu - rekao je gradonačelnik

Marijan Krobot.

Prema ugovoru, Grad Ludbreg se obvezao osigurati sredstva za prijevoz radnika na posao, pokrivanje liječničkih pregleda radnika, te troškove osposobljavanja, a za nove 'lukomovce' zaštitnu odjeću, obuću, te alat i opremu, a za te obveze iz gradskog proračuna izdvojiti će se oko 120.000 kuna. Plaću za sve zaposlene na programima javnih radova osigurava Hrvatski zavod za zapošljavanje.

3

Bez gradskih poreza Grad Ludbreg uveo je poticajne mjere za razvoj poduzetništva. Gradsko vijeće pritom je bilo jednoglasno, a vijećnici su istakli kako se treba nadati da će mjere pomoći poduzetnicima u poslovanju i omogućiti novo zapošljavanje. Mjerama su utvrđene pogodnosti koje bi morale poticati razvoj poduzetništva na području Grada jer obuhvaćaju potpuno oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku odnosno naziv, zatim djelomično oslobađanje plaćanja komunalne naknade, te djelomično ili potpuno oslobađanje komunalnog doprinosa.

-Cilj je da potaknemo razvoj poduzetništva, da pomognemo poduzetnicima na samom početku, a da postojećim poduzetnicima olakšamo poslovanje i omogućimo lakše zapošljavanje novih radnika.

Poduzetnicima se omogućuje da budu oslobođeni gradskih poreza odnosno onih poreza koji se uplaćuju u gradski proračun. To su porez na tvrtku odnosno naziv, zatim komunalni doprinos, a djelomično će biti oslobođeni plaćanja i komunalne naknade – istakao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Na temelju ove odluke pravne i fizičke osobe koje će zaposliti od jednog do petero radnika oslobađaju se poreza na tvrtku u 100-postotnom iznosu u razdoblju od godinu dana.

One koje će zaposliti od šest do deset radnika oslobodit će se istog poreza u 100-postotnom iznosu na dvije godine, a one koje zaposle više od deset radnika neće trebati plaćati ovaj porez čak tri godine.

Komunalne naknade oslobađaju se pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju do 50 radnika u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarenje poticajnih mjera. Nadalje, poduzetnici koji zaposle do pet radnika bit će oslobođeni plaćanja 50 posto komunalne naknade od utvrđenog iznosa u razdoblju od jedne godine, do dvije godine poduzetnici koji zaposle od 6 do 10 radnika, te za istih 50 posto na razdoblje do tri godine oni koji zaposle više od 10 radnika.

Pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju više od 50 radnika u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarenje poticajnih mjera oslobađaju se plaćanja komunalne naknade od 50 posto i to one koje zaposle do 10 radnika na razdoblje od jedne godine, zatim koje zaposle od 11 do 20 radnike na dvije godine, te one koje zaposle više od 20 na razdoblje od tri godine.

Komunalnog doprinosa od 25 posto bit će oslobođeni poduzetnici koji se bave proizvodnom djelatnošću a zaposle do 5 radnika, zatim od 50 posto ako zaposle od šest do 10 radnika. Ako zaposle od 11 do 20 radnika bit će oslobođeni plaćanja 75 posto, a ako zaposle više od 20 radnika oslobodit će se komunalnog doprinosa u stopostotnom iznosu.

-Ovo nisu neke posebne novine jer je Grad Ludbreg uveo slične mjere prije desetak godina, a sada su napravljene nove korekcije u korist poduzetnika. Podsjećam da Grad subvencionira i kamate na poduzetničke kredite za proizvodne djelatnosti od 2 posto i za uslužne djelatnosti 1 posto. To je u ovom trenutku konkretna pomoć gradske uprave poduzetnicima da lakše i brže prevladaju ovu gospodarsku krizu.

Iskreno vjerujem da će ove mjere pomoći poduzetnicima. Nadam se da ćemo tako utjecati na povećanje broja zaposlenih odnosno da će se smanjiti broj nezaposlenih – poručio je Marijan Krobot.

Detaljno se određuje i dokumentacija potrebna za ostvarivanje mjera, a propisano je da poduzetnik mora dokazati kako nije smanjio broj radnika na osnovu kojeg je ostvario poticaj.

Poduzetnici-početnici, a to su oni koji posluju do dvije godine od dana registracije, imat će pogodnost kod plaćanja komunalnog doprinosa na rok od dvije godine u kojem su obvezni zaposliti radnike.

4

A KT U A L N O

29. travnja 2011.

POU 'Dragutin Novak' provodi informatičko osposobljavanje nezaposlenih prema europskom IPA-projektu '4 za 600'

Uskoro ispiti za prve polaznike

Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg polako privodi kraju nastavu iz informatičkog osposobljavanja prve grupe polaznika s liste nezaposlenih prema IPA-projektu '4 za 600' za koji su dodijeljena bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije.

Učilište je jedan od četiri partnera, a program realiziraju i učilišta Varaždin, Ivanec i Novi Marof. EU je osigurala oko 250.000 eura, a učili-

šta ostale uvjete.

-Potrebnu opremu nabavili smo dijelom iz vlastitih sredstava. Za predavače smo proveli edukaciju iz osnova učenja odraslih. Polaznici koji uspješno završe program dobit će uvjerenje o osposobljenosti tj. informatičkoj pismenosti – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta.

Predavači su mladi stručnjaci, magistar informatike Romina Bernat iz Malog Bukovca i Nenad Bre-

U svakoj grupi je po 12 polaznika

slauer iz Čakovca, magistar primarnog obrazovanja, pojačani predmet informatika.

-Prve dvije grupe polaznika osposobljavaju se za operatere za rad na računalu. Neki od polaznika uopće nisu imali predznanja o računalima ili vrlo malo, nekolicina je znala ono što su naučili u srednjoj školi. Nastava traje 120 sati ili šest radnih tjedana. Radimo teoretski dio i praktični dio. Uče o programima windows,

Budući operateri za rad na računalu

Prve grupe završavaju s nastavom 17. svibnja word, excel, osnove rada i korištenja internetom, te zaštitu rada računala.

Nakon svake cjeline piše se kratki test, a na kraju dolazi seminarski rad

Mladi magistri predavači Nenad i Romina

i polaganje ispita pred komisijom – kažu mladi predavači.

Prvi polaznici završavaju 17. svibnja. Nakon njih počinje nastava za dvije nove grupe. U trećoj grupi bit će polaznici s određenim znanjem iz informatike koji će se u 150 školskih sati osposobljavati za samostalnog operatera za rad na računalu. Za kraj projekta predviđena je i nastava za grupu polaznika iz tvrtki.

ANKETA

U potrazi za poslom

Ima i starosne diskriminacije

Tatjana Modrić: -Na zavodu sam zadnjih godinu i dva mjeseca. Radila sam u više firmi, ali sve su to bili kratkotrajni poslovi. Završila sam marketing, imam višu stručnu spremu, ali u struci sam radila samo dok sam se školovala. Kasnije nije bilo posla, ništa se ne nudi i ne znam baš da i bude bilo kakvih ponuda. Ja sam iz Sigeca i nisam optimist da budem radila u struci kod nas u okolici. Čak je i u Varaždinu teško do posla, možda bi prije našla posla van granica. Nadam se da se bude to promijenilo jednog dana. Zadovoljna sam osposobljavanjem za informatičkog operatera jer se dobije dosta novih znanja, kvalifikacija ide u radnu knjižicu, a to se danas dosta traži. Nadam se da mi bude koristilo da lakše pronađem posao.-

Prema najnovijim podacima u ludbreškoj ispostavi HZZ-a evidentirano je 1.268 nezapo-

Zvjezdana Gložinić: -Na burzi sam dvije godine. Ludbrežanka sam, po struci trgovac. Ukupno imam 18 godina radnog staža. Trudila sam se naći posao, ali postoji određena starosna diskriminacija za ljude mojih godina pri zapošljavanju čim u molbi napišete koje ste godine rođeni. Nakupila sam ja dosad više kvalifikacija. Ovo osposobljavanje mi je odlično, jako sam zadovoljna samim pristupom i organizacijom, našom predavačicom koja se savjesno trudi oko svakog polaznika. Puno sam naučila iako sam imala osnovno znanje prije toga. Očekujem da mi to bude dodatna referenca pri traženju poslova.

Informatički neobrazovan danas znači biti nepismen. Treba živjeti u skladu s vremenom.-

slenih od čega 588 s prebivalištem na području Grada Ludbrega. Njih 60 upućeno je na

Tihomir Botak: -Radio sam doma u Bolfanu u tatinoj obrtničkoj radnji kao auto-limar, a to mi je i zanimanje. No, onda je tata promijenio obrt i više nije trebao auto-limara.

Bilo je nekih izgleda da se zaposlim u Varaždinu, kod jednog obrtnika u Ludbregu, ali se izjalovilo. Sad sam oko 1,5 godinu na zavodu. Htio sam na prekvalifikaciju za zaštitara, ali trebalo bi da me na neka firma zaposli i plati dio troškova, a ostalo bih platil sam. Ovaj tečaj je dobro došao zbog upisa u radnu knjižicu, kao da sam završio školu. Imam predznanje iz škole, ali dobro dođe sve što tu naučim. Ovo je jako korisno za nešto starije osobe koje prije nisu imale prigode o tome učiti. Možda bude baš to presudno da lakše dođem do posla.-

informatičko osposobljavanje.

Pitali smo ih kako danas do radnog mjesta.

Suzana Hladnić: -Po struci sam opći poljoprivrednik tehničar. Iz Apatije sam, a na zavodu sam od 2000. godine, povremeno sam radila neke poslove, ali već dvije godine ništa. Nema nikakvih ponuda za zapošljavanje u mojoj struci. Doduše, poljoprivredne trgovine ponešto nude, ali za to moraš dodatno završiti zaštitu bilja, to se pohađa u Zagrebu i košta 7.000 kuna. Sad sam upisala trgovačku, pa kad završim možda budem s prekvalifikacijom lakše do posla. Dosta toga sam znala o ovome, ali odlično je što bude nam se ovo osposobljavanje isto upisalo u radnu knjižicu, možda bude mi pomoglo da nađem posao. Zadovoljna sam kako je ovo organizirano, sve je u redu, nemam primjedbi.-

Ana-Mary Parabić: -Iz Ludbrega sam, nemam nikakvu struku jer sam završila jezičnu gimnaziju, a nisam išla na fakultet. Radila sam na par mjesta, ali uglavnom sezonske ili privremene poslove po par mjeseci. Nitko mi nije ponudil stalni posao. Šaljem molbe, javljam se na natječaje, ali poslodavci gotovo u pravilu traže nekoga s radnim iskustvom za tražena radna mjesta. Na zavodu sam već četiri godine. Pošto nemam struku nadam se da bude meni osposobljavanje na rad na računalu jako puno značilo jer se upisuje u radnu knjižicu, tako ću dobiti barem neko zanimanje. Možda mi bude jednog dana pomoglo da se zaposlim.

Dosta toga već znam o računalima, ali dobro dođe uvijek proširiti znanje.-

Izborna skupština Gradskog HSLS-a

Ivan Lončarić, čelnik HSLS-a Za Grad Ludbreg značajan politički događaj zbio se krajem travnja kada je održana zajednička izborna skupština HSLS-a organaka Ludbreg i Martijanec.

Naime, 30-ak članova za predsjednika Gradskog ogranka HSLS-a Ludbreg izabralo je Ivana Lončarića, bivšeg gradonačelnika i dosad nezavisnog vijećnika u sazivu Gradskog vijeća Ludbrega.

Kandidatura Ivana Lončarića bila je na skupštini i jedina.

-Pristupio sam liberalima nakon dugih pregovora s Dragutinom Kranjčecom, a navelo me to što smatram da ovo što se sada događa nije dobro. Postulati stranke socijalna pravednost i tržišno natjecanje bez

HSLS dobio gradskog vijećnika HSLS je postala peta stranka koja (opet) ima gradskog vijećnika.

Stranačko opredjeljenje Ivana Lončarića neminovno donosi određene promjene u Gradskom vijeću Ludbrega. Treba podsjetiti da je Ivan Lončarić izabran u Gradsko vijeće kao nositelj nezavisne liste, te da je pri konstituiranju Gradskoga vijeća nakon lokalnih izbora prije gotovo dvije godine potpisan sporazum o suradnji HDZ-HSS i nezavisnih vijećnika čime je ovaj blok dobio tijesnu većinu u odnosu na SDP i HNS.

S nezavisne liste u Gradsko vijeće izabrani su tada Krešimir Šalig i Renata Potočnik koji su zbog novonastalih okolnosti poduzeli određene radnje.

-S obzirom na ove događaje službeno smo izvijestili predsjednika Gradskog vijeća da raspuštamo Klub nezavisnih vijećnika jer mora imati najmanje tri člana. No, kolegica Renata Potočnik i ja ostajemo djelovati u Gradskom vijeću kao nezavisni vijećnici – potvrdio nam je Krešimir Šalig.

Ludbreški liberali, sudionici izborne skupštine korupcije, bili su razlog više da se opredijelim i priključim nastojanjima da pokušamo promijeniti ono što nije dobro u Ludbregu i Hrvatskoj.

Najteža kriza koja nas je zadesila je kriza morala i na tom segmentu treba puno raditi. Mišljenja sam da treba promijeniti model vlasti. Treba

pokrenuti gospodarstvo, a onda će se razvijati i ostali segmenti društva – poručio je između ostalog Ivan Lončarić, novi čelnik Gradskog HSLS-a.

Skupštini su nazočili Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a i Dragutin Kranjčec, predsjednik županijske organizacije stranke. (mh)

PRIGODNO

29. travnja 2011.

Križni put mladih Varaždinske biskupije

Duhovno ispunjenje

Već tradicionalno su mladi Varaždinske biskupije bez raznih čuda tehnike koje svakodnevno koriste odradili put trpljenja, druženja i slave Isusove muke – križni put pod geslom 'Nikada nitko nije tako govorio'. 9. i 10. travnja propješačili su put dugačak 50 km, 'naoružani' strpljivošću, poniznošću, tolerancijom, ljubavlju i - kondicijom.

