Ln 56

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. LISTOPADA 2011.

BROJ 56 / GODINA VI.

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Dani hrvatskog turizma:

Priznanja mnogostrukim darivateljima /str. 11./

Vrijedno priznanje Ludbregu /str. 3./

Prometne opasnosti:

Kačićeva postaje jednosmjerna? /str. 2./

Kip svetog Vinka s vidikovcem

/str. 5./

Karate turnir u Ludbregu

SPORT

/str. 14-15./

Zadrugar i Podravina

Ludbreško vinogorje:

Na Gracima kreće asfaltiranje /str. 2./

Karate kao način života

U polufinalu kupa ŽNS-a

2

A KT U A L N O

31. listopada 2011.

Na poljima štete oko 5 milijuna kuna Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Ludbrega okončalo je aktivnosti na utvrđivanju šteta na poljoprivrednim površinama zbog dugotrajne suše nakon kojih je varaždinski župan proglasio elementarnu nepogodu. U propisanom roku štete na poljima prijavilo je više od 450 poljodjelaca s područja Grada Ludberga, a Povjerenstvo je u više navrata obišlo polja kako bi se uvjerilo u prijave ratara. Prema propisanoj metodologiji štete su prijavljene na ukupno 1.375,79 hektara, a procijenjeni iznos je 4,754.981,44 kuna.

Na ludbreškim poljima najviše je stradao kukuruz na više od tisuću hektara, a šteta je gotovo 3,8 milijuna kuna. Štete na livadama za sijeno evidentirane su na 200 ha, a šteta iznosi oko 312.000 kuna. Grah u zrnu stradao je na 15 ha, a šteta je 250.000 kuna, a u međuusjevu na oko 27 ha za kojeg se šteta procjenjuje na oko 140.000 kuna.

Usjevi bundeva golica stradali su na 32 hektara, a šteta je oko 120.000 kuna. Šteta na travno-djetelinskim površinama je na 43 ha, a procjena je šteta 67.600 kuna, zatim na 3,3 ha na poljima kukuruza za silažu što iznosi 21.000 kuna, potom na 2,33 ha površina pod lukom gdje je šteta 47.000 kuna, a manje površine odnosno 0,23 ha pod krastavcima odnijele su povrtlarima još oko 6.000 kuna.

-Smatram da je to realna procjena i da nije bilo pretjerivanja što su potvrdile provjere i izračun prema važećoj metodologiji. Štete su zaista velike, to je činjenica. Konačna procjena o štetama na našim poljima upućena je županijskom povjerenstvu koje podatke za cijelu županiju upućuje Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Poljodjelci su u vrlo složenoj situaciji i oni jako osjećaju ovu krizu, pa im je svaka kuna neophodna. Kao agronom dobro poznajem probleme poljodjelaca i smatram da država mora reagirati. Poznato je da državno Povjerenstvo izvješće o štetama uslijed elementarne nepogode podnosi Vladi koja odlučuje hoće li i kako pomoći. Mora se pronaći novac u državnom proračunu da bi se pomoglo poljodjelcima kako bi se barem donekle ublažile štete na poljima zbog suše - istakao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Gledano u postocima, na ludbreškim poljima štete na kukuruzu iznose 57 posto, na kukuruzu za silažu 62, na bundevama 58, na grahu preko 72 posto, na luku čak 79 posto, krastavcima 30 posto, a na livadama za sijeno 60 posto. Zanimljivo je da povrtlari nisu prijavili štete na uzgoju paprike i mrkve.

Školarci i automobili zajedno na parkiralištu

Prometne opasnosti za učenike kod zgrade OŠ Ludbreg

Kačićeva jednosmjerna?

Kod zgrade Osnovne škole Ludbreg i u Kačićevoj ulici svako jutro ista slika.

Mnogi roditelji, djedovi, pa i bake automobilom dovoze djecu u školu. Jedni su donekle uviđavni, pa puste djecu iz vozila u Kačićevoj, ali drugi skrenu na prilazi put i praktički se dovezu pred ulaz školske zgrade, ne obazirući se mnoštvo djece koja dolazi pješice na nastavu. Kada se školarci kreću prilaznim putem dugim 70-ak metara do škole zaista postoji opasnost da netko strada od automobila koji dovoze djecu do zgrade, neki tik do ulaza. Slika se ponavlja oko 12,30 sati kada završava nastava nižim razredima i automobili opet dolaze po male školarce. U Kačićevoj kolona vozila čeka na djecu koja pretrčavaju cestu kako bi ušla u automobile, a tamo dolaze i autobusi pokupiti školarce-putnike nižih razreda.

Nažalost, uočili smo i potpuno nesavjesnog vozača kako u vožnji prilaznim putem kojim se kreću i djeca, ugodno ćaska preko mobitela i volan mora držati jednom rukom, pa se vraća još uvijek razgovarajući mobitelom!

Stop vožnji prilaznim putem Opasnost da djeca stradaju zaista

Kačićeva u 12,30 sati

Nema zaustavljanja pred zebrom je velika i sreća je što se još nije desila tragedija. No, ravnatelj škole podsjeća na onu iz 80-ih kada je dijete smrtno stradalo pod autobusom.

-Tuže se drugi roditelji čija djeca pješice dolaze u školu, te nastavnici.

Najgore je kad je loše vrijeme, tada bi svi htjeli dovesti djecu do samog ulaza u zgradu. Dolazi razdoblje s više kiše, magle, bit će i poledica, dakle, skliskih kolnika i parkirališta. To je vrlo opasno i moramo nešto učiniti. Škola je pokrenula postupak za postavljanje prometnih znakova kojima bi roditeljima zabranili vožnju auto-

mobilom po prilaznom putu od jutra do 15 sati, a da prilazni put koriste samo djelatnici škole uz maksimalnu brzinu vožnje 20 km na sat. Smatramo da bi za djecu bilo puno sigurnije da se u Kačićevu ulicu uvede jednosmjerni promet, iz pravca groblja prema Ulici Petra Krešimira. Vjerujem da bi se s jedne strane tada mogla napraviti i parkirališta za roditelje – kaže Antun Golubić, ravnatelj škole.

Uvesti jednosmjerni promet Na ovaj problem javno je upozorila i Štefica Pavković, gradska vi-

Autobusi dolaze po putnike nižih razreda

jećnica na sjednici Gradskog vijeća početkom listopada, pa je došao i na dnevni red Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Ludbrega koje podržava inicijativu da Kačićeva postane ulica s prometom samo u jednom smjeru.

-Razmotrili smo sve ove probleme i Vijeće komunalne prevencije suglasno je da se u Kačićevoj uvede jednosmjerni promet. Takva odluka u nadležnosti je gradske uprave, pa vjerujem da će se u skorije vrijeme riješiti problem Kačićeve i da će djeca biti sigurnija u prometu – kaže gradonačelnik Marijan Krobot.

Dolazak autobusa za učenike nižih razreda s djecom čekaju i dežurne učiteljice koje kažu: -Na roditeljskim sastancima upozoravamo roditelje da ne voze djecu do zgrade. Ovdje u Kačićevoj moglo bi se između pješačkobiciklističke staze i živice školskog parka urediti parkiralište za roditelje koji dovoze djecu, ako ih već moraju dovoziti i dolaziti po njih.

Još je donekle razumljivo ako žive na drugom kraju grada, ali ima i dosta primjera da roditelji voze djecu iako žive par stotina metara od škole – kažu učiteljice.

Više automobila u ulici zasigurno donosi i veću opasnost za pješake odnosno školarce. Zamijetili smo u Kačićevoj i dosta automobila parkiranih pred kućama, uglavnom korektno. No, ima i onih koji vozila ostave na pješačko-biciklističkoj stazi čime školarce, pješake i bicikliste primoravaju da siđu na kolnik kako bi zaobišli automobile. A to je već druga priča.

Na Gracima kreće asfaltiranje

Poduzeće za ceste Varaždin završava radove na uređenju cesta na području vinogorja na predjelu Graci. Pripremni radovi privode se Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Najveće gužve su kada pada kiša

Radovi na glavnoj cesti

kraju. Nakon blagdana Svih svetih počet će asfaltiranje glavne ceste što bi trebalo ići brzo, te odvojaka gdje će radovi sigurno biti nešto sporiji.

Ako vrijeme omogući nesmetan rad izvođačima, radovi bi mogli biti završeni u predviđenom roku od 40 radnih dana.

Na Gracima će se asfaltirati glavna cesta duga 1.530 metara.

Umjesto ranije ugovorenih sedam odvojaka dužine 750 metara asfaltirat će se i osmi odvojak 'Vuk' jer su se vlasnici objekata naknadno sami organizirali i potpisali ugovore. Vrijednost radova u osmom odvojku dugom čak 215 metara je 50.621 kuna s PDV-om, a u potpunosti će ga financirati vlasnici objekata koji će izdvojiti 6.240 kuna odnosno

Završni pripremni radovi na odvojcima nešto više nego ostali koji su ranije sklopili ugovore.

Tako je ukupna konačna vrijednost čitave investicije 1,081.000

kuna koju vlasnici objekata sufinanciraju sa 60 posto dok će se ostalih 40 posto troškova pokriti Grad Ludbreg.

A KT U A L N O

31. listopada 2011.

Na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku Hotelsko naselje 'Solaris' u Šibeniku pretposljednjeg vikenda listopada bilo je domaćin tradicionalne godišnje manifestacije Dani hrvatskog turizma. Manifestaciju zajedno organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radio televizija.

Među dvije tisuće domaćih i stranih sudionika, na susret su pozvani i predstavnici Ludbrega kako bi primili vrijedno priznanje 'Zeleni cvijet' sa srebrnim znakom za drugo mjesto u kategoriji uređenosti gradova do 5.000 žitelja kontinentalnog dijela Hrvatske. Gradonačelniku Marijan Krobotu priznanje su predali ministar turizma Damir Bajs i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Taj trenutak ovjekovječio je pročelnik Alen Sabol kojemu je fotografija hobi, te nam ustupio fotografije sa svečanosti.

Nova promocija Ludbrega -Ovo je dosad najznačajnije priznanje koje je Ludbreg dobio kao turističko odredište. Radi o priznanju za ukupnost uređenja i onoga što grad ima i nudi turistima. To su naše svetište, centar svijeta, arheološko nalazište, dvorac s najopremljenijom Restauratorskom radionicom, te mnogi javni objekti. Imamo turističke manifestacije poput Dana centra svijeta, dva karnevala, te druge kulturne i zabavne programe. Imamo i lijepe hotelsko-ugostiteljske objekte bez kojih je nemoguće razvijati turizam, zatim ustanove neophodne gostima grada, te u posljednje vrije-

Ludbregu ‘Zeleni cvijet’

Marijanu Krobotu priznanje su uručili ministar Damir Bajs i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ me prepoznatljive ludbreške suvenire. Dakako, i uređenost hortikulture i čistoću naselja. Sve ovo govori da se vodi briga o uvjetima života ne samo za građane već i da se posjetitelji ugodno osjećaju prigodom dolaska u grad. Netko je to vidio, prepoznao i nagradio. Priznanje je velika stvar za promociju Ludbrega i ludbreški turizam, ali na tome ne smijemo stati jer nas ovo obvezuje da uložimo nove napore na stvaranju još boljih uvjeta za turistički i svekoliki razvoj grada. Uvjeren sam da će nakon ovoga Ludbreg pohoditi još veći broj turista – smatra gra-

Dosad najviše ‘turističko’ priznanje Ludbregu

donačelnik Krobot.

Pročelnik za društvene djelatnosti i opće poslove Alen Sabol pojasnio je što su ocjenjivači bodovali pri obilasku Ludbrega: -Ocjenjuje se uređenost mjesta kao cjeline, te ukupna turistička ponuda. Važan je izgled ulaza i prilaza naselju, zatim izgled središta grada, kao i prometna, turistička i druga signalizacija. Gleda se i na broj, izgled, uređenost i opremljenost javnih objekata, zatim brojnost i kategorije turističkih objekata, gastro i druga ponuda. Svakako da su vrlo važne manifestacije i razna događa-

nja koja se nude posjetiteljima, a u Ludbregu ih zaista imamo mnogo različitih zbog kojih nam dolaze turisti. Na koncu, važno je i hortikulturno uređenje mjesta, te široka ponuda roba i usluga. Ludbreg je ovim dokazao da svojom uređenošću, turističkim manifestacijama, suvenirima i ukupnom turističkom ponudom stoji uz bok već profiliranim turističkim destinacijama – kaže Alen Sabol.

Za bolju turističku ponudu Ove godine u turističkoj ponudi učinjeni su brojni pomaci.

M.Krobot u dvorani s kolegama iz drugih gradova

3

-Postavljena je vitrina s pokaznicom u župnoj crkvi zahvaljujući našoj biskupiji i župi, izgrađene su suvenirnice, a uz pomoć stručnjaka i mnoštvo originalnih suvenira u čiju je izradu uključeno 50-ak Ludbrežana. Priređene su nove manifestacije dok su one redovne poboljšane i bolje promovirane. Kapelica sv.

Križa otvorena je za posjete, kao i 'Bakina hiža', osnovana je putnička agencija koja se bavi i receptivnim turizmom. Goste Ludbrega u obilazak sada vode licencirani turistički vodiči, izvršena su značajna ulaganja u kulturnu, sakralnu i povijesnu baštinu, te u promidžbu bez koje je nemoguće zamisliti turizam. Zahvalio bih Hrvatskoj turističkoj zajednici i posebno Turističkoj zajednici Varaždinske županije koje su prepoznale naše napore u 2011. godini.

Za ovo priznanje zaslužni su svi građani Ludbrega i svima zahvaljujem što su se uključili i podržali projekte razvoja turizma. Ovo priznanje obveza je i poticaj da radimo više i bolje jer smatramo da je Ludbreg tek na početku razvoja svojih turističkih kapaciteta – smatra Alen Sabol.

Inače, prvo mjesto u ovoj kategoriji dodijeljeno je Grožnjanu, a iza Ludbrega na trećem mjestu su Stubičke Toplice.

Cvijeće Ukrašenost cvijećem također je jedan od kriterija ocjenjivanja uređenosti gradova. A djelatnici 'Lukoma' upravo su proteklih dana završili sadnju cvijeća na 420 kvadratnih metara gradskih cvjetnjaka i gredica koje će krasiti Ludbreg tijekom jeseni i zime.

Zasađeno je čak 11.000 komada maćuhica i tratinčica, te 3.000 komada lukovica tulipana.

Sadnja na središnjem trgu

Gradsko vijeće Grada Ludbrega

Ludbreg dobio novi Urbanistički plan uređenja

Grad i građani Ludbrega dobili su Urbanistički plan uređenja. Ovaj dokument iznimno važan za razvoj Ludbrega izradila je tvrtka 'Urbing' iz Zagreba čiji stručnjaci ističu da su se pri izradi dokumenta nastojale uskladiti potrebe razvoja Ludbrega sa zakonskom regulativom koja je doživjela mnoge promjene u odnosu na donedavno važeći Generalni urbanistički plan i niz provedbenih i starijih detaljnih planova. Usvajanjem novog Urbanističkog plana otvorena je mogućnost gradnje prema današnjim potrebama i standardima odnosno investitori sada mogu znati što, gdje i kako graditi na području Ludbrega.

-Čitav postupak od donoše-

nja odluke za izradu do usvajanja UPU-a trajao je oko 2,5 godine.

