LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak
MIROSLAV NOVAK
29. SRPNJA 2011. BROJ 53 / GODINA VI.
Stožer zaštite i spašavanja:
Ludbreška Sveta nedjelja:
Program od 26. kolovoza do 4. rujna
Analiza slučaja ‘vatrenog vlaka’ /str.4./
/str. 3./
Izložba u pošti Ludbreg:
U spomen na Rudolfa Fizira /str. 12./
Cajnger plac SPORT
Monografija Nogometnog kluba ‘Podravina’
V. Kosec, uzgajivač konja:
Ljubav prema konjima je opet u modi /str. 10./
Nogometni album Ludbrega
/str. 6.- 7./ /str. 15./
2
A KT U A L N O
Korektno na izborima Nakon četiri i pol godine Grad Ludbreg dobio je nova vijeća mjesnih odbora. Podsjetimo, na izborima je bilo 300-tinjak kandidata na 39 stranačkih i 4 nezavisne liste, a izabrano je 76 mjesnih vijećnika. Najviše uspjeha imala je lista HNS-HSU, a ove stranke potpisale su sporazum s SDP-om o poslijeizbornoj suradnji. Tako najviše predsjednika mjesnih odbora, čak 7, dolazi iz HNS-a, dvojica su iz SDP-a, a po jedan iz HDZ-a, HSU-a te jedan s nezavisne liste. -Zadovoljstvo je što su izbori protekli korektno, nije bilo nikakvih primjedbi iz stranaka i ljudi iz nezavisnih listi, na biralištima i u kampanji nije bilo incidenata. Ne bih komentirao rezultate, to je posao političkih stranaka i ljudi koji su vodili nezavisne liste. No, vjerojatno bismo svi željeli da se ubuduće glasovanju odaziva veći broj birača. Jer mjesni izbori su jako značajni za gradsku upravu, za svaku lokalnu sredinu zbog nužne suradnje s gradskim uredima i nositeljima izvršne vlasti. MO predlažu poboljšanja životnih uvjeta u svojim sredinama u suradnji s gradskom upravom – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot koji je raspisao održavanje mjesnih izbora. Nakon mjesnih, održani su još i izbori koje je raspisala i hrvatska Vlada za izbor vijeća, odnosno predstavnike nacionalnih manjina. Na području Grada Ludbrega žitelji nacionalnih manjina birali su svog predstavnika. Na izbore je izašlo tek 16 žitelja srpske nacionalne manjine koji su za svoju predstavnicu izabrali Milku Kučeković iz Čukovca.
29. srpnja 2011.
Povoljnije na parkiralištima
Građani i posjetitelji Ludbrega vjerojatno će imati manje pritužbi na način naplate i organizaciju parkiranja u gradu. Naime, predstavnici Grada Ludbrega i koncesionara tvrtke 'Crtorad' iz Varaždina analizirali su dosadašnja iskustva, primjedbe i prijedloge, te su Gradskom vijeću predložili određene promjene. -Želja je bolja funkcionalnost parkiranja u gradu. Primjedbe imaju građani i svi korisnici usluga, a određene primjedbe imao je i koncesionar. Usaglasili smo se o promjenama. Nadam se i da će se s vremenom stvoriti i navika da se u Ludbregu naplaćuje parkiranje. Isto tako problem je što mnogi parkiraju u dvorišta nauštrb stanara, pa će se i to rješavati. Vjerujem da će nakon ovih promjena svi biti zadovoljniji – smatra Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Što se konkretno mijenja u naplati i organizaciji parkiranja u gradu? Promjene nam je pojasnio Darko Rak, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove i imovinu: -Ukida se naplata parkiranja u ulicama Vatroslava Lisinskog i Petra Krešimira. Nadalje, u 3. zoni omogućuje se parkiranje bez vremenskog ograničenja. U nekim ulicama cijena parkiranja smanjuje se s 2 kune na 50 lipa, a pogodnost se odnosi na ulice Marije Winter, Tina Ujevića i Miroslava Krleže. Također će se predvidjeti mogućnost da se ispred određenih poslovnih prostora koji
Ulica V.Lisinskog – odsad besplatno parkiranje se nalaze u zoni naplate parkiranja rezervira određen broj parkirališnih mjesta, na način i u skladu s odlukama gradonačelnika – pojasnio je Darko Rak. Poduzimaju se i mjere za rješenje problema parkiranja u dvorištima, pa su naručeni cjenici za rampe, a razmatraju se i druge mogućnosti za najučinkovitije i najpovoljnije
rješenje da stanari mogu parkirati u dvorištima. Na parkiralištima smo često puta svjedoci neugodnih scena kada nezadovoljni vozači reagiraju prema djelatnicima 'Crtorada' kada im ovi 'prilijepe' kaznu. Primjedbe su da se ne poštuje tolerancija kratkog zadržavanja na parkiralištu, pa smo zatražili pojašnjenje.
-Postoji vrijeme tolerancije od 5 minuta. No, ne radi se o besplatnom vremenu parkiranja, već je to vrijeme da vozač nakon parkiranja vozila stigne kupiti kartu na automatu, vratiti se do vozila natrag i ostaviti kartu na vidljivom mjestu u vozilu odnosno zaprimiti SMS poruku o plaćenoj karti putem mobilnog telefona – pojasnio je Darko Rak.
Natječaj za prostore na katu dvorane
Do kraja srpnja traje prvi natječajni krug za podnošenje prijava na natječaj za zakup poslovnih prostora na prvom katu gradske športske dvorane. Natječaj je raspisan za dva prostora. Prvi je prostor površine 154 kvadrata, a daje se u zakup za namjenu otvaranja fitness centra. Drugi poslovni prostor površine je 64 kvadrata, a Grad Ludbreg daje ga u zakup za otvaranje wellness centra. Natječaj se raspisuje u krugovima, a kako doznajemo ima interesenata za zakup ovih poslovnih prostora.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Ulica Petra Krešimira ubuduće također bez naplate
Krležina, te M. Winter i T. Ujevića – 0,50 kuna i neograničeno
Konstituirana vijeća MO
Na području Grada Ludbrega održane su konstituirajuće sjednice vijeća mjesnih odbora, te izabrani njihovi predsjednici i potpredsjednici. Političke stranke iskoristile su zakonsku mogućnost da određuju koji će od kandidata s liste ući u vijeće, dakako, ako je lista zadobila povjerenje birača. Izabrani nezavisni vijećnici mogli su dati ostavku kako bi u vijeća ušli idući s liste. Evo kako nakon konstituiranja izgledaju sastavi vijeća mjesnih odbora u svim naseljima. U Vijeću MO Ludbreg za predsjednika je izabran Tomo Filip, Franjo Čanaki za potpredsjednika, a članovi su: Alojz Grginič, Nada Vukšić, Sonja Đinđić, Milivoj Dretar, Božica Blagojević, Nikola
Vidaković i Nevenka Mirčetić. U Hrastovskom predsjednik je Zoran Krobot, članovi Dejan Štefanek, Goran Sačer, Mirko Lastavec, Zlatko Požgaj i Zvonko Kosec, a potpredsjednik će biti izabran ovih dana. Sastav Vijeća MO Selnik: predsjednik Krešimir Horvat, potpredsjednik Vesna Gradečak, te članovi Goran Horvat, Antun Matijašec, Katarina Kišiček, Anka Horvat i Ivica Horvat. U Bolfanu je predsjednik Rudolf Pintar, potredsjednica Mirjana Kozić, a članovi su Stjepan Mesarić, Bojan Botak, Ivan Herenčić, Krunoslav Petrić i Vladimir Petrić. U Vijeću MO Čukovec dužnost predsjednika obavljat će
Valent Pavković, a Dušan Jagodić potpredsjednika, dok su članovi još Zdravko Bačani, Dragutin Koštarić i Božica Bulf. U Kučanu je predsjednik Kruno Jalšić, potpredsjednica Zlata Jež, a članovi Stjepan Vukoja, Neno Novak i Žarko Jalšić. Predsjednik Vijeća MO Vinogradi Ludbreški je Dejan Gizdavec, Zlatko Podvezanec potpredsjednik, a članovi su Dubravko Kern, Željko Zember, Ivan Lončarić, Darko Dežić i Katarina Zadravec. U Globočecu je predsjednik Eduard Horvat, potpredsjednik Zlatko Pišpek, a članovi su Danijel Pišpek, Dušan Lazić, Franjo Nikolaus, Mario Hladnić i Dragutin Hanžek.
Predsjednik u Sigecu je Zlatko Sova, potpredsjednica Zdenka Gložinić, a u vijeću su i članovi Milivoj Brlek, Robert Špoljarić, Zvonko Kirić, Alojzije Jalšić i Stanko Kirić. U Slokovcu je predsjednica Božica Makar, potpredsjednik Nenad Jantol, a članovi Sandra Lenček, Robert Havaić i Zdravko Gložinić. U Apatiji dužnost predsjednika preuzeo je Zlatko Balaško, Tomo Rendić je potpredsjednik, a članovi su još Davorin Međimorec, Ivica Petrić i Josip Crnković. U najmanjem naselju Segovini, za predsjednika je izabran Veljko Janković, Stevo Šajatović za potpredsjednika, a članovi su Jovica Janković, Siniša Janković i Sadik Alagić.
A KT U A L N O
29. srpnja 2011.
3
Pripreme za manifestaciju 'Dani ludbreške Svete nedjelje'
Program od 26. kolovoza do 4. rujna
Grad Ludbreg provodi sveobuhvatne pripreme za organizaciju manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' koja ove godine ima posebnu težinu pošto se održava uz proslavu 600. obljetnice ludbreškog svetišta. Gradonačelnik Marijan Krobot imenovao je, prema svojim ovlastima, Odbor za organizaciju 'Ludbreške Svete nedjelje' od 18 članova. -U Odboru su predstavnici Grada, gradskih tvrtki, organizacija i ustanova, te druge javne osobe koje mogu izravno pomoći. Njihova zadaća je izrada programa manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' i njezine promocije kroz medije, 'Ludbreški sejem', poslovi prodaje mjesta za štandove, te u dogovoru s koncesionarom i Policijskom postajom utvrđivanje cijene i načina naplate parkiranja, privremena regulacija prometa. Radi se o velikom i zahtjevnom poslu jer nas sigurno očekuje dolazak većeg broja ljudi nego što je to bilo dosad, pa se grad organizacijski i programski za to mora dobro pripremiti. Građane molim za strpljenje u danima koji nam prethode kako zbog samih priprema tako i u danima proslave, a uvjeren sam da će Ludbrežani kao i uvijek biti dobri i gostoljubivi domaćini – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Središnji događaj proslave jubilarne 600. obljetnice čuda Krvi Kristove bit će, dakako, veliko misno slavlje 4. rujna u nazočnosti hrvatskog episkopata na čelu s papinim legatom Josefom Tomkom, slovačkim kardinalom iz Rima. Program 'Dani ludbreške Svete nedjelje' počinje 26. kolovoza. -Najavljen je dolazak dosad najvećeg broja hodočasnika i drugih gostiju. Sigurno je na to utjecao nedavni posjet Svetog Oca Hrvatskoj kada je spomenuo jubilej ludbreškog svetišta, a na proslavu šalje svog izaslanika. Vjerojatno će hodočasnici stići iz svih naših biskupija i iz inozemstva. Očekuje nas puno posla, od uređenja grada, prijema gostiju, organizacije prometa i parkiranja,
Prodaja mjesta od 1. kolovoza
Na Svetu nedjelju se za parkiranja koriste sve javne površine, pa i sama obala Bednje
Odbor za organizaciju ‘Ludbreške Svete nedjelje’ Predsjednik Odbora je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika, a pročelnik Darko Rak obnaša dužnost zamjenika predsjednika. Članovi Odbora su: Slavko Blagaj, predsjednik Gradskoga vijeća, preč. Josip Đurkan, župnik ludbreške župe, gradski pročelnici Alen Sabol i Josip Horvat, zatim zaposlenici gradske
do organizacije programa. Osnovali smo i imenovali članove pet pododbora koji već aktivno rade na svojim područjima. Kroz Odbor za manifestaciju i pododbore na pripremama izravno radi 50-ak ljudi. U prog ramskom dijelu bit će nekoliko iznimno vrijednih sadržaja. Radimo s mak simalnom ozbiljnošću kako bi manifestaciju i grad pripremili na visokoj razini, na zadovoljstvo gostiju
Upisi srednjoškolaca u Ludbregu Ludbreg polako postaje srednjoškolski grad. Sada je u prvi razred ludbreškog odjeljenja Prve gimnazije Varaždin upisano 16 učenika što je na razini lanjske, prve godine upisa. U četverogodišnje programe Srednje škole 'Arboretum Opeka' kombiniranog odjeljenja u Ludbregu u razred za zanimanja opći poljoprivredni tehničar i vrtlarski tehničar upisano je 19 učenika. Oformit će se i razred za djecu s posebnim potrebama za trogodišnje obrazovanje za zanimanje pomoći vrtlar u koji je upisano šestero učenika. Nakon dva upisna roka Ludbreg je dobio 41 učenika koji će u zgradi osnovne škole imati
uprave, te ravnatelji i direktori gradskih tvrtki i ustanova Perica Horvat, Andreja Horvat, Igor Franolić, Branko Dijanošić, Mladen Vukina, Dubravko Bilić, Neven Mihalić, zatim Tomo Filip, predsjednik Vijeća MO Ludbreg, Ivica Matošić, načelnik Policijske postaje, te Alen Kišić, Stjepan Stjepić i predstavnik ‘Crtorada’.
Ludbrega i njegovih građana koje molimo za punu suradnju - poručio je Božidar Hajsok, predsjednik
Odbora za organizaciju i zamjenik gradonačelnika. Program manifestacije zajedno
Prodaja mjesta za štandove, ugostitelje i za zabavne igre počinje od ponedjeljka 1. kolovoza, a na raspolaganju je 500-tinjak lokacija. Cijene za zakupce bit će više za 20-ak posto. Ona mjesta za koja se dosad plaćalo 1.100 sada će imati cijenu 1.300 kuna, to su mjesta u ulici Petra Zrinskog i Gundulićevoj gdje će se mjesta prodavati samo sa zapadne strane ulice. Mjesta kod svetišta stajat će 2.400 kuna. -Prednost će imati oni koji žele zakupiti površinu ispred svojih poslovnih prostora, a zatim gospodarstvenici, obrtnici, vlasnici OPG-a s područja ludbreške regije i potom oni koji dolaze svake godine i uredno prema Gradu podmiruju obveze. Ako u roku od pet dana oni ne iskoriste pravo prioriteta zakupa površine, parcele će se ponuditi ostalim zainteresiranima – naglasio je gradski pročelnik Darko Rak, predsjednik Pododbora za naplatu i kontrolu prodaje tržnih mjesta. Prodaja mjesta za štandove obavljat će se svakog radnog dana u uredu Upravnog odjela za prostorno uređenje, prvi ulaz.
pripremaju Grad Ludbreg, Turistička zajednica Ludbrega i ludbreška župa. Većinu tih programa opširnije ćemo najaviti u idućem broju, kao i za građane važne informacije vezane uz promet i parkiranje krajem kolovoza i početkom rujna.
