LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. LIPNJA 2011. BROJ 52 / GODINA VI.
Na ludbreškom trgu:
Subota, 2. srpnja - novi Cajnger plac
Selnik:
Blagoslov obnovljene kapele
/str. 8.-9./
NK Podravina Ludbreg
/str. 15./
/str. 7./
Vinogorje:
Potpora za asfalt kroz Sigečak /str. 3./
Do druge lige i natrag NS Ludbreg
SPORT
/str. 14-15./
Predstavljena knjiga ‘Mreža’
Susreti haiku-pjesnika:
Stihovi odletjeli u nebo /str. 13./
Sloga pobjednik kupa 2011.
Povratak odbojke u Ludbreg?
2
A KT U A L N O
30. lipnja 2011.
Stručnjaci o vjerskom turizmu Na inicijativu Savjeta za kulturu Grada Ludbrega, krajem lipnja Ludbreg je bio domaćin stručnog skupa o vjerskom turizmu. Skup je organiziran kao doprinos skorom obilježavanju 600. obljetnice Krvi Kristove u Ludbregu. Na skupu je uvodno izlaganje ‘Vjersko-turistička kulturna atrakcijska osnova Ludbrega’ iznio dr. Eduard Kušen iz Instituta za turizam Zagreb, a izlagači su bili i predstavnici Hrvatske turističke zajednice, vlč. mr. Tomislav Korov o modelima razvoja vjerskog turizma, predstavnici Odbora za turizam Hrvatskoga sabora, Ministarstva turizma, te gradonačelnik Marijan Krobot. U drugom dijelu skupa održana je rasprava po iznijetim izlaganjima. Evo što nam je u povodu održavanja ovog skupa rekao gradonačelnik Marijan Krobot: -Turizam je važna gospodarska grana u svijetu i kod nas, a naša sredina ima mnoge pogodnosti zbog kojih težimo boljem i bržem razvoju turizma. Jest, imamo u Ludbregu dvorac Batthyany s restauratorskim centrom, krugove centra svijeta, uskoro ćemo imati i arheološki park na nalazištu rimskih termi, Ludbrešku vinsku cestu, brojne manifestacije, ali ipak nam je na prvom mjestu vjerski turizam i njegov razvoj. Imamo šest stoljeća dugu povijest hodočašća u svetište Predragocjene krvi Kristove i sigurno je da ćemo razvijati vjerski turizam – naglasio je Marijan Krobot. Skup stručnjaka svojim izlaganjima i raspravama sigurno će pomoći Ludbregu da nova saznanja primjeni u budućnosti. -Svetište je ove godine sigurno dobilo na još većoj važnosti. Papa Benedikt XVI učinio je veliku stvar za ludbreško svetište i Ludbreg kada je za vrijeme veličanstvenog slavlja na hipodromu prigodom posjeta Zagrebu spomenuo jubilej 600. godina čuda Krvi Kristove u Ludbregu. Taj glas došao je do mnogih vjernika. Zato osobno očekujem da će ove godine, a i ubuduće, Ludbreg pohoditi barem 30 posto više hodočasnika-vjernika, te drugih posjetitelja. Svakako da će razvoju vjerskog turizma doprinijeti i budući Međunarodni centar za hagioterapiju u Ludbregu. Sveti Otac prigodom posjeta Zagrebu također je posvetio i kamen koji će biti ugrađen u taj centar što opet donosi veću važnost budućem pastoralnom centru. Preko Zajednice ‘Molitva i riječ’, koja čeka na donošenje Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg za početak gradnje, sigurno će u budući centar i naše svetište pohoditi mnogi posjetitelji iz zemlje i svijeta. Naša je obveza da se pripremimo za njihov dolazak. Zato će nam dobro doći ovakvi stručni skupovi jer pozitivna iskustva iz drugih sredina moramo iskoristiti za smjernice razvoja vjerskog turizma našeg grada – smatra Marijan Krobot. Organizatori skupa bili su Grad Ludbreg i Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, a održan je uz potporu Ministarstva turizma, Varaždinske županije, Varaždinske biskupije, Instituta za turizam i Hrvatske turističke zajednice.
Predstavnici braniteljskih udruga i Grada Ludbrega položili su cvijeće uz spomenik poginulim braniteljima
Počast braniteljima koji su dali živote za domovinu
Obilježeni lipanjski blagdani
Vijenci uz spomenike Uz Dan državnosti na gradskom groblju u Ludbregu uz spomenik braniteljima Domovinskog rata cvijeće su položile delegacije ludbreških udruga proizašlih iz Domovinskog rata i Grada Ludbrega. Zapaljeni su lampaši, a počast poginulim braniteljima odana je i minutom šutnje. Gradonačelnik Marijan Krobot podsjetio je na dane proglašenja suverenosti Hrvatske prije 20 godina, na ulogu branitelja i na doprinos ludbreških branitelja u obrani domovine. Tri dana ranije obilježen je i Dan antifašističke borbe. Predsjednik Gradskog vijeća grada Ludbrega Slavko Blagaj i gradonačelnik Marijan Krobot, te predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista općina
Delegacija Udruge antifašista i grada Ludbrega položili su vijence na spomen-obilježja iz narodnooslobodilačke borbe i kalničkim partizanima, kao i uz spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Okupljenim gradskim vijećnicima,
Projektima na natječaje Grad Ludbreg u suradnji s Autonomnim centrom Čakovec organizirao je prezentaciju u sklopu infotočke programa JAKO. Program je zamišljen da pruži pomoć organizacijama civilnog društva, omogućuje informiranje i savjetuje udruge o pri-
Darko Ciglar
Predsjednik Gradskog vijeća S. Blagaj i gradonačelnik M. Krobot polažu vijenac na spomenik poginulim antifašistima predstavnicima političkih stranaka i gradskih udruga prigodnim kratkim govorom obratili su se gradonačel-
likama i mogućnostima dostupnih, odnosno pri realizaciji određenih projekata. Predstavljanje je održao Darko Ciglar, voditelj info-točke za Varaždinsku i Međimursku županiju. -Najvažnija je suradnja između udruga u zajednici i stvoriti dobru ideju. Taj dio je isključivo na udrugama. Mi pomažemo pri realizaciji i savjetujemo kako bi se ostvarilo čim više projekata, a time i obogatila za-
nik Marijan Krobot i Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Ludbrega.
jednica – istaknuo je Ciglar. Predavanju se odazvalo 15-ak gradskih udruga. Trenutno postoji niz otvorenih natječaja iz europskih, te fondova stranih ambasada, kao i naših ministarstava. Uglavnom se radi o projektima u cilju smanjivanja socijalnih razlika, uključivanja u integracije osoba s invaliditetom, propagiranja medijskih sloboda, zapošljavanja, volonterski rad i eko područja.(ah)
HSLS-ova peticija i u Ludbregu
HSLS je sredinom lipnja, kako je poznato, proveo potpisivanje peticije i edukativnu akciju pod nazivom 'Sam plaćam, sam odlučujem'. Akcija je organizirana u 120 gradova, a održana je i u Ludbregu gdje je sve agilniji ludbreški ogranak HSLS-a postavio štand na središnjem trgu, prikupljao potpise, a građane upoznao s prijedlogom liberala. HSLS predlaže da građani dobiju mogućnost sami odlučiti iz kojeg stupa će primati mirovinu, odnosno zalaže se da svi koji sada
odlaze u mirovinu po uvjetima iz drugog mirovinskog stupa imaju pravo izbora odlaska u mirovinu po uvjetima iz prvog mirovinskog stupa. Naime, u HSLS-u ističu da bi umirovljenici koji bi u idućih dvadesetak godina išli u mirovinu po uvjetima II. mirovinskog stupa imali niže mirovine od onih koji bi odlazili po uvjetima I. mirovinskog stupa što smatraju kršenjem građanskih i ljudskih prava. Peticiju je u Ludbregu potpisalo 200-tinjak građana.
Potpisivanje peticije na ludbreškom trgu
Šetnica uz Bednju
Šetnica uz Bednju od mosta do mosta duga je 200 metara
Radnici ‘Lukoma’ nedavno su uredili šljunčanu stazicu, šetnicu uz desnu obale Bednje. Proteže se od starog do novog mosta odnosno spaja Otok mladosti sa svetištem Predragocjene Krvi Isusove. Sigurno je da će uređena stazica biti idealna šetnica za Ludbrežane, ali i mala atrakcija za goste i posjetitelje Ludbrega, te za hodočasnike jer šetnica vodi do svetišta. Za uređenje staze duge 200 i širine 1,5 metara utrošeno je sedam
kamiona vapnenačke zapune na koju je, nakon što je utisnut valjkom, navožen sitni šljunak. Pored ove, ‘Lukomovci’ su također napravili stazu kroz Mihanovićevu ulicu do izlaza na Frankopansku dužine 65 metara, kao i stazu od Koprivničke prema Ulici Marije Winter uz zgradu Policijske postaje Ludbreg, ukupne dužine 90 metara. Staze su uređene prema Programu javnih radova.
A KT U A L N O
30. lipnja 2011.
Potpora građana zahtjevnom projektu
Modernizacija ceste kroz Sigečak Grad Ludbreg u suradnji sa Županijskom upravom za ceste Varaždin obavio je obimne pripremne radnje kako bi se prišlo modernizaciji ceste kroz Sigečak u ludbreškom vinogorju, ceste koja vodi kroz možda i najatraktivnije područje iznad Ludbrega. Cesta će biti asfaltirana dužinom od 2.400 metara, a planirano je i asfaltiranje odvojaka. Pripremne radnje odnosile su se, prije svega, na dogovor s vlasnicima i korisnicima objekata i zemljišta uz trasu ceste radi sufinanciranja cjelokupne investicije. -Radi se o vrlo zahtjevnom projektu. Najprije je bilo potrebno prekategorizirati cestu što je bio preduvjet da možemo planirati asfaltiranje. Prometnica kroz Sigečak postala je županijska cesta čime je njezina modernizacija odnosno održavanje prešlo u nadležnost Županijske uprave za ceste Varaždin. ŽUC je pokazao dobro volju da se u suradnji s Gradom i građanima priđe asfaltiranju. U gradskoj upravi formirali smo ekipu, uz mene u ekipi su bili pročelnici Darko Rak i Josip Horvat, te Ivica Filipašić, kao spona između ŽUC-a i građana. Ova ekipa odradila je niz pripremnih
radnji. No, veliko priznanje treba odati radnoj grupi koja je na terenu razgovarala s ljudima, oni su zdušno podržali projekt i pokazali da su spremni sufinancirati. Smatram da je dogovoren model sufinanciranja vrlo povoljan za građane što pokazuje i broj sklopljenih ugovora, a korist će biti višestruka – kaže Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Dosad je, naime, s vlasnicima odnosno korisnicima objekata i zemljišta na Sigečaku sklopljeno više od 200 ugovora. ŽUC će čitavu investiciju financirati sa 75 posto, Grad Ludbreg s 10 posto, a građani s 15 posto. Ugovore su potpisali žitelji Grada Ludbrega, ali i žitelji drugih jedinica lokalne
Početak Sigečaka
Odvojak Vinogradska – zemljani radovi na mjestu gdje će biti postavljen kip sv. Vinka i vidikovac s pogledom na grad samouprave koji tamo imaju objekte i zemljišta. Građani svoj udio od 4.800 kuna mogu otplatiti kroz dvije godine, u 24 mjesečne rate po 200 kuna. -Ukupna dionica asfaltirane ceste bit će 2.400 m, širine 3 do 4 metra, kako bude moguće zbog složenosti terena. Planirano je da se duž trase napravi više proširenja radi lakšeg
prolaza vozilima. Osim glavne prometnice izvršit će se i uređenje odvojaka u dužini od oko 1.600 metara, ali uz drugačiji model financiranja – rekao je zamjenik gradonačelnika. Sigečak je vjerojatno najatraktivnija lokacija vinogorja iznad Ludbrega odakle se cijeli Ludbreg vidi kao na dlanu. Cesta spaja područja
Uoči prvog upisnog roka u srednje škole
gimnazije Varaždin po programu opće gimnazije, te četverogodišnji programi Srednje škole 'Arboretum Opeka', kao i trogodišnji program za učenike s posebnim potrebama. -Pozivam učenike koji su sada završili ludbrešku osnovnu školu, ali i one iz susjednih općina odnosno gradova da se upišu u Ludbregu. Osim gimnazijskih razreda smatram također iznimno značajnim što je u Ludbregu moguće upisati kombinirani zajednički razred za poljoprivredne tehničare općeg i vrtlarskog smjera Srednje škole 'Arboretum Opeka'. Završeno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednika bit će uskoro neophodno za obiteljska gospodarstva kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Pozivam roditelje da iskoriste pogodnosti školovanja djece u Ludbregu. Grad Ludbreg osigurao im je besplatni topli obrok, besplatni prijevoz za one učenike koji žive izvan Ludbrega, te besplatni upis u ludbrešku gradsku knjižnicu – naglasio je Marijan Krobot. Uz tri prva srednjoškolska razreda, nastavu će u Ludbregu pohađati i učenici drugog razreda varaždinske gimnazije koji su lani 'probili led' upisom u ludbreško odjeljenje. U zgradi OŠ Ludbreg ostaje jednosmjenska nastava, dakle, i sva četiri srednjoškolska razreda nastavu će pohađati samo u prvoj smjeni.
U zgradi OŠ Ludbreg nastavu imati i 4 srednjoškolska razreda
Prijave u Ludbregu Prijave za upis u prvom upisnom krugu primat će se u ponedjeljak 4. srpnja i utorak 5. srpnja od 8 do 16 sati u tajništvu ludbreške škole kako za gimnazijsko tako i za odjeljenja Srednje škole Arboretum Opeka. Rezultati će se objaviti u srijedu 6. srpnja najkasnije do 14 sati. Učenici će se u prvom upisnom krugu upisivati u četvrtak 7. srpnja od 8 do 16 sati. U drugom upisnom roku prijave se predaju u ponedjeljak, 11. srpnja od 8 do 16 sati. Objava rezultata bit će dan kasnije, 12. srpnja najkasnije do 12 sati. U drugom upisnom roku upisi su
13. srpnja od 8 do 16 sati. Prilikom prijave učenici moraju priložiti Prijavnicu na natječaj, svjedodžbe 7. i 8. razreda osnovne škole, te odgovarajuće dokumente kojima dokazuju da ostvaruju određena prava, primjerice, pravo na izravni upis ili na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog obrazovanja, obrazovanja u otežanim uvjetima i slično. Roditelj ili skrbnik obvezno potpisuje izjavu u prijavnici kojom školi daje pravo provjere osobnih podataka kandidata u državnom tijelu nadležnom za poslove uprave.
Sveta potvrda
Svetu potvrdu primilo je 72 mladih
mjesnih odbora Vinogradi Ludbreški, Globočec i Ludbreg. Blizina grada i uređena prometnica sigurno će dati novu vrijednost ovoj lokaciji. -Neuređena prometnica dosad je bila kočnica planovima razvoja ovog područja. Sasvim sigurno je da će sada Sigečak još više oživjeti. Prvenstveno mislim u turizmu što je od gospodarskog značaja za Grad. Vjerujem da će se nakon uređenja prometnice otvoriti još više objekata na Ludbreškoj vinskoj cesti, možda i objekata seoskog turizma, a bit će prigoda i za druge turističke sadržaje. Primjerice, Udruga vinogradara 'Trsek' na Sigečaku će podići kip posvećen sv. Vinku, a uredit će se i vidikovac što biti prava atrakcija. Svakako je da će uređenjem prometnice vrijednost svim objektima i zemljištima na Sigečaku osjetno porasti – smatra Božidar Hajsok. Postupak javne nabave provest će ŽUC Varaždin. Radovi bi mogli početi već od ljeta pod uvjetom da ne dođe do nepredviđenih komplikacija. Vjerojatno će se odvijati u dvije faze prema dinamici priliva sredstava. Planirano je da će se raditi krak po krak kako bi dijelom Sigečaka uvijek bio omogućen promet.