Svake godine križni put započinje i završava u drugom mjestu.

Ove godine krenulo se iz Svetog Ilije u Zagorju. Nakon prvog dana i molitvi na sedam postaja noćilo se u sportskoj dvorani u Trnovcu. Drugog dana mladi su obišli preostalih sedam postaja uključujući i one u Slanju i Hrastovskom da bi završna euharistijska svečanost križnog puta bila održana u Ludbregu. Na svetištu Krvi Kristove mlade je dočekao biskup mons. Josip Mrzljak koji je vodio misu za sudionike križnog puta, ali i za ostale vjernike koji su se u velikom broju pridružili mladima.

-Smisao križnog puta je hodanje za Isusom. To je put odricanja i žrtve kojim često nije lako ići, ali Isus poziva da idemo svi tim putem i na njemu ustrajemo – poručio je mons. Mrzljak.

Od animatorice mladih iz ludbreškog dekanata Dubravke Červek saznali smo da je na križnom putu sudjelovalo 640 mladih među kojima 16 iz župe Presvetog Trojstva.

-Student sam druge godine matematike na PMF-u u Zagrebu i na križnom putu sam bio sedmi put zaredom. Sa mnom je bio i brat Kruno koji je sudjelovao peti put. Sretni smo što su nam roditelji usadili katoličku vjeru i što smo tijela napunili duhovnom energijom jer nakon fi-

Mladi ludbreške župe na Križnom putu naše biskupije zičkog napora dolazi duhovno ispunjenje. U knjigu molitava sudionici Križnog puta upisuju molitve npr. za ozdravljenje bolesnog člana obitelji, za uspjeh na fakultetu i slično. Molitve čitamo na svakoj postaji – kazao je stariji brat Josip iz Sigeca.

Tamara Špoljarić iz Ludbrega je sudjelovala na Križnom putu sa sestrom Sandrom po prvi put.

-Sandra pjeva u pjevačkom društvu mladih tako da su s nama bili i ostali članovi Trinitasa: Željko Martinković, Ines Grabarić, Ljubica Hajdarović, Jelena Brcković i Lana Sigurin. Najteže mi je bilo odmah na početku na usponu kod prve postaje. Uvijek postoji jedna prepreka koju ne možeš sam prijeći pa ti mora drugi pomoći. Surađivala sam s prijateljem Antonijom Svibenom kojeg poznajem iz srednje škole. Bilo je prekrasno pa planiram ići i dogodine – kazala je Tamara.

Vlč. Damjan Koren, predstojnik biskupijskog Ureda za pastoral mla-

Braća Kruno i Josip Kovačić iz Sigeca

dih naše biskupije koji je bio organizator kaže da su se na Križni put mogle uključiti osobe starije od 16 godina, ali i oni stariji koji se osjećaju mladima. Tako je na putu sudjelovalo i nekoliko odraslih, a najstarijem je bilo 60-ak godina. Za simboličnih 30 kuna kod prijave učesnici su dobili pjesmaricu i bedž kao obilježje, a skladana je i himna 'Isus dolazi'. Uz duhovnu pripravu za Uskrs cilj križnog puta mladih bio je upoznati Varaždinsku biskupiju, njezine crkve i kapelice, raspela i pilove naših župa. Vrijeme je poslužilo, pa su mnogi sudionici u Ludbreg stigli ozarenih lica, kako od sunca tako i od sreće i radosti. Oba dana bila su u ozračju pjesme, molitve, Božje riječi, slavljenja Gospodina i druženja i mnogi su kućama ponijeli ugodna iskustva i doživljaj duhovne pripreme za Uskrs. Slijedeće godine Križni put mladih održat će se u međimurskom dekanatu.

Dražen Vađunec

Tamara i Antonio puni su lijepih dojmova

Najveće hodočašće svećenika u Ludbreg Prvi ponedjeljak travnja u Ludbregu je obilježilo veliko hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u svetište Predragocjene Krvi Kristove povodom ovogodišnje jubilarne proslave 600. obljetnice posebnog štovanja Presvete Krvi.

Ujedno je to bio i prvi Svećenički dan Zagrebačke metropolije. U hodočašću je sudjelovalo 350 svećenika s biskupima iz biskupija Zagrebačke metropolije. Misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, a hodočasnicima je dobrodošlicu zaželio mons. Josip Mrzljak biskup domaćin. Kardinal Bozanić podsjetio je kako su se okupili u gradu koji se ponosi svetištem Krvi Kristove: -Ovoliko svećenika ovdje se zajedno vjerojatno nikad nije okupilo. Prvi Svećenički dan Zagrebačke metropolije neka bude znak i snaga našeg svećeničkog zajedništva i povezanosti. Hodočašće svećenika u

Školski sajam uoči Uskrsa

Učenici nižih razreda OŠ Ludbreg i njihovi učitelji na prigodni su način obilježili Uskrs. Upriličili su predstave i prigodni sajam. Bila je to prilika da njihovi najbliži vide umijeće dječjeg stvaralaštva. U velikom školskom holu izmjenjivale su se predstave, ples i recitacije u kojima su sudjelovali gotovo svi učenici od prvog do četvrtog razreda koje su pripremali sa svojim učiteljicama.

-Većina djece bila je uključena u program predstavivši se pjesmom, recitacijom, glumom ili plesom na temu proljeća i Uskrsa – rekla je učiteljica Ksenija Mihin.

Uskrsni sajam bio je prava mala šarena izložba. Bilo je tu pisanica, igračaka i ukrasnih figurica. Kako su nastali predmeti ispričala nam je Antonija Vukina iz 4.c razreda.

-Predmete smo izrađivali sami koristeći različite tehnike, od salvet-

5

Antonija na školskom sajmu nih do tempera i vodenih boja. Zadovoljni smo odazivom i prodajom – rekla je Antonija.

Sav prihod od prodaje namijenjen je u humanitarne svrhe.

–Prikupljeni novac namijenit ćemo učenicima slabijeg materijalnog stanja. Želimo pomoći kako bi svi učenici putovali na predstojeće izlete i maturalac – rekla je učiteljica Ružica Papp. (ah)

Pisanice ‘Ludbreškog sunca’

Pripremili čak 4.000 pisanica

Uoči Uskrsa svoje pisanice prodavalo je 'Ludbreško sunce'. Na ludbreškom trgu članovi udruge ponudili su građanima na prodaju pregršt ovih prekrasnih simbola Uskrsa.

-Pisanice smo pripremali još od Valentinova. Uspjeli smo skupiti oko 4.000 komada jaja, a od toga je 1.000 komada donacija obiteljske farme Orehovec iz Velikog Bukovca. Naravno, u 'Kući sunca' smo ih pripremili i onda oslikali – rekla nam je Biserka Kutnjak.

'Ludbreško sunce' će prihod od prodaje pisanica koristiti za daljnje opremanje kuće 'Sunčev sjaj' gdje je, kako doznajemo, počeo pilot-projekt sa smještajem prva četiri stanara.

Prigodni radovi

Forum žena ludbreškog SDP-a predstavio se radovima svojih članica na izložbi u povodu Uskrsa u hotelu 'Amalija'. Izložba je bila prodajno-humanitarnog karaktera, a posjetitelji su mogli kupiti pisanice, ukrase i suvenire koje su članice napravile na radionicama. Izložbi su se radovima pridružili i vrtići 'Smjehuljica' iz Ludbrega i iz Malog Bukovca.

Forum žena SDP prikupljena će sredstva koristiti u humanitarne svrhe, kao što je nedavno novčano

S izložbe u “Amaliji” pomogao teško oboljeloj sugrađanki Nadici Dobrovoljac. (mh)

600 pisanica Kao poklon u čast 600-e obljetnice čuda Krvi Kristove i kao zahvalu za milost koju su njezina obitelj i ona primili boreći se sa nedaćama, Ludbrežanka Marija Kovačić uz pomoć prijatelja oslikala je 600 pisanica. U akciju su se uključili i proizvođači jaja svojim donacijama, te je dobila i nešto materijala za ukrašavanje. Do Uskrsa, pisanice su se

Marija Kovačić mogle kupiti nedjeljom u lubreškoj crkvi. Prihod ide u humanitarne svrhe i namijenjen je školovanju djece iz mnogočlanih obitelji.

Izradili ‘Ludbreške pisanice’

Kardinal Bozanić i biskup Mrzljak predvodili su križni put Ludbreg ima posebno značenje kao dio te proslave i u vidu pripreme dolaska u Hrvatsku pape Benedikta – poručio je kardinal Bozanić.

Svećenici i svi biskupi sudjelovali su i u pobožnosti križnog puta na svetištu koju je predvodio biskup Josip Mrzljak.

Likovno udruženje Ludbreg organiziralo je uoči Uskrsa likovnu radionicu pod nazivom ‘Ludbreška pisanica’. U radionici su sudjelovala djeca školske i predškolske dobi. Radionica se uspješno provela već šestu godinu zaredom. Mali likovnjaci izrađivali su i oslikavali pisanice. Njihovi radovi izloženi su i mogu se vidjeti u prostoru hotela ‘Raj’.(mh)

Članovi radionice LUL-a

6

TU OKO NAS

29. travnja 2011.

Udruga tjelesnih invalida Grada Ludbrega i općina

Pomaganje članstvu

Problem je izaći iz auta i postaviti kolica zbog rubnika

Obitelj Gadže i arhitektonske barijere

Neprimjerna parkirališta za invalide

Nedavno 'ispeglani' rubnici za lakše kretanje invalidskim kolicima u središtu grada naišli su na odobravanje i u obitelji Gadže. Nenad je pokazao kako se koristi prilazima.

-Ovo sad je OK. Spuštam se s prednje strane, a na nogostup dolazim u 'rikvercu' jer je sigurnije.

Mogu i u banku, zamolim zaštitara i on me podigne liftom do ulaza – kaže Nenad.

Potužili su se, međutim, na probleme s kojima se susreću svakodnevno. Primjerice, na parkiralištu ispred pošte.

-Ova obilježena mjesta za invalide su neprimjerna jer su zapravo za obična vozila. Ako Neno dođe au-

Sada je puno bolje, kaže Neno gore bez tuđe pomoći. Previše je javnih objekata koji nemaju lift, rampu, WC na invalide i drugo. Pohvalio bih hotel 'Raj' koji sve to ima – kaže Nikola.

Na području Grada Ludbrega i susjednih općina od ukupnog broja žitelja njih oko 12 posto su osobe s invaliditetom. U Udrugu koja je osnovana 1980. godine i koja je članica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, učlanjeno je 120 osoba.

-Često nas poistovjećuju s Udrugom umirovljenika. No, mi okupljamo isključivo tjelesne invalide, najmlađem članu je 10, a najstarijem 90 godina. Ima puno staračkih domaćinstava, a to odmah znači puno invalida. Svrha djelovanja je pružanje pomoći. Najvažnije je da članovima pomognemo pri ostvarivanju zakonskih povlastica. Bez članstva u našoj udruzi i naše potvrde ne mogu biti oslobođene od plaćanje TV pristojbe, cestarine, telefona i koristiti još neke pogodnosti. Pomažemo i u nabavi ortopedskih pomagala, invalidskih kolica, štaka, te lijekova. Mi za to nemamo novaca, ali surađujemo s Gradskim društvom Crvenog križa oko nabave ortopedskih pomagala, a s ludbreškim Caritasom oko nabave lijekova. Veliki je problem što dolazi do oduzimanja imovine invalidima od djece koja su ih inače napustila, te naravno previše arhitektonskih barijera - pojasnio je Ivan Jagić, predsjednik Udruge.

Barijere Gradska uprava nedavno je dala urediti ulaze na nogostupe u središtu Ludbrega čime je invalidima znatno olakšano kretanje. U Udruzi ističu još nekoliko dobrih primjera.

–Uređenje prolaza za invalide u središtu je za svaku pohvalu. Rampu za invalide imaju škola, Centar za socijalni rad, Pučko učilište, ljekarna kod Doma zdravlja, poneka obrtnička radnja. Lift za invalide ima Zagrebačka banka. Ako nismo kojeg propustili to su jedini svijetli primjeri – kaže Jagić. Članovi koji se kreću pomoću invalidskih kolica ili štaka još imaju pred sobom dosta barijera u gradu.

-Gruntovnica u zgradi suda,

Franjo Pokrivač iz Globočeca redovito dolazi u udrugu

Susreti invalida Udruga održava susrete s udrugama iz Ivanca, Varaždina, Čakovca, Križevaca, Koprivnice, Đurđevca i Rogaške Slatine.

-Od Grada Ludbrega dobijemo 1.000 kuna, a kad za Svetu nedjelju ugostimo druge udruge onda nam ponekad pomognu i susjedne općine. Članarina je 40 kuna godišnje, pa većinu financiramo iz vlastitog džepa. Na druženjima razmjenjujemo iskustva, raspravljamo o problemima. Sportski dio je jako va-

zgrada HZZO-a i HZMO-a, pa ljekarna na trgu uopće nemaju rampu.

Rampa za ulaz u Dom zdravlja je neprimjerno iskošena, pa je opasna jer mogu pasti unatrag. Niti uredi gradske uprave, pa čak niti ulaz u zgradu naše udruge nema rampu. Zgrada u kojoj su državni i županijski uredi nema lift. U sve te objekte invalidi ne mogu bez tuđe pomoći – tuži se Jagić.

Naš sugovornik potužio se na još neke probleme s kojima se svakodnevno susreću tjelesni invalidi.

žan. Ljudi se zaigraju i zaborave na lijekove, bolove, probleme. Naše igre su streljaštvo, viseća kuglana, karike, elektronički pikado, šah i kartanje belota. Imamo tri županijska turnira u svakoj igri, a najbolji idu na državno prvenstvo. Mi vježbamo samo elektronički pikado i viseću kuglanu. Ja sam izborio državno u pikadu i visećoj kuglani, a Vlado Ivanušec u visećoj kuglani.

Prvenstvo je idućeg vikenda u Vodicama – kaže Jagić.

