Ln 58

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 23. PROSINCA 2011.

BROJ 58 / GODINA VI.

Ludbreg u Domovinskom ratu:

Obilježena dvadeseta obljetnica

/str. 6.-7./

Biskup Josip Mrzljak: MIROSLAV NOVAK

Budimo budni i slušajmo Božić

Radostan Božić i uspješna Nova godina

/str. 3./

Gradsko vijeće:

Usvojen proračun /str.5./

Blagdanski programi:

Glazba, pjesma, ples /str. 12.-13./

Radost darivanja (8.-9.)

2

A KT U A L N O

Nove stipendije Završen je postupak utvrđivanja novih stipendista Grada Ludbrega, Socijalno vijeće Grada Ludbrega donijelo je odluku o dodjeli šest novih stipendija studentima. Od ove godine napravljene su određene promjene, pa Grad više ne daje stipendije za upis u prvu godinu studija. Tako se na natječaj prijavilo manje kandidata nego prije, tek 15 kandidata od kojih dio nije zadovoljavao tražene uvjete.

-Smatram da dodjela od druge godine studija na dalje djeluje puno stimulativnije za učenje.

Primjerice, sada smo imali dosta studenata koji nisu dali prvu godinu i time su izgubili pravo na stipendiju. Visina stipendija za nove stipendiste ostaje na razini prijašnjih godina, dakle 600 kuna ako studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, a 800 kuna ako studiraju u drugim županijama – potvrdio je gradonačelnik Marijan Krobot.

U Upravnom odjelu Grada za društvene djelatnosti ističu da su nužne određene promjene u postojećoj Odluci o stipendijama.

-Odluka je na snazi već četiri godine, a u međuvremenu su se promijenile okolnosti u društvu.

Trebalo bi promijeniti odredbe o socijalno-ekonomskom kriteriju, te prema prosječnom prihodu po članu domaćinstva.

Vjerojatno bi trebalo poboljšati još neke odredbe, primjerice, oko kriterija prosjeka ocjena.

Od ove akademske godine imamo 35 stipendista računajući i novo odobrene, ove godine biti će 7 stipendija manje jer su neki studenti završili studije ili nisu dali godinu, a i manji broj je onih koji su se prijavili i koji zadovoljavaju uvjete ove godine – naglasio je Alen Sabol, pročelnik Odjela.

Sa studentima koji su postali novi korisnici stipendija ovih će dana gradonačelnik Krobot potpisati ugovore. Stipendije vrijede za cijelu tekuću akademsku godinu počev od 1. rujna.

Grad Ludbreg, unatoč teškoćama s punjenjem gradskog proračuna, održao je tradiciju dodjele jednokratnih novčanih pomoći redovnim studentima starosti do 27 godina. Podjela je 23. prosinca u 11 sati u vijećnici Pučkog učilišta.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

23. prosinca 2011.

Nakon parlamentarnih izbora

Ludbreg opet bez saborskog zastupnika Kada stranke rade liste za parlamentarne izbore njihov put završava u Trnovcu, a Ludbreg ostaje po strani – u zapećku

U 20 godina dugoj povijesti samostalne Hrvatske Ludbreg je samo jednom imao zastupnika u Hrvatskom saboru. Krajem 90-ih u saborskim klupama bio je tadašnji gradonačelnik mr. sc. Franjo Križanić izabran s liste HDZ-a u tadašnji Županijski dom koji je nakon toga ukinut. Prije i poslije njega Ludbreg niti ludbreški kraj nije imao saborskog zastupnika.

Očekivali smo da će se na ovim izborima to promijeniti. No, na 31 listi imena kandidata iz Ludbrega i ludbreškog kraja tražili smo povećalom na iole 'ozbiljnoj' listi.

Blizu saborskim klupama bio je prof. Dubravko Bilić, novi ludbreški lider SDP-a. Na listi 'Kukuriku koalicije' bio je na 13-om mjestu. Kako je lista osvojila 10 mandata očekivali smo da će koalicijski partneri otvoriti put čovjeku iz Ludbrega u saborske klupe, posebice što na listi prevladavaju HNS-ovci. Kada smo u predizbornoj kampanji Radimira Čačića pitali zašto je jedini Ludbrežanin pri kraju liste odgovorio je: -Treća izborna jedinica ima oko 400.000 ljudi, a Ludbreg tek nešto više od 8.000 stanovnika, pa bi prema tome Ludbreg trebao imati čovjeka na listi kada bi brojala 50 kandidata. To je čista matematika – objasnio je Čačić.

Matematika jest točna, ali se ne primjenjuje na sve jednako. Jer kako objasniti da je Ivanec na listi imao dva imena, pa još jedno ime iz 5 km udaljene Lepoglave. Ili dvojicu kandidata iz Radoboja, čak i jedno ime iz Zagreba?

U POU glasovao je 971 birač

U Slokovcu najveći odaziv

Na biračkom mjestu u školi glasovalo je 1.113 građana

Tko su naši saborski zastupnici?

