Ln 55

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. RUJNA 2011.

BROJ 55 / GODINA VI.

Koncert ‘Kroz generacije’:

Glazbena večer za pamćenje

Radovi:

/str.12.-13./

SNIMKA: FOTO NOVAK

Uređuju se putevi na Gracima /str. 2./

Uz 600. obljetnicu:

Ludbreg dobio marku /str. 6./

Sveta nedjelja Sport uz blagdan Svetu nedjelju

SPORT

/str. 14-15./ Mladen Henec, predsjednik GNK Podravina

U vinogorju:

Ljetna berba grožđa /str. 5./

Nogomet, rukomet, tenis

/str. 8.-9./

‘Sve će doći na svoje’

2

A KT U A L N O

UPU pred donošenjem

Prijedlog plana uskoro pred vijećnike Postupak donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg, iznimno važnog dokumenta za budući razvoj grada, ušao je u završnu fazu.

Nakon temeljitih priprema, više stručnih rasprava i konzultacija, krajem lipnja završena je javna rasprava koja je trajala mjesec dana.

–Naša obveza još je donošenje Plana zaštite i spašavanja, jednog od popratnih dokumenata neophodnih za usvajanje Urbanističkog plana. On je izrađen i odmah ide Gradskom vijeću na donošenje nakon čega će se proslijediti tvrtki ‘Urbing’, izrađivaču Urbanističkog plana. Kako u javnoj raspravi nije bilo drugih primjedbi, sada očekujemo zadnje suglasnosti na prijedlog dokumenta. Ovaj važan dokument za Grad Ludbreg mogao bi biti usvojen već krajem listopada. Budući plan obuhvaća oko 300 hektara područja naselja Ludbreg i dio Sigeca. Važno je da znamo kako će Ludbreg izgledati u budućnosti, a da investitori znaju što i kako graditi - načine, uvjete i površine za gradnju objekata, namjenu građevinskih i drugih površina.

Za dulje vremensko razdoblje uređuje se prostorni razvoj Ludbrega prema zaobilaznici, Selniku i južno do Bednje, te do nove zone preko pruge koja će se spojiti s Krležinom ulicom. Dakako, planom se odmah definira i potrebna komunalna infrastruktura za buduće zone – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

U gradskoj upravi očekuju još nekoliko suglasnosti stručnih institucija i službi na nacrt konačnog prijedloga iako su rokovi za njihovu dostavu već prošli. Slijedi elaboracija nakon čega će se konačni plan uputiti na donošenje Gradskom vijeću Ludbrega vjerojatno do kraja listopada. Ako ga vijećnici tada prihvate, novi Urbanistički plan uređenja naselja Ludbreg stupit će na snagu danom objave u Službenom vjesniku Varaždinske županije tijekom studenoga.

30. rujna 2011.

Komunalni radovi na području Grada Ludbrega

Počelo na Gracima, Sigečak na čekanju

Na zadovoljstvo vlasnika nekretnina na području vinogorja odmah nakon berbe grožđa u drugoj polovici rujna počeli su radovi na asfaltiranju glavne ceste i odvojaka na Gracima.

-Ako posluže vremenske prilike i izvođačima omoguće nesmetano odvijanje radova, te ako ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, vjerujem da će Graci biti asfaltirani za 40-ak radnih dana, do Martinja, jer tako je predviđeno ugovorom. Vlasnicima na Gracima upućujem apel za strpljenje dok traju radovi jer se zna da tamo nema gotovo nikakvih alternativnih pravaca. Molim ljude da se malo strpe i da ne bude nepotrebne nervoze, pa ćemo svi biti vrlo zadovoljni obavljenim poslom – poručuje Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Na Gracima će se asfaltirati glavna cesta duga 1.530 metara i sedam odvojaka ukupne dužine 750 metara. Radove izvode djelatnici Poduzeća za ceste Varaždin.

Ista tvrtka odabrana je i za izvođača radova na drugom velikom projektu, asfaltiranju Sigečaka. No, tu je zapelo jer je na odabir izvođača radova žalbu uputila varaždinska tvrtka 'Cesta' koja je također predala ponudu za izvođenje radova.

-Mišljenja sam da njihov prigovor nije opravdan. Žalbu će rješavati Državna komisija za javnu nabavu.

Zatražili smo hitnost za rješenje jer stigla je jesen i želimo iskoristiti po-

U tijeku su zemljani radovi na proširenju i poravnanju glavne ceste na Gracima

voljne vremenske prilike za radove.

Sa ŽUC-om smo dogovorili da se pojača održavanje cesta kroz Sigečak kako bi se budućem izvođaču radova stvorili uvjeti i omogućilo da odmah uđe u posao - kaže Božidar Hajsok. Čini se, međutim, da se Državnoj komisiji za javnu nabavu u Zagrebu baš i ne žuri u rješavanju pristiglih prigovora.

-Oni nisu vezani rokovima za rje-

će u financiranju sudjelovati ŽUC Varaždin s oko 250.000 kuna dok će se iz gradskog proračuna izdvojiti oko 150.00 kuna.

Iduće godine u planu je novi veliki projekt.

-Sa Županijskom upravom za ceste dogovaramo da se krene u rekonstrukciju glavne ceste kroz naselje Sigetec. Vjerujem da ćemo tada paralelno krenuti i s gradnjom kanalizacijske mreže kroz Sigetec. U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za potpuno uređenje Frankopanske ulice od ulaza u grad sa zapadne strane od željezničkog prijelaza do rotora, s kompletnom infrastrukturom, stazama, nogostupom. Vjerujem da bi radovi u Frankopanskoj mogli početi u drugoj polovici 2013. godine – najavljuje Božidar Hajsok.

JKP 'Lukom' Ludbreg

Srušene stare lipe

Nakon brojnih obveza koje su imali oko Svete nedjelje, djelatnici 'Lukoma' prionuli su poslovima na uređenju i održavanju gradskog groblja. Doduše, na gradskom groblju rade gotovo svakodnevno, pa se žitelji Ludbrega s pravom ponose njegovim izgledom. Sredinom rujna obavljeni su i neki vrlo složeni poslovi. Stari je dio groblja ostao bez dvije lipe, vjerojatno najstarijh stabala na gradskome groblju.

-Ja ih se sjećam još kao dječak i sigurno su starije od stotinu godina.

Visoke su oko 25 metara – kaže Krešo Somogji, najstariji djelatnik 'Lukoma'.

Zub vremena, odnosno bolesti, zahvatio je oba stabla. Polako su se su-

šila. U 'Lukomu' su odlučili za njihovo rušenje kako bi se izbjegle veće štete i neugodnosti s vlasnicima grobova.

-Svaki jači vjetar kidao bi grane koje su padale po grobovima i spomenicima, a tragove je ostavljalo i otpalo lišće. Ljudi su se često žalili.

Osim toga, lipe su bile oštećene i prijetila je opasnost od pucanja.

Ako bi se raskolio dio stabla sigurno bi oštetio 30-ak spomenika. Nedavnom nabavom specijalnog vozila s košarom za rad na visini, imamo mogućnost obaviti tako složene poslove rušenja. Trebalo je paziti da pri rušenju zaštitimo okolne spomenike i grobove – rekao je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Ovako su izgledala stabla pred kraj rušenja

Mr. Igor Franolić, dir. Lukoma

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

šavanje predmeta. Naime, još od lipnja čekamo rješenje o prigovoru za odabir izvođača radova u Stepinčevoj i u Ulici Rudolfa Fizira. Zanimljivo, radove bi trebala izvoditi 'Cesta', ali je na njihov izbor stigla žalba – rekao je pročelnik Darko Rak. Strojevi za komunalne radove još ove godine mogli bi se pojaviti i u Vinogradskoj ulici u Ludbregu. Naime, u tijeku je postupak javne nabave za odabir izvođača radova za potpuno uređenje dijela Vinogradske u dužini od 310 metara. Radi se o rekonstrukciji prometnice od rotora prema vinogorju s postavom finog sloja asfalta i uređenju pješačko-biciklističkih staza s obje strane ulice. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 400.000 kuna s PDV-om.

Radi se o županijskoj prometnici, pa

Najprije su otpiljene grane

Potom dio po dio debla

Djelatnici su postavljanjem skele zaštitili grobove i spomenike ispod samih stabala, dok je samo rušenje iziskivalo posebnu tehniku i oprez.

-Najprije smo rezali grane da ogolimo stablo. A onda od vrha prema dolje otpilimo komad po komad drveta koje spuštamo košarom. Ne možemo stablo otpiliti pri zemlji jer može pasti na spomenike i grobove.

Ovak ide malo sporo, ali barem je sigurno da ljudima ne napravimo štetu – kažu 'Lukomovci'.

Ljudi su očito zadovoljni zbog rušenja starih stabala.

-Poglećte kak zgledaju ove stare čemprese! Visiju grane i sve z njih padne na grob. Sako leto moram promeniti kamenčeke na grobu. Bute i to rušili?

– pitala je starija gospođa iz Hrastovskoga koja se zatekla na groblju.

Direktor mr. Franolić potvrdio je da će se rušiti i stari čempresi, ali ne ove godine.

-Na starom dijelu groblja nije bilo planske sadnje stabala. Uz to, lipe nisu primjerene groblju, a redom su to vrlo stara stabla koja rade štetu na grobovima i spomenicima.

Postupno ćemo ih uklanjati i zasaditi primjerenije drveće, primjerice tuje. Ne možemo sve odjednom porušiti i ogoliti dio groblja, već radimo planski - kaže mr. Franolić.

Rušenje svakog stabla lipe i čišćenje trajalo je nekoliko dana. Ovim poslovima počele su pojačane aktivnosti koje će 'Lukom' provesti na uređenju i održavanju gradskog groblja uoči nadolazećeg blagdana Svih svetih.

A KT U A L N O

30. rujna 2011.

Grad Ludbreg pomaže i u novoj školskoj godini

Zajednica ‘Molitva i riječ’

Pomoć roditeljima u školovanju djece Počela je nova školska godina.

Unatoč manjim prihodima Grada Ludbrega u prvom dijelu godine što je dovelo do rebalansa i smanjenja gradskog proračuna za 7,65 posto odnosno za 1,8 milijuna kuna, nastavilo se financirati programe u školstvu.

-Grad će u školovanju djece sigurno pomagati gdje god i koliko god bude moguće jer za mlade uvijek moramo iznaći mogućnosti. Smatram da je izuzetno važno povećati obrazovnu strukturu naših žitelja.

Uz sve teškoće nastojimo pomoći u školovanju, obrazovanju naše djece.

Stimulirali smo upis u srednjoškolske programe u Ludbregu. Tako smo srednjoškolcima u Ludbregu osigurali topli obrok, besplatno učlanjenje u Gradsku knjižnicu i prijevoz do Ludbrega ako žive izvan naselja. Poznato je da nam je konačni cilj osnivanje Srednje škole Ludbreg. Sada imamo četiri srednjoškolska odjeljenja, dva gimnazijska, te jedan kombinirani razred za poljoprivredna zanimanja s jednim odjeljenjem za četverogodišnji, a drugim za trogodišnji nastavni program. Oformljeno je i srednjoškolsko odjeljenje za djecu s teškoćama u razvoju. To su pravi temelji na kojima će se u budućnosti formirati srednja škola. Nastava u zgradi osnovne škole gdje je prostorija bivše ambulante preuređena u učionicu, ali u dogledno vrijeme sigurno će srednjoškolci dobiti svoju zgradu – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Grad također pomaže učenicima odnosno njihovim roditeljima i obiteljima koji srednjoškolsku nastavu pohađaju u drugim sredinama.

Iako je bilo naznaka da bi se mogla ukinuti pomoć za prijevoz srednjoškolcima, do toga ipak nije došlo.

Doduše, Varaždinska županija promijenila je odluku o sufinanciranju i roditelji sada moraju izdvajati više. U prošloj školskoj godini roditelji su za prijevoz djece autobusom mjesečno

U Zagrebu o ludbreškom centru Zajednica ‘Molitva i riječ’ proteklih je dana u Zagrebu organizirala skup o budućem međunarodnom centru za hagioterapiju čija bi gradnja u skorije vrijeme trebala početi u Ludbregu nedaleko svetišta. Gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok bili su spriječeni pohoditi skup, ali su uputili pismo potpore organizatorima u nastojanjima da se što prije krene u realizaciju projekta.

A Ludbreg su na skupu zastupali mr. sc. Franjo Križanić, bivši gradonačelnik za čijeg su mandata počeli razgovori o gradnji centra u Ludbregu, te pročelnik Darko Rak

Najviše se putuje vlakom, roditelji plaćaju 100 kuna mjesečno, a ostatak financiraju grad i županija plaćali 100 kuna, a za vlak samo jednokratni iznos od 100 kuna. Promjenom koju je uvela županija sada za autobus roditelji plaćaju 300 kuna, a za vlak 100 mjesečno. Ostatak do pune cijene prijevoza zajedno pokrivaju županija i Grad.

-Sudjelujemo u sufinanciranju prijevoza učenika u srednje škole na području županije i izvan područja varaždinske županije. Bez obzira na ove promjene i veći udio roditelja, s obzirom na današnji životni standard i kada je dosta ljudi bez posla, uvjeren sam da je potpora za prijevoz iz gradskog proračuna za ovaj projekt od oko 350.000 kuna još uvijek jako velika pomoć roditeljima naših srednjoškolaca – poručio je gradonačelnik Krobot.

Godišnje se iz gradskog proračuna izdvajaju značajna sredstva i za razne druge programe u školstvu ili imaju veze s obrazovanjem mladih generacija. Podaci iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti to potvrđuju.

-Godišnje se za studente, srednjoškolce, za programe u osnovnoj

Nova školska godina u Osnovnoj školi Ludbreg Dugo, toplo ljeto je gotovo. Školarci su opet u klupama, učitelji za katedrom. U Osnovnoj školi Ludbreg nastava u 2011/2012. školskoj godini počela je uobičajeno, dan iza Svete nedjelje. U školskim klupama je 737 učenika. Broj učenika je manji nego prošle jeseni, ali barem raduje što je više prvašića.

-Prošlu školsku godinu završila su 752 učenika, dakle, 15 više nego ih je sada. No, broj prvašića je veći za 11, lani smo imali 86, ove jeseni 97 učenika prvih razreda. Dakle, više prvašića, a manji ukupni broj učenika govori o tome da je u lipnju osmi razred završilo više učenika nego smo sada upisali prvašića, više od stotinu – pojasnio je brojke Antun Golubić, ravnatelj Osnovne škole Ludbreg.

Još je jedan zanimljiv podatak - ludbreška škola ima 386 učenika viših razreda odnosno 30-ak učenika je više u predmetnoj nego u razrednoj nastavi.

U školi radi ukupno 69 djelatnika od čega je 16 učitelja razredne, a 31 učitelj predmetne nastave, troje stručnih suradnika, te 19 zaposlenika na pomoćno-tehničkim i administrativnim poslovima.