-Parkirališna mjesta za invalide nisu prema propisima jer su preuska. Problem je i što do naših prostorija neke osobe ne mogu doći bez automobila, a tu nemamo niti jedno parkirno mjesto. I ja ponekad moram dopremiti do prostorija nešto za naše potrebe, pa kad sam to napravio odrezali su mi kaznu od 500 kuna. Stalno upozoravamo na te probleme. Znam da je danas problem u novcu, ali se nadamo da će s vremenom biti bolje – kaže Jagić.

Preuska parkirališna mjesta za invalide tom na ovu stranu ne može van zbog rubnika. Tako bi bilo i sa štakama. A i na drugu stranu je nemoguće ako je tamo parkiran auto. Invalidi sami mogu sklopiti i rasklopiti kolica kad izlaze iz auta. Mjesta su preuska. Isto je i s parkiralištem u Gundulićevoj – kaže Nikola Gadže, Nenadov otac.

Upozorio je na još neke nelogičnosti.

-Odjeli u zgradi Doma zdravlja koje ljudi najčešće koriste su na katu - laboratorij, rendgen i odjel za trudnice. Invalidi i bolesnici ne mogu

I na kraju je poručio: -Pohvale gradskoj upravi na uređenim prijelazima u središtu. Nadam se da je to početak i samo dalje tako, malo-pomalo kako bi se grad bolje prilagodio potrebama invalida.

Moje su primjedbe dobronamjerne.

Uostalom, imamo vjerski turizam i k nama dolazi mnogo hodočasnika, tjelesnih invalida. Moramo voditi brigu da se Ludbreg i u tom dijelu razvija kao poznati hodočasnički gradovi širom svijeta - smatra Nikola Gadže.

Sportske aktivnosti invalidima su jako važne

U spomen na Bleiburg Udruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. je dobrovoljna izvanstranačka organizacija, a okuplja bivše pripadnike ove vojske iz razdoblja Drugog svjetskog rata na našem području.

-Brinemo o socijalnoj skrbi sudionika Hrvatske domovinske vojske i njihovih obitelji na ostvarivanju prava, primjerice za mirovinsko osiguranje. Članovima sam radio zahtjeve za dopunu staža kako bi se vrijeme provedeno u Hrvatskoj domovinskoj voj-

Mirko Terzić pokazuje fotografije groblja u Bleiburgu

Članovi se okupljaju srijedom i petkom

sci tijekom Drugog svjetskog rata priznavalo u dvostrukom trajanju – kaže predsjednik Udruge Mirko Terzić.

Udruga skrbi o uređenju grobišta, podiže spomen-obilježja. Tako je u Bolfanu postavljena spomen-ploča poginulima na Križnom putu. Svake godine početkom svibnja članovi odlaze u Bleiburg da se poklone žrtvama.

-Bio sam sudionik Križnog puta sa 17 godina. Nisam došao do Bleiburga, već do Maribora. Tamo su bile teške borbe. Sada kada se toga prisjetim, pitam se kako je čovjek mogao preživjeti tolike muke i patnje, gladan i žedan – kaže Mirko.

Udrugu je osnovao 1991. godine,

a nedavno je dobila javno priznanje – Plaketu Grada Ludbrega.

-Radostan sam zbog tog priznanja, jako sam počašćen. Čak sam na svečanost pozvao i predsjednicu iz Zagreba da vidi kako djeluje naša podružnica. Zaista sam puno radio, s voljom sam pomogao kome sam mogao. Opskrbio sam, tako reći, cijelu ludbrešku regiju i sa svima sam uspješno surađivao. Dičim se što sam mogao ljudima pomoći. Stalno sam u kontaktu s vlastima i zadovoljan sam suradnjom – rekao je Mirko Terzić.

Kako su dojmovi na Drugi svjetski rat i danas jaki, Mirko je počeo pisati svoja sjećanja na Križni put. (mh)

29. travnja 2011.

NAJAVE

Ludbreški branitelji 'Vukovara 91.'

Tekst o proboju

Knjige o Vukovaru

Novo vodstvo udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.' predsjednik Petar Franolić, dopredsjednik Mario Melnjak, tajnik Zlatko Klekar, blagajnik Mladen Šantavec, glasnogovornik Dražen Mezga, te Nadzorni odbor Dragec Kladić, Nenad Petričević i Mladen Međimurec idućih mjeseci aktivno će raditi kako bi ove jeseni dostojno obilježili 20. obljetnicu stradavanja Vukovara. Ludbrežani će dati svoj doprinos na stvaranju dvije knjige koje će biti tiskane povodom vukovarske obljetnice.

U jednoj će biti riječi o pripadnicima zasebne postrojbe Policijske uprave Varaždinske koji su 11. rujna 1991. godine upućeni u Vukovar na prvu crtu bojišnice. Od 185 pripadnika postrojbe poginulo je ili nestalo njih 26, a 67 je ranjeno. Među njima je bilo 20 ludbreških policajaca. U logore po Srbiji odvedeno je 119. Oni koji su preživjeli strahote vukovarske borbe i zlostavljanja u logorima danas imaju status ratnog vojnog invalida.

-Knjiga će biti vjerodostojni dokument s prve crte bojišnice. U njoj će biti objavljeni podaci o svim braniteljima iz naše postrojbe, kratki životopisi i ratni put svakoga od

njih. Svaki od nas dobio je zadaću napisati jedan tekst o događaju koji mu je u tim danima obrane Vukovara posebno ostao u sjećanju. Član nekadašnjeg zapovjedništva Ivan Piskač je koordinator oko pripreme materijala. Članovima naše udruge posebno je drago što i Grad Ludbreg pomaže tiskanje ove knjige – pojasnio je Petar Franolić, predsjednik Ludbreških branitelja Vukovara 91.

Promocija knjige planira se za 11. rujna, dakle, na dan kada su pripadnici PU Varaždinske stigli u obranu grada.

Pjesme o gradu-heroju U drugoj knjizi, čija se promocija očekuje u studenom, objavit će se pjesme o Vukovaru koje će se skupiti do tiskanja. Nositelj projekta je 'Ekofrut' iz Varaždina, izvršni odbor projekta 'Prijatelji Vukovara', a glavni urednik poznati pisac i novinar Denis Peričić.

-Naša udruga daje potporu i ovom projektu, radimo na promidžbi, sponzorima, a sami ćemo sigurno otkupiti određeni broj primjeraka. Također radimo na prikupljanju materijala. Zato pozivamo sve koji su pisali stihove i pjesme o Vukovaru

U povodu Međunarodne izložbe i sajma cvijeća u Ludbregu U Ludbregu će se od 6. do 8. svibnja održati 15. Međunarodna izložba i sajam cvijeća, ove godine pod novim imenom, ali prepoznatljivog sadržaja.

Organizator je Udruga cvjećara ludbreške regije, suorganizator Turistička zajednica Ludbrega. Pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, Varaždinska županija, Grad Ludbreg, a generalni sponzor Zagrebačka banka.

Za izložbu je prijavljeno više od stotinu izlagača koji će izložiti mnogobrojne vrste balkonskog, ukrasnog i sobnog cvijeća, začinsko i ljekovito bilje, crnogoricu, lončanice i trajnice.

Predstaviti će se umjetnički obrti, kao i ponuda stručne literature. Posjetitelji se mogu radovati jer će ljubitelji cvijeća imati prigodu vidjeti raskošnu izložbu hortenzija i anthuriuma u suradnji s tvrtkom 'Heuger' iz Njemačke. Autor izložbe je obrt 'Vijenac' iz Strahoninca.

7

Petar Franolić, predsjednik ‘Ludbreških branitelja Vukovara 91.’ da nam se jave u udrugu ili osobno mr. Franji Križaniću koji je počasni član naše udruge, a mi ćemo njihove stihove proslijediti uredništvu. Prihod od prodaje ove knjige ići će za uređenje spomen-parka u Vukovaru - kaže Franolić.

Godina u kojoj se obilježava 20. obljetnica stradavanja grada-heroja svakako da u našim braniteljima Vukovara budi posebno jake emocije.

Ludbreški branitelji Vukovara i sami će pokušati napraviti određene akcije.

-Predložit ću da priredimo izložbu ordena i priznanja. Naime, nas 20 ludbreških branitelja Vukovara imamo više od 70 raznih odličja. Trebali bismo to pokazati na izložbi, neka ljudi znaju. Vjerujem da ćemo na obljetnicu otići u dosad najvećem broju za Vukovar. Nadamo se da će Grad Ludbreg financijski pomoći ako bude dovoljno ljudi za autobus.

I školska djeca trebala bi posjetiti Vukovar, da vide i znaju što je Ovčara. Želio bih da mlade odgajamo

Za knjigu o pripadnicima postrojbe PU Varaždinske Petar Franolić napisao je tekst o njegovom proboju iz tame Vukovara.

-Tjedan dana prije pada pripremao se organizirani proboj grupe od 25 ljudi, a ja sam jedini od naših bio određen za tu grupu. Krenuli smo u noći 12. na 13. studenoga. U nekom kukuruzištu nas trojica izgubili smo kontakt s ostalima. Počeli smo lutali kroz polja, puteljke, šume.

Na kraju smo po asfaltnom putu krenuli prema Vinkovcima. Naišli smo i na zasjedu, ali smo se izvukli puzajući kilometrima. Danju smo se sakrili u jami od avionske bombe. Put do Nuštra trajao je dvije noći – kaže Petar.

Nakon Vukovara bio je na terenu u Dubrovniku i u Vojniću.

Umirovljen je 1998. Odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, nositelj Spomenice domovinskog rata, Spomen-plakete Vukovar 1991. i drugih priznanja.

u duhu domoljublja, da znaju sve o Domovinskom ratu, posebno je to važno sada nakon ovih presuda u Haagu. Naša će se udruga i dalje sastajati svakog 10. u mjesecu, dakle, na dan u mjesecu kada smo krenuli za Vukovar i kada se većina vratila iz logora 10. prosinca 1991. Uvijek za blagdane i prigodne datume zapalimo lampaše i položimo cvijeće i vijence – završio je Franolić.

'Flora Centrum Mundi 2011.'

Događanja od 6. do 8. svibnja

Tri dana cvjetne idile Ludbreg će biti u znaku mnogih zabavnih sadržaja za sve generacije. Izložba se otvara u petak, 6. svibnja u 17 sati. Nakon otvorenja nastupaju Željko Zaplatić, KUD ‘Bojmija’ iz Makedonije i Puhački orkestar grada Ludbrega.

U subotu, 7. svibnja je završna proslava Dana centra svijeta koju priređuju Turistička zajednica i

Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara ludbreške regije -Nadamo se da će posjetitelji uživati. Posebno je važno što će se prekrasni primjerci cvijeća moći kupiti po vrlo povoljnim cijenama – najavljuje Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara ludbreške regije.

U narodu se kaže da su hortenzije cvijeće za mirenje parova, a buket hortenzija donosi mir u kući.

-U tri dana očekujemo posjet od desetak tisuća ljudi, pa je važno da se dobro pripremimo. Nadam se da će

nas poslužiti lijepo vrijeme. Vjerujem da će svaki posjetitelj otići iz Ludbrega sa zadovoljnim osmijehom i barem jednim cvjetićem koji će ih podsjećati na jedinstvenu izložbu cvijeća u centru svijeta - rekao nam je Saša Jerković.

Odmah nakon svoje izložbe,

Grad Ludbreg.

U nedjelju 8. svibnja posjetiteljima će se u cvjetnom korzu predstaviti djeca ludbreških vrtića, zatim KUD ‘Berda’ iz Brestovca kraj Požege, pa Ivica Pepelko i tamburaški sastav ‘Fakini’, te Viktorija Novosel, supertalent Hrvatske za 2010. godinu. Programe u petak i nedjelju organizira Udruga cvjećara ludbreške regije.

članovi Udruge cvjećara ludbreške regije pripremaju se za sudjelovanje na sajmu cvijeća u Kostreni, te za donaciju bolnici u Novom Marofu gdje će bolnički krug ukrasiti s oko 3.000 sadnica ludbreškog cvijeća. Željka Namesnik

8

ST U D E N T I

29. travnja 2011.

Najbolji studenti i učenici

Budući ludbreški stručnjaci U ovo vrijeme polako doznajemo imena učenika i studenata koji su svojim rezultatima u školovanju promovirali grad Ludbreg i šire ludbreško područje. Središnje smo stranice posvetili njima. Završena su županijska natjecanja znanja za učenike osnovnih škola, pa i poneko državno. Melani Krobot već se ozarenog lica vratila s državnog natjecanja mladih informatičara.

Za državno natjecanje pripremaju se i najbolji mladi tehničari iz ludbreške škole - Leo Vađunec, Lana Par i Lorena Šimunić. Oni su to zaslužili svojim rezultatima na županijskom natjecanju uz pomoć svojim mentora Đurđe Kladić, Me-

lanije Struški i Stivena Šijaka.

A Rotary klub Ludbreg druge godine zaredom nagradio je najbolje srednjoškolce i studente za uspjeh u školovanju, za izvrsnost.

Predsjednik dr. Stanko Kosec rekao nam je kako moramo biti ponosni jer dosta je onih koji u svojim školama i na fakultetima imaju prosječnu ocjenu 5,00!

Pred studentima, a posebice pred osnovcima i srednjoškolcima još je dosta školskih i akademskih godina. Ludbreški kraj i Ludbreg ne trebaju brinuti za kadrove u budućnosti. U skorije vrijeme dobit će vrsne stručnjake koji će, nadamo se, ostati raditi u našoj sredini.

Melani Krobot i mentor Stiven Šijak

Melani među najboljima u Hrvatskoj

Melani Krobot već se vratila s državnog natjecanja mladih informatičara. U istarskom gradiću Rapcu u jakoj konkurenciji osvojila je 6. mjesto. Na natjecanju je bilo čak 300 učenika iz čitave Hrvatske što govori o popularnosti informatike.