Evo imena izabranih saborskih zastupnika koji bi u Hrvatskome saboru trebali zastupati i interese Ludbrega, s time da su neke stranke iskoristile mogućnost promjene, pa su s liste Kukuriku koalicije (SDP-HNS-IDS-HSU) u 7. saziv Hrvatskog sabora ušli: Nadica Jelaš (Strahoninec), Sonja Konig (Zagreb), Mario Habek (Ivanec-Lančić), Milorad Batinić

Za čovjeka na listi nije se uspio izboriti čak niti vrlo jaki ludbreški HNS, pa previše ne čudi što Ludbreg ima čovjeka pri dnu liste iako je jedini grad županije s gradonačelnikom iz SDP-a. Predvod-

(Vuglovec), Željko Kolar (Klanjec), Mario Moharić (Goričan), Natalija Martinčević (Varaždin), Anđelko Topolovec (Bregi Radobojski), Dunja Špoljar (Radoboj) i Dragutin Glavina (Prelog). S liste HDZ-a Tomislav Karamarko i Domagoj Ivan Milošević iz Zagreba, te Sunčana Glavak iz Čakovca, a s liste Hrvatskih laburista-stranke rada Dragutin Lesar iz Šenkovca.

nik koalicije SDP ili nije našao shodno da Ludbreg nagradi za taj uspjeh ili je prepustio HNS-u slobodne ruke!

To nije izdvojeni primjer. Takav je odnos i drugih prema Ludbregu.

HSLS je imao na listi Ivana Lončarića na 10. mjestu, znamo kako su završili. HDZ je preko naše izborne jedinice zbrinuo u saboru dvojicu bivših ministara iz Zagreba, a za Ludbrežane na njihovoj listi uopće nije bilo mjesta. Hrvatski laburisti su ipak – isti. Kod nas su pobrali glasove bez Ludbrežana na listi, a da se čak nisu udostojili doći u Ludbreg tijekom kampanje. Kod HSS-a na listi na 10. mjestu bio je Marijan Lazar, načelnik u Svetom Đurđu, ali to mjesto nije u skladu s njihovom izjavom da je to zapravo nagrada za ludbreški kraj koji je oduvijek bio HSS-ovski.

Jest, bilo je još naših kandidata, ali na listama stranaka za koje većina obič-

Na parlamentarnim izborima na birališta u 3. izbornoj jedinici je izašlo 233.072 birača ili 64,13 posto. Na području Grada Ludbrega bilo je upisano 7.337 birača, a glasovanju je pristupilo njih 4.840 što je 65,97 posto, dakle, više od prosjeka za izbornu jedinicu. Prema postotku najveći odaziv bio je u Slokovcu 75,7, u Segovini 74, Kućanu 72, Hrastovskom 70, u Ludbregu na biračkom mjestu u školi 67, a u Pučkom učilištu 66 posto, u Sigecu također 66 posto, Selniku 64, Globočecu 60, Vinogradima Ludbreškim 59, te Čukovcu i Bolfanu po 57 posto.

Kod nas je Kukuriku koalicija dobila gotovo 58 posto glasova, HDZ 12, laburisti 8,1, HSS 4,7, i HSLS 3,7 posto. Od 31 liste ‘rekorderi’ na području Ludbrega su Hrvatska europska stranka s 1 i Stranka hrvatskog zajedništva s 0 (nula) dobivenih glasova. Po nama je najčudnija bila lista Demokratske stranke žena (DSŽ) jer je prva osoba na toj listi bila – muškarac!

nog puka nije niti znala da postoje.

One koji su u kampanji pohodili Ludbreg pitali smo o tome, a odgovori su u pravilu isti – kao puno je dobrih kandidata, a premalo mjesta.

Nama se čini da je Ludbreg zaslužio puno više, da ludbreške stranke poput onih iz Kukuriku koalicije, HDZ-a ili HSS-a, nisu dovoljno nagradile vjernost ovdašnjeg biračkog tijela i rad stranačkih podružnica. Ludbreg nema ravnopravni status kod njih, pa kod Trnovca završava njihov pogled prema Ludbregu. Uostalom, ako će se matematika i dalje uzimati kao kriterij, Ludbreg sigurno još dugo neće dobiti saborskog zastupnika. Ostaje nam za nadati se da izabrani zastupnici neće zaboraviti na Ludbreg i da će raditi za dobrobit 'malog' grada. Jer najčešće se događalo da se novi zastupnici nakon izbora više nisu pojavili u Ludbregu. Ili do novih izbora!

A KT U A L N O

23. prosinca 2011.

3

Božićno-novogodišnja poruka gradonačelnika Marijana Krobota

Poštovani sugrađani!

Kraj godine prigoda je da se osvrnemo na protekle događaje i da kažemo što planiramo u Novoj 2012. godini.

Godinu koja je na izmaku različito smo doživjeli – netko uspješnije, netko skromnije, no svima nam je zajedničko da smo zajedno, u Gradu u kojem živimo, u manjoj ili većoj mjeri sudjelovali u javnom, političkom, kulturnom, sportskom ili društvenom životu i na taj način dali svoj doprinos raznolikosti i bogatstvu sadržaja života Grada.

Pored svih poteškoća koje smo prebrodili, izražavam zadovoljstvo ostvarenim programima i vjerujem da su pomaci vidljivi i dostatni da mladi vežu svoju budućnost uz Ludbreg, a stariji sugrađani da mirnije i bezbrižnije očekuju starije dane.

Nadolazeća godina bit će godina izrade i pokretanja novih projekata kojima ćemo nastojati osigurati bolje životne uvjete i koji će sigurno naići na sveopću podršku građana.

U našim planovima je i stalna briga

i skrb o kulturnim, sportskim socijalnim i općim društvenim interesima svih naših građana.