Pododbori Odbor za organizaciju ‘Ludbreške Svete nedjelje’ osnovao je i imenovao članove pet pododbora zaduženih za pojedine sadržaje. Pododbor za prodaju i kontrolu naplate tržnih mjesta: predsjednik Darko Rak, pročelnik gradskog odjela, članovi Darko Crnković, Perica Horvat, Neven Gerić, Natalija Vusić i Dražen Filipović. Pododbor za tehničke poslove, sigurnost, regulaciju prome-
ta i parkiranje: direktor ‘Lukoma’ Igor Franolić predsjednik, a članovi su Perica Horvat, Nenad Cindori, Mirjana Gložinić, Tomo Filip iz MO Ludbreg, te po jedan predstavnik Policijske postaje i Crtorada. Pododbor za ‘Ludbreški sejem’: predsjednik Josip Horvat, pročelnik gradskoj odjela, članovi Ivanka Milak, Štefica Pavković i Mateja Matijašec. Pododbor za marketing i pro-
midžbu: predsjednik Alen Sabol, pročelnik gradskog odjela i članovi Mladen Vukina, Neven Jerbić, Iva Havaić, Darko Skupnjak, Alen Kišić i Jelena Šuver. Pododbor za organizaciju kulturnih, zabavnih i sportskih sadržaja: Andreja Horvat, predsjednik i članovi Branko Dijanošić, Dubravko Bilić, Vitomir Namjesnik, Renata Potočnik i predstavnik župe.
40-ak novih srednjoškolaca
srednjoškolsku nastavu. -Zadovoljni smo rezultatima upisa u srednjoškolske programe koji su ponuđeni Ludbregu. Uz tri nova Ludbreg ima i drugi razred gimnazije, dakle, gotovo 60-ak mladih koji će od jeseni kod nas pohađati srednjoškolsku nastavu. Siguran sam da će učenici i predavači u Ludbregu imati odlične uvjete rada – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot. Ludbreg je i sada u gimnazijsko odjeljenje prvog razreda upisao više učenika nego Novi Marof, a zadovoljstvo je i upisom u poljoprivredna zanimanja. Podsjećamo, riječ je o četverogodišnjim programima
nakon kojih mladi mogu upisati fakultete, te o važnosti naobrazbe za poljoprivredna zanimanja koja će dobiti na težini ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ludbreg će očito u budućnosti postati grad sa srednjoškolskom ustanovom što je jedan od najznačajnijih projekata Grada. -Ovo je sada pravi temelj za osnivanje Srednje škole Ludbreg koju je Vlada Republike Hrvatske, kao što je poznato, nedavno uvrstila u mrežu srednjih škola na području Varaždinske županije. Ludbreg je zadnjih 10-ak godina radio na tome i nadam se nije potrebno govoriti što bi to donijelo gradu. Ponajprije
roditeljima mogućost da školuju djecu po povoljnijim uvjetima nego u većim srednjoškolskim centrima. Mladi će gradu donijeti živost, a predavači dati novo lice. Za koju godinu bit će potrebno u Ludbregu sagraditi zgradu srednje škole i pripremati programe u kojima će se mladi obrazovati za zanimanja potrebna našem gospodarstvu. Lokacija je predviđena u susjedstvu zgrade osnovne škole. Školarcima koji su sada upisali odjeljenja srednjih škola u Ludbregu ispunit ćemo obećanje i nagraditi ih besplatnim toplim obrokom sve četiri godine školovanja, učlanjenjem u Gradsku knjižnicu, te besplatnim
prijevozom za one koji ne žive u Ludbregu. Roditeljima ludbreških srednjoškolaca zahvaljujemo na ukazanom povjerenju – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Kako doznajemo, u svim školama u županiji, izuzev Medicinske škole Varaždin, ima još nekoliko slobodnih mjesta, pa se oni koji se dosad nisu uspjeli upisati mogu prijaviti za treći upisni rok ili u školama zatražiti dodatne informacije. U 'jesenskom' upisnom roku prijave će se primati 22. kolovoza, objava rezultata bit će dan kasnije, a upisi 24. kolovoza. Tamo gdje još ima mjesta za upis više se ne primjenjuje bodovni prag.
4
A KT U A L N O
29. srpnja 2011.
Iako su od događaja prošla tri tjedna još uvijek se u Ludbregu prepričava događaj s 'vatrenim vlakom' na Željezničkoj postaji Ludbreg. Naš novinar Dražen Vađunec bio je na mjestu događaja i iznosi svoje dojmove, a razgovarao je s onima koji su pojasnili cijeli događaj. Podsjećamo bilo je to u petak, 8. srpnja u večernjim satima. Teretni vlak iz smjera Varaždina na Željezničku postaju Ludbreg ušao je s prvim vagonom u plamenu. Od strojovođa doznajemo da su plamen uočili već pri izlasku iz Martijanca, a kako izvan naselja nema hidranata s vodom javljeno je da 'vatreni vlak' stiže u Ludbreg. U vagonu su se zapalili stari željeznički pragovi koji su trebali nastaviti prema Drnišu na reciklažu. Kako doznajemo, fizičke osobe više ne mogu kupovati stare pragove za ogradne stupove ili za druge namjene već se zbog zaštite okoliša, oni moraju zbrinuti u specijaliziranoj i za te poslove registriranoj tvrtki. Naravno, to zbrinjavanje košta Hrvatske željeznice, dakle, građane Hrvatske koji plaćaju poreze, oko 80 kuna po komadu drvenog praga! Akciju gašenja započele su oko 19,50 minuta vatrogasne ekipe DVD-a Ludbreg s tri navalna vozila. Gasilo se vodom iz vozila i iz obližnjih hidranata, kao i pjenom. U
PU Varaždinska - priopćenje
Policijska uprava Varaždinska zaprimila je dojavu Centra 112 o ‘plamtećem vlaku’ oko 19.40 sati. Lokomotiva i kompozicija vlaka smješteni su na sjeverni kolosijek, prije ulaska u Željezničku postaju. U vremenu od 20,20 do 22,30 sati promet na pruzi Varaždin–Koprivnica bio je u prekidu. Očevidom je isključen tehnički uzrok požara, uzrok je otvoreni plamen nepoznatog izvora u tovarnom prostoru uslijed čega su se zapalili drveni pragovi u vagonu. U požaru je oštećen prvi teretni vagon i djelomično deformiran drugi vagon. Ozlijeđenih osoba nije bilo. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 200.000 kuna.
polovici vagona požar je ugašen dok je u drugoj polovici plamena buktinja bila sve veća. Nakon jednog sata gašenja vatrogasci su ostali bez vode pa su bili prinuđeni pozvati i dobrovoljna vatrogasna društva iz okolice. Na požarište su dojurili vatrogasci iz Martijanca, Hrastovljana, Sigeca i Svetog Đurđa pa se njihov broj povećao na
Božidar Hajsok i Igor Franolić iz ‘Lukoma’ na mjestu događaja
dio moj otac i toliko nam je prirasla srcu da je nismo htjeli rušiti. Svake je godine bila izuzetno rodna, a ove najviše. Sreća što je vrijeme bilo tiho jer bi vjetar krošnju sigurno bacio na kuću ili na auto koji sin Jurica često parkira u hlad ispod nje. Te noći auto je bio parkiran kraj kuće, pa veće štete nije bilo. No, ostali smo bez šljive – rekla je Božica. Zadnje ukusne plodove ove šljive Božici je pomogla ubrati susjeda Marica Horvat.
Božica i Marica u neobičnoj berbi žutih šljiva
Početak intervencije u sumrak 50-ak. Na licu mjesta našao se i Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika Grada Ludbrega, ujedno i načelnik Stožera zaštite i spašavanja Grada Ludbrega koji je pozvao 'Lukomovu' dizalicu, pa je gašenje s visine olakšalo posao vatrogascima. -Bilo je određenih propusta i nedostataka. Ovo je sada ispalo kao dobra vježba u slučaju većeg požara ili druge nesreće koja nam se može dogoditi u gradu na nekoj drugoj lokaciji. Morat ćemo analizirati sve što je bilo dobro, ali utvrditi i greške kako bismo ubuduće bili još brži i efikasniji – rekao je Božidar Hajsok. Lako se moglo uočiti da su ljudi preblizu mjestu događaja, na cesti su se parkirala brojna vozila znatiželjnika i tako ometali pristup vatroga-
Borba vatrogasaca s buktinjom županijskog vatrogasnog zapovjednika, inače i zapovjednika DVD-a Sveti Đurđ koje je na požarište u Ludbreg stiglo s navalnim vozilom.
Mjesto gdje je noć prije bio plamteći vagon
Nemirna noć u Gundulićevoj Željeznička pruga dijeli Gundulićevu ulicu na dva dijela. Nakon što su se te večeri vatrogasci borili s požarom na obližnjoj željezničkoj stanici, stanari ulice nešto kasnije doživjeli su još jedan šok. Ujutro točno u četiri sata, probudio ih je snažan tresak koji je prekinuo mir. U dvorištu Božice Jantol slomilo se stablo žute šljive, očito je popustilo zbog velike težine plodova. Slomljeni dio stabla pao je točno pred ulazna vrata. -Šljivu je prije 28 godina posa-
MIROSLAV NOVAK
Vatreni vlak na ludbreškoj postaji
snim vozilima i punjenje cisterni. Borba s vatrenom buktinjom na trećem kolosijeku trajala je više od dva sata. Ljudi koji su znatiželjno promatrali intervenciju po običaju sve znaju bolje od stručnjaka, pa su najčešće komentirali da se požar trebao gasiti pjenom. Zato smo za stručno objašnjenje pitali dipl. ing. Stjepana Kovačeka,
Sve vrijeme na srednjem kolosijeku završetak akcije čekao je putnički vlak koji je trebao krenuti za Varaždin. Iako je u jednom trenutku vagon
Jutro poslije – očevid lokomotive nadležnih službi
-Gašenje pjenom nije efikasno ako se gasi veliki požar, kao što je to ovdje slučaj jer zapalili su se pragovi natopljeni katranom radi sprječavanja truljenja. Zato je najprije trebalo vodom sniziti temperaturu buktinje, a tek potom požar ugušiti pjenom. Gašenju je puno pomogla gradska dizalica koja je omogućila gašenje iz zraka – rekao je Kovaček.
bio sav užaren i prijetilo je da se zapale i pragovi ispod vagona to se nije dogodilo. Pruga nije bila oštećena i promet se mogao nastaviti odmah. Očevid na lokomotivi i zapaljenom vagonu izvršen je idućeg jutra. No, odmah se pretpostavljalo da je požar uzrokovalo iskrenje iz lokomotive prema susjednom vagonu s pragovima. Dražen Vađunec
Stožer zaštite i spašavanja Grada Ludbrega
Manje propusta za bolju učinkovitost Desetak dana nakon slučaja 'plamtećeg vlaka', kao što je najavio, Božidar Hajsok sazvao je izvanrednu sjednicu Stožera zaštite i spašavanja Grada Ludbrega. -Ovakav događaj čak je i predviđen u dokumentu Procjena ugroženosti jer kroz područje Ludbrega prolaze željeznička pruga i magistralna državna cesta, prevoze se razni, pa i opasni tereti. Cilj je bio da s predstavnicima službi koje se bave zaštitom i spašavanjem objektivno analiziramo intervenciju na željezničkoj postaji. Bilo je dobrih stvari, ali i takvih koje moramo popraviti. Vidjeli su se nedostaci hidrantske mreže koja ne može izdržati u takvim slučajevima. U ljetnom razdoblju troši se puno vode
i pritisak u cijevima je prenizak. Te večeri zvali smo 'Varkom', ali ni oni nisu mogli pomoći. Zbog nedostatka vode u pomoć smo pozvali okolna vatrogasna društva. Pokazalo se da kod ovakvih situacija moramo uključiti sve subjekte koji mogu pomoći. Primjer za to je 'Lukom' kojeg smo pozvali zbog 'platforme', novog vozila za radove na visinama. Kad je dizalica podigla košaru s vatrogascem odmah se vidjelo koliko je to bilo efikasno i vagon je ubrzo ugašen. Na koncu, valja upozoriti građane da ubuduće pomognu snagama u intervenciji time da ih ne ometaju u njihovom djelovanju. Sada su bili preblizu mjestu događaja unatoč stalnim upozorenjima policajaca. U ovom
slučaju nije bilo izravnog ugrožavanja ljudi i njihove imovine, pa pretpostavljam da je sve bilo malo ležernije, od građana do onih koji su radili na intervenciji. Nisu to propusti težeg karaktera, ali moramo iz toga izvući pouku da se u budućnosti ne dogodi nešto gore. Ne treba se s time igrati, dovoljna su nam upozorenja tragedije u kojima stradavaju vatrogasci, poput one na Kornatima. Stoga ubuduće pri ovakvim intervencijama očekujem punu odgovornost i još veću profesionalnost svih snaga, a od građana da pomognu uzornim poštivanjem uputa koje dobiju od nadležnih ljudi – poručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i načelnik Stožera zaštite i spašavanja Grada Ludbrega.
Počinje sanacija zgrade gradskog vrtića
U prvoj polovici kolovoza očekuje se početak prve faze radova na sanaciji zgrade gradskog vrtića 'Radost'. Konačno će se ukloniti štetne azbestno-cementne ploče s krovišta i postaviti novi pokrov od takozvanog trapez-lima, zamijenit će se žljebovi i limeni opšavi. Radi se o projektu energetske sanacije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pa prva faza radova obuhvaća i toplinsku izolaciju tavana kamenom vunom sa zaštitnom folijom. -Cilj je mjerama sanacije ostvariti uštede na potrošnji energije za 20 posto što će zgradu vrtića iz lošeg energetskog razreda F dovesti u razred B. Projekt je izrađen u skladu s energetskom studijom Instituta 'Hrvoje Požar' što je bio temelj za prijavu na natječaj za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlog rujna. Fond je prihvatio projekt i za sufinanciranje odobrio 36 posto opravdanih troškova
U 1. fazi uklonit će se i štetne azbestne ploče s krovišta investicije ili iznos od 143.140 kuna – rekao nam je Darko Crnković koji je u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, komunalne poslove i imo-
vinu zadužen za projekte energetske učinkovitosti. Procijenjena vrijednost ukupne investicije je 498.000 kuna, a osta-
tak investicije financirat će se iz gradskog proračuna iz ostvarenih ušteda na energiji. U postupku javne nabave za izvođača radova izabrana je tvrtka 'Segrad' iz Đurđevca. Radovi na zgradi 'Radosti' planirani su u programu izgradnje komunalne infrastrukture za 2011. godinu. Na zgradi 'Radosti' u drugoj fazi napravit će se toplinska izolacija zidova, ugradnja prozora sa izo-staklima, učinkovita i štedljiva rasvjeta, kao i ugradnja termoregulacijskih ventila na radijatore, te će se zamijeniti perilice i sušilice rublja uređajima A energetske klase i druge mjere koje će donijeti znatne uštede u potrošnji energije. Zgrada 'Radosti' u vlasništvu Grada prva je zgrada ove namjene u Hrvatskoj koja je dobila energetski certifikat u skladu s Pravilnikom o obveznom certificiranju. Grad Ludbreg izvodi i priprema nove projekte energetske učinkovitosti u cilju uštede energije na javnim objektima.