-Većina učenika petih razreda u našoj školi dolaze na informatiku iako je ona još uvijek izborni predmet. Po svemu bi trebala biti redoviti predmet. Na županijskom natjecanju jako dobar bio je Marko Hranić, zatim Lana Par, Mihael Katalenić, te Anja Daraboš kojoj je mentorica kolegica Sanela Le-

sjak. Šesto mjesto za Melani je velik uspjeh jer je konkurencija bila izuzetna. Ona je tek peti razred, znači ove školske godine prvi se puta susreće s informatikom. U nekim sredinama lokalna zajednica financijski potiče da djeca uče informatiku od prvog razreda. Važna je i opremljenost, naša škola sama financira nabavu računala koliko može, tu i tamo dogodi se neka donacija iz županije. Zato najviše uspjeha imaju škole iz Zagreba jer imaju najbolje uvjete. Naša škola ima srednje opremljenu učionicu za informatiku – pojasnio je Sti-

Melani Krobot i mentor Stiven Šijak

Županijsko natjecanje mladih te

Sredinom travnja Županijsko natjecanje mladih tehničara održano je u Varaždinu u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatskog saveza pedagoga tehničke kulture.

Natjecali su se učenici od petog do osmog razreda, odnosno čak 194 učenika što je izuzetno veliki broj. Gotovo 30-ak natjecatelja imala je OŠ Ludbreg, a među njima su bili i članovi ludbreških udruga koje djeluju u sklopu Zajednice tehničke kulture grada, Radio kluba Ludbreg i Aero kluba Ludbreg.

Tehnička kultura Varaždinske županije prednjači u Hrvatskoj.

Samo je Grad Zagreb imao više učesnika na svom natjecanju, ali zbog neusporedivo većeg broja škola i učenika. Primjerice, u Varaždinu je bilo više natjecatelja nego u Splitu. Za to su najzaslužniji učitelji tehničke kulture i udruge tehničke kulture koje mlade privlače atraktivnim programima.

Dio ludbreških snaga na županijskom natjecanju

ven Šijak, mentor koji je pripremao Melani za natjecanja.

Melani se natječe u najtežoj od tri kategorije koja su na natjecanjima, a to je programiranje.

-Ona mora najprije riješiti problemski zadatak. Vezani smo uz matematiku i zadaci su takvi da se najprije moraju riješiti ručno, odnosno matematički, zatim se mora riješiti informatički odnosno isprogramirati, pa još istestirati. Zaista je složeno i dosta teško. Melani je super, ona se jako trudi i puno vježba, išla je i u centar izvrsnosti za nadarene kamo smo je upisali čim smo uočili njezine afinitete. Inače, dečki su brojniji na informatici, a Melani je među rijetkim djevojčicama i još tako nadarena. A tek je na početku informatike – kaže učitelj Šijak.

Melani (12) nam se pomalo sramežljivo predstavila.

-Idem u peti razred, a živim u Hrastovskom. Zanima me sve na računalu, najviše internet i da mogu pogledati bilo što na internetu. Na županijskom sam bila druga. Bila sam na županijskom i iz matematike, ali malo lošija. Prvi put bila sam na državnom natjecanju. Imala sam tremu. Lakši mi je bio teoretski dio

jer treba znanje iz matematike primijeniti na zadatku. Basic, programiranje to je teži dio natjecanja. Prvi i drugi dio natjecanja je spojen u cjelinu, pa je bilo malo naporno jer je trajalo oko 2,5 sata. Zadovoljna sam 6. mjestom, ali možda sam mogla i malo bolje – kaže Melani.

Melani je svestrana, odlična je iz više predmeta, a učitelj Šijak nada se da neće zapustiti informatiku zbog drugih predmeta. Čini se da ona o tome ne razmišlja.

-I doma sam dosta za kompjuterom. Basic programiranje me više zanima od ostalih kategorija i taj program budem dalje vježbala. Želja mi je upisati gimnaziju – kaže Melani.

Otkrila nam je svoje dojmove o trodnevnom boravku u Rapcu.

-Doputovali smo u nedjelju. Bili smo u hotelu 'Girandella', tamo smo imali zabavne igre. Natjecanje je bilo u ponedjeljak, tak da smo u utorak i srijedu kad smo popodne išli doma imali dosta slobodnog vremena. Išli smo i na izlet u Labin, tamo smo razgledali rudnik i muzej. Šteta, onda se još nismo mogli kupati u moru.

Sve skupa bilo je jako zabavno i dopalo mi se – rekla je Melani.

Rotary klub Ludbreg

Nagrade za izvrsnost

Rotary klub Ludbreg drugu godinu zaredom je proveo natječaj za nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata s područja cijele ludbreške regije, a uoči Uskrsa priredio i svečanost podjele nagrada. Iz svog Fonda za nagrađivanje izvrsnosti ukupno je podijelio 15.000 kuna.

Novčane nagrade za izvrsnost primili su: Nikola Delić iz Vrbanovca u kategoriji strukovnih škola, Valentina Havaić iz Sigeca u kategoriji učenika srednjih općih škola, Mirela Međimorec iz Sesveta u kategoriji studenata prvostupanjske i diplomske razine, te

magistar znanosti Igor Franolić iz Ludbrega u kategoriji studenata postdiplomskog studija - doktoranata. Osim prvonagrađenih za izvrsnost dodijeljene su i nagrade za uspjeh. Tako su za srednju ocjenu 5.00 nagrađeni: Marko Kos i Petra Špoljarić u kategoriji srednjih strukovnih škola, te Adrijana Dijanošić i Snježana Ivančić kao studenatice postdiplomskog studija.

-U natječaju smo primili čak 28 prijava i ugodno smo iznenađeni velikim brojem izvrsnih. Nismo gledali na socijalni status već je jedini kriterij za nagradu bio uspjeh u školova-

Dr. Kosec predao je nagradu odlikašici Mireli Međimorec

Lorena Šimunić i mento

Najbolja u gr

Učiteljica tehničke kulture u OŠ Ludbreg Đurđa Kladić vodila je u Varaždin na županijsko natjecanje učenike iz više područja. Učenike petih razreda za područje prometa, šestog za graditeljstvo, sedmog za strojarske konstrukcije, a osmaše za područje elektronike. S njima su bili i učenici koji dodatno vježbaju radio-orjentaciju i zrakoplovno modelarstvo u gradskim udrugama.

Natjecatelji iz područja prometa izrađivali su traktor iz kartona prema radioničkom crtežu, šesti razredi su radili vatrogasni dom, sedmaši akumulator mehaničke energije, a osmi razredi treptalo.

-Na županijskom natjecanju bilo je 27 učenika naše škole. Konkurencija je bila jaka jer je tehnička kultura na našem području dobro razvijena, pa naša županija uvijek ima odlične rezultate na državnim natjecanjima.

Vjerojatno smo mi radišni, pa i znamo djeci usaditi interes za tehničku kulturu jer ima županija koje se nanju ili izvrsnost - rekao je mr. Franjo Križanić, predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrada RK Ludbreg.

Mlade je s djelovanjem Rotary kluba Ludbreg upoznao njegov predsjednik dr. stomatologije Stanko Kosec kojeg će, prema rotarijanskoj tradiciji, nakon godinu dana odnosno 1. srpnja zamijeniti doktor veterine Zdenko Geci i tako postati četvrti po redu predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

-Rotary klub Ludbreg djeluje tri godine i broji 27 članova, a još dva člana su u fazi pristupanja. U Hrvatskoj djeluje 47 klubova s ukupno 1200 članova. Time su zadovoljeni uvjeti pa je Rotary International odobrio Hrvatskoj vlastiti Distrikt 1913 koji se dobiva ako u državi djeluje više od 40 klubova – kazao je predsjednik dr. Kosec.

Među nagrađenima je Valentina

UČENICI

29. travnja 2011.

ehničara

Antun Golubić, ravnatelj OŠ Ludbreg

Zadovoljstvo rezultatima U Osnovnoj školi Ludbreg zadovoljni su rezultatima koje su učenici postigli na županijskim natjecanjima. Ravnatelj škole naglašava kako su kriteriji za odlazak na državna natjecanja koje određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odnosno Agencija za odgoj i obrazovanje bili osjetno strožiji nego prethodnih godina.

-Razlog je štednja. Smanjen je broj učenika za državna natjecanja iz svih predmeta, primjerice, donedavno se na državna pozivalo do 50 učenika, a ove godine od 25 do 30 učenika, neka su čak i ukinuta. Na školskim natjecanjima u našoj školi sudjelovalo je čak 199 učenika. Ukupno 55 učenika plasiralo se na županijska natjecanja što je lijep broj. Nekolicina učenika bila je vrlo blizu da ostvare plasman za državno natjecanje. Prije svih, to su Dunja Lilek-Toplak iz engleskog jezika, Jurica Pokos iz kemije i Davor Biškup iz fizike. Osim četvero učenika koji će sudjelovati na državnom natjecanju, a na državnu smotru stvaralaštva ide i likovni rad Pamele Mraz, učenice 4. razreda. I na učiteljskom vijeću ocijenili smo da su rezultati vrlo dobri i možemo biti zadovoljni – kaže Antun Golubić, ravnatelj OŠ Ludbreg.

Učenici i njihovi mentori zaslužuju sve čestitke.

Leo Vađunec i Lana Par, mentorica Melanija Struški

Budemo dobri i na državnom

Zatekli smo ih na košarkaškom igralištu na stadionu Podravine. Županijski prvak Leo Vađunec i Lana Par koja je bila druga naveliko se pripremaju za državno natjecanje na području radio-orijentacije koje će od 8. do 11. svibnja biti održano u Puli. Njihova mentorica je mlada Melanija Struški, učenica trećeg razreda gimnazije u Varaždinu. I sama je prije pet godina bila državni prvak u ovom području tehničke kulture. Sve troje članovi su Radio kluba Ludbreg.

-Na natjecanjima se piše test iz poznavanja gradiva, a potom natjecatelji moraju izraditi elektronički sklop. Naime, dobiju tranzistor, otpornike, kondenzatore, vodiče i sve trebaju spojiti na elektroničku pločicu. Sklop mora reproducirati šum. Potom ide treći dio u kojem natjecatelji zavezanih očiju pomoću uređaja moraju tražiti pet skrivenih odašiljača koji otkucavaju morzeove znakove: Dakle, to je improvizirana inačica natjecanja u amaterskoj radio-goniometriji. Za ovo nije potrebno posebno predznanje, ali treba osjećati ljubav prema prirodi, želju za naučiti nešto novo. Za dolazak na natjecanja treba se pripremiti znanjem iz tehničke kulture. Uz

orica Đurđa Kladić

raditeljstvu

tječu s malim brojem učenika ili se uopće ne natječu. Zadovoljna sam rezultatima, djeca su se jako potrudila, puno smo zajedno radili i to se i vidjelo i dalo rezultate. Ovo nam je motivacija da iduće školske godine budemo još bolji - kaže učiteljica Kladić.

Lorena Šimunić je županijska pobjednica u graditeljstvu. I ona će u Pulu na državno natjecanje mladih tehničara sa svojom mentoricom. Lani smo na državnom imali 11. mjesto, a možda će Lorena taj rezultat nadmašiti.

-Ja sam iz Ludbrega i učenica sam šestog razreda. Na županijskom smo prvo jedan sat pisali test o gradivu koje smo učili. Drugi dio bio je praktični rad. Dobili smo sav potreban materijal i onda smo za sat i pol trebali napraviti maketu vatrogasnog doma – ispričala je Lorena.

Kaže da nije bilo previše teško, a nada se dobrom plasmanu i na

Lorena Šimunić i mentorica Đurđa Kladić državnom natjecanju. Ako ne bude treme.

-Trebalo je sve dobro i pažljivo izrezati, presaviti i zalijepiti, urezati prozore da građevina dobro izgleda. Jako se vrednovala urednost. Test mi je bil lagan jer sam dosta učila i dobro se pripremila.

9

Praktični rad mi je bil teži. Ovo mi bu prvo državno natjecanje.

Budem se dobro pripremila i nadam se da bude sve ispalo super.

Ne znam kuda budem u srednju, nisam odlučila, još je puno opcija – kaže Lorena.

Njezina mentorica pak ističe da

Valentina - odlična gimnazijalka

Adrijana - asistent na PMF-u

Petra - završava Med. školu

Havaić iz Sigeca, treća od pet sestara u obitelji. Kći je Katarine i Antuna Havaića, poznatog bivšeg nogometaša Slaven Belupa. Nagradu je zaslužila kao učenica 3. razreda koprivničke gimnazije ‘Fran Galović’.

-Pri kraju sam 4. razreda, a nakon toga namjeravam studirati prirodne znanosti, kemiju na PMF-u Zagrebu ili farmakologiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Nadam se da ću dobiti

smještaj u studentskom domu, a nagradu planiram potrošiti na kupnju prijenosnog računala - rekla je Valentina.

Petra Špoljarić iz Selnika bila je jako iznenađena nagradom jer ju je

Leo Vađunec, mentorica Melanija Struški i Lana Par učiteljicu u školi pomažemo mi iz Radio kluba jer učiteljica ne može sa svakim učenikom toliko samostalno raditi na pripremi, pa pomažem kao mentorica – kaže Melanija Struški.

Leo Vađunec je županijski prvak u radio-orijentaciji.

-Iz Selnika sam i idem u 6. razred OŠ Ludbreg. Dvije godine bavim se radio-goniometrijom. Bavim se tim jer mi je jako zanimljivo. U školi mi je najbolji predmet informatika. Na natjecanju je sve bilo odlično, sve mi je dobro išlo i ništ nije bilo teško. Za državno se pripremamo tu na igralištu i u radio-klubu. Budem i tam dobar, pri vrhu – najavio je Leo. Lana nije baš sigurna kak bude prošla, očito je na županijskom bilo malo treme koje se u Puli treba riješiti.

-Ja sam iz Hrastovskoga, učenica sam 5. razreda. Radio-goniometrijom u Radio klubu sam se počela baviti prošle godine, kak je počela škola. Sada sam prvi put bila na županijskom natjecanju i drugom mjestu nisam se nadala.