Završena javna rasprava
Ludbreg u novoj mreži srednjih škola Radosna vijest stigla je u Ludbreg neposredno prije upisa učenika u prve razrede srednjih škola u Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske usvojila je novu mrežu srednjih škola prema kojoj će na području Varaždinske županije biti osnovana Srednja škola Ludbreg. Nakon ove odluke iz državne izvršne vlasti nedoumica više nema – Ludbreg će postati grad sa srednjoškolskom ustanovom. U gradskoj vlasti ne kriju veliko zadovoljstvo ovom odlukom. -Sada više nema nikakve dvojbe, ovo je konačna odluka. Podsjećam da se Ludbreg već desetak godina zalaže da uđe u mrežu srednjih škola i sada smo konačno dobili zeleno svjetlo. Ova odluka znači da će se kod nas izgraditi srednja škola i smatram to iznimno značajnim za grad, jedan od najznačajnijih projekata zadnjeg desetljeća na području našeg grada – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Posve je sigurno da nakon ove odluke iz Zagreba predstojeći upisi u srednjoškolska odjeljenja u Ludbregu dobivaju na težini. Jer ukupno četiri odjeljenja koji će srednjoškolsku nastavu pohađati u zgradu OŠ Ludbreg sada doista postaju pravi temelj buduće srednjoškolske ustanove u Ludbregu. Poznato je da se u Ludbregu upisuje novo odjeljenje prvog razreda Prve
3
Prema planu Varaždinske biskupije sakrament svete potvrde ove godine počeo se provoditi 29. travnja, a zadnja krizma planirana je 26. lipnja. Učenici osmih razreda OŠ Ludbreg, osim onih iz Poljanca koji pripadaju župi Martijanec, sakrament su primili upravo u posljednjem terminu. Euhari-
stijsko slavlje na Svetištu Predragocjene Krvi Kristove vodio je mons. Ivan Godina uz preč. Josipa Đurkana i vlč. Tihomira Kosca. Primanju sakramenta svete potvrde pristupilo je 72 mladih koji su u pratnji svojih kumova primili pečat dara Duha Svetoga i tako potvrdili vjeru u Boga. (dv)
Krajem lipnja prošao je rok za javnu raspravu o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg koja je trajala punih mjesec dana. U tom razdoblju održano je i javno izlaganje predloženog dokumenta, a građani, tvrtke, institucije i ustanove imale su mogućnost podnijeti pismene primjedbe i prijedloge. No, u gradske urede stigle su samo četiri primjedbe. Kako doznajemo, dvije se odnose na detaljni plan odnosno na drugi dokument, pa se ne mogu uzeti u razmatranje. Jednu primjedbu iznijela je institucija za zaštitu i spašavanje i na tome se već radi. Četvrta primjedba odnosi se na prijedlog uređenja nove ceste iz Sigeca do Ludbrega nedaleko svetišta i ona je upućena na očitovanje izrađivaču plana tvrtki 'Urbing'. U gradskoj upravi nisu niti očekivali veći broj primjedbi jer je prethodno bilo održano više stručnih rasprava i konzultacija, dakle, pripreme su bile vrlo temeljite. Stoga se očekuje da će postupak obrade javne rasprave biti relativno brz, te da će se time ubrzati postupak radnji za donošenje važnog dokumenta koji određuje prostorni razvoj grada, načine, uvjete i površine za gradnju objekata, namjenu građevinskih i drugih površina, te druge uvjete.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
A KT U A L N O
Podaci s birališta Ludbreg: 3.125 birača, glasovalo 535 ili 17,1 posto HNS-HSU 37,2 posto – 4 člana vijeća MO SDP 25,2 posto – 3 člana HDZ-HSS-HSP-DC 16,3 posto – 1 član Nezavisna lista 14,6 posto – 1 član HSLS 6,64 - bez mjesta u vijeću MO Apatija: 224 birača, glasovalo 126 ili 56,25 HDZ 45,1 posto – 2 člana HSS 32,2 posto – 2 člana SDP 15,32 posto – 1 član HNS-HSU 7,26 posto – bez mjesta Bolfan: 405 birača, glasovalo 105 ili 26 posto SDP 35,6 posto – 3 člana HNS-HSU 32,7 posto – 2 člana HDZ 24 posto – 2 člana HSLS 7,69 – bez mjesta Čukovec: 284 birača, glasovalo 148 ili 52,1 posto HNS-HSU 74 posto – 4 člana HDZ 15 posto – 1 član SDP 10,27 – bez mjesta Globočec: 420 birača, glasovao 141 ili 33,6 posto HDZ-HSS 33,6 posto – 2 člana HNS-HSU 27,8 posto - 2 člana SDP 25,7 posto – 2 člana HSLS 12,8 posto - 1 član Hrastovsko: 621 – 255 ili 41,1 posto HNS-HSU 41,3 posto – 3 člana SDP 32,8 posto - 2 člana HSLS 14,5 posto – 1 član HDZ-HSS 11,34 posto - 1 član Kučan Ludbreški: 165 birača, glasovalo 48 ili 29,1 posto HNS-HSU 100 posto - 5 članova Vinogradi Ludbreški: 526 birača, glasovalo 225 ili 40 posto HSLS 30,5 posto – 2 člana Nezavisna lista 25,5 posto – 2 člana HDZ 24,2 posto – 2 člana SDP 11,2 posto – 1 član HNS-HSU 8,52 posto – bez mjesta
30. lipnja 2011.
Mjesni izbori
Izabrano 76 članova v Nakon jeseni 2006. godine naselja Grada Ludbrega dobila su nove sastave vijeća mjesnih odbora koji će voditi brigu o razvoju svojih sredina u naredne četiri godine. Biralo se 76 mjesnih vijećnika. Lista HNS-HSU dobila je 29 mjesta, samostalna lista HDZ-a i u nekim naseljima s partnerom HSS-om dobila je 15 mjesta, lista SDP-a 13, samostalna lista HSS-a 5, a lista HSLS-a 4 mjesta. Stranke mogu odrediti vijećnike bez obzira na kojem se mjestu nalaze na listi, za razliku od nezavisnih lista. Naime, na izborima su se pojavile i četiri nezavisne liste i sve ušle u vijeća što je, primjerice, u Ludbregu, Sigecu i Vinogradima Ludbreškim pored jakih stranačkih kandidata pravi pothvat. U Vinogradima Ludbreškim u vijeće su ušli Katica Zadravec i Zlatko Podvezanec, u Sigecu Zdenka Gložinić i Stanko Kirić, a gradski vijećnik Krešimir Šalig uspio je ući i u vijeće mjesnog odbora naselja Ludbreg. U Segovini je na izborima bila samo lista nezavisnih kandidata, pa će za ovo naselje u vijeću mjesnog odbora biti Veljko Janković, Jovica Janković, Siniša Janković, Sadik Alagić i Stevo Šajatović. U biračkim popisima Grada Ludbrega bilo je upisano 7.444 birača, a glasovalo je 2.235 ili 30,2 posto. U naselju Ludbreg bio je najmanji odaziv, tek 17,1 posto. U većim naseljima kao što su Selnik, Sigetec, Hrastovsko, Vinogradi Ludbreški glasovalo je između 33 do 40 posto. Izuzev Segovine gdje nisu glasovala samo četiri od 41 upisanog birača, najveći postotak izlaska na glasovanje imao je Slokovec sa 60,5 posto. Novoizabrana vijeća mjesnih odbora moraju se konstituirati u roku 30 dana od dana održavanja izbora.
Čelnici stranaka Čini se da ipak većina političkih stranaka koje su izašle na mjesne izbore imaju razloga za zadovoljstvo. Ne treba zaboraviti da je na zadnjim mjesnim izborima 2006. godine koalicijsko partnerstvo bilo drugačije
posloženo. No, zadnjih godina odnosi su se promijenili, sada su stranke samostalno ili u koaliciji s drugim partnerima izašle na mjesne izbore. Evo kako su čelnici stranaka analizirali rezultate. Slavko Blagaj (HDZ): -Gradska organizacija HDZ-a relativno je zadovoljna rezultatima. Druga smo stranka po uspjehu s 15 osvojenih mjesta. Iskreno, očekivali smo bolje rezultate u naseljima Ludbreg i Selnik. Upravo smo stranka i ja osobno, puno napravili za Ludbreg i Selnik, te smo po mom sudu zaslužili veći broj glasova. Građani bi se morali zapitati koliko je tko dao za svako naselje. Međutim, očito se glasovalo za stranke, a ne za ljude, što nije dobro. Smatram da se baš na mjesnim izborima kandidati ne bi trebali birati prema stranačkoj pripadnosti, već prema sposobnostima, energiji, želji, snazi koje posjeduju, dakle, prema kvaliteti i spremnosti da se bore za interese svih mještana u svojoj sredini i tada bi se sigurno polučili ciljevi pojedinih vijeća mjesnih odbora da svojim žiteljima omoguće bolje životne uvjete. Treba birati ljude koji razmišljaju o budućnosti, a ne o prošlosti. Pa, bolje je da u vijeća mjesnih odbora uđe po jedna osoba iz svake stranke nego primjerice pet iz jedne stranke. Žalosno je ako se bude i dalje tako gledalo i glasovalo jer će onda postati upitno kako ćemo razvijati naše sredine. Postotak ljudi koji su izašli na izbore je prenizak, posebno u mjestu Ludbreg. To nije dobar znak, mislim da građani nedolaskom na glasovanje izražavaju svoje nezadovoljstvo. Tim podatkom nitko ne smije biti zadovoljan – niti jedna stranka ni građani.Ivan Vincetić (SDP): -Iako u našoj stranci ima i drugačijih razmišljanja, moja je ocjena da SDP mora biti jako zadovoljan rezultatima. Na mjesne izbore izašli smo samostalno i dobili 13 mjesta
Glasovalo je 30,2 građana upisanih u vijećima mjesnih odbora. Podsjećam da smo prije pet godina imali samo četiri samostalne liste, te da smo bili u koaliciji s HSS-om i u jednom slučaju s ASH-om, a ta je koalicija dobila 15 mandata, a od toga su bila samo četiri naša člana. Sada nam nisu prošle dvije liste u Čukovcu i Sigecu, ali smo dobili mjesne vijećnike u Selniku i Apatiji gdje ih prije nikada nismo imali dok ćemo u naselju Ludbreg prvi puta sami imati tri člana vijeća MO što je jako važno. Poznato je da smo prije izbora potpisali sporazum o postizbornoj suradnji s koalicijom HNS-HSU čime su odnosi jasno regulirani, pa će naši članovi u vijećima MO aktivno djelovati u kreiranju planova razvoja u
Što je prioritet novog VMO u vašoj sredini?
Segovina: 41 birač, glasovalo 37 ili 82,9 posto Nezavisna lista 100 posto - 5 članova Selnik: 767 birača, glasovalo 284 ili 37 posto HNS-HSU 39,6 posto – 3 člana HDZ 35 posto – 3 člana SDP 25,7 posto - 1 član HSS 9,64 posto – bez mjesta Sigetec: 595 birača, glasovalo 235 ili 39,5 HSS 35,1 posto - 3 člana HNS-HSU 33,3 posto – 2 člana Nezavisna lista 22,9 posto – 2 člana HSLS 8,37 posto - bez mjesta SDP 2,20 posto – bez mjesta Slokovec: 233 birača, glasovao 141 ili 60,5 posto HNS-HSU 64,7 posto – 4 člana HDZ 19,1 posto – 1 član HSS 16,18 posto – bez mjesta
Mirjana Kozić, Ludbreg:
Viktor Katalenić, Selnik:
-Ponajviše me smeta neuređen prostor iza zgrade suda, pa dvorište u Ulici Matije Gupca, sramota što je to dvorište neuređeno. Preko dana tamo se nepropisno parkiraju auti, sve je zakrčeno. A nitko od nadležnih ne reagira. Zamislite samo kako je tamo stanarima! Mislim da bi postavljanje rampe donekle riješilo problem. I treba više sloge među ljudima.-
-Selnik je dosta dobro uređeno mjesto. Puno toga se napravilo, evo, prije par dana dobili smo asfalt ispred starog vatrogasnog doma. Ali, već 20 godina nismo uspjeli završiti veliki društveni dom kod igrališta. Moja je želja da se oko crkve napravi ograda koja je, sjećam se, srušena za vrijeme 2. Svjetskog rata. Ograda treba biti slična nekadašnjoj.-
Drago Matijašec, Sigetec: -Ništa se ne radi oko kanalizacije iako je većina ljudi podmirila obveze iz ugovora, a radovi su trebali početi čim su ljudi platili više od 80 posto sredstava. Nisu sređeni ni odvodni kanali koji kišnicu odvode prema Bednji, pitanje je dana kada će voda preko ceste. Najviše je zamuljen kanal u Sajmišnoj.-
A KT U A L N O
30. lipnja 2011.
5
vijeća mjesnih odbora Branka Kišiček (HSU), Vera Jadanić (HNS) i Ivan Vincetić (SDP)
Sporazum HNS-a, HSU-a i SDP-a Uoči mjesnih izbora potpisan je sporazum o poslije izbornoj koaliciji za obavljanje dužnosti u vijećima mjesnih odbora između HNS-a, HSU-a i SDP-a. Sporazum su potpisali Vera Jadanić u ime HNS-a, Branka Kišiček (HSU) i Ivan Vincetić u ime SDP-a. Svakako da suradnja HNS-a i SDP-a nije nikakva novost. No, na svojoj strani imaju i HSU čija se snaga biračkog tijela ponekad nepravedno zanemaruje. -Umirovljenička populacija
h u biračke popise gotovo svim naseljima na području Grada. Mislim da vodstvo SDP-a mora biti zadovoljno postignutim rezultatima.No, krajem lipnja burni događaji u SDP-u. Vincetićevu ocjenu ne dijeli većina u Gradskom odboru SPD-a koja je pokrenula postupak za njegovim razrješenjem i imenovanjem novog predsjednika. Ivan Lončarić (HSLS): -Vodstvo stranke pozitivno je ocijenilo rezultate. Dobili smo četiri mandata, a prije ovog HSLS nije imao nikog u vijećima MO i stranka je bila u rasulu. U ovih mjesec i pol dana otkako djeluje novo vodstvo broj članova povećali smo na
više od 70 ljudi, a rezultati mjesnih izbora govore da su ljudi prepoznali naše ciljeve. No, osobno nikad nisam zadovoljan jer se uvijek može bolje. Napustio sam socijal-demokratsku opciju jer smatram da ona zadnjih godina u Ludbregu ne djeluje u interesu građana, a posebno su izostala ulaganja u komunalnu infrastrukturu koja bi se trebala dogovarati baš s vijećima mjesnih odbora. Samo radom i zalaganjem možemo ostvariti napredak. U mjesnim odborima treba još više mladih, obrazovanih, ali neovisnih ljudi koji neće dozvoliti da drugi njima manipuliraju. Davali smo doprinos i ubuduće želimo dati doprinos da Ludbreg krene uzlaznom
putanjom u razvoj i zato nam je želja da zbog razvoja mobiliziramo što više ljudi, a ne da Ludbreg zaostaje za drugim sredinama. Smatram da je na izbore izašlo premalo ljudi, a radilo se o izborima ljudi koji kreiraju budućnost naših naselja. Sve političke opcije moraju se zabrinuti malim odazivom građana na mjesne izbore. Vera Jadanić (HNS): -HNS je prezadovoljan rezultatima koje smo ostvarili s našim partnerom HSU-om. Konkretno, izabrano je 29 ljudi s naših listi i odmah smo dobili sedam predsjednika vijeća primjenom sporazuma s SDP-om. Naime, sporazum s SDP-
om koji smo potpisali prije izbora regulira sve odnose i jasno je da ćemo u velikoj većini naših mjesnih odbora voditi brigu o razvoju naselja. Poznato je da suradnja HNS-a i SDP-a postoji i na županijskoj, te gradskoj razini, pa je ovo sada samo nastavak. Važni su ljudi, a mi smo predlagali kandidate koji se znaju brinuti za osnovne potrebe mještana u njihovim sredinama i koji će dati velik doprinos razvoju svojih naselja, a time i Grada. Kao predsjednica HNS-a, moram naglasiti da smo na mjesnim izborima dobili 828 glasova što je, primjerice, više glasova nego na izborima za gradsko vijeće prije dvije godine. Vjerujem da su ovi rezultati znak da je došlo vrijeme HNS-a, da su ljudi u HNS-u prepoznali snagu koja će se brinuti za njihove potrebe i djelovati na dobrobit svih građana.-
jako je važna zbog velikog broja umirovljenika, ali i njihove kvalitete. Imamo puno školovanih članova, možda bi se dio njih mogao malo više aktivirati. Normalno je da se povežemo s HNS-om, većina umirovljenika i članova stranke očekivala je i suradnju s SDP-om – rekla je Branka Kišiček, potpredsjednica HSU-a. Moguća je, dakle, njihova suradnja i na lokalnim izborima koji nas očekuju za manje od dvije godine.