3

školi i predškolskom sustavu izdvaja gotovo 3,3 milijuna kuna što je skoro polovica svih javnih potreba Grada u društvenim djelatnostima. Primjerice, oko 220.000 kuna ide godišnje za prijevoz i prehranu osnovaca, za natjecanja učenika, za njihova sportska natjecanja, a dajemo potpore i za ekološke projekte osnovaca. Za tri vrtića godišnje izdvajamo oko 2 milijuna kuna. Danas je ekonomska cijena boravka djeteta u vrtiću 1.150 kuna, a Grad sufinancira 600 kuna po djetetu. Dakle, roditelji plaćaju u prosjeku oko 350 kuna do maksimalno 550 kuna. No, imamo i socijalni program i ako roditelji ispunjavaju uvjete prema tom programu njihov udio u plaćanju cijene vrtića može biti i značajno manji. U gradskom vrtiću 'Radost' sufinanciramo boravak 130 djece, u 'Smjehuljici' za 70, a u 'Iskrici' za 65-ero djece. No, to je za maksimalni broj, a uvijek se plaća prema stvarnom broju djece na temelju podataka o trenutnom broju polaznika u vrtićima koje primamo svakog mjeseca – pojasnio je Alen

Sabol, pročelnik Upravnog odjela Grada za društvene djelatnosti.

Iz gradskog proračuna u prosjeku se godišnje izdvaja i 350.000 kuna za studente.

-Poznato je da od prije dvije godine stipendiramo studente prema novoj odluci. Trenutačno imamo 40-ak studenata koji primaju gradsku stipendiju od 600 do 800 kuna ovisno o mjestu studija. Broj stipendista neznatno se može promijeniti ovisno o tome jesu li korisnici dali godinu. Ako jesu nastavljaju primati stipendiju odnosno u slučaju neuspjeha u akademskoj godini ostaju bez gradske potpore. Osim toga, Grad već duži niz godina čuva lijepu tradiciju dodjele jednokratne novčane potpore studentima koje u pravilu predajemo našim studentima uoči božićno-novogodišnjih blagdana – rekao je Alen Sabol.

Broj korisnika gradskih stipendija vjerojatno će se uskoro povećati.

Naime, u pripremi je novi natječaj za dodjelu novih stipendija koji će se raspisati tijekom jeseni.

U klupama 737 đaka

Antun Golubić, ravnatelj OŠ

U 1.a razredu razrednice Dragice Miklošić ukupno je 25 prvašića

-Nama se povremeno javljaju problemi kada tražimo zamjene zbog porodiljskih dopusta. Sada imamo dijelom nestručno zastupljenu nastavu iz matematike i informatike. Zatražili smo od našeg resornog ministarstva povećanje satnice za pola radnog vremena za informatičara. Naime, malo je nelogično što tako velika škola ima samo jednog informatičara dok ih neke

manje škole imaju više. Još čekamo na odgovor iz ministarstva. Nemamo nekih drugih problema. Imali smo dva dana burzu knjiga na kraju lanjske godine kada su učenici dosta toga razmijenili i kupili jer se stare knjige mogu koristiti. Nešto novih knjiga roditelji su kupovali preko Narodnih novina, te nešto manje kod drugih. Dakle, nema takvih problema s nedostatkom školskih

knjiga kako je znalo biti prethodnih godina – kaže ravnatelj Golubić.

U školi se još uvijek formiraju grupe slobodnih aktivnosti i učenici imaju zaista velike mogućnosti da se prema svojim sklonosti opredjeljuju za neke od raznih grupa društvenih i prirodnih znanosti, do grupa sportskih aktivnosti. Novost je što se u školi formira grupa mladih astronoma koje nije bilo u protekloj školskoj godini.

Kamen-temeljac već se nalazi u prostorijama grada i Ivica Filipašić, stručni suradnik u gradskoj upravi.

-Mr. sc. Križanić detaljno je informirao sudionike skupa o Ludbregu i našim nastojanjima da Zajednici izađemo u susret u njezinim planovima. Raspravljalo se o razlozima i potrebi gradnje centra, te kako realizirati ovako veliki projekt odnosno zatvoriti financijsku konstrukciju. Zajednica je osnovala zakladu HGTH i registrirat će tvrtku za gradnju. Osim od članarine, novac će se prikupljati preko donacija, raznim aktivnostima, kao što su aukcije, koncerti i druge. Tako smo upoznati da je u pripremi veliki koncert koji će biti održan u koncertnoj dvorani ‘Lisinski’ u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom radio-televizijom, a čitav prihod ići će za gradnju centra u Ludbregu. Također smo dobili informaciju da su predsjednik dr. Ivo Josipović i utemeljitelj Zajednice prof. Ivančić razgovarali o projektu u Ludbregu i predsjednik države dao je punu potporu – prenijeli su nam Darko Rak i Ivica Filipašić.

Zajednica priprema potrebnu dokumentaciju kako bi po stupanju na snagu novog Urbanističkog plana uređenja naselja Ludbreg ove jeseni odmah pristupila ishođenju potrebnih dozvola za početak gradnje. Kamen-temeljac za budući međunarodni centar za hagioterapiju već se nalazi u Ludbregu. Bio je izložen na Svetu nedjelju kod Zavjetne kapelice, a sada se čuva u gradskoj upravi. Kamen je uzet sa zagrebačke katedrale, a početkom lipnja osobno ga je posvetio Sveti Otac papa Benedikt XVI prigodom posjeta Zagrebu. Uz kamen se nalazi i mramorna ploča s uklesanim tekstom: ‘Ovaj kamen temeljac za međunarodni centar za novu evangelizaciju i hagioterapiju u Ludbregu blagoslovio je papa Benedikt XVI u Zagrebu 05.06. 2011.’

4

A KT U A L N O

30. rujna 2011.

Knjiga o braniteljima Vukovara s našeg područja

'Vukovar-Varaždin 1991.'

Upravo se navršilo 20 godina od 11. rujna 1991. godine kada je posljednja smjena pripadnika Policijske uprave varaždinske stigla u Vukovar u obranu grada. Od toga su se dana životi branitelja i članova njihovih obitelji zauvijek potpuno promijenili. Nakon herojskog otpora puno nadmoćnijem neprijatelju, tri mjeseca kasnije branitelji su položili oružje. Posljedice su dobro poznate. Od 185 pripadnika Zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske, među kojima je bilo i 20 ludbreških policajaca, poginulo je ili nestalo njih 26, a 67 ih je ranjeno. U logore po Srbiji odvedeno je 119 branitelja koji su bili izvrgnuti strašnim zlostavljanjima. Posljednjih godina umrla je još petorica branitelja.

O tome svjedoči knjiga 'Vukovar-Varaždin 1991.' čija je promocija priređena u Varaždinu 11. rujna, dakle, točno na datum kada su prije 20 godina policajci autobusima krenuli put Vukovara. Ovo je monografija o danima borbe za Vukovar. Njezin je urednik Ivan Piskač, član ratnog zapovjedništva Zasebne policijske postrojbe PU Varaždin.

-Autobus nas je dovezao do same crte razdvajanja, a ovi su nas odmah zasuli snažnim granatiranjem. I tako svakodnevno do kraja. Većina naše postrojbe od 140 policajaca raspoređena je u Borovo naselje na potezu od Trpinjske ceste, Hercegovačke i Ličke ulice. Zadaća je bila odbijanje napada iz pravca Borova sela. Manji dio od 45 pripadnika postrojbe prvo je raspoređen na Sajmište u neposrednoj blizini vojarne te prema jakom četničkom uporištu Petrovoj gori – kazao je, između ostalog, Ivan Piskač prigodom promocije knjige. Knjiga je vjerodostojni dokument s prve crte bojišnice u obrani Vukovara. Na 370 stranica kronološki se opisuje dolazak branitelja u Vukovar, pa sve do razmjene za-

Bez ratnog iskustva PU varaždinska počela je slati ispomoć u Vukovar 28. lipnja 1991. nakon što su formirane postrojbe od 100 do 200 pripadnika policije. Svaka smjena trajala je od dva do tri tjedna.

Situacija je nalagala da se postrojba u predviđenom sastavu morala formirati u roku od 2 do 3 dana i poslati na smjenu u Vukovar. Problem je bio nedostatak potrebnog naoružanja, posebno onog namijenjenog za protuoklopnu borbu i protuzrakoplovne topove. Dakako, pripadnici postrojbe obučavali su se za policijsko djelovanje, a ne za rat. Tako je većina brani-

telja ‘u hodu’ učila o vojnom naoružanju i skupljala ratno iskustvo. Na popisu poginulih i nestalih branitelja Vukovara s našeg područja nalaze se i imena dvojice pripadnika Policijske postaje Ludbreg. Josip Kanižaj iz Sesveta, zadužen za transport, poginuo je 6. studenoga na zadatku u vozilu.

Marijan Levak iz Lunjkovca pokušao se u proboju izvući s jednom grupom nekoliko dana prije predaje grada.

Pretpostavlja se da je stradao u pokušaju da se domogne slobodnog teritorija. U knjizi su opisani Kanižajeva pogibija i Levakov nestanak.

Petar Franolić napisao je za knjigu dva teksta

Spomen na poginule i nestale branitelje, među kojima su Marijan Levak i Josip Kanižaj iz Policijske postaje Ludbreg robljenika i povratka kući. Objavljeno je mnoštvo dokumenata, fotografija, zemljovida. Posebnu pak vjerodostojnost daju svjedočanstva samih branitelja. Naime, mnogi su pripadnici postrojbe napisali kratke tekstove o tome što su proživjeli, pa i Ludbrežani. Petar Franolić, predsjednik Udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.' jedan je od članova organizacijskog

odbora za izdavanje knjige, a napisao je dva teksta, prvi o pogibiji Josipa Kanižaja s kojim je u tom trenutku bio u vozilu, te o svom uspjelom proboju iz opkoljenog Vukovara.

-Još su neki iz naše udruge objavili tekstove. Tko pročita knjigu, posebno mlađe generacije, imat će puno bolji uvid u ono što se događalo u Vukovaru. Knjiga daje popis svih koji smo bili

u Vukovaru iz naše Policijske uprave s kratkim životopisom i ratnim putom, te fotografije poginulih. Monografija je tiskana u tisuću primjeraka, dobili su je na poklon svi branitelji i obitelji poginulih i nestalih, nešto se poklonilo, a ostalo je išlo u prodaju. Ostalo je nešto malo primjeraka – rekao nam je Petar Franolić.

Uz promociju knjige kojoj su bili nazočni mnogi visoki gosti, u policijskim upravama u Varaždinu i Čakovcu odana je počast stradalim braniteljima, a u varaždinskoj katedrali služila se sveta misa zadušnica za poginule. Tim događajima zapravo je počelo obilježavanje 20. obljetnice stradanja Vukovara koja će se posebno obilježiti sredinom studenoga.

-Točno da sjećanje na vukovarske

dane budi jake emocije. Eto, naši dečki već su krajem rujna bili u Vukovaru na otvaranju spomen-muzeja na Trpinjskoj cesti gdje su bili naši položaji.

Odlazak u Vukovar na 20. obljetnicu 18. studenoga priprema se na razini Policijske uprave. Mi iz Ludbrega možda budemo išli 20. studenog jer smo mi držali položaje u Borovom naselju još nakon pada Vukovara. Postoje ideje da još nekim sadržajima obilježimo obljetnicu – pojasnio je Petar Franolić.

Tiskanje monografije 'VukovarVaraždin 1991.' pomogao je i Grad Ludbreg. S obzirom da je ostalo još malo neprodanih primjeraka oni koji žele kupiti knjigu mogu se javiti u udrugu 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.' ili Petru Franoliću na broj 091 563 05 35.

Lokalna agencijska grupa Podravina-Zagorje

Edukacija članstva

Još početkom ove godine su gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice, te općine Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet i Rasinja, kako je poznato, potpisali sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Podravina-Zagorje (LAG PODZAG) čime su se obvezali na suradnju u cilju realizacije zajedničkih interesa i projekata.

Osnivanje LAG-a temelji se na LEADER pristupu koji je pokrenula Europska unija s ciljem razvoja ruralnih područja.

LAG POD-ZAG je u postupku osnivanja kao udruge i u tijeku je edukacija članova kroz šest seminara koji traju po dva dana. Ludbreg je odabran za sjedište agencije, a bio je domaćin seminara u srpnju, dok je novi održan krajem kolovoza u Velikom Bukovcu.

Cilj seminara je da predstavnici gradova i općina, potpisnika LAG-a, zajedničkim radom i stečenim vještinama usvoje znanja kojima će potaknuti razvoj lokalnog partnerstva na dobrobit razvoja i kvalitetnog života. Članovi će izraditi strateški plan lokalnog razvoja koji će biti temelj LAG-a, ali i podloga za izradu i podnošenje za-

Mateja Matijašec i Jelena Šuver, djelatnice gradske uprave na seminaru htjeva za financiranje razvojnih projekata iz domaćih i EU fondova.

S područja Grada Ludbrega seminar polaze Ružica Zlatar iz 'Ludbreškog sunca', Saša Jerković iz Udruge cvjećara regije Ludbreg, Zvonimir Novak iz klastera 'Euvita', te Jelena Šuver i Mateja Matijašec, djelatnice u gradskoj upravi.

Domaćin novog seminara bit će Varaždinske Toplice, a održat će se u četvrtak, 13. listopada u 18 sati. Na ovom seminaru predstavit će se svi članovi budućeg LAG-a, a očekuje se nazočnost i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Inače, seminar je otvorenog tipa i mogu prisustvovati svi zainteresirani predstavnici jedinica lokalnih samouprava, kao i iz privatnog i javnog sektora, udruga, građani.

Kod nas je dosad registrirano 13 LAG-ova koji pokrivaju 20-ak posto teritorija Hrvatske, među kojima je, dakle, i ovaj naš koji namjerava promijeniti ime. Zato LAG POD-ZAG poziva na suradnju i naše čitatelje.

Oni koji imaju dobre ideje, prijedlog za novo ime LAG-a, svoje prijedloge mogu poslati na e-mail: mateja.matijašec@ludbreg.hr ili telefonom javiti u gradsku upravu u Ludbreg na broj 306 070.

BERBA

30. rujna 2011.

5

Suša odnijela prinose s polja i vrtova

Štete prijavilo 450 ljudi

Najstariji žitelji ludbreškog kraja teško će se prisjetiti dugotrajnijeg sušnog razdoblja bez obilnijih kiša kao ovog ljeta. Takvo vrijeme bilo je pravi udar na ljetinu, pa je i varaždinski župan za čitavu županiju proglasio elementarnu nepogodu zbog velikih šteta koje je suša napravila na poljima i vrtovima. Poljodjelci su do kraja rujna prijavljivali štete.