Ulaznice za kapelicu sv. Križa Kapelica svetog Križa u dvorcu Batthyany jedna od najvećih povijesno-kulturnih znamenitosti Ludbrega, mjesto gdje se 1411. godine dogodilo čudo krvi Kristove. Zbog događaja u kapelici Ludbreg je mjesto hodočašća vjernika, te ove godine obilježavano 600 godina od tog događaja. Kapelica se sve donedavno mogla razgledati besplatno odnosno turi-
stima se nije naplaćivalo razgledavanje ove znamenitosti. Bio je to jedinstveni slučaj jer u svim gradovima u svijetu zasigurno ćete platiti razgledavanje njihovih znamenitosti. U Ludbregu su odlučili iskoristiti ovaj turistički potencijal i uvedena je naplata ulaznica za razgledavanje kapelice. Valja podsjetiti da se u kapelici sv. Križa nalaze i stalni postav Zbirke sakralne umjetnosti, te arhiv-
U kapelici je stalni postav sakralne zbirke i arhivske građe
Kapelica sv. Križa gdje se prije 600 godina desilo čudo Krvi Kristove
Obljetnica Radio Ludbrega Radio Ludbreg ove godine slavi 45 godina rada. Počeo je s emitiranjem 26. srpnja 1966. godine u okviru Narodnog sveučilišta. Od svog osnutka vezao se za svoje slušatelje i lokalnu zajednicu, te je programom pokrivao sva društvena događanja u ludbreškoj regiji i šire. U početku se program emitirao samo nedjeljom, a kako su rasle potrebe za informiranjem, s vremenom se program širio na ostale dane u tjednu. U prvim godinama jedini zaposlenici radija bili su profesionalni novinar Franjo Vrtulek i Ivan Fabuš, radio tehničar. Prva spikerica bila je Justina Novak. Nedugo potom okuplja se veća ekipa mladih koji novim idejama, suvremenim glazbenim trendovima obogaćuju program. Od 90-ih program se emitira svakodnevno, a zaposleno je desetak novinara i tehničara. U vrijeme Domovinskog rata Radio doprino-
5 Otvaranje ponuda za Grace i Sigečak
A KT U A L N O
29. srpnja 2011.
ska građa s bulom pape Leona X o ludbreškom prošteništu, zaključci Hrvatskog sabora o svetištu, Knjiga čuda, crkvena ruha, liturgijsko posuđe, skulpture, slike, knjige i drugi eksponati. Kapelica sv. Križa u dvorcu Batthyany za razgledavanje će biti otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati, u dane vikenda od
Iz zbirke
10 do 12 sati, a uz najavu može se razgledati i izvan tog vremena. Prodaja ulaznica organizirana je preko novootvorene ludbreške turističke agencije 'Centrum travel' koja poslovni prostor ima na središnjem trgu, u nekadašnjem turističkom uredu. Cijena za odrasle je 10, a za djecu 5 kuna.
U tijeku su dva postupka javne nabave na temelju kojih će se nastaviti aktivnosti na modernizaciji cesta prema Programu izgradnje komunalne infrastrukture za 2011. godinu. Konkretno, radi se o asfaltiranju cesta na 'Gracima' i u 'Sigečaku', na dva atraktivna područja ludbreškog vinogorja. U suradnji s vlasnicima objekata i zemljišta na području 'Graci' asfaltirat će se glavna cesta kroz to područje dužine 1.530 metara koja će gotovo u cjelosti biti širine 4 metra. Na 'Gracima' će se asfaltirati i sedam odvojaka ukupne dužine 750 metara. Ukupna vrijednost radova procijenjena je 1,187.000 kuna s PDV-om. Investiciju će financirati vlasnici objekata i zemljišta 60 posto i Grad Ludbreg sa 40 posto. Ugovore o sufinanciranju potpisalo je 165 vlasnika objekata i nekretnina koji će izdvojiti po 4.800 kuna u 24 rate po 200 kuna. Postupak javne nabave provodi 'Lukom', a otvaranje ponuda za odabir izvođača radova bit će 8. kolovoza. Istoga dana, 8. kolovoza, bit će i otvaranje ponuda za odabir izvođača radova za asfaltiranje Sigečaka. Postupak provodi Županijska uprava za ceste jedinstveno za glavnu cestu i za odvojke u Sigečaku. Sada je završena projektna dokumentacija, pa su poznati svi parametri investicije. Prema troškovniku, vrijednost radova za asfaltiranje glavne ceste kroz Sigečak duge 2.458 m iznosi 3,400.000 kuna s PDV-om. Kako je riječ o županijskoj cesti, radove će zajedno financirati županija sa 75 posto, dok će vlasnici objekta i zemljišta i Grad Ludbreg zajedno pokriti 25 posto troškova. U Sigečaku će se asfaltirati i 13 odvojaka ukupne dužine 3.552 m. Vrijednost radova na odvojcima prema troškovniku iznosi 1,033.000 kuna. Kako su odvojci kategorizirani u nerazvrstane ceste, županija ne može sudjelovati u financiranju, pa troškove moraju pokriti vlasnici objekata i zemljišta sa 60 posto i gradski proračun sa 40 posto. I u ovom slučaju, kao i za Grace, građani će izdvojiti po 4.800 kuna odnosno u dvije godine mjesečno će plaćati po 200 kuna, a ugovore je potpisalo više od 200 građana.
U eteru 45 godina
si boljoj informiranosti u važnim danima stvaranja hrvatske države, pomaže u zbrinjavanju izbjeglica i u prikupljanju humanitarne pomoći. Osnutkom samostalne države, mijenja se ustroj. U skladu sa zakonom 1996. godine osniva se trgovačko društvo Radio Ludbreg d.o.o., pretežito s privatnim kapitalom, okreće se tržištu i samofinanciranju. Uvode se nove emisije, obogaćuje program, dolaze novi suradnici. -Danas emitiramo 24 sata programa na čemu rade sedmorica stalno zaposlenih i 10-ak vanjskih suradnika. Naši mikrofoni uključeni su izravno na sve manifestacije i događanja u Gradu Ludbregu, općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec. I u proteklom razdoblju društvo je ostvarilo pozitivni rezultat poslovanja unatoč ukupnom padu oglašavanja u Hr-
vatskoj. Stalnim praćenjem trendova u oglašavanju, novim emisijama i proširivanjem suradničkog kadra, podigli smo slušanost na području ludbreške regije i dijelovima Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Dnevno nas sluša više od 36.000 slušatelja i 100-tinjak preko interneta. Prema istraživanju agencije Defakto, u našoj županiji drugi smo po slušanosti ljudi s višom i visokom stručnom spremom. Nastojimo biti prepoznatljivi u eteru sjeverozapadne Hrvatske – rekao je Mladen Vukina, direktor radija i glavni urednik. Ostali zaposlenici su: Josip Loparić i Mladen Levak, urednici-voditelji, Neven Jerbić, urednik informativnog programa, Dejan Orlović, voditelj tehnike, Darko Zlatar, radio tehničar i Mirjana Struški, tehničarrealizator. Vanjski suradnici su: Irena
Zaposlenici radija – s lijeva Mladen Vukina, Darko Zlatar, Josip Loparić, Mirjana Struški, Neven Jerbić, Mladen Levak i Dejan Orlović Frančić, Andreja Kišiček-Pepelko, Željka Namesnik, Ljiljana Turek, Danijel Petković, Mateja Hiržin, Iva Havaić, Sanja Kancijan, Jasminka Vugri-
nec, Nermin Hajdari i Darko Hrastić. Svi oni pomažu u realizaciji 30-ak informativnih, tematskih, mozaičnih, zabavnih i glazbenih emisija.
6
C A J N G E R PL A C
Cajnger plac ove subote, 30. srpnja
Fešta radija i novinarski kotlić Program počinje već od 16,30 sati ‘Novinarskim kotlićem u centru svijeta’. Novinarske ekipe ogledat će se u pripremanju vinskog gulaša. Novinarskom danu na CP-u pridružit će se slavljenik Radio Ludbreg. U povodu 45. rođendana Radio će podijeliti veliku rođendansku tortu i posjetiteljima pokloniti nastupe nekoliko pjevača zabavne glazbe. U programu je i predstavljanje konjičkog kluba ‘Vranka’. Program priprema i DV ‘Radost’. U 19,30 je besplatna dječja tombola, u 20 sati program predstavljanja Udruge ‘Črni maček ludbreški’, a u 20,30 sati slijedi nastup grupe ‘Trio 100%’ Cajnger plac 13. kolovoza Na CP-u 13. kolovoza nastupit će mališani vrtića Smjehuljica, pa slijedi ribička večer koju će pripremiti članovi ludbreškog ribičkog društva i njihovi gosti iz slovenskog Laškog. Na završnici će ponovno zasvirati ‘Vječni putnici’.
Osvježenje iz zraka
Posebnu pozornost na trećem Cajnger placu privukli su Miljenko Frančić, Nikola Frančić i Dino Slatki, članovi Aero kluba 'Rudolf Fizir' i svi državni reprezentativci. Pokazali su kako se startaju, upravljaju i spuštaju modeli letjelica s motorom, a kako oni bez motora. Posjetitelji su bili oduševljeni načinom izbačaja modela iz ruke u zrak gdje avion postiže brzinu od
čak 130 km na sat i spuštanjem modela ravno u ruku dok je druga zauzeta palicom za daljinsko navođenje. Kako bi dodatno animirali posjetitelje dečki su na 'nos' modela aviona stavljali plastične čaše. Izvodeći vratolomije u zraku čaše bi padale na tlo, a posjetitelji koji bi ih dohvatili dobili su besplatno osvježenje na štandu Črnog mačka. (dv)
29. srpnja 2011.
Aeromodelari su svojim umijećem oduševili posjetitelje CP-a
'Vječni putnici' Šetače i goste na okolnim terasama trga navečer 2. srpnja na Cajnger placu zabavljala je grupa Vječni putnici. Sastav čine Nikola Horvatić iz Hrastovskog na bas gitari, Kristijan Petrikovski iz Globočeca na bubnjevima, Goran Šafarić iz Čakovca na klavijaturama i Krešo Štefanić iz Koprivnice na solo gitari. -Grupa djeluje od lani, ali smo dosad uglavnom svirali u Dynamic bendu i svi imamo glazbenu naobrazbu. Goran je završio Glazbenu akademiju, a i ja sam pri kraju s akademskim obrazovanjem. Svirke nastojimo odraditi profesionalno jer samo tako se može steći i održati dobar imidž – rekao je Nikola. Za ovu prigodu dečki su svirali
strane i domaće pop i rock stvari. Imaju dobru opremu, a sviraju i zabavnu glazbu po klubovima, na humanitarnim festivalima, eventima, svatovima. -Lani smo imali 50-ak nastupa, među kojima i u zagrebačkom Sheratonu, na moru, u Murskoj Soboti. Slovenci su nas odlično prihvatili jer vole hrvatske pjesme, imaju europski pristup jer su nas dočekali kao zvijezde i dali nam posebnu prostoriju s hranom i pićem za pripremu prije nastupa – kaže Nikola. Dvosatni su nastup dečki odradili uvježbano i sigurno. -Vježbamo kod mene u Globočecu u prostoriji sa zvučnom izolacijom, pa ne smetamo susjedima.
Grupa ‘Vječni putnici’ Planiram napraviti novu gdje bi bio manji studio za snimanje, prven-
stveno za vlastite potrebe – rekao je Kristijan, najmlađi u bendu. (dv)
I mladi ‘vatreni’ na CP-u Mlada hrvatska nogometna reprezentacija u Ludbregu se pripremala za nastup na svjetskom prvenstvu. Mladi vatreni posjetili su Cajnger plac, a zaustavio ih je radijski i naš novinar Neven Jerbić te s njima porazgovarao pred publikom.
Posjetitelji CP-a pozdravili su na trgu mlade ‘vatrene’
Logorovanje Odreda izviđača Ludbreg 'Murter 2011.'
Radno i zabavno
Za svakog izviđača logorovanje je poseban događaj, nešto što se pamti dugo ili zauvijek. To je i kruna godišnjeg programa rada izviđačke organizacije. Odred izviđača Ludbreg u prvoj polovici srpnja odradio je deseto samostalno logorovanje, na staroj lokaciji u Auto-kampu 'Tisno' na Murteru. -Sa zadovoljstvom ističemo suradnju s Općinom Tisno čija je pločica odnedavno na krugovima centra svijeta kao mjesta prijatelja Ludbrega. Uz dobru suradnju s upravom kampa i tvrtke u općinskom vlasništvu koja njime upravlja, u tri navrata posjetio nas je Miljenko Meštrov, zamjenik načelnika Općine Tisno, a pozdrave i zahvalnost Ludbrežanima uputila je i Zorana Gulam voditeljica tišnjanskog KUD-a 'Travulin' koji je gostovao u
Ovako izgleda izviđački šator
Nakon postavljanja šatora i logora fotkanje kod zastava
Ludbregu. U Tisnom se naši izviđači osjećaju kao kod kuće. Na logorovanju je bilo dvadeset dvoje izviđača, to je manje nego lani iako odred broji više članova. Kriza i niski standard spriječili su, na žalost, barem 10-ak naših članova u odlasku na logorovanje - kazao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača. Nemojte misliti kako izviđači na
logorovanju dugo spavaju, kupaju se, samo se zabavljaju i planduju. Jest, pomalo ima i toga. Ali, ljetno logorovanje služi za provedbu složenijih tečajeva. Mlađi su polazili nekoliko tečajeva kako bi postali kuriri, izviđači-plivači, stekli uvjete za priznavanje višeg stupnja znanja. Boravak je pomno isplaniran iz dana u dan, iz sata u sat. Logorovanje je vodila pe-
teročlana Uprava od kojih tri odrasle osobe. Načelnik Odreda Nino Daraboš bio je voditelj logorovanja. -Izviđači su noćili u šatorima za dvije ili tri osobe, a hranili se u svojoj kuhinji i blagovaonici u većim šatorima. Dnevno se pripremalo 75 obroka, te voće ili namaz za marendu. Oprema je prevezena kombijem, a izviđači jednim kombi-busom i mini-busom.