Božićni su dani, prije svega vrijeme obiteljskog okupljanja, doba u kojemu se posebno veselimo, kada su nam srca ispunjena životnom radošću, a pozitivna energija nadahnjuje nas na toleranciju i poštivanje. Vrijeme je to i darivanja, ali i opraštanja i iščekivanja novih početaka i nada u bolju sutrašnjicu. Što mogu svima poželjeti?

Želim da ohrabreni Božićem – jednim od najvećim kršćanskih blagdana, ali i toplinom svojih obitelji pronađete vjeru i snagu za dane koji su pred nama i da ih zajedničkom dobrom voljom i razumijevanjem učinimo što boljima i sretnijima.

Svim sugrađankama i sugrađanima, ali i žiteljima ludbreške regije, kao i svim čitateljima Ludbreških novina želim radostan i sretan Božić, zdravlje i osobnu sreću u novoj 2012. godini!

Božićna poruka mons. Josipa Mrzljaka, varaždinskog biskupa

'Budimo budni i slušajmo Božić'

Varaždinski biskup Josip Mrzljak pozvao je na godišnji susret predstavnike medija i tom prigodom žiteljima biskupije uputio božićnu poruku. Osvrnuo se na godinu koja je na izmaku. Naglasio je da će je Crkva posebno pamtiti po pohodu Hrvatskoj pape Benedikta XVI. i njegovom susretu s katoličkim obiteljima u Zagrebu i da je pritom podsjetio na 600. obljetnicu čuda u Ludbregu, a potom na Svetu nedjelju u Ludbregu uputio i svog osobnog izaslanika kardinala Tomka.

Naglasio je da se posebno ponosi radom više od 120 župnika i kapelana u 105 župa koji će u blagdanske dane dati blagoslov svakom domu, svakoj obitelji. Evo i njegove božićne poruke: Draga kršćanska braćo i sestre!

Uvijek sam u nedoumici kad treba reći riječ o Božiću, kada treba dati neku poruku o tom otajstvu.

Nije teško govoriti o samoj proslavi Božića, o tradiciji, o običajima, o božićnim pjesmama, no kako govoriti o otajstvu utjelovljenja. Moglo bi se

puno govoriti, ali kako izreći sadržajnu poruku, kako uopće reći ljudsku riječ o Božjoj riječi, o utjelovljenju Božje riječi. Svjesni smo da je naš ljudski govor o tom otajstvu mucanje. Rado bih rekao s prorokom Jeremijom: Ne umijem govoriti, dijete sam. Ali onda osjetim i odgovor na tu teškoću da ne govorim ja po svojim ljudskim sposobnostima, nego mi pomaže Onaj kojemu vjerujem i koji me je pozvao u službu apostolskih nasljednika. Tada mi je već lakše postaviti pitanje samom sebi, a onda i onima koji su povjereni mojoj pastirskoj službi. Slušamo li mi danas Boga koji govori? Često mi se čini da smo mi ljudi slični učenicima jednoga razreda koji očekuju učitelja. U razredu je žamor, često vika, svađa, tučnjava, skakanje po klupama. Tako da nismo ni čuli kad je učitelj došao. Možda ga i opazimo ili su nas redari na to upozorili, nakratko se smirimo, ali nastavljamo i dalje brbljati, došaptavati se ili možda ispod klupe vadimo kakvo zanimljivo štivo jer nam je učitelj nezanimljiv i dosadan. Nismo li mu dali

nadimak “fosil“? Pomalo smo zavidni onima koji su “markirali“ jer se sada lijepo provode u nekom društvu po kafićima, uz piće i cigarete, a možda i drogu. No, učitelj je ustrajan u govoru i poučavanju. On zna i vidi da ima i onih koji su zainteresirani, koji slušaju njegovo izlaganje i pomno ga bilježe. Takve ostali učenici naziva-

ju “štreberima“ ili ako prijeđemo na područje vjere “pobožnjacima“. Možemo li reći da se ljudi u svijetu ponašaju poput učenika u ovom razredu u odnosu na dolazak nebeskog Učitelja? Prepoznajemo li vrednote o kojima govori taj Učitelj? Jesmo li uopće spremni slušati ne samo ušima, nego razumom, srcem i cijelim bićem?

Božić je raspjevani blagdan. Naše hrvatske božićne pjesme su melodiozne, lako ih naučimo i rado pjevamo.

Njihov sadržaj bogat je porukom.

Kao pri popijevci Radujte se narodi: Radujte se narodi kad čujete glas da se Isus porodi u blaženi čas.

Svaki narod čuj, čuj i Betlemu pristupljuj.

Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici i tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.

To otajstvo čuj, čuj i k jaslicam pristupljuj.

Potrebno je čuti glas. Taj glas teško se čuje u ovom našem vremenu buke i galame i pitamo se: gdje su pedagozi suvremenog čovjeka koji će upozoravati: svaki narod čuj, čuj.

Nismo li često puta gluhi na poziv: to otajstvo čuj, čuj. Potrebno je čuti otajstvo, koje se može čuti samo u poniznosti srca poput Isusove majke Marije.

Stoga želim svima nama da budemo budni i da slušamo Božić.

Josip Mrzljak, varaždinski biskup

Sanacija kapelice Majke Božje žalosne

Nedavno je obavljena većina od planiranih radova na djelomičnoj sanaciji kapelice Majke Božje žalosne na raskrižju Jelačićeve, Krležine, Vinogradske i Koprivničke ulice.