Tako se štete zbrajaju i u Ludbregu, u Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada

Ludbrega.

-Povjerenstvo je dva puta izašlo na teren i obišlo polja, pa imamo prvu grubu procjenu. Štete su velike, urodi su prepolovljeni, kod nekih kultura i više od toga, čak i na grožđu koje se sušilo. Ne sjećam se suša koje bi počele već u svibnju, a ova se praktički protegnula i u rujan. Procjena je da na poljima na području Grada Ludbrega štete iznose oko 8,8 milijuna kuna. Posebno je stradao kukuruz jer ga ima najviše. Strada-

le su i ostale ratarske kulture, a od povrća posebice krastavci, paprika, mrkva, luk, grah. Polja su ostala i bez sijena i djeteline. U postotku štete su između 30 i 70 posto, a na nekim područjima čak su i veće ako je tlo dosta šljunčano ili pjeskovito. Važno je bilo kvalitetno i na vrijeme obraditi tlo, dakle, napraviti dobru pripremu, sjetvu, gnojidbu, zaštitu. Ratari koji kvalitetno obrađuju površine imaju manje štete – tvrdi gradonačelnik Marijan Krobot, po struci agronom. Županijsko povjerenstvo kaže

Česta slika - livade s posušenom travom

U ludbreškom vinogorju

Najveće štete su na kukuruzima da su štete na poljima županije više od 75 milijuna kuna. Poljodjelci su trebali podatke o stanju usjeva predati do kraja rujna. Grad Ludbreg ima obvezu izvještaj predati u roku 30 dana Županijskom povjerenstvu.

Skupni izvještaj iz Županijskog povjerenstva sa zahtjevom za dodjelu pomoći ljudima prosljeđuje Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

-Odšteta bi se trebala isplatiti iz državnog proračuna. Od države ovisi hoće li i koliko priznati štete,

vjerojatno to ovisi o tome koliko bude novaca. Prema iskustvima iz ranijih godina, država je novac na naknadu šteta proslijedila općinama i gradovima, a mi ljudima, pa ako bude isplata vjerojatno će to biti na isti način. Naše poljoprivrednike na vrijeme ćemo o tome obavijestiti – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Ludbrega štete je prijavilo oko 450 poljodjelaca.

Ljetna berba grožđa

Berbe grožđa obično su u drugoj polovici rujna dolaskom prvih svježijih dana. No, sada u vinogradima gotovo da i nije bilo berbe u drugoj polovici rujna. Možemo reći da je ovo bila 'ljetna berba', zasigurno jedna je od najranijih. Vinogradari su dijelom zadovoljni jer nije bilo kiša koje prenose biljne bolesti, lozu nije trebalo zaštititi u toliko navrata kao inače.

Grožđe je zdravo, bez truleži, a i oni koji su najranije brali imali su u moštu najmanje 16 posto prirodnog šećera.

U srpnju je pala tek jedna obilnija kiša, a potom sve do berbe gotovo da i nije bilo oborina, vinogradi na pjeskovitim tlima dali su manje soka.

-Lani je bilo više 'liti' nego sad, ali su trsi rodniji. Moj vinograd je u Črnoglavcu uz cestu za Dugu Rijeku, a tu je tlo ilovasto, teško za delati, ali dulje drži vlagu, pa suša baš i nije preveć smetala. Nasad je star je 40 let, ali smo višeput sadili nove trse.

Ima i nekaj hotele, ali najviše graševine, chardonnaya, rajnskog rizlinga i kraljevine - 600 trsi. Pa, bude oko 1.500 litri vina – rekao je Branko Jadanić iz Sigeca.

U berbi grožđa u vinogradu obitelji Jadanić bilo je čak 17 berača. I sve je bilo gotovo za tri sata. Uz stol u hladovini dobro se jelo i pilo, a 'pala' je i pjesma.

-Za berače sam pripremila do-

Berbu odradili vlastitim snagama

Berba je i obiteljsko druženje.

Kćerka Vesna i unuka Sara pomagale su servirati hranu, unuci Bruno, Andrija, Luka i Filip nosili su grožđe u putama, unuk Ivan Gložinić i Antun Vrbanić s godinama su se uhodali s muljačom, a zet Mario i nećak Zlatko bili su glavni kod preše. Domaćin Branko je radio najmanje, al’ će se zato naraditi najviše kad bera-

či odu jer još će trebati uložiti puno truda i rada da se mošt pretvori u vino. Branko će, kao i ostali vinogradari s prekrasnog Črnoglavca, još puno puta kroz ‘grobec’ do gorica da u podrumima naprave dobru kapljicu. Jer, ako imaš dobro vino, onda zoveš mejaša ili ‘zafućneš’ prijatelju-prolazniku da zastane i okrijepi se hladnim gemištom.

Početak berbe kod Jadanićevih

Zadovoljan domaćin Branko

Ivan i Antun za muljačom

Mario je bio zadužen za prešanje

maću hranu - odojka, pečenu gusku, krumpirovu šalatu, šalatu s tjesteninom, te domaće zdigane kolače s orehima i makom. Prije smo si malo založili s tri vrste salame iz dućana,

to mladima nekak najviše paše. Popevam u crkvenom zboru tak da mi nije problem 'povesti' pesmu – rekla je Brankova supruga Milica.

I dok prilikom berbe glavnu riječ

imaju žene poslije se moštom bave muškarci.

-Danas većina ljudi taloži zato kaj to omogućava da čak i divlje sorte imaju bistri izgled i dobar okus.

Unuci-putari Andrija, Bruno, Luka i Filip

Predah nakon ubrane kraljevine

Oni koji hotelu dodatno filtriraju naprave solidno vino. Je, vino od plemenitih sorti je na cijeni, ali je puno skupleše. Zato je stara dobra hotela i dalje 'v igri' – mišljenja je Branko.

Put do Jadanićevog vinograda ljudi još od davnina zovu 'grobec'. Radi se o strmini koja je nekada, još dok put nije bio asfaltiran, predstavljala opasnost za ljude kad su konjima vozili drva iz šume. Ako ste prošli 'grobec' koji je dobio ime po groblju koje se tu nalazilo prije 400 godina, mogli ste odahnuti jer ste bili sigurni da ćete s drvima sretno stići kući. Danas nema takvih problema. Opasnost na putu do vinograda u Črnoglavcu jedino predstavlja gust promet – najprometnije je baš u vrijeme berbe.

Dražen Vađunec

Berači u susjedstvu kod obitelji Virag iz Ludbrega

6

S V ET A N E D J EL J A

Poštanska marka Ludbrega Po prvi puta Ludbreg je dobio svoju poštansku marku. Doduše, i prigoda je bila posebna – proslava 600. obljetnice čuda Krvi Kristove.

Marka je prigodno bila promovirana na povijesnom mjestu - u kapelici sv.

Križa dvorca Batthyany gdje se prije šest stoljeća zbio događaj po kojem je Ludbreg postao poznat među katoličkim vjernicima.

Marku je izdala Hrvatska pošta.

Njezino tiskanje bila je zajednička želja Varaždinske biskupije i Hrvatske pošte.

-Drago mi je što smo proslavu jubileja ludbreškog svetišta obilježili i ovim događajem. Hrvatska pošta često se na ovaj način uključuje u obilježavanje raznih događaja iz crkvenog odnosno vjerskog života.

Motiv s relikvijom krvi na marki podsjeća nas da krv znači život, izreka je da se netko bori do zadnje kapi krvi. A u Ludbregu je prolivena Božja krv, Isus je prolio svoju krv. Za vjernike taj događaj ima posebni i veliki značaj. Lijepo je vidjeti takve marke, vjerujem da će filatelisti biti zadovolji. Otkrit ću da sam i ja u mladosti sakupljao marke, ali nisam ostao ustrajan – kazao je msgr. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Marka je bila u poštanskom prometu s nominalnom vrijednošću 5

30. rujna 2011.

Ludbreška marka putuje svijetom

Mnoštvo gostiju i posjetitelja na promociji marke u kapelici sv. Križa u dvorcu Batthyany kuna. Tiskana je u 100.000 primjeraka, a autorica je Sabina Režić. Klub kolekcionara Varaždin sa Sekcijom Ludbreg dao je svoj doprinos u realizaciji ovog projekta. Josip Jelenečki podsjetio je da je prije 18 godina bila izdana marka Ludbrega, ali doplatna. Kolekcionari su i drugim prigodnim izdanjima obilježili 600 godina

Replike tiskovina za Varaždinsku biskupiju

ludbreškog čuda Krvi Kristove.

-Izdana je i prigodna omotnica, te prigodni žig u obliku kapi krv, a već prije smo zajedno s biskupijom izdali dvije prigodne omotnice. Napravili smo i prigodni žig Ludbrega kojem smo autori Antun Perčić i Nikola Čunović iz biskupije, te Krešimir Vučković iz HP-a i ja. Ludbreg

možda jest mali grad, ali je bogate povijesti i kulture koje treba obilježiti – rekao je Josip Jelenečki iz Kluba kolekcionara Varaždin.

Tiskanje marke Ludbrega jedan od najznačajnijih događaja vezanih uz obilježavanje ludbreške obljetnice.

-Marka putuje po čitavom svije-

Gradonačelnik Krobot preuzeo je replike za Grad Ludbreg…

tu, pa će sigurno za nas doznati oni koji dosad nisu poznavali Ludbreg i svetište. Hvala Hrvatskoj pošti koja je krenula u projekt, Varaždinskoj biskupiji koja ga je podržala, te svima koji su doprinijeli u realizaciji – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Dubravko Družić i Suzana Ptiček su u ime Hrvatske pošte darivali velike replike izdanih tiskovina Gradu Ludbregu, Župi Ludbreg i Varaždinskoj županiji. Program su svojim nastupima obogatili 'Trinitas', te Željko Zaplatić uz klavirsku pratnju prof.

Ivana Kolara.

…a vlč. Kosec koji je vodio program, za Župu Ludbreg

Knjiga preč. Josipa Đurkana 'Proštenište Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu'

Trajan spomen na proštenište Knjiga ludbreškog župnika preč.

Josipa Đurkana „Proštenište Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu“ u godini jubilarne 600. obljetnice čuda Svete Krvi jedan je od najljepših poklona vjernicima ludbreškog kraja i hodočasnicima. Riječ je o osebujnom djelu, knjizi koja je nastajala godinama.

-Građu sam počeo prikupljati prije pet godina. Prošao sam dosta, bio u sjedištu obitelji Batthyany, a pokušao sam se posebno osvrnuti

Knjige kao pokloni župljanima

i prikupiti podatke o svemu što je o događanjima u Ludbregu. Tu je i nastalo dolaskom demokracije. Za- presjek posljednjih 20-ak godina od hvalan sam Gospodinu i što mi je na nastanka svetišta. Duhovnu komponentu i posebnu put slao dobre ljuvrijednost knjizi de. Važno je u svedaju propovijedi mu, pa i u pisanju održane na svetim ovog djela, raditi s misama za Svetu dobrom nakanom nedjelju kroz koje i na volju Gospovjernici mogu dinu – istaknuo ponovo poživjeti je preč. Josip Đurtrenutke duhovne kan. obnove i radosti.

Na početku Knjiga je preraknjige nalazi se sla, neki smatraju, slovo varaždinu enciklopediju skog biskupa msgr.

Ludbrega. Svoje Josipa Mrzljaka viđenje o važnosti u kojem između djela iznijeli su i ostalog piše kako drugi. Na predje ovo svojevrsna stavljanju knjige spomenica, podgovorili su glavni sjetnik na prošle Naslovnica knjige urednik Dubravko događaje koja će biti nadahnuće za iduće godine. Bilić, Stjepan Juranić iz nakladničKroz knjigu se prolazi i kroz povi- ke kuće Tonimir, Damir Bobovec, jest, od nastanka Iovie do suvreme- predstojnik Arhiva Varaždinske nog doba. Dio je posvećen samom biskupije i Anđelko Košćak, rektor čudu. Značajan i vrijedan dio su Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. izvadci iz tiskovina iz 19. stoljeća -Stvaranje knjige bio je vrlo zahtje-

Preč. Đurkan s gostima koji su predstavili njegovu knjigu van posao. No, ona je bogatstvo za buduće generacije. Ludbreg ne obiluje knjigama koje veličaju njegovu bogatu povijest, pa ovom djelu to daje i veću važnost, ona je bogatstvo za ludbrešku književnost i povijest dokumenata. Prvobitna zamisao bila je napraviti monografiju prošteništa na 100-tinjak stranica. No, trudom i naporom autora djelo je naraslo na više od 600 stranica s mnoštvom činjenica, podataka i fotografija – istaknuo je Dubravko Bilić, glavni

urednik.

Ovo djelo možda postavi nove standarde u tikanju monografije župa. Naime, bio je to i napran grafički zahvat urediti 624 stranice s 1.102 fotografije i grafička prikaza.

Knjiga ima 2.6 kg težine ili informatički – 11 gigabajta.

Program promocije obogatio je i nastup zbora Župe Presvetog Trojstva Ludbreg pod ravnanjem prof.

Antuna Kranjčeca.

Ana Havaić

30. rujna 2011.

S V ET A N E D J EL J A

7

Uz 19. 'Ludbreški sejem'

Obrtnički forum

Deseci štandova izlagača s raznolikom ponudom i ovoga su puta privukli pozornost na Ludbreškom sejmu u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje. Bilo je to već 19. izdanje sajamske manifestacije. Izlagača je bilo 70-ak što je manje nego godinu dana ranije. Najviše ih je bilo iz ludbreške regije i drugih dijelova Varaždinske županije, te s područja Međimurske, Koprivničkokriževačke, Zagrebačke i Krapinskozagorske. Organizatori Turistička zajednica Ludbrega i Grad Ludbreg uspjeli su ih sve smjestili na središnji trg. Najviše je bilo proizvođača poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme, obućarsko-galanterijskih proizvoda, metalskih i tekstilnih proizvoda. I ove godine na sajmu su bile prisutne ludbreške i udruge s područja Varaždinske županije.

Manje obrta 'Ludbreški sejem' bio prigoda za razgovore o problematici u obrtništvu. Grad Ludbreg, Turistička zajednica Grada i Udruženje obrtnika Ludbreg upriličili su mali obrtničkogospodarski forum na kojem su se otvoreno iznijeli problemi s kojima se susreću obrtnici u vrlo složenim uvjetima poslovanja. O tome su govorili novi čelni čovjek Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, Vladimir Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije, te Neven Mihalić, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg.

Ludbreg je dugo vremena sinonim za uspješnu obrtničku sredinu, podsjetio je Neven Mihalić:

-Ovaj kraj je bio poznat po tradiciji obrtništva, već 1908. godine obrtništvo Ludbrega ima udruženje.