Svakodnevno su se održavali programi Načelnik Nino predao je priznanja unaprijeđenima Uživanje na plaži auto-kampa
-Već smo drugi put u vašem gradu, ugodno se osjećamo ovdje, a oba smo puta naišli na izuzetno gostoprimstvo te zahvaljujemo sportskim djelatnicima i građanima Ludbrega na domaćinstvu – rekao je Ivica Grnja, izbornik mladih vatrenih. (dv)
Logorovanje je bitno zbog zajedničkog rada, odgovornosti i suradnje – od postavljanja logora, uređenja i čišćenja šatora, pranja posuđa, do obavljanja dužnosti dežurnih i stražara tijekom 24 sata. Sve su dužnosti realizirane bez prigovora. Zbog vrlo vrućeg vremena nismo imali planirane pohode, osim posjeta mjestu Tisno. U slobodno vrijeme priređene su igre i aktivnosti u kampu i na plaži. Održane su tri izviđačke večeri, kviz, te svečanosti otvaranja i zatvaranja logora – prenosi Nino Daraboš. Tijekom logorovanja na Murteru u zvanje izviđačkog predvodnika unaprijeđene su Gabrijela Kajzogaj i Antonia Vukina, u zvanje vodnika Tea Kelek, Viktorija Hadari, Petra Struški, Vanja Horvat i David Horvat. Za izviđačke mentore unaprijeđeni su Gabrijela Mikulić i Luka Horvat. Prema kriterijima primjernog rada, ponašanja, izvršavanja dužnosti, tečajevima i usvojenim znanjima posebne nagrade primile su Antonia Vukina i Lana Maltarić.
Na plažu stigla marenda
29. srpnja 2011.
C A J N G E R PL A C
Na radost djeci
Drugi srpanjski ili ukupno treći Cajnger plac bio je dan za najmlađe - crtanje na podiju trga, radionice, predstava za djecu. Program su otvorili polaznici 'Radosti'. Recitacijama i scenskom igrom 'Neposlušno mače' oduševili su sve prisutne. Mnoštvo mališana koji su se tog popodneva našli na trgu, igralo se, crtalo, stvaralo građevine i prijevozna sredstva u likovnoj i legoigraonici radionici 'Radosti'. -Završio sam drugi razred, ali se volim poigrati s legićima. Svakak se može kombinirati, mogu napraviti puno konstrukcija. Lijepo mi je kad je ovak puno djece da se družimo, možemo se igrati, gledati predstavu – rekao je osmogodišnji Luka.
Crtanje raznim tehnikama 'Šareni svijet' Ivice Kolmara uveseljavao je djecu igrama, predstavom i malim pjevačima, te potpuno zaokupio pozornost djece. I veliki i mali zabavljali su se na već popularnom 'streetpaitin-
Klinci naprosto obožavaju street-painting gu' koje je priredilo Likovno udruženje Ludbreg. Djeca su na kartonima crtala voštanim kredama, bojicama, pastela-
ma, temperama, akrilikom. -Veseli me da su djeca super prihvatila crtanje, pa i njihovi roditelji.
7
Crtaju motive iz okruženja, drveće, cvijeće, ali i more i brodove. Najvažnije je da radi dječja mašta – rekla nam je Elvira Štabi, predsjednica Likovnog udruženja. Tema je bila slobodna, a opušten ugođaj zasigurno je doprinio malim umjetničkim ostvarenjima. -Volim boje i crtanje. Dosta je vruće! Još nisam bila na moru, ali mu se veselim, pa crtam morske životinje, sunce i galebove – rekla je sedmogodišnja Antonija. -Nacrtala sam veliku mrežu s puno riba, ali najljepše mi je slikati cvijeće i sunce. Volim crvenu i žutu boju - otkrila nam je petogodišnja Nika. A klinci? Klinci su uživali i u poklonima – lizaljkama i bombonima, a za njih je održana i besplatna dječja tombola. Marina Hižak
Anica - pobjednica tombole
Na Cajnger placu folklorni susret u centru svijeta
Predstavnici KUD-ova razmijenili su poklone
Na drugom Cajnger placu 2. srpnja Na drugom Cajnger placu održani su 10. folklorni susreti kojima je domaćin bio ludbreški KUD ‘Anka Ošpuh’ čime je započeo proslavu 35. godišnjice postojanja. Susrete je duhovito vodio Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a i doprinio štimungu. -Na jubilarni deseti susret došla su društva iz Omiša, Vrbovca, Mikleuša iz Bjelovarsko-bilogorske županije, KUD-ovi ‘Jeteliček’ iz Velikih i Malih Zdenaca, te Češka beseda iz Zagreba – rekao je Aleksandar. Za dolazak KUD-a češke nacionalne manjine u Hrvatskoj zaslužna
Trg u znaku folklora
Mnoštvo gledatelja pratilo je nastupe folkloraša je Ana Milić-Zapotcky koja je u Ludbregu 7. put.
Mirisne slike Mališani vrtića ‘Smjehuljica’ u grupnoj su recitaciji izveli pjesmice, plesnu koreografiju te na jedinstven način ispričali bajku Pepeljuga. Mališane su uvježbale i scenu uredile odgojiteljice Valentina Stanković i Martina Pokos. Dojam je upotpunio prekrasni pano s dječjim radovima o moru. -Djeca su napravila ‘mirisne
Pepeljuga malih ‘Smjehuljica’ slike’, to su zapravo 4D slike jer imaju i četvrtu dimenzije, a to je
KUD Češka beseda ‘Jeteliček’ iz Zagreba
-U Hrvatskoj imamo 30 KUDova u kojima Česi njeguju svoju kulmiris. Osim školjaka, kamenčića, pijeska, suhih biljaka, kristala i drugog materijala djeca su na slike ukomponirala i mirisne granulate. Takvu kombiniranu likovnu tehniku potvrdili su korisnom likovni terapeuti, pedagozi, defektolozi i psiholozi jer doprinosi povećanju pozornosti naročito kod hiperaktivne djece – pojasnila je vlasnica vrtića Gordana Vajagić. (dv)
turu, tradiciju i jezik kroz pjesmu, ples i glazbu. Svake godine dovedemo u Ludbreg barem jedno društvo. Plesače prati limena glazba. Ludbreg mi se sviđa kao turističko i vjersko središte. Nastojim da mladi naraštaji češke nacionalnosti uspostave kontakt s ljudima u vašoj sredini gdje svaki put doživimo srdačnu dobrodošlicu – rekla je Ana. Osim folklora, održana je i besplatna tombola za djecu, a zatim su posjetitelje zabavljali tamburaški sastavi, a ponajviše tamburaši KUD-a Anka Ošpuh. Uz ugostiteljsku ponudu proizvode su na 30-ak štandova nudili pojedinci, obrtnici i udruge, te
Dječja tombola U sklopu drugog ovogodišnjeg Cajnger placa organizirana je i besplatna dječja tombola. Svi mališani, posjetitelji ove ljetne ludbreške manifestacije dobili su tombolu, a izvlačenje nagrada održano je uz zanimljive animacijske igre. –Na tomboli sam osvojila majicu i jako sam zadovoljna – kazala je mala Klara, jedanaestogodišnja Ludbrežanka. Za glavnu nagradu trebalo se i dobro potruditi. Između ostalog, jedan od zadataka bio je donijeti u krugove centra svijeta cipelu nekog od posjetitelja iz publike. Djevojčice su ovoga puta bile nešto ustrajnije i ostale su u borbi za glavnu nagradu. No, zadovoljstvo na licima djece bilo je očito, a zabavili su se i drugi posjetitelji. Pobjeda je pripala sedmogodišnjoj Anici iz Martijanca. Mališane je u animacijskim igrama tombole vodio Dario Čamić iz novootvorene ludbreške turističke agencije ‘Centrum travel’. (ah)
Udruga ‘Veliko srce’ iz Svetog Đurđa koja je prodavala kolače u humanitarne svrhe. Dražen Vađunec
8
L J ET O U L U D B R E G U
Dr. Stjepan Radiković savjetuje kako se štititi od vrućina
Oprezno i u kolovozu! Meteorolozi najavljuju da će povremeni toplinski udari kakve smo imali u srpnju biti i u kolovozu, da će biti novih razdoblja kada će živa u termometru biti iznad 35 stupnjeva. Neophodna je zaštita i dodatni oprez jer visoke temperature mogu prouzročiti opasnost po zdravlje, kao npr. sunčanicu. Dr. Stjepan Radiković iz Doma zdravlja savjetuje: -Sunčanica je pregrijavanje mozga. Ako već morate dulje boraviti na suncu, glavu treba obvezno zaštititi kapom ili lakim šeširom širokog oboda, glavu i potiljak hladite vodom kako biste izbjegli rizik od dobivanja sunčanice. Opasnosti su posebno izložene starije osobe i kronični bolesnici s problemima rada srca, pluća, 'tlakaši', zatim djeca, ali i osobe koje rade na otvorenom. Treba izbjegavati izlaganje suncu od 10,30 do 17 sati, najbolje je ostati u hladovini ili još bolje u zatvorenom prostoru. Uoči izlaska na sunce obvezno se treba namazati kremom za zaštitu kože sa što višim faktorom - savjetuje dr. Radiković. Doktor naglašava da ljeti treba prilagoditi prehranu: Kako bi pomogli organizmu treba prijeći na laganiju ishranu, konzumirati ribu i druga lakša jela. Obvezno treba jesti više povrća i voća. Dakle, treba jesti lako probavljiva jela i što je posebno važno slabije posoljena. Treba uzimati i dosta tekućine radi sprječavanja dehidracije tijela – savjetuje dr. Stjepan Radiković iz Doma zdravlja. No, izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol jer ona pospješuju dehidraciju. Evo još nekoliko 'zlatnih' pravila: izbjegavajte veći fizički napor, radne aktivnosti, ako je ikako moguće, pomaknite za kraj dana ili za prijepodnevne sate kada sunce nije prejako. Nemojte se izležavati na suncu, često se tuširajte. Poželjno je nositi pamučnu, laganu, prozračnu odjeću, te sunčane naočale. Pripazite i kada napuštate klimatizirani prostor, ne izlazite izravno na sunce da organizam ne doživi šok toplotnog udara.
Mnogi će žitelji Ludbrega, prigradskih naselja i okolice sigurno će dobar dio ljeta provesti kod kuće, jer nemaju mogućnost odlaska na ljetovanje. U gradu se organiziraju razne manifestacije i događaji, poput Cajnger placa, pa nije dosadno i može se nadoknaditi barem dio onog opuštanja i zabave koju donosi Jadran. Veći dio srpnja bio je doslovce užaren, ali zadnji tjedan dobro je pljuštalo i rashladilo. No, ljeto još nije gotovo i bit će još vrućina. Kako se i gdje rashladiti u vodi ovdje u našem kraju, čime nadomjestiti osvježenje koje donosi kupanje u moru?
29. srpnja 2011.
Kamo na kupanj
Jesu li naše rijeke za kupanje? U našem kraju obišli smo mjesta koja mladi, ali ima i starijih, koriste za kupanje. Rijeke i grabe. O kvaliteti voda našeg kraja odnosno jesu li one pogodne za kupanje kruže razne priče. Evo što nam je rekla mr. Vesna Matijević-Kušter, voditeljica Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije: -Bilo bi jako dobro redovito kontrolirati vodu na mjestima gdje se kupaju ljudi u vašem kraju. Mi zasad nismo imali potrebe raditi kontrole voda, rijeka odnosno šoder-graba, a to radimo na temelju prijava odnosno kada to netko od nas zatraži. Bilo bi dobro da prije svake sezone kupanja općine ludbreškog područja i Grad Ludbreg zajedno zatraže
Graba ‘Lešće’ između Hrženice i Hrastovljana iz koje se vadio šljunak danas je najpopularnije kupališt analizu voda Plitvice, Drave, Bednje, šoder-graba. To nisu neki novci, djelovalo bi se preventivno, a ne prekasno. Ne treba zaboraviti da se u rijekama i grabama u najvećem broju
Bednja kod Hrastovskoga, navodno se ovdje kupalo lani
VREMEPLOV Gdje su se nekada kupali Ludbrežani?
kupaju djeca i mladež – rekla je mr. Vesna Matijević-Kušter. Ljeto je tek na polovici, one kiše i osjetni pad temperature zraka predzadnjeg vikenda srpnja teško da će
se ponoviti. Bit će još puno kupanja. Tako najavljuju meteorolozi. Mi smo vas u anketi pitali gdje se kupate tijekom ljeta. I malo nostalgičnog osvrta u prošlost – kako su
U danima vikenda ‘Lešće’ je prepuno kupača
Ludbreška ljeta s 'mirisom' Bednje
Dečki i djevojke odlazili su na'splave'. Klinci tamo nisu smjeli. Čekalo se na odrastanje da se 'zaradi' kupanje na 'splavama' Oduvijek su ludbreška ljeta imala miris Bednje, blagi šum bistra i skliskog, od vodene trave obraslog, kamena. Kao djeca, s tim smo se mirisom budili i bosi svaki dan od ranog jutra do zalaska sunca bili na vodi. Stariji bi se Ludbrežani ku-
pali u pravilu poslije podne. Svi bi dolazili s djecom i ostajali do predvečerja. Naročito se to prakticiralo nedjeljama. Muški su obično kartali, a žene bi pazile na djecu. Prva kupanja i znanje plivanja vezana su za mlin. Odmah ispod starog mlina bio
Splavi - nekad najpopularnije kupalište, snimka iz sredine 30-ih
je široki ispust gdje se kupalo i staro i mlado. Tu su žene također dolazile 'plaviti veš' koji smo mi djeca morala dovesti na drvenim tačkama. A samo malo dalje nizvodno, preko 'bistra', bile su 'konople', još jedno kupalište. Bilo je to uz 'gmanje', livadu uz Bednju gdje se sušila konoplja i pasla stoka. Kupalo se i dalje prema kolnom mostu s kojega su za vrijeme većeg vodostaja, stariji skakali u vodu što je bila prava atrakcija. S lijeve strane toka Bednje ispod mlina, bilo je lijepo bijelo, ljeti zagrijano vruće kamenje, a s desne livada i 'gmanje'. Na tom mjestu preko zime rezao se na Bednji led koji se vozio u 'ledvenicu', za potrebe ugostitelja (na mjestu sadašnje zgrade suda). Svaki od nas klinaca naučio je plivati puno prije polaska u osnovnu školu. Na 'konoplama' su bila prva kupališta gotovo sve ludbreške djece. Stotinjak metara prije 'konopli' i 'trčeca', Bednja je u oštrom zavoju sa svoje desne strane odro-
Bednja kod Mandovca sredinom 60-ih, također kupalište nila s vremenom strmi visoki brijeg pa smo taj dio i zvali - 'Pod bregom'. Veći dečki i djevojke kupali su se na 'splavama'. To je bilo mjesto gdje je napravljena brana, par stotina metara uzvodno od mlina za njegove potrebe, koji je regulacijom razine
Bednje s branom, preko kanala dobivao potrebnu vodu za rad svojih turbina. Na splave klinci nisu smjeli. Moralo se čekati na odrastanje i s godinama „zaraditi“ slobodu kupanja na 'splavama'. Kupalo se i ispod kolnog mosta, odnosno niže
L J ET O U L U D B R E G U
29. srpnja 2011.
je?