Nositelj investicije koja je procijenjena na 120.000 kuna je Župa Ludbreg koja je na temelju natječaja za izvođača radova odabrala ludbrešku tvrtku 'Euroline' vlasnika Slavka Blagaja.

-Na kapelici smo napravili zamjenu kompletne krovne konstrukcije, a zatim kapelicu pokrili novim crijepom. Također smo obavili i statičku sanaciju vijenca. U planu je i sanacija zvonika, dakle, trebalo bi u potpunosti promijeniti limeni pokrov. Župa Ludbreg i Grad Ludbreg

izdvojili su po 40.000 kuna. Osobno sam u ime Župe uputio zahtjev Ministarstvu kulture za financijsku pomoć pri sanaciji kapelice, te za daljnje radove na uređenju cinktora župne crkve. Nadam se da će zahtjev povoljno riješiti čim novi ljudi preuzmu ministarstvo da nastavimo sanaciju sakralnih objekata koji su i spomenici kulture – rekao nam je Slavko Blagaj.

Baroknu kapelu Majke Božje žalosne ili Žalosne Gospe dao je podići tadašnji župnik Ivan Sever u 18. stoljeću. Prema nađenom zapisu, gradnja je počela 1762. godine i završena je tri godine kasnije. U 'Umjetničkoj topografiji Ludbrega' stoji da je u ranom 19. stoljeću dobila zidani zvo-

nik, prigrađen uz prvotno pročelje i proširen trijemom. U centralnom dijelu s velikom nišom je kip Žalosne Marije s mrtvim sinom u krilu.

Kapelicu bi zapravo trebalo potpuno obnoviti.

-Pa ovo što se dosad napravilo je prva faza sanacije u koju spada i planirana sanacija zvonika. U drugoj trebalo bi riješiti drenažu zbog oborinskih voda radi kojih su vlažni zidovi kapelice. Treba i stručna obnova kamenog portala, ali to je već posao za restauratore – kaže Slavko Blagaj.

Sanacija će se, dakle, nastaviti čim se osiguraju potrebna sredstva, pa skela i dalje ostaje uz ovaj sakralni objekt.

Ludbreška kapelica Majke Božje žalosne

4

A KT U A L N O

Vatrogastvo na području Grada Ludbrega Organizacijski i kadrovski problemi u DVD-u Kućan uspješno su riješeni čime je osiguran daljnji rad udruge osnovane 1928. godine. Podsjećamo, nakon dva obavljena nadzora inspektora Državne uprave za zaštitu i spašavanje nisu otklonjeni nedostaci o minimalnom broju ispitanih operativaca s valjanim liječničkim pregledom, pa je uslijedila prijava i prijetnja ukidanja udruge. No, pokrenute su aktivnosti Mjesnog odbora Kućana i Grada Ludbrega kako bi se pronašao izlaz iz složene situacije. Razgovori, dogovori i sastanci urodili su plodom.

-Izabrali smo novo vodstvo DVD-a. Novi predsjednik je Neno Novak, tajnik je Antun Novota, a zapovjednik Željko Jemrić. Imamo i sedmoricu članova društva koji pohađaju tečaj za osposobljavanje ispitanih vatrogasaca koji je počeo u Ludbregu, pa ćemo s njima dobiti potreban broj operativaca prema zakonskom minimumu. Kada završe tečaj oni će obaviti pregled da bi dobili liječničko uvjerenje.

Time će se otkloniti nedostaci koje je evidentirao inspektor - kazao je Kruno Jalšić, predsjednik MO Kućan.

Zadovoljstvo je izrazio i zamje-

23. prosinca 2011.

DVD Kućan dobio novo vodstvo

Kruno Jalšić i Neno Novak ispred vatrogasnog spremišta

Mjesni odbor i dalje će pomagati u opremanju DVD-a

nik gradonačelnika Božidar Hajsok, načelnik Stožera zaštite i spašavanja Grada Ludbrega: -Drago mi je što smo svi zajedno pomogli da se prevlada kriza u DVD-u Kućan. Imamo još nekoliko društava u prigradskim naseljima koje se susreću s problemima, možda nisu tako ozbiljni kakvi su bili u Kućanu, ali opet moramo zajedno

poticao rad društva: -Mjesnom odboru je stalo da DVD nastavi djelovati. Pa, staro je 83 godine. Zadnjih nekoliko godina u naš DVD uložili smo oko 240.000 kuna, napravili vatrogasno spremište, financirali nabavu odora. I uvijek ćemo prema financijskim mogućnostima pomagati DVD, samo neka aktivno radi. Vjerujem da izbo-

reagirati. Jer moram ponoviti da naša društva moraju pojačati rad da bi zadovoljila uvjete za operativno djelovanje. Uz potporu mjesnih odbora i nas iz gradske uprave možemo prevladati probleme - poručio je Božidar Hajsok.

U Kućanu se nadaju da djelovanje DVD-a više neće biti upitno.

Uostalom, Mjesni odbor je i dosad

rom novog vodstva više neće doći u krizu – mišljenja je Jalšić.

Tijekom zime nastojat će se riješiti problemi u još nekim naseljima na području Grada gdje se društva susreću s problemima kako bi zadovoljavala zakonske uvjete za operativno funkcioniranje, a time i za djelovanje DVD-a kao udruge.

A KT U A L N O

23. prosinca 2011.