Sama izrada i nije trajala dugo nego su veći problem dugotrajni rokovi oko pribavljanja raznih suglasnosti, stručnih i javnih rasprava, pa onda opet usaglašavanja. Država bi te rokove morala smanjiti jer se radi o vrlo važnim stvarima za građane i gospodarstvenike jer kada investiraju žele što brže završiti objekte, dakle, svima je vrijeme vrlo važan čimbenik. Sigurno je da takvi rokovi ometaju investitore. Osobno sam vrlo zadovoljan što je završen postupak donošenja Plana jer UPU je iznimno važan dokument kojim se na duže vrijeme, vjerojatno za idućih 20-ak godina određuje pro-

storni razvoj, propisuje što i kako graditi, koji sadržaji u pojedinim dijelovima grada - ističe Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Plan obuhvaća površinu od oko 300 hektara.

-Šteta što u obuhvat plana nije ušlo područje Otoka mladosti s dijelom Vinogradske ulice što sam ja predlagao kada se donosila odluka o pokretanju postupka izrade Plana. Sada je to područje izvan obuhvata plana što nekako nije logično. Sve smo to mogli riješiti ovim planom, a sada će biti potrebni novi detaljni planovi, naravno, i opet će se izgubiti puno vremena. UPU se temelji na rastu broja žitelja Ludbrega za oko 1.800

ljudi, dakle, za budući Ludbreg od 5.500 stanovnika. Dokumentom su određene nove stambene i gospodarske zone, objekti komunalne infrastrukture. Određeno je da će se Ludbreg širiti na području tzv. 'Varoških vrtova' odnosno iza postojeće Veterinarske stanice. Ludbreg će se razvijati i sjeverno od pruge prema Selniku, kao i produžetku Krležine ulice prema zaobilaznici, to znači da će se raditi podvožnjak ispod pruge na drugu stranu gdje će se Krležina spojiti sa zaobilaznicom, a uz nju napravit će se još jedna paralelna prometnica. U tom dijelu predviđena je velika stambena zona, pa će se čitavo to područje zaokružiti u cjelinu sa svetištem,

velikim parkiralištem i budućim međunarodnim pastoralnim centrom za hagioterapiju. Upravo su donošenjem ovog plana stvoreni uvjeti da Zajednica 'Molitva i riječ' končano može nastaviti konkretne aktivnosti na realizaciji projekta gradnje centra za hagioterapiju – naglasio je Božidar Hajsok.

Novi Urbanistički plan uređenja Ludbrega stupit će na snagu danom objave u Službenom vjesniku Varaždinske županije čime prestaju važiti sve dosadašnje, a bilo ih je mnogo, odluke o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Ludbrega.

UPU će biti objavljen na internetskim stranicama Grada Ludbrega.

4

A KT U A L N O

Vijeće komunalne prevencije Ludbrega Prije gotovo godinu dana osnovano je Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Ludbrega. Odluku o osnivanju ovog tijela donio je gradonačelnik Marijan Krobot koji je i predsjednik, a u radu sudjeluje još 11 članova, predstavnika više javnih službi, točnije gradske uprave, Policijske postaje, škole, zdravstva, socijalne skrbi, prekršajnog suda i Crkve. Zadaci Vijeća su potpora nositeljima prevencije kriminaliteta, koordinacija aktivnosti službi, ustanova, udruga i skupina građana, rano prepoznavanje kriminala i drugih oblika devijantnog ponašanja, provođenje preventivnih programa.

Vijeće je upozorilo na nekoliko aktualnih problema među kojima je ozbiljan problem maloljetničke delikvencije.

Kamere u središte -U Ludbregu je izražen problem noćnih izlazaka maloljetnika suprotno zakonskim odredbama. Policajci tada zovu roditelje da dođu po njih.

Nažalost, ima slučajeva kada roditelji zbog toga protestiraju iako policija samo radi svoj posao i upozorava na kršenje zakona. Noćni izlazak maloljetnika često je povezan i s neprihvatljivim ponašanjem, a najčešće je to konzumiranje alkohola. Pod

31. listopada 2011.

Protiv negativnih pojava odredbi, te gradske odluke o komunalnom redu, a dodao bih i da to nije u skladu s normama kulturnog ponašanja. Više puta morao je intervenirati DVD Ludbreg. Zato ćemo zatražiti da oni koji su tako spaljivali otpad namire troškove intervencije vatrogasaca – kaže gradonačelnik Krobot.

Krađe bicikala

Dio od 60-ak bicikala u PPL kojima se ne znaju vlasnici utjecajem alkohola nerijetko se čine štete na gradskoj imovini, javnim površinama, ponekad i na imovini građana. Otkako su kod škole i gradskog vrtića postavljene kamere tamo je sada puno manje šteta. Sasvim sigurno ćemo kamere postaviti na trg odnosno na javne površine u užem središtu grada. Mislim da su za takva neprihvatljiva ponašanja maloljetnika najodgovorniji roditelji. Na odgoj moraju najviše utjecati obitelji odno-

sno roditelji, a tek onda škola i drugi društveni činitelji – iznio je gradonačelnik Marijan Krobot.

U posljednje vrijeme uočen je i problem spaljivanja otpada.

-Građani su se žalili na zagušujući dim zbog spaljivanja plastičnog materijala, pa i biljnog i drugog otpada. Često se takav otpad zapali i ostavi bez nadzora. Čak su bile dvije prijave zbog dima u Vinogradima Ludbreškim. Radi se o kršenju zakonskih

Vijeće za komunalnu prevenciju raspravljalo je i o izraženom problemu krađe bicikala odnosno kako ga smanjiti.

-Krađe su učestale, čak je otkriven počinitelj iz Rasinje koji je dolazio u Ludbreg radi krađe bicikala. Najbolja prevencija je blokada bicikala, danas zaista ima niz mogućnosti da vlasnici 'zaključaju' bicikl. No, isto tako pozivamo građane da registriraju bicikle u PP Ludbreg. Pronađe se puno ukradenih bicikala, ali se ne zna tko su vlasnici. U našoj postaji je više desetaka bicikala nepoznatih vlasnika. Kada bicikl dobije broj zna se tko mu je vlasnik, pa ako se ukrade i potom pronađe može se vratiti – podsjeća gradonačelnik.

Vijeće je zadovoljno dostojanstvenim slavljem Svete nedjelje.

–Imali smo dosad najveći broj ljudi u gradu. No, nije bilo narušavanja javnog reda i mira, a bilo je samo par slučajeva sitnog džeparenja. Par-

Parlamentarni izbori

‘Glave skup’ – za dobro naroda

Milan Štefanec: -Na izbore idem redovito jer smatram da je to građanska dužnost. Pratim izbornu kampanju prvenstveno na televiziji i to na više različitih programa, tako ću i ovu. Ako buduća Vlada ispuni većinu obećanja koja političari daju u ovo predizborno vrijeme onda su velike šanse da dođe do pozitivnih pomaka. Trenutno u našoj državi ne funkcionira gotovo ništa, zakone poštuje samo sirotinja, rad se ne vrednuje, a tamo gdje nema reda i svježih ideja nema ni napretka.-

kiranje je dobro funkcioniralo, imali smo jednu prometnu nezgodu s manjom materijalnom štetu što je zanemarivo u odnosu na tisuće vozila u gradu. Ocjena je stoga više nego povoljna, a tomu je pridonijela odlična organizacija gradske uprave za dane blagdana – završio je gradonačelnik Marijan Krobot, predsjednik Vijeća za komunalnu prevenciju.

Pripremio: Dražen Vađunec

Pred nama je studeni kojeg će sigurno obilježiti vruća hrvatska politička scena. Čekaju nas parlamentarni izbori 4. prosinca. Predizborna politička borba neslužbeno traje već

Senka Glavak:

dugo. Sada imamo opću krizu – političku, gospodarsku, društvenu, moralnu, te niski životni standard. Građani Ludbrega, žitelji Hrvatske, od budućeg vodstva države, bez obzi-

Stjepan Bačani:

-Na parlamentarne izbore idem svaki put jer uvijek povjerujem da će poslije izbora biti bolje. Predizbornu kampanju uvijek pratim koliko mi to slobodno vrijeme dozvoljava, a zbog bezbroj obaveza njega nemam puno. Vjerujem da će novoformirana Vlada biti uspješnija od sadašnje i da ćemo se izvući iz neugodne situacije u kojoj se sada nalazimo. Nove ideje i rješenja moraju postojati, ali treba krenuti odmah s njihovom primjenom dok još nije prekasno.-

Novi pokušaj prodaje gradskog odmarališta kod Kraljevice Grad Ludbreg točno je prije tri godine pokrenuo postupak za prodaju gradskog odmarališta u naselju Oštro kod Kraljevice, ali objekt je još uvijek ludbreško vlasništvo. Tada je početni iznos kupoprodajne cijene procijenjen na 2,4 milijuna kuna. Kako nakon dvije i pol godine nije bilo niti jedne ponude, napravljena je nova procjena i Gradsko vijeće je u novom natječaju snizilo početnu cijenu za 600.000 kuna, te je iznosila 1,8 milijuna kuna.

U protekla četiri mjeseca nije bilo ponuda za kupnju objekta, pa su gradski vijećnici početkom listopada još jednom spustili početnu cijenu prema realnoj tržnoj procjeni koju je napravio

Obrazac za registraciju, na poleđini se upisuju podaci o biciklu

-Redovito idem na izbore jer smatram da je to jedini način da se utječe na promjene u društvu. Pratim izborne kampanje političkih stranaka, ali mi se ne sviđa što se previše govori o grijesima iz prošlosti, a premalo o budućim planovima i programima. Nova Vlada neće moći stanje popraviti u kratkom roku jer smo previše zaglibili, bit će potrebno više vremena. Potrebno je investirati u gospodarstvo, u obrazovanje i zapošljavanje ljudi, a ne u politiku i samopromidžbu političkih elita.-

ANKETA

ra iz koje opcije bude izabrana, očekuju brze i učinkovite promjene za – bolji život. Građane smo stoga pitali – hoćete li pratiti predizborne događaje i što očekujete?

Jelena Kelemen: -Imam dvoje male djece i smatram da izlaskom na izbore mogu utjecati na njihovu bolju budućnost. Istinu govoreći, izborna kampanja već odavno traje, ali ne pratim je baš previše osim onoga što čujem u dnevniku. Ako u novoizabranoj Vladi budu nova lica, ali mlađi i visoko-obrazovani ljudi s novim i ostvarivim idejama, onda postoji nada da brzo dođemo na putove oporavka.

Mislim da je ovo posljednji trenutak da se glave stave skupa i da se ne gledaju interesi stranaka već interesi naroda i države.-

Stjepan Varga: -Dosad sam redovito išao glasovat pa ću ići i ovaj put. Pošto sam u mirovini izbornu kampanju pratim svakodnevno na televiziji, na radiju i u novinama. Jako sam razočaran kampanjom jer se jedni i drugi svađaju, prepucavaju i vrijeđaju, to nema smisla, a trpi samo običan narod. Od novoizabranih ne očekujem baš previše jer svi već godinama pričaju da će se nešto napraviti, a nije se napravilo ništa. Problema je zaista puno, ali mislim da prvo treba riješiti ovaj s 280.000 tisuća nezaposlenih ljudi.

Ostalo bi sve bilo lakše prebroditi.-

Ponovno snižena početna cijena

sudski vještak iz Rijeke. U novom natječaju početna kupoprodajna cijena odmarališta iznosi 1,608.337 kuna.

-U dvije i pol godine nije bilo niti jedne ponude za kupnju odmarališta. Imali smo sedmero zainteresiranih kojima smo omogućili razgledavanje objekta.

Njihove primjedbe odnosile su se na početnu cijenu, zatim na smanjenu mogućnost preuređenja jer se ipak radi o objektu namijenjenom za ljetovanje djece i mladih, dakle, unutrašnjost nije prilagođena standardima smještaja kao u turističkim objektima. Bilo je primjedbi i na premalo dvorište i nemogućnost uređenja parkirališta. Stoga smo išli u novu procjenu i još jednom spustili početnu

cijenu. Sredstva od prodaje objekta planirana su gradskim proračunom – ističe gradonačelnik Marijan Krobot.

Objekt na atraktivnoj lokaciji u Oštrom, 2 km od Kraljevice bio je u suvlasništvu Grada Ludbrega i četiri susjedne općine, a nekad se koristio za ljetovanje djece ludbreške regije. Za vrijeme Domovinskog rata tamo su bili smješteni prognanici i izbjeglice i bio je potpuno devastiran. Grad je potom otkupio udjele u vlasništvu, postao stopostotni vlasnik, te je sanirao, uredio i opremio objekt od 170 kvadrata korisne površine u tri etaže s dvorištem od 320 kvadrata.

-Bilo je zamišljeno da se koristi za ljetovanje mladih, prije svega u interesu

djece i mladeži. No, s vremenom je interesa za ljetovanje nestalo, kao i za pružanje usluga kuhinje. Tamo su višekrevetne sobe, pa je teško organizirati pojedinačni ili smještaj obitelji. Ljudima to ne odgovara. Za ljetovanje su se javljali interesenti s područja drugih gradova i općina, a najmanje Ludbrega. Objekt ne zadovoljava standarde za ugostiteljski lokal, pa je i to otežavajuća okolnost. Nova početna kupoprodajna cijena od 1,6 milijuna kuna je najniže što Grad može ponuditi s obzirom na prethodna ulaganja u objekt, ispod toga ne možemo ići. Ako niti ovoga puta ne uspijemo prodati moramo nešto poduzeti, vidjeti možemo li dati u najam ili osmisliti kako funkcionalno koristiti

objekt – smatra gradonačelnik Krobot.

Natječaj se provodi u krugovima do prodaje. Na natječaj za kupnju mogu se javiti državljani Hrvatske, te pravne osobe sa sjedištem na području Hrvatske upisane u registar Trgovačkog suda u Hrvatskoj, kao i strane fizičke i pravne osobe s uvjerenjem o pravu na stjecanje nekretnina u Hrvatskoj.

Ponude se dostavljaju Gradu Ludbregu, Trg sv. Trojstva 14, s naznakom na omotnici 'Za natječaj- prodaja odmarališta 'Oštro'- ne otvaraj'. Uz osnovne podatke, u ponudi mora biti i visina ponuđene kupoprodajne cijene. Svaki krug natječaja traje u pravilu 15 dana i završava 15. dana u mjesecu.

A KT U A L N O

31. listopada 2011.

Ludbreško vinogorje

Vidikovac s kipom svetog Vinka

Ideja je bila prisutna već nekoliko godina, a nakon gotovo dvogodišnjih priprema u Udruzi vinogradara 'Trsek' Ludbreg, konačno je realizirana na samom kraju rujna. U vinogorju iznad grada, na Ludbreškoj vinskoj cesti, postavljen je kip svetoga Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Svojom veličinom odmah je izazvao pozornost građana, prolaznika, medija. Visine je 7,4 metra, s postoljem čak 15 metara, a teži sedam tona. Postavljen je u dijelu vinogorja u odvojku Vinogradska - Globočec. Impozantni kip izgleda baš kao pravi zaštitnik, kao da stoji iznad vinograda i klijeti koji su pod njegovim okriljem, u njegovoj zaštiti. Lokacija je bila pomno odabrana.

-Odlučili smo se za ovo mjesto odakle je prekrasan pogled na ludbrešku regiju, skoro na čitav kraj.

Ovdje je najbliže magistrali, državnoj cesti, dakle, na oku prolaznicima kroz Ludbreg i ludbreški kraj. Bila nam je želja da kip vidi što veći broj ljudi. Nismo ga željeli postaviti negdje 'unutar' vinogorja jer bi ga tada gledali samo vlasnici obližnjih vinograda – kaže Zvonko Kirić iz 'Trseka' koji je bio zadužen za realizaciju projekta, a zatekli smo ga kako uređuje okoliš par dana prije svečanosti blagoslova i otvaranja vidikovca.