9
Što kuhati ljeti? Ili kako kratko ostati za štednjakom
Zdravo, a ukusno i jednostavno Liječnici upozoravaju da se u ljetnim vrućinama prehrana mora prilagoditi, tako da pogoduje organizmu. Treba pripremati zdrava, a jednostavna jela sa svježim namirnicama. Takva jela domaćice neće dugo prikovati za štednjak. Važno je imati nekoliko brzih ljetnih recepata
koji pružaju izuzetno zdrav obrok. Na kraju krajeva, radi se i o vrlo jeftinim jelima što danas nije zanemarivo. Donosimo po dva slana i slatka recepta sa sezonskim namirnicama koje možete ubrati u vrtu odnosno kupiti na tržnici ili u trgovini. Pripremila: Željka Namesnik
Juha od tikvica Sastojci: dvije-tri žlice maslaca, 1 luk, 3 tikvice, 3 manje mrkve, 2 manja krumpira, 1 litra vode, 200 ml kiselog vrhnja, sol, papar, vegeta – po ukusu, 2 češnja češnjaka, peršin Priprema: Skuhati mrkvu, krumpir i tikvice. Na maslacu kratko popržiti luk i dodati povrće koje se prethodno usitni štapnim mikserom. Dolijati toplom vodom. Nakon nekoliko minuta dodati začine i vrhnje. Kuhati 15-ak minuta. Na kraju dodati sitno sjeckani češnjak i peršin. Može se poslužiti toplo i hladno.
Topla voda umjetnog jezera umjesto mora
te ludbreškog kraja se i gdje Ludbrežani nekada kupali na Bednji? Pripremili smo i nekoliko savjeta kako se zaštititi od vrućina i kako pomoći organizmu prilagođenom prehranom. Uživajte!
Popečci od blitve Plitvica za one koji traže hladniju vodu i mjesto za igre
Kamo odlazite na kupanje u našem kraju?
Nevenka Kovačić:
-Ako ću ići na kupanje onda će to biti toplice, ipak je tamo voda zdravija i toplija nego na rijekama ili drugdje. Lijepo mi je na bazenima u Varaždinu, Koprivnici, Svetom Martinu na Muri. Ako dobijem godišnji otputovat ću na par dana na more. Volim se kupati, ali bazeni su krcati, a gužvu ne volim.-
Nataša Rakić:
Važno je znati Krem juhe su ljetni hit u kulinarstvu! Za njihovu pripremu koriste se svježe ubrane namirnice, pa tako odišu zdravljem i izvrsne su kao dijetalna prehrana, ali i vrlo osvježavajuća budući da se za sparnih i vrućih dana mogu poslužiti i hladne.
-Planirali smo ići na kupanje u Varaždinske Toplice i na Aquacity, jer u ludbreškom kraju nema nešto posebno. Rijeke i grabe nisu baš za djecu, a sinčić se voli kupati, uživati u vodi. U toplicama ima raznih sadržaja za djecu, voda je plitka pa se može igrati, a i na dohvat nam je ruke.-
Mirjana Namjesnik:
-Sredinom kolovoza idem do Zadra, kćerka je osvojila prvu nagradu na tomboli – ljetovanje na Jadranu. Kod nas rijetko idem na kupanje jer popodne radim. Ako idem uglavnom su to toplice, a ponekad odem na Šodericu. Više se volim kupati na otvorenom nego na bazenima, ali mora biti lijepo uređeno i gdje nije pretjerana gužva.-
Anketirala: Marina Hižak
Marijan Bohnec:
-S obitelji odlazim na kupanje u toplice i na Aquacity. U Varaždinskim Toplicama ima puno sportsko-rekreativnih sadržaja za zabavu djece i to nam je važno. A i hrana je dobra i povoljna, jedna velika pizza stoji 18 kuna. Ove godine, nažalost, nećemo ljetovati na moru.-
ANKETA
Ana-Mary Parabić:
-Najradije se kupam na bazenima u Čakovcu i Koprivnici, okolne rijeke i grabe zaobilazim. S obzirom na poslovne obaveze vjerujem da ću pronaći vremena za uživanje. Priželjkujem odmor da se odmorim psihički i fizički od svakodnevice. Ipak je ljetno doba za opuštanje.-
Sastojci: 500 g blitve, dvije žlice sjeckanog peršina, 2-3 češnja češnjaka, 1 manji luk, 2 jaja, sol, papar, dvije žlice brašna, 5 žlica krušnih mrvica Priprema: Blitvu prokuhati 10ak minuta u kipućoj vodi. Nasjeckati blitvu, luk i češnjak, pa dodati sve ostale sastojke i dobro promiješati. Po potrebi dodati još mrvica. Smjesu 20-ak minuta staviti u frižider kako bi se popečci lakše radili. Oblikovati ih rukama, staviti u vruće ulje i pržiti po nekoliko minuta sa svake strane. Staviti ih na ubrus da upije masnoću. Može se poslužiti kao topli i hladni prilog, ali i kao glavno jelo. Izvrsno pristaju uz miješanu salatu.
Ako umjesto blitve uzmete tikvice, dobit će se jednako ukusne popečke od tikvica. Važno je znati Blitva je bogata vitaminom K koji sprječava djelovanje onih stanica koje razaraju kosti. Isto tako je izvor beta karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a njegova uloga je zaštita vida i zaštita od oksidativnih oštećenja u organizmu koji mogu dovesti do raka.
Zlevanka s kupinama Sastojci: 2 jaja, 1 prašak za pecivo, 6 žlica šećera, prstohvat soli, 200 ml kiselog vrhnja, 1 l mlijeka, 500-600 g glatkog brašna, 400 g kupina, 200 ml kiselog vrhnja za premazivanje zlevanke Priprema: Sve navedene sastojke, osim kupina i vrhnja za premazivanje, dobro izmiješati i izliti u protvan prekriven papirom za pečenje. Po smjesi razbacati kupine. Staviti peći 15-ak minuta, izvaditi i premazati zlevanku kiselim vrhnjem. Vratiti u pećnicu na 20-ak minuta. Po želji posipati šećerom u prahu i poslužiti toplo.
Važno je znati Kupine sadrže tvari koje pomažu u zaštiti oboljenja od raka, štite kardiovaskularni sustav, usporavaju starenje organizma, pomažu u borbi protiv štetnog djelovanja sunca na kožu, te kod usporavanja bolesti kognitivnog sustava. Imaju i antivirusna i antibakterijska svojstva.
Mrvice i voće
Ista lokacija 1948. – stočni prijelaz služio je i za kupanje
Iza mlina - ovdje se učilo plivati
od njega na širokom plićaku, preko kojeg su prelazili ljudi sa zapregama, stoka koja je išla na pašu, na 'gmanje' i od davnina na Bednji pri 'železničkom mostu'. Bednja je cijelim svojim tokom kroz Ludbreg bila čista i polubistra. Bila je puna malih 'zvira', prirodnih izvora hladne vode koju smo pili za vrijeme kupanja. Na dijelovima vodotoka bilo je i naplavina finog pijeska, u kojem se igralo tokom kupanja. Gotovo sva ludbreška djeca zna-
njenju, skakalo na različite načine u vodu, igralo lovice u vodi. Lovice su bile popularne jer se mogao igrati neodređen broj učesnika. Čim nas je više bilo, bilo je interesantnije. Igralo se običnih lovica u vodi, gdje se brzim plivanjem i ronjenjem pokušalo izbjeći da vas onaj koji lovi i ulovi. Plivalo se, lovila riba i bivalo na Bednji do rane jeseni. Do Svete nedjelje. Bilo je to dobro vrijeme. Vrijeme kad smo imali Bednju. (mg)
la su plivati, zato su i sama mogla na Bednju. Nikakvih pomagala za plivanje nije bilo, osim kakve daske ili drveta koju je Bednja odnekud naplavila. Posebnost su bili 'šlaufi'. To su bile velike napumpane gume obično od kamiona koje je rijetko tko imao, a na njemu se dalo lijepo 'čoniti', ležati i spuštati niz rijeku. Morali smo biti jako dobri s onim koji je imao 'šlaufa'. Na Bednji se igralo razne vodene igre. Plivalo se i natjecalo u ro-
Sastojci-mrvičasti dio: 100 g brašna, 30 g zobenih pahuljica, 50 g šećera, 80 g maslaca, malo naribane korice limuna Voćni dio: 500 g raznog voća po želji (ribizli, kupine, maline, jagode, breskve, jabuke, višnje i sl.),dvije žlice šećera, dvije žlice meda, pola žličice cimeta, jedna vrećica pudinga od vanilije (prethodno ga skuhati), jedna vrećica bourbon vanilija šećera, iscijeđen sok manjeg limuna Priprema: Voće očistiti od peteljki, koštica ili oguliti, ovisno o kojem se voću radi. U veliku posudu staviti voće i sve ostale sastojke za voćni dio. Lagano promiješati. Maslacem premazati protvan i ravnomjerno po njemu rasporediti napravljenu smjesu. U posudi izraditi mrvičasti dio, miješajući sve sastojke rukama. Voće
prekriti izrađenom mrvičastom smjesom i staviti peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva. Mrvice i voće peći do 30 minuta, a poslužiti toplo uz sladoled od vanilije. Važno je znati Kombinacija voća i pahuljica posebno je ukusna i zdrava. Zobene pahuljice su zdrave jer su prirodne i gotovo neprerađene. Pretežno se sastoje od zobi, vrlo zdrave žitarice. Pašu s voćem, a naročito uz bobičasto voće koje sadrži mnogo vitamina i minerala. Pomaže u jačanju imuniteta, štiti od infekcija i upala, te djeluje antikancerogeno.
10
L J ET O
29. srpnja 2011.
Vlado Kosec iz Hrastovskoga, uzgajivač autohtone pasmine konja
Ljubav prema konjima opet u modi
Konji u staji nekada su bili znak bogatog imanja. Konj je tada vrijedio malo bogatstvo. No, s vremenom su prekrasne životinje nestale iz staja, strojevi i mehanizacija zamijenili su njihov rad. Srećom, konji se polako vraćaju u staje, doduše, uglavnom kao ukras imanja. Vlado Kosec (52) iz Hrastovskoga najveći je uzgajivač konja ludbreškog kraja. U njegovoj staji trenutačno je 12 prekrasnih životinja – 10 kobila, po jedan pastuh i muško ždrijebe. Konje je zavolio kao dječak. -S konjima sam otkad sam se rodil. Odnavek smo imali konje, moj deda, pa tata. Kak mali sam s konjima 'šlajsal' drva iz šume. Zadnjih 6-7 let počel sam se ozbiljno baviti uzgojem. Posla ima dosta, ujutro oko 2,5 vure, oko podne i navečer po vuru vremena. Konji vole biti čisti, niti vodu neće piti iz kante ak nije čista. Prekrasne su životinje. I jako pametne. Prije se dogovoriš s konjem nego s čovekom – tvrdi Vlado. Sva grla autohtone su pasmine 'Hrvatski hladnokrvnjak', član je Središnjeg saveza udruge uzgajivača ove pasmine i Županijske udruge uzgajivača konja 'Krapina'. -To je domaća autohtona pasmina. To je nekad bil radni konj, sad je zaštićen. Svi su konji mikročipirani, imaju rodoslovlje, dokumentaciju o čistokrvnosti pasmine, identifikacijski dokument ili putovnicu. O svakom se vodi obimna dokumentacija - dnevnik oždrebljenja, podaci o rasplodu i drugo. Konju se mjeri obim prsa, kopito, noga. Sve. Imaju redovite kontrole krvi, stalne veterinarske kontrole. Vozim ih na licenciranje u sjedište Saveza u Popovaču. Svako grlo je žigosano znakom – kaže Vlado. Ljubav prema konjima prešla je u posao. Uzgoj košta, troškovi po grlu su više tisuća kuna godišnje, ali računica postoji. -Za njih kosim 10 rali trave i ljulj kojeg obožavaju. Kupujem vitamine i sredstva protiv nametnika, a to je
Na konjičkim igrama: slalom između štapova
Vlado s ljepotanom iz svoje ergele jako skupo. Oprema je skupa i teško se nabavlja, uglavnom dolazi izvana. Zato kaj je to autohtona zaštićena pasmina troškove kontrole krvi i veterinarske usluge pokriva država. Prihode imam od državnog poticaja po grlu od 1.500 kuna. Ostalo pokrivam prodajom ždrebadi. Kad se više kobila oždrebi, u štali zna biti do 20 konja. Sve nam je više zaljubljenika u konje. Ždrebad sam prodal u Apatiju, Globočec, Slokovec, Hrastovljan, Čićkovinu i druga mesta, u Međimurje. Ja niti jednog konja iz svoje štale ne bi dal ispod 3.000 eura. No, nebrete se baviti tim iz interesa. Prvi uvjet mora biti ljubav prema konjima – objašnjava Vlado. Vlado često koristi ljepotane iz štale za rad. Kaže da je najgore ako je konj stalno u štali. -Sve kaj je moguće na polju i u šumi radim s konjima jer je dobro da se kreću, da su aktivni, moraju se kretati. Na polju kad je blato koristim konje jer traktor nebre. Do snijega s njima prevažam sve kaj treba. Tu oko 500 metri od hiže imam 'ranč', ograđenu sjenokošu uz Bednju. Povremeno ih tam ostavim dva-tri dana da se
'ispucaju'. Redovito idem na smotre u Popovaču, Krapinu, Sveti Petar Orehovec, Zelendvor. Ima i natjecanja za zaprege i jahače. Moja zaprega Lasta i Zeka koju smo vozili prijatelj Mladen Hrastić-Belko i ja, u Zelendvoru je bila 5. u vožnji zaprega kroz čunjeve u jakoj konkurenciji s profesionalcima. Lani smo bili na hodočašću u Mariju Bistricu, bilo nas je 130 zaprega iz Slovenije, Francuske, Mađarske, Italije, Austrije i naše – kaže Vlado. Sredinom srpnja Vlado je sa svojim prijateljima priredio veliko druženje zaljubljenika u konje. Došlo je 10-ak zaprega i 20-ak jahača. Bilo je i raznih igri za zaprege i jahače - alka, 'lov na stolce', vožnja i jahanje kroz zapreke, 'slalom' i druge. Sve je bilo besplatno – vožnja zapregom ili jahanje, kao jelo i piće. No, Vlado ne žali niti jedne kune koju potroši na konje i s ljubiteljima konja. Želi ljubav i znanje o konjima prenijeti drugima, naročito mladima. -Jako me veseli kaj konji sve više zanimaju mlade. Ja ih rado učim kaj znam, učim ih upravljati zapregom. Kćerka Martina jaše, vozi zapregu, a i unuke Sabina i Tena pokazuju ljubav prema konjima. Želja mi je da
Ulovi stolicu – jahači na znak moraju uloviti stolicu
Slalom zapregama
Vlado je vozio zapregu u alci
Vožnja spretnosti zaprega
Svaki njegov konj ima žig hrvatskog hladnokrvnjaka Vlado pet sati dnevno vodi brigu o konjima
to korisno i za uzgajivače i za Grad. Ja se bum sigurno s konjima bavil dok sam živ – poručio je Vlado.