Petar Skupnjak (HSS): -Zadovoljni smo rezultatima u Sigecu koji postaje naše najjače uporište, te u Apatiji, a tamo gdje smo bili u koaliciji rezultati su prema očekivanjima. Ne možemo biti zadovoljni u Selniku i Slokovcu gdje smo ostali bez mjesta u vijeću. Osobno sam razočaran što birači nisu vrednovali rad baš u Slokovcu gdje sam vodio mjesni odbor 8 godina i za to vrijeme napravili smo puno više nego svi ostali zajedno prije toga. Ispada da je dovoljno 'kupiti' glasove nekom feštom i čašćenjem, a da se rad ne cijeni. Nažalost, gradska organizacija HSS-a nema novaca za takvu i sličnu promidžbu koja privlači glasače, a to je imalo utjecaja na rezultate. Za manje od dvije godine dolaze lokalni izbori. Smatramo da HSS mora nužno napraviti neke važne poteze na državnoj razini, na to smo ukazali u županijskoj organizaciji HSS-a.-
Pripremili: Ana Havaić, Marina Hižak, Dražen Vađunec
Kristijan Henec, Hrastovsko: -Iako je u Hrastovskom dosta toga napravljeno, mislim da je najvažnija izgradnja kanalizacijske mreže koja bi uvelike poboljšala kvalitetu življenja u mjestu. Isto tako, očekujem i da se završe svi radovi oko uređenja i poboljšanja uvjeta na površini kod nogometnog igrališta.-
ANKETA
Dragutin Miroslav, Ludbreg:
Katarina Kišiček, Selnik:
Marija Makar, Sigetec:
Vlasta Đaković, Hrastovsko:
-Gradski vrtić se nešto uredio, ali nedovoljno. Opasnost je od dotrajalog krovišta koje hitno treba sanirati. Najviše me brine ona privatna kuća pored vrtića, treba je sanirati ili srušiti jer je opasna za djecu koja koriste prolaz. S kuće otpada crijep, ima štakora. Užas je i Mihanovićeva ulica, puna je graba i predstavlja opasnost za motoriste i bicikliste.-
-U Selniku treba izgraditi dječje igralište u blizini nogometnog. Novi VMO treba poraditi na otkupu zemljišta za to igralište. Neke seoske ulice trebalo bi proširiti koliko je to moguće i izgraditi nogostupe. Također, trebalo bi napraviti pročistač kanalizacijskih voda na mjestu gdje se otpadne vode ulijevaju u stari tok Plitvice.-
-Prioritet je riješiti glavnu prometnicu u Šenoinoj ulici jer je totalno uništena. Zbog sigurnosti prometa, a prvenstveno djece koja svakodnevno putuju u školu, potrebno je napraviti i pješačke staze. Prije asfaltiranja treba postaviti i cijevi za kanalizaciju. Kanalizaciju smo uglavnom otplatili i vjerujem da će uskoro doći do realizacije tog projekta.-
-Osim kanalizacijske mreže, trebalo bi riješiti problem javne rasvjete, nogostupa i biciklističke staze prema Ludbregu. Glavna cesta je nedovoljne širine, jako je prometna. Zato je posebno opasna za bicikliste, a pogotovo školarce kojih imamo puno. Zimi je situacija zbog snijega još teža, posebice na nekim dijelovima ceste.
6
A KT U A L N O
Godinu dana Ludbreške vinske ceste 'Prometno' je bilo sredinom lipnja u objektima Ludbreške vinske ceste. Najprije je u posjet stigla dosad najveća organizirana skupina od 50-ak članova vinogradarske udruge iz Hoča kraj Maribora. Gosti iz Slovenije tražili su i dobili kompletnu uslugu cjelodnevnog programa boravka što je
Gosti su kupili naša vina
Gosti dolaze u ludbreško vinogorje
podrazumijevalo razgledavanje Ludbrega i njegovih povijesno-kulturnih i drugih znamenitosti uz stručnu pomoć vodiča. Nakon toga posjetili su nekoliko objekata na Ludbreškoj vinskoj cesti - Vinski podrum Branka Kežmana u Slanju, zatim Vinariju Stručić u ludbreškom vinogorju, a ručak im je pripremio restoran 'Arabela' u Globočecu, ugostiteljski objekt u sastavu Ludbreške vinske ceste. -Njihovi dojmovi posjeta Ludbregu su iznad očekivanja. Iznenadili su se brojem i značajem kulturnopovijesnih spomenika Ludbrega. Oduševljeni su našom prirodom, te ponudom i uslugom na Ludbreškog vinskoj cesti. U mom vinskom podrumu kušali su pet vrsta vina, od rajnskog rizlinga, graševine, sivog
Prigodno za ovo doba godine
Kad tikvice zavladaju Tikvice su sve popularnije povrće na našim stolovima, naročito u ljetnim mjesecima. Nije čudo jer domaćice ih vole zbog jednostavne pripreme i bezbroj recepata. Uz to, ako ih nemamo u vrtu možemo ih kupiti po vrlo povoljnim cijenama. Izvorno porijeklo tikvica nije točno određeno. Neke su vrste porijeklom iz Indije, druge dolaze s američkih kontinenata. Ima ih u raznovrsnim veličinama i bojama. One su ukusno niskokalorično povrće, imaju mnogo više vitamina i minerala, a manje vode od krastavaca. Bogate su vitaminom C, kalijem, kalcijem, fosforom i selenom. Velik udio vode tikvice čini idealnom namirnicom za dijetu. Utječu na izbacivanje vode i štetnih materija iz tijela, poboljšavaju probavu bjelančevina i zato je važno da se konzumiraju uz meso
i ribu. Da bi se u potpunosti iskoristila svojstva tikvica savjetuje se konzumacija s korom Zbog neutralnog okusa možemo ih pripremati s različitim namirnicama i na različite načine. Izvrsno se kombiniraju sa žitaricama, tjesteninom, zatim za izradu slanih pita, savijača, te raznih drugih slanih i slatkih poslastica. Dobro ih je konzumirati barem jednom tjedno, jer potiču koncentraciju, smiruju živce, ojačavaju mišiće i srce pa ćemo njihovim konzumiranjem svakako doprinijeti zdravlju. Tikvice se u mnogim svjetskim kuhinjama pojavljuju kao dodatak mnogim specijalitetima. Specijalitet talijanske kuhinje su pohani cvjetovi tikvica gdje se koriste friško ubrani cvjetovi u sezoni rasta. Pripremila:Željka Namesnik
Punjene tikvice
Kako bi tikvice zavladale i na vašim stolovima, predlažemo vam jelo od punjenih tikvica. Evo recept. Sastojci: 4 tikvice, 2- 3 žlice ulja, 25 dag mljevenog mesa (umjesto mesa, mogu se koristiti ljuske od soje), glavica luka, dvije rajčice, 5 dag riže, sol, papar, sjeckani list peršina, 2 češnja češnjaka, žlica vegete, po želji malo sjeckanog lišća kopra. Priprema: Tikvice treba prerezati po duljini, izdubiti žličicom i malo posoliti. Nadjev: Kratko popržiti meso na ulju, dodati naribani luk, usitnjenu rajčicu, rižu koja je već prethodno namočena u vrućoj
30. lipnja 2011.
vodi. Dodati nasjeckani peršin, kopar, češnjak i na kraju izdubljeni dio tikvica. Po želji nadjev dosoliti i papriti. Nadjevom napuniti tikvice, složiti ih u vatrostalnu posudu i peći. Pred kraj pečenja, naribati sir i staviti da se zapeče. Servirati uz salatu po želji.
Branko Kežman (u pregači) sa slovenskim gostima i bijelom pinota, te Ludbreške kapljice. Kušali su pravi domaći kruh i domaće sireve, bučino ulje, kosanu mast. Ponešto su kupili, od vina i
suvenira i ponijeli kući za uspomenu. U proteklih godinu dana bilo je još posjeta Ludbreškoj vinskoj cesti, a prva godina djelovanja za nas je
veliko i važno iskustvo. Smatram da svi moramo uredno biti registrirani za prodaju proizvoda i usluga koje možemo ponuditi gostima. Objekti na LVC su u fazi ishođenja dozvola kako bi registrirali ponudu i tada će objekti na Ludbreškoj vinskoj cesti profunkcionirati u punom sjaju – smatra Branko Kežman, predsjednik Udruge vinogradara 'Trsek' Ludbreg. Nekoliko dana nakon posjeta gostiju iz Slovenije priređen je Dan otvorenih vrata na Ludbreškoj vinskoj cesti. Time je obilježen prvi rođendan od uspostave Ludbreške vinske ceste. U vinarijama, vinskim podrumima toga su dana posjetitelji mogli kušati i kupiti vino, te uživati u ponudi hrane i ljepoti našeg vinogorja.
Nove gradske suvenirnice
Upravo u vrijeme kada smo pripremljene materijale zadnjeg broja naših novina slali u našu tiskaru u Zagreb, u gradu su se postavljala dva nova objekta s ponudom suvenira. Radi se o suvenirnicama u kojima će se gostima, izletnicima, hodočasnicima i drugim posjetiteljima grada nuditi novi suveniri koje je dao izraditi Grad Ludbreg. A izradu objekata financirala je Turistička zajednica Ludbrega. -Suvenirnice imaju površinu od 12 kvadrata što kupcima daje mogućnost da u unutrašnjosti objekta izbliza mogu razgledati ponuđeni asortiman. To je maksimalna dopuštena površina objekta za čiju gradnju nije potrebna građevinska dozvola. Objekti imaju priključak na struju i postavljenu izolaciju. Turistička zajednica financirala je izradu suvenirnica iz sredstava promidžbe, a za oba objekta izdvojili smo 48.000 kuna. Idućih mjeseci, kao što je bilo i tijekom svibnja, u gradu očekujemo velik broj izletnika, posjetitelja, te hodočasnika posebice sada kako se bližimo Svetoj nedjelji i proslavi 600. obljetnice čuda Krvi Kristove. Bit će to značajan doprinos imidžu Ludbrega kao turističkog odredišta, te u obogaćivanju naše turističke ponude jer ovakvi su objekti nedostajali - naglasila je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Ludbreg. Jedan objekt postavljen je na središnji trg. Njegovo radno vrijeme je radnim danom od 9 do 16 sati, izuzev ponedjeljka, te nedjeljom i praznikom od 10 do 13 sati,
Posjetitelji u Ludbreškoj suvenirnici a bit će otvoren i izvan tog radnog vremena tijekom održavanja manifestacija. Tako je bilo i za vrijeme prvog
Suzana zadovoljna prodajom
Cajgner placa. Ugovor s Gradom za poslovanje ove suvenirnice potpisala je Suzana Kežman. -Zasad mogu biti zadovoljna jer ima dosta izletnika koji dolaze autobusima organizirano u Ludbreg. Pa, neki samo prođu, drugi samo pogledaju izvana, ali ima i onih koju uđu unutra i kupuju. Recimo, dosta toga prodala sam posjetiteljima iz Slovenije, Singapura. Najviše idu razni privjesci s oznakama proslave 600. obljetnice, zatim majice s natpisima Iovia i razglednice Ludberga. Ali ima interesa i za druge suvenire s obilježjima Ludbrega- kazala je Suzana. Drugi objekt postavljen je uz nogostup kod svetišta, dakle, posebice će biti namijenjen da ludbreške gradske suvenire ponudi velikom broju hodočasnika.
30. lipnja 2011.
PRIGODNO
7
Biskup Josip Mrzljak blagoslovio obnovljenu kapelu u Selniku
Poklon budućim naraštajima
Mnoštvo žitelja Selnika, te Ludbrega i okolice okupilo se u predvečerje 13. lipnja na blagdan sv. Antuna Padovanskog kod obnovljene kapele u Selniku kako bi nazočilo njezinom blagoslovu. Kapela u Selniku, izgledom više nalik omanjoj crkvi, možda je i najstariji sakralni objekt ludbreške župe. Kako je kazao varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak nije poznato kada je kapela izgrađena, ali će zato ostati zabilježen dan blagoslova njezine temeljite obnove. Kapeli je zbog dotrajalosti prijetilo urušavanje, ali je zahvaljujući mnogima obnovljena. Na svečanosti blagoslova kojeg je obavio biskup mons. Josip Mrzljak našli su se mnogi gosti - Blanda Matica, ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ferdinand Meder, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda, Željko Trstenjak iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Božidar Hajsok zamjenik gradonačelnika Ludbrega sa suradnicima i drugi.
Biskup Mrzljak na misnom slavlju podsjetio je na slijedeće: -Zajedništvo je najvažnija osobina Crkve koja okuplja one koji vjeruju i žele biti zajedno u tom vjerovanju. Vjernici se zajedno okupljaju na slavlju euharistije i to su pozvani osobito činiti nedjeljom. Upravo se u Ludbregu svake godine sve više vjernika okuplja na Svetoj nedjelji na proslavi sakramenta euharistije. Tako će biti i ove godine na velikom slavlju 600. obljetnice euharistijskog čuda koje će predvoditi izaslanik pape Benedikta XVI. čije ćemo ime doznati ovih dana - rekao je biskup Mrzljak i vjernicima zaželio da trajno učvršćuju vjeru u obnovljenoj kapeli.