Test nije tak težak, a traženje odašiljača zavezanih očiju baš je fora. Najteži dio je sastavljanje elektroničkog sklopa. Na županijskom je Leo jedini elektronički sklop uspio sklopiti Praktični dio je teže nego test – otkriva Lana.

Melanija je zadovoljna njihovim

rezultatima na županijskom i očekuje da će ostaviti dobar dojam na državnom natjecanju.

–Puno treniramo za državno, praktični dio tu na igralištu, a u prostorijama radio-kluba sklapanje sklopova i ponavljamo gradivo. Leu ide jako dobro, bolji je u praksi. Lana je malo bolja na testu. Njoj je sve to još malo novo, ali je jako interesira.

Oboje budu dobri na tekmi. Najradije bih da su među prva tri, ali već je veliki uspjeh odlazak na državno natjecanje. Ovo im bude kasnije jako koristilo u velikoj radio-goniometriji i u budućnosti. Tehnička znanja su potrebna i učitelji se puno trude raditi s djecom. Državni prvaci iz bilo kojeg područja tehničke kulture mogu se upisati u bilo koju tehničku školu, ali donosi i neke bodove za upise u druge škole koje nisu tehničke. Pomaže svaki uspjeh. Vjerujem da bude pomoglo Leu i Lani – kaže mentorica.

A naši mali predstavnici na državnom prvenstvu kažu: -Ja bum u srednjoj upisal i informatički smjer – tvrdi Leo. -Mene zanimaju informatika, tehnički, priroda. Ali, rano je još, ne znam kaj budem dalje upisala – poručila je Lana.

je već sam plasman na državno natjecanje veliki uspjeh i sudjelovati na njemu velika čast.

-No, mi ćemo se studiozno pripremati za Pulu. Došli smo do udžbenika i vježbenica svih izdavača za ponavljanje gradiva tako da nas ne iznenadi nešto čega nema u udžbeniku kojeg koristimo. Do-

bro je što se rezultati u tehničkoj kulturi danas bolje vrednuju što pomaže pri upisima u srednje škole. Ne možemo svi biti pravnici, ekonomisti. Danas je potrebno imati mlade školovane ljude koji će se baviti tehnikom i u budućnosti razvijati gospodarstvo – smatra Đurđa Kladić.

prijavila njena mama.

-Učenica sam srednje Medicinske škole u Varaždinu smjer medicinski tehničar. Ako ne uspijem upisati studij medicine u Zagrebu ići ću studirati kemiju ili biologiju na PMF. Nagradu planiram iskoristiti za plaćanje ekskurzije u Grčku s proputovanjem kroz Italiju – kaže Petra.

Također iz Selnika je i Adrijana Dijanošić dipl. ing. kemije koja je zaposlena na fakultetu na kojem je studirala, a podstanarka je u Zagrebu.

-Na PMF-u radim kao asistent i uz rad studiram analitičku kemiju na postdiplomskom studiju koji traje 6 godina. Sada sam na drugoj godini i nagrada će mi dobro doći iako mi Ministarstvo znanosti, obrazovanja

Mr. Franolić - doktorant i športa plaća studij. Sretna sam što je Rotary klub Ludbreg prepoznao važnost obrazovanja i znanosti za razvoj društva – rekla je Adrijana.

Ludbreški rotarijanci akciju nagrađivanja za izvrsnost nastavit će i dalje, pa će dogodine opet onim najboljima uljepšati Uskrs.

Dražen Vađunec

10

PRIGODNO

29. travnja 2011.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – Vrtlarija Stančin

Ljepota cvjetnih gredica

Prije 14 godina u obitelji Stančin započela je proizvodnja cvijeća, uglavnom su to bile neke vrste balkonskog cvijeća, cvijeća za gredice i grobove, a sve se to proizvodilo u drvenom plasteniku od stotinjak kvadrata. Iz godine u godinu proizvodnja se proširivala uz puno volje, rada i odricanja. Danas je to suvremena proizvodnja, a stalnim usavršavanjem i uz zalaganje i trud svih članova obitelji jedna je od najvećih proizvođača cvijeća u ludbreškom kraju.

-U počecima je bilo puno ideja i naših želja, mnogo od njih se ostvarilo, ali uz puno rada i odricanja.

Sada kad su posao preuzeli sin Kristijan sa suprugom Mihaelom, mi roditelji smo i dalje podrška, a mladi

rade uspješno što je rezultat višegodišnjeg truda i ulaganja u posao – kaže nam Biserka Stančin.

Proizvodnja se danas prostire na oko 3400 m2 zatvorenog grijanog prostora u plastenicima i na 5000 m 2 otvorenog prostora na dvije lokacije u Ludbregu i Kučanu Ludbreškom. Imamo asortiman od oko 80 vrsta cvijeća, od cvijeća za balkone, za okućnice i slično – upoznaje nas Kristijan.

Pored već standardnih vrsta cvijeća svake godine sadi se nešto novo, a potrebno je i stalno stručno usavršavanje.

-Važno je da cvjećar bude u tijeku svjetskih trendova i barem jednom godišnje posjeti neki od poznatijih

sajmova u svijetu.

Obilazimo cvjetne sajmove po cijeloj Europi, odlazimo na stručna putovanja, pratimo nove trendove, sorte i tehnologije u proizvodnji cvijeća. Sve je to važno da bismo mogli iskustvo prenijeti i svojim kupcima – napominje Kristijan.

Akcija proljeća Prodaju cvijeća obitelj Stančin razvila je i na tržnicama, a zastupljeni su u velikom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, čak i do Slavonije. Novost u ponudi je i vrlo zanimljiva akcija koja se ovog proljeća odvija u Vrtlariji Stančin. Naime, svake subote besplatno sade cvijeće za svoje kupce.

Tamo možete nabaviti zemlju i su-

Kristijan u Vrtlariji u Kučanu vremene tegle s dozatorom koji zadržava vodu. Kupci u Vrtlariji Stančin dobivaju i savjete o zalijevanju, dohranjivanju te zaštiti cvijeća. Ponuda je proširena i na povrtlarski dio, pa se ovdje mogu nabaviti sadnice rajčice, paprike, tikvica, krastavaca.

Uvijek na izložbi

OPG Stančin uzgaja oko 80 vrsta cvijeća

Proizvodnja je na lokacijama u Ludbregu i Kučanu

Vrtlariju Stančin posjetili su nedavno učenici 1. razreda OŠ Ludbreg. Prvašići su sa zanimanjem razgledavali brojne vrste cvijeća i doznali ponešto o njima, a najveće je veselje bilo kad su dobili cvjetić koji mogu ponijeti kući. Uz vrtlariju se nalaze i razni sadržaji za djecu i goste, uz cvjetne gredice kao ukras, ali i kao ogledni primjer sadnje i kombinacije uređene kao u malom cvjetnom

parku. Inače, razgledavanje Vrtlarije Stančin moguće je uz prethodnu najavu, a prospekti se mogu nabaviti i u Turističkom uredu Ludbreg.

Ovih dana pojačana je prodaja cvijeća na tržnicama ili u Vrtlariji.

No, obitelj Stančin priprema se i za ludbrešku izložbu cvijeća na kojoj sudjeluju redovito.

–Svake godine priredimo neko iznenađenje za posjetitelje, pa ćemo tako i sada. Tajnu ćemo otkriti na sajmu, pa pozivamo da svakako posjetite naš štand - poziva Biserka Stančin.

Na štandu tijekom izložbe posjetitelji će imati prigodu odabrati cvijeće koje će krasiti njihove okućnice i balkone. Željka Namesnik

Gostovanje Slavka Goldsteina povodom 6. travnja

Hrvatska na strani pravde

Slavka Goldsteina, javnog djelatnika, publicista, nakladnika, novinara ugostila je Udruga antifašističkih boraca i antifašista Ludbrega. Datum je bio prigodni, 6. travnja, dan napada Njemačke na područje Kra-

Slavko Goldstein

ljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

Goldstein je bio svjedokom tog vremena, kao partizan sa 14 godina. Nakon rata povukao se iz politike. Zašto se i danas negativno govori u Hrvatskoj o antifašističkoj borbi?

-U bivšoj državi se o tome govorilo propagandistički što je djeci bilo neprihvatljivo. A poslije toga se počelo govoriti premalo, a vrlo često i iskrivljeno. Tako mladi nikad nisu dobili pravu sliku o antifašističkoj borbi – kaže Goldstein.

Smatra da se Hrvatska svojim antifašizmom mora ponositi.

-Bez razloga se sramimo toga razdoblja. Sa svim svojim slabostima i poslijeratnim promašajima, antifašistička borba spasila je čast Hrvatske. Da nije bilo nje Hrvatska bi u svijetu bila na glasu kao faši-

Druženje na Praznik rada Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, u Ludbregu će tradicionalnim druženjem ove godine zajedno obilježiti gradske organizacije SDP-a i HNS-a, uz suorganizaciju općinskih organizacija SDP-a Martijanec i Sveti Đurđ. Ovogodišnje druženje održat će se u lovačkom domu u nedjelju, 1. svibnja.

-Već po tradiciji, za 1. svibanj pripremamo 500 porcija vojničkog graha i široku ponudu pića, a posebno želimo naglasiti da će jelo i piće biti u potpunosti besplatno. Za zabavu će biti zadužen ludbreški tamburaški sastav Vinciliri. Pozivamo građane da nam se pridruže u blagdanskom druženju – rekao je Alen Kišić, glasnogovornik ludbreškog SDP-a.

Druženje u lovačkom domu u nedjelju, 1. svibnja počinje od 11 sati.

Na tribini sa čelnicima Udruge antifašista stička zemlja! Svi bi nas gledali kao državu u kojoj se ubijalo. Ustanak i vojska koja je nastala, Hrvatsku su svrstali na stranu pravde i pobjednika. U Hrvatskoj je većina bila na strani pravde. Ustaše su bili i ta manjina osramotila je Hrvatsku. Ljagu je isprala baš antifašistička borba – kaže Goldstein.

Isto tako Goldstein smatra da se treba otvoreno govoriti i o tamnoj strani antifašističke borbe i poslije-

Mnoštvo posjetitelja tribine

ratnih događanja. –Istina se ne smije zataškavati. Upravo radi toga partizanska generacija nije mogla ili nije bila sposobna reći istinu i o tamnim stranama našeg rata i to je skrivilo da se o toj borbi stvori loše mišljenje. Niti jedna pobjeda u povijesti čovječanstva nije bila neokaljana.

Francuzi su odmah pisali romane o ubijanjima u Francuskoj revoluciji, Englezi o zločinima svojih kraljeva i o tome nikada nisu lagali. Nijem-

ci su nakon rata odmah snimali i pisali o zlu nacizma, a hitlerizam je u njemačkim školama prikazan kao najveće zlo. Zato ti narodi nisu imali teškoća sa svojom poviješću iako bi je valjda najradije zaboravili.

Antifašistička borba je dio povijesti i identiteta Hrvatske i treba je objektivno prikazati u školama - smatra Goldstein.

Pokrovitelj gostovanja Slavka Goldsteina bio je Grad Ludbreg.

Posjetili Jasenovac Svake godine ludbreški antifašisti sudjeluju u svečanoj komemoraciji za žrtve Jasenovca – najzloglasnijeg i po broju žrtva najvećeg ustaškog logora NDH. Točan broj žrtava nikad nije utvrđen, do sada je poimenično popisano 82.000 osoba koje su tamo stradale. Među njima je i velik broj Ludbrežana - Židova, Roma, Srba, antifašista. Za sve njih je položeno cvijeće i zapaljene svijeće u podnožju spomenika Kameni cvijet.

U komemoraciji je sudjelovao cijeli državni vrh: pred-

sjednik dr. Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor, predsjednik Sabora Luka Bebić, ministri, saborski zastupnici, lokalni dužnosnici, veleposlanici stranih država, predstavnici vojske, vjerskih zajednica.

Ludbrežani su se srdačno pozdravili s predsjednikom Josipovićem, pozvali ga da posjeti Ludbreg. Također su razgledali stalni postav memorijalnog muzeja.

Ludbrežani su obišli i Staru Gradišku gdje su se upoznali s poviješću zatvora koji je bio u sastavu jasenovačkog logora.

Članovi udruge antifašista kod spomenika u Jasenovcu

S A S V I H ST R A N A

29. travnja 2011.

11

Božica Sačer, medicinska sestra u mirovini

Pomažući drugima sama oboljela

Pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine, 7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja. Ove godine posvećen je medicinskim otkrićima odnosno čudotvornim lijekovima koji mogu liječiti medicinska stanja koja su još prije nekoliko godina bila neizlječiva s posebnim naglaskom na HIV, malariju i tuberkulozu. U svijetu se HIV-om svakih osam sekundi zarazi jedna osoba, a od malarije u Africi godišnje umre više od milijun ljudi.

Tuberkuloza, u narodu poznata i kao sušica, visoko je zarazna bolest koja je tijekom povijesti oduzela najviše ljudskih života jer se javila još 400 godina prije rođenja Krista.

Kako je kod većine bolesti izuzetno važna preventiva posjetili smo medicinsku sestru Božicu Sačer koja je 20 godina radila u Ludbregu na zdravstvenom prosvjećivanju i prevenciji bolesti.

-Od 1967. godine radila sam u Zdravstvenoj stanici Ludbreg koja je imala i stacionar za rađanje. Po školama sam provodila Republički program za zdravstveno prosvjećivanje, a po selima higijensko-domaćinske tečajeve. Djeci razredne nastave govorilo se o higijeni i prehrani, a učenicima predmetne nastave o spolnom odgoju i to pet sati godišnje u svakom razredu – kaže Božica.

Božičinih predavanja sjećaju se sasvim sigurno naši stariji čitatelji jer ona je bila među 18 medicinskih sestara koje su na razini Hrvatske osposobljene za provođenje programa koji se provodio samo u Rijeci, Zagrebu, Varaždinu i kod nas u Ludbregu. Uz nju, preventivu među mladima radile su i patronažne sestre Marija Đekić, Božica Križaj, Rozika Rak i Elizabeta Valenko. Božica se i kasnije kao glavna sestra Doma zdravlja Ludbreg rado odazivala na

Božica s osmjehom unatoč teškoj bolesti, u mirovini nakon 31 godine staža i 20 godina rada na zdravstvenom prosvjećivanju pozive razrednika i ravnatelja škola.