Na temelju članka 8. Odluke o upravnim tijelima Grada Ludbrega (Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 28/10) te ukazane potrebe za financiranjem javnih potreba iz oblasti kulture, znanosti, zdravstva, sporta, djelatnosti ustanova, udruga građana i društava sa sjedištem na području Grada Ludbrega u 2012. godini iz sredstava proračuna Grada Ludbrega, Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludbrega objavljuje slijedeći
REPUBLIKA HRVATSKA VARAZDINSKA ZUPANIJA GRAD LUDBREG Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove Ludbreg, 18. srpnja 2011. godine. I U Program financiranja javnih potreba iz oblasti društvenih djelatnosti uvrstit će se djelatnosti iz oblasti kulture, znanosti, sporta, zdravstva, djelatnosti ustanova, udruga građana i društava, akcija i manifestacija koje se financiraju iz sredstava proračuna Grada Ludbrega za koje se u skladu sa mogućnostima Proračuna utvrdi da su od interesa Grada Ludbrega, uvrstit će se: A) Redovna djelatnost ustanova i programi ustanova sukladno važećim pravnim propisima; B) Programe pojedinih udruga građana i amaterskih društava koja djeluju na po-
se poveća broj uzgajivača autohtone pasmine, pa da na području Grada Ludbrega osnujemo udrugu. Bilo bi
POZIV
za predlaganje financiranja javnih potreba u oblasti društvenih djelatnosti iz Proračuna Grada Ludbrega u 2012. godini
dručju Grada Ludbrega; C) Ostale programe i to: -redovne djelatnosti, priredbe, izložbe, akcije i manifestacije kulturno–umjetničkog, sportskog, ekološkog i dr. značaja; -izvanredne i povremene programe i manifestacije, nove projekte, međunarodnu suradnju i dr. programe. II Prijedlog treba obvezno sadržavati: 1. popunjenu Prijavnicu za financiranje Programa javnih potreba u kulturi Grada Ludbrega za 2012. godinu – obrazac Prijave može se
dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti i imovinsko-pravne poslove Grada Ludbrega ili otvoriti na Internet stranicama Grada Ludbrega www.ludbreg.hr 2. detaljan opis i obrazloženje predloženog programa s navođenjem ciljeva i razloga predlaganja, kvantitete i kvalitete sadržaja, vremena i načina izvođenja, ljudskih i materijalnih pretpostavki ostvarivanja, uloge i mjesta u razvoju Grada, te izvora financijske potpore i ekonomičnosti troškova. III Prijedlozi izrađeni u skladu s ovim pozi-
vom mogu se dostaviti zaključno do 15. rujna 2011. godine Upravnom odjelu za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg. Prijedlozi koji ne budu pripremljeni s potpunim podacima, kao i prijedlozi koji se ne dostave u navedenom roku, neće se razmatrati niti uvrstiti za financiranje iz Proračuna Grada Ludbrega u 2012. godini. IV Dosadašnji korisnici sredstava iz Programa javnih potreba za 2011. godinu obvezni su
sukladno Zakonu o proračunu podnijeti izvješće o ostvarenim aktivnostima u 2011. godini u digitalnom obliku na e-mail: grad@ludbreg.hr i papirnatom obliku najkasnije do 01. rujna 2011. godine sa stanjem do dana 15. kolovoza 2011. godine. Program javnih potreba u društvenim djelatnostima Grada Ludbrega za 2012. godinu donijet će Gradsko vijeće Grada Ludbrega i objavit će se u Službenom vjesniku Varaždinske županije. PROČELNIK Alen Sabol, mag. iur.
L J ET O
29. srpnja 2011.
11
Kod ludbreškog inovatora Vladimira Juratovića
Radijatori koji hlade
Vladimira Juratovića već smo predstavili kao izumitelja prvog hrvatskog elektro-bicikla. No, autor je još mnoštva inovacija i prototipova koji su zabilježeni u knjizi Stjepana Ozimca 'Varaždinski inovatori 1984.-2004.', a 2000. godine dobio je i diplomu za sudjelovanje na izložbama inovacija. Još dok je radio u 'Opremi' zajedno sa suradnicima izmislio je teflon tavu s tri rupe za pojedinačno pečenje jaja, pa prototip prve perilice posuđa, kao i prototip parne stanice za glačanje. -Zaštita patenata košta jako puno novaca i živaca zbog strašno puno papirologije. Ako netko vidi moj prototip i napravi manje izmjene sve padne u vodu tako da više ništa neću zaštićivati - kaže Vladimir. Ipak, pristao je otkriti nam jednostavan sustav korištenja solarne energije koji već godinama funkcionira u njegovoj kući. Radi se o
Na krovu sustav za grijanje vode
Sustav za hlađenje radijatorima u Vladimirovom podrumu grijanju vode na sunčevu energiju u dva ostakljena spremnika na kućnoj verandi okrenutih prema suncu. To i nije neka novost jer puno ljudi ima slične spremnike u dvorištima iz kojih zagrijanu vodu koristi za tuširanje. No, novost svakako jeste hlađenje kuće vodom iz bunara ohlađenom u velikom spremniku hidrofora, poput klima-uređaja. -Voda u bunaru ima oko 12 stupnjeva i pumpa hidrofora je 'digne' u spremnik koji se nalazi u podrumu. Spremnik mora biti što veći te toplinski izoliran. U spremnik se montira spirala u kojoj se voda na prirodni način, bez troškova hladi. Tako ohlađena tjerana cirkularnom
Ludbreški aeromodelari sudjelovali na svjetskom prvenstvu u Švedskoj Ludbreška aeromodelarska trojka Miljenko Frančić, Danijel Horvatić i Nikola Frančić predstavljala je Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u disciplini F3K, letu radio-upravljanim modelima. Članovi aeromodelarskog kluba 'Rudolf Fizir' morali su na put u Švedsku u grad Arborga. Naše 'kockice' bile su vrlo dobre s 13. mjestom od 27 reprezentacija. Pojedinačno od 77 natjecatelja Nikola je bio 31., Danijel 41., a 48. Miljenko. U ludbreškoj ekspediciji bili su i pomoćnici Dino Slatki i Filip Geci. Evo nekih dojmova: -Rezultatima smo zadovoljni. Među natjecateljima nema razlike u kvaliteti. Prednost ostalih je u organizaciji.
Hrvatska reprezentacija Ludbrežana
Konačno na švedskom tlu
pumpom u zatvorenom sustavu prolazi kroz radijatore koji ne griju već hlade prostorije u stanu. Dakle, u sistem grijanja potrebno je ubaciti spiralu u spremnik hidrofora ili još bolje, direktno u bunar. Osim radijatorima, hlađenje prirodno ohlađenom vodom još je efikasnije ako imate podno grijanje – pojašnjava Vladimir. Onima koji posjeduju bunar ili hidrofor neće biti problem ako potroše i koju litru više od ljetnog prosjeka. Time će pridonijeti boljem hlađenju stana radijatorima. Spremnik mora biti veći od 80-litarskog, primjerice, od 300 do 500 litara. U njemu će se voda zbog ugrađene
spirale povećati na 16 stupnjeva što je dobro za sanitarnu vodu i vodu za pranje koju ionako treba zagrijavati. Manju količinu vode za piće trebat će ohladiti u hladnjaku. Na kraju poručuje: -Hlađenje radijatorima podrazumijeva ugodnu svježinu u stanu od oko 25 stupnjeva Celzijusa što je
10-ak stupnjeva manje od vanjskih temperatura. Treba štedjeti. Japan i Norveška dvije su najrazvijenije zemlje, a tamo ljudi troše racionalno, štede na grijanju i od uštede kupe auto. A kod nas se auti kupuju na kredit, novcem kojeg tek treba zaraditi - kaže Vladimir. Dražen Vađunec
Nezaboravno iskustvo
Ekspedicija prije polaska – gore Filip Geci, Dino Slatki, izbornik Mladen Horvatin i Miljenko Frančić, a dolje Nikola Frančić i Danijel Horvatić Neki su u zadnje dvije godine, poput Amerikanaca, dolazili u Švedsku na trening, pa su poznavali vjetrove što je od presudne važnosti. Mi smo došli bez tog iskustva. Nadalje, većina ih ima 10-ak, pa i više pomoćnika, a s nama su bili samo Dino i Filip, s time da je Filip bil i naš glavni kuhar – kaže Miljenko Frančić. Sličnih dojmova je i Danijel Horvatić. –Sad smo se prvi puta susreli s
Hidrofor u sustavu za hlađenje
konkurencijom izvan Europe. Međutim, nisam osjetio da su bolji od nas. Primjerice, mi smo napravili 95 posto bodova u odnosu na pobjednika, što je mala razlika, sitnica, a modele smo dobili zadnju sekundu, na putu u kombiju smo ih montirali! Zadovoljan sam rezultatom. Vidjeli smo i ponešto novog. Iskreno, ovo je bilo ogromno iskustvo. Unatoč svim problemima znali smo se zabavljati,
Prvi ručak na mjestu natjecanja
Na brodu za Švedsku – 7 sati
Priprema jela tijekom vožnje
put kombijem bio je dug i naporan, a Geci je odličan kuhar. Već se spremamo za Češku na eurocontest sredinom kolovoza - rekao je Danijel. Miljenko je na kraju podsjetio: -Htjeli smo se kandidirati prije dvije za domaćina svjetskog prvenstva, ali nismo dobili potporu Grada. A svi bi od toga imali koristi jer 300-tinjak ljudi iz cijelog svijeta boravilo bi kod nas 10-ak dana. Razočaran sam organizacijom Šveđana, za velike novce dali su nam vrlo malo, minimum onoga što nalaže pravilnik. Na kraju se priređivala zabava, ali su tražili od svakog 50 eura za upad, pa smo ih po-
zdravili. Mi bismo napravili to puno bolje. Prvenstvo se svake druge godine priređuje na drugom kontinentu, pa je to bila jedinstvena prigoda ove generacije da sudjelujemo. Iznajmili smo kamper, napunili ga svime, sami kuhali, štedjeli gdje god se dalo. Troškovi su visoki, polovicu smo financirali sami, a ostalo nam je pomogao Grad Ludbreg – rekao je Miljenko. Ipak, bilo veliko iskustvo i nezaboravna avantura kamperom od skoro 2.200 km u jednom smjeru, pa dio brodom, ukupno 32 sata puta. Pa onda isto toliko u povratku natrag do Ludbrega.
Bez graha se ne može
Naši na svečanom otvaranju
12
L J ET O
29. srpnja 2011.
U Poštanskom uredu Ludbreg
U spomen na Rudolfa Fizira
Ludbreške novine podsjetile su u siječanjskom broju na 120. godišnjicu rođenja Ludbrežanina Rudolfa Fizira, pionira hrvatskog zrakoplovstva, jednog od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova. Ing. Fizir konstruktor je 13 aviona, 3 hidroaviona i 2 amfibije, ukupno 18 zrakoplova. Posthumno mu je dodijeljena diploma internacionalne zrakoplovne federacije 'Paul Tissandier' sa sjedištem u Parizu, kao najviše priznanje za njegov ukupan doprinos razvoju zrakoplovstva. Obilježavanje 120. godišnjice njegova rođenja nastavljeno je ovog srp-
Gradonačelnik M. Krobot podijelio je privjeske s Fizirovim likom
Prva omotnica s Fizirovim likom iz zbirke Marka Črepinka
Vijenac uz spomen ploču
nja. U Poštanskom uredu Ludbreg postavljena je prigodna filatelistička izložba. Ludbrežanin Marko Črepinko autor je izložbe maraka, kuverti, žigova i drugih dokumenata s likom Rudolfa Fizira. Suautori izložbe su Josip
Nađ i Andreas Premužić koji su starim omotnicama, razglednicama, žigovima predstavili povijest zrakoplovstva. -Ovdje je i prva poštanska omotnica s Fizirovim likom. Ima tu dosta zanimljivih izložaka, interesantnih
stvari o Fiziru i povijesti avijacije – rekao je Marko Črepinko. Izložba se u Pošti Ludbreg može razgledati do kraja kolovoza. Povodom izložbe se u Pošti Ludbreg samo na dan 15. srpnja koristio 'Fizirov' žig s tim datum. Na otvaranju izložbe također su promovirani omotnica i žig, te privjesak s likom Fizira koji se može nabaviti u gradskim suvenirnicama. Promotivne sadržaje uz godišnjicu rođenja Fizira organizirali su Grad Ludbreg, Aero
klub Ludbreg i Varaždinski klub kolekcionara, Sekcija Ludbreg. Predstavnici Grada Ludbrega, Aero kluba Rudolf Fizir i Hrvatske pošte također su tom prigodom položili vijenac uz spomen-ploču Rudolfa Fizira na zgradi Pučkog učilišta. Prigodom otvaranja izložbe Hrvatske pošte i Klub kolekcionara Varaždin najavili su za 1. rujna promociju poštanske marke Ludbrega u povodu proslave 600. obljetnice ludbreškog čuda Krvi Kristove.
Rimske igre Kako se živjelo u doba Starog Rima, čime su se tada igrala djeca, što su imali obučeno... Na ta i još mnoga druga pitanja odgovor su dobili mališani iz ludbreškog Dječjeg vrtića Radost. Riječ je o programu pod nazivom 'Rimski dan' koji za predškolce i osnovnoškolce nudi novootvorena ludbreška turistička agencija Centrum travel. Program se sastoji od dva dijela, u prvom na Otoku mladosti djeca igraju igre koje
su nalik onima iz Starog Rima. Primjerice na kocki ispisuju rimske brojke i bacaju orahe u ćupove. U drugom pak dijelu posjećuju antičko arheološko nalazište Iovia. Mališani iz 'Radosti' bili su prva skupina koja je u Centru svijeta imala priliku doživjeti čari Rimskog carstva. Sudeći po njihovoj reakciji, posjetitelja neće nedostajati. Program je prilagođen dječjem uzrastu, a vode ga kostimirani vodiči.