Ulazimo u 2012. godinu. Gradski su vijećnici upravo prihvatili proračun Grada Ludbrega za iduću godinu. Bio je to povod za razgovor s gradonačelnikom Marijanom Krobotom, nositeljem izvršne vlasti i predlagateljem gradskog proračuna o planovima, ali i o godini na izmaku.

Zašto je planiran određeni rast proračunskih prihoda?

Marijan Krobot: - Država nam je unatrag godinu i pol dana smanjila postotak prihoda poreza od dohodak koji je osnovni prihod proračuna. Ako gospodarstvo dobro funkcionira s većim brojem zaposlenika i što su veća njihova primanja onda će i proračun biti veći. Uvažavajući postojeće stanje u gospodarstvu, te nakon promjene u obnašanju vlasti na državnoj razini, očekujemo pravedniju raspodjelu poreznih prihoda iz dohotka prema jedinicama lokalne samouprave. Također i od poreza na dobit jer dosad je sav prihod od dobiti išao isključivo u državni proračun, a nama je otegotna okolnost što na području Grada ima veći broj tvrtki sa sjedištima u drugim sredinama i taj dio prihoda ide u njihove sredine, a ne Ludbregu. Vjerujemo dakle u pravedniju poreznu politiku prema gradovima, a za određene projekte očekujemo veće kapitalne pomoći iz vanjskih izvora, posebice iz državnog proračuna i europskih fondova. Stoga smo ipak u proračunu planirali blago povećanje za 2,8 milijuna kuna ili 13 posto što ukupno znači da bi proračun trebao iznositi 24,884.000 kuna. No, treba biti realan jer ne možemo očekivati da će nam promjenom vlasti prema jedinicama lokalne samouprave odmah poteći 'med i mlijeko', sigurno će trebati pričekati određeno vrijeme.

Rashodovna strana usklađena je s očekivanim prihodima. Jasno želim naglasiti da su želje i potrebe ogromne. Veći su zahtjevi od mogućnosti proračuna u svim njegovim segmentima i ovog trenutka te zahtjeve nećemo biti u stanju zadovoljiti. – Što mogu očekivati gospodarstvenici i poljoprivrednici?

M.Krobot: -Za program javnih potreba u području gospodarstva i poljoprivrede za 2012. godinu planiramo izdvojiti 9,585.328 kuna i sigurno je da ovdje neće biti nikakvih rezova. Ostaju poticaji i stimulacije u poljoprivredi. Također nastavljamo sa subvencioniranjem kamata za poduzetničke kredite s 2 posto za proizvodne i 1 posto za uslužne djelatnosti. Nažalost, dosad je jako malo gospodarstvenika koristilo našu kreditnu liniju. Najveći problem rade banke jer traže se uvjeti i jamstva koji su gospodarstvenicima apsolutno neprihvat-

Gradonačelnik Marijan Krobot, predlagač proračuna za 2012.

Pripremljenim novim projektima do novaca iz vanjskih izvora ljivi. I tu se, s vremenom, nadam pomaku na bolje. Naime, vjerujem da će država drugačije regulirati kredite za gospodarske projekte, što je isto tako cilj i naše politike u Gradu.Koji su najznačajniji projekti planirani za 2012. godinu?

M. Krobot: -Imamo dva velika problema u oblasti zaštite prirode.

Sanacija odlagališta otpada 'Meka' po meni je problem 'broj 1' i najveća potreba Grada jer je u neposrednoj blizini stambenih objekata. Projekti za sanaciju su gotovi, a Grad je vlasnik više od 90 posto površina predviđenog zemljišta. Manjem dijelu parcela vlasnik je država Hrvatska i

već gotovo pet godina pokušavamo dogovoriti s državnim službama da nam se dodijeli ili proda to zemljište. Unatoč svim obećanjima do danas to nismo dobili. A bez toga ne možemo dobiti lokacijsku dozvolu i ishoditi građevinsku dozvolu za radove na sanaciji. Podsjećam da je Fond za zaštitu okoliša podržao taj projekt što znači da će sufinancirati sanaciju, čak je već i odobrio dio sredstava. Drugi je problem kanalizacija u Ludbregu i prigradskim naseljima. Više ne možemo napraviti niti jednu kanalizacijsku mrežu bez pročistača otpadnih voda i takve vode usmjeravati u Bednju.

Pročistač stoji 40-50 milijuna kuna.

Računamo na sredstva iz fondova

Plan radova i projekata Gradski vijećnici su na sjednici 22. prosinca prihvatili proračun za 2012. godinu. Uz proračun, kao popratni dokumenti prihvaćeni su Program javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi, zatim Program javnih potreba u društvenim djelatnostima. Također je prihvaćen i Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture vrijedan 15,8 milijuna kuna. Prema tom programu predviđeno je 1,2 milijuna za radove na građenju javnih površina,

za modernizaciju javne rasvjete 830.000 kuna (većinom u središtu Ludbrega), za gradnju objekata u vodoopskrbi 3,5 milijuna kuna (Segovina i Močvar u Vinogradima Ludbreškim), za gradnju objekata i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 5,5 milijuna (projektne dokumentacije kolektora, kanalizacije, pročistača, prva faza mreže u Sigecu), za ostale poslove 1,1 milijuna (izrada raznih projektnih dokumentacija poput druge faze sanacije zgrade i proširenje

vrtića ‘Radost’, ugradnja foto-ćelija na zgradama ustanova u vlasništvu Grada, ‘Meke’, energetske preglede). Za cestogradnju je planirano 745.000 kuna (ulice u Ludbregu, Selniku, Bolfanu, Čukovcu, Globočecu i Vinogradima Ludbreškim). No, ima i zajednički program cestogradnje sa ŽUC-om i Hrvatskim cestama od 12 milijuna kuna (Sigečak, Vinogradska, Sigetec i drugo). Vijećnici su također prihvatili i drugi rebalans proračuna za 2011. godinu.