Danas broji 360 članova. Proizvodnih obrta je 112, građevinskih i obrta za završne radove u građevinarstvu 45, trgovačkih 51, ugostiteljskih 35, zatim 15 autoprijevoznika, te 102 uslužne obrtničke radnje. Od toga na Grad Ludbreg otpada 228 obrtnika, a ostalih 132 obrtnika su iz susjedne četiri općine. To baš i nisu brojke za zadovoljstvo jer sada smo na razini iz 2000. godine, a najviše, 415 obrta bilo je 2007. – rekao je Mihalić.

Mnoštvo problema Sve obrtnike muče isti problemi, nema lokalnih specifičnosti. Uzrok smanjenja broja obrtnika i radnih mjesta u obrtništvu na području Ludbrega isti je kao i drugdje: -Prvi problem je nelikvidnost.

Obrtnik je zadnji u redu za naplatu potraživanja. Nelojalna konkurencija i rad na crno je drugi problem, a iako je dugo prisutan država ga još nije iskorijenila. I pad životnog standarda građana smanjuje potražnju za proizvodima i uslugama obrtnika. ŽUC nam je uveo novu naknadu za korištenje prilaza do naših poslovnih objekata. Nadalje ban-

D. Ranogajec otvara sajam, a izlagače i posjetitelje pozdravili su i mr. Blanka Glavica Ječmenica, zamjenica župana, te M. Krobot

Kod izložbenog prostora bravarske radnje Ivice Pokosa

Dragutin Ranogajec, novi predsjednik HOK-a Dolazak na otvaranje 'Ludbreškoj sejma' bio je prvi službeni dolazak u Ludbreg Dragutina Ranogajca, kao novog predsjednika Hrvatske obrtničke komore. Dolazi iz Krapinskozagorske županije. Rado nam je odgovorio na nekoliko pitanja.

Koji su gorući problemi hrvatskog obrtništva?

-Nelikvidnost i zakonodavni okvir. Teško je poticati otvaranje obrta kada ljudi mogu ostati bez djedovine. Obrtnici za poslovanje jamče svojom imovinom, a u trgovačkom društvu za osnivanje tvrtke treba tek 20.000 kuna osnovnog kapitala koji se potroši i onda nema za poslovanje. U nejednakom smo položaju u odnosu na njih, a u pitanju su čitave obitelji obrtnika. Obrtnici ne žele nikakva posebna prava od države, nego da se prizna što smo uložili i čime jamčimo za svoje poslovanje, da možemo naplatiti robu koju smo isporu-

O problemima obrtnika na forumu - s lijeva V. Habek, gradonačelnik Krobot, D. Ranogajec i N. Mihalić

Zvonko Botak iz BOS-a s gostima na štandu

ke nam nude poslovne kredite pod uvjetima koji su obrtniku apsolutno neprihvatljivi. Novi problem je naše usklađivanje sa standardima EU – iznio je Mihalić.

Uz prevelike poreze, doprinose i plaćanje raznoraznih naknada sve to dovodi do zatvaranja obrta i otpuštanja radnika. Grad Ludbreg ulaže napore da sačuva obrtništvo.

-Imamo vrlo dobru suradnju s izvršnom i predstavničkom vlašću Grada Ludbrega. Grad se uključuje u projekte i na razini županije, u projekte kreditiranja obrtništva, a samostalno je pokrenuo kreditnu liniju 'Poduzetnik 3'. Ovi projekti donekle mogu pomoći da obrtnici lakše prevladavaju teškoće u poslovanju – poručio je Neven Mihalić.

Gosti u razgledavanju štandova

Kod štanda Pčelarskog obrta obitelji Namjesnik

Nelikvidnost i loši zakoni – najveći problemi

čili, uslugu koju smo izvršili. Zadnje 3-4 godine bilo je 'čistilište' jer su u vrlo složenim prilikama poslovanja ostali samo najžilaviji, oni s idejom, dugoročnom vizijom. 'Kratkotrajni' obrtnici su otpali, a još će dio nestati i našim ulaskom u Europsku uniju.

To je neminovno jer se teško prilagođavamo novim uvjetima. Banke koje bi nam trebale biti potpora i partner imaju način rada i uvjete kreditiranja koji se ne mogu smatrati načinom dobre suradnje s obrtnicima – kaže Dragutin Ranogajec.

Ima li perspektive? Kako poticati mlade?

-Tradicijske obrte trebamo štititi jer će u suprotnom odumrijeti jer ko ne poznaje svoju tradiciju i prošlost, upitna je njegova budućnost. Savjet mladima? Ako ne probate ne možete znati imate li sposobnosti za to ili ne.

S druge strane mnogi ulaze nepripremljeni. One koji imaju ideju upu-

tio bih da najprije dođu u ludbreško Udruženje obrtnika gdje će dobiti nužne informacije da znaju što ih čeka. Prije toga moraju ispitati tržište za ono čime se namjeravaju baviti.-

Hoće li naš ulazak u EU pomoći obrtništvu?

-Nekima će biti puno bolje, a drugim teže. Izvoznicima će biti daleko lakše, profitirat će i oni koji se bave turizmom. Pitanje je certificiranja - hoće li ljudima ostati dovoljno obrtnog kapitala da mogu imati nova ulaganja.

Primjerice, kada grcate u dugovima jer imate nenaplaćena potraživanja tada je teško ulagati u napredak.

Odjednom morate puno uložiti da biste od toga imali koristi u budućnosti. Hrvatsko obrtništvo nespremno dočekuje EU. Trebamo puno raditi na edukaciji obrtnika jer tako se možemo pripremiti za poslovanje u EU.— Sluša li država vaše vapaje?

-Država nam treba biti partner, a partneri se dogovaraju što u Hrvatskoj najčešće nije slučaj. Vladine mjere gospodarskog oporavka vrlo su spore, time i neučinkovite. A obrtniku je vrijeme važan čimbenik u po-

slovanju. Svakim danom imamo sve veće kamate, veća davanja, a novaca je sve manje. U Hrvatskoj je 230.000 obrtnika zajedno s njihovim djelatnicima. Tu brojku pomnožite s 3 koliko je prosjek članova obitelji obrtnika. I kad nekome ispostavite račun, a taj ga ne plaća na vrijeme ili uopće ne plaća, onda ispaštaju obrtnik, njegovi radnici i obitelji. Istovremeno u susjednom je dvorištu mercedes vlasnika trgovačkog društva za koje je obrtnik radio, a ovaj mu nije platio!

Ima država i dobrih mjera, ali uvjeti se stalno mijenjaju, a nema prilagodbe. Problem je što nitko ne napravi simulaciju što će se dogoditi uvođenjem neke mjere. Tek kad se primjenjuje vidi se da nije dobra. Problem je i sudstva. Donesu se zakoni, a onda vidimo da ne valjaju. Zalažem za to da se zakoni donose u dogovoru s obrtnicima – zaključio je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.

8

S V ET A N E D J EL J A

Gradonačelnik Marijan Krobot o Svetoj nedjelji

Hvala građanima Proslava jubileja 600 godina čuda Krvi Kristove u sklopu Svete nedjelje bio je jedan od najznačajnijih događaja u novijoj povijesti Ludbrega. Gradonačelnik Marijan Krobot ističe: -Ova Sveta nedjelja zbog proslave 600. obljetnice po mnogočemu je bila posebna.

Ludbreg su posjetili dosad najviši dužnosnici državnog vrha.

Uz potpredsjednike Hrvatskog sabora Ivana Jarnjaka i Josipa Friščića posebno ističem da je dr. Ivo Josipović prvi hrvatski predsjednik koji je u Ludbregu došao slaviti Svetu nedjelju.

Njegov dolazak sigurno je događaju dao dodatnu težinu.

Ljudi su ga dočekali pljeskom, mnogi su se hodočasnici s njim pozdravili. Na njegovu zamolbu čak smo iza svečanog ručka u gradskim prostorima omogućili njegov susret s predstavnicima KUD-a iz Hrženice. Velika je čast bio i dolazak posebnog izaslanika Svetog Oca kardinala Tomka i papinskog nuncija u Hrvatskoj, kao i dolazak svih biskupa koje je predvodio nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Dolazak tako visokih gostiju sigurno puno znači za Ludbreg i za budućnost našeg svetišta. Dakako, bili su kod nas i mnogi drugi gosti iz društvenog života i Crkve što samo pokazuje koliko je ovaj događaj u Ludbregu bio važan. Radostan sam što smo za ovu prigodu uspjeli rekonstruirati postaje križnoga puta na svetištu što su sufinancirali kumovi postaja i Grad Ludbreg – naglasio je gradonačelnik Krobot.

Gradonačelnik ocjenjuje da je manifestacija protekla na izrazito visokoj razini i dostojanstveno.

-Vrlo sam zadovoljan realizacijom programa Dani ludbreške Svete nedjelje i završnom manifestacijom. Ponosni smo što je na Svetu nedjelje došao u Ludbreg dosad najveći broj ljudi što možemo zahvaliti našim biskupijama. Unatoč tome, regulacija prometa odlična, kao i organizacija parkiranja.

Iznimno sam zadovoljan što je sve proteklo dostojanstveno.

Prema izvješću Policijske postaje Ludbreg sve je proteklo bez incidenata i mirno – ističe Marijan Krobot.

Na kraju se gradonačelnik želio zahvaliti.

-Posebno želim zahvaliti građanima na njihovom strpljenju i što su se i ovoga puta, kao i mnogo puta ranije, pokazali kao iznimno gostoljubivi domaćini. Također zahvaljujem i svim organizatorima raznih događanja i programa u Ludbregu, kao i onima koji su pružili nužnu tehničku pomoć. Od gostiju i brojnih uzvanika dobili smo pohvale za cjelokupnu organizaciju - gradske tvrtke, ustanove, službe i neke udruge, a veliki su teret u svemu iznijeli zaposlenici gradske uprave – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

30. rujna 2011.

Sveta nedjelja

Najbrojniji posjet Ludbreg

U Ludbregu 4. rujna, 2011. Još jedna prva nedjelja rujna, još jedna Sveta nedjelja. Ovoga puta posebna. Punih 600 godina otkako se u Ludbregu, u kapelici dvorca Batthyany za vrijeme mise dogodio čudesni događaj s krvlju Kristovomu u kaležu. Zbog toga se stoljećima hodočasti u Ludbreg.

Ovoga puta rijeka hodočasnika duža nego ikad. Stigli su iz svih biskupija, zapazili smo i vozila iz Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, pa čak i iz Italije, Njemačke, Austrije. Procjenjuje da se na euharistijskom slavlju okupilo između 80.000 i 100.000 hodočasnika.

Posebni gosti također su bili u dosad najvećem broju, ali i najjačem nastavu. Hrvatski sabor zastupali su potpredsjednici Ivan Jarnjak i Josip Friščić, a dr. Ivo Josipović prvi je hrvatski predsjednik koji je došao na Svetu nedjelju. Domaćine Ludbrežane predvodili su gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok sa suradnicima, te Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća s gradskim vijećnicima. Županijske dužnosnike predvodio je župan Predrag Štromar, također u pratnji suradnika. U velikom broju okupili su se zastupnici Hrvatskoga sabora.

Pozdrav dr. Josipovića i S. Blagaja te Ivana Jarnjaka i gradonačelnika M. Krobota Gosti su s domaćinima čekali da se priključe procesiji prema svetištu.

Ljudi su to iskoristili da pozdrave predsjednika, rukuju se s njime, a palo je i poljubaca. Sve izvan protokola i uz blagonaklonost ljudi u

njegovoj pratnji. Dr. Josipović očito uživa iznimnu popularnost u puku, pa i u ženskom dijelu. Tako smo zapisali doslovce i ovo: -Jarnjak je pravi. A Josipović je lepši – komentirale su dvije ženice u

godinama čekajući dolazak procesije.

-Bio sam u Ludbregu prije dvije godine, ali sada sam prvi puta došao kao predsjednik Hrvatske. Ovo je veliki i vrlo važan događaj za vjernike na koji građani dolaze u velikom broju. Zato

Euharistijsko slavlje

Kardinal Jozef Tomko, inače Slovak, osobni izaslanik pape Benedikta XVI, misno slavlje na Svetu nedjelju predvodio je na hrvatskom jeziku. U propovijedi je, između ostalog, poručio: -I mi danas okupljeni ovdje oko "najvećeg blaga hrvatskog kraljevstva", - kako su ga nazivali vaši preci - sjećamo se svih onih koji su se

žrtvom svoga života na poseban način sjedinili s Kristovom žrtvom te molimo za njih, ali isto tako i za sve nas danas, kako njihova žrtva ne bi ostala besplodna.

Da bi vaš hrvatski narod i u svojoj budućnosti opstao i preživio morate u središte svog života staviti Boga. Da bi naša kršćanska Europa opstala mora ponovno u svoje sre-

Kardinali Josip Bozanić i Jozef Tomko koji je predvodio slavlje

U misnom slavlju sudjelovalo je 25 nadbiskupa i biskupa

dište staviti Krista. "Kad Krist bude opet centrom europskog života, gorjet će Europa svetim plamenom koji se rađa iz kontakta s Bogom.

Ali onda će se automatski vatra, koja bukti u nutrini duše, prenijeti i na vanjske okolnosti, i bit će uspostavljen red u međunarodnom, narodnom, gospodarskom i druš-

tvenom životu, oko čega se već desetljećima uzalud trude svi državnici i stručnjaci u tim pitanjima.

Europska kultura može ozdraviti samo pod uvjetom da joj se vrati duša, da joj se vrati Isus Krist, Bog!" - poručio je kardinal Tomko.

Misu je pratio Župni zbor ludbreške župe.

30. rujna 2011.

9

Božidar Hajsok, predsjednik Glavnog odbora manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje, zamjenik gradonačelnika

gu

Puno razloga za zadovoljstvo

Visoki gosti s domaćinima Marijanom Krobotom i Slavkom Blagajem

Mnogi su došli pozdraviti se s predsjednikom, a dobio je i poljupce

Mladi Crvenog križa dijelili su vodu sam i ja osjetio potrebu da im se pridružim, da kao predsjednik moram biti ovdje s njima. Ludbreško svetište znači puno i za vjernike, ali i za opći kulturni i turistički značaj Hrvatske – kratko nam je rekao dr. Josipović.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak hodočasnike na svetištu toplo je pozdravio i poručio: -U djelovanju Hrvatskog sabora uvijek je do izražaja dolazila duša hrvatskog naroda koja je oduvijek bila katolička, pa su zato i sve odluke Sabora bile u skladu sa katoličkim životom, mišljenjem i osjećajima naroda. Ovakva su hodočašća poticaj da podijelimo ono najdragocjenije vjeru, ljubav i nadu u bolje sutra i da se odupremo svemu što šteti vrijednostima hrvatskog naroda i njegovoj tradiciji – poručio je Ivan Jarnjak.