Sveti Vinko zaštitnik je i udruge 'Trsek', uz Vincekovo se u Ludbregu priređuju izložbe mladih vina već 20 godina, a znamo i da za Vincekovo 22.

5

Impozantno djelo autora Petra Kolarića

Sveti Vinko uzdiže se iznad vinograda i klijeti, lako uočljiv s državne ceste

Zvonko Kirić uređivao je okoliš

Stepenice do vidikovca su nastale u radnji Ivice Pokosa, a pri postavljanju pomogao je ‘Rovokop’ s dizalicom

siječnja službeno počinje nova godina vinogradarskih radova. Postavljanjem kipa 'Trsek' je želio odati slavu svom zaštitniku koji čuva nasade.

-Kip svetog Vinka đakona u desnoj ruci drži list palme kao simbol mučeništva, a u lijevoj ruci tri grančice trsa. Za Vincekovo se simbolično obreže trs, uglavnom tri grančice sa po tri pupa, pa se čeka da propu-

paju kao nagovještaj kakva će biti godina. Tri grančice simboliziraju radost, plodnost – oca, majku i djecu. Kip je napravljen od armiranog betona, iznutra je šuplji, a čvrstoću mu daje željezni kostur kipa. Čini se kako ispada da je naš sv. Vinko najveći kip bez postolja u Hrvatskoj, barem zasad nismo doznali za većeg. A s postoljem je sigurno najveći kip svetog Vinka u svijetu, veći čak i od onog u Lisabonu koji je zaštitnik glavnog portugalskog grada – otkriva Zvonko.

Ideja kako će kip izgledati zajedničko je djelo vodstva 'Trseka', a izradio ga je Petar Kolarić iz Ždale, mjesta nedaleko Gole na mađarskoj granici. Doznajemo da su tamo kip vidjeli neki Mađari i htjeli ga kupiti, toliko im se svidio. Uz kip je uređen i ograđen vidikovac za razgledavanje

do kojeg vode spiralne metalne stepenice nastale u bravarskoj radionici Ivice Pokosa, ludbreškog obrtnika.

Trsek' je za projekt dobio financijsku potporu ministarstva turizma.

-Mnogi kažu da je s ovog mjesta najljepši pogled na Ludbreg i okolicu. Zato smo odlučili napraviti vidikovac i vjerujemo da će biti prava atrakcija posjetiteljima i građanima Ludbrega. 'Trsek' je dao izraditi potrebnu dokumentaciju i ishoditi neophodne suglasnosti nadležnih službi. Tehnički pregled bio je prije nekoliko dana. Vjerujem da će kip svetog Vinka s vidikovcem biti atrakcija i još jedan naš doprinos kojim obogaćujemo turističku ponudu Ludbrega – kaže Branko Kežman, predsjednik 'Trseka'. Svakako da je to već sada unikatno djelo, dio kulturnog i turističkog blaga Ludbrega.

Blagoslov i otvorenje ‘Trsek’ je otvaranje prvog ludbreškog vidikovca i blagoslov kipa priredio zadnje subote listopada.

Okupilo se mnoštvo ljudi. Otvorio ga je Damir Bajs, ministar turizma.

-Zadnjih godina u razvoju našeg turizma sve značajnije sudjeluje i kontinentalni turizam. Ludbreg je odredište vjerskog turizma, ali to nije dovoljno. Stoga smo rado podržali ovaj projekt na Ludbreškoj vinskoj cesti. Uvjeren sam da će osim dobrim vinima ovaj objekt biti dodatni sadržaj koji će ovamo privlačiti domaće i strane turiste – kazao je, između ostalog, ministar Damir Bajs.

Kip je blagoslovio preč. Josip Đurkan podsjetivši na život sveca i mučenika Vinka, a tom se prigodom uspeo na vidikovac zajedno s ministrom Bajsom i Branko Kežmanom.

Visoki gosti na prigodnoj svečanosti Projekt su zajedno financirali Ministarstvo turizma, Varaždinska županija, sve četiri općine ludbreškog kraja i ‘Trsek’. Pogled s vidikovca na

Brojni znatiželjnici na svečanosti

podravsku ravnicu i brege ludbreškog kraja bit će nešto u čemu će zasigurno uživati građani i posjetitelji Ludbrega.

Vidikovac s kipom sv. Vinka otvorio je ministar turizma Damir Bajs

Mnogi su odmah pohitali vidjeti kakav je pogled

Mnoštvo ljudi na blagoslovu kipa i otvaranju vidikovca

6

PRIGODNO

31. listopada 2011.

U Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' završen IPA-projekt '4 za 600'

Informatički osposobljeno 89 osoba

Nakon šest mjeseci na području Varaždinske županije završen je IPAprojekt '4 za 600' za informatičko osposobljavanje nezaposlenih osoba.

Program za koji su dodijeljena bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije realizirala su četiri pučka učilišta Varaždinske županije. Tako je i u Učilištu 'Dragutin Novak' Ludbreg realiziran ovaj IPA projekt. EU je osigurala oko 250.000 eura, a učilišta ostale uvjete.

Kod nas je informatičko osposobljavanje završilo 89 polaznika.

-Ovo je prvi IPA-program realiziran u Ludbregu, a vjerujem da ćemo konkurirati i u novim projektima.

Već su raspisani natječaji za neke projekte koji se financiraju iz pretpristupnih fondova, a nama bi mogli biti interesantni. Naravno, moramo ispunjavati određene uvjete, napisati projekt i javiti se na natječaj. Prin-

Nezaposleni polaznici naprednog tečaj

Polaznici koji su iz radnog odnosa pohađali napredni tečaj

cip na kojem funkcionira financiranje iz EU fondova je takav da se iz bespovratnih sredstava financira od 85 do 95 posto, a razliku osigurava korisnik sredstava. Pokrivanje razli-

polaznicima za sva 4 učilišta, a bilo je i drugih angažmana za provođenje projekta. Na kraju edukacije polaznici su polagali ispit i oni koji su uspješno završili dobili su uvje-

ke ne znači nužno da korisnik mora imati financijska sredstva, već može odraditi i kroz vlastiti angažman u projektu. Tako je naše Učilište osposobilo predavače za rad s odraslim

Polaznici kažu – jako korisno Na kraju smo za dojmove pitali polaznika naprednog tečaja za samostalnog operatera za rad na računalu.

Saša Namjesnik (Ludbreg): -Po struci sam kuhar i četiri godine sam na burzi, tek sam povremeno uspijevao naći posao. Tu sam u Učilištu najprije završio osnovni, a potom i ovaj napredni tečaj. Zanima me rad na računalu i svima nam je jako puno koristilo što smo naučili puno toga novog. Imao neko predznanje prije, ali ovo je baš vrlo stručno i opsežno.

Siguran sam da mi osobno bude jako puno koristilo, a i važna je stvar što se završeno osposobljavanje upisuje

u radnu knjižicu. Sada mi je želja da u svojoj novoj struci nađem i posao, radije bih da radim kao operater na računalu nego kao kuhar.-

Uz Svjetski dan učitelja kod Jelene i Ivana Bonteka U povodu 5. listopada, Svjetskog dana učitelja, posjetili smo Jelenu i Ivana Bonteka koji su u zasluženoj mirovini već 17 godina. Jedan su od mnogih 'učiteljskih' bračnih parova našeg kraja 'nastalih' 50-ih godina prošlog stoljeća. Kao i drugi parovi i oni su se upoznali 1955. godine na školovanju u Učiteljskoj školi u Čakovcu koja je trajala 5 godina. Dvije su se godine kasnije zaposlili u OŠ Martijanec, da bi im se učiteljski putovi ubrzo razdvojili.

-Pedagošku u Čakovcu upisao sam 1962., te završio hrvatski i ruski jezik. Od 1971. četiri godine sam bio izvan prosvjete, ali sam brzo shvatio da to nije za mene i da mi je mjesto među djecom u učionici. Od 1975.

još jednu struku. Tko zna, ako mi se prži prilika za poslom u novoj struci kao operateru na računalu vjerojatno bih je i prihvatila. Ovo mi je jako dobro došlo i vrlo sam zadovoljna.-

Opet bi odabrali učiteljski poziv

godine pa sve do umirovljenja radio sam u OŠ Ludbreg – rekao je Ivan.

-Na doškolovanje uz rad krenula sam godinu dana kasnije i završila za učiteljicu razredne nastave. U Martijancu sam radila do 1980., zatim u OŠ Sveti Đurđ i na koncu sve do umirovljenja ponovno zajedno s mužem u OŠ Ludbreg. U Ludbregu mi je bilo najteže odmah po dolasku jer su se po prvi put upisivali prvašići sa šest godina. U razredu je bilo preko 30 učenika, ali plan i program nije bio prilagođen tom uzrastu – prisjeća se Jelena.

Jelena u mirovini izrađuje rukotvorine i radi zimnicu

Lijepo raditi u Ludbregu Oboje su u mirovinu otišli nakon 37 i pol godina radnog staža. Jelenina mirovina je nešto veća od Ivanove jer je otišla u punu dok je on otišao u starosnu.

-U Ludbregu smo radili s velikim zadovoljstvom, kolektiv je bio odličan, djeca su bila disciplinirana, a roditelji su surađivali sa školom i učiteljima. Mislim da je učiteljima sada teže raditi jer su im oduzeta gotovo sva prava koja su nekad imali, a natovareno brdo drugih nebitnih obaveza. Stav roditelja se bitno promijenio jer društvo ne vodi dovoljno brige, prvenstveno o odgoju – misli Ivan.

Nekad i danas Ivan je brzo shvatio da ne može bez učionice i djece

Tanja Vađunec, (Selnik): -Tu sam završila prvi, a potom i napredni tečaj za operatera za samostalni rad na računalu. Prijavila sam se jer me jako zanima rad na računalu. Naime, ja sam zaposlena u pekari Centar preko puta župne crkve u Ludbregu i u poslu se dosta koristim računalom, pa mi je ovo što smo ovdje učili najprije na osnovnom, a sada i na naprednom tečaju neizmjerno puno znači i koristi. I htjela sam usavršiti znanje oko rada na računalu, a znanja nikad na odmet. Uz to, upisuje nam se u radnju knjigu, dakle, imam sada

renja o osposobljenosti za operatera na računalu ili o usavršavanju za samostalnog operatera na računalu što mogu upisati u radnu knjižicu – rekao je mr. sc. Branko Dijanošić, ravnatelj Učilišta.

Predavači su bili mladi stručnjaci, Romina Bernat iz Malog Bukovca i Nenad Breslauer iz Čakovca.

-Od 70 polaznika u osnovnom tečaju od 120 nastavnih sati, uspješno je završilo 66 polaznika. Na kraju smo imali dvije grupe u naprednom tečaju odnosno za samostalnog operatera za rad na računalu koji je trajao 150 sati, a uspješno su ga završila 23 polaznika. Zadovoljni smo organizacijom, sve je bilo u najboljem redu, a nadamo se da smo polaznicima prenijeli znanja koja će koristiti u budućnosti – kažu Nenad Breslauer i Romina Bernat.

Završetak IPA-projekta '4 za 600' bio je u kinu 'Gaj' u Varaždinu gdje su polaznicima iz sva četiri pučka učilišta uručena uvjerenja o završenom informatičkom osposobljavanju.

-Kao početnica odmah sam dobila dva razredna odjeljenja. S pr-

Ivan i Jelena otišli u mirovinu s 37,5 godina učiteljskog staža vim razredom radila sam ujutro, a s trećim popodne. Uvjeti za rad su bili jako loši, nije bilo nastavnih sredstava ni pomagala kao npr. danas kompjutora. Nije bilo ni dovoljno učiteljskog kadra, pa sam predavala i matematiku, biologiju, prirodu.

Radila sam i u večernjoj školi za odrasle, vodila folklor, pjevački zbor i Crveni križ. Ipak, nikad mi ništa nije bilo teško i kad bi mogla ponovno birati, opet bih izabrala učiteljsko zanimanje – rekla je Jelena.

Tijekom radnog vijeka proputovali su kroz Austriju,a Europom

kroz Mađarsku, Grčku, Italiju, Španjolsku, Francusku.

-U školskom sindikatu kojeg je više godina izuzetno uspješno vodila kolegica Marija Novak, izdvajali smo novac i štedjeli. Na izlete smo išli za vrijeme proljetnih praznika, a najviše su nam se svidjeli Rim i Pariz – kažu u isti glas.

Zbog niskih mirovina izlete si više ne mogu priuštiti. Jelena zdravlje održava šetnjama, a aktivna je u udruzi Žene iz Centra svijeta gdje izrađuje rukotvorine. Kod kuće uređuje povrtnjak i okućnicu, brine o cvijeću. Spremila je i pun ormar

đžema, slastica i raznovrsne zimnice. Ivan održava kondiciju vozeći svakog dana bicikl 10-15 km, a zaljubljenik je i u svoj vinograd. Sa svojih 78 godina četiri je godine stariji od Jelene, vedrog je duha i nadaleko poznat kao duhovit čovjek sa smislom za šalu i pričanje viceva. Tako nam je na šaljiv način objasnio zašto žene moraju biti mlađe od muževa.

-Žena mora biti par godina mlađa od muža da ga može čim duže zajebavati – kaže vicmaher Ivan.

Othranili su kćerku Sonju i sina Nevena, te unuke Dunju i Doris.

Dokaz da žive u skladnom braku leži u činjenici što je supruga Jelena dozvolila da citiramo Ivanovu šalu.

Dražen Vađunec

31. listopada 2011.

OPG Lastavec iz Hrastovskoga Malo je onih koji ne poznaju obitelj Lastavec iz Hrastovskog. Iako je to malo obiteljsko gospodarstvo puno je zanimljivosti i proizvode ono što je potrebno svakom domaćinstvu. Bave se uzgojem povrća, proizvodnjom pilića na vlastitoj farmi, a predstavljamo ih kao proizvođače bučinog ulja. Proizvodnju su počeli prije 19 godina kada su zasadili prve površine bučinih 'golica' najviše za svoje potreba u domaćinstvu. Prva iskustva sticali su u Goričanu i Austriji kod već uhodanih proizvođača bučinih koštica i ulja.

-I prvo sjeme nabavili smo u Austriji koja je poznata po proizvodnji bučinog ulja i koštica. Danas koštice sadimo na 4,5 rali i sjeme još uvijek nabavljamo iz Austrije jer je visoke kvalitete. Svake godine sačuvamo i ponešto od svog uroda. Na početku nije bilo lako, a nije niti danas kada imamo već puno iskustva. Posao je zahtjevan i treba uložiti puno rada da berba bude uspješna – kaže Mirko Lastavec.

U poslove su uključeni svi članovi obitelji unatoč mnogim obvezama jer ima poslova kroz cijelu sezonu, a najzahtjevnija je sama berba. Za uzgoj treba dobra zemlja za sjetvu, redovito okopavanje, po potrebi i prskanje vrlo blagim sredstvima, a iskustvo koje stiču godinama im pomaže da budu uspješni.

-Danas je lakše u proizvodnji jer imamo vlastitu mehanizaciju, ali i zbog same berbe za koju se koristi kombajn za razliku od početka kada smo tikve čistili ručno.

Taj vam je posao znao potrajati i do dva mjeseca jer ide sporo – rekli su Lastavci.

U sušari koju posjeduju suši se 2,5 tone koštica na temperaturi od 50 stupnjeva, oko dan i pol.