Europske unije i iz državnog proračuna, jedan manji dio osigurali bi u našem proračunu.

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u vodoopskrbi, cestogradnji, odvodnji, javnoj rasvjeti vrijedan je 20-ak milijuna kuna. Naravno da ćemo za realizaciju pokušati ishoditi što više sredstava iz vanjskih izvora, a napominjem da će se u cestogradnji sigurno prije realizirati oni projekti gdje će građani biti spremni na sufinanciranje.Kakav je Program javnih potreba u društvenim djelatnostima?

M.Krobot: -Moramo nastojati da se školuje što više naše djece. Eto, sada smo odobrili nove stipendije.

Cilj je da maksimalno potaknemo mlade da se školuju, prije svega, u Ludbregu. Ovo je druga godina srednjoškolskih odjeljenja u Ludbregu. S današnja dva gimnazijska i dva odjeljenja poljoprivredne škole sutra želimo doći do prave srednje škole u Ludbregu. Za Grad to već sada znači puno, a u budućnosti će još više. Sufinancirat ćemo i druge programe u osnovnom, potom u srednjoškolskom obrazovanju, pomoći studentima. Kako sam rekao, koliko bude moguće nastojat ćemo što više pomagati u obrazovanju mladih.

Za Program javnih potreba u ovim djelatnostima predvidjeli smo

5

oko 8,015.816 kuna, a imamo jako veliki broj korisnika. Primjerice, ugovore potpisujemo s više od 80 udruga i drugih korisnika. Nažalost, u idućoj godini ne mogu računati na veća sredstva iz proračuna nego ove.

Ako ne bude prihoda teško ćemo zadovoljiti i potrebe koje su imali u ovoj godini.Što smatrate najznačajnijim za Grad u 2011. godini?

-Za Ludbreg je 2011. bila vrlo značajna. Prije svega zbog proslave 600. obljetnice čuda Krvi Kristove.

Proslava je bila na visokoj razini zahvaljujući Varaždinskoj biskupiji i Župi Ludbreg, ali i Gradu, zahvaljujući i djelatnicima gradske uprave, kao i svim građanima Ludbrega.

To je bio veliki i značajan događaj koji nam sigurno daje novi zamah razvoju Ludbrega kao odredišta vjerskog turizma. Želimo ga i dalje razvijati i ulagati u njega jer je to gospodarska grana od koje će Ludbreg i njegovi građani imati velike koristi u budućnosti. Za razvoj i budućnost Ludbrega izuzetno je značajno donošenje novog Urbanističkog plana, dugotrajan je i složen put donošenja tako važnog dokumenta, ali smo ga srećom uspješno završili početkom jeseni. Osobno vrlo važnim smatram i odluku Ministarstva prosvjete o mreži srednjih škola prema kojoj je u Ludbregu planirana gradnja zgrade Srednje škole Ludbreg. Nadam se da nova Vlada to neće mijenjati jer nam treba srednjoškolska ustanova. Upravo su novim Urbanističkom planom predviđene dvije lokacije za gradnju zgrade srednje škole u neposrednoj blizini postojeće osnovne škole.Parlamentarne izbore dobila je opcija kojoj pripadate, SDP i HNS. Hoće li Ludbreg od toga imati koristi?

-Sigurno će doći do kvalitetnijeg i bržeg rješavanja svakodnevnih problema u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, te do značajne pomoći gospodarstvu što očekuju svi građani države, pa tako i Ludbrega. No, neki očekuju da će se odjednom sve riješiti jer sada postoji vertikala iste političke opcije na vlasti, od Grada Ludbrega, preko županijske do državne razine, da ćemo imati privilegije. Ne, toga siguran sam neće biti. Privilegije mogu biti samo pravi projekti koje pripremamo, a nadam se da ćemo za njih dobiti državnu potporu.

Očekujem da državna administracija počne brzo i efikasno djelovati u rješavanju problema s jedinicama lokalne samouprave jer ovo što je bilo do sada bila je totalna katastrofa. Dosad smo sve pokušavali bez obzira na političku opciju, primjerice, i uz pomoć Slavka Blagaja kao predsjednika Gradskog vijeća koji je ujedno i čelnik Gradskog HDZ-a, ali u Zagrebu nije bilo odaziva da riješimo naše ludbreške probleme, dobili smo samo obećanja. Nadamo se da će novi ljudi u Ministarstvu pravosuđa još jednom razmotriti mrežu općinskih sudova kojom je on u Ludbregu ukinut. Evo mog primjera, nedavno sam bio svjedokom na sudu jednom poljoprivredniku iz Struge, a morali smo na sud u Ivanec! Nekoliko mjeseci prije toga sam bio u Varaždinu i dođem u njihovu pisarnicu, a u maloj prostoriji je šest stolova i zaposlenika.