Uslijedilo je dvosatno veličanstveno misno slavlje. Pratilo ga je i mnoštvo u domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj koja je putem TV i radio signala pratila veliki događaj iz Ludbrega.

Mnoštvo hodočasnika do večernjih je sati napuštalo Ludbreg.

Snimke: Foto Novak, Darko Skupnjak

S V ET A N E D J EL J A

Pogled iz zraka - procesija kroz grad prema svetištu

Pogled s južne strane prema svetištu

Dežurne ekipe za pomoć

Sveta nedjelja, ove godine u sklopu proslave 600. obljetnice čuda Krvi Kristove, bila je veliki organizacijski pothvat za Grad Ludbreg. Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, predsjednik Glavnog odbora za organizaciju manifestacije analiziravši cjelokupne pripreme ističe: -Glavni odbor sve predviđene radnje uspješno je realizirao.

I svi pododbori vrlo su korektno obavili svoje obveze. Prema nekim procjenama u dva završna dana u Ludbregu je boravilo najmanje 150.000 ljudi. Dakle, bila je do dosad najveća svetkovina u Ludbregu s visokim gostima Crkve, uz kardinala iz Vatikana s još dvojicom kardinala i 23 biskupa. No, posjetili su nas i najviši državni predstavnici.

Dolazak predsjednika države i visokih crkvenih velikodostojnika sigurno je bio dodatni napor za organizatore i za mjere sigurnosti. Veliki posao obavljen je na promidžbi i marketingu.

Ludbreg je bio 2,5 sata na javnoj televiziji na kojoj je prikazan i dokumentarni film o Ludbregu. Događaje su najavile i pratile lokalne televizijske i radijske postaje, te tiskani mediji od državne, regionalne do lokalne razine, portali. Sveta nedjelja promovirana je jumbo-plakatima po Zagrebu i cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Učinili smo puno napora na promidžbi i moramo biti vrlo zadovoljni prezentacijom Ludbrega u medijima – ističe Božidar Hajsok.

Kako ste zadovoljni programima? Primjedbe su što Grad sada nije osigurao koncert neke od zvijezda s hrvatske estrade?

-Ovo je ipak bila velika vjerska svetkovina, sada u sklopu 600. obljetnice. Zaista mislim da je trebalo primjereno i dostojanstveno obilježiti takav događaj, a takav zabavni program sigurno ne bi bio primjeren. S druge strane bilo je niz kulturno-umjetničkih sadržaja, pa i raznih sportskih i drugih događanja. Spomenuo bih Kup vatrogasaca koji je okupio oko 800 učesnika. Mišljenja sam da su kvalitetom odskakali umjetnički programi. Kruna je bio koncert ‘Kroz generacije’ koji je pokazao svu raskoš talenta i glazbenu tradiciju koju njeguje naš grad. Bilo je prekrasno.

Od ostalih događaja po važnosti na prvom mjestu je promocija poštanske marke Ludbrega.

Pazite, 100.000 primjeraka koristilo se u poštanskom prometu po cijelom svijetu, proći će kroz ruke filatelista širom svijeta.

Puno znači za promociju Ludbrega, puno više nego se čini u prvi mah. Jednostavno, to je nemjerljiva promidžba za Ludbreg i naše svetište – kaže Božidar Hajsok.

Promet, parkiranje, sigurnost, skrb o hodočasnicima – kako je prošlo po vašem sudu?

-Posebno raduje što aktivisti našeg Crvenog križa i hitna pomoć nisu imali potrebe za težim intervencijama. Promet se

odvijao bez zastoja, regulacija je dobro funkcionirala. Prema izvješću Policijske postaje, čiji su dužnosnici vrlo zadovoljni suradnjom s Gradom, bilo je tek par beznačajnih prijava oko džeparenja, a nije bilo niti ozbiljnijeg narušavanja javnog reda i mira ili kakvog sukoba.

Zaista zanemarivo ako se u uzme u obzir koliko je ljudi bilo u Ludbregu. Za vrijeme misnih slavlja i programa ugostitelji, trgovci, vlasnici zabavnih igara u pravilu su se pridržavali dogovora o miru i tišini, pa nisu glazbom i bukom ometali takve događaje.

Pododbor je prodao svih 453 mjesta za štandove. Iako smo rasporedom i smanjenjem broja mjesta osigurali prolaznost svečanim procesijama od crkve do svetišta odnosno do kapelice u dvorcu, od prodaje mjesta u gradski proračun uplaćeno je 732.000 kuna što je 20 posto više nego lani. Dakle, i u tom dijelu moramo biti vrlo zadovoljni.

Ostaje problem parkiranja.

Iskreno, sada smo imali sreće jer je zbog suše teren bio tvrd i suh, pa se moglo parkirati bilo gdje.

No, ubuduće moramo to riješiti drugačije. Sigurno je da dio mjesta treba osigurati u blizini svetišta, a Urbanističkim planom koji je u izradi predlaže se još jedna lokacija blizu svetišta, ali sa sjeverne strane željezničke pruge gdje bi se ubuduće također parkirala vozila – naglasio je Božidar Hajsok.

Glavni odbor usvojio je i određene zaključke kako dalje?

-Za iduću Svetu nedjelju treba s pripremama krenuti ranije.

Namjeravamo napraviti novi plan mjesta za štandove. Ideja je da na ulicama i trgovima štandove grupiramo po vrstama proizvoda. Tako bi posjetitelji s manje hoda i izgubljenog vremena pronašli ono što žele kupiti, a sve bi izgledalo primjerenije. Moramo osigurati veći broj električnih priključaka jer za njih postoji interes vlasnika štandova, te napraviti barem 10-ak električnih ormarića. I za ‘Ludbreški sajam’ vrijedi ideja grupiranja izlagača po vrsti ponude. Slično je na drugim obrtničkim sajmovima. Pripreme za sajam također trebaju početi ranije. Sada je bio 71 izlagač što je sukladno očekivanjima.

Vjerujem da na izložbenoj površini možemo napraviti iskorak, grupirati izlagače da bude još bolje, pa ako treba i neku specifičnu ponudu izdvojiti s površine sajma i uklopiti je na druge lokacije u gradu.

Na kraju bih zaključio da je prošla glavna proslava 600. obljetnice, ali time nije kraj našim nastojanjima na što boljem uređenju svetišta. Do konca godine predviđeni su još neki zahvati na uređenju prostora svetišta – poručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika i predsjednik Glavnog odbora za organizaciju manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje.

10

S A S V I H ST R A N A

Odred izviđača Ludbreg

Brojni pohodi

Devetero ludbreških izviđačkih voditelja na četverodnevnoj ekspediciji krajem kolovoza upoznavalo je zapadnu obalu otoka Paga, uspeli su se na Sveti Vid, na 348 m, najviši vrh otoka. Posljednji dan proveli su u Starigradu podno Velebita, u Naci-

Osvojen Vojak

Domaća zimnica Zimnica je jedan od najstarijih načina pohranjivanja namirnica za korištenje tijekom cijele godine.

Postoji niz načina kako pospremiti namirnice da bi sačuvale okus i vrijednost.

Pripremati zimnicu nije lako, čak se može reći da je posao oko pripreme zimnice vrlo zahtijevan.

No, s godinama su se pronašli dobri i isprobani recepti da se zimnica napravi lakše, a bude ukusna. Namirnice kuhamo, kiselimo, blanširamo, zamrzavamo, solimo, sušimo i spremamo na druge načine.

Za napraviti pravu tradicionalnu domaću zimnicu vrijedi se potruditi što će ukućani i gosti znati cijeniti.

Tradicijom protiv trgovina Lijepo izgledaju staklenke na policama trgovina u mnogim trgovačkim centrima i izbor je veći no ikad. Neke se domaćice odlučuju na zimnicu iz trgovine, najčešće zbog nedostatka vremena, možda nemaju svoj vrt

onalnom parku Paklenica. Odlazak na kratku ekspediciju krajem ljeta redoviti je program Odreda izviđača Ludbreg s ciljem upoznavanja i istraživanja novih područja Hrvatske. No, voditeljima je to i svojevrsna nagrada za uspješan rad tijekom izviđačke godine, ali i priprema za buduće aktivnosti.

Kraj ljeta zabilježili su i drugi pohodi. Tako je za skupinu od 25 izviđača iz viših razreda osnovne škole i srednjoškolaca priređen jednodnevni izlet u Nacionalni park Risnjak s posjetom planinarskom domu i usponom na 1528 metara visok Veliki Risnjak, jedan od najviših vrhova Gorskog kotara. Drugi dio dana proveli su na kupanju u Oštrom kod Kraljevice.

Dvadesetak mlađih iz nižih razreda, posjetili su Park prirode Učka i uspeli se na najviši vrh Istre, na 1401

ili im u vrtu npr. zbog suše kao ove godine nije ostalo dosta povrća. Ipak sve to u trgovinama ne može se mjeriti sa čarima domaće zimnice.

Dakle, u vašem vrtu dozorilo je mnogo voća i povrća, a sve ne mo-

Poklon bolnici u Klenovniku

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg uključilo se u obilježavanje Tjedna borbe protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti i dalo svoj doprinos raznim aktivnostima u cilju prevencije zdravlja i pravodobnog liječenja od ove bolesti.

Delegacija Gradskog društva posjetila je Bolnicu za plućne bolesti i TBC Klenovnik u kojoj se trenutačno liječi oko 170 bolesnika, među kojima i bolesnici s

Odmor na Risnjaku metar visok Vojak. Odmor i kupanje bilo je u Ičićima kraj Opatije.

Pohodi i izleti po užem i širem zavičaju na kojima će izviđači upoznavati ludbreški kraj, ali i područje

Veselje za obitelj

Danica s dijelom svoje zimnice

ludbreškog područja. Ludbrežani su za pacijente donijeli voće, slatkiše, kekse, kolače i sokove, te su Bolnici donirale i šest paketa pelena za odrasle.

Organizirano je i gostovanje ludbreške liječnice dr. Maje Žiža na lokalnom radiju koja je slušatelje upoznala s tim kako nastaje zaraza tuberkulozom, o uzročniku, simptomima, liječenju, te kako se prijenos može spriječiti.

M. Gložinić (lijevo) u ime Gradskog društva poklone za bolesnike bolnice predala je Manueli Hojsak i Blaženki Kralj

30. rujna 2011.

žete potrošiti, pa namirnice pripremite za zimu. Na tržnici kupite ono što vam nedostaje u vrtu, pa prionite poslu da biste napravili zimicu baš po receptima kako su radile naše bake i mame. Tako čuvamo stare recepte i obiteljsku tradiciju, a novim naraštajima usađujemo u sjećanje nezaboravan okus prave domaće zimnice koje će se sjećati i kad odrastu.

Domišljate domaćice će u pripremu zimnice uključiti cijelu obitelj, pa je zapravo i najljepše kada se u pripremu zimnice uključe svi ukućani.

U našem kraju mnoge domaćice pripremaju zimnicu i to baš onako, ako se sjećate priče o cvrčku i mravu, dok možda neki sviraju, pjevaju i uživaju, drugi vrijedno skupljaju plodove svog rada kako bi zima bila lakša.

Zimnica Danice Mikulić Ludbrežanka Danica Mikulić sa suprugom tako vrijedno i marljivo radi u vrtu, vinogradu, polju i velikom dvori-

Na Učki ispod stare kule istočne Ivanščice i njezine vrhove predviđeni su za jesen. Jesenska sezona aktivnosti završit će krajem listopada igrama i piknikom za izviđače i roditelje na Otoku mladosti.

Upis u izviđače je svakog četvrtka u 17 sati ispred Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu, a upisati se mogu učenici trećih razreda osnovne škole i stariji.

Grah u zimnici štu gdje je zaista pravo životinjsko carstvo. Pravo veselo dvorište. Okruženi su kozama, puricama, racama, kokicama …, a takva nam je i domaćica. Danica je vesela, okretna i spretna i nema posla oko kuće i u kući kojeg se ona ne prihvaća. Sve sa voljom i radošću pa tako i pripreme zimnice.

-Sve što pripremam za zimnicu je iz našeg vlastitog vrta ili vinograda. Zimnicu pripremam po starim isprobanim receptima, ali ukoliko čujem nešto novo uvijek to volim isprobati. Tako u posljednje dvije godine u zimnicu stavljam jabučni ocat, a to je nešto novo i jako sam zadovoljna– rekla nam je Danica.

U špajzi i podrumu Mikulićevih zaista ima puno domaćih delicija od domaćih likera, pekmeza, raznog ukiseljenog povrća - turšije, mahuna, krastavaca, a neizostavni je naravno i ajvar.

-Veselim se kad mogu goste ili svoju obitelj ponuditi domaćim likerom od višnje, oraha ili kruške, a lije-

Danica nam je za ovu prigodu predložila kako da za zimnicu spremimo grah. Evo starog dobrog recepta Danice Mikulić Sastojci: 2,5 kg mladog graha (mađara) – potrebno je skuhati 1 kg paprike (pola crvenih, pola žutih) – narezati na kocke 1 kg luka – narezati na kocke 1 kg paradajza - oguliti ili pasirati Priprema: 4 dl ulja, 2 dl vode, 15 dag šećera, 3 žlice soli, papra po želji, češnjak po ukusu, malo vegete, 3 dl jabučnog octa – kuhati na laganoj vatri sa pripremljenim povrćem, staviti u vruće flašice i vruće zatvoriti.

po je i kad mogu pokloniti nešto od vlastite zimnice – rekla je Danica.

Pripremila: Željka Namesnik

Sjećanje na heroja

Udruga antifašista Grada i općina ludbreškog kraja prigodno je obilježila godišnjicu smrti narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna.

U njegovom rodnom Globočecu otkrivena je spomen-ploča na pročelju društvenog doma. Inicijator ove akcije je bio prof. Milivoj Dretar, predsjednik Komisije za zaštitu spomeničke baštine NOB-e Varaždinske županije, inače, i sam član Šimunove obitelji.

Podsjećamo prije više od dvije godine s postolja je otuđena Šimunova bista. Na prigodnoj svečanosti okupili su se članovi Šimunove obitelji, antifašisti, te predstavnici Grada i Vijeća mjesnog odbora Globočeca.

-Počinitelji tog sramotnog vandalskog čina do danas nisu pronađeni. Nažalost nismo uspjeli doći ni do kopije biste po kojoj bi izradili novu.

Rukljačev spomenik iz 1961. tako je doživio istu sudbinu kao i više od 3000 uništenih spomenika NOB-a u Hrvatskoj. U razgovorima s gradonačelnikom Krobotom i članovima obitelji zaključili smo da je postav-

Obitelj i antifašisti kod Šimunove ploče ljanje spomen-ploče sa Šimunovim likom najbolje rješenje - rekao je prof. Milivoj Dretar. Šimun je bio narodni heroj. Rodio se u seoskoj obitelji, ali je ipak sudjelovao u političkom životu, te u radu ZAVNOH-a čiji je bio vijećnik. Sa cijelom obitelji od prvih je dana aktivno sudjelovao u NOB-u, pružao je otpor okupatorima i sluganskim vlastima, sakupljao oružje i organizirao diverzantske akcije, napade na žandarmerijske postaje, mostove, bunkere. U borbi kod sela Bikovec 13. rujna 1943. smrtno je ranjen, pa je da ne padne živ u ruke ustašama počinio samoubojstvo.