Obnova Blagoslov kapele nakon obnove bio je posebni dan i za Antuna Matijašeca, predsjednika Crkvenog odbora za obnovu. -Bila je u takvom stanju da je bilo nužno početi sanaciju jer bi se sru-
Prekrasna obnovljena kapela sv. Antuna u Selniku
U rodnom selu Slavko Blagaj zapravo je bio u višestrukoj ulozi. Kao predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega i kao vlasnik tvrtke 'Euroline' iz Ludbrega koja je licencirana za građevinske radove na zaštiti spomeničke baštine. Posve je jasno da je njegova zasluga što je Ministarstvo kulture ušlo u projekt obnove selničke kapele. -Dugogodišnji sam suradnik Ministarstva kulture na projektima zaštite spomenika kulture, kao stručnjak valjda imam određeni ugled i autoritet, kako u ministarstvu tako i među građanima. Sigurno je to pomoglo. No, trebam se zahvaliti i Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Varaždin koji je dao zeleno svjetlo za obnovu, a posebno njihovim konzervatoricama Ivani Peškan i Vesni Pascuttini-Juraga koje su radile na tome da ministarstvo sudjeluje u sufinanciranju, a i stručno su pomagale u obnovi. Naravno, posebno treba po-
hvaliti žitelje Selnika koji su podržali projekt i dali veliki doprinos radom i prilozima - kaže Slavko Blagaj. Radovi su bili opsežni i nimalo jednostavni. -Bila je potrebna statička sanacija temelja i zidova kapele, a posebno zvonika. Izvedena je vanjska i unutarnja drenaža zidova s odzračnim sustavom. Zidane su nove menze glavnog i pomoćnih oltara. Postavljen je kameni pod od pazinskog mramora. Ožbukana su sva pročelja i unutarnji zidovi. Postavljena je nova vanjska i unutarnja stolarija. Izvedena je instalacija struje s nabavom i montažom zidnih lustera i vanjskom rasvjetom. Postavljen je novi strop, lađe kapele, centralno grijanje s kontilokonvektorima, plinska instalacija centralnog grijanja, kompletni namještaj lađe odnosno klupe, a napravili smo i vanjsko uređenje oko kapele. Naravno, trebam spomenuti kooperante obrtničkih
A. Matijašec, preč. Đurkan, S. Blagaj i biskup Mrzljak Kroz višestoljetnu povijest kapela je dograđivana, s vremenom i više puta je sanirana. Sredinom 19. stoljeća je obnovljena, a povremenim obnovama nastavljeno je i u 20. stoljeću. -Nakon 1945. godine kapela je prepuštena na milost i nemilost. Bila je nužna temeljita obnova. Hvala svima koji su pomogli u obnovi u ime crkve, župe i moje osobno. Radom i prilozima pokazali ste da to nisu uvijek samo svećenički poslovi, ali da se u suradnji sa svećenicima može puno toga napraviti. Ovo će zdanje biti predano potomcima na trajni spomen – poručio je preč. Josip Đurkan, župnik ludbreške župe kojoj pripada filijala Selnik, te se osobito zahvalio Ministarstvu kulture, Gradu Ludbregu, mještanima i drugim donatorima, članovima odbora za obnovu i drugima.
šila. Dogovorili smo se da je obnovimo, da kapela ne propadne. Stjepan Kain i ja pokrenuli smo 2002. godine promjenu krovišta. Godinu dana nakon toga na inicijativu mjesnog DVD-a u kojem sam bio tajnik skidali smo staru žbuku. Velik je problem bio i toranj jer se odvojio od ostatka građevine za 25 cm. Zahvaljujući Slaveku Blagaju Ministarstvo kulture proglasilo je kapelu spomenikom kulture i počela je sveobuhvatna sanacija. Intenzivno se na obnovi radilo u zadnje tri godine. Ukupno je uloženo više od 1 milijun kuna. Ministarstvo je pomoglo sa 600.000 kuna, Grad Ludbreg s 250.000 kuna, a ostalo su dali mještani i razni donatori. Zahvaljujem svim donatorima, primjerice, Franjo Beser donirao je novo ozvučenje, a klecala Damir Gizdavec. Hvala i Crkvenom odbo-
Biskup Mrzljak obavio je blagoslov kapele
Mnogi su misno slavlje slušali na uređenoj površini ispred kapele ru, preč. Đurkanu, te kapelanu Tihomiru koji je uvijek bio na pomoći, a posebno Slavku Blagaju kojeg bismo teško došli do pomoći ministarstva i
Antun Matijašec: Zaigralo mi srce
na obavljenim građevinskim radovima, te njegovoj supruzi Marici – rekao je Antun Matijašec. Svete mise u Selniku održavat će
radova, a to su bili: Ivica Pokos, Damir Gizdavec, Željko Gašparić, Vladimir Brkić i mnogi drugi – kaže Blagaj. Njemu pak je kao rođenom Selničanu posebno bilo drago što je bio zadužen za izvođenje radova na obnovi kapele: -Rodna mi je kuća nasuprot kapele, tamo smo se kao djeca nekada igrali. Kad radite u rodnom selu normalno je da vas misli vrate u djetinjstvo i mladost. Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi, jednostavno vas ponese i radite s puno ljubavi i energije. Zadovoljan sam u potpunosti izvedenim radovima. Želja mi je da nastavimo jer ima tu još posla. Osobno ću podnijeti zahtjev ministarstvu za pomoć potrebnu za sanaciju glavnog oltara što se procjenjuje na oko 200.000 kuna. Sretan sam zbog svega što smo napravili, ali sam još sretniji što su se uključili i mnogi drugi i pomogli u obnovi – poručio je Slavko Blagaj.
se svaki mjesec i na velike blagdane. U Selniku će se slaviti oba blagdana svetih Antuna. –Sv. Antun Pustinjak je naš zaštitnik, a unutra su kip sv. Antuna Padovanskog i slika sv. Antuna Pustinjaka koja je bila ukradena, ali je naknadno pronađena. Zato ćemo slaviti 17. siječnja blagdan sv. Antuna Pustinjaka i 13. lipnja blagdan sv. Antuna Padovanskog. Najvažnije je što je kapelica obnovljena i sada je na ponos selu. Meni je zaigralo srce. Jer vele stari ljudi: kak' ti izgleda crkva, tak' ti izgleda i selo – rekao je Matijašec. Obnova kapele nije u potpunosti završena. Najavljeno je da će prijatelji iz Splita i Brača 5. studenoga održati koncert na kojem će nastupiti i domaća sopranistica Barbara Othman, a prihod s koncerta namijeniti za obnovu. Snimili: Miro Novak, Darko Skupnjak
Mnoštvo vjernika na misnom slavlju
8
M A N I F EST A C I J E
30. lipnja 2011.
Počeo Cajnger plac
Dan mažoret-plesa i twirlinga Cure su dijelile besplatne slatkiše
Velemajstor Tihomir Bendelja i naše djevojke oduševili su svojim nastupom
Dijelile su se nagrade u besplatnoj tomboli
Mnoštvo posjetitelja na trgu na prvom Cajnger placu
Počelo je još jedno ljeto u Ludbregu. Cajnger placom. Lanjski Cajnger plac očito je ostavio pozitivan dojam. Tako se 18. lipnja mnoštvo ljudi opet okupilo na središnjem trgu na prvoj ovogodišnjoj manifestaciji. Počelo je već u rano poslijepodne nastupom ludbreškog dječjeg vrtića Iskrica. Pravi ugođaj počeo je kada su nakon mimohoda gradom na trg stigle mažoretkinje iz 11 gradova uz pratnju tri puhačka orkestra. Bio je to pravi festival mladih – pokreta, plesa, boja, ljepote. Svaki tim imao je po tri nastupa kojima su oduševili brojnu publiku na trgu. Nastupile su mažoretkinje iz Čakovca, Desinića, Donjeg Kraljevca, Nedelišća, Dugog Sela, Goričana, Kotoribe, Nove Gradiške, Radoboja, Svetog Ivana Zeline i naravno domaće iz Ludbrega. Uz Puhački orkestar Ludbrega nastupili su i gostujući orkestri iz Desinića i Nedelišća. -Jednostavno smo pozvali udruge i svi su se odazvali. Sve je bilo odlično, organizacija također, a nastupi fenomenalni. Prezadovoljna sam
Mirjana Pavičić (u sredini) - poručila je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja. Dakako, u pauzi su posjetitelji imali prigode razgledati ponudu 40-ak štandova, ponešto i kupiti. Primjerice, med, medičarske proizvode, kupinovo vino, eko-proizvode, kolače, igračke, suvenire, cvijeće. Svoju ponudu imale su i neke ludbreške udruge. Zapazili smo da su svi zastali kod štanda 'Kanarinca'. -Izlažemo i prodajemo zečeve, papige, ukrasnu perad i ptice. Bit ćemo svaki put na Cajnger placu,
ali ćemo uvijek imati nove životinjice koje uzgajamo – rekli su nam na štandu Udruge za uzgoj malih životinja 'Kanarinac' Ludbreg. Neki su uživali u ljepoti većih životinja za što se pobrinuo Konjički klub 'Vranka'. Mnogi su čekali na red za vožnju kočijom. Najmlađi su uživali u besplatnoj igraonici. Na trgu su se besplatno dijelili slatkiši, održana je bogata tombola, a za kraj zabava i glazba. Ovog puta u znaku rocka i sastava 'Desperado bend' iz Ludbrega. -Vrlo sam zadovoljan prvim Cajnger placom, programom i posjetom. Odlični su bili svi izvođači, a posebno mažoretkinje i puhački orkestri. Jako sam zadovoljan prezentacijom sudionika koji su izložili svoje proizvode. Za slijedeći Cajger plac imat ćemo ponovo besplatnu dječju tombolu, naravno, i slatkiše – poručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i predsjednik Organizacijskog odbora Cajnger placa. Idući Cajgner plac 2. srpnja od 17 do 22 sata donosi smotru folklora
24. Ludbreška biciklijada
Gotovo 300 učesnika
Ludbreška biciklijada održana je prve nedjelje lipnja. Popodnevnu vrućinu biciklisti su lakše podnosili zahvaljujući povjetarcu koji je pirkao tijekom cijele trase, a ona je i ove godine bila ista, dužine 12,2 km od Ludbrega kroz sedam naselja s odmorima i okrepom u Svetom Petru
i Sigecu. -Biciklijadu smo po prvi puta prebacili u poslijepodnevni termin. Start bio u 14 sati jer sada nije bilo seoskih igara, a morali smo uzeti u obzir i da je Sveti Otac toga jutra vodio euharistijsko slavlje u Zagrebu – rekla je Andreja Horvat, direktorica
Kolona na istočnom izlazu iz grada
Odmor na drugoj stanici u Sigecu
Turističkog ureda, jedan od organizatora. Na čelu kolone biciklista bio je Božidar Pajnić koji je svoj bicikl vidljivo označio našom zastavom. -Sigurnost učesnika biciklijade niti jednog trenutka nije bila upitna, promet na raskršćima dodatno je regulirala prometna patrola s vozilom, a na kraju kolone bilo je i vozilo
hitne pomoći – rekao je Pajnić. Predsjednik organizacijskog odbora biciklijade i njezin idejni začetnik Josip Loparić bio je izuzetno zadovoljan odazivom. -Ove godine imali smo rekordan broj sudionika, a posebice mladih. Napravljeno je 300 kapa, a kako je svega 20 podijeljeno ljudima koji su sudjelovali u organizaciji i na pun-
ktovima, proizlazi da je ove godine bilo oko 280 biciklista, dakle, 80 više nego lani – rekao nam je Joža. Među mladima biciklistima bilo je i onih u godinama, uglavnom muškaraca, a svakako najstariji je Franjo Strniščak iz Struge. -Imam 75 godina i ovo mi je sedma biciklijada na kojoj sudjelujem. Bicikl vozim svakodnevno po selu, a
M A N I F EST A C I J E
30. lipnja 2011.
Besplatno šminkanje Posjetitelji Cajnger placa imali su prilike isprobati najnovije kozmetičke proizvode tvrtke Oriflame. Švedsku tvrtku koja kozmetiku proizvodi isključivo na prirodnoj, biljnoj bazi na našem području zastupa Biserka Pokos iz Sudovčine. Njezina kćer Marija i ostale mlade hostese sa štanda besplatno su šminkale i uređivale nokte šetačima koji su se odvažili sjesti na njihove stolice za uljepšavanje. -Prodajom kozmetičkih proizvoda bavimo se 10-ak godina. Radi se o kataloškoj prodaji gdje svaka
tri tjedna izlazi novi katalog s drugim proizvodima. Naši korisnici su uglavnom mlađe žene, a naročito djevojke koje su zadovoljne kada dobro izgledaju – rekla je Biserka, menadžer Oriflame-a. Suradnik Oriflame-a možete postati besplatno. Time ostvarujete pravo na 23 posto popusta na proizvode iz kataloga, kao i pravo na dodatne nagrade. Zastupstvo trenutno ima 200 aktivnih suradnika koji kupuju za sebe, a proizvode nude i drugima.(dv)
9
Ljepota na štandu Oriflame-a
Cajnger 2. srpnja
u Centru svijeta, prigodni program 'Smjehuljice', te koncerte u sklopu glazbene manifestacije 'Idemo Otok'.
Aeroklub 'Rudolf Fizir' Ludbreg Cijeli tjedan meteorolozi su najavljivali da će se baš te subote 4. lipnja vrijeme pokvariti, da će biti kiše i vjetra. Zato su s posebnom zebnjom subotu čekali članovi Aerokluba 'Rudolf Fizir' Ludbreg, domaćini i organizatori međunarodnog natjecanja modelara 'Eurocontest' u disciplini F3K. Jer njihovo cjelodnevno natjecanje s modelima u zraku i jaka kiša s vjetrom nikako ne mogu zajedno. -Ne možemo odgoditi za drugi dan jer su za učesnike to ipak preveliki troškovi. Eto, natjecatelji iz Češke već su krenuli na put prema Ludbregu – komentirao je Miljenko Frančić, predsjednik ludbreškog kluba, dan prije 'Eurocontesta'. Srećom, nisu odgodili, a Ludbrežani su se još jednom iskazali kao
Dolazak na cilj na Otok mladosti idem i na polje pogledati usjeve tak da sam bez problema odvozio rutu –rekao je Franjo. Pokrovitelj manifestacije bio Grad Ludbreg koji je za sve sudionike i posjetitelje pripremio grah s mesom i kobasicama, te osigurao tri vrijedne nagrade. Najvredniju nagradu sportski bicikl vrijedan 1.500 kuna osvojila je Tena Dežić iz Poljanca, učenica 3.a razreda OŠ Ludbreg. Gradonačelnik Marijan Krobot čestitao je dobitnicima i sve
Organizacijski odbor - J. Horvat, B. Hajsok, A. Horvat i A. Sabol
Većina medija sa šireg područja prati Cajnger plac. Organizacijski odbor priredio je konferenciju za novinare koji su o Cajnger placu izvijestili svoje čitatelje, slušatelje. - Pozivam građane Ludbrega i okolnih mjesta da nam se pridruže na trgu, bit će zanimljivih programa za sve, a posebice najmlađe, kao što su besplatne tombole, radionice, razne igre za djecu – poručio je Božidar Hajsok. Na Cajnger placu je 40-ak izlagača, svima je osiguran besplatan
štand i struja, a oni su obvezni barem jedan proizvod ili uslugu ponuditi po nižoj, akcijskog prodaji. U programima sudjeluju djeca sva tri vrtića, gradske udruge i bendovi. Manifestaciju zajedno organiziraju Grad Ludbreg, Udruženje obrtnika, Turistička zajednica, Pučko otvoreno učilište i Radio Ludbreg. Na Cajnger placu u subotu 2. srpnja od 17 sati sudjeluje DV Smjehuljica, a KUD Anka Ošpuh domaćin je smotre folklora u centru svijeta.