Nadam se da će nova vlast reagirati jer zaista ne znam kako i kome koristi ovakav ustroj, to su notorne gluposti.-

6

PRIGODNO

23. prosinca 2011.

20. godina od sudjelovanja ludbreškog kraja u Domovinskom ratu

Dani prkosa i ponosa Hrvatska je u Domovinskom ratu bila pobjednik. Najzaslužniji za neovisnu domovinu su branitelji iz cijele Hrvatske, a među njima i branitelji iz ludbreškog kraja. Ludbreg je obilježio 20. godišnjicu Domovinskog rata i podsjetio na 1991., te doprinos Ludbrega i ludbreške regije u obrani Hrvatske. Organizator svečanosti 10. prosinca bio je Grad Ludbreg.

-Moramo se prisjetiti i odati počast građanima ovog kraja koji su se masovno uključili u obranu domovine. Oko 1.700 ljudi ludbreške regije uključilo se u Domovinski rat kroz policiju, dragovo-

ljačke postrojbe i vojsku, prošli su sva bojišta. U rat su ušli iz težnje za slobodnom domovinom, a ne za osobnim probitkom ili časničkim činovima i zato smo vrlo ponosni na naše branitelje. Nažalost, neki nisu dočekali život u samostalnoj državi, njih nikada ne smijemo zaboraviti, a dug prema njima trebamo iskazati brigom za njihove obitelji. Na mlade generacije moramo prenositi ono što su dali naši branitelji – rekao nam je gradonačelnik Marijan Krobot.

Gradonačelnik je na svečanosti pozdravio prisutne branitelje u vijećnici Pučkog učilišta i zahvalio

im na doprinosu u ratu. Potom je o tim danima govorio mr. sc. Franjo Križanić koji je 1991. godine bio predsjednik Kriznog stožera bivše općine Ludbreg. Svečanosti su se odazvali članovi rodbine nekih od poginulih branitelja, policije i vojske.

U povodu obljetnice u župnoj crkvi bila je misa za poginule, nestale i umrle branitelje, te su položeni vijenci na grobove branitelja i kod spomenika na gradskom groblju.

Održan je i turnir u malom nogometu u spomen na Mladena Jendrića i Božidara Petrikovskog, poginule kod Pakraca.

Krizni stožer u posjeti ludbreškoj satniji na bojišnici na lokaciji Stari

Iz izlaganja mr. sc. Franje Križanića, predsjednika Kriznog stožera Općine Ludbreg u Domovinskom ratu

Sudionici i svjedoci stvaranja hrvatske povijesti

O tome zašto je važno podsjetiti na doprinos ludbreške regije u obrani i stvaranju Republike Hrvatske?

-Ovo činimo kao živi svjedoci i sudionici obrane Hrvatske, a u čast onih koji su za Hrvatsku dali zdravlje i ono najvrednije - svoje živote.

Drugo jest što se susrećemo, vrlo često i u vlastitoj sredini, s prenaglašavanjem uloge nekih koji to ne zaslužuju ili omalovažavanjem uloge istinskih branitelja i domoljuba, pa čak i lažnim prikazom i tumačenjem nekih presudnih trenutaka u stvaranju Hrvatske države i Domovinskog rata. Posebno smeta što se naša uloga marginalizira i tamo gdje smo izravno sudjelovali pa čak i tamo gdje postoje bjelodani pisani dokumenti. Treći razlog je da se i ova manifestacija iskoristi kao poziv onima koji svojim svjedočenjima, dokumentima i djelovanjem mogu doprinijeti da se za iduću proslavu izda knjiga 'Sudjelovanje ludbreške regije u Domovinskom ratu i doprinos stvaranju države Hrvatske', kako bi se za sva vremena sačuvala uspomena na te prevažne trenutke sada već novije hrvatske povijesti.O oduzimanju oružja TO bivše Općine Ludbreg: -Dogodilo se to 15. svibnja 1990. u razdoblju između odlaska stare

Cvijeće za poginule suborce

Borovog naselja u Vukovaru.-

vlasti i preuzimanja vlasti demokratski izabranih predstavnika, taj čin odredio je naredno razdoblje. U šest vojnih kamiona odvozilo se naoružanje i municija, u jednom kamionu ljudstvo. Povjesničarima i vojnim analitičarima prepuštamo procjenu i vrijednosni sud ovog čina, ali je i nestručnjacima jasno kako se u Hrvatskoj provela mirna predaja vlasti.

U Sloveniji je takav čin njihova bivša socijalistička vlast najvećim dijelom spriječila. Sporadični slučajevi sprečavanja provođenja ovih mjera u Hrvatskoj bili su oštro sankcionirani.O sigurnosnom stanju i formiranju Kriznog stožera Općine: -Na području naše Općine imamo slučajeve ispisivanja tendencioznih grafita, stavljanje zapreka na prugu Koprivnica–Varaždin, te prolazak tenkovskih jedinica iz pravca Koprivnice prema Varaždinu uz odobravanje jednog dijela stanovništva u nekim selima. Suočivši se sa činjenicom ratnih opasnosti ludbreška regija se priprema za obranu kako teritorija regije, tako i teritorija cijele Hrvatske. Već u srpnju 1991. čelništvo Općine Ludbreg sudjeluje u radu Kriznog štaba varaždinsko-međimurske regije formiranog na osnovu Odluke o osnivanju i djelovanju kriznih štabova u Hrvatskoj na čijem se

Zapovjednik Siniša Horvat (danas pokojni) podnosi mr. sc. Križaniću izvješće o stanju na bojišniciji Stari majur-Omanovac čelu nalazio Branko Čep. On 7. kolovoza 1991. osniva Krizni štab za Općinu Ludbreg na čijem čelu se nalazi predsjednik općine i stavlja van snage regionalne i općinske krizne štabove jer se 6. rujna 1991. formiraju krizni štabovi po novoj Odluci o kriznim štabovima od strane Predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana donesenoj na temelju Ustava Republike Hrvatske.