-Važno je što imamo vlastitu su-

R EP O R T A Ž A

Bučino ulje vrhunske kvalitete

7

Ljekovitost bučinog ulja

Bučino ulje naročito se preporučuje muškarcima koji imaju problema s povećanom prostatom ili mjehurom. Za ljekovito djelovanje potrebno je konzumirati jednu do dvije velike žlice ulja dnevno, a može i šaku do dvije sjemenki, po mogućnosti neprženih. Ulje i same koštice bogate su vitaminima i cinkom. Najbolji su izvor omega 3 i omega 6 masnih kiselina za poboljšanje općeg stanja krvožilnog sustava.

Pozitivno djeluje na smanjenje kolesterola, prevencija je od arteroskleroze, poboljšava imunološki sustav, vid, raspoloženje, olakšava učenje i koncentraciju, povoljno djeluje na crijevnu floru, na ten kod djece, te plodnost kod odraslih.

Mirko s obitelji proizvodi bučino ulje izvrsne kvalitete

Bučino kvalitetom kao maslinovo Bučino se ulje svrstava u delikatesna i još je uvijek egzotičan proizvod. Po kvaliteti naše ulje ne zaostaje za onima iz Slovenije i Austrije. Mnoge teorije govore da bi svatko trebao jesti najviše one namirnice koje se uzgajaju u podneblju gdje živi. Bučino ulje vrlo je zdrava namirnica, ali pomalo zanemarena u prehrani. Neopravdano. Naime, u našem kraju morali bi više koristiti bučino ulje jer istraživanja su pokazala da ono

Pomaže i kćerka Irena

šaru za jer da bi ulje bilo što kvalitetnije potrebno je koštice dobro oprati, ocijediti i osušiti. Od jedne tone koje

kvalitetom i zdravim svojstvima nimalo ne zaostaje za maslinovim uljem koje se toliko popularizira.

Pravo bučino ulje vrlo je gusto i tamne zelene boje, a okus je specifičan i sličan bučinim košticama.

Sjemenke i bučino ulje vrlo su traženi posebice u Sloveniji i Austriji odakle se proizvodnja ovog ulja proširila u sjeverne dijelove Hrvatske.

Cijena bučinog ulja na tržištu se kreće između 70 i 80 kuna.

idu na sušenje ostane samo 350–400 kg koštica - upoznaje nas Mirko.

Osušene koštice po potrebi pre-

rađuju u uljari u Vidovcu, jer su Lastavci zadovoljni njihovom recepturom za preradu ulja. Nakon prerade ulje se čuva u bačvama i čeka potrošače. Imaju redovite i vjerne kupce.

Iako je proizvođača svake godine sve više, mnogi redovito po ulje kod obitelji Lastavec.

-Koji put naše ulje otputuje i u neke morske destinacije gdje ga naročito cijene. Sigurno je za takvu potražnju presudna i visoka kvaliteta našeg bučinog ulja. Ponekad prodajemo i na gradskoj tržnici u Ludbregu – otkriva Mirko.

Mirko se učlanio u udrugu uljara Varaždinske županije, te mu je želja da se svojim uljem po prvi puta predstavi na izložbi koja će se održati u Varaždinu u studenom.

Pripremila: Željka Namesnik

Koščićni kolač Evo i jedan recept za jednostavan i pomalo neobičan kolač.

Sastojci za tijesto: 3 jaja, 125 g maslaca, 5 žlica smeđeg šećera, 2,5 dl mekog brašna (najbolje tipa 850), 1 žličica sode bikarbone, 125 g očišćenih sjemenki (koštice golice) Glazura: 100 g čokolade za kuhanje, 3 žlice bučinog-koščićnog ulja Priprava: Koštice golice sušite u pećnici na 50 stupnjeva ili lagano na tavici (pazite da ne pregore).

Osušene i ohlađene sameljite. Miješajte maslac, 2 žlice šećera i 1 vanilin šećer. Dodajte žumanjke i još miješajte. Dodajte jogurt, brašno pomiješano sa sodom bikarbonom. Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu.

Istucite bjelanjke s ostatkom šećera, postepeno dodajte pripremljenoj smjesi i lagano miješajte.

Pecite u manjem limu na 160–170 C. Pečeni kolač izvadite iz kalupa i ohladite. Čokoladu rastopite na pari, a u otopljenu umiješajte bučino ulje i prelijte kolač.

Mirko nam je pokazao kako radi sušara za koštice

8

J ESE N SK I K A R N E V A L

31. listopada 2011.

Slobodni karnevalski grad Lud Jesenski karneval doživio je treće izdanje. Na središnjem trgu dekor s klopotecom i plodovima jeseni, dosad najveći šator u gradu dimenzija 55 x 20 metara, te još jedan manji bili su znak zabavnog programa po prvi puta s internacionalnim predznakom. Oni koji su posjetili trg uživali su u prekrasnim maskama skupina iz hrvatskih gradova, te gostiju iz Šapca i Leskovca iz Srbije, te Ptuja i njegove okolice iz Slovenije.

U 'Črnom mačku ludbreškom' očekivali su čak i više skupina.

-Neki su otkazali u zadnji tren, dan ranije, vrijeme se pokvarilo, negdje je bilo i snijega, pa su oni kojima je put dug iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske, na kraju odustali od dolaska u Ludbreg. Za nas je to značilo nešto manje troškova, ali na gubitku su posjetitelji jer se zaista radi o vrlo atraktivnim skupinama koje je vrijedilo vidjeti. Bilo je 25 karnevalskih grupa. Svi su oduševljeni organizacijom i gostoprimstvom – rekao je Stanko Žnidarić, počasni predsjednik 'Črnog mačka'.

Treba pridodati i naše udruge 'Gornji grad', 'Žene iz centra svijeta', zbor 'Podravina' 'Pajdašice' iz KUD-a 'Anka Ošpuh'.

Neki su stigli još večer ranije, dugo do početka programa. Sve je čekao ručak kojima ih je počastio domaćin uz pomoć sponzora -

grah s kobasicama koji se spremao u ogromnom kotlu od 700 litara, a dodatno su se pekle kobasice. Sve ste mogli kušati uz prigodne cijene.

Ako ste imali porciju kestena za koju je trebalo dati 10 kuna mogli ste kod Marija Melnjaka kušati friški mošt.

Domaćini su kesten kupili u Križevcima jer ove godine nije sazrio kako bi ga članovi udruge nabrali u većim količinama u našim šumama do početka karnevala. No, na trgu osim kestena bila je prava izložba jesenskih plodova koju su opet zorno pokazali vrijedni članovi udruge 'Gornji grad' iz Vinograda ludbreških.

Time se podsjetilo na nekadašnje programe 'Klopotec na trgu' i 'Berba grožđa na trgu' na čijim je temeljima nastao jesenski karneval.

Šarenilo maski Program je počeo odlaskom princa i princeza karnevala u pratnji dobošara i predstavnika grupa do ureda gradonačelnika i njegovih suradnika na službeni prijam koji je protekao u zabavnom tonu.

Gradonačelnik Marijan Krobot sa suradnicima gostima je zaželio dobrodošlicu. Potom je uslijedila razmjena poklona, gosti su dobili suvenire Ludbrega, a Grad Ludbreg dobio je poklone od svake skupine.

Tako su Samoborci donijeli svoje nadaleko poznate kremšnite. Uslije-

Predaja ključa grada princu karnevala

Prijam za predstavnike skupina u uredu gradonačelnika dio je povratak pod šator gdje je gradonačelnik predao princu karnevala ključ grada. I potom je proglašen Slobodni karnevalski grad Ludbreg.

Na pozornici su nastupili naši Vinciliri, Trio 100 posto i Pajdašice, a njihovi nastupi izmjenjivali su se s nastupima karnevalskih grupa.

Riječani su bili šaroliki i najbrojniji, a nastupili su zajedno. 'Redovnice i biskup nastupaju' nasmijali su do suza, iz Ivanić Grada, upečatljivi su bili Kutinjani i drugi. Maškari i posjetitelji posebno su pozdravili

Zajedno na bini grupe iz Rijeke i okolice

djevojke iz Leskovca i Šapca u 'vrućim' kostimima i koreografijama. Po našem skromnom sudu s najboljim kostimima iskazali su se gosti iz Slovenije. Domaćini su očekivali da će karneval pratiti i više posjetitelja nego ih se okupilo na trgu.

Fašnik u veljači -Dobro, popodne je bilo dosta ljudi, ali očekivao sam još više. Ovo ne organiziramo zbog sebe već zbog građana Ludbrega i okolice, te promocije grada. Doduše, sigurno je na

to utjecalo vrijeme, bilo je prohladno i ono toplo se pokvarilo dan prije karnevala, pa se navečer prorijedio broj ljudi. 'Črni maček' odlazi na karnevale od Dubrovnika do Međimurja, a bili smo i na četiri karnevala u Srbiji, samo s ciljem da u Ludbreg dovedemo atraktivne goste. Oni su doista izazvali puno pozornosti i oduševljeni su gostoprimstvom. Raduje što su i posjetitelji Ludbrežani toplo pozdravili sve goste, sve je proteklo bez ijednog incidenta. Ovakav projekt je vrlo složen organizacijski, ali je pomoglo 60-ak ljudi i još mnogo njih i prije na pripremi. Troškove dijelom pokrivamo od prodaje tombolskih karata, prodajom jela i pića, te uz pomoć sponzora. Odjeci su odlični i već smo dobili pozivnice za neke karnevale iduće godine.

No, sada nam predstoje pripreme za obilježavanje Martinja, pa podjela darova za Svetoga Nikolu, Božić, te doček Nove godine, a nakon toga zimski fašnik – poručio je Boris Draganić, predsjednik 'Črnog mačka ludbreškog'.

Termin karnevala u Ludbregu odgovara drugima. Primjerice, Ludbreg su sada posjetili ljudi iz Međunarodne zajednice karnevalskih gradova, te najpoznatijih hrvatskih karnevala – samoborskog i najvećeg europskog karnevala u Rijeci.

Predstavnik Riječkog karnevala

I zbor ‘Podravina’ – nastup pod maskama

Predstavnici samoborskog karnevala darovali su svoje poznate kremšnite

‘Gornji grad’ podsjetio je na bogatstvo jesenske berbe

Rakija iz 40 godina starog kotla

Ivanić Grad: ‘Redovnice i biskup nastupaju’

Jesenski karneval dijelom nastavlja tradiciju nekad vrlo popularne manifestacije 'Klopotec na trgu'. Za taj dio programa zadužena je Udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških koji jesen i ono što ona donosi doslovce presele na

ludbreški trg. Žene i djevojke napravile su izložbu plodova, aranžiran je 'koktel' jabuka, krušaka, grožđa, lješnjaka, zelja, paradajza, paprike, graha, luka i drugog voća i povrća.

-Zainteresiranim posjetiteljima

pokazali smo kako se npr. čisti luk bez suza, riba zelje ribežom, a besplatno smo častili posjetitelje našeg izložbenog prostora svježe pečenom rakijom i kestenima – rekla je Marija Lipić.

U Udruzi djeluje više od stotinu

dbreg Izaslanici međunarodne zajednice karnevalskih gradova i potpredsjednik međunarodne federacije karnevalskih gradova Josip Silov rekao nam je:

Karnevali-turizam -Ludbreg je ušao u veliku svjetsku karnevalsku obitelj postao je članom FECC-a i čestitao sam na tomu vašem gradonačelniku. Najprije je okupljao gradove iz srednje Europe, potom se proširio na cijelu Europu, a zadnjih 10-ak godina uzeo je takvog maha da je naša europska federacija prerasla u svjetsku organizaciju. Sada brojimo 54 zemlje sa 650 članova širom svijeta, Hrvatska ima samo osam članova među kojima je od ove godine i Ludbreg. To je velika stvar. Naime, ideja je pokrenuta iz zemalja Beneluxa sa ciljem očuvanja karnevalskih tradicija u našim sredinama, razmjene iskustva i gostovanja, usklađivanja kalendara karnevala. Naravno, jako je izražen i turistički aspekt. Cilj je da to budu međunarodni karnevali. Primjerice, ako su danas u Ludbregu grupe iz Srbije i Slovenije zašto sutra ne bi došle i one iz Grčke, Italije, južnoameričkih zemalja? Uz pravi marketinški pristup i medijsku pozornost to daje nemjerljiv doprinos razvoju turizma naših gradova - kaže Silov.

Bez obzira na razvoj jesenskog karnevala u budućnosti, nadamo se da će 'Črni maček' pripraviti kroz zimu za veljaču i ono što ima stoljetnu tradiciju – pravi fašnik u veljači prije Pepelnice.

Muškarci su pekli rakiju članova, a u aktivnosti na trgu ih se uključilo njih 60-ak. Muškarci su pekli rakiju kruškovaču na starinski način. Šef kod 40 godina starog kotla bio je Darko Koren.

-Drva nam je sponzoriral Radašić, a traktorom na trg dopelal naš predsjednik Željko Zember. Kad se dobro nakuri treba prejti 45 minut da rakija poteče. Prve dve deci destilata ne idu za rakiju već ono kaj teče sljedećih sat i pol. To je prava rakija, ima oko 22 gradi ili oko 50 posto alkohola. Nakon toga iz kotla počne teći 'plaviš' koji se poslije nalije v drugi kotel sa šljivama, kruškama

J ESE N SK I K A R N E V A L

31. listopada 2011.

9

Inozemni 'štih' karnevala

Teško se odlučiti što je bilo atraktivnije - maske skupina iz Slovenije ili atraktivne djevojke iz Srbije. Gosti ističu gostoljubivost Ludbrežana i Stanka Žnidarića s kojim su očito najčešće bili u kontaktu, a on se sa svojim suradnicima trudio da gosti iz Ludbrega ponesu najljepše uspomene. Onakve kakve su Ludbrežani ponijeli s gostovanja u Srbiji gdje su bili atrakcija i gdje su ih držali kao 'malo vode na dlanu'.

-Puno gostujemo izvan Srbije, ali smo prvi puta u Hrvatskoj na poziv prijatelja Stanka Žnidarića. Ludbrežani su bili u Leskovcu na našem letnjem karnevalu koji traje pet dana i sve nas oduševili. Naš isto ima dugu tradiciju, a sada smo u karnevalu spojili tradiciju starog i modernih karnevala. Jako me raduje ideja karnevalizma u ovom delu Europe, radim u turizmu i želim da kroz karneval naš grad bude turistički bolje prepoznatljiv. Prenet ću svojoj federaciji karnevalista sve najlepše o Ludbregu. Uzvraćamo nastupom 20-ak devojaka s tri koreografije i sretan što se gledateljima dopadamo – ispričao nam je Miroljub Radivojević, predstavnik Karnavela Leskovac i Asocijacije karnevalskih gradova Europe za Srbiju.

Suradnja Leskovčanke su u tri vrste kostima izvele koreografije 'Mažoretkinje', 'Rio de Leskovac' uz ritmove sambe, te Hawaii.

Na šabačkom ili 'Čivijaškom karnevalu' nedavno je gostovao 'Črni maček', pa su Šapčani uljudno uzvratili posjet.