Eurocontest modelara uzorni organizatori i gostoljubivi domaćini. Vrijeme je izdržalo i odluka da se natjecanje održi u subotu bila je pogodak. Modelar mora znati kako što bolje iskoristiti termiku, strujanje zraka da bi s modelom obavio zadatak. -Dobri pokazatelji termike su lastavice jer se hrane insektima u zraku koje topli zrak diže gore, pa treperenje lišća, rode... Zanimljivo je bilo vidjeti što su povremeno u zraku iznad natjecatelja letjele dvije rode koje termikom povećavaju visinu bez mahanja krilima, a i veličinom su kao modeli – rekao je Miljenko. F3K je atraktivna disciplina radioupravljanih modela jedrilica raspona krila 1,5 m i težine od 250-300 g. Na livadi kod svetišta okupilo se 25 mo-
delara iz Austrije, Češke, Slovenije i Hrvatske. Bilo je to jedno od 12 natjecanja koje se boduje za Europski kup. Modelari su morali izvesti sedam preciznih zadataka u vremenskim ograničenjima i nastojati da se modeli zrakoplova kojima se nakon izbačaja upravlja sa zemlje malom radio-stanicom što dulje zadrže u zraku. Najviše uspjeha imao je Harald Helm iz Austrije. Od Ludbrežana, Danijel Horvatić bio je 3., Nikola Frančić 4., Miljenko Frančić 5., Dino Slatki 16. i Filip Geci 18. U ovoj kategoriji najviše priznanje za pobjednika je tzv. perajica. U ludbreškom klubu ih imaju ukupno sedam. Nikola Frančić ove godine već ima dvije pobjede u Europskom kupu. Nedavno je bio prvi u Austri-
D. Slatki, D. Horvatić, M. i N. Frančić i M.Hrvatin izbornik Hrvatske ji gdje je Horvatić bio 6., a Miljenko Frančić 12. Ova trojica Ludbrežana su izabrana u reprezentaciju koja odlazi u Švedsku na svjetsko prvenstvo. -Reprezentacija se bira na temelju rezultata iz prethodne godine. Za Ludbreg je velika promocija što ćemo Nikola, Danijel i ja braniti boje
Najneobičniji – tandem posada Mario i Mateja Jalšić pozvao na druženje i programe na Otoku mladosti. Posjetitelji su mogli vidjeti izložbu gljiva Gljivarskog društva Vuzmek iz Ludbrega, zatim pokaznu vježbu mladeži DVD-a Ludbreg, te se uključiti u jahačke aktivnosti Konjičkog kluba Vranka. U igre rušenja meta mlazovima vode i brzog punjenja spremnika vodom iz brentača uključili su se i posjetitelji. -Ovo je bila najmasovnija biciklijada i šteta što se nije više ljudi uključilo u sportske aktivnosti na otvorenom. Cijeli Otok mladosti je
prekrasno uređen, a sportske udruge i klubovi bi trebali to iskoristiti za promociju svojih aktivnosti, te održati natjecanja koja bi pobudila interes i zadržala ljude na Otoku do kasno. Zato već sad za jubilarnu 25. biciklijadu iduće godine najavljujem malonogometnu utakmicu između Radio Ludbrega i Ludbreških novina, a vjerujem da će se pronaći još suparničkih ekipa koje će željeti odmjeriti svoje snage – planira Josip Loparić. Dražen Vađunec
Hrvatske. To je prvi puta da jedan klub daje reprezentaciju. U Švedskoj će biti modelari s kojima se dosad nismo susretali na međunarodnim natjecanjima iz Afrike, Novog Zelanda, Južne Amerike – rekao je Frančić. Vjerujemo u dobre vijesti iz Švedske. Marina Hižak
Franjo Strniščak sa 75 godina najstariji učesnik
Članovi Vuzmeka priredili su izložbu gljiva
10
Š K O LSK A G O D I N A
30. lipnja 2011.
Mihael najbolji sportaš škole U OŠ Ludbreg pored nagrađenih učenika, proglašen je i najbolji sportaš. Priznanje je dobio Mihael Bačani, učenik 8.a. -Ja sam iz Vinograda Ludbreških. Za školu sam nastupao u atletici i u košarci. Na županijskom natjecanju bacao sam kuglu i postao prvak. Ekipno smo bili drugi, šteta za par bodova pretekao nas je Novi Marof. A u košarci smo županijski prvaci. Treniram i u klubu 'Grafičar'. Košarkom se namjeravam baviti ubuduće samo rekreativno – kratko se predstavio Mihael. On je vrlo skroman momak. -Počašćen sam izborom, titulom za najboljeg sportaša škole. Ima jako puno dobrih dečki u raznim sportovima. Jako volim sport, ali je za ovaj moj uspjeh posebno zaslužan moj mentor učitelj Tomica Letina kojemu se moram zahvaliti – kaže Mihael. Mihael dokazuje da sport i učenje mogu zajedno jer posebno valja istaći ono najvažnije – odličan je učenik. –Bio sam i na školskom natjecanju iz fizike i u našoj ekipi Crvenog
Osnovna škola Ludbreg školske 2010/2011. godine
Ujesen 98 prvašića Predzadnjeg dana svečana akademija, a zadnjeg sportski susreti učenika škole. Tako je završila još jedna radna godina u OŠ Ludbreg. Učenici su već na skoro tri mjeseca dugim praznicima. Ravnatelj Antun Golubić iznio je nekoliko podataka o školi: -Prosječna ocjena učenika razredne nastave je 4,52, a u predmet-
noj nastavi 3,92. Statistički, rezultati se ne razlikuju mnogo od onih iz prethodnih godina. Osmi razred završio je 101 učenik, a u idućoj školskoj godini imat ćemo 98 učenika prvih razreda, dakle, samo tri učenika manje. Veseli činjenica da je zaustavljen trend opadanja broja učenika jer smo posljednjih 10-ak godina gubili godišnje u prosjeku
po 20-ak učenika – kaže ravnatelj. Učenici su sudjelovali na raznim natjecanjima znanja, u sportu, na smotrama. Uz tri županijska prvaka i jedno treće mjesto na državnom natjecanju, učenici su primili 74 diplome i priznanja za uspjeh sa županijskih natjecanja. Priznanja i diplome je primilo i 20 mentora. Školsku godinu obilježila su i dva
Mihael Bačani križa koja je bila druga na županijskom natjecanju iz pružanja prve pomoći. Zanimaju je i druge stvari. Sviram i gitaru u 'Trinitas' – kazao je Mihael na kraju. Priznanje je očito došlo u prave ruke. Mihaelova je želja upisati ludbreško odjeljenje Prve gimnazije Varaždin.
Svi osmaši na završnoj svečanosti
Slatko, ali zdravo
Pred kraj školske godine u školi je održan neuobičajeni nastavni dan još neobičnijeg naziva. Radi se o projektu pod nazivom 'Slatko, ali zdravo'. Djeci je takav način rada zanimljiviji, pa su i stečena znanja trajnija. Nastavni projekti mogu trajati više dana, tjedana, pa i više mjeseci. -Prva asocijacija na temu projekta bila je biljka stevija. U goste smo pozvali dr. Brunu Novaka koji je steviju donio u Hrvatsku. Cijenjeni je predavač na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a radi u Zavodu za povrćarstvo - rekla je Zdenka Moslavac, voditeljica grupe 'Mali zeleni' koja proučava začinsko bilje i uzgaja ga na gredicama. Dr. Novak donio je steviju u Hrvatsku prije šest godina i raširila se po cijeloj zemlji. Ova višegodišnja
zeljasta biljka porijeklom iz Paragvaja raste u obliku grma i može doseći visinu od jednog metra. -Lišće stevije je slatko i može se koristiti umjesto šećera. Zapravo, kada se listovi osuše postaju 30 puta slađi od šećera i melju se u prah koji se koristi kao prirodni zaslađivač. Prah stevije daje i aromu jelima jer se radi o začinskoj biljci. Iako slađa od šećera, ne sadrži kalorije, pogodna je za dijabetičare, snižava visoki krvni tlak, a dokazano je da smanjuje i razinu LDL kolesterola – pojasnio je dr. Novak. Ideju o projektu izrade zdravih slastica razradila je prof. Anđelka Bilić koja je s učenicima osmih razreda provela anketu po naseljima iz kojih djeca pohađaju školu. -Anketom smo doznali da doma-
Mladi kemičari s učiteljicom Natašom Vađon
Priprema voća u 1.d
Zdenka Moslavac, dr.Novak i učenici kod sadnica stevije ćice za kolače najviše koriste cimet, vaniliju, kakao i sezam. Cimet je začin koji poboljšava probavu, cirkulaciju krvi i ima antibakterijsko djelovanje, ali se ne smije uzimati u prevelikim količinama. Vrlo ljekovitim se pokazao čičak koji se tretira kao korov. Mljevenjem njegova korijena dobiva se brašno koje ne sadrži šećer, a ima višestruka ljekovita svojstva. Manje je poznato da je šafran najskuplji začin jer za 1 kg začina koji se radi iz tučaka treba ubrati 15 tisuća cvjetova – kaže prof. Bilić. Anketu su provele učenice Ivana Husaina i Klara Vrban. -Čak 464 domaćinstava izjasnila
Sokovi koje su pripremili u 2. d
su se da koriste med u prehrani. To je velik postotak ljudi koji konzumiraju najzdraviju namirnicu, pčelinji med i to najviše livadni – kažu Ivana i Klara koje su anketirale čak 601 obitelj. Kemičari pod vodstvom prof. Nataše Vađon dokazivali su prisutnost škroba u namirnicama, karameliziranje i karbonizaciju šećera u pokusu nazvanom 'Crna mamba'. Učenici predmetne nastave projektu su pristupili istraživački, a učenici razredne nastave zdrave slastice i napitke radili su praktično. Iz svake učionice širili su se zamamni mirisi svježeg voća. Prvi razredi radili su voćne salate. Svaki razredni odjel od dvije različite vrste voća. Učenici dru-
gih razreda pekli su palačinke, đžem od jagoda i spravljali voćne napitke. Treći razredi pekli su kolače s medom bez šećera i radili svijeće od pčelinjeg voska. Učenici četvrtih razreda učili su da je za izgled i zdravlje važna zdrava prehrana, ali i tjelesno vježbanje, pa su se oprobali u aerobiku. -Učenici su puno toga naučili već u samoj pripremi, svi su se jako angažirali, učenici i učitelji. Zahvaljujem mamama i bakama koje su se uključile u radionice, te pčelarima na poklonjenom medu. Većinu voća kupila je škola, a manji dio donijeli su učenici – rekao je ravnatelj Antun Golubić. Dražen Vađunec
Velik posao napravile su anketarke Ivana i Karla
Š K O LSK A G O D I N A
30. lipnja 2011.
11
Odlikaši školske 2010/ 2011. godine
Gradonačelnik M. Krobot je nagrađenim učenicima na županijskim natjecanjima uručio knjige uspješna projekta - Uskrsni sajam u koji su bili uključeni svi učenici od
1. do 4. razreda i njihovi roditelji, te projektni dan pod nazivom 'Slatko,
ali zdravo' o kojem pišemo na susjednim stupcima.
Na primanju priznanja Varaždinske županije Sportski susreti nižih razreda
Osnovna glazbena škola pri Pučkom otvorenom učilištu Ludbreg
U jesen stotinu učenika
U Osnovnu glazbenu školu koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' održani su prijamni ispiti za upis učenika u prvi razred glazbene škole. Upisano je 25 mališana, ljubitelja glazbe što je više nego prije godinu dana. U Pučkom učilištu kažu da s obzirom na broj učitelja još ima slobodnih mjesta. -Upisi su još mogući do 30. kolovoza, ali samo za određene predmete. Još ima slobodnih mjesta za učenje klarineta, trube, blok-flaute, trombona, saksofona i tube – rekao
Flaute Ivana Happ i Viktorija Varga
Marko Hranić 4.razred trube
Završni koncerti Osnovna glazbena škola priređuje koncert. Ovog puta održana su čak dva. Najprije su glazbeno umijeće pokazali puhači, a nastupilo je 28 đaka, uglavnom učenika 1. i 2. razreda glazbene škole koji uče blok-flautu, saksofon, flautu, trombon i klarinet. Posjetitelji od kojih su većinom, naravno, bili roditelji su do posljednjeg mjesta ispunili veliku vijećnicu Učilišta. Pljesak su dobili svi, a posebnu podršku oni učenici koji su osjetili iskustvo i radost prvog nastupa. Drugi koncert održan je u velikoj dvorani Učilišta na kojem je nastupilo 13 učenika. U drugom dijelu nastupio je Puhački orkestar Grada Ludbrega, u kojem također sviraju mnogi bivši, pa i sadašnji učenici ludbreške Osnovne glazbene škole. (dv)
U Puhačkom orkestru Ludbrega svira čak 20 polaznika OGŠ nam je prof. Marko Prepelić. Pučko učilište iz godine u godinu bilježi porast interesa najmlađih koji žele stručnu glazbenu naobrazbu. Tako će od jeseni ludbrešku glazbenu školu pohađati 100-tinjak učenika. -Već smo lani imali blizu 90 učenika. Sada je sedmero učenika završilo šesti razred koji je posljednji u osnovnoj glazbenoj naobrazbi, a upisat ćemo više učenika prvih razreda. Ovakvom interesu vjerojatno treba zahvaliti osiguranom stručnom radu
u školi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo nam je šestero učitelja, mahom sve stručnjaka s visokom naobrazbom – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta. Na kraju protekle školske godine svi učenici škole polagali su završni ispit. U osnovnoj glazbenoj školi pri Pučkom učilištu nastava u novoj školskoj godini počinje u prvoj polovici rujna. Polaznici škole učit će nastavu iz predmeta klavir, harmonika, gitara, flauta, klarinet, saksofon, truba, trombon, horna i tuba.