‘Radostaši’ na otoku igraju rimske igre
PUTOPIS S jugoistoka Azije
Singapur – 'lavlji grad'
U Singapuru već četvrtu godinu živi i radi moj rođak Kruno Kovačić s obitelji. Na proslavu njegova 40. rođendana kojeg mu je priredila supruga Sabine u najvećoj tajnosti, stigle smo njegova mama i ja. Kada sam poslije 12 sati letom iz Zuricha sletjela u Singapur na najveći aerodrom jugoistočne Azije, dočekala me ekvatorska klima - jednolično vruća i vlažna cijele godine. Na malajskom 'singapura' znači 'lavlji grad'. Grad je na ulazu u Malajski prolaz koji spaja Tihi i Indijski ocean, preko njega prolazi većina brodova koji plove između istočne i južne Azije pa se razvio u važnu luku. Singapur se sastoji od 63 otoka, a najveći je Singapur. Otočni grad-država neovisan je od 1965. godine. Površinom od samo 697 km2 ima blizu 5 mili-
Čitav grad zapravo je veliki park
Na krovištu šoping centra voda kao osvježenje
Marina Sand Bay - hotel, gore ‘čamac’ s bazenom i restoranom, desno dolje singapurska opera
juna stanovnika. Najviše je Kineza, 77 posto, pa Malajaca i Indijaca. Na sreću, svi govore engleski koji je službeni jezik, isto kao i malajski, mandarinski i tamilski. Budizam, islam, hinduizam, taoizam i kr-
šćanstvo tamošnje su religije i sve su ravnopravne. Singapur ima jaku brodogradnju, neke industrije, te bankarstvo i turizam. Kažu da tamo nema nezaposlenih, što nama iz zemlje gdje je to najveći problem zvuči
upravo nevjerojatno. Otok je smješten u zoni tropske kišne šume, pa je pun palmi svih vrsta i oblika, ukrasnih grmova koji cvjetaju cijele godine, bambusa i najljepših orhideja svih boja koje
možete samo zamisliti. Palme, mirisni grmovi i orhideje okružuju vanjske bazene kuća, vrtova i ulica. Čitav grad je zapravo veliki park prepun zelenila i cvijeća. Mali restorani rade 24 sata dnevno, a kineska, indijska hrana sa svim onim posebnim začinima mi se odmah dopala. Egzotično voće - mango, kivi, papaju i nekoliko vrsta lubenica, jednostavno sam počela obožavati. Stopa kriminaliteta tamo je među najnižim na svijetu. Vladaju zaista strogi zakoni i kazne su visoke. Primjerice, na ulici je zabranjeno pušiti, žvakati žvakaču gumu i - ljubiti se! Desetak dana uživala sam i bila dio jednog drugog dijela svijeta, druge arhitekture. Bila sam okružena srdačnim, nasmijanim i duhovno bogatim ljudima. Slike i mirise grada gdje se spajaju dva oceana i gdje cvjetaju orhideje najljepših boja zauvijek ću nositi u mislima i srcu. Jasminka Kovaček-Struški
Nogometni teren na vodi, tribine na obali Nacionalna galerija za izložbe i koncerte Jasminka u ‘ Nacionalnom vrtu orhideja’
29. srpnja 2011.
35 godina rada KUD-a‘Anka Ošpuh’ KUD ‘Anka Ošpuh’ u povodu proslave 35. obljetnice Ludbrežanima je poklonio prigodni koncert na glavnom gradskom trgu. Nastupile su sve sekcije, a pred posjetiteljima zalesali su i neki od prvih članova druištva. Ludbrežane su posebno oduševile ‘Pajdašice’ koje će ponovno predstavljati Varaždinsku županiju na državnoj smotri zborova i malih vokalnih sastava. Svečanost je počela još ranije kada su podijeljena priznanja i zahvalnice zaslužnim dugogodišnjim članovima i osobama koje su tijekom 35 godina postojanja pomogle u djelovanju KUD-a. -Želim zahvaliti Gradu Ludbregu i svima koji su u ovih 35 godina naše društvo prepoznavali kao značajan čimbenik u doprinosu zajednici na području kulture. Zahvaljujem obrtnicima, institucijama i udrugama jer oni su pomogli i podržali naš rad.
K U LT U R A
13
Izložba i koncert uz obljetnicu
Zahvaljujem i osnivačicama koje su sve ovo započele, njihova ideja i namjera je bila genijalna. Želim zahvaliti svima koji su ikad bili upisani u našu matičnu knjigu, jer svaki naš član jest zaslužan da smo danas ovdje i da društvo slavi ovu obljetnicu. Zahvaljujući entuzijazmu, upornosti i ljubavi prema kulturnom amaterizmu i danas uspješno djelujemo – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a na svečanoj sjednici. Ludbreškom KUD-u dodijeljena je zlatna plaketa Hrvatskog sabora kulture za 35 godina rada. Zainteresirani su također mogli razgledati zanimljivu retrospektivnu izložbu društva ‘Naših prvih 35 godina’ na kojoj su bile izložene narodne nošnje, stari predmeti, novinski članci, priznanja, drugi dokumenti, fotografije s raznih manifestacija, nastupa, gostovanja i natjecanja. Marina Hižak
Slavljenički nastup na središnjem trgu
Biserka Pokos, prva predsjednica KUD-a 'Anka Ošpuh'
Kad se žene slože
Za osnivanje KUD-a 'Anka Ošpuh' može se zahvaliti naravno ženama. Njih 23 entuzijastice, tada članice Aktiva žena Ludbreg, te radnice 'Varteksa' i 'Budućnosti' odlučile su aktivno djelovati kroz amatersko kulturno-umjetničko društvo. Osnivačka skupština održana je prije 35 godina, 9. srpnja 1976. Za prvu predsjednicu izabrana je Biserka Pokos. Priča nam prva predsjednica da je u to vrijeme već bila predsjednica Općinske konferencije za društveni položaj žena Ludbrega, te sindikata u pogonu 'Varteksa'. I tako je počelo.
-Htjela sam dokazati da žene nisu neaktivne. Cilj mi je bio ujediniti omladinu, žene, sindikate. Družile smo se kod mene doma jer nismo imale prostoriju. Skuhala sam kavu, žene su spekle klipiće, Ružica Špikić je dolazila s harmonikom, plesale smo u dnevnoj sobi, a stol i stolce odnesle smo u dvorište. Vladala je velika kolegijalnost, bilo je nezaboravno. Teške trenutke smo prebrodile humorom i pjesmom. To je bilo jedno divno druženje. Shvatile smo da možemo puno toga i javila se ideja za osnivanjem KUD-a – ispričala je Biserka koja se odlično sjeća tih dana do najmanjih detalja.
Na svečanosti su se okupile osnivačice i prvi koreograf Stjepan Behin
Izborila se i za prostoriju u zgradi starog dvorca, tu je održana osnivačka skupština. Nada Crnković izabrana je za tajnicu, a ona za predsjednicu. -I sada čuvam prvi zapisnik, novinske članke. Sudjelovale smo na Prvom pljesku, davale smo cjelovečernje programe, bile smo primijećene, pa smo nastupale u Korenici, na radnim akcijama u Kamenskom. Nismo imale nošnji. S autom sam išla u Legrad kupovati plećke, šivala sam prvu izvornu podravsku nošnju, fertune, bilo je puno posla, pa mi je uskočila u pomoć sestrična Julka Kuhtić. Znale smo po čitave noći šivati. Ali, ništa nije bilo teško, jer smo radile s ljubavlju. Crvene čizmice je 'Peko' izradio po mjeri, folkloraši i dan danas u njima plešu. Tada baš nije bilo sponzora, donatora, najviše smo se financirale iz vlastitoga džepa – priča Biserka. Na početku su folklorno-muzičku sekciju vodile su Ljubica Hranić i Ružica Špikić. KUD-u se tada priključuje i dramsko-recitatorska sekcija 'Razvitka' pod vodstvom Mirjane Bošnjak. Godine 1977. osniva se i tamburaška sekcija. Ubrzo je osnovan i ženski pjevački zbor pod vodstvom Ivana Bonteka kojeg je potom zamijenio Antun Kranjčec. Prvi koreograf folklorne sekcije bio je Stjepan Behin čije se koreografije još i danas s veseljem
'Idemo otok'
Nakon dobre zabave na Cajnger placu, mladi, i svi koji se tako osjećaju mogli su produžiti prema Otoku mladosti na festival Idemo otok. Prethodne večeri, uz obilje dobrih izvođača i popularnu 'Zadrugu', publiku su najviše oduševili ludbreški 'HIR-ovci', domaći metal bend. Subotnju večer, koja je bila više u punk i rock štihu, oraspoložili su prije svega veseli Riječani iz 'Belfast Fooda', a nakon njih i 'Krešo i Kisele kiše'. Otok je bio pun kampera i posjetitelja iz raznih dijelova Hrvatske. Ulaz je bio besplatan za sve maturante Varaždinske županije kojima je ovo bila još jedna prilika da proslave završetak srednje škole.
Biserka Pokos, prva predsjednica ludbreškog KUD-a plešu i gledaju. Neke od osnivačica, na žalost, nisu više među nama - Katica Bobnjarić, Julka Havaić, Marija Mužic i Adela Pokos. No, na cjelovečernji koncert društvo je pozvalo 19 osnivačica i zahvalilo se na sjajnoj ideji koju su provele u stvarnost: Mariji Balaško, Ruži Bohnec, Nadi Crnković, Mariji Đud, Mariji Gerić, Ljubici Hranić, Anici Hrešč, Ružici Juran, Branki Kišiček, Štefici Kišiček, Mariji Oreščanin, Nevenki Petričević, Vesni Petričević, Biserki Pokos, Milici
Premec, Štefici Radaković, Božici Sačer, Ružici Špikić, Mariji Tisaj i Katici Tkalec. -Mogu s ponosom reći da entuzijazam s kojim smo osnovale KUD nije nestao u ovih 35 godina. Ponosna sam na rezultate naših nasljednika. KUD-ovci promoviraju Ludbreg diljem Lijepe naše i van granica. Uvijek me se sjete. Zvali su me već dva puta da idem s njima u Francusku, svaka im čast - zadovoljno će Biserka Pokos, prva predsjednica KUD-a 'Anka Ošpuh'. Marina Hižak
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 31. srpnja: Bez imena (film ceste 96 min)- u 19 sati Uloge: Edgar Flores, Paulina Gaitan Režija: Cary Fukunaga
Ludbreška grupa 'Hir' na Idemo otoku
U kinu Pučkog otvorenog učilišta Ludbreg tijekom kolovoza neće biti nedjeljnih kino-projekcija 7., 14. i 21. kolovoza. Nakon odmora prva predstava koja se prikazuje bit će u nedjelju 28. kolovoza u 19 sati ‘Medvjedić Winnie’. Animirano-obiteljska drama iz radionice Walta Disneya priča je o popularnom junaku Winnieju i prijateljima koji nas u svojim avanturama podsjećaju kako je šuma prekrasno mjesto. Uloge-glasovi: Jim Cummings, John Cleese, Craig Ferguson Režija: Stephen J. Anderson i Don Hall
14
SP O R T
29. srpnja 2011.
Ludbrežani Filip Sabol i Goran Tarandek opet u 'Podravini'
Dečki se vratili kući
Ovaj prijelazni rok donio je na stadion Podravine neka nova lica. Među njima su mladići koji su na stadionu u Ludbregu stara lica. Filipa Sabola i Gorana Tarandeka veže što su prve nogometne korake naučili u Podravini, pa otišli u koprivnički Slaven-Belupo'. I sada se vratili.
Fićo-rocker u kopačkama
Filip Sabol
Poznati rock-band 'Vještice' krajem 80-ih godina prošlog stoljeća objavio je hit 'Totalno drukčiji od drugih'. Vrlo lako to se može prišiti novom stoperu 'Podravine'. Riječ je o mladom Ludbrežaninu Filipu Sabolu. Rođen je 9. ožujka 1992., riba po horoskopu. U nogometu je od šeste godine kada ga je trener Željko Roščić učio prvim tajnama igre na 'Podravini'. U dobi od 11 godina odlazi trenirati u koprivnički 'Slaven-Belupo' i prolazi kroz pionire, kadete i juniore. Tamo prepoznaju njegovu nadarenost, kvalitetu i tzv. 'leadership' što mu donosi kapetanske vrpce u svim uzrastima. Na stol je dobio pristojnu ponudu da karijeru nastavi u 'Slaven-Belupu'. No, odlučio se za Ludbreg. -Vratio sam se u Ludbreg jer sam upisao Kineziološki fakultet u Zagrebu (kao odličan 75. op.p.), pa ne bih mogao svakodnevno putovati u
Koprivnicu na treninge. Trenirat ću dva–tri puta tjedno u Zagrebu, još koji put u Ludbregu i nadam se doprinijeti ispunjavanju klupskih ciljeva – kaže popularni 'Fićo' koji se izdužio do čak 193 cm, nabacio je na sebe 86 kilograma mišićne mase. Do nedavno bio je prilično mršav. Kao najboljeg prijatelja ističe, kako kaže, genijalca Nikolu Krušelja s kojim opet dijeli svlačionicu. Kao trenere od kojih je najviše naučio ističe Romana Sovića, ali i dodaje: -Vodili su me još Matić, Đuro Beši, Josip Omrčen-Čeko i 'stari' Špoljarić. Siguran sam da i moj novi trener Slobodan Sudec dobro obavlja posao. Uostalom on se već potvrdio – kaže Filip. Vrlo je zanimljiv i njegov glazbeno–filmski ukus: -Najradije slušam rock - Springsteena, Dylana, Waitsa, Bowiea, ali volim i mirnije note Jacquesa Brela. Od filmova ističem talijansko remekdjelo 'La vita e bella' (Život je lijep). E, pa neka ti momče život bude lijep, kako naslov filma kaže. Pred njime su najbolje igračke godine.
Tara-momak za sve Još jedan mladi Ludbrežanin vratio se u Podravinu. I još mlađi. Goranu Tarandeku tek je 17. No, za sobom ima već četiri pionirske godine u 'Po-
dravini', od 2001 do 2005. godine. -Prošao sam već dosta toga. Godinama sam bio u velikom klubu. Radio sam po vodstvom kvalitetnih trenera – Vajagića, Rošćića, pa Sertića, Mikolaja, Josipa Špoljarića. Vjerujem da mogu dosta pridonijeti 'Podravini' – kaže Goran. Posljednjih šest godina proveo je u 'Slaven Belupu'. Tata mu se bavio nogometom u Martijancu, kao i stričevi, a svi u bili poznati kao britki stoperi. I on bi najradije na stopera. –U 'Slaven Belupu' treneri su me koristili na više mjesta, u vezi, na stoperu i na boku, igral sam kaj je trebalo. Trener Sudec zasada me forsira na boku. Meni je nekak najljepše na stoperu, tu se najbolje osjećam – kaže Gogo, a na Podravini su mu odmah prišili nadimak koji je obiteljsko naslijeđe – Tara. Visok je 173 cm i težak 65 kilograma, izrazite energičnosti i eksplozivnosti, vrlo marljiv na treningu. Kao najboljeg prijatelja-suigrača ističe vršnjaka Roberta Bukovca koji je ostao igrati u Koprivnici. Kao školarac uživa u ljetu, a u mislima mu je uglavnom samo nogomet. -Samo treniram i pripremam se za sezonu. Navijač sam Dinama i Reala. Nemam nogometnog uzora među nogometašima. Doma sam uglav-
Goran Tarandek nom za kompjuterom, nekaj drugo baš me i ne zanima – kaže Goran. Uvjereni smo da je pred 'Tarom' lijepo nogometno sazrijevanje u Ludbregu, te lijepa perspektiva. Pripremio: Neven Jerbić
Ludbreški košarkaški veterani odlaze na gostovanje u Crnu Goru
'Grafičar' u boj kreće Veteranska košarkaška scena u Varaždinskoj županiji potpuno je pusta. Tužna je spoznaja da nema aktivnih organiziranih veterana ni u jednom gradu, pa čak nevjerojatno ni u Varaždinu koji je svojevremeno, sredinom 80-ih imao čak osam klubova koji su se istodobno natjecali. Tako je to u ovom sportu kojim smo se nekad s pravom ponosili. Nažalost bivši košarkaši su minorizirani od nekih ljudi i ovog vremena, nešto krivice ima i kod njih samih, pa ostaje činjenica da oni s 35 godina starosti mogu lagano na ribičiju. Relevantan je podatak da za njih, članove 20-ak bivših i sadašnjih klubova u našoj Županiji, nema orga-
niziranog natjecanja, izuzev zimskog prvenstva, ali vjerojatno s najvećom kotizacijom u Hrvatskoj. Valjda da se tako izrazi zahvalnost bivšim igračima na doprinosu košarkaškom sportu. Veterani KK „Grafičar“ ne mire se sa sudbinom. Ludbrežani se spremaju na turnir koji će u drugoj polovici kolovoza biti održan u Crnoj Gori. Domaćin turniru s nizom ekipa iz cijele regije bit će prekrasni Tivat u Bokokotorskom zaljevu. Pripreme su zasad više teoretske nego praktične, ali s približavanjem termina turnira koji će zasigurno biti vrlo visoke kvalitete ludbreški će košarkaški veterani raditi sve paklenije. Da parafraziramo onu poznatu crno-
Veterani ‘Grafičara’ na zimskom prvenstvu prije nekoliko godina
Iz igračkih seniorskih dana
gorsku narodnu: 'Listaj goro, cvjetaj cvijeće, 'Grafičar' u boj kreće'. Igrački 'rooster', po svemu sudeći, bit će slijedeći: na pozicijama playmakera prodorni Kolak i postojani Pavković, snajperisti Beser i Križanić, na krilu Jerbić, a pod ko-
Veteranima 'Grafičara' želimo da u iduća tri tjedna priprema skinu poneki gram viška na težini i da dobro tempiraju pucačku i skakačku formu. Naravno, i sretan put dug 800 km do Tivta, a uvjereni smo da će u Crnoj Gori dostojno prezentirati Ludbreg.