-Naš karneval star je više od 50 godina, a povezan je s našim festivalom 'Vašar humora i satire'. Drago mi je što smo uspostavili saradnju s gradovima s karnevalskom tradicijom u okolnim zemljama. U Hrvatsku redovito dolazimo na riječki karneval. Ludbrežani su oduševili našu publiku u Šapcu. Bila je kod nas turistička promocija opatijske rivijere, a vaši su Ludbrežani uskočili, počeli svirati velike hrvatske hi-

tove i razdragali publiku. Prvi smo put u Ludbregu, ima nas dvadeset i dvoje doveli smo vam morsku družinu 'Veseli ribar'. Osobno mi se jako dopada prisnost i ovo rešenje s velikim šatorom. Vidim da se svima dopada. Pa i termin nije loš, nije još prehladno. Dosad je kraj karnevalske sezone bio kod nas u Šapcu, a sada će u Ludbregu. Za kratko vreme smo s vašom udrugom uspostavili jako dobru suradnju i mislim da ćemo nastaviti. Eto, razgovaramo o turističkim mogućnostima naših gradova, o gastronomiji, kvalitetnim vinima, razmenjujemo iskustva, saradnju možemo dalje razvijati na dobrobit naših sredina. Delujemo i surađujemo puno bolje od politike - Rado Stojanković, direktor 'Čivijaškog karnevala' iz Šapca.

Znak zabrane politici Naši susjedi iz Slovenije nastupili su s tri skupine: 'Kurenti' iz Ptuja, 'Maska' iz Stojnca i 'Kopljaši' iz Markovaca. Njihove maske zaista su bile nešto posebno, skromno bi se usudili ocijeniti da su bile - najbolje.

-Skupaj smo prišli z avtobusom in danes po tem, ko karneval završi, greva nazaj domov. Ima nas 40 i vsi smo kostumirani, pa tudi voznik avtobusa. Ludbreg nisva stigla upoznat. Bili smo tukaj prije 10 let s našim folklorjem i lepo se počutimo – rekao je Mateuš Zoki II, princ Ptujskog karnevala. 'Žabe' iz KUD-a 'Maska' Stojnci ovogodišnji su pobjednici Ptujskog karnevala i u Ludbregu završavaju ovogodišnju karnevalsku sezonu. Kod nas su ponovno susreli prijatelje, znance i uživali u cjelodnevnom druženju.

Gosti iz bivše zajedničke države tvrde nam da posljednjih godina upravo karnevalski pokret s ovih prostora ima najveću ekspanziju u čitavoj Europi, da postaje važan turistički proizvod kroz međusobnu suradnju možda baš zato što nisu opterećeni politikom.

Kažu politici tu nema mjesta. Uostalom, i u prostorijama našeg 'Črnog mačka' upozorit će vas prometni znak zabrane s porukom 'Stop – politici'.

Navala na kestene ili na 'trop' od sprešanog grozdja. Se skupa traje okoli 4 vure – pojasnio je Darko.

Nedaleko od kotla za rakiju 4 člana udruge Črni maček pekla su kestene koji su se mogli kupiti po cijeni od 10 kuna.

-Pripremili smo 700 kg kestena kojeg je rezalo 20 ljudi čak 9 sati i to u četvrtak od 3 popodne do pol noći – rekla je Sanda Ivanuša koja je s Erinom Stančin prodavala kestene, a veliku peć opsluživali su Dejan Kapusta i Dominik Glavak koji su svakih 20 minuta izbacili 15 kg. Bilo je i nezgoda jer se jedna 'tura' zapalila

‘Rio de Leskovac’

u peći. Kod kestenjare zatekli smo i Slavicu Eganović, članicu grupe maškara iz Šapca.

-Prvi put smo kod vas, predivno je, doživjeli smo ugodno gostoprimstvo. Kad završi karnevalsko veselje prespavat ćemo u hotelu, a sutra se vraćamo u Srbiju. Posebno su nam dobri vaši kesteni, svježi i slađi od naših – rekla je Slavica.

Slavica je, kako ona kaže, s vrućim kestenima u 'kesama' otrčala prema svojoj skupini jer se 15 plavo kostimiranih ribica pripremalo za nastup na pozornici.

Dražen Vađunec

‘Ribice’ iz Šapca

Karnevalske skupine iz Slovenije na okupu

I gošćama iz Šapca bili su ukusni naši kesteni

Izložba jesenskih plodova

10

S A S V I H ST R A N A

31. listopada 2011.

Uz Međunarodni dan starijih osoba

Vesela treća životna dob

Povezivanje mladih, tehnologije i iskustva ljudi treće životne dobi neprocjenjiv je kapital društva. U svakoj novoj generaciji sve je više ljudi živi u snazi, zdravlju kada prođu 60-u. Ujedinjeni narodi su 1.listopad proglasili Međunarodnim danom starijih boreći se za humaniji odnos prema njima.

-Starije osobe treba uključiti u sve pore društva zbog njihova znanja i iskustva. Moja generacija zasad je malo iskorištena. Vjerujte, mladi mogu i trebaju dobiti mnoge spoznaje od nas, a onda to znanje nadograđivati – rekao nam je umirovljenik Antun Cerovec koji je s mnogim svojim 'vršnjacima' došao na program kojeg je Udruga umirovljenika regije Ludbreg upriličila u povodu Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada.

Organizator programa Udruga umirovljenika i starijih osoba Ludbreg priredila je program u kinodvorani Pučkog učilišta u Ludbregu u kojem su sudjelovale sve generacije - od mališana vrtića do najstarijih.

Svi posjetitelji za dolazak na program prigodno su nagrađeni vrećicom kave, poklonom Udruge. A potom su se lijepim stihovima obratile članice recitatorske skupine.

-Bilo mi je zadovoljstvo podijeliti sa svima osjećaje koje sam unijela u interpretaciju. Dobro smo društvo, redovito se sastajemo, međusobno se podržavamo, zabavljamo se. Pjesnički ukus nam je raznolik – rekla je recitatorica Đurđa Kokanović.

Gosti Najmlađi Ludbrežani, mali polaznici vrtića 'Radost' i 'Smjehuljica', te učenici osnovne škole kao da su posebno razveselili najstarije sugrađane.

-Jake su veze djedova i baka s najmlađim naraštajima. Neki su naši polaznici premladi da bi im pomogli, ali im daruju ljubav i pozornost.

Danas su djeca to pokazala toplim i od srca izrečenim recitacijama i plesnom koreografijom – rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica 'Radosti'.

Manekenke – Đurđa, Sofija, Nada i Katarina

Posjetitelje su izvedbom igrokaza dobro nasmijale članice Udruge žena Veliko srce iz Svetog Đurđa, a 'mladi' KUD Martijanec dao je svoj doprinos obilježavanju Dana starijih.

-Svaku godinu dolazim na priredbu, objedinjeno je puno sadržaja, a ponajviše mi se dopal igrokaz 'Zlatne godine' koji su izvele žene iz Svetog Đurđa. Pogodile su i temu – rekla je Nadica Gajski.

Manekenke Posebna atrakcija bila je modna revija. Prekrasne sportske kreacije zablistale su na prvakinjama Županijskih umirovljeničkih susreta u pikadu.

Umirovljenice Sofija Filipović, Nada Kapusta, Đurđa Kokanović i Katarina Namjesnik nosile su sportsku odjeću tvrtke 'Bali' iz Donje Dubrave, a sponzor je bila ludbreška trgovina 'Mateja'.

-Sportašice su uglavnom zgodne, pa je tako nama povjerena manekenska uloga. Moram priznati da sam dosta vježbala, ipak je trebalo sa

Mališani ‘Radosti’ donijeli radost starijima

Listopadsko ljeto

Visoke temperature blizu 30-tom celzijusu obilježile su kraj rujna i prvi tjedan listopada. Bilo je to listopadsko ljeto što se moglo uočiti na gotovo svakom koraku.

Ovo su foto-razglednice produženog ljeta, snimljene 6. listopada, vani 26 stupnjeva. Odgajatelji 'Smjehuljice' mališane su izveli u šetnju i igru na livadu stadiona. Na trgu izletnici, kao da je kraj školske godine, pa je sezona izleta. Lijepo vrijeme da upoznaju Ludbreg i okolicu iskoristili su učenici 6. razreda OŠ 'Stjepan Radić' iz Božjakovine kod Dugog Sela iz Zagrebačke županije.

Zamijetili smo i izletnike iz Poljske koji su s posebnim zanimanjem razgledali svetište, umirovljenike iz Zagreba i još nekih gradova.

Produženo ljeto poigralo se i s prirodom. Tako nam je Nevenko Herenčić, oružar 'Podravine' zvučnog nadimka Kempes, rekao da je trava na terenu

Pred dvoranom poklon za sve posjetitelje – vrećica kave stilom prošetati 'pistom'. Ha,ha,ha, ostvarila mi se želja od malena da jednom prošećem pred publikom kao manekenka. U svakoj životnoj dobi čovjek može izgledati i nositi se dobro. Ja vam uglavnom još nosim traperice – rekla je Sofija Filipović.

Jedan od osnovnih zadataka ludbreške Udruge umirovljenika je da kod starijih pobudi nove aktivnosti, kao što su sport, rekreacija, djelovanje u kulturno-umjetničkim društvima, sudjelovanje u raznim programima, manifestacijama.

-Izlazak iz 'radnih' godina života

ne znači ulazak u svijet mirovanja nego promjenu aktivnosti, novu šansu, mogućnost da se bavimo onim za što prije nismo imali mogućnosti ni vremena. Starost je stanje duha, a na osobnu percepciju najviše utječemo vlastitom aktivnošću – poručila je Katica Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika starijih osoba Ludbreg.

Ili kao što kaže lijepa misao Douglasa McArthura: 'Životna dob nije pitanje godina. Godine mogu naborati kožu, a odustajanjem od interesa dobivamo bore na duši.'

Pripremila: Marina Hižak

Buran pljesak za igrokaz ‘Velikog srca’ iz Sv. Đurđa

Nada Špoljarić na čelu žena SDP-a

Mališani ‘Smjehuljice’ iskoristili su posljednji dan listopadskog ljeta

Izletnici iz Božjakovine

Listopadsko održavanje terena

održavao kao da smo bili u proljeću.

Lijepo i toplo završilo je toga dana 6. listopada. Samo dan kasnije jesen je pokazala pravo lice. Kišovito, tmurno,

vjetrovito, temperatura tek 7-8 stupnjeva. Ipak, ovo ljeto bilo je iznad očekivanja dugo. Očito da sve što je lijepo ne mora uvijek i kratko trajati.

Nadzorni odbor SDP-a Hrvatske potvrdio je kako je sve što se događalo u gradskoj organizaciji stranke u Ludbregu bilo opravdano i ispravno i o tome izvjestio Ludbreg krajem listopada. Time je definitivno završena kriza u ludbreškom SDP-u.

Podsjetimo, za novog predsjednika izabran je Dubravko Bilić.

Nakon izbora novog vodstva stranke, održani su izbori i u Forumu žena čime je nastavljeno restruktuiranje u redovima Gradske organizacije SDP-a.

Za novu predsjednicu Foruma žena SDP-a izabrana je Nada Špoljarić iz Ludbrega. Na dužnost potpredsjednice izabrana je Marija Đud, a u Predsjedništvu su također Đurđa Kokanović, Tamara Medjimorec, Katica Namjesnik, Gordana Žiža i Nada Kapusta.

Forum žena ludbreškog SDP-a, kako je istaknuto, nastavit će djelovati brojim akcijama po kojima je dugi niz godina uvijek bio poznat

Nada Špoljarić kao jedan od najaktivnijih u Varaždinskoj županiji. Nova predsjednica Nada Špoljarić najavila kako će biti i novih akcija, a novost je što će se u Forum žena SDP-a Ludbreg primati nove članice neovisno o tome jesu li u stranci ili ne.

DOGAĐAJI

31. listopada 2011.

25. listopada - Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Prikupljeno više od 1.500 doza

Oni su samozatajni, ali na njih se uvijek može računati. Uvijek pomognu kada je potrebno. Njihova je misija spašavanje tuđih života. To je velika obitelj dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj u kojoj se već desetljećima humanim djelovanjem i rezultatima posebno ističu darivatelji ludbreške regije pod okriljem Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Na Na dan darivatelja krvi, 25. listopada, podsjećamo se na njihov izniman doprinos društvu, humanost i plemenitost.

-Nedovoljno se vrednuje ono što daruju ovi dobri ljudi. Tek zahvalnice i priznanja Hrvatskog Crvenog križa, te odlikovanja za rekordere.

Jedinu privilegiju dobiju muškarci kada nakon 35 i žene nakon 25 darivanja imaju pravo na participaciju u zdravstvu. Krv je nezamjenjiv lijek i nikakva zahvala ne može biti dovoljno primjerena. Društvo još nije dovoljno svjesno da oni spašavaju živote. Molim tvrtke ludbreškog kraja da darivateljima omoguće dolazak na akciju, da ih puste tih nekoliko sati ili pola radnog vremena mada zaslužuju slobodan dan. Nažalost, ima tvrtki koje nemaju razumijevanja i ne dozvole da radnici izostanu zbog darivanja krvi. Pitam se kako bi se osjećala osoba koja donosi tu odluku kada bi joj zatrebala krv darivatelja? Srećom, u ludbreškoj regiji ima lijepih primjera, tvrtki koje se ne protive da radnici odlaze na akcije, pa im ovim putem zahvaljujem – poručila je Ružica Antolić, predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Na skromnoj svečanosti u povodu Dana darivatelja krvi, koja je održana pod pokroviteljstvom gradonačelnika Marijana Krobota, bilo je puno razloga zadovoljstvo.

-Ove godine prikupljene su 1.503 doze krvi što je na lanjskoj razini iako je sada bila jedna akcija manje, držimo visok postotak od 7

Franjo Mužic i Milan Bunčić darivali po stotinu doza

11

Kod predsjednika Josipovića U povodu Dana dobrovoljnih darivatelja visoka državna odlikovanja ‘Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski’ uručena su darivateljima s područja Hrvatske koji su do prošle godine krv darivali više stotinu puta, a žene za više od 75 darivanja. Među odlikovanima su Mirjana Gložinić iz Slokovca i Vladimir Balaić iz Martijanca. Od-

likovanja im je uručio predsjednik dr.Ivo Josipović na svečanom prijamu u Zagrebu.

Svečani prijam priredio je i župan Predrag Štromar. Na ovom susretu ludbreške darivatelje zastupali su Ružica Antolić, zatim Biserka Horvat-Ipša iz Malog Bukovca koja je darivala 45 doza, te Domagoj Busija iz Ludbrega s 37 darivanja.

Željko Šoštarek krv darovao stotinu puta Dobitnici priznanja za mnogostruko darivanje krvi posto darivatelja u odnosu na populaciju regije. Eto, sada 'Klub 100' ima šestoricu naših darivatelja koji su krv dali više od stotinu puta, ali njima treba pridodati Mirjanu Gložinić sa 75 darivanja što je u rangu stotinu darivanja muškaraca. Ljudi u našem kraju imaju jako izraženu notu humanosti i plemenitosti, rekla bih da to danas nedostaje u svijetu.

Naši darivatelji uvijek će se odazvati kada ih zovemo bez obzira hoće li ta njihova doza biti potrebnija u našem kraju ili drugdje u Hrvatskoj– kaže Ružica Antolić.

Na svečanosti u gradskoj vijećnici okupilo se 30-ak darivatelja ludbreške regije koji su primili visoka priznanja Hrvatskog Crvenog križa za mnogostruka darivanja krvi. One s najviše darivanja Gradsko društvo dodatno je nagradilo svojim priznanjem 'Zlatna kapljica'.

Priznanja su im uručili Ružica Antolić i gradonačelnik Marijan Krobot, a druženje je nastavljeno na skromnom domjenku, u skladu sa skromnošću ljudi koji pokazuju iznimnu humanost.