-Poslije rata njegovi su posmrtni ostaci preneseni u zajedničku kosturnicu na ludbreškom groblju. Šimunovo ime su do 1990-ih nosile ciglana u Vinogradima Ludbreškim, osnovna škola u Maruševcu te jedna od ludbreških ulica. Ludbreški antifašisti već godinama traže da jedna od ulica u Ludbregu ili Globočecu opet nosi ime Antuna Blažića Šimuna - istaknuo je predsjednik UABA Ludbreg Zdravko Pahor.

Ploču su otkrili gradonačelnik Marijan Krobot, Zdravko Pahor te Šimunove sestre Marija, Jelka i Kata koja je u ime obitelji zahvalila Gradu Ludbregu i Udruzi na postavljanju ploče.

DOGAĐAJI

30. rujna 2011.

LD Srnjak Ludbreg Lovačko društvo Srnjak iz Ludbrega za Dane Svete nedjelje organiziralo je dvodnevno natjecanje u gađanju na glinene golubove, pojedinačno, ekipno, rekreativno u maketu trčećeg zeca i u papirnatu metu zračnom puškom.

-Unatoč recesiji došlo je 30ak lovačkih ekipa iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Financijska situacija se osjetila na rezultatima, pa je dosta glinenih golubova 'odletjelo' u šumu i kukuruzište. Vidite, puno je ljudi na terasi uz strelište, ali je potrošnja manja nego prijašnjih godina – rekao je lovnik Vladimir Brkić.

Počasni gosti 'Srnjaka' bili su lovci iz Gline, s nekadašnjeg ratnog područja. Njihovu ekipu popunili su ludbreški lovci.

-Za najbolje su vrijedne nagrade donirali naši sponzori. Situacija je teška, novaca nema i moramo se snalaziti. U takvim okolnostima uspjeli smo napraviti priključak lovačkog doma na kanalizaciju. Polako stvaramo uvjete potrebne za normalno funkcioniranje društva za razliku od naših prijatelja iz Gline koji nemaju ni strelište. Gradnja

Druženje lovaca

Natjecateljska ekipa LD Srnjak

Podizanje zastava

sigurnog strelišta traži ispunjenje strogih propisa, pribavljanje raznih dozvola i izuzetno je skupa. Unatoč krizi na našem zemljištu u Globočećkom jarku, dobrovoljnim radom i vlastitim materijalom, završili smo gradnju sjenice. Na tom će se mjestu 30-ak lovaca moći odmoriti, najesti, osvježiti i družiti nakon lova - rekao je Antun Novota, predsjednik LD Srnjak.

Dražen Vađunec

11

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba

Program u subotu, 1. listopada Ujedinjeni narodi su 1. listopada proglasili Međunarodnim danom starijih osoba prije 10-tak godina da bi u svakoj zemlji članici UN-a zajednicu potaknuli na prilagodbu životnih uvjeta potrebama i sposobnostima žitelja treće životne dobi.

Na našem području Udruga umirovljenika regije Ludbreg okuplja oko tisuću članova s područja grada Ludberga i susjedne četiri općine. Posebno brine o socijalno ugroženim članovima.

Za Međunarodni dan starijih osoba Udruga umirovljenika Ludbreg organizira vrlo zanimljiv program u subotu, 1. listopada.

–Nastupit će mališani vrtića 'Radost' i 'Smjehuljica', zatim čla-

nice udruge 'Veliko srce' iz Svetog Đurđa i KUD-a Martijanec. No, nastup će imati i članice dramsko-recitatorske sekcije naše Udruge. Bit će i modna revija sportske odjeće za starije. Ženska ekipa naše udruge je županijski prvak u pikadu, pa smo odlučili napraviti modnu reviju trenirki. Modele će nositi naše članice. Pozivam posjetitelje da dođu pogledati ovaj zanimljiv program bez obzira na dob, mogu doći i stariji i mladi, svi su dobrodošli – poručila je Katica Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika regije Ludbreg.

Program je u subotu, 1. listopada s početkom u 17 sati u kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu. Ulaz je slobodan.

Muške ekipe u vježbi motornom štrcaljkom

Sudjelovalo 50 ekipa

A. Novota i V. Brkić s prijateljima lovcima iz Gline S natjecanja u disciplini trap gađanje

3. Jesenski karneval v centru sveta

Maškare stižu 8. listopada

Subota, 8.listopada termin je novog programa 'Jesenskog karnevala vu centru sveta'. To je već treća godina zaredom otkako Udruga 'Črni maček ludbreški' priređuje karneval u jesenskom terminu koji je povoljan za dolazak karnevalskih grupa iz mnogih gradova. Dakle, bit će to već treći jesenski karneval, ali i prvi puta manifestacija s međunarodnim predznakom. Središnji trg ukrasit će se jesensko-karnevalskim dekorom.

-Ove smo godine primljeni u međunarodnu organizaciju karnevalskih gradova, među rijetkima u Hrvatskoj. Zato smo počeli odlaziti na karnevale u inozemstvo, a oni dolaze k nama. Eto nedavno smo gostovali u Srbiji u Šapcu, Leskovcu i na kraju u Banji Koviljači. Sada mi

očekujemo dolazak grupa maškara iz nekoliko gradova Srbije, zatim iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, a vjerojatno i iz Makedonije, dakle, s područja cijele bivše države, te iz Bugarske i Rumunjske.

Naravno, očekujemo i brojne grupe iz hrvatskih gradova, posebno će brojni biti iz sjevernozapadne Hrvatske, te okolice Rijeke, ali doći će i iz drugih gradova, od Dubrovnika do Osijeka. Skoro svakodnevno stižu prijave. Posjetitelji će od voditelja programa na trgu dobiti osnovne informacije o svakoj grupi, a onda će se ona predstaviti kratkim programom od 5 do 10 minuta – najavljuje Boris Draganić, predsjednik Udruge 'Črni maček ludbreški'.

Za udrugu je to veliki organizacij-

Na trgu program od 14 sati Predviđeno je da se autobusi s grupama maškara parkiraju kod svetišta odakle dolaze, ne u povorci već kako doputuju, na trg gdje domaćin priređuje svatovski ručak. Za sve gostujuće grupe priredit će se prigodni prijam u uredu gradonačelnika. Program na trgu počinje oko 14 sati kada će se obaviti primopredaja ključeva grada i podići karnevalska zastava. Odmah počinje i predstavljanje grupa, a između njihovih nastupa posjetitelje i goste zabavljat će ludbreški glazbeni sastavi Vinciliri, Bosonogi, Trio 100%, karnevalski sastav Kaštela, te ludbreške Pajdašice. Izvlačenje dobitnika tombola bit će u 20 sati, a nakon toga počinje karnevalska zabava uz glazbu i ples na trgu.

ski poduhvat, ali će pripomoći mnogi.

Partneri u organizaciji su Turistička zajednica i Grad Ludbreg, više gradskih udruga, te Varaždinska županija, a pomoći će i mnogi sponzori.

-Prve grupe stižu dan ranije i osigurat ćemo im smještaj. Na dan karnevala grupe mogu noćiti u športskoj dvorani. Gotovo deset gradskih udruga će nam pomoći jer je to zaista složen posao, pa i financijski projekt.

Na trgu će biti odlična gastronomska ponuda graha, kobasica i drugih specijaliteta, pečenih kestena, te vina i piva, mošta, dečki iz 'Gornjeg grada' peći će rakiju. Cijene će biti više nego pristupačne. Imamo bogatu tombolu s vrijednim nagradama. Osigurali smo postavljanje velikog šatora s tisuću mjesta, pa nas i eventualno loše vrijeme neće iznenaditi, a ako bude toplo stranice šatora bit će podignute. Bit će odlične ponude, pjesme i plesa, puno lijepog ugođaja, a očekujemo gotovo 1.000 ljudi pod maskama. Zato pozivam građane Ludbrega i čitave okolice da posjete Ludbreški jesenski karneval - rekao je Boris Draganić, predsjednik Udruge.

Dakle, 8. listopada ne propustite ugođaj jesenskog karnevala. Možda ćete biti dobitnik tombole jedne od deset glavnih nagrada – prijenosnog računala.

U sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje DVD Ludbreg priredio je natjecanja za 16. Kup grada Ludbrega, pod glavnim pokroviteljstvom Grada Ludbrega. Natjecalo 50 ekipa, manje nego ranijih godina, a krivac za to je složena financijska situacija u vatrogasnim društvima.

No, zadržana je visoka kvaliteta natjecanja posebno zbog sudjelovanja ekipa s područja županije koje su se u Ludbregu pripremale za županijsko natjecanje.

Ukupni pobjednik 16. Kupa grada Ludbrega bio je DVD Vrbanovec, kojemu je uručen veliki prelazni pehar. U svim kategorijama najboljima su dodijeljeni pehari, te medalje članovima ekipa. Na realizaciji natjecanja radila je većina članova DVD-a Ludbreg. Ludbreški operativni vatrogasci ove su godine imali dosad 20 intervencija od kojih su najznačajnije bile gašenje vagona na željezničkoj postaji, izvlačenje stradalog vozača iz smrskanog automobila, te gašenje peradarnika u Apatiji gdje je gorjelo balirano sijeno.

-Naši članovi sudjelovali su u povorci i na glavnoj misi na Svetu

Natjecanje ženskih ekipa

Dječje ekipe na startu vježbe nedjelju među 100 vatrogasaca u svečanim uniformama iz cijele ludbreške regije. Valja naglasiti da su naši vatrogasci s jednim navalnim i zapovjednim vozilom osiguravali slijetanje helikoptera s predsjednikom dr. Ivom Josipovićem u Hrastovskom te da je po pet vatrogasaca u smjeni dežuralo u vatrogasnom domu tijekom cijele subote i nedjelje – rekao je predsjednik DVD-a Ludbreg, Nenad Cindori.

Vatrogasci već pripremaju i novogodišnji 'vatrogasni kalendar' koji će građanima ponuditi na prodaju kako bi prikupljeni novac utrošili za nabavku nove opreme i obuku operativaca.

Dražen Vađunec

12

K U LT U R A

30. rujna 2011.

S festivala duhovne pjesme 'Duga'

Odlične pjesme i izvedbe

Efektni kraj - Dunja uz klavirsku pratnju mame mr. J. Bontek Nastup na ‘Dugi’ našeg Trinitasa Pjevačko društvo mladih Trinitas već 15 godina uoči Svete nedjelje priređuje 'Dugu', festival popularne duhovne pjesme. S vremenom je on postao omiljen kulturni događaj.

Tako je i sada održan pred prepunom je dvoranom Pučkog otvorenog učilišta u kojoj se tražilo mjesto više.

-Bio je ovo dosad najbolje organizirani festival. Sada imamo višegodišnje, bogato iskustvo u pripremi.

Uz to, do izražaja je došla i kvaliteta pjesama, te visoka razina izvođenja skladbi. Vidjeli ste da je naš skladatelj Elvis Međeral koji je napisao skladbu za nas i za još jednu vokalno-instrumentalnu skupinu tijekom najave tiho muzicirao na električnom klaviru i stvarao glazbenu kulisu za voditeljicu – rekao je Željko Martinković, umjetnički voditelj Trinitasa.

Izvođači su izveli po dvije skladbe od kojih je jedna bila vezana uz Krv Kristovu, a druga slobodno po želji. Izvedeno je 20 pjesama od kojih su neke napravljene na visokoj razini pa bi lako mogle postati hi-

tovi. Program je vodila Jelena Brcković, predsjednica 'Trinitasa' koja je svaku izvedbu najavila duhovito i nadahnuto stihovima. Posebno iznenađenje razdraganoj publici pričinio je nastup vlč. Tihomira Kosca i Petra Mlakara. Oni su na ozvučenim akustičnim gitarama izveli dvije završne skladbe i pokupili najveći pljesak publike. Festival je imao međunarodni karakter jer je nastupilo i pjevačko društvo 'Antonius' iz Sarajeva.

Nastupili su pjevači, zborovi, skupine i iz Buja, Nove Kapele, Krapine, Đakova, Koprivnice, Močila i Varaždina. Trinitas je izvođače počastio večerom u domu u Selniku gdje je nastavljeno druženje uz dobro raspoloženje stvoreno još na pozornici, a za takvo ozračje najzaslužniji su bili vlč. Kosec, Elvis Međeral, Željko Martinković i Željko Zaplatić.

Sudionici festivala poslali su na adresu Trinitasa zahvale za odličnu organizaciju, lijepo druženje i prekrasno ludbreško gostoprimstvo.

Dražen Vađunec

Tihomir Kosec i Petar Mlakar dobili su najveći pljesak

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 2. listopada: Štrumfovi (animirani, 103 min, sinkronizirano) 9. listopada: Gospodin Nitko (futuristička drama, 141 min) 16. listopada: Odjel straha (SF horor, 88 min) 23. listopada: Zločesta učiteljica (crna komedija, 92 min) 30. listopada: Orao (povijesni, 114 min) Projekcije počinju u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Koncert 'Kroz generacije' Vrijeme je ovoga puta poslužilo. Topla ugodna večer bez oblačka omogućila je da se koncert održi u atriju dvorca Batthyany. I bio je prepun posjetitelja, vjerojatno je to bio najposjećeniji koncert 'Kroz generacije' u 20 godina postojanja u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta. Prepuno gledalište kao da je dodatno inspiriralo glazbenike.

Nakon završne fantastične mlade violinistice Dunje Bontek i njezine izvedbe 'Ciganskih napjeva' koja je publiku doslovce ostavila bez daha, uslijedile su ovacije. Publika se na najljepši mogući način zahvalila umjetnicima za prekrasnu glazbenu večer – gromkim dugotrajnim pljeskom, cvijećem, čestitkama.'Kroz generacije' je jedinstven koncert u kojem zajedno nastupaju mlađi i stariji, a svi protekli iz ludbreške glazbene sredine.

-Ovo mi je najdraži koncert, posebno je zadovoljstvo jer je to nastup

Željko Zaplatić, bariton

Ovacije glazben

Atrij, hol i galerije dvorca bile su pune gledatelja pred domaćom publikom i to za Svetu nedjelju – rekao je Željko Zaplatić koji je u Grazu već upisao magisterij.

I ostali su slično govorili kao Željko.

Sopranistica Dubravka Krušelj-Jurković živi i radi u Zagrebu već dugi niz

godina, ali u Ludbregu je na koncertu 'Kroz generacije' nastupila svaki put od 1992. godine i uvijek će, kaže, doći.