1.a razred: Patrik Belović, Corina Čanaki, Matija Đekić, Tin Grabarić, Lara Habrka, Andrija Havaić, Fran Hižak, Veronika Kolak, Melani Nikolaus, Roman Ružić, Viktor Šijak, Ralf Vegh, Antonio Vukelić, Mia Žunko 1.b: Ema Androci, Hana Bilić, Leona Bukovčan, Bruno Frančić, Nina Gerić, Patricija Jadanić, Nika Novosel, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Klara Štimac, Filip Zdelar 1.c: Leona Gotić, Veronika Horvat, Klara Kolak, Antonija Ledinko, Leona Lovrenčić, Matea Mužic, Leona Novosel, Patricija Petrić, Roberto Sabol, Luka Stančin, Tin Stubić, Mateja Špoljarić, Antonio Vuković, Petra Vrabec, Luka Zalezina, Ivan Zdelar 1.d: Matija Havaić, Marta Havaić, Lana Hladnić, Tea Horvat, Andrej Huzjak, Lovro Huzjak, Matea Kenđel, Lea Kirić, Viktorija Kivač, Josip Kokolek, Adriana Magdalenić, Ema Mežnarić, Nika Novak, Ema Sova, Teo Varga-Črepinko 2.a: Adrian Detelj, Mislav Gložinić, Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Franka Jerbić, Lana Maltarić, Antonija Nakić, Mislav Novota, Ivan Paska, Maks Patafta, Tena Pavlović, Emanuel Radašić, Tomislav Radašić, Dejana Ročkar, Michell Lorren Sabol, Luka Šolaja 2.b: Teo Janković, Karolina Koštarić, Lukas Kovaček, Magdalena Kraljić, Helena Kramar, Filip Kranjec, Denis lazić, Lana Lazić, Nikola Pongrac, Marko Virag, Ivana Zdelar 2.c: Luka Balažinec, Vinko Bohnec, Gašpar Haramija, Emma Marković, Erika Marković, Filip Martinković, Magdalena Međimorec, Rebeka Mikac, Leona Petrić, Filip Piškor, Valentina Posavec, Luka Štefančić, Lana Utri, Berislav Varović, Valentina Zlatar 2.d: Petra Bačani, Robert Bačani, Ariana Bulf, Damian Gotić, Mateo Gotić, Filip Katalenić, Izabela Kežman, Nikolina Kiš, Marko Knapić, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Hana Oblak, Patrick Ostrognaj, Paula Petrošanec, Mario Posavac, Mia Šimunić, Filip Tomiša, Matej Vidović 3.a: Tena Dežić, Ivana Herenčić, Bruno Horvat, Tin Horvat, Ema Jalšić, Ilona Levanček, Leo Petrić, David Stančin, Lucija Stručić 3.b: Mihael Balaško, Luka Balažinec, Anja Belovari, Judita Havaić, Zrinka Ivančić, Andre Jurišić, Karla Kvezić, Lucija Lončarić, Filip Matijević, Matej Međimurec, Vita Nemec, Marta Škoro, Tin Tomašić, Bojana Vrbanić 3.c: Elena Busija, Nikolina Jadanić, Simon Jagić, Leonardo Kirić, Arijana Kosec, Leon Kramar, Ema Krobot, Patricija Kvar, Andro Pavković, Rebeka Perin, Rok Potočnik, Nina Antonia Premuš, Sabina Štimac, Teodor Zlatar 3.d: Mary Andrijanić, Jelena Busija, Katarina Crnković, Mateo Henezi, Matilda Hrastić, Lucija Ivanuša, Pamela Kašić, Dominik Križanić, Ira Andrea Potnar, Vanja Sabol, Željkica Stančin, Roko Turek, Marta Vincetić 4.a: Krunoslav Busija, Viktor Copan, Sven Glavak, Gabrijela Kelemen, Karla Majhen, Marta Mihin, Ian Novak, Anita Petrić, Vjekoslava Petrić, Lea Petrošanec, Antonija Valenko,
Dominik Zdelar 4.b: Dominik Bedenic, Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Marta Frančić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Sandro Hrešć, Erik Loparić, Denis Munka, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Martin Šoša 4.c: Aki Črepinko, Sara Grgec, Melani Kelemen, Sven Križanić, Teo Križanić, Sebastijan Špoljarić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina, Lucija Zmaić 4.d: Klara Bohnec, Fran Geršić, Mihaela Horvat, Ivona Kolak, Katarina Kovačić, Ivona Novosel, Tea Novosel, Matko Premuš, Patrik Šumiga, Petar Tomiša 5.a: Ivana Biškup, Filip Čanaki, Patrik Lazić, Tena Mužic, Matija Pavala, Marta Posavec, Antonela Zekić 5.b: Elena Crnković, Ana-Marija Filipović, Ria Gača,, David Horvat, Gabrijela Kajzogaj, Tea Kelek, Petar Mihin, Lea Miroslav, Karlo Premec, Lucija Stanko 5.c: Janja Djura, Filip Koprek, KatarinaKovačić,MelaniKrobot,RolinaLjekaj, Lana Par, Ana Vrabec, Tihana Vuk 5.d: Paula Dijanušić, Lucija Grabovac, Patrik Mežnarić, Petra Struški 6.a: Magdalena Božinec, Ana Busija, Petra Detelj, Aleksandra Kučeković, Filip Kvezić, Bruno Pilošta, Leo Vađunec 6.b: Helena Bukal, Patricija Horvat, Mihaela Novosel, Luka Virag 6.c: Marko Hranić, Bruno Hereković, Gita Hiržin, David Jadanić, Dario Melnjak, Petar Sačer, Denis Štefanek 6.d: Dajana Balaić, Goran Glavak, Paula Knapić, Anja Pokos, Dijana Posavec, Mateja Stunjek, Lorena Šimunić, Josipa Vincetić, Nino Zlatar, Viktorija Zlatar 7.a: Dominik Biškup, Marko Črepinko, Marija Kirić, Lora Krušec, Vedrana Matijašec, Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Sara Šabani, Monika Šestak 7.b: Barbara Balaško, Leon Gača, Dario Grgec, Luka Katalenić, Mirza Suljić 7.c: Ano Abramović, Nikola Havaić, Lucija Herenčić, Mario Ilić, Mihael Katalenić, Jurica Pokos, Nikol Špoljarić, Petra Tečić, Ema Tretinjak, Iva Vidaković 7.d: Ema Bobnjarić, Petra Hus, Leo Lovrenčić, Kristina Struški, Tamara Šumiga, Neven Varović 8.a: Mihael Bačani, Valentina Kladić, Ljiljana Koštarić, Melita Koštarić, Dunja Lilek-Toplak, Anamarija Pišpek, Sharon Sinković 8.b: Ilona Benko, Davor Biškup, Nikolina Dijanošić, Vanja Horvat, Ivana Husajina, Antonela Margić, Tomislav Vađon, Klara Vrban, 8.c: Ivana Happ, Laura Kordeš, Dominik Krobot, Klara Kukec, Tamara Kušter, Leo Sabol, Sabina Špoljarić, Silvija Vađunec, Lana Zmaić, Tea Žunko 8.d: Stjepan Busija, Nikolina Crkvenčić, Elena Gašparić, Petra Horvat, Karmela Kovač, Lea Marković PRO 1. - 5. razred: Fran Horvat (1.r.), Denis Oršoš (4.r), Bruno Buden (5.r), Iva Kelek (5.r), Damjan Marijanović (5.r), Tomislav Matulić (5.r.), PRO 6. -8. razred: Maja Tuksor (6.r.), Mateja Marijanović (8.r)
Odlikaši svih osam godina Ludbrešku osnovnu školu zauvijek je napustilo 20-ero osmaša koji su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom. To su: Mihael Bačani, Dunja Lilek-Toplak, Anamarija Pišpek, Ilona Benko, Davor Biškuš, Nikolina
Dijanošić, Vanja Horvat, Ivana Husajina, Antonela Margić, Tomislav Vađon, Ivana Happ, Laura Kordeš, Klara Kukec, Tamara Kušter,Leo Sabol, Silvija Vađunec, Lana Zmaić, Tea Žunko, Petra Horvat i Karmela Kovač.
12
TU OKO NAS
30. lipnja 2011.
Obnovljena Spomen bolnica Gabrinovec
Pet mjeseci bolnice u konspiraciji
Povijesna baština
Tri godine mukotrpnog rada trebalo je članovima Udruge antifašističkih boraca i antifaštista općina i Grada Ludbrega da obnove i urede muzejski postav nekadašnje partizanske bolnice iz 2. Svjetskog rata u Gabrinovcu na Kalniku. Područje Spomen bolnice bilo je zapušteno, devastirano i uništeno 1990-ih, a inventar opljačkan ili uništen. Sad su obnovljene dvije barake, jedna kao muzejski dio odnosno bolnički odjel, a druga je uređena kao prostor javnog tipa za sastanke, druženja, nastavu u prirodi i slične aktivnosti. Postavljen je spomenik, i uređeno malo groblje i očišćen obližnji izvor pitke vode. -Spomen bolnica Gabrinovec dio je naše povijesti. Obnovili smo je zahvaljujući dobrovoljnom radu članova i simpatizera, te sredstvima i donacijama materijala ludbreških
tvrtki, Varaždinske županije, Grada Ludbrega, općina Donji Martijanec i Sveti Đurđ, antifašističkih udruga i pojedinaca, a bez kune donacije iz državnih institucija – rekao je Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista. Vrlo je zanimljivo da je ovo rijedak primjer 'vraćanja' spomeničke baštine iz narodnooslobodilačke borbe. -Ovo je prvi spomenik iz 2. Svjetskog rata obnovljen na takav način u sjevernoj Hrvatskoj, jedini koji je iz tog doba predstavljen javnosti u posljednjih 20 godina. Muzejskoedukativni postav namijenjen je organiziranim skupinama, prolaznicima, terenskoj nastavi. Učenici osmih razreda uče o 2. Svjetskom ratu i NOB-u, a ovdje mogu dosta toga vidjeti i naučiti, bez ikakvog ideološkog predznaka. Pa, ovdje mogu u prirodi imati i praktičnu
Dio muzejskog postava prve barake
Obnovljene su obje barake spomen bolnice nastavu i iz drugih predmeta. Naša je želja da zajedno s Varaždinskim Toplicama ponudimo novi turistički proizvod. Gradovi smo prijatelji, vežu nas nalazišta iz rimskog doba, a sada i ovo spomen područje koje je negdje na pola puta između nas –
Unutrašnjost druge barake
rekao je prof. Milivoj Dretar, voditelj Spomen bolnice i autor muzejskog postava. Ovakvi objekti iz povijesti 2. Svjetskog rata u mnogim drugim zemljama su velika turistička atrakcija.
Bolnica Gabrinovec podignuta je u velikoj tajnosti u kolovozu 1943. godine. Izgrađena su 2 veća paviljona za ranjenike, ambulanta, kuhinja, nužnik, bunkeri za hranu, benzinski agregat za struju i stražarnica. Objekti su izgrađeni od jelovine, premazani blatom i mahovinom, krovovi prekriveni daskama i ter-papirom. Medicinski instrumentarij je bio oskudan: nekoliko skalpela, pinceta, pila, škare, bubanj za gazu, tlakomjer, stetoskop, nekoliko rekord-šprica. Teži ranjenici zato su se prebacivali na Papuk ili Moslavinu. Voditelj bolnice bio je dr. Alojz Ronko, Slovenac koji je pribjegao partizanima iz varaždinske bolnice. Najviše ranjenika bolnica je primila nakon borbi za oslobođenje Varaždinskih Toplica i Ludbrega u jesen 1943. Bolnica se na izrazito nesigurnom i ratom zahvaćenom terenu održala gotovo 5 mjeseci zaslugom osoblja i straže koji su u konspiraciji tamo boravili od izgradnje do evakuacije. Naime, početkom veljače 1944. godine, bolnica je evakuirana samo nekoliko dana prije ofenzive ustaša koji su naišli na napuštene objekte, te ih zapalili. U sklopu Spomenpodručja Kalnik, 1979. godine rekonstruirani su i uređeni objekti spomen bolnice.
Sa svečanosti otvaranja spomen bolnice
Kučanski ormarići Kada novine dopremimo iz Tiskare Zagreb odmah idu u na ludbreške kioske, u veće trgovačke centre, određeni broj primjeraka dostavimo gradskoj knjižnici, školi, Udruzi umirovljenika. U prigradskim naseljima novine ostavljamo u trgovinama. Dva naselja nemaju trgovine, ali novine dođu do žitelja. Za distribuciju u Vinogradima Ludbreškim zaslužna je Dijana Potočnik, djevojka koja u naselje doprema kruh. Odnedavno 'Ludbreške novine' dolaze i u Kučan. Agilni mjesni odbor dao je napraviti dva otvorena ormarića za novine. Kruno Jalšić, predsjednik Vijeća MO zamolio nas je da 50-ak primjeraka ostavimo u ormarićima. Jedan je kod društvenog doma, a drugi u ulici koja vodi od 'tri lipe'. -Ne idemo svi u Ludbreg, pa smo pitali na 'mjesnom' kak riješiti da nam dopelate novine. Sad je odlično – kažu ljudi. Ludbreške novine uvijek izlaze zadnjeg radnog dana u mjesecu, a ako ti padaju u subotu ili nedjelju tada novine Ormarići za novine možda su primjer i za druga naselja izlaze već u petak. Idući zato izlazi u petak 29. srpnja. Žitelji sada dobiju svoj primjerak naših novina
Obljetnica Udruge ‘Kanarinac’ Ludbreg
Četvrt stoljeća djelovanja Zaljubljenici u male životinje ludbreškog kraja prije 25 godina u pivnici 'Mejaši' osnovali su 'Kanarinac', udrugu za uzgoj malih životinja. Prije toga, većina su bili članovi koprivničke udruge. U povijesti će ostati zapisano da su osnivači udruge Tomislav Kranj-
Matija Vrbanić i Kruno Gložinić
čec, Vlado Funtek, Vlado Horvatić, Zvonko Špoljarić, Stjepan Škorjanec, Josip Makar i Željko Šragalj. Kroz udrugu je prošlo više od 120 članova. –Puno se toga promijenilo od osnutka. Jako se razvio uzgoj, osjetno se podigla kvaliteta izložbi na kojima predstavljamo najljepše primjerke. Doduše, ujedno je sve teže zadovoljiti uvjete koji se traže za izložbe. Sada se dosta životinja za rasplod nabavlja izvan granica Hrvatske – kaže Matija Vrbanić, predsjednik Udruge. Matija se prisjetio organizacije prve ludbrešku izložbe koja je postala redovita aktivnost udruge i gradska atrakcija. -Na početku nismo imali inventara neophodnog za izložbe, pa smo ga morali posuđivati. Danas ga imamo. Nadamo se da ćemo uskoro dobiti
Božo Stančin i Branko Margić prostorije gdje bi ga čuvali jer još uvijek smo 'beskućnici' – podsjeća Vrbanić.
Ljubav prema golubovima Božo Stančin iz Sigeca i Branko Margić iz Selnika u udruzi su od samog osnivanja. Božo je oduvijek volio golubove. Njihov stav, držanje i lje-
potu. Primjerke je izlagao na brojnim izložbama, osvajao pehare i diplome. -Uzgajam životinjice od malih mogu. Imao sam papige, fazane, pse, ali golub je moja najveća ljubav. Danas uzgajam samo velike engleske gušane – otkrio je Božo. Kada je Branko 1984. godine na
izložbi u Belici kupio rasne golubove planula je njegova ljubav prema njima. Prije dvije godine njegov rimski golub na izložbi u Bjelovaru okićen je titulom šampiona Hrvatske. -Rimski golub je dosta sličan divljem golubu. Pripada većim vrstama s rasponom krila većim od jednog metra. Veličina mu je i slabost jer nije brz, pa je na meti jastreba – kaže Branko. Božo i Branko ponosno su pokazali primljene zahvalnice za članstvo u 'Kanarincu'. Naime, na svečanosti su za svih 25 godina djelovanja u 'Kanarincu', osim Branka Margića i Bože Stančina, zahvalnicama nagrađeni Mato Vrbanić i Franjo Bendelja. Za 20 godina vjernosti udruzi zahvalnice su primili Dražen Bestijanić, Branko Vađunec, Ivo Srnac, Branko Srnac, Branko Tarandek i Damir Tasković dok je za 15 godina zahvalnicu primio Kruno Gložinić. Dodijeljene su zahvalnice članovima za deset i pet godina članstva, kao i osnivačima.
30. lipnja 2011.