-Današnja djeca imaju neizmjerno puno informacija o spolnosti s interneta, ali su prepuštena sama sebi i među svim tim silnim podacima se ne snalaze. Često sam bila iznenađena nerazumijevanjem učenika u vezi kontracepcije, začeća, spolnih bolesti i sazrijevanja. Zato mislim da bi u škole trebalo što prije uvesti spolni odgoj jer djevojčice prerano

Tricikl joj je neophodan za kretanje

stupaju u spolne odnose i puno njih uništi si život zbog prerane trudnoće. O spolnom odgoju treba govoriti otvoreno bez vulgariziranja, te ga prilagoditi da bude pristupačan uzrastu i da djeluje odgojno – misli Božica.

Pomažući tako drugima i sama je oboljela, pa je nakon 31 godine staža morala u invalidsku mirovinu.

Sada uzima lijekove koji joj pomažu

Obvezno otiđite na preventivne preglede – poručuje Božica

Dahom protiv stresa Znanje o tome kako se nositi sa stresom može uvelike poboljšati kvalitetu življenja? Čovjek najčešće nije svjestan u kojoj mjeri stres narušava entuzijazam, energiju, odnose i zdravlje. Nedavno je Udruga 'Umijeće življenja' održala u Ludbregu uvodno predavanje kako se osloboditi stresa. Prisutni su imali prilike čuti, vidjeti i iskusiti mudrost umijeća življenja. Na četverodnevnoj radionici uči se kako povećati iskoristivost kapaciteta pluća i o intenzivnim vježbama disanja.

-Drugačije dišemo kada smo sretni, ushićeni, a drugačije kada smo tužni, umorni. Zanimljivo je da promjenom ritma daha automatski utječemo na naše misli i emocije. Disanje je povezano s umom, emocijama i raspoloženjem, pa specifične tehnike disanja mogu biti učinkovite u oslobađanju od negativnih stanja i stvaranju pozitivnih emocija – rekla je Vesna

da održi pokretljivost organizma jer boluje od mistenije gravis, neuromišićne bolesti koja utječe na gubitak ravnoteže. Zbog toga je u gradu možete sresti kako vozi zeleni tricikl i prkosi zasad neizlječivoj bolesti. Ali to nije sve što je zadesilo 66-godišnju medicinsku sestru koja otvoreno, baš kao i učenicima u školi, govori o zdravstvenim problemima.

-Prije tri godine uočila sam pro-

Vježbanje tehnike disanja Posavec, učiteljica tečaja.

'Umijeće življenja' (The Art of Living Foundation) je međunarodna neprofitna nevladina organizacija koja djeluje kroz humanitarnu i edukativnu aktivnost u preko 150 zemalja svijeta. (mh)

bavne smetnje i krv u stolici te mi je dijagnosticiran karcinom debelog crijeva. Nakon operacije i zračenja posljednji nalazi kažu da nema recidiva što mi daje nadu u potpuno izlječenje iako kod karcinoma se nikad ne zna – svjesna je ozbiljnosti situacije Božica.

Zato iz bogatog iskustva poručuje našim ljudima: -Obavezno se odazovite na besplatne preventivne preglede kojima je svrha rano otkrivanje karcinoma dojke i debelog crijeva. Što ranije otkriće karcinoma, to su veći izgledi za izlječenje. To znamo svi, jedino što većina nas misli da se to događa drugima – poručila je Božica.

Dražen Vađunec

12

PRIRODA

29. travnja 2011.

LD Srnjak Ludbreg

Lovci i ekologija

Povodom Dana planeta Zemlje LD Srnjak organiziralo je i provelo šestu po redu akciju čišćenja okoliša. I ovoga puta je cilj je bio čišćenje šume Lasno, ali i područje uz potok Črnoglavec i šuma uz cestu za Donju Rijeku. Lovcima se u akciji pridružilo i 30-ak učenika OŠ Ludbreg.

Odred izviđača ovog puta nije sudjelovao zbog pohoda na Ivanščicu.

-Ljudi ne vode dovoljno brige o zaštiti okoliša. Za smeće im je važno da ga ne gledaju u svom dvorištu.

Tako smo u šumi uz cestu za Donju Rijeku kod Žnidarića pronašli 10 vreća otpadne staklene vune, stari hladnjak, a među ostalim kućnim smećem i telefonski račun na ime Bogdana Lipića i Metro karticu na ime Nikole Vrećice, pa je vrlo vjerojatno da su upravo oni nabacali to smeće – kaže Antun Novota, predsjednik LD Srnjak.

Grupe djece obilazile su područje pod nadzorom lovaca, a lovnik Vladimir Brkić svojim terencem obilazio je teren i telefonski koordinirao akcijom.

Sanacija krovišta

LD Srnjak uskoro kreće u sanaciju krovišta na lovačkom domu. Krovište prokišnjava iako je crijep postavljen na konstrukciju prije 25 godina. Brzo propadanje pripisuje se blizini jelove i borove šume čije kisele iglice brzo uništavaju strukturu. Zbog toga će se umjesto crijepa staviti pokrov od profiliranog lima. Zamijenit će se i većina rogova i sve letve. Za investiciju vrijednu oko 40.000 kuna osigurana su sredstva od prodaje drvenih trupaca, povrata dijela lovne zakupnine od države, članarine, a velike uštede Društvo će ostvariti dobrovoljnim radom lovaca.

-I smo ranije pronalazili odbačeno smeće na divljim lokacijama i pismeno izvještavali komunalnog

Čišćenje Lasna – prvi cilj akcije

Lovci i školarci zajedno u akciji na očuvanju prirodnog okoliša redara o počiniteljima. Međutim, nikakvih kazni nije bilo. Time se ljudima šalje loša poruka da mogu nekažnjeno odbaciti otpad gdje im se prohtije jer znaju da neće biti sankcionirani – kaže lovnik Brkić.

Od 60 prijavljenih učenika na akciju se odazvala polovica, uglavnom učenici šestih razreda bez svojih učitelja ili razrednika.

-Bio sam ovdje i lani. Kad sam pitao prijatelje hoće li ići rekli su da će

Uklanjanje smeća uz cestu za D. Rijeku

radije gledati utakmicu, pa sam došao sam – rekao je Valentin Novak iz 6.c razreda.

Među onima koji su u akciji sudjelovali i prošle godine bile su i tri osmašice: Ines Kovačić, te sestre Melita i Ljiljana Koštarić iz 8.a razreda. Katarina Čić, učenica 7.d razreda koju je iz Selnika na akciju dovezao otac ekološku poruku sažela je u pet riječi: 'Ne bacajte smeće, sadite cvijeće'.

U dvosatnoj akciji čišćenja skupljene su tri prikolice smeća i ako se gleda s te strane akcija je svakako uspjela. Lovci kažu da bi bili sretniji da se skupilo manje smeća jer bi to značilo da su ljudi svjesniji u zaštiti okoliša. Zato mole ljude da prilikom sjetve ne odbacuju plastične vreće od mineralnog gnojiva, boce od herbicida i drugi nerazgradiv ili teško razgradiv otpad.

Dražen Vađunec

Zadnje upute prije početka akcije

Odred izviđača Ludbreg

Proljetni pohodi izviđača

Odred izviđača Ludbreg dolaskom proljeća odmah je počeo s pohodima. Najbrojniji je bio pohod 40 izviđača raznih uzrasta na Ivanščicu tijekom travnja.

Ludbreški izviđači imali su najprije za cilj pohod na vrh Ivanščice, najvišu planinu sjeverne Hrvatske(1060 m). S planinarenjem uspon je potrajao oko dva sata. Drugi cilj na Ivančici bio je pohod na livadu na Šumima. Prekrasna livada nalazi se podno Male Ivanščice, a ime joj dolazi od potoka, vode koja šumi na mnogobrojnim slapovima i sedrenim barijerama, a stanište je nekoliko rijetkih vrsta orhideja. Ni-

Uz bistri potok

zvodno ima potočne pastrve.

Prije travanjskog pohoda na Ivanščicu izviđači su imali i nekoliko manjih pripremnih pohoda. Manje skupine odraslih izviđača posjetile su i istražile nove pristupne putove na Kalnik i u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje na Oštrc, Okić i Plješivicu. Desetak osmogodišnjaka koji su tijekom ožujka pristupili Odredu imali su pohod u okolicu Ludbrega, Ludbreškom izletničkom stazom, a na kraju odradili su pohod od oko 8 km do vodotornja na Črnoglavcu u ludbreškom vinogorju.

Snimila: Tea Car

Na vidikovcu na vrhu Ivanščice

Trebalo je svladati prirodne prepreke

Odmor podno Male Ivanščice

29. travnja 2011.

K U LT U R A

Reakcije nakon još jedne reprize 'Gruntovčana'

Interes za Ludbreg i Kerstnera

Gradska knjižnica nosi ime po Ludbrežaninu Mladenu Kerstneru.

Nedavna TV-repriza 'Gruntovčana' prema Kerstnerovom scenariju u hrvatskoj je javnosti izazvala veliku pozornost.

- Pokazalo se još jednom da je riječ o odličnoj, doista kultnoj seriji. Kerstnerov gorki, 'žufki' humor i danas je našao brojnu publiku među starijima, ali i među mlađim generacijama. I to u cijeloj Hrvatskoj od štokavaca, čakavaca, kod svih - rekao je prof. Dubravko Bilić, ravnatelj knjižnice.

On je istraživao Kerstnerov rad.

Povod je bio znanstveni skup o Kerstneru iz1998. godine u Ludbregu.

-Skup je održan na poticaj ondašnjeg gradonačelnika mr. Križanića povodom 70. obljetnice Kerstnerovog rođenja. Pokazalo se tada da u znanosti o Kerstneru ničega nema, o njemu se nije pisalo, djela su mu bila izgubljena, razasuta tko zna gdje, zagubljena. Njegov rad trebalo je izvući iz neopravdane anonimnosti. Trebalo je puno raditi, prikupljati kazališna djela koja su bila skrivena, posuđena. Uspio sam

Iz arhive: Sa snimanja ‘Gruntovčana’ - Mladen u sredini skupiti građu i objavljene su tri knjige s većinom njegovih radio-drama, kazališnih drama, stručnih tekstova.

Poslije toga je Pučko otvoreno učilište objavilo njegove radio drame na CD-u i pokrenulo Kerstnerove dane, festival kajkavske komedije u smislu njegovanja kajkavske komedije. Najveća vrijednost je što je nakon toga Kerstner napokon uvršten u Leksikon hrvatskih pisaca. Danas se o njemu govori kao o piscu i književniku, autoru scenarija 'Gruntovčana', 'Mejaša' 'Dirigenta i mužikaša' i drugih književnih žanrova.

Recimo, 'Romeo i Julija iz Gornjeg Trnovca' je izvanredna TV drama.

Kerstner zaslužuje češće izvođenje i prikazivanje, a treba raditi na tome i da se što više objavi. Sad je sve ostalo na tome što radi POU kroz festival kajkavske komedije što je za svaku pohvalu, to bi trebalo nastaviti i dalje – rekao je prof. Bilić.

Na koncu, Ludbreg bi, smatra prof. Bilić, mogao i bolje iskoristiti

Mladen daje intervju

KUD 'Anka Ošpuh'

Kerstnerovu popularnost.

-Dudek, Regica i ostali likovi zasigurno se nikad neće moći ponoviti kao u Gruntovčanima. Zanimljivo je kako se mladi interesiraju o Gruntovcu, ali i mladi roditelji koji žele sve ovo prenijeti djeci. To je poseban fenomen. Javljaju nam se škole iz bliže i dalje okolice. Žele u Ludbreg na izlet, posjetiti knjižnicu, nešto čuti o Mladenu. Ludbreg (Srednjaki) ima pravo da prisvoji Gruntovec u kojem je preslikan život ludbreškog kraja. Na nama je da osmislimo turistički proizvod, kroz posjet knjižnici, pivnici 'Mejaši' gdje su na zidu prizori iz serija, a preko puta je i Kerstnerova rodna kuća sa spomen-pločom. Imamo veliku mogućnost Kerstnera iskoristiti kao novi turistički proizvod – poručio je prof. Dubravko Bilić, ravnatelj Gradske knjižnice 'Mladen Kerstner'.

Knjižnica je u pregovorima s obitelji Kerstner kako bi poklonila još neke stvari iz Mladenove ostavštine.

Dječji folklorni susreti

13

Gradska knjižnica i čitaonica

'Domaća' priča za laku noć Priče za laku noć koje se na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' u Ludbregu čitaju svake srijede već oko dvije godine zaista su iznimno popularne među mališanima. Dosad su mogli slušati vrlo poznate i malo manje poznate dječje priče. No, nedavno su klinci s velikom pozornošću poslušali priču 'Visibabe ili priča o ljepoti'.

Autor ove priče je prof. Dubravko Bilić, inače ravnatelj knjižnice. Te srijede mališani su napunili dječji odjel,bilo je i odraslih, upalile su se svijeće i priča je počela. Čitači su bili Ksenija Mihin, Zdenka Moslavac, Susanne Juričan, Edita Kutnjak-Zlatar, Daniel Juričan, mladi Filip Bajsić, a njima se u čitanju pridružio i autor knjige Dubravko Bilić.

-To još nije knjiga, sada je samo projekt. Tekst je gotov, a radi se na tome da ga obogatimo ilustracijama.

Razgovaramo s izdavačima u Zagrebu, pa ćemo do kraja godine možda i objaviti knjigu. Priča je premijerno bila izvedena u vrtiću u Ivancu i djeca su bila zadovoljna, dobro su je prihvatili – rekao nam je prof. Bilić.

'Visibabe ili priča o ljepoti' je njegovo prvo autorsko djelo za najmlađe. Otac je dviju kćeri, pa motiva nije nedostajalo.