-Rezultatima smo zadovoljni, ali uvijek bi moglo i bolje. Zato poručujem mladim osobama da se uključe u našu veliku obitelj darivatelja krvi, time će na najljepši način pokazati

svoju plemenitost i humanost. Jer nikad se ne zna kada će i kome zatrebati doze krvi, možda čak i njima samima ili njihovim bližnjima – poručuje Ružica Antolić.

Hrvatski Crveni križ za 100 darivanja krvi dodijelio je Zlatni znak Željku Šoštareku i Milanu Bunčiću, obojici iz Ludbrega, te Franji Mužicu iz Svetog Petra. Za 75 darivanja Veliki srebrni znak primili su Stjepan Gerić i Ivica Vidović, obojica iz Hrastovskoga, te Stjepan Ipša iz Malog Bukovca.

Za 50 darivanja Mali srebrni znak primili su: Petar Hudak iz Vinograda Ludbreških, Josip Kovač iz Selnika, Slavko Gložinić iz Sigeca, Krunoslav Kosi iz Karlovca, Josip Križanić iz Obrankovca, Marko Knežević iz Poljanca, Ignac Petak iz Prilesa, Anđelko Slatki iz Slanja, Josip Benko iz Malog Bukovca, Branko Nemec iz Svetog Petra, Tomo Zvonarek iz Bolfana, Robert Makar iz Čukovca, Stjepan Marković iz Hrastovskoga i Dragutin Borović iz Križovljana.

Za 35 darivanja Mali srebrni znak sa zahvalnicom primile su Marija Kraljić iz Ludbrega, Vesna Simić iz Hrženice, Ljiljana Bulf iz Poljanca, Nadica Vadjun iz Struge i Ana Orlović iz Svetog Đurđa.

Ivica Vidović, stopama oca i imenjaka rekordera

Štef Gerić također se bliži 100-om darivanju

Hrabri ljudi

Željko Šoštarek zbog bolesti je izostao sa svečanosti Prije nekoliko mjeseci, točnije u svibnju Ludbrežanin Željko Šoštarek, darivao je stotu dozu krvi. Dolazi na akcije u Ludbreg, ali često krv daruje i u Varaždinu.

-U 'Lukapsu' radimo četiri smjene, pa nebrem uvek na akciju. No, suprugu povremeno vozim u Varaždin na kontrole u bolnicu, pa 'skočim' do transfuzije. Imam 0+ grupu. Planiral sam da budem došel do stotke. Dok je bil Domovinski rat dal sam pet put u jednoj godini, a to ne bi smel – kaže Željko.

Lepoglavčan je u Ludbregu od 1978. Sjeća se prvog darivanja.

-Bilo je to u Bedekovčini dok sam išel u srednju školu. Bil je petak 13.(!) u svibnju 74. Nastava je rano završila, pa je nama koji smo putovali bilo dosadno. I tak smo slučajno završili na akciji, iz radoznalosti. I još smo dobili gablec, paprikaš s tjesteninom! U vojsci sam bil u Nikšiću u Crnoj Gori, a tam uopće nije bilo niti jedne akcije. Poslije je moj tata bil bolestan i dali su mu baš moju krv. Nikad ne znate kaj bu se dogodilo. Tak me to 'poneslo' da sam nastavil darivati. I stalno nagovaram ljude oko sebe da postanu darivatelji jer da krv uvek nekome treba. Zamislite da pri porođaju bebe treba krvi, a nema je. Mislim si nek svaki da 100 put i onda bude uvek dosta.

Nikad nisam imal problema posle

I supruga Ana je darivatelj darivanja. Jedino kaj me u zadnje vreme neki put odbiju zbog hemoglobina, doktorski pregled prije sad je strožiji.Supruga Ana otkrila nam je: -Nagovoril je on mene, a i kćer Donu da postanemo darivatelji. Sad imam 25 darivanja – kaže Ana. Željko nije bio na svečanosti jer je trenutačno na bolovanju. Čak 31 godina radnog staža ostavilo je traga i mora mirovati. Žali što opet nije vidio neka poznata lica.

-Na akcijama sam upoznal puno ljudi, sklopil poznanstva. Išli smo i na izlete. Nas 50-ak darivatelja, pun autobus iz Ludbrega došel je na Hrvatsku televiziju prije 15-ak godina gde bili smo gosti emisije 'Hrabri ljudi' – prisjetio se Željko posebno lijepih trenutaka s darivateljima.

Milan Bunčić, 100-struki darivatelj

Cilj – 150 darivanja!

Ludbrežanin Milan Bunčić darivao je 7. listopada ove godine 100-tu dozu krvi. U Ludbregu niti jedna akcija sigurno ne prođe bez njega.

-Uglavnom darujem na akcijama u Ludbregu, kad treba, kad nas zovu ako je hitno potrebno idem i u Varaždin. Dal sam krv i dok sam bil u Splitu.

Ratne godine sam kak branitelj dvaput darival i još dvaput onak redovito, sve skupa četiri put te godine – kaže nam Milan koji se bavi ugostiteljstvom.

Dobro se sjeća prvog darivanja, bilo je to u Koprivnici tijekom srednjoškolskih dana.

-Bila vam ona čuvena akcija 'Ništa

nas ne smije iznenaditi' i u sklopu akcije organizirano je darivanje krvi. I tam sam bil na prvom darivanju. No, najviše me potaklo na darivanje predavanje iz prve pomoći za vozački ispit. Predavač nam je ispričal jako potresnu priču o stradalom vozaču koji je trebal puno krvi. I od onda redovito 3-4 puta godišnje. Nikad nisam imal problema nakon darivanja, čak mislim da mi i koristi jer se poslije osjećam bolje – tvrdi Milan.

Priznanje za stoto darivanje ga je razveselilo.

-Radostan sam zbog priznanja, lijepi je to znak pažnje. Želja mi je da se

više mladih uključi. Možda ih je malo strah, ali nije to nikaj strašno. A i dobro je znati svoju grupu moja je A+. Uvek se lijepo družiti na akcijama, puno put baš na akciji vidim nekoga s kojim se dugo nisam videl – kaže Milan.

Najveće je zadovoljstvo ako si nekome pomogao.

-Svaki dan se događaju nesreće i onda u bolnicama trebaju puno krvi. Posebni je osjećaj ak znaš da je moguće da tvoja krv nekome spasi život. Drago mi je ako se to desilo, ako je moja krv nekome pomogla.

Uvek se pitaš dal' ne bude i tebi jednog dana trebalo pomoći. Ako ti ne

Milan je primio dva priznanja - Zlatni znak i Zlatnu kapljicu pomogneš i daruješ krv kak možeš očekivati da drugi pomogne tebi. Ja bum nastavil dalje i sigurno ne mislim stati do 150 darivanja. A onda

bumo vidli ako budu mi hteli uzeti jer budu i godine došle. Možda bih mogel dogurati do 160 darivanja – poručuje Milan.

12

TU OKO NAS

Humanitarni koncert 'Ludbreškog sunca' 'Ludbreško sunce', udruga za osobe s invaliditetom već 15 godina priređuje humanitarni koncert pod nazivom 'Pružimo im ruke-otvorimo srca'. Ovogodišnji je održan posljednjeg petka, 28. listopada u sportskoj dvorani. Nastupilo je 15 izvođača glazbenika među kojima,

31. listopada 2011.

Pružimo im ruke-otvorimo srca

primjerice, Ivica Pepelko, Zdravko Škender, Nano Prša, Žiga, Željko Sesvečan, Darko Domijan uz pratnju 'Kontrasta', mlada zvijezda „Supertalenta“ Tia Pikija, Lun-Mla i drugi.

Osim koncerta, održane su i prigodne prodajne izložbe suvenira i drugih predmeta koje štićenici 'Lud-

Mladi izvođači iz udruge Lun-mla iz Lunjkovca

breškog sunca' izrađuju u svojim radionicama. Prihod s koncerta i prodajnih izložbi koristit će se za potrebe udruge. Prikupljeno je 30 000 kuna.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom 'Hrvatske pošte', a supokrovitelji su Varaždinska županija i Grad Ludbreg.(mh)

Zauzimanje mjesta u gledalištu

Tia Pikija sa djecom iz sunca - Ana, Tia Pikija, Iva i Danijela

Neobični gost u Ludbregu

Japanski slastičar učio o našim jelima Hrvatska kuhinja sa svojim specijalitetima interesantna je širom svijeta. Tako smo doživjeli da se baš u Ludbregu o našoj kuhinji podučavao specijalist za slastice iz Japana. Naš grad posjetio je japanski slastičar Dai Suky iz Tokia koji je u restoranu Fantasy kod naše nagrađivane kuharice Grozdane Bohorč učio o orehnjači, makovnjači, gibanicama i sličnim poslasticama. A zašto nova znanja želio doznati u Ludbregu?

-Upoznali smo se lani u Japanu

Grozdana je pohvalila snalaženje u kuhinji japanskog slastičara

Dai je napravio i klipiće

kada sam u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i našeg veleposlanstva u Tokiu gostovala na promoviranju hrvatskih slastica. On je posjetio promociju i zainteresirao se za jela i izrazio želju da ih nauči spremati. Želio je doći da na licu mjesta uči o poznatim slasticama iz više krajeva Hrvatske – pojasnila je Grozdana.

Tako je Japanac bio gost Grozda-

ne i Bojana Bohorča u njihovom restoranu. A zatim je pokazao što je naučio.

-Uz moju pomoć je vrlo brzo u roku dva sata izradio je više poznatih delicija. Nije imao puno vremena, pa mi je žao što nismo stigli napraviti štrukle sa sirom. Sve išlo iz ruke - od dubrovačke rožate, makovnjače, orehnjače, varaždinskih klipića koje je vrlo brzo savladao,

kroštula i dalmatinskih fritula, do međimurske gibanice – kaže Grozdana.

Bilo je zanimljivi gledati kako se japanski kuhar snalazi u ludbreškoj kuhinji, a pokazao je i ponešto zanimljivo.

-Jako je bio zainteresiran za sve namirnice koje smo koristili, kuša svaku da upozna njihov okus, svojstva. Onih namirnica koje nema u Japanu bile su po posebno interesantne – kaže Grozdana.

Od neobičnog gosta doznali smo da je Hrvatsku zavolio preko svog prijatelja hrvatskih korijena koji u Japanu vodi turističku zajednicu.

Zato je s velikom pozornošću pratio promociju hrvatske kuhinje u Tokiu.

-Radim kao slastičar. Želio bih u Tokiu otvoriti restoran s hrvatskim slasticama. Razgledao sam vaš grad, sve fotografirao i sve mi se sviđa.

Prvi puta sam u Hrvatskoj – kazao je Dai. Bit će nam drago ako Dai u zemlji izlazećeg sunca otvori restoran s hrvatskim slasticama o kojima je učio baš u našem Ludbregu. Dai je nakon Ludbregu otputovao za Samobor da nauči praviti kremšnite, te u Dubrovnik. Željka Namesnik

Miss turizma izvela centar

Početni udarac na nedavnoj utakmici 1. Lige NS Ludbreg između Podravca iz Sesveta i NK Plitvice iz Selnika izvela je Viktorija Jug, Miss turizma Hrvatske. Srednjoškolka Viktorija je naša Sesvećanka, a izabrana je najljepšom među 13 djevojaka i tako dokazala da broj 13 može biti sretan. Titulu je osvojila na izboru koji je nedavno pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma održan u Puli.

Domaćini su ‘missici’ čestitali na uspjehu, darivali je majicom kluba i cvjetnim buketom. Viktoriji predstoji put u Dominikansku Republiku gdje će braniti naše boje na natjecanju u izboru za Miss turizma svijeta. (dv)

Uz Svjetski dana seoskih žena

Zahvalnica Biserki Stančin

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije obilježilo je na prigodan način Svjetski dan seoskih žena u povodu kojeg se biraju najuzornije žene iz ruralnog područja. Ove godine izabrana je Marija Cafuk iz Vidovca, ali i smo imali svoju predstavnicu, Biserku Stančin iz Ludbrega koja je primila zahvalnicu.

Ovim izborom želi se odati priznanje ženama i udrugama žena koje djeluju u cilju poboljšanja kvalitete života na selu. Ocjenjuje se kreativnost, utjecaj na zajednicu, očuvanje i poštivanje tradicionalne baštine i okoliša, te iznimna ustrajnost u poboljšanju ruralnog života.

Prije nego je stigla pozivnica za izbor Biserka je gostovala na Radio-

Ludbregu u emisiji za domaćice.

Kako su se tih dana obilježavali Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani kruha, osim savjetima i receptima Biserka je gostovanje obogatila punim stolom plodova i nekih pomalo zaboravljenih jela.

-Naše domaćice neka počnu razmišljati kako i što promijeniti u prehrani, uvesti nove namirnice ili skuhati nešto iz recepata naših baka.

Zdrava su to jela, možda bi trebalo napraviti tečaj da se žene upoznaju s tim jelima - poručila je Biserka.

Evo dva recepta vrlo jednostavnih jela za vaš jelovnik.

Sos od blitve Priprema: Blitvu skuhati u slanoj vodi (ne predugo) procijediti i na sit-

no izrezati. Na ulju prodinstati žlicu brašna, vrlo kratko brzo umiješati blitvu, dodati mlijeko i vrhnje oko 1 dl. Dodati sol, crvenu papriku, papar i malo paradajza. Neka sve provri.

Bijela cicvara (zlevanjka) Sastojci: 0,5 l mlijeka, 2 žlice šećera, malo soli, 1 vanilin šećer, oštro brašno prema potrebi, 1 – 2 jaja.

Sastojke izmiješati, uliti u pod-

Biserka lista knjižicu receptura starih jela mazani protvan. Na smjesu staviti vrhnje (oko 2-3 dl). To je jednostavni način, a možete u smjesu staviti

sir, orahe, jabuke ili grožđice i dobiti još finiji okus. Željka Namesnik

31. listopada 2011.

K U LT U R A

13

'Dani Mladena Kerstnera-Festival kajkavske komedije'

Predstave 25. i 26. studenoga Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg priprema tradicionalnu manifestaciju 'Dani Mladena Kerstnera- Festival kajkavske komedije'.

Ovom se manifestacijom već petu godinu zaredom nastupima amaterskih kazališnih družina nastoji sačuvati i promovirati kajkavski izričaj, te još jednom podsjetiti na Ludbrežanina Mladena Kestnera i na doprinos hr-

vatskoj književnosti kajkavskog komediografa. Festival je organizacijom, interesom izvođača i publike opravdao postojanje što dokazuje pokroviteljstvo Ministarstva kulture.

U trenutku zaključivanja ovog broja novina rok za prijave još uvijek nije završen, ali zasigurno da će posjetitelji odnosno poklonici komedije opet imati prigode uživati

u nekoliko predstava, komedija na kajkavskom narječju. Predstave će se održavati u kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu, posljednjeg vikenda u studenome, odnosno u petak 25. i subotu 26. studenoga. Obje večeri program u kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg počinje u 18 sati. Ulaz je slobodan.

Osnovan 'Fest-Art'

Prošlog mjeseca u Ludbregu je osnovana udruga 'Fest-Art'. Predsjednik je poznati zagrebački glazbenik Nano Franjo Prša. Stariji čitatelji ga poznaju od prije 30-ak godina kao pjevača grupe Stakleno zvono. Kasnije je uspješno plovio u solo vodama sve do Domovinskog rata u kojem je aktivno sudjelovao.

-Po završetku rata bio sam duboko razočaran stanjem u državi kao i na glazbenoj sceni, pa sam napravio 10-godišnju stvaralačku pauzu.

Napustio sam Zagreb i svoj mir našao u Koprivnici gdje i sada živim.