-Ne smijemo zaboraviti gdje smo počeli – kazala je Dubravka.

Predivnu glazbenu večer poda-

Vedran Vađunec, tuba

Andreja Vađon, flauta

Likovna paleta Ludbreška galerija 'ZB Art' u programu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje u tri dana priredila je nekoliko zanimljivih kulturnih događaja. Prodefilirali su mali i veliki likovni umjetnici. Priređena je 'Ludbreška likovna paleta' na kojoj su

Priče za laku noć

Likovna radionica na otvorenom, radionica ispred galerije

U Gradskoj knjižnici i čitaonici u Ludbregu nakon ljetne pauze opet kreću Priče za laku noć. Najmlađi su prije dvije godine izuzetno dobro prihvatili što na dječjem odjelu uz svjetlost svijeća i u ugodnom ozračju slušaju priče uživo, kako su ih nekad pričale mame i bake.

Evo rasporeda za listopad: 5. listopada - Hava Bauman: Vilinski cvjetovi 12. listopada - Ornella Pozzolo: Ana u svijetu bez granica 19. listopada - Zvonko Rudić: Sretno stablo 26. listopada - Rozalija Ovčar: Hoki Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati.

Izvođači na kraju su dobili buran i d

Mlada Valentina, sudionica palete

sudjelovali umjetnici iz Koprivnice i Preloga - Ivan Picer, Marija Hegedušić, Ivan Pobi i Milan Frčko.

Dakako, i polaznici 'Male škole keramike, slikanja i crtanja“ također su se pridružili programima odnosno 'Ludbreškoj likovnoj paleti', a u izradi djela pomogli su im roditelji, bake i djedovi. Na taj način sudjelovali su u projektu 'Što odrasli mogu naučiti od djece'. Svi su uživali u druženju i stvaranju, a nastalo je 100-tinjak radova.

-Sviđa mi se radionica na otvo-

renom. Polaznica sam Male škole keramike, crtanja i slikanja. Sada možemo svi zajedno stvarati nove radove i družiti se – rekla nam je Valentina Zlatar.

Osim likovne palete u galeriji je održana i humanitarna izložba slika hrvatskih umjetnika. Svoja likovna djela na izložbi pod zajedničkim nazivom 'Ljubav' predstavilo je čak 45 umjetnika, slikara i kipara. Sredstva od prodaje koristit će se za poboljšanje uvjeta rada 'Male škole keramike'.

30. rujna 2011.

K U LT U R A

13

MPZ 'Podravina'

Pjesma na dar

Davor Vručina, klarinet

dugotrajni pljesak

nicima

rili su nam: gitarist Dario Markulinčić, hornist Marko Novak, braća Vedran na tubi i Alen Vađunec na trubi, sopranistice Barbara Othman i Dubravka Krušelj-Jurković, bariton Željko Zaplatić, flautistica Andreja Vađon, Davor Vručina, klarinet, te Dunja Bontek na violini.

-Koncert je najstariji program u sklopu manifestacije. Ludbreg ima poznate glazbene umjetnike, a ima i onih koji sada zbog obveza nisu mogli nastupiti. Siguran sam da nas i ubuduće očekuju vrlo lijepi koncerti - rekao je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg koji je primao čestitke za organizaciju koncerta.

Za odličan koncert također su zaslužni i korepetitori, profesori Danijel Oto i Ivan Kolar koji su bili klavirska pratnja uz pomoć mr. Jasminke Bontek. Na pripremi koncerta radili su i učitelji u Osnovnoj glazbenoj školi učilišta.

Marko Novak, horna

U kapelici dvorca Batthyany održan je tradicionalni koncert mješovitog pjevačkog zbora Podravina.

Prostor je bio ispunjen i publika je upijala pjesmu. Gosti koncerta bili su članovi pjevačkog zbora iz Varaždinskih Toplica koji su izveli nekoliko skladbi.

-Lijepo je boraviti u ovako krasnom, povijesnom prostoru i slušati glazbu ludbreškog zbora, a i nama je drago što smo i mi mogli pridonijeti svečanom obilježavanju ove obljetnice ludbreškog čuda podarivši publici svoj nastup – rekli su članovi zbora iz Varaždinskih Toplica.

Zbor 'Podravina' je pod vodstvom Rozalije Othman izveo skladbe: 'Presveta krvi', 'Molitva', 'Tiho je more', 'Krist na žalu', 'Plovi, plovi lađo', 'Dide fala ti za žulje' i 'V noči'.

Zbor Podravina na koncertu u kapelici dvorca

Barbara i Rozalija Othman

Sopranistica Barbara Othman otpjevala je Ave Mariju. Izvedena je pjesma Moja Hrvatska koja je autorsko djelo Rozalije Othman. Za kraj je zbor svojoj voditeljici za njezin rođendan izveo njoj dragu pjesmu što ju je očito ganulo i razveselilo.

-Presretna sam što su me moji dragi članovi tako lijepo iznenadili i uvježbali pjesmu da mi je otpjevaju, a pjesma je za mene najljepši poklon – rekla je popularna Rozika Othman.

Ana Havaić

Dario Markulinčić, gitara

Koncert - kruna brojnih nastupa Barbara Othman, sopran

Župni zbor redovita je pratnja svim misnim slavljima u Ludbregu, a tako je bilo i ovoga puta na završnom euharistijskom slavlju na Svetu nedjelju. No, prije toga župni

zbor priredio je i samostalnih koncert pod vodstvom Antuna Kranjčeca, a nastupili su i gosti. Zbor je oduševio publiku u dupkom punoj kapelici sv.Križa dvorca Batthyany.

Spoj ljubavi i slikarstva Dubravka Krušelj-Jurković, sopran

Alen Vađunec, truba

Likovna rapsodija razigranosti Mala umjetnička djela polaznika ljetnog likovnog tečaja na izložbi 'Rapsodija razigranosti' krasila su tijekom rujna zidove hotela 'Raj'. Mali autori predstavili su se na završnoj izložbi u vrijeme obilježavanja Svete nedjelje. Motivi slika uglavnom su pejzaži, životinje, priroda i cvijeće.

-Udruženje već godinama organizira kolonije i izložbe za mlađe članove, dajući im tako poticaj i priliku da iskažu svoje talente.

Time stvaramo kulturu likovnosti

Mali polaznici likovnog tečaja

koja će rezultate donijeti u budućnosti. Djeci treba omogućiti razvoj talenata i zbog toga pohvala svim roditeljima koji to čine – rekla je Elvira Štabi, predsjednica udruženja.

Mlađa skupina polaznika često puta iznenađuje kreativnošću.

-Tečaj pohađam svake godine, ovo mi je šesta izložba. Elvira mi je sada mentor i pomaže da uvijek naučim nešto novo. Najviše mi leži tehnika akrilika - rekla je Claudia Kuzmić.

Na tečaju su bili: Elena Gašparić, Antonio Gložinić, Natalija Gložinić, Mateo Gložinić, Nikola Havaić, Anita Ivkovčić, Antonela Jagić, Kristina Jagić, Leo Kapusta, Arijana Kosec, Pamela Kramar, Una Križanić, Claudia Kuzmić, Filip Matijević, Marta Mihin, Aleksandra Osivnik, Dejana Ročkar, Andrijana Ročkar i Dora Vidaković. (mh)

Dvoje umjetnika koji su spojili ljubav i slikarstvo na zajedničkog izložbi slika predstavili su se brojnoj ludbreškoj likovnoj publici - Zrinka Mutić i Branko Budimir. Bio je to jedinstven događaj u programu Dani ludbreške Svete nedjelje.

Njihove slike odaju odsjaje duše

i raspoloženja, ljepote života i prirode, a samo ozračje izložbe bilo je u mirnom i decentnom tonu. Na Brankovim slikama prevladavali su morski motivi u različitim inovativnim tehnikama, dok je Zrinka koristila pastel i akvarel za vedute Ludbrega i Varaždina.

B. Budimir, E. Štabi i Z. Mutić -Siguran sam da su poklonici likovne umjetnosti uživali. Hvala im što su došli u takvom broju. Ponekad je dojam da smo premalo i prerijetko u javnosti i da ljudi nedovoljno poznaju naš rad. Sveta nedjelja je bila i prilika da više ljudi vidi naša ostvarenja – rekao je Branko Budimir.

Izložba je bila postavljena u hotelu 'Amalija' i doista je pobudila veliki interes poklonika likovne umjetnosti. (mh)

Brojni posjetitelji došli su na otvaranje izložbe

Ludbreški koncert u sklopu VBV Ludbreg će i ove godine biti domaćin jednom od koncerata u sklopu ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri.

Ludbreški poklonici glazbe po prvi puta će u Ludbregu ugostiti ansambl Marquise iz Mađarske.

Budimpeštanski ansambl čine Judit Blaskovics-Felszeghy-koloraturni sopran, Laszlo Blaskovics, muški

sopran, zatim Denes Kocsis, majstor ceremonijala, Marta Gal, čembalo, Zsofia Szalai, blokflauta i Csilla Valvy, čelo. Izvodit će djela Monteverdija, Haendela, Vivaldija, Bacha i drugih skladatelja.

Koncert će biti održan u kapelici sv. Križa dvorca Batthyany u subotu, 1. listopada s početkom u 19 sati, a ulaz je besplatan.

14

SP O R T

30. rujna 2011.

Gal i Zlatar među najboljima Dvojac mladih nadarenih ludbreških tenisača o kojima smo već pisali u našim novinama Karlo Gal i Teodor Zlatar iz TK 'Ludbreg' okončali su vrlo uspješnu sezonu na vanjskim terenima. Na nedavnom mastersu najboljih mladih tenisača sjeverozapadne Hrvatske u Čakovcu, u konkurenciji 40-ak ponajboljih igrača do 10 godina Karlo je osvojio 8., a Teodor 12. mjesto što je svakako lijep podstrek za nastavak napornog rada i nove zapažene rezultate pod vodstvom trenera Daria Posavca. (nj)

Karlo i Teodor s trenerom

Novi sadržaji na otoku mladosti

Turnir u odbojci na pijesku

Treći na turniru: Tomislav Horvat, Denis Povijač i Filip Sabol Nešto novo u Ludbregu. Odbojka na pijesku. Lijepo vrijeme i teren na Otoku mladosti odlučili su korisno iskoristiti članovi udruge 'Lumen'. Tako su sredinom rujna priredili turnir u odbojci na pijesku koji je okupio čak 11 ekipa iz sjeverozapadne Hrvatske.

-Uredili smo i pripremili igralište s prijateljima. Igralište smo morali malo proširiti, naravno, postaviti i mrežu za odbojku. Uz to uredili smo i okoliš. Jako smo zadovoljni, okupilo se dosta ekipa i mogla se vidjeti dobra igra. Između ostalih projekata na kojima radi udruga, nadam se da je ovo prvi, ali ne i posljednji turnir u odbojci na pijesku, da ćemo održati ovakav turnir i u budućnosti – rekao je Vilim Cikač iz 'Lumena', organizator turnira.

Momčadi su igrale tri na tri. Na kraju je pobjeda pripala ekipi iz Poljanca što i nije čudno s obzirom da se na našem širem području odbojka njeguje jedino u ovom naselju. Drugi su bili Varaždinci. Do 'postolja' su došli i do-

maćini, Ludbrežani u sastavu Tomislav Horvat, Filip Sabol i Denis Povijač.

Vrijedni organizatori najboljima su dodijelili pehare, a uz pomoć sponzora i prigodne nagrade.

Organizatore je ugodno iznenadilo što je ovaj događaj na Otoku mladosti okupio popričan broj znatiželjnika koji su sa zanimanjem pratili susrete u odbojci na pijesku.

–Ovako lijep posjet turniru nam je poticaj da i dalje za mlade priređujemo ovakva i druga događanja.

Naša udruga sigurno će ponuditi i nove sadržaje, pokušavamo izaći iz monotonije i uobičajene svakodnevnice – rekao je Cikač.

Održavanje turnira u odbojci na pijesku na Otoku mladosti pomogli su Grad Ludbreg i gradska tvrtka 'Lukom', a svoj doprinos dale su i neke od ludbreških tvrtki i obrtničkih radnji kao što su 'Mljekara Antun Bohnec', 'Kovačić promet', 'Bravarija Pokos', 'Ibis' i 'Rovokop', dok je Osnovna škola Ludbreg posudila mrežu i odbojkaške lopte.

Svetu nedjelju obilježili i sportaši

Sportaši su se i ovoga puta bogatim programom pridružili obilježavanju blagdana Svete nedjelje, te je održano nekoliko vrlo zanimljivih i lijepih sportskih događanja.

U sportskoj dvorani odigran je već 23. Memorijalni rukometni turnir „Damir Hrastić – Dada“. Po drugi put zaredom bila je to retrospektiva ludbreškog rukometa. Odustalo se od dovođenja neke etablirane ekipe i dala se šansa mlađim i starijim generacijama rukometaša da pokažu koliko vrijede.

Na stadionu je odigran tradicionalni nogometni turnir veterana na kojem su uz domaćina nastupili mađarski 'Videoton' i reprezentacija slovenskih liječnika. Pobjednici su pomalo iznenađujuće postali Ludbrežani. Kruna turnira bila je utakmica između veteranskih nogometnih reprezentacija Hrvatske i Mađarske.

Za našu reprezentaciju nastupili su, pored ostalih, Kozniku, Mužek, Mujčin, Kastel, Mihačić te naš Ludbrežanin Mladen Henec. I Mađari su došli u jakom sastavu, ali ne dovoljno jakom da dobro pariraju i poraženi su sa 8:2. Teniski klub 'Ludbreg' priredio je turnir parova kojemu se odazvalo 40 tenisača, odnosno 12 veteranskih i osam seniorskih parova. CrnkovićNerer bio je najbolji par kod seniora, a Juras-Crnković kod veterana.

Iako sportski djelatnici uvijek nešto prirede na blagdan čini se da u

Rukometna budućnost Ludbrega također na susretu generacija

S turnira parova na terenima TK Ludbreg posljednje vrijeme sve ostaje na veteranima Podravine, rukometašima, tenisačima. A ne tako davno mogli

smo uživati i u utrkama kajakaša i utakmicama košarkaša.

Neven Jerbić

‘Impuls’ za sportaše i rekreativce

Nenad Novosel demonstrira neke od vježbi

U prostorijama na prvom katu gradske športske dvorane počeo je s radom Fitness i fizio-centar ‘Impuls’. Riječ je centru koji će upotpuniti prazninu u sportskoj rekreaciji u našem gradu. Zainteresirani, a njih je već 50-ak mogu za vježbe koristiti razne moderne sprave, uz stručni nadzor trenera Novosela i Vugrinca. Dakako, oni koji će redovito dolaziti na vježbanje svakako će unaprijediti stanje svog tijela.