-Priča odgovara na pitanje što je lijepo, ljepota, te da li je najvažnija ona vanjska ljepota ili ima nešto mimo toga i veće od toga. Priča nastoji na lijep način kroz šalu i duhovitost sugerirati djeci da i nije baš važno tko ima kakvu kosu, skupu ili jeftinu haljinu, nego kakav je tko iznutra, da je ona unutarnja ljepota najvažnija. Priču sam napisao najviše zbog kćerki Hane koja ima 7,5 godina i Zare od 4 godine. Kao neka mala životna poruka – kaže prof. Bilić. Očekuje se da će priča ipak završiti kao knjiga, a nakon toga možda doživimo nastavak.

-Sad kad sam napisao ovo nekako se nameće samo po sebi da nastavim pisati. Jer kako djeca rastu, tako rastu i priče. Ako ova bude prihvaćena kod djece nadam se da onda idemo dalje. Ideja ima puno, vidjet ćemo – rekao je prof Bilić.

Vjerujemo da 'Visibabe ili priča o ljepoti' neće ostati jedna priča koju će Dubravko Bilić napisati za djecu.

Na početku čitanja priče ‘Visibabe ili priča o ljepoti’

Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’

Priče za laku noć u svibnju 4. svibnja - Franciose Le Gloahec: Mjehurić voli slatko 11. svibnja - Manuela Zlatar: Ptica Željana 18. svibnja - Feri Lainšček: Golubareva kći 25. svibnja - Zvonko G. Rudić: Sretno stablo

Priče se čitaju na dječjem odjelu svake srijede u 19 sati.

Restauratorski centar Ludbreg

Mali folkloraši ludbreškog KUD-a Godinama su ludbreški KUD-ovci ponosni na svoje mališane koji su mnogobrojni i bilježe sve značajnije nastupe i gostovanja u Ludbregu i širom Hrvatske. Zato su po uzoru na folklorne susrete odraslih odlučili pokrenuti i dječje. Na Prvim dječjim folklornim susretima publici su se predstavili folklori iz Buševca, Cestice, Jalžabeta, Velike Gorice i Ludbrega.

Gotovo 250 mališana bilo je oduševljeno što može u Ludbregu pokazati tradicijsko blago.

-Plešemo u KUD-u 'Elizabeta', njegujemo pjesme, plesove i običaje žitelja općine Jalžabet. U folkloru

smo odmalena, zavoljele smo to.

Jedna od posebnosti našeg društva je nošnja stara oko 200 godina – rekle su folklorašice iz Jalžabeta.

Najmlađi članovi Folklornog ansambla 'Turopolje' iz Velike Gorice imaju prave nošnje, kao što nose odrasli. Zahvaljujući njihovom voditelju Tomici koji je svoj život posvetio folkloru u pravom smislu riječi – pa tako i sam izrađuje nošnje i nije mu teško sašiti nošnju niti za najmanjeg člana!

-Predstavili smo se s nešto rjeđe viđenom koreografijom pjesama i plesova zapadne Hercegovine koja se izvodi bez muzičke pratnje, samo

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG

uz naše pjevanje. Ima nas, nećete vjerovati 50! – pohvalio se 12-godišnji Filip koji je u folkloru od svoje četvrte godine.

Zbog velikog broja djece koja marljivo vježba folklor ovakvi susreti najmlađih plesača postaju nužnost.

-Želja nam je da dječji folklorni susreti postanu jedan od događaja koji će postati poznat širom Hrvatske i kojim ćemo kao amaterska udruga doprinijeti promociji našeg grada, hrvatske folklorne baštine i tradicijske kulture – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a 'Anka Ošpuh'.

Marina Hižak Projekcije počinju u 19 sati.

Cijena ulaznice je 10 kuna.

1. svibnja: Kraljev govor

8. svibnja: Zečja rupa

15. svibnja: Bitka Los Angeles

22. svibnja: Moja lažna žena

29. svibnja: Ja sam broj 4

(biografski, pov., 118 min)

(drama, 91 min)

(ratni SF spektakl, 116 min)

(romantična komedija, 117 min)

(SF akcijski triler, 109 min)

Izložba plakata Stručnjaci Restauratorskog centra Ludbreg prije tri godine izložbom fotografija predstavili su najvažnije projekte na konzervatorsko-restauratorskim radovima na kojima su radili u radionicama dvorca Batthyany. Nakon toga je 2009. i 2010. godine završeno još 17 vremenski kraćih i dužih projekata na zaštiti raznih umjetnina.

Konzervatorsko-restauratorski radovi obavljeni su uglavnom na drvenim polikromiranim i pozlaćenim oltarima i skulpturama, te na povijesnom tekstilu iz sjevernog dijela Hrvatske, od Međimurja do Slavonije.

-Izložbom predstavljamo rezultate našeg rada, želimo približiti svoj rad i projekte na kojima radimo. Plakati su vid završne prezentacije radova kroz tekst i fotografiju. Drago mi je da djelatnici ulažu trud i koriste slobodno

vrijeme da osmisle plakate – kazala je Venija Bobnjarić-Vučković, voditeljica Restauratorskog centra Ludbreg.

U osmišljavanju dizajna plakata sudjelovali su restauratori koji su bili voditelji pojedinih projekata, dok je njihove zamisli predočio u djelo student multimedije koji je tamo obavljao praktičnu nastavu. Izložba se još uvijek može razgledati u galeriji dvorca Batthyany. (ah)

14

SP O R T

Uspješni strijelci-veterani Završena je ovogodišnja Županijska liga veterana u gađanju zračnom puškom, a članovi Streljačkog kluba osoba s invaliditetom Ludbreg postigli su i ove sezone zapažene rezultate. Prva ekipa zauzela je treće, a druga ekipa plasirala se na sedmo mjesto u konkurenciji osam

ekipa. Za Ludbrežane koji i dalje muku muče sa streljanom nastupali su Stjepan Hižak koji je ostvario najbolji pojedinačni plasman, zatim Zdenko Lacić, Franjo Potočnik, Zvonko Vukina, Stjepan Markovčić, legendarni Zvonko Pokos, te vođa ekipe Milan Katana.

Strijelci-veterani ludbreškog kluba

Karlo Gal i Teodor Zlatar iz TK 'Ludbreg'

Nade ludbreškog i hrvatskog tenisa

Medalje oko vrata – lijevo Karlo i desno Teodor s trenerom Mladi ludbreški tenisači 10-godišnji Karlo Gal i 9-godišnji Teodor Zlatar ove godine krenuli su s intenzivnim igranjem turnira u široj regiji i pod vodstvom trenera Daria Posavca postižu vrlo zapažene rezultate. Na turnirima igrača do 10 godina starosti, u konkurencijama je obično 30-ak igrača, ulaze među prvih desetak. Tako je bilo u Daruvaru, Varaždinu, Međimurju. Tu je i mali Lovro Gal koji sa svojih 5,5 godina pokazuje veliki talent. Evo što kažu mali talenti: -Odličan sam učenik OŠ Ludbreg, kod profesorice Žakline. Uz školu

‘Cross liga Ludbreg 2011.’

najviše volim tenis i htio bih ga još više trenirati, sada je to 4 x tjedno po sat. Uzor mi je Nadal, a od naših ludbreških tenisača sviđa mi se kako tata igra - kaže Teodor. Teodor i igra reketom kakvim se služi i poznati Nadal koji je jedan od uzora i Karlu Galu.

-Najviše volim kopirati Nadala.

Kažu da igrom podsjećam na strica, a meni je ipak draže kako igra moj otac – kaže Karlo. Gotovo smo potpuno sigurni da će Gal-Nadal i mladi Teodor puniti u budućnosti još mnogo novinarskih stupaca.

Oni su doista perjanice ludbreškog tenisa. (nj)

29. travnja 2011.

Elvin Petrošanec, rukometaš 'Ludbrega MB'

Leteće krilo točne ruke

Već godinama ludbreški rukomet ima kvalitetno rješenje na poziciji desnog krila. Tu poziciju zgrabio je Elvin Petrošanec, jedan od ponajboljih igrača RK 'Ludbreg MB'. Iako tek 20-godišnjak za njim je već par zapaženih sezona.

-Počeo sam igrati s 12 godina, prvi trener bio mi je Andrija Pišpek kojem zahvaljujem na mnogim dobrim stvarima koje me naučio. Posljednju sezonu s nama radi Darko Jagić. Strog je, ali pravičan trener kaže Elvin.

Elvinova čvrstoća, eksplozivnost, kvalitetna realizacija nisu mogli ostati neprimijećeni. Zvali su ga iz čakovečkog 'Info stara', jedne od najboljih ekipa 3. HRL sjever, ali ponuda se nije sviđala našem rukometašu kojemu je Ludbreg zaista u srcu.

-Posebno sam zadovoljan atmosferom u našoj mladoj ekipi koja postaje sve tvrđi orah svim protivnicima. Nadam se da ćemo iduće go-

Teniski klub Ludbreg Počela je teniska sezona na vanjskim terenima u koju su aktivnije nego ikad ranije krenuli i ludbreški tenisači. TK Ludbreg ima već 50 članova od čega 28 odraslih. Po prvi puta imaju u svom kadru i pet tenisačica. To su Ana Posavec, Ivana Juras, Monika Vugrinec, Ana Gal i Renata ŠkoroStruški. Najveći cilj i dalje ostaje omasovljenje članstva, posebice u mlađim kategorijama. Povezano je to s gradnjom novih terena koji se planiraju u sklopu kompleksa kod gradskog stadiona.

-Moramo stremiti k tome pošto u široj regiji jedino Ludbreg nema svoje terene. Velika je želja pokretanje škole tenisa, gdje bi Klub pokrio troškove trenera i time stvorio

dine kada slavimo 40 godina kluba biti jedni od najboljih u ligi – vjeruje Elvin.

Kao najdražeg suigrača navodi Dinu Grgeca, a kao uzore Nijemaca Floriana Hermanna i našeg Mirzu Džombu. Srce mu je zaokupila atraktivna plavuša Sara koja je zaista dobro odabrala. Elvin se voli provozati svojim limenim ljubimcem, naravno sve u granicama normale.

U pamćenju mu je ostala utakmica koju smatra dosad najbolje odigranom: -U mnogo navrata odigrao sam dobre utakmice. No, možda najbolje protiv sadašnjeg putnika za prvu ligu 'Vidovec Biosa' kada sam u gostima zabio 12 golova uz stopostotnu realizaciju – kaže Elvin.

A do kada će Petrošanec ostati u Ludbregu? Umjesto njega je odgovorio tehniko u klubu Andrija Pišpek: -Najmanje dok nas ne dovede

Dario Posavec, trener u klubu, osvajač Zimskog prvenstva Varaždina

Klub planira tijekom godine organizirati desetak turnira

Trkači će biti raspoređeni u kategorije kadeta, juniora i seniora, a natjecateljice će nastupati u zajedničkoj kategoriji. Liga ima pet kola, počinje 7. svibnja, nastavlja se 14. i 28. svibnja, te 4. lipnja, a zadnje kolo je 18. lipnja. Start svibanjskih utrka bit će u 18 sati, a u lipnju u 19 sati.

Utvrđen je sustav bodovanja, a za ukupni plasman zbrojit će se najbolji plasmani u tri kola. Za četvrto sudjelovanje dobiva se bonus od jednog boda, a za svih 5 kola bonus od dva boda.

-Za 60 natjecatelja koji će trčati najviše

u drugu ligu, minimalno do tada –prognozira 'Lazo'. Vjerujemo u takve prognoze - Elvin i klub u borbi za viši rang. (nj)

Teniski bum

Pridružite se trčanju kroz prirodu!

Športsko rekreativno društvo ‘BSV’ Ludbreg sve je pripremilo za početak ‘Cross lige Ludbreg 2011.’ Radi se o natjecateljskorekreativnom trčanju kroz prirodu koje će se odvijati pet subota počevši 7. svibnja.

-Dužina staze za seniore je 5.700 metara od čega je 1.500 m makadama i 4.200 m šumskih predjela, a kadeti, juniori i žene trče 3.000 m. Staza prolazi pretežno ravničarskim dijelom sa samo jednim manjim usponom. Start i cilj su na Otoku mladosti – pojasnio nam je Igor Golec, predsjednik Udruge BSV Ludbreg.

Elvin Petrošanec

kola osigurali smo za poklon majice s logom Cross lige Ludbreg. Pozivamo građane da se uključe, nije važan plasman nego sudjelovati i baviti se rekreacijom i sportom radi zdravlja. Osigurat ćemo i dobru ugostiteljsku ponudu za natjecatelje i posjetitelje. Prostor je idealan za ovakve aktivnosti - ističe Golec.

Prijave će se primati 15 minuta prije starta. Kotizacija iznosi samo 10 kuna, ali vrijedi samo za odrasle dok su žene i mlađe kategorije oslobođeni kotizacije kako bi se za trčanje po prirodi okupilo što veći broj građana oba spola i raznih uzrasta. (ah)

zaista prihvatljive uvjete za buduće tenisače – kažu u klubu.

Ove godine planira se održavanje četiri seniorska i veteranska turnira, te jednog turnira za mlade igrače. Član kluba i jedan od njegovih trenera Dario Posavec osvojio je ove godine Zimsko prvenstvo u Varaždinu na kojem je sudjelovalo 26 igrača. Bilo je to na opće iznenađenje i 'oduševljenje' Varaždinaca koji su očito imali drugačije mišljenje o ludbreškom tenisu. No, što je tu je. S nekim stvarima se Varaždinci trebaju pomiriti.

SP O R T

29. travnja 2011.

Dražen Vukina, nogometaš Podravine

Zel bum pluga i zoral igralište!

Osebujna karijera od domaćih terena do avantura po Europi Ove godine 39. rođendan proslavit će Dražen Vukina. Horoskopski strijelac, rođen je 23. studenoga, postao je i izvrstan strijelac na nogometnom travnjaku. Za ovog legendarnog napadača već sada se može napisati da je imao zaista sadržajnu osebujnu karijeru s niz zanimljivih događaja. Za kakav dobar sportski film, ako ne i seriju. Rođeni napadač karijeru je počeo u 'Ajaxu' iz Komarnice.