Više nisam mogao trpjeti kako se mladi oduševljavaju istočnjačkim narodnjacima na cajkama. Primijetio sam da više nema interesa za pravu zabavnu glazbu i odlučio sam se ponovno aktivirati. Ove zime, subotom, u Ludbregu planiram s prijateljima glazbenicima organizirati plesne večeri na koje bi dolazili ozbiljniji ljudi srednjih godina iz Varaždina, Koprivnice i ostalih mjesta iz okolice – rekao je Nano.

Da bi to mogao ostvariti osnovao je udrugu Fest-Art Ludbreg koja broji 100-tinjak članova od čega je čak 48 pjevača. Nabrojimo samo neke: Džo Maračić-Maki, Vlado Ka-

Glazba na baroknoj violini

Nano je na štandu nedavnog Ludbreškog sajma prodavao djela svojih kolega-umjetnika lember, Vajta, Boris Babarović, Danijel Popović, Vladimir Kočiš-Zec i drugi.

-Udruga okuplja i likovno-kiparsko umjetnike. Želimo 'probuditi' ljude da počnu cijeniti i promovirati umjetnike. Spomenimo Dražena Kuharovića umjetnika koji kipari motornom pilom. On može vašu gitaru urediti po želji i trodimenzionalno je 'oslikati'. Za 50. godišnjicu rada je pjevaču 'Crvenih koralja' Borisu Babaroviću na gitari izrezbario crvene ruže prema njegovom hitu 'Ruže su crvene' – pojasnio je Nano.

Udruga planira pomagati mla-

dim glazbenicima u napredovanju organizacijom seminara i predavanja, a u planu su i aktivnosti humanitarnog karaktera.

-Fest-Art već surađuje i s drugima. Primjerice s Ivicom Vugrincom, umjetnikom iz braniteljske udruge 'Skulptura' iz Varaždina koji skalpelom rezbari guščja jaja i radi unikatne suvenire za prodaju, a prikupljena sredstva idu u humanitarne svrhe. Na ludbreškom području već smo ostvarili humanitarni projekt za 'Kuću Sunca' – ponosno je istaknuo Prša.

Dražen Vađunec

Ludbreški poklonici ozbiljne glazbe prisustvovali su rijetkom glazbenom događaju. U kapelici sv. Križa dvorca Batthyany koncert je priredila Laura Vadjon izvodeći glazbu na baroknoj violini. Prva je naša glazbenica na baroknoj violini i vodeće ime u izvođenju glazbe starih epoha, promicateljica izvornog zvuka starih epoha koja svoj entuzijazam prenosi na suradnike, studente i publiku. Kao profesorica predaje komornu glazbu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a dobitnica je niza nagrada za interpretacije

i promociju izvornog zvuka glazbe starih epoha.

Ova svjetski priznata umjetnica porijeklom je iz Ludbrega: -Posebno me raduje što sam imala prigode svirati u Ludbregu odakle potječem, zaista je to posebni osjećaj – poručila je publici na koncertu.

Laura Vadjon uz pratnju orguljaša i čembalista Krešimira Hasa, izvodila je djela Vivaldija, Corellija, Tartinija i drugih. Koncert je priredilo Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg, a održan je uz potporu Ministarstva kulture Hrvatske.

Rotary klub Ludbreg dogovorio koncert Tomislava Mužeka u Varaždinu

Mužek 17. prosinca pjeva za mlade ludbreške glazbenike Neposredno prije zaključenja ovog broja Rotary klub Ludbreg javio nam je lijepu vijest kako je dogovorio je gostovanje proslavljenog hrvatskog tenora Tomislava Mužeka ili kako ga često nazivaju 'Slavuja iz Ludbrega'. Poznato je da je Mužek naše gore list, prve glazbene korake učio je u Osnovnoj

glazbenoj školi Pučkog oučilišta 'Dragutin Novak'. Već više od 10 godina oduševljava publiku s velikih svjetskih pozornica.

Ludbreški rotarijanci dogovorili su s Mužekom da će koncert biti održan uoči Božića u kazalištu u Varaždinu, točnije 17. prosinca s početkom u 19,30 sati.

-Koncert je humanitarnog karaktera, a prihodom s koncerta pomoći ćemo u školovanju mladih glazbenika ludbreške regije – najavio je Zdenko Geci, predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

Naknadno će se odrediti cijena ulaznica i lokacije gdje će se moći nabaviti.

Laura Vadjon i Krešimir Has na koncertu u kapelici sv. Križa

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 6. studenoga: Čuvar životinja (komedija, 102 min) Uloge: Kevin James, Rosario Dawson

13. studenoga: Veza bez obveza (komedija, 109 min) Uloge: Justin Timberlake, Mila Kunis, Woody Harrelson

Koncert KUD-a iz Hrženice

Ludbreški poklonici glazbe nedavno su imali prigode uživati u cjelovečernjem koncertu Mandolinskog orkestra Kulturno- umjetničkog društva 'Juraj Lončarić' iz Hrženice. U kino-dvorani Pučkog učilišta izveli su bogat i raznovrstan program pod vodstvom dirigenta Dragutina Korena, te uz vokalne soliste Pavicu Kocijan i Vatroslava Maltara. Izvedbama raznovrsnih djela brojnih domaćih i stranih autora oduševili su publiku.

KUD djeluje već 24 godine, nastupa širom Hrvatske na raznim festivalima, smotrama i manifestacijama, a iza sebe ima i brojne nastupe u inozemstvu.

Dakako, nositelj je kulturnog djelova-

20. studenoga: Jozef (ratna drama, 90 min)

Uloge: Neven Aljinović, Alen Liverić, Dražen Šivak, Sandra Lončarić

27. studenoga: Ako mi se fućka, fućkam (drama, 94 min) Uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu Projekcije su u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’

Priče za laku noć u studenome

Nastup KUD-a iz Hrženice u ludbreškoj dvorani nja u Općini Sveti Đurđ. Podsjećamo KUD nosi ime po svom osnivaču i pr-

vom voditelju, poznatom glazbenom pedagogu Juraju Lončariću.

2. studenoga - D. Pađen-Farkaš: Gospodin Otto i stari naslonjači 9. studenoga - M. Kerstner: Djetinjstvo u Gruntovcu: Naš Makso 16. studenoga - Rozalija Ovčar: Bjelobrkova limunada 23. studenoga - M. Vladić-Maštruko: Pustolovina pauka Ota 30. studenoga - Ž. Hercigonja: Pripovijetka o rosi, srcu i snovima Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati.

14

SP O R T

Na karate turniru u Ludbregu Borilačke vještine došle su k nama s Istoka početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Iznimnu su popularnost doživjele 70-ih. Za veliku ekspanziju najzaslužniji su film i Bruce Lee, najveći majstor kung fua. Svoje znanje mladima je u prenosio u vlastitoj školi kung fua, a snimajući filmove koji se i danas često prikazuju utjecao je da se s borilačkim vještinama Istoka upozna cijeli svijet. Filmovi o borilačkim vještinama nicali su kao gljive poslije kiše. Bruce Lee među poklonicima borilačkih vještina ipak je ostao najveći - kultno ime.

Popularnost je dovela do osnivanja mnogih karate klubova koji su njegovali razne stilove. Mladi Ludbrega u klubu su učili o tajnama karatea od 1982. godine, a vježbali su pod vodstvom prvog trenera Bogdana Lipića. On i danas mladima prenosi svoja znanja, uz pomoć Stanka Cindorija koji je bio osnivač kluba.

Turnir u Ludbregu Osim treninga, karatisti na raznim natjecanjima pokazuju što znaju. Nedavno smo bili svjedoci međužupanijskog turnira u ludbreškoj dvorani u organizaciji Shito ryu saveza Hrvatske i Shito ryu karate DO kluba Zen iz Ludbrega.

-Nastupilo je oko 150 natjecatelja iz klubova iz Brckovljana, Križevaca,

31. listopada 2011.

Karate kao način života

Nicol i Dajana

Učesnici turnira, mladi članovi Karate kluba Ludbreg su u srednjem redu Žabna, Ivanca, Štrigove, Rasinje i naših članova. Ludbrega. Prezadovoljan sam turnirom. Naši natjecatelji su se pokazali u odličnom svjetlu, posebice naši najmlađi članovi, svima čestitam na rezultatima – rekao je Stanko Cindori predsjednik ludbreškog kluba.

Naši borci u dobi od 6 do 14 godina osvojili su najviše medalja, ekipno i po kategorijama pokazali su više od drugih. Posebna pažnja u ludbreškom klubu poklanja se katama. Kate su pokreti koji su sama bit karatea, borba sa zamišljenim protivnikom. Bez kata ove vještine bile bi tek puko borbeno sredstvo.

Kate ga čine stiliziranom djelotvornom disciplinom, ocrtavaju energiju, odluč-

nost, osobnost karatista.

-Karate razvija duh, tjelesnu sposobnost i koordinaciju, čovjeku donosi samopouzdanje, samokontrolu, poštovanje i disciplinu. Kroz kate se čovjek formira kao osoba, možemo reći od samog načina hoda do ponašanja. Ipak je karate sport koji se razvijao kroz više od dvije tisuće godina – kaže Cindori.

Karate je oduvijek imao poklnike među ženskom populacijom.

I danas u Ludbregu vježbaju djevojčice i djevojke.

-Došla sam u klub i uključila se u treninge na nagovor prijateljice. Jako sam zavoljela karate. Sama

KK 'Grafičar' Ludbreg

Naporni treninzi daju rezultate i privlače sve više publike

Nova sezona u RK ‘Ludbreg-MB’

Sve bolja rukometna mladost RK 'Ludbreg Mljekara Bohnec' bilježi sve bolje nastupe u 3. HRL sjever.

Iako vrlo mladi postaju sve opasniji suparnicima i sve ih se teže pobjeđuje. U Ludbregu rijetko koja momčad dolazi do bodova, dok su na gostovanjima sve bliže osvajanju bodova. Razloga tome je vrijedan naporan rad, redovito treniranje čak četiri puta tjedno uz odličan odaziv između 15 do 18 igrača što je donedavno bila znanstvena fantastika.

Dojučerašnji glavni topnik kluba s pozicije desnog vanjskog, sada mladi perspektivni trener Darko Jagić predano i vrijedno radi sa svojim 'dječjim vrtićem': -Zaista sam zadovoljan odazivom dečki na trening. Imali smo nešto lošiji raspored na početku što je uzrokovalo omjerom od tri poraza i četiri pobjede. Poraze od Daruvarčana i čakovečkog 'Info stara' mogli smo izbjeći. Protiv Daruvara bili smo u vodstvu do 40. minute, dok smo od Međimuraca izgubili s golom razlike u utakmici koja je na njihovu stranu otišla samo zbog njihova veća iskustva i zbog nekih stvari koje ipak ne bih komentirao – kaže trener Jagić.

Igra Ludbrežana dobila je novu dimenziju, igra se strahovito brzo i atraktivno što prepoznaju sve poklonici rukometa. Zbog toga su na

Trener Darko jagić utakmici sve brojniji, na tribini je sve manje praznih sjedalica kada igra rukometna mladost: -Veseli nas što se prepoznaje rad u klubu i udruzi 'Mladi rukometaš' koja vrijedno radi i snabdijeva nas igračima, naš je inkubator budućih prvotimaca. Ove sezone želimo plasman između sredine i vrha. A iduće kada slavimo 40. godišnjicu želimo napasti vrh ljestvice i ostvariti plasman u 2. HRL. Mislim da tamo kvalitetom i pripadamo – poručuje Darko.

Sve više se čini da će rukometaši vrlo brzo postati hit ludbreškog sporta. Naporni rad i talent zaslužuju da se ostvare trenerove najave i ambicije.

Neven Jerbić

borba nije tako bitna, nije važno ni tko je bolji. Uživam radeći kate, i svima bih preporučila. Zanimljivo je, a nije naporno kao što neki smatraju – rekla nam je Nicol Sinković.

Nicol već dulje od tri godine trenira, kao i Dajana Vrapčević.

-Volim trenirati, treninge imamo tri puta tjedno. I ja posebno volim raditi kate. Sudjelovala sam i na dosta natjecanja, pa već imam dosta osvojenih pet medalja – kaže Dajana.

Uključite se Odlični rezultati i zapažen nastup 50-ak članova domaćeg kluba na ovom turniru sigurno je podstrek za

nastavak marljivog treniranja i dobrog rada u budućnosti. Sljedeće godine klub planira pokrenuti rad s djecom predškolske dobi, starosti već od tri godine, koji će pod vodstvom trenera vježbati karate. No, mogu se uključiti svi zainteresirani bez obzira na dob, treneri će strpljivo svim početnicima prenositi svoja znanja.

-Karate nije samo sport već i način života. Zato Japanci ne žele da se on proglasi olimpijskim sportom, žele mu zadržati takve vrijednosti i osobine.

Mlade bez obzira na dob pozivam da se učlane u naš klub i počnu vježbati – poručuje Cindori. Treninzi se održavaju ponedjeljkom od 18,30, srijedom od 18 i petkom u 19 sati. Upisati se može na treningu, a nove grupe će početi s treninzima od 1. siječnja.

Ana Havaić

Teško u višem rangu

Košarkaši ludbreškog 'Grafičara' ove se sezone natječu u A-2 hrvatskoj košarkaškoj ligi sjever. Prošlu su sezonu u B-1 ligi završili na prvom mjestu i ostvarili pravo igranja u ovom rangu.

No, neiskustvo ekipe za taj kvalitetni rang utjecalo je na promišljanja da se ostane u B-1 ligi. Odustajanje ekipa sa zapada županije od natjecanja prinudilo je Ludbrežane da se natječu u jedinom raspoloživom natjecanju u A-2 ligi. Zaista žalosna situaciju za košarku u našoj županiji, u sportu koji je prije 20-30 godina bio pokret, a sada je tek jedan od manjih sportova. Odgovorni se znaju, a nekakva 'oporba' ili je već oguglala na sve to ili nema dovoljno volje za promjene.

Dio ludbreških igrača već je igrao u ovoj ligi - Siladić, Kokolek, Stručić, Puštek. Većina od njih u nekim drugim godinama, u nekoj drugoj formi. Naravno, to je potaklo razmišljanje o pojačanjima. No, mladići koji još nisu ozbiljnije zaigrali košarku usuglasili su se da četvorica igrača iz Varaždina i Međimurja, za njih ne bi bili pojačanja! Što je vrlo zanimljivo, među mogućim pojačanjima bio je i Saša Horvat, igrač koji je bio kapetan varaždinskog 'Zagorje Tehnobetona', te u'Međimurja' u danima kada se tamo igrala prvoligaška košarka.

Jest da je malo ozlijeđen, ali s 39 go-

Istezanje prije uoči dvoboja dina rijetko koji igrač ima čisti zdravstveni bilten. I tako su se mladi Ludbrežani osjetili kompetentnim (tko zna možda i čuvajući svoje pozicije bez obzira na rezultat, zvuči pomalo sebično- o.a.) tako da je klub ostao bez igrača sa strane. U ovoj ligi bez obzira na sve ima i klubova s kojima se Ludbrežani i u ovakvom sastavu mogu nositi. Odnosi se to na Bjelovar, Radnik, Koprivnicu, Mursko Središće, Ivančicu. Vjerovali smo da će biti ravnopravni i sa Đurđevčanima, ali nas je otrijeznilo -35 u 1. kolu.