K U LT U R A
15. Susreti haiku-pjesnika 'Ludbreg 2011'.
Stihovi odletjeli iznad Ludbrega
Prof. Funda i Branko Dijanošić pripremili su balone
Stjepan Rožić, dobitnik prestižnog haiku-priznanja
Zdenko Oreč primio je osobnu nagradu prof. Željka Funde
predstavljanjem novog izdanja zbornika radova kojeg POU 'Dragutin Novak' Ludbreg tiska svake godine. U zborniku je zastupljeno 100-tinjak autora od čega 20 iz inozemstva. Autori su, a bilo ih je i s područja Ludbrega, pročitali po jednu vlastitu pjesmu. Zbornik je nekrolozima podsjetio i na tri naša velikana haikua preminula u proteklih godinu dana, na Vladimira Devidea, Franju Hrga i Zdravka Kurnika koji su
bili česti učesnici ludbreških susreta. Prijelazna nagrada 'Ludbreški stup haiku pjesnika', prigodno priznanje koje međusobno dodjeljuju haiku-pjesnici ludbreških susreta za dosadašnja ostvarenja, dodijeljena je Stjepanu Rožiću iz Ivanić Grada. Prof. Funda od lani dodjeljuje i vlastitu, simboličnu nagradu 'Graševina', po njegovom osobnom sudu za najbolji haiku između dva susreta. Ovogodišnji dobitnik je baš Zdenko Oreč, umirovljeni učitelj iz Ludbrega. Za kraj susreta izvedena je još jedna neobična instalacija, naziva 'Može li haikui letjeti'. -Haiku širi pozitivne vibracije, a one su nam danas jako potrebne i neophodne, i pjesništvu i čitavom društvu. Stoga želimo da svoje dobre vibracije stihovima u haikuu prenesemo što dalje – poručio je prof. Funda. Tako su na tri oveća balona učesnici susreta ispisali stihove u ovoj drevnoj japanskoj formi, a potom su balone pustili u zrak s krugova centra svijeta.
I naš Ivan Mikulinjak upisao je stihove na balon
Centar za umjetničko stvaralaštvo 'Artum'
Dječja radost i osmijesi
Mala škola keramike, slikanja i crtanja u sklopu Centra za umjetničko stvaralaštvo 'Artum' obilježila je pet godina postojanja prigodnom izložbom. U galeriji 'ZB Art' polaznici su izložili radove nastale tijekom petogodišnjeg rada. -Ova djeca, neki od njih i tinejdžeri marljivim su radom podijelili mladost i intenzitet doživljaja. Sretna sam što sam imala čast osjetiti dječju radost i osmijehe, prisjetiti se svakog trenutka kako su reagirali dok su stvarali – rekla je Štefanija Baranašić, voditeljica Male škole. Kroz ovu malu školu prošlo je 30-ero djece. -Polaznici ne kopiraju, već izražavaju ono što u sebi nose, svoje emocije. Izražavati i prikazati slobodu je najteže. Fascinantno je pratiti njihov put i način na koji su iznjedrili kreacije u kojima danas možemo uživati – rekao je Zlatko Baranašić - Volim dolaziti u Malu školu, najradije radim s pastelom. Za današnju
Priznanja za polaznike male škole keramike i crtanja izložbu napravila sam sliku Pinokija, ali, zamislite, s kratkim nosom! Učiteljica Štefanija je jako dobra i puno toga sam već naučila – rekla je Marta Sedlar. Na izložbi se izlažu najbolja ostvarenja kroz svih pet godina. -U ovih pet godina ulaganja truda, najljepše je kad vidim da su polaznici zadovoljni, što sam pratila njihov razvoj. Moja ideja je da s drugima podijelim ono što znam, jer ono što se dijeli raste. Zahvaljujem roditeljima, sponzorima, svim srcem želim da se ova djeca i nadalje podrže – rekla je Štefanija.
Kako rođendan ne bi bio pravi da nije poklona, tako je 'Almahor Studio', vlasnika Aleksandra Horvata, poklonio 'Artumu' izrađenu web stranicu, pa tako sve informacije o ovom umjetničkom Centru možete sada pronaći na www.artum.hr. U programu otvaranja izložbe, koju je otvorio gradonačelnik Marijan Krobot, nastupili su Ivana Happ i Viktorija Varga na flauti, te Marko Hranić na klaviru. Pokrovitelj izložbe je Grad Ludbreg, Turistička zajednica Ludbrega i Hrvatskog svjetskog sabora kulture. Marina Hižak
‘Idemo Otok festival’ 1. i 2. srpnja Ludbreški festival 'Idemo otok' na otvorenom već je naveliko prepoznatljiv među mladima sjeverozapadne Hrvatske i šire. Iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja, ali i pozornost domaćih, pa čak i inozemnih glazbenih portala. Dosadašnji festivali odlikovali su se odličnom organizacijom, biranim izvođačima i jednim od najatraktivnijih kontinentalnih lokacija na ludbreškom Otoku mladosti. Šesto izdanje bit će prvog vikenda u srpnju, u petak 1. i u subotu 2. srpnja. Prve večeri 1. srpnja, nastupit će rock i metal izvođači. Na pozornicu će odlična Zadruga, action metalci 'Eat Your
Brains' i metal'n'roll bend 'Kevlar Bikini' iz Zagreba, trash metal 'New Level' iz Zagreba i HC metalci ThroaTTwisteR. Dobru dozu heavy metala publici će zasigurno dati i ludbreški bend HIR. Druga večer, 2. srpnja bit će u punk, ska i rock štihu. Nastupaju: 'Belfast Food', riječki punkeri 'Krešo i kisele kiše', ska bend 'Officer Down', varaždinski 'Old Smuggler', zagrebački 'HITchCOCK' i 'Tommy Gun'. Bit će tu reggae i electronica stage gdje će posjetitelji uživati u laganim ritmovima. Za vrijeme trajanja festivala moći će se besplatno kampirati. Cijena dnevne karte za posjetitelje festivala je 30 kuna. (ah)
Po prvi su puta Ludbrežani i žitelji okolice imali prigode vidjeti u Ludbregu baletnu predstavu za odrasle. Doduše, jednom je već bila, ali za učenike osnovne škole. Poznato djelo 'Vesela udovica' izvela je baletna trupa 'Croatia' iz Zagreba koju čine vrhunski umjetnici, redom prvaci baleta zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba. Impresivna scenografija na pozornici i isto takva izvedba. Šteta je, međutim, što je jedinstvenu prigodu uživanja u vrhunskoj baletnoj izvedbi vidjelo tek 40-
ak gledatelja. Bilo je žalosno vidjeti brojne prazne stolice. Možda nije odgovarao termin na početku vikenda krajem lipnja (petak u 19,30) ili Ludbrežani nisu zainteresirani za ovu vrstu kulture. Šteta! Tko zna kada će biti nova prigoda vidjeti nešto ovakvo. Unatoč malobrojnosti publike, trupa je predstavu izvela profesionalno, na visokoj razini, kao da su pred punom dvoranom. Gostovanje baleta zajedno su financirali Ministarstvo kulture i Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg.
MIROSLAV NOVAK
Ludbreg je već 15 godina domaćin susretima pjesnika. Ovamo dolaze poklonici haiku stvaralaštva, autori koji pišu pjesme u kratkoj drevnoj formi u trostihu s metrom 5-7-5, a motive pronalaze u detaljima iz prirode. Haiku pjesništvo s vremenom je u svijetu postalo jedna od najpopularnijih formi poezije. U tome mali Ludbreg je posebno, jedinstveno mjesto zbog tradicije održavanja susreta haiku pjesnika. -Ovi susreti počeli su i očuvani su zahvaljujući Ludbrežanima. Ovi susreti su fenomen baš zato što se održavaju u malom Ludbregu. Zato svaka čast Ludbregu što ima smisla i razumijevanja za ovu vrstu kulture. Posebne zahvale idu Zdenku Oreču, inicijatoru susreta i Branku Dijanošiću, ravnatelju Pučkog otvorenog učilišta i našem dugogodišnjem organizatoru bez čijeg razumijevanja i angažmana susreta više odavno ne bi bilo – rekao je prof. Željko Funda koji na ludbreškim susretima preuzima dužnost voditelja. Susreti su okupili 40-ak pjesnika iz raznih krajeva Hrvatske, počeli su
Vrhunska predstava
13
Vrhunska izvedba prvaka baleta iz Zagreba
Ljeto u knjižnici – igraonice, čitaonice, radionice
Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' priprema za male Ludbrežane više programa kako bi sadržajno proveli ljetne dane. -Ponedjeljkom će biti društvene igre. Zamišljeno je da djeca s prijateljima dođu u knjižnicu da provedu vrijeme igrajući društvene igre. Pozvat ćemo ih da donesu vlastite društvene igre, a nešto igara imamo i u knjižnici, kao što su monopoly, jamb, milijunaš, te drvene igračke za najmlađu djecu. Lani smo prvi put imali igraonice i bila je izvrsna posjećenost. Utorkom ćemo imati likovnu radionicu 'Leptir' kroz koju će djeca raznim tehnikama u papiru upoznati domaće vrste leptira: lastin rep, nebeskomodri plavac, mali koprivar, a radovi će biti izloženi u knjižnici. Srijedom priređujemo čitanje na trgu ispod lipe, dakle, u određeno vrijeme oni koji šeću trgom s malom djecom ili malo većom mogu se zaustaviti kod lipe i provesti vrijeme s nama čitajući slikovnice. Želja nam je da djeci ljeto učinimo zabavnijim,
ali i da na nekoliko sati zaborave na Internet i računala. Četvrtkom program priređuje Obiteljski centar iz Varaždina – rekla nam je Edita Kutnjak-Zlatar koja u knjižnici priprema organizaciju igraonice, radionice, 'čitaonice'. Obiteljski centar će svakog četvrtka na terasi zgrade Pučkog učilišta, naizmjence ujutro i popodne, imati program pod nazivom 'Ljetni kreativko' s radionicama i 'kreativnim' iznenađenjima. Utvrđeni su i termini održavanja programa. Počinje u ponedjeljak, 4. srpnja od 10 do 12 sati. Nakon toga u tjednu od 11. srpnja programi će biti popodne od 17 do 19 sati, u tjednu od 18. srpnja opet ujutro, a u zadnjem tjednu od 25. srpnja opet popodne. Inače, u Gradskoj knjižnici ovih su dana 'doštukane' police. Prostor je sve skučeniji da se smjesti bogati knjižni fond, pa police rastu uvis prema stropu. Pitanje je kako se dugo tako može rješavati problem nedostatka prostora za daljnji razvoj.
Montiranje novih na postojeće police
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 3.srpnja: Negdje (drama, 97 min) 10. srpnja: Agora (povijesno-biografski, 127 min) 17. srpnja: U boljem svijetu (drama, 119 min) 24. srpnja: Pal Adrienn (drama, 136 min) 31. srpnja: Bez imena (film ceste 96 min) Projekcije počinju u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
14
SP O R T
30. lipnja 2011.
Predstavljena knjiga 'Mreža'
Povratak odbojke u Ludbreg?
Ponekad je potrebno vrlo malo, slučajni poticaj, da se napravi vrijedno djelo. Otprilike tako je nastala 'Mreža', knjiga o odbojci u ludbreškom kraju. Ideja je nastala za vrijeme putovanja jednog od autora knjige prema Slavoniji na utakmicu Podravine. Biti u automobilu s Mladenom Henecom i Damirom Borovićem značilo je slušati priče o odbojci u njihovom Križovljanu. Treći putnik u automobilu bio je Neven Jerbić novinar Radio Ludberga i suradnik naših novina. Na to su se nadovezali susreti s Josipom Radikovićem, jednim od najboljih odbojkaša u povijesti Ludbrega. I iskra za knjigu je planula. Neven je suradnike našao u legendama ovog sporta, najboljem zubnom liječniku među odbojkašima i obrnuto dr. Mladenu Bede-
Susret nekadašnjih odbojkaša Ludbrega i Poljanca
Autori ‘Mreže’ dr M. Bedeković, N. Jerbić i M. Pokos
koviću i još uvijek aktivnom odbojkaškom djelatniku Miši Pokosu koji vodi OK 'Barok' u Varaždinu. Projekt je realiziran u svega dva mjeseca što pokazuje da ne treba previše strahova kod pisanja, dvoumljenja i još koječega. Na predstavljanju 'Mreže' oku-
ne poruke uputili su gradonačelnik Marijan Krobot, te Marijan Horvat, načelnik općine Martijanec u čijoj sredini djeluje sada jedini odbojkaški klub u našem kraju. –Nagrada za naš trud su osmijesi na licima odbojkaša nakon razgledavanja knjige. Neki koji su došli na promociju vidjeli su se nakon dosta godina. Prekrasno. Jedino mi je žao što se nisu pojavili mnogi pozvani iz drugih sportova, nogometa, tenisa. Pa, nije valjda da su dostatni samo sebi, neću vjerovati u to – prokomentirao je Neven Jerbić. Dr. Mladen Bedeković vjeruje da bi knjiga mogla biti poticaj da se odbojka opet vrati u Ludbreg. –Moguć je povratak odbojke koje nema u Ludbregu gotovo tri desetljeća, knjiga bi to mogla potaknuti. Treba poraditi na trenerskom obrazovanju, potpori Grada i bit će nešto.
Nekadašnji ludbreški odbojkaši
pilo se 50-ak ljudi. Našli su se stariji i oni još stariji poklonici sporta koji je nestao iz Ludbrega. Knjigu su predstavili autori, a posebno je bilo dirljivo izlaganje dr. Bedekovića koji je podsjetio na bogatu povijest i sadašnjost odbojke u našem kraju i sve začinio s par anegdota. Prigod-
Odbojkaški razgovori
Moj 'Poljanec' odbojkaški živi pola stoljeća i želim mu pregršt uspjeha i dug život - poručio je dr. Bedeković. Priču je dopunio treći autor: -Ovo izdanje ostat će vječna uspomena na odbojkaške trenutke. Kratku sliku povijesti igranja odbojke u Poljancu, Ludbregu i Križovljanu možda u skorije doba proširimo nekom monografijom – mišljenja je Mijo Pokos. Knjigu je sjajno za tisak pripremio Mišo Gerić, a tiskana je u 'Tonimiru' u Varaždinskim Toplicama. Cijena je 60 kuna, a može se nabaviti u prostorijama Radio Ludbrega. I još jedna lijepa priča s ovog druženja. Jedan od začetnika odbojke u Ludbregu Stanko Žnidarić obznanio je da će se iduće obilježiti 40 godina suradnje s odbojkašima Raba. Samo zbog ovog vrijedilo je napisati 'Mrežu'. Još jedna pobjeda sporta…
Zadrugarov najbolji plasman Bila je ovo još jedna sezona za pamćenje nogometaša Zadrugara iz Hrastovskoga. Ostvarili su svoj najbolji plasman otkako se natječu u Prvoj županijskoj ŽNS-a Varaždin. Čak su do nekoliko kola prije kraja zaprijetili da se najozbiljnije umiješaju u borbu za prvaka. Ipak, 'zadrugari' su završili na odličnom trećem mjestu. Uz najbolji prvenstveni županijski plasman ostvarili su i dosad najbolju žetvu bodova, ukupno 46, dakako i najbolju gol-razliku dosad. Momčad je jesenas vodio legendarni Zvonko Oskoruš koji je posebice u kupu ostavio neizbrisiv pečat na nevjerojatnu sezonu. Zimi ga je naslijedio Damir Sačer, povratnik na
klupu Zadrugara, kojemu treba odati priznanje i čestitke što je ne samo zadržao već i popravio prvenstveni plasman. Zadrugar je danas ponajbolji županijski ligaš, čvrst i stabilan s pedigreom odlično organiziranog kluba. Na tome sve čestitke zaslužuje predsjednik Antonio Štefanek i ekipa njegovih najbližih suradnika. Uspješni su uvijek pod povećalom, a brojni su prvotimci Zadrugara svojim igrama zaslužili pozive većih, odnosno onih iz viših stupnjeva natjecanja. Hoće li se tko od prvotimaca okušati u takvom ozračju? Znat će se na kraju prijelaznog roka.