-Već sam s 15 godina nastupal za prvu ekipu. A onda me tek kao 17-godišnjaka put vodil u Austriju u landesligaša SK 'Graz', inače filijalu

slavnog 'Sturma'. Mislim da sam bil itekako zapažen u tri sezone, zabil 40-ak golova, imal obećavajuću karijeru pred sobom. No, jednom (ne) zgodom u nekom kafiću, ni kriv ni dužan, našel sam se u nezgodnoj situaciji s domicilnim stanovništvom, pa je uslijedio povratak kući – zbori Dražen.

Popularnom 'Isusu', kako mu tepaju, Austrijanci su rekli da će ga čekati dvije godine. No, Vukina se odlučio na odsluženje vojske i nakon toga odlazi u međimurski 'Kraljevčan', a potom prvi puta stiže u 'Podravinu'.

'Brazilcima med noge'

Dražen drugi put u Podravini

Junak naše priče 1995. godine ima nove europske avanture, odlazi na probu u Švicarsku, u trećeligaša SC 'Freimbach'.

-Otišel sam siguran u uspjeh. Sve je krenulo tim putem. Da ste vidli kak je striča Brazilcima med noge napelal, svi su mi čestitali. I kad sam trebal potpisati zapelo je s radnom dozvolom. Probal sam i u Njemačkoj, u trećeligašu Manheimu, oduševil, imal sam ugovor na stolu od 40.000 DM, u tom trenutku bil bolji od Maria Marića, brata poznatog hrvatskog reprezentativca Tomislava. No, trenera je trebalo malo dodatno raspoložiti. Izgleda da nisam bil baš neki komičar – govori Dražen o svojim nogometnim avanturama po Europi.

I tako uslijedio je povratak našeg 'božanstvenog repića' u domaju, u redove drugoligaša 'Koprivnice'. I

tamo je bio najbolji strijelac i zakucao na vrata starijeg brata Slaven Belupa. No, sokol (čitaj trener Mladen Frančić) nije ga volio.

Legenda Čukovca Vukina pakira torbu i kreće u NK 'Čukovec' i tamo igra čak 10 godina u kojima postaje istinska legenda. Šalimo se da odlično govori međimurski. Inače, kroz taj klub prodefiliralo je i mnoštvo ludbreških igrača, a jedan od onih s kojima se junak naše priče najviše družio legendarni je Željko Vađunec 'Špac' koji o bivšem suigraču kaže: -Rijetko kvalitetan napadač, mogao je još mnogo toga napraviti.

A kad me pitate o nekim zanimljivim situacijama vezanim uz njega izdvajam dvije. Obično je uvijek nezadovoljan kvalitetom terena, pa zna reći 'zel bum pluga i to zoral'. Također znala mu se potkrasti i koja psovka na njemačkom, onak da suci ne skuže. Idealan suigrač, i nekad veliki ljubimac žena!

– kaže Željko Vađunec.

I tako je Vukina opet u Podravini s kojom je nekad već izborio treću ligu. Iako u sportskim godinama i dalje čuva besprijekornu sportsku figuru, fizički uvijek spreman i 'napaljen' da dobije svaku utakmicu. Njegovoj karijeri još uvijek se ne vidi kraj……

Pripremio: Neven Jerbić

Dugovječni izvrsni strijelac

15

Naši nogometni klubovi u višem rangu

Podravina i Zadrugar love naslove Nogometna natjecanja ulaze u drugu polovicu proljetne sezone, a Ludbreg mora uživati u onome što pokazuju dvije naše perjanice – ludbreška Podravina i Zadrugar iz Hrastovskoga.

U Trećoj hrvatskoj ligi Istok ludbreška Podravina bori se za naslov s Mladosti iz Cernika i Bjelovarom. Očito je da će do kraja odlučivati nijanse, ali imamo se pravo nadati da će naslov doći u Ludbreg.

Zadrugar iz Hrastovskoga se nakon niza odličnih proljetnih sasvim uključio u borbu za naslov. Rudar 47’, Trnje i Zadrugar na vrhu dijeli tek jedan bod. Borba za prvaka vjerojatno će se odvijati do zadnjeg kola, nadamo se uz sretan završetak za Zadrugar. Pored toga, Zadrugar lovi i finale županijskog kupa nakon pobjede u prvoj utakmici polufinala s 2:0 nad konkurentom iz Ladanja Donjeg.

U Prvoj ligi NS Ludbreg neočekivani kiksevi Plitvice iz Selnika koji su je ozbiljno su udaljili od utrke za naslovom o kojem će, po svemu sudeći, odlučivati Mladost iz Sigeca i Mladost iz Šemovca.

U Drugoj ligi NS vodeći Bukovčan 27’ u narednom kolu ima meč-loptu jer dočekuje drugi Karlovec. Pobjedom bi Malobukovčani širom otvorili vrata za povratak u gornji razred ludbreškog nogometa.

Inicijativa o gradnji sportskih terena na gradskom stadionu

Ima mjesta za sve

Za projekt izgradnje terena na površini gradskog stadiona u Ludbregu u što skorije vrijeme napravit će se idejno rješenje kako bi se 'Sportska zona' obogatila potrebnim sportskim sadržajima. Zaključak je to Radne grupe za izgradnju pomoćnih igrališta 'Podravine'.

Nogometnom klubu kojim ima čak devet uzrasnih ekipa nedostaju tereni u sklopu stadiona, s prirodnom i umjetnom travom. Konkretno, sportski djelatnici složili su se da Podravini treba pomoćni teren standardnih dimenzija, kao i teren s umjetnom podlogom. Prihvaćen je prijedlog da bi se to gradilo na

površinama sadašnjeg rukometnog i košarkaškog igrališta. U klubu su izrazili zadovoljstvo usmjeravanjem postojeće rasvjete u sklopu stadiona na nogometne terene.

Teniski klub je izrazio želju da na zemljištu u vlasništvu Grada na prostoru stadiona preko svojih sponzora izgradi dva terena, pošto su sadašnji u privatnom vlasništvu, što ih kako kažu, ograničava u pružanju pogodnosti sadašnjim i budućim članovima. U teniskom klubu vjeruju da će biti dovoljno interesa poklonika tenisa koji će koristiti kapacitete raspoloživih igrališta. Rukometaši su istakli da

otvoreno igralište koje su koristili u sklopu stadiona Podravina nije prioritet jer je rukomet ipak dvoranski sport. I novo košarkaško igralište planira se nedaleko od sadašnjeg. Kao jedan od većih problema istaknut je kolektor, ali članovi grupe izrazili su optimizam kako je ovaj problem ipak moguće riješiti na opće zadovoljstvo.

Osim izrade idejnog rješenja budućeg izgleda sportske zone, Radna grupa smatra da odmah treba početi i razgovore s gradskim tijelima i upravom radi kvalitetnih priprema na rješavanju ove problematike. (nj)

Dogovor kuću (terene) gradi - predstavnici ludbreškog sporta

16

29. travnja 2011.

Dan centra svijeta 7. svibnja

ŠALJITE FOTKE!

Gosti Lepoglava i Tisno

Crveni Mjesec u 21,36 minuta

Ludberga je podijelila tortu s okupljenima na trgu Prvi dio proslave Dana centra svijeta 1. travnja bio je u znaku proslave rođendana zaštitnice grada – Ludberge.

Izviđači su na jarbol trga podigli zastavu Centra svijeta, a potom su nastupili Ludbreške mažoretkinje, twirlingvelemajstor Tihomir Bendelj, Puhački orkestar Ludbrega i KUD 'Anka Ošpuh'. Rođendanska proslava nije prošla bez slavljeničke torte koju je poklonio Radio Ludbreg.

Torta je bila za slavljenicu, ali i za njezine goste, građane na krugovima Centra svijeta.

Nazdravilo se poznatim vinom koje je i za ovu prigodu

poteklo iz gradske fontane.

Prigodne poklone dobili su posjetitelji koji također, kao i Ludberga, rođendan slave prvog travanjskog dana.

Završna proslava Dana centra svijeta bit će u subotu 7. svibnja tijekom velike izložbe cvijeća. Na krugove centra svijeta postavit će se pločice novih gradova prijatelja, a to su ove godine čak dva - Lepoglava i Tisno, koji će se predstaviti prigodnim zabavnim programom. Bogat subotnji program nastavit će se i s nastupima Duška Lokina, Emily i našeg twirling-kluba. Program na trgu počinje u 15 sati. (ah)

Bijeli Mjesec deset minuta kasnije

Crveni i bijeli Mjesec

Mario Tepeš iz Ludbrega ustupio nam je jedinstvene fotografije rijetke prirodne pojave. Mjesec je snimljen na dan ravnodnevnice ili proljetnog ekvinocija. Na ovogodišnju ravnodnevnicu 21. ožujka Mjesec se najviše približio našoj maloj planeti, a za isti događaj trebat će pričekati 20-ak godina.

Zbog ove pojave Mjesec je u svega nekoliko minuta promijenio boje. Za Marija koji se ozbiljno bavi fotografijom ovo je bio izazov i prigoda koja se nije smjela propustiti.

–Mjesec i Zemlja ovako su blizu svakih 18 godina. Snimao sam od 21,36 do 21,45 sati s jednog polja kod Globočeca. Najprije se pojavio Mjesec crvene boje, a onda je nakon 10 minuta promijenio boju u bijelo. Snimao sam foto-aparatom s velikim objektivom. Snimke su ispale odlične – ispričao nam je Mario. Mjesec je te večeri od Zemlje bio udaljen ‘svega’ oko 356.500

Neobičnost iz dvorišta u Čukovcu

Kradljivica oraha km. Zahvaljujući Mariju ne moramo čekati do 2029. kada će se ponoviti bliskost Mjeseca i naše Zemljice.

I još jedna Marijeva odlična fotka - prizor vrane u letu, a u kljunu orah. Uživajte!

PRVI SVIBANJ

Šareno jaje

IZVRŠNI ORGAN

KRVOLOýNI GLAZBALO DINOSAUR OD GLINE MESOŽDER

Pošaljite nam svoje fotografije koje ste snimili kod kuće, u prirodi ili na putovanjima. Rado ćemo ih objaviti.

Fotke šaljite na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

RANDOM ACCESS MEMORY

STROJ ZA POKRETA NJE

EPSKO PJESNI ŠTVO ŠKRIPI ----NA BUNARU

POPRAV – LJAý SATOVA

AUTOR: ANTUN GOLUBIû

IGRAý MANCHESTERA IZ PORTU GALA

SUPROTNA TVRDNJA

U Princovom dvorištu 17 je kokica ‘osumnjičenih’ za ovakvo jaje

trave kaj bi ju ščukale. Kaj ja znam zakaj je ovakvo. Ne znam kaj bum z njim. Nisem ga se usudil skuhati, ko zna kaj bi zišlo s toga.

Buš si ga ti zel? – ponudio je naš domaćin.

S guštom vodi brigu o blagu koje uživa u zelenom dvorištu.

-Delal sam u Varteksu i Grafičaru. I bil sam mužikaš 30 let, čak i na vlastitim svatima! Star sam 70 i v penziji sam, pa kaj bum drugo delal?

Imam malo živine, kokoši najviše. Tu su i male mlade racice, 10 ih ima. Si videl? Od ceste do vrta dvorište ima četiri lese, v sakom delu je nekaj – kaže Princ. Šareno jaje nije jedino 'čudo' ovog dvorišta. Lani je kod ulaza u kuću niknuo mak. Samonikla biljka bogato je rodila što je velika rijetkost.

-Znaš kak se veli za mak: jedna stabljika-jeden mak (plod). A moj je čak imal 10 plodi kaj je prvo čudo. Zrasel je oko 180 cm, nigdar nisam videl vekšega – kazao je naš domaćin.

Tada nas je zaboravio pozvati da zapišemo, fotografiramo. Na odlasku poručujemo da dolazimo dogodine.

Da vidimo kakvu će novu neobičnost dati Princovo dvorište u Torčecu 5 u Čukovcu.

LIJEVATI

ALUMINIJ CRTANKA

Nemalo su se prije nekoliko tjedana iznenadili ukućani obitelji Horvat u Čukovcu, u ulici prema Svetom Petru koju svi znaju kao Torčec na broju 5. Tomislav Horvat kojeg svi znaju po nadimku Princ jedne je večeri skupljajući jaja svojih kokica naišao na jedno neobičnog izgleda. Prošarano je bojama, prevladava tamno smeđa boja s neodređenim raznim 'figurama'.

-Prvi put kaj sam našel takvo jejce, nigdar nisu znesle ništ slično. A kaj ti ja znam koja ga je znesla. Imam ih 17 i saka ga je mogla znesti – mudro će naš domaćin.

Pitamo našeg Princa hrani li kokice posebnim vitaminima.

-Kaj god. Hranil sam ih samo s domaćim šrotom i kuruzom. Još nije bilo niti friške

PRIMITI – VAN OSTATAK PROŠLIH VREMENA

JAVNO AUTO MJESTO, OZNAKA ZA ZBORIŠTE KRAPINU (MN.)

RIJEý BEZ AKCENTA

ASSOCI – ATED PRESS KIDATI NA DIJELOVE POZNAT PO „DJEýJEM SELU“

POKAZNA ZAMJENICA

PREDSTOJ – NIK SAMOSTANA ORGANI VIDA

BUBANJ, DOBOŠ (MN.)

OSOBNA ZAMJENICA POPULARNI NAZIV ZA REPREZENT.

GOVORNIK DUŠIK

IVANO BALIû

PUCE, DUGME HRVAýI SLOBODNOG STILA

UBOJICA IZ ZASJEDE

ROVATI IGLA ZA UZIMANJE TVARI ZA PRETRAGU POSUDA

NAMET NA PRIHOD (MN.) SPASENJE

VRLO STRM RT

AUTOMO BILI

AUTO OZNAKA ZA KARLOVAC NADIGNUTO PERJE NA GLAVI __PTICE__ RADIUS

SUMPOR