Dodatno nas je rastužio i poraz epohalnih razmjera u 2. kolu. Ludbrežani

Grafičar (bijeli) se teško mogao suprotstaviti Međimurju

B. Dijanušić - perspektiva kluba su na svom parketu poraženi s 81 (!) razlike, čak 141:60 od čakovečkog 'Međimurja'. Bez komentara. Nadajmo se da košarkaško odrastanje neće biti previše bolno. Možemo se nadati da će se uskoro iz mlađih kategorija iznjedriti pokoji mladi košarkaš i da će se košarka napokon pokrenuti u smjeru slavnih generacija 70-ih i 80ih. Te su generacije godinama bile ravnopravne, recimo bolje i od križevačkih košarkaša koji su sada peti u prvoj ligi, a pobjeđuju klubove poput Zadra, Splita….

Neven Jerbić

SP O R T

31. listopada 2011.

Naši u polufinalu kupa ŽNS-a

Zadrugar strelovito, Podravina s mukom

Ludbreški nogomet opet ima dva predstavnika u polufinalu kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Županijski prvoligaš Zadrugar iz Hrastovskoga dokazao je specijaliziranost za kup, u četvrt-finalu je pobijedio u Novom Marofu domaćeg također županijskog prvoligaša. Završilo je 2:0, ali moglo je i više jer je Zadrugar u igri bio tako uvjerljiv da domaćinima nije dao nimalo izgleda. Pobjeda je još dra-

ža jer samo 10-ak dana prije toga u prvenstvenom srazu ovih suparnika Zadrugar doživio težak poraz Zato je bilo razumljivo veliko slavlje plavih iz Hrastovskoga na stadionu u Novom Marofu.

Imamo i drugog predstavnika u polufinalu, ludbrešku Podravinu.

Srećom, jer kao da smo prizivali 'vraga' u prošlom broju. U Tuhovcu kod županijskog drugoligaša Poleta, Ludbrežani su ušli u polufinale tek

nakon boljeg izvođenja 11-eraca!

Igru koju je tamo pokazala Podravina valjalo bi zauvijek zaboraviti.

Gotovo je nevjerojatno da trećeligaš nije mogao složiti dvije-tri ozbiljne prilike nižerazrednoj momčadi, a promašio je i kazneni udarac. Zahvaljujući vrataru Jambresu koji je domaćinima skinuo zadnja dva penala lutriju je dobila Podravina i nastavlja borbu za ulazak u finale kupa što je, kako je to izjavio predsjednik

Hruško (u prvom planu) je bio najopasniji ‘zadrugar’ Zasluženo veselje na kraju susreta

Naši nadmudrili Slovence

Starija generacija veterana 'Podravina' već 10-ak godina održava nogometne susrete s prijateljima iz slovenske Rogaške Slatine. Naši su u ožujku gostovali u Sloveniji, a veterani iz Rogaške ovog su listopada uzvratili posjet.

-Družimo se već dugi niz godina.

Dosad smo igrali veliki nogomet i to prije Svete nedjelje. Međutim, godine su učinile svoje, većina nas je starija od 50, pa od ove godine igramo mali nogomet u dvorani – rekao je Stjepan Gerić.

U toj generaciji igrao je i dr. Dubravko Tršinski, ravnatelj Opće bolnice Varaždin, ali je sada susret pratio s tribina.

-Rado sam se odazvao na poziv prijatelja iz Podravine iako zbog ozljede mišića ne mogu igrati. Ozlijedio sam se prije mjesec dana u utakmici između 'Bolnice' i 'Pošte'. Drago mi je što se nastavlja tradicija susreta sa Slovencima jer ljudi su se danas 'zaboravili' družiti – rekao je dr. Tršinski.

Zanimljivo je da su Slovence predvodili Hrvati porijeklom iz našeg kraja, Zvonko Čanaki i Stjepan

Valentina voli voziti maratone

U Nogom Marofu bilo je borbeno i žustro Mladen Henec, glavni cilj.

Zadrugar u polufinalu igra s Plitvicom iz Gojanca. Protivnik Po-

dravini bit će Ivančica iz Ivanca, također trećeligaš. Polufinale je na raspredu u svibnju.

Odlazak iz Novog Marofa u - polufinale kupa

Dino Sušec, napadač 'Podravine'

'Još se možemo vratiti'

Zajednička fotografija prije početka zovu 'Zagorec' i može se pohvaliti jer je predsjednik ŠD Rogaška – pojasnio je Zvonko.

-Zvonko je porijeklom iz Hrženice, rođak je s Josipom Lačanom i oni su zapravo najzaslužniji za ove međunarodne susrete veterana – dodao je Stjepan.

Gosti iz Rogaške ni ovog puta nisu mogli parirati našima. Na poluvremenu su se tužili da je im teren u dvorani prevelik . No, pravi razlog poraza saznali smo na kraju dvoboja.

-Vaši su nam prije dali jesti i piti, pa nismo mogli trčati, u želucima 'kuhalo', a u glavi 'šumilo' – rekli su Slovenci.

Na parketu je završilo je 7:3. Ne znamo kako je bilo u sudačkoj nadoknadi u Botakovim goricama.

Dražen Vađunec

Dogovor taktike - Josip Lačan, Antun Matijašec i dr. Dubravko Tršinski Krklec. S 15 godina zajedno su otišli raditi u Sloveniju i zahvaljujući beneficiranom radnom stažu već su pet godina u mirovini.

-Mirovinu smo zaslužili u 'Steklarni Rogaška'(tvornici stakla). Štef je iz pograničnog područja, tamo ga

Ludbreška biciklistica Valentina Blagus Bicikl je odličan izbor za rekreaciju. No, ponekad rekreacija preraste u nešto više. To pokazuje primjer Valentine Blagus, Ludbrežanke čija je rekreacijska vožnja biciklom prerasla u natjecateljski sport. Očito je

15

Gazela je vrsta antilope, vrlo brza i sklona migraciji. I Dino Sušec, jedna od velikih snaga 'Podravine' u napadu, posjeduje iznimnu brzinu, nadamo se ne i sklonost migraciji. Dino je rođen 19. listopada 1989. godine, visine je 178 cm, a težine 78 kg, živi u Zamlaki. Nogomet je počeo igrati već s 8 godina u redovima sadašnjeg kluba kod trenera Roščića. Put ga zatim vodi u 'Varteks' gdje prolazi mlađe kategorije. 'Seniorski kruh' zarađivao je u Prelogu samo tri mjeseca. Zadnje 2,5 sezone član je ludbreških plavo–bijelih iako ga stalno zovu iz varaždinskog prvoligaša: -S Varaždincima se nisam složio oko nekih stvari i ostao sam u Ludbregu. Jako smo loše startali, imamo kapacitet za mnogo veće dosege. Uz malo sreće možda do kraja ponovimo i prošlu sezonu, zašto ne? Samo da proigra i moj dragi veliki prijatelj Meho (Nikola Valjak –op.p) i nema nam kraja – mišljenja je Dino.

Uspjeli smo od njega izvući ponešto o događajima oko odlaska trenera i ustoličenju Branka Lađevića: -'Suki' je rijetko viđeni motivator.

Mi igrači zaista mu dugujemo dosta toga. Želim mu mnogo sreće u nastavku trenerske karijere. Kod novog trenera vidi se da je znalac i da

Dino rođeni napadač i strijelac ima veliko igračko iskustvo. Iako ga rezultati ne maze ne sumnjam da će posložiti redove – nada se Dino.

Veliki je poklonik Thompsonove glazbe, bio je na 10-ak njegovih koncerta. Njegovo srce zarobila je plavuša Tamara, Ludbrežanka koja uspješno brodi Kineziološkim fakultetom.

A od Dina se očekuje da će kao jedan od najvažnijih 'brodskim motora' povući momčad na put izlaska iz krize.

Rođeni je napadač, strijelac s velikim 'njuhom za gol, neophodan u momčadi. Predsjednik kluba Mladen Henec kada se govori o najkvalitetnijim igračima često tepa: 'Moj Zamlačanec'. Nije daleko od istine… (nj)

Maratonka na biciklu

da biciklizam u Ludbregu polako privlači sve više poklonika.

-Vožnju biciklom kao rekreaciju izabrala sam prije dvije godine na nagovor prijatelja. Prve rute bile su po obližnjim šumama i vinogorju naše okolice. S vremenom su rute postale duže i zahtjevnije jer redovitom vožnjom dolazite do bolje fizičke kondicije koja omogućava izdržljivost na dužim relacijama – kaže Valentina o svojim počecima.

Otkriva nam i zašto biciklizam smatra korisnim.

–To je boravak na zraku, u prirodi. Jako je dobro za zdravlje, donosi i smirenost. I vrlo je zanimljivo jer sva-

ki novi teren kojim vozite ujedno donosi i nešto novo. A posebno lijepo je voziti i u društvu – kaže Valentina.

Uskoro se uključila u natjecanja i već je ostvarila zapažene rezultate. Prošle je sezone sudjelovala u 12-satnom maratonu u Prelogu gdje su natjecatelji vozili krugove od 6 ujutro do 6 popodne. I sve iznenadila pobjedom.

–Za takav maraton jako je bitna dobra fizička pripremljenost, ali i psihička priprema jer treba biti spreman na višesatnu vožnju. Meni to nije bio problem. Vozila sam i maraton od 30 km po teškom šumskom terenu u Svetom Martinu, te 70 km maratona za spas rijeke Drave po koprivničkom

području – ističe Valentina.

Ove godine u Prelogu je vozila 'Berek ligu' koja je nedavno završila. Zauzela je 2. mjesto i osvojila srebrni pehar.

-Vozili smo uz Dravu, dijelom i po šumi, a bilo je i neravnina i spusteva. Nadam se da će se i u Ludbregu ponovno priređivati natjecanja jer smatram da i kod nas imamo jako dobre uvjete. Primjerice, staza pored ribnjaka jedna je od najljepših, a ima i niz drugih terena za atraktivne staze – smatra Valentina.

Biciklizam bi se time još više promovirao kao zdrav sport, dobio bi nove poklonike. Valentina je svojim primjerom pokazala kako se uvijek

Na dodjeli pehara u Prelogu možete uključiti u ovaj sport. Ako imate malo dobre volje, slobodnog vremena i – bicikl.

Ana Havaić

16

31. listopada 2011.

Franjo Petričević iz Hrastovskoga proslavio 90. rođendan

Doktori ga triput otpisali U lipanjskom broju pisali smo o Mariji Stančin iz Hrastovskoga koja je slavila 100. rođendan. Samo četiri mjeseca kasnije opet smo na proslavi u istom naselju. Slavljenik je bio Franjo Petričević, s punih 90 najstariji muškarac u Hrastovskom.

Za Franjinih devet desetljeća života proslavu su priredili njegovi sinovi Đuro, Antun i Stjepan, snahe, te unuci Anica i Nenad. Obitelj je brojna, pa se okupilo 50-ak ljudi. Franjo ima i 6 unuka i 12 praunučadi. Supruga Kata s kojom je slavio zlatni pir, 50. godina braka, umrla je prije 15 godina.

Zdravlje ga bolje služi nego prije 10-ak godina kada su ga doktori još jednom i zadnji put - otpisali.

-Doktori su me otpisali tri puta. Prvi put kad mi je puklo slijepo crijevo, a nije se znalo kaj mi je. Tek 24 vure posle bil sam na operaciji. Drugi put su me prekrižili nakon pete operacije koja se morala obaviti jer prva nije bila napravljena na vreme i kak treba. Kad sam zadnji put imal srčani prognoza doktora je bila da se ovaj put sigurno ne bum zvlekel. I pak su se prevarili – kaže Franjo.

Nakon izliječene upale gušterače, Franjo jede svu hranu i pije dnevno dvije krigle gemišta pomiješanog sa sokom.

Posljednjih sedam godina, nakon prerane smrti snahe Marije, živi sam u kući sa sinom Đurom.

-Tati se čak i vid popravil, sad svakodnevno čita novine, pa i knjige. Redovito prati vijesti na TV, a zanima ga i sport. Politiku isto prati, ali političarima ne veruje – kaže Đuro.

Franju život nije mazio.

Ima tek jednu godinu i tri mjeseca školskog obrazovanja koje je morao prekinuti zbog šarlaha. Zbog toga se cijelog života bavio poljoprivredom.

U dobi mladića radio je kao kosac, s konjima je radio usluge oranja i prijevoza. Marljivim i mukotrpnim radom svojevremeno je dogurao do prvog gazde u selu. Trebilica kukuruza otkinula mu je kažiprst, nikoga nije puštao prebirati jer nije htio da se to dogodi nekome drugom.

ŠALJITE FOTKE!

Razni motivi

Slavljenik Franjo Petričević

Jesensko jutro na kolodvoru (autor: Bruno Herceg) Bruno Herceg iz Ludbrega poslao nam je krasnu fotografiju izlaska jesenskog sunca.

Javlja nam da je fotka nastala čekajući vlak na ludbreškom kolodvoru. U jesenskom su ruhu fotke koje nam je poslala Mira Gomaz iz Ludbrega, a snimila ih je u vlastitom vrtu. Mraz nije naškodio ovoj ljubičici, a druga je zanimljivost

cvjetača roza boje. Zaljubljenici u fotografiju svakako bi trebali iskoristiti čarobne boje jeseni i ovakve neobičnosti u prirodi, te zabilježiti foto-aparatom. A onda to svakako poslati nama, rado ćemo objaviti vaše fotografije. Šaljite ih na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Franjo sa sinovima

Žene žive dulje Od Franje je u Hrastovskom starija, dakle, samo Marija Stančin koja je ove godine zašla u 101. godinu života. U većini zemalja svijeta žene žive u prosjeku dulje od muškaraca.

Prema najnovijim spoznajama znanstvenika to je zbog toga što žene imaju više molekula mikro-ribonukleinske kiseline. Višak mikro-RNK pripisuje se ženskom x kromosomu te žene zbog toga imaju jači imunitet od muškaraca.

Također je dokazano da žene rjeđe obolijevaju od raka jer mikro-RNK suzbija proteine koji potiču rast zloćudnih stanica.

-Djed je prinudno služil gotovo svim vojskama u 2.

Svjetskom ratu. Tako je 1943. na mjestu današnjeg mosta preko razlivene Bednje kolima s konjskom zapregom prevozil prvo partizane, a par dana poslije došla je i ustaška vojska, pa je i njih prepelal

Obitelj na okupu s unucima i praunucima

na drugu obalu – pojasnio je unuk Nenad.

Pitali smo Franju što je tajna njegove dugovječnosti.

Nije mogao dati formulu za dug život iako se trudi odgonetnuti je.

-Ne znam dal' dugo živim zato kaj sam bil fakin u mladosti, zato kaj sam navek fizički teško delal ili zato kaj svakog jutra popijem 1 dcl rakije pomešane s 1.5 dcl vode i jednom žlicom meda – promišlja Franjo.

Iako hoda bez ikakve pomoći ipak, za svaki slučaj, od nevjeste Ivke za rođendan je na poklon dobio štap sa zvoncem. Možda mu baš taj štap pomogne doživjeti 100 godina. Na tom velikom jubileju će zasigurno biti još više čestitara, a praunuka svakako. Nadamo da će i Franjo dogurati bar do proslave 100. rođendana kakvog je prije nekoliko mjeseci imala sumještanka Marija. Možda ima nešto u tom Hrastovskom da ljudi dugo žive. A dotad, ako vas zanima hoće li se mijenjati vrijeme pitajte Franju. Zbog silnih operacija osjeća svaku promjenu vremenskih prilika kao pravi sinoptičar.

Dražen Vađunec

Ljubičica prkosi mrazu (autor: M. Gomaz) Roza cvjetača (autor: Mira Gomaz)