Zadrugar u sezoni 2010/2011. Stoje s lijeva: Dejan Bačani pom. trener, Zember, M. Novak, Marković, Struški, Balažinec, Šegović, Namjesnik, Brzaj, M. Kolak, Hrženjak, Dar. Kolak, D. Novak, Damir Sačer, trener. Donji red: Piljak, Dan. Kolak, Kosec, N. Kolak, Pačko, Štefanek, Jalšić, Jovanović, Hlebec, Kovačević, Vucković. Nedostaju: predsjednik A. Štefanek i fizioterapeut S. Marković.
Kup Slogi! Duga sezona na području NS Ludbreg koja je počela početkom ožujka, završila je posljednje subote lipnja (!) finalnom utakmicom kupa u kojoj je pehar osvojila Sloga iz Slokovca pobjedom nad StrugaRovokopom. U zanimljivom finalu na stadionu Podravine Slokovčani su imali više zrelih prigoda od županijskog prvoligaša, ali nakon 90. minuta nije bilo pobjednika (1:1). U izvođenju 11-eraca tek nakon sed-
Pehari najboljima
Pehar zasluženo u Slokovec
Lea Miroslav
me serije raspucavanja doznali smo pobjednika. Ovo je druga godina
Neizvjesno finale odlučili su jedanaesterci
Ostat će zapisano – Sloga pobjednik kupa 2011.
zaredom kako je pobjednik kupa odlučen 11-ercima. Finale je odlično vodila trojka Zoran Benko, S. Crkvenčić i K. Šantavec. Pehar, prijelazni pehar i zlatne medalje koje je uručio Ivan Mlinarić, povjerenik za natjecanja NSL, tako su otišli za Slokovec, malo, ali naselje s izrazito bogatom nogometnom tradicijom. Brojnim uspjesima
kluba u gotovo osam desetljeća života (osnovan 1935.) Sloga je u svoje vitrine donijela i ovaj osvajača kupa ŽNS Varaždin NS Ludbreg. Kup je održan po novoj formuli. Klubovi ludbreškog područja ovoga puta nisu imali samostalno natjecanje već su u završnicu ušla tri kluba koja su ostvarila najbolje rezultate u kupu na razini ŽNS-a Varaždin.
Završena je Cross liga Ludbreg 2011. U posljednjem, 5. kolu trčalo je čak 60 natjecatelja. Kod seniora pobjednik je Krešimir Horvat iz Varaždinskih Toplica, drugi je Tihomir Cenko iz Ludbrega. Kod juniora pobjednik je Dario Juran, drugi Antonio Jalšić, a treći Andrija Havaić. Kristijan Gložinić najbolji je kadet. Lea Miroslav, učenica 5. raz. OŠ Ludbreg pobjednica je kod žena. - Sretna sam zbog pobjede. Ovo je svakako poticaj jer mi je želja da se i dalje bavim trčanjem – izjavila nam je Lea. Druga kod žena bila je Ivanka Horvat, a treća Ana Blagaj. (ah)
SP O R T
30. lipnja 2011.
Do druge lige i natrag
Do druge lige i natrag Nogometaši 'Podravine' ostvarili su jedan od najvećih uspjeha u 92 godine postojanja. Osvojen je naslov prvaka 3. HNL istok, u jakoj konkurenciji klubova iz mnogo većih slavonskih gradova. Osvojeno je 70 bodova s gol-razlikom 78:37. Unatoč izborenom plasmanu u 2. HNL, Upravni odbor je zaključio da ne može osigurati dvostruko veća sredstva za taj rang i da se ostaje u 3. HNL. Kako će to utjecati na napokon okupljene navijače i na igrače ostaje za vidjeti.
Osvrt na drugi dio prvenstva: 18.kolo: Croatia-Podravina 4:3. Igrači na putu za Đakovo čitaju u 'Sportskima' da je utakmica odgođena. Bolje da je. Domaćin-fenjeraš na teškom terenu zasluženo dolazi do pobjede. 19.kolo: Podravina-Bjelovar 2:1. Derbi. Ludbrežani počeli niz, u proljeće na svom terenu nikome nisu prepustili ni bod. 20.kolo: Mladost Prelog-Podravina 1:4. Susjedski derbi, više navijača iz Ludbrega nego domaćih. Mučenje u prvom dijelu, na odmoru 'bukvica' igračima trenera Sudeca. I stvar riješena. 21. kolo: Koprivnica-Podravina 1:3. Rutinski kod susjeda. 22.kolo: Podravina-Otok 4:0. Uvjerljivi protiv vrlo dobrog gosta. Navijači počinju vjerovati u ono što se čini nemogućim. 23.kolo: Slobodnica-Podravina 0:0. Na neugodnom terenu kod S. Broda u lošoj, gruboj i nervoznoj predstavi uzeli važan bod. 24.kolo: Podravina–Lipik 4:0. Mi moćni, gosti bespomoćni. 25.kolo: Belišće-Podravina 3:0. Drugi put zaredom bez šanse u gostima. 26.kolo: Podravina-Đakovo 4:1. Đakovački rizling arhiviran. 27.kolo: Slavija-Podravina 1:0. Treća u nizu loša igra u gostima. Domaćin izrazito gostoljubiv. Najbolji teren u ligi, dostojan Lige prvaka, vjerujte. 28.kolo: Podravina–Graničar 2:0. Očekivano. Stadion već tada pohode nogometni djelatnici iz Zagreba koji nas vide u 2. HNL. 29.kolo: Olimpija-Podravina 2:3. U 1. minuti autogol. Loše 1. dio i minus. Mladen Vađunec pet minuta prije kraja donosi izjednačenje, a pobjedu Valjak. Možda i najvažniji bodovi Podravine. U istim minutama Zadrugar gubi kup u Ladanju. 30.kolo: Podravina-NAŠK 4:0. Po nama, gosti najlošija momčad lige. 31.kolo: Mladost Cernik–Podravina 2:0. Derbi pred 500 duša, barem 100 iz Ludbrega. Domaćin zasluženo. Žalimo za zicerom Kosira u 1. min i nedosuđenim 'elverom'. 32.kolo: Podravina-Slatina 3:2. Ne baš dojmljivo, ali bodovi ostaju. Naši dva kola prije kraja imaju bod više od Cerničana.
15
Treneri Sudec i Herenčić čekaju kraj
U 80. otišlo se na 3:0 i dvojbi više nije bilo
Frizure plave boje ‘Večeras je naša fešta’ odjekivalo je iz svlačionice Podravine. Te subotnje večeri, 4. lipnja Ludbreg je dobio prvaka Treće HNL istok. Na gradskom stadionu 800-tinjak navijača, mnogi bivši prvotimci, poklonici nogometa iz čitavog kraja. Bučni navijači iz Komarnice dali su potporu Podravini i podsjetili na podrijetlo trenera. Igrači u plavim dresovima, ali i u plavim frizurama. Za očekivano slavlje. -Gosti su bezopasni. Tvoji budu to ziher dobili. Svaka čast. Županija nam nikad nije imala prvoligaša i drugoligaša – rekao mi je prijatelj
Robi Peharda, kolega iz ‘Večernjaka’ koji je bio siguran da će Podravina u drugu ligu. E, moj Robi! Kako se bližio kraj počelo se slaviti jer je domaćin uporno zabijao sve do 6:0. Zamjenik gradonačelnika, nekad predsjednik kluba Božidar Hajsok i tajnik Vito Namjesnik, ljudi s klupe, već su navukli majice prigodne prvaka. Jurica Vručina koji je odrađivao kartone odnekud je donio šampanjac. Zaslužilo se takvo slavlje. U dvije sezone - dva naslova prvaka! A što bi bilo da se ušlo u drugu ligu? (ds)
33.kolo: Križevci-Podravina 0:3. Spasitelj se zove Jurica Vručina. Na 0:0 zaradio žuti i pauzu zadnje utakmice, ali Jurica je spasio sigurni zgoditak. U kontri Mladen Vađunec para mrežu, a Valjak trasira put prema naslovu. 34.kolo: Podravina-Nedelišće 6:0. Rapsodija u plavo-bijelom.
Kranjec-demontaža protivničke igre na visokoj razini. Bradarić-imao malo prilika za igru, ali pomogao. Ribić- stamen, poput tvrđave, napadač, ruši sve pred sobom. Bio na ledu zbog mladenačke nepromišljenosti. Damir Vađunec-bravo za starog lava, kapetan je nosio ekipu. Izdržao sve napore u završnici. Kosir- izuzetno važan za homogenost, karika koja sve povezuje. Koji put kao da gubi samopouzdanje. Velika borbenost i pritisak na obranu protivnika značilo je jako puno. Vukina-dobri duh, dao i više nego što se tražilo. Presudio u Slatini. Golenja – tražio se. Pri kraju pokazao neospornu kvalitetu.
Učinak igrača: Jambres–siguran, dominirao na crti. Bendelja-nije imao mnogo prigode za dokazivanje. Siniša Vađunec-do teže ozljede jedan od ponajboljih Jadanić–debitant, pokazao kvalitetu, velika perspektiva. Vuković–opaka ljevica, opasnost s distance, jedan od lidera. Posebno dobar u završnici sezone. Fajt– igrao na rutinu, ponekad rezerviran. Pred kraj opet u svom poznatom stilu. Malec-pouzdan i kvalitetan. Kosec–nije imao sreće zbog teške ozljede. Slunjski–važna uloga u sredini terena. Nažalost, umjesto utakmice biti-nebiti u Križevcima, odlučio se na probu u Njemačkoj. To se ne zaboravlja… Vručina-'Plava opasnost', posebno nakon prekida. Oštar, skakač, veliki kapacitet, borac. Krušelj-borio se s ozljedama, nije dobio veliku šansu.
Za kraj izdvajamo tri ponajbolja igrača u ovoj sezoni: Dino Sušec- u prvih pet kola proljeća zabio svaki put. Ozljeda, mirovanje, povratak i na kraju hat-trick. Izrazito hitar, s ubrzanjima, čovjek je rođeni strijelac. Mladen Vađunec- potpuno se oslobodio. Eksplodirao, po ocjenama najbolji igrač lige. Kao da je ulazak u bračnu luku donio smirenost. Nikola Valjak–Meho - po nama najbolji u ligi. Pročitali to i protivnici, pa ga stalno duplirali. S 20 golova najbolji strijelac. 'Sesvečanski fant-ludbreški dijamant'. Pripremio: Neven Jerbić
Gotovo je, slavlje je moglo početi
Pozdrav navijačima
Pehar u rukama Damira Vađuneca
Predsjednik Mladen Henec - napokon smješak
16
30. lipnja 2011.
Marija Stančin iz Hrastovskog proslavila 100. rođendan
ŠALJITE FOTKE!
Na Otoku mladosti
Marija Stančin, ruža ludbreška
Juha i povrće – recept za dug život
Junakinja priče Marija Stančin 5. lipnja napunila je 100 godina života. Čilu 100godišnjakinju posjetili smo u njezinom domu u Hrastovskom. Stoljeće života proslavila je čak dva puta, najprije s najbližom obitelji na Črn-belu, a veliko rođendansko slavlje Marijina je obitelj priredila u dvorištu kada su joj došli čestitati prijatelji i mještani. Kasnije je Mariji rođendan čestitala i Udruga umirovljenika čiji je član. Mnoštvo lijepih želja i prigodnih poklona za slavljenicu. Mještanke Hrastovskoga ispekle su veliku tortu u obliku srca, nogometaši joj darovali šal, kapu i čašu s imenom kluba s kojom je i nazdravila. Obitelj je pripremila zakusku i druženje koje je uz pjesmu potrajalo nekoliko sati. Marija, rođena Hosman, rodom je iz Poljanca i jedno je od osmero djece roditelja Tome i Petrunile. Za Franju Stančina udala se 11. siječnja 1932. i zajedno su proživjeli punih 50 godina do Franjine smrti 1982. godine. Naša junakinja Marija ima dvije kćeri - Ivku i Štefaniju, troje unučadi, dva praunuka i jednog šukununuka. Nakon udaje bavila se poljoprivredom i poslovima oko kućanstva, kasnije odlazi u Beograd gdje je radila kao dadilja u jednoj oficirskoj obitelji. Tamo se nije dugo zadržala, počeo je 2. Svjetski rat, pa Franjo dolazi po nju. -Doma sam bila na poljoprivredi, brinula o kućanstvu i o deci. Nekaj se dalo zaraditi
Marija i unuci Ruža Vucković, Ljiljana Velđi i Siniša Markulinčić i kad sam brala ljekovito bilje – kaže Marija koju pamćenje i govor vrlo dobro služe. Podigla je djecu i unučad te 1975. otišla u Zagreb gdje je radila u obitelji Mladena Kerstnera. Možda su Marijin kajkavski i izrazi koje je koristila pomogli autoru svevremenskih 'Gruntovčana'. Živi sama, ali se za nju brinu najbliži koji je posjećuju više puta dnevno donoseći joj hranu i osmijeh. Marija se redovito moli, jede više puta dnevno manje obroke, voli šetati, a hoda uz pomoć dva štapa. Voli gledati TV i to bez naočala jer vid je još dobro služi. Trenutno su joj najzanimljiviji 'Kapelski kresovi', ali izbjegava ležati pa TV ponekad gleda - stojeći! Preboljela je više bolesti. U zadnjih 20-ak godina tek je jednom bila u bolnici zbog manjih zdravstvenih problema, ali nakratko jer zbog nemirnog duha ne bi mogla
dugo mirovati. Iako je Marija druželjubiva i pričljiva, nismo uspjeli doznati recept kako doživjeti stotu. Ipak, nešto nam je otkrila: -Svaki dan obavezno jedem juhu. Inače, jedem sve domaće, to je važno - graha, mrkvu i drugo. Jedem više puta na dan, ali male obroke – kaže Marija. Za dug život zaslužna je i Marijina agilnost, trud i upornost. Preživjevši dva svjetska i Domovinski rat, u sjećanjima nosi mnoštvo doživljaja, pa se prisjetila i Anke Ošpuh sa kojom je često dijelila zajedničke trenutke tijekom 2. Svjetskog rata. Proživjela je puno toga, lijepe i manje lijepe, pa i one teške životne trenutke, ali je uvijek vedrog duha, voli život na selu, svoje navike i druženje s dragim ljudima. Dragoj baki Mariji želimo dobro zdravlje i još puno rođendana! Željka Namesnik
Marija s kćerkom Ivkom i njenim suprugom Mještani sela s Marijom na rođendanu
Gost rubrike u ovom broju je Draženka Sabol iz Ludbrega. Tek odnedavno se počela baviti fotografijom pa su joj svi radovi novijeg datuma. Koristi se malim Olympusom. -Najviše volim fotografirati u prirodi na omiljenoj lokaciji, Otoku mladosti. Nepresušno vrelo motiva je i moj mješanac Odi. Zapravo sam se tek počela Odi na otoku zanimati ovim hobijem, moglo bi se reći da još učim – kaže Draženka. Sigurni smo da će Draženka brzo otkriti sve čari digitalne fotografije. Pozivamo vas, dragi čitatelji, da nam pošaljete fotografije koje ste snimili kod kuće, u prirodi, na putovanjima. Rado ćemo ih objaviti. Fotke šaljite na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr Pačji odmor