‘Fizio’ centar zainteresiranima pruža usluge elektroterapije, masaže, kineziterapije i medicinske gimnastike. Da bi koristili takve usluge Ludbrežani su dosad odlazili u Varaždinske Toplice i Koprivnicu. Stoga je otvaranje ovog centra zasigurno iznimno korisno za ludbreške sportaše, rekreativce, zapravo za sve koji ovim aktivnostima pomažu svom tijelu i misle na vlastito zdravlje. (nj)

SP O R T

30. rujna 2011.

Mladen Henec, predsjednik GNK 'Podravina' Ludbreg

Neumorni pregalac za dobro kluba

Nakupilo se mnoštvo aktualnih nogometnih tema vezanih uz ludbrešku Podravinu, nogometnu perjanicu grada i čitavoga kraja.

Predsjednik kluba Mladen Henec, između dva poslovna putovanja, našao je vremena da odgovori na nekoliko naših pitanja. Uglađen, lijepo odjeven, pa čovjek ne bi rekao da iznutra kulja sportski zanos tih proporcija. Prva aktualna tema – promjena na trenerskoj klupi. Otišao je uspješni Slobodan Sudec, došao, Branko Lađević.

-Već ranije sam imao dogovor sa Sudecom da će ostati na čelu dok ne pronađemo novo rješenje. On je to prihvatio. Razišli smo se sporazumno, mislim da nema nikakvih repova. Branko Lađević je poznato nogometno ime. Igrao je vrlo uspješno 90-ih za Varteks, Šibenik, Istru, a i neke od slovenskih i austrijskih klubova. Kao trener posjeduje PRO UEFA–A licencu s kojom može raditi i u prvoligaškom klubu.

Radio je kao trener u Varteksu, bio član stožera U-18 reprezentacije, a u posljednje vrijeme radio je kao županijski nogometni instruktor – otkriva Henec.

Sudecova ostavština je plasman u sredinu ljestvice. Zadovoljni?

–Momčad ima potencijala, nije lošija nego protekle sezone, iako se mora priznati da je motiv i entuzijazam splasnuo neodlaskom u 2. ligu.

Vjerujem da je ekipa sposobna do kraja prvenstva osvojiti poziciju do 3. mjesta, a možda i naslov. Spominju se problemi u srednjem redu.

Smatram da je naš kapetan Damir Vađunec bio i previše eksploatiran

Veterani Henec je već godinama dio hrvatske veteranske reprezentacije. Mnoge od tih igrača gledamo svake godine na turniru u povodu Svete nedjelje. Uspjesi s veteranima, nema dvojbe, jedan su od njegovih najvećih, ali i najdražih sportskih dosega: -Mislim da jest. Reprezentacija okuplja niz respektabilnih imena i čast mi je zaigrati u jednoj od selekcija. Imao sam i imat ću mnoge lijepe trenutke s dečkima i sve je čini mi se dobro posloženo. Imamo zaista sjajan niz rezultata, a i golove nekako teško primamo, ha ha. Sjajni rezultat ostvario sam i kao član slovenske liječničke reprezentacije ove godine u Španjolskoj gdje smo u finalu svladali Argenentinu. Prekrasne uspomene i nezaboravno sjećanje – kaže Henec.

U Henecovoj tvrtki kao da također postoji soba s osovojenim trofejima Podravine igranjem cijelih utakmica. Imamo mi igrače sposobne da ga rasterete dio utakmice. No, nikad se nisam miješao u trenersku struku. Smatram da će i Oliveira s vremenom proigrati, ako će zaslužiti povjerenje novog trenera. Puno očekujem i od novopridošlog Katanca – predviđanja su predsjednika. Županijski kup je veliki cilj?

-Dalmatinci bi rekli: 'Vratite dite materi! Zaista je vrijeme da se pehar Županijskog kupa vrati u naše odaje.

Nekoliko sezona smo u tom natjecanju kiksali i vrijeme je da se ponovno nađemo u finalu u Varaždinu.

Da, kup je veliki imperativ!.

-Najavili ste nove radove na kompleksu stadiona?

-Očekuje nas investicija od 600.000 eura u infrastrukturu. Riječ je o gradnji tri terena, jednom s umjetnom travom, drugom s prirodnom i oba pravih nogometnih dimenzija, te jedno manje igralište dimenzija 40 x 20 metara. Jasno s osvjetljenjem. To moramo napraviti u budućnosti, jednostavno stvoriti uvjete za kvalitetan rad svih klupskih ekipa od najmlađih do seniora – kaže Henec.

Pogled prema Varaždinu, na kaznu koju vam je odrezao ŽNS? -Kažnjen sam s godinu dana zabrane obnašanja dužnosti u nogometu. Suspenzija nije utemeljena niti na jednoj činjenici, bez argumentacije, bez osnove. Kažnjen sam samo zato jer sam se kandidirao za čelno mjesto županijskog nogometnog saveza. No, doći će sve na svoje. Kad smo već kod Varaždina, ne mogu bez emocija gledati niti na poniranje tamošnjeg prvoligaša. Zaista mi je

Škola nogometa Podravine U klubu djeluje sedam uzrasnih kategorija. Posljednjih pet godina zaista se puno radi, pa se šest kategorija natječe, a u sustavu natjecanja nisu samo predškolci jer za njih nema organiziranog natjecanja. S dečkima rade sedmorica trenera, a iz tog inkubatora posljednjih nekoliko godina izašli su Draguljić, Jadanić, Žmuk , Marković i drugi.

-Velika je razlika u odnosu na prošla vremena kada se skupljalo 10-15 dječaka jedva da se odigra utakmica. Dosta je bilo javašluka koji je trajao desetljećima. U listopadu planiramo okupiti predstavnike klubova iz NS Ludbreg, vidjeti koji nas problemi muče i kako unaprijediti nogomet na našem području. Vidjet ćemo i koliko imamo nadarenih dječaka, pa ćemo ih priključiti radu Škole nogometa ‘Podravine’ – najavio je Henec.

Ima velike zasluge za gradnju objekta na stadionu teško gledati muke nekad snažnog kluba- prvoligaša. Nadam se da će u klub ubrzo stići jaki sponzor i da će se klub spasiti od ispadanja u 2. HNL. Ako se to dogodi onda bi lako moglo doći i do još veće krize meni dragog kluba – ističe Mladen Henec.

Zadovoljština je gostovanje reprezentativnih vrsta u Ludbregu?

-Tako je. U Ludbregu smo prote-

klih godinu dana mogli vidjeti skoro sve hrvatske reprezentativne uzraste.

Nedostaju samo seniori, najbolja hrvatska reprezentacija. Problem predstavlja što su se za nekoliko proteklih utakmica spremali na Braču, tako da smo predaleko za domaćinstvo neke njihove utakmice. No nije vrijeme zec da će pobjeć'. Nadamo se dolasku naših vatrenih i stoga što sa HNS-om njegujemo zaista dobre odnose - poručio je Henec na kraju razgovora.

I tako naš 'nogometni beg' uzjaše svog dorata (BMW) i krenuše poslom u tuđinu. Život na četiri kotača, za obitelj, tvrtku, Podravinu.

Vjerujete potrebna je nevjerojatna energija za tako nešto. Vraćajući se s razgovora sreli smo jednog poznanika koji nam je dobacio: 'Recite Mladenu da malo uspori kad vozi.

Jednom sam se vozio s njim od Vinkovaca do Ludbrega. Iz Slavonije smo otišli kad je započinjala emisija o Ligi prvaka, a kući smo stigli na posljednjih 20-ak minuta'. Budemo mu rekli.

15

Kup ŽNS-a Varaždin

Borba za polufinale Ludbreg u zadnjih desetak godina sigurno ima naviše uspjeha u natjecanju za Županijski nogometni kup. Pehar pobjednika najčešće je, pa gotovo redovito, krasio vitrine Podravine. U Ludbregu, prije dvije sezone nogometaši iz Hrastovskoga dogurali su do posljednje prepreke, igrali finale na stadionu u Varaždinu. Doduše, lani smo ostali bez svog predstavnika u završnoj finalnoj utakmici, ali svaki put ipak ne možete.

Prve srijede listopada vidjet ćemo imaju li baš perjanice ludbreškog nogometa Podravina i Zadrugar dovoljno kvalitete da se prebace u nastavak natjecanja idućeg proljeća. Ludbrežani u srijedu 5. listopada igraju četvrt-finale kod županijskog drugoligaša Poleta u Tuhovcu. Ludbrežani su veliki favoriti, ali favoriti su često puta ‘poginuli’. Bit će to ozbiljan test za Podravinu i njihovog novog trenera Lađevića. Stoga valja biti oprezan, posebice ako je osvajanje kupa velik cilj Podravine.

Zadrugar gostuje kod Novog Marofa koji je u prvenstvenom dvoboju ovi suparnika bio uvjerljivo bolji. No, sportski rečeno, sve opcije su otvorene. Međutim, nogometaši iz Hrastovskoga postali su specijalisti za kup još pod vodstvom bivšeg trenera Nevenka Blagaja. Pobjeđivao je Zadrugar u kupu ozbiljnije i kvalitetnije suparnike nego što je to Novi Marof.

Stoga vjerujemo da je dragocjeno iskustvo ono koje će ovoga puta prevagnuti i Zadrugaru donijeti polufinale.

U četvrt-finalu kupa nalazi se Bukovčan iz Velikog Bukovca, još jedan član Nogometnog središta Ludbreg. Bukovčani su domaćini Plitvici iz Gojanca, županijskom prvoligašu, ali i branitelju naslova osvajača kupa. No, Bukovčan nikako nije bez izgleda i sigurno će se do zadnje kapi znoja boriti za prolaz. Četvrti par nije naš, ali je također vrlo zanimljiv i pravi lokalni derbi jer u Ivancu igraju hrvatski četvrtoligaš Ivančica i Rudar ‘47 iz Ladanja Donjeg, finalist u zadnje dvije godine.

Poznato je da će ako prođu četvrt-finale Zadrugar igrati s pobjednikom velikobukovčekog dvoboja, a Podravina protiv ivanečko-ladanjskog pobjednika.

Zanimljivo, oba su dužnici Podravini jer je lani u polufinalu ispala u Ivancu na penale, a prije dvije godine od Rudara ‘47.

Dakle, u srijedu, 5. listopada u četvrt-finalu županijskog nogometnog kupa Zadrugar iz Hrastovskoga gostuje kod Novog Marofa, a Podravina kod Poleta u Tuhovcu.

16

30. rujna 2011.

ŠALJITE FOTKE!

Razni motivi

Ovo je zapravo drugi dio ili nastavak priče o dvoje autora lijepih fotografija. U prošlom broju zbog skučenosti prostora nismo mogli objaviti više fotografija Miroslava Vađunca iz Vinograda Ludbreških i Helene Premec iz Sesveta Ludbreških. Pa, evo sada dodatka. Miro traži motive svuda oko sebe, ima i odličnu opremu, pa su fotografije zaista na vrhunskoj razini. Evo ih nekoliko različitih motiva. Helena je snimala na varaždinskom Aquacityju i evo još jedne igre svjetla, sjena i odsjaja na vodi u večernjim satima.

Mjesec (autor: Miroslav Vađunec) Zasigurno i drugi čitatelju imaju mnogo zanimljivih i neobičnih fotografija snimljenih prošlog ljeta i pozivamo da ih

Formacija (autor: Miroslav Vađunec)

podijele s nama i čitateljstvom Ludbreških novina. Fotke šaljite na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Vladimir Beribak, Branko Dretar i žene vlasnice motora ma osnovana je Udruga vlasnika Harleya za koje članovi plaćaju još 360 kuna članarine – pojasnio je direktor kluba Vladimir Beribak iz Zagreba.

Klub djeluje 10 godina, a ustrojene su četiri regije: Zapad, Istra i Kvarner, Dalmacija i Sjeverozapadna Hrvatska.

-Ove godine došli smo u Ludbreg u suradnji s Turističkom zajednicom. Slijedeće godine dogovorit ćemo se detaljnije kako bi motociklisti još bolje upoznali Ludbreg i pobudili još veći interes – rekao je Branko Dretar iz Varaždina, pomoćnik direktora za regiju Sjeverozapadna Hrvatska.

Bikeri su zamijetili nešto

Djecu su privlačili snažni lijepi motori

Idila sumraka (autor: Helena Premec)

Na pruzi (autor: Miroslav Vađunec)

'Harlići' na trgu

Udruga vlasnika motora Harley Davidson za nedavnog gostovanja u Varaždinu 'dovezla' se i u Ludbreg. Ovo im je bio četvrti od šest susreta koliko ih planiraju održati ove godine,a osim u Hrvatskoj susrete održavaju i na tlu Mađarske i Austrije.

U Ludbregu su posjetili svetište, te se 20 snažnih motora parkiralo na središnjem gradskom trgu. Naravno da je pojava motora najpoznatije američke marke Harley na gradskim ulicama izazvala znatiželjne poglede Ludbrežana i pobudila interes prvenstveno među djecom i muškom populacijom.

-Klub Pleter Chapter Croatia ima 52 člana iz cijele Hrvatske. U Ludbreg je stiglo i 8 žena, tri na svojim motorima, a ostale su došle kao suvozačice muževima. Djelujemo u sastavu internacionalne udruge Harley Owners Group i godišnje plaćamo 75 eura članarine. Da bi rad i djelovanje bilo u skladu s našim zakoni-

Procvjetao jorgovan

zanimljivo o Ludbregu.

-Izuzetno su čiste gradske ulice, nogostupi uređeni, a vidjelo se da ljudi uređuju okućnice. Ima tek nekoliko narančastih i kričavo zelenih fasada što znači da Ludbrežani imaju smisla za uređenje. Primjerice, u zapadnim zemljama nije dozvoljeno nagrđivanje fasada žarkim bojama već se moraju birati prirodne boje u nježnim nijansama – rekao je Vladimir.

A kad je riječ o 'harlićima' cijena motorima ovisno od klase i tipa je između 10 i 50 tisuća eura. Dakle, većina ovih motora zapravo je skuplja od srednje klase automobila.

Dražen Vađunec

Pogled na ‘harlić’ iz prve ruke

Evo kako ovo neobično dugo, toplo ljeto može zavarati prirodu.

Fotografiju ovog jorgovana u ludbreškom dvorištu, točnije kod obitelji Kolak, snimio je i poslao nam je Bruno Herceg kojemu najljepše zahvaljujemo. Bruno kaže da su iz odrezanih grana starog stabla jorgovana niknule nove mlade grane. To ne bi bilo čudno u proljeće, ali ova biljka malo je pobrkala mjesece. Naime, Bruno je ovo snimio nekoliko dana prije izlaska ovog broja novina jer je ovaj ludbreški jorgovan procvjetao u drugoj polovici rujna!

Rujanski cvjetovi