Sudec, Nogomet nakon kratkog predaha Slobodan trener 'Podravine' Prema odluci raspuštenog vodstva ŽNS-a Varaždin već zadnje nedjelje srpnja počinje nova nogometna sezona utakmicama prvog kola kupa. Nikada tako rano. Prisjetimo se, prošla sezona završena je prije mjesec dana, doduše samo za finaliste kupa Nogometnog središta Ludbreg, Slogu iz Slokovca i Strugu Rovokop iz Struge koji takoreći ljetnu pauzu nisu niti imali, poput profesionalaca, mada su oni odmarali barem dio lipnja. Sada sezona počinje čak prije završetka prijelaznog roka, usred najveće sezone odmora i ljetovanja, ali po običaju klubove za to nitko i ne pita. Strpati sve turnire u srpanjske termine koje klubovi priređuju radi neophodne zarade za novu sezonu, postaje pravi izazov. Prvo kolo kupa igra se 31. srpnja, iduće 7. kolovoza, a 3. kolo već 24. kolovoza odnosno radnim danom, u srijedu. Nastavak će biti,
dakako, radnim danima u rujnu i listopadu (!), pa će za cijelo proljeće ostati samo polufinale i finale. Dakako i prvenstvena natjecanja počinju rano, 14. kolovoza i to u svim županijskim ligama uključujući i obje ludbreške. Bilo kako bilo, u nedjelju 31. srpnja na rasporedu su utakmice 1. kola Županijskog nogometnog kupa, a na ludbreškom se području sastaju: Karlovec-Podravac, Poljoprivrednik-Bukovčan, Dinamo 01-Radnički, Ajax-Plitvica, Poljanec-Drava, NovakovecPolet, Gora-Mladost (S), BednjaMladost (Š), Podgora-Lunjkovec i Dinamo (A)- Struga Rovokop. Sloga iz Slokovca, uključuje se u natjecanje u 2. kolu, a Zadrugar iz Hrastovskoga i Podravina iz Ludberga tek u četvrt-finalu odnosno u listopadu. Nakon dvije godine pauze u natjecanja se opet uključuje Bednja iz Slanja, u kupu i u prvenstvu Druge lige NS Ludbreg.
ševima novopečeni veteran Vrabec, neumorni rutiner Dijanošić i drugi najpoznatiji lakat u Hrvatskoj Cikač . Horvat i Kovač, bivši igrač 'Pomke' iz Koprivnice, zasad nezaliječeni, ali spremanju se za put, pa se i o d njih očekuje doprinos na parketu.
Ispunit ćemo zacrtane ciljeve
'Podravina' se već marljivo priprema za novu nogometnu sezonu. Pripreme traju od 10. srpnja, a trener Slobodan Sudec nema nimalo lak zadatak. Klub je napustila gotovo trećina igrača koji su u prošloj sezoni osvojili trećeligašku krunu. Jurica Vručina ipak će igrati na drugoligaškim terenima, ali u dresu 'Rudeša'. Nikola Golenja i Dejan Slunjski traže priliku za karijeru u inozemstvu, Dražen Vukina preselio se u 'Zadrugar', Mario Kranjec također je podigao papire, a prošle sezone odlični Siniša Vađunec namjerava prekinuti karijeru. S druge strane Podravinu je pojačao koprivnički kontingent zanimljivih i kvalitetnih igrača – Sabol, Tarandek i Jambrušić. Iz Zadrugara su došli napadači Šegović i Namjesnik, a radu s prvotimcima priključeno je više juniora i kadeta. -Trebat ćemo nešto vremena da posložimo redove. Siguran sam da ćemo u ovim sjajnim uvjetima koje imamo na stadionu napraviti sve da ponovimo prošlogodišnji uspjeh, a
Trener Slobodan Sudec pridodamo i osvajanje Županijskog kupa. Samo da izbjegnemo ozljede
i nepotrebne kazne. Zbog odlazaka nekih igrača sada tražimo neka nova rješenja u veznom redu. Možda ćemo sredinu terena povjeriti iskusnim igračima kao što su Fajt, Krušelj ili Valjak, a tu je i Jambrušić. Još ćemo vidjeti – rekao je Slobodan Sudec. Podravina do početka prvenstva koje bi trebalo početi 20. kolovoza planira više pripremnih utakmica, u nedjelju 31. srpnja u Hrastovskom protiv Zadrugara, a potom tri utakmice na svom stadionu u Ludbregu – u srijedu 3.kolovoza protiv Kalinovca, u subotu 6. kolovoza protiv Nedeljanca, a 11. kolovoza protivnik je Podravac iz Virja. Generalka će biti tjedan dana prije početka prvenstva 13. kolovoza protiv Mladosti iz Ždralova u utakmici za koju još uvijek nije dogovoreno domaćinstvo. Dakle, ima još dosta vremena da general 'Custer' posloži redove, uigra momčad koja će zadovoljiti ambicije kluba, ali i brojne i sve veće prohtjeve ludbreških navijača. (nj)
SP O R T
29. srpnja 2011.
15
Monografija Nogometnog kluba 'Podravina'
Nogometni album Ludbrega
Nakon tri godine rada, prikupljanja podataka, fotografija i druge dokumentacije, sistematiziranja građe, priprema za tiskanje, konačno je iz tiska izašla Monografija NK Podravina 1919-2009. Ludbreg. Podsjetimo, vodstvo kluba odlučilo je o izdavanju monografije u povodu 90. rođendana kojeg je Podravina proslavila prije dvije godine. Monografija je tiskana u luksuznom izdanju u tvrdom uvezu formata 23 x 32 cm. Objavljeno je 500-tinjak fotografija i niz drugih dokumenata. Autor teksta i urednik je Franjo Novak koji je u klubu također proveo igračke godine, od 1952. do 1962. godine, pa je rad na knjizi doživio vrlo emotivno. -Ne biste vjerovali koliko je malo službenih podataka, pisanih tragova o povijesti kluba. A želja je bila ostaviti što objektivniji zapis o nogometnim zanesenjacima Ludbrega i sačuvati od zaborava što više činjenica iz povijesti kluba. Trebat će dalje nastaviti tragati za podacima, obrađivati i tako upotpunjavati sliku o klubu. Sve monografije okrenute su prošlosti, ova ima specifičnost jer dodiruje sadašnjost, tako smo sačuvali sve vrijedno, to je bio način borbe protiv zaborava. Važno je zapisivanje o zbivanjima i ljudima jer ako nema pisanog traga kao da se nikad nije dogodilo. Bilo je puno onih koji su istinski pomogli da monografija ugleda svjetlo dana. Monografija je mozaik u kojem nedostaju neki kamenčići. Ovo je obiteljski album cijelog kluba. Meni osobno, rad na monografiji značio je puno. Podravinu sam upoznao 1947. godine, ona je bila moj prozor u svijet jer je bila prvo područje mog javnog
Monografiju su predstavili Mladen Henec i Franjo Beser, predsjednik i potpredsjednik Podravine, u društvu Ervina Horvata, također potpredsjednika kluba Neno Perin i Mladen Henec djelovanja. Ona je bila područje druženja i stvaranja prijateljstava, stjecanja životnih iskustava. S klubom sam doživio puno radosti, puno mi je pružila i značila u životu sve do danas. Ovom sam monografijom zatvorio životni krug – rekao je Franjo Novak, urednik knjige na promociji održanoj na gradskom stadionu. Zvonko Gerić-Mišo koji je također dao dio života Podravini, kao i njegov otac Josip koji je prava legenda kluba, odradio je obiman posao prikupljanja, odabira i opisa fotografija i druge dokumentacije, te pripreme materijala, a radio je i na likovnom rješenju knjige. -Najteže je bilo prikupiti i sistematizirati građu jer baš ništa nije bilo sistematizirano. Podaci su bili vrlo šturi, primjerice dobijete fotografiju, a ne znate iz koje je godine i tko je sve na njoj. Sve je trebalo staviti u pravo vremensko razdoblje. Na kraju smo otkrili velik broj ljudi koji se našao na klupskim fotografijama što je sigurno velika vrijednost. Dosta
se ljudi odazvalo pozivu na dostavu materijala, ali je sve išlo sporo. Bila bi šteta sada stati. Treba nastaviti prikupljati građu, ima i sada dosta toga što nije ušlo u knjigu, a sigurno će biti još puno materijala i treba razmišljati o dopuni monografije – smatra Mišo Gerić. Za lijepu knjigu svakako ima još zaslužnih, a posebice su to klupska legenda Nikola Kolak s bogatom osobnom klupskom evidencijom koju je skupljao desetljećima, te ju je dao za potrebe izrade knjige, zatim Nevenko Perin-Neno koji je, između ostalog, sudjelovao i pri izradi likovnog rješenja. Dakako, predsjednik kluba Mladen Henec uporno je rješavao svaki problem koji se javljao tijekom rada na knjizi, a kvalitetan tisak u nakladi 1.000 primjeraka zasluga je ludbreškog 'Grafičara' čiji je direktor Franjo Beser, ujedno i jedan od potpredsjednika kluba: -Kroz 90 godina kluba prošle su mnoge generacije. Za okrugli rođendan klubu smo poklonili prekrasni objekt na stadionu. To je sada sportski hram za sadašnje i posebno one generacije koje dolaze. Ne može
Na promociji susret Podravina-Slaven Belupo, kao i u srpnju prije 92 godine
Franjo Novak, autor i urednik
Listanje knjige na tribini
sve na ostati samo na sjećanjima. I zato je 'Grafičar', tvrtka u kojoj su radili mnogi igrači i članovi kluba, dao svoj doprinos. Nadam se da će ova monografija koristiti budućim generacije za nove knjige. Jer Podravina se polako bliži i svom stotom rođendanu – kazao je Franjo Beser, direktor 'Grafičara' i potpredsjednik Podravine. Uz promociju knjige na terenu je
priređen prigodni program u kojem su sudjelovali sopranistica Barbara Othman, Ivica Kolmar i tamburaški sastav Vinciliri. Dakako, bilo je i nogometa. Podravina je svoju prvu utakmicu u srpnju prije 92 godine odigrala s koprivničkim Slaven-Belupom, sadašnjim prvoligašem. Tako su sada isti klubovi podsjetili na taj događaj novom utakmicom. Prvoligaš je bio nešto uspješniji s 2:4.
Nikica Kolak, klupski kroničar darovao je obimnu evidenciju za izradu knjige
Zvonko Gerić-Mišo obavio složen posao prikupljanja, odabira i opisa građe
16
29. srpnja 2011.
ŠALJITE FOTKE!
U vinogradu i na Viru
Pjevački kvartet u trsju (autor: Bruno Herceg)
Gladni mladunci (autor: Bruno Herceg)
Ponovno nam se nakon duljeg vremena krasnim fotografijama javio mladi Bruno Herceg iz Vinograda Ludbreških. U protekle tri godine u nekoliko smo navrata objavljivali njegove fotografije, a i ovoga puta zanimljive motive našao je u prirodi koja je najčešća meta njegova objektiva. Dao si je truda u istraživanju odakle dolazi ptičje cvrkutanje. Virska večernja bonaca (autor: Ivana Vidović) -Gnijezda sam pronašao u vinogradu u trsju. Možda je malo neobično što su gnijezda tako nisko na stabljikama vinove loze. Ne znam baš, nisam siguran o kojim se vrstama radi, pretpostavljam da su ove starije ptice kosovi, a ovi tek izlegli mladunci neke vrste sjenica – javio nam je Bruno. Lijepim fotkama razveselila nas je Ivana Vidović. I to s ljetovanja. Na Viru je, osim odmora i uživanja u moru, suncu i zabavi, pronašla puno zanimljivih motiva za lijepe fotke. Nadamo se samo da će nam se češće javljati novim fotkama. Eto, ljeto je i zasigurno mnogi imaju mnoštvo zanimljivih i neobičnih fotografija ljetnih motiva, a dovoljno kvalitetnih da ih objavimo. Pošaljite nam, dragi čitatelji, fotografije koje ste snimili kod kuće ili na odmoru, u prirodi, na putovanjima. Fotke šaljite na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr Odmor na kamenu (autor: Ivana Vidović)
Ludbreški 'mister senior'
Mister senior Antun u središtu pozornosti Na sedmodnevnom ljetovanju u mjestu Pakoštane boravilo je 48 članova Udruge umirovljenika i starijih osoba Ludbrega. Puni su hvale za smještaj u hotelu 'Marin' s tri zvjezdice u kojem svaka soba ima klima-uređaj i televizor. -Bilo je jako lijepo. Priredili smo i natjecanje u pjevanju. Dobro smo se opustili i zabavili – zadovoljno će Anica Henezi. Titulu najboljih pjevača osvojio je par Katica Sačer i Nikola Krobot koji su izveli rusku 'Kaćušu'.
Naši su umirovljenici dan provodili na plaži, a navečer pokazali kako se odlično znaju zabavljati. Tako su priredili i izbor za mistera hotela. Laskavu titulu najljepšeg ponio je Antun Horvat iz Selnika. -Baš taj dan doma su se
izlegli praščići. Kak sam pobijedil u izboru za mistera odlučil sam najesen počastiti prijatelje iz udruge, dok odojci malo narasteju. Napravil budem feštu u Udruzi – obećao je 'mister' Antun, kojeg je titula očito jako razveselila. Ili možda mali pajceki. Feštu će Antun prirediti ujesen u povodu Dana starijih osoba. Tom prigodom će Katica Namjesnik, prošlogodišnja miss hotela s ljetovanja, predati svoju lentu Antunu, novom misteru senioru. (mh)