Tako se i u Općini Ludbreg formira Krizni štab Odlukom Izvršnog vijeća od 5. rujna u sastavu i s djelokrugom rada kako je to propisano Odlukom o kriznim štabovima u Republici Hr-

vatskoj na čijem čelu se nalazi Predsjednik Izvršnog vijeća Općine.

Međutim, situacija na terenu nije trpjela formiranje organa vlasti i operativnih jedinica za obranu, pa tu ulogu u prvim trenucima preuzimaju hrvatske policijske snage. Već 28. lipnja 1991. godine policajci PU Varaždinske, među njima i 10 policajaca PP Ludbreg, idu u pomoć policajcima PU Vukovarske, potom od 17.8.-11.9. odlazi 21 policajac iz Ludbrega u kontigentu PU Varaždinske, a 20 policajaca od 11. 9.–19.

11.. Ludbrežanima pripada lokacija

Slavko Blagaj, Marijan Krobot i Franjo Križanić odaju počast

O varaždinskim vojarnama: -Prvo vatreno krštenje za koordinaciju Kriznih štabova za varaždinsku regiju doživljavamo u Varaždinu pripremajući se za zauzimanje kasarni i skladišta, kad je agresor jasno pokazao i dao do znanja kakve su mu namjere bombardiranjem varaždinskog aerodroma. To nas je samo za trenutak zastrašilo, ali ne i obeshrabrilo da budemo sudionici povijesnog preuzimanja kasarni i skladišta oružja na Bajnšćini 17. rujna 1991.

U večernjim satima, na traženje Stožera za obranu Varaždina gdje su se već vodili pregovori, akcije i borbe za oslobađanje Varaždina od okupatorske JNA, Krizni štab naše Općine uputio je poziv dragovoljcima da se uključe u obranu Varaždina. U vrlo kratkom vremenu javilo se gotovo 200 dobrovoljaca, od kojih je njih 103 otišlo te noći u Varaždin, bez ikakvog naoružanja s nadom da će oružje dobiti u Kuršancu, što se i dogodilo. Pored dragovoljaca, u obrani Varaždina sudjelovalo je oko 30 Ludbrežana u jedinicama diverzantskog voda, protudiverzantskog voda, te njih 35 u policijskim jedinicama. Osim toga, naši vojnici i policajci sudjelovali su u opasnim akcijama vraćanja oružja iz zarobljenih skladišta. Na području

Prigodnoj svečanosti odazval

23. prosinca 2011. radilo u obrani Hrvatske. Nisam siguran da li bi nabrajanjem tih časnih ljudi koji su to radili i u tome sudjelovali učinio njima dobro, pa im se bez spominjanja imena, ovako ovom prilikom zahvaljujem.-

majur-Omanovac Ludbrega prenoćila je grupa oficira i podoficira JNA koja je drugi dan autobusima prebačena do granice sa Srbijom, a te su ljude čuvale naše policijske snage i vojnici TO.O naoružanju i vojnoj opremi: -Kako smo kroz razne aktivnosti došli do značajnih količina oružja (nabavom MGW-a i snajpera Merlin 20 kom, prikupljanjem oružja od lovaca, zauzimanjem skladišta na Banjšćini i na dr. načine) bili smo u mogućnosti, ne samo dobro opremiti jednu satniju koju smo po formaciji davali, nego smo naoružanje davali dragovoljcima koji su djelovali u dobrovoljačkim jedinicama, a nešto naoružanja dato je prijateljskim gradovima Koprivnici i Rabu. Osim toga, primali smo značajne količine opreme (uređaji za vezu, uređaji za osmatranje, transportna sredstva, odjeća i obuća za vojsku i dr.) preko naših prijatelja iz Kriznog štaba Berlina, na čemu im i sada od srca zahvaljujem. Ono što smo smatrali viškom naših potreba, završavalo je u drugim centrima ili u Operativnoj zoni Bjelovar, čak i na južnim bojištima. Ako ovome dodam da je preko Kriznog štaba Ludbreg, a uz pomoć Ministarstva obrane (pom. ministra Mejovšek) nabavljen kamion kalašnjikova, a da je u jednoj firmi uz odobrenje Ministarstva obrane (S. Hlad zadužen za proizvodnju oružja) proizvedeno oko 600 Špaluda (poluautomatskih pušaka), te izrađeno niz dijelova i opreme za vojne potrebe, onda se i po tome može procijeniti koliko se i kako u Ludbregu djelatno

li su se brojni branitelji

O ludbreškim postrojbama i Ludbrežanima na bojištima: -Veliku ulogu imale su naše vojne postrojbe u okviru 3. satnije 104. brigade Hrvatske vojske: od djelovanja u Bjelovaru, pa kasnije u operacijama na pakračkom području. Kroz 3. satniju 104. brigade prošlo je 1.887 vojnika od kojih su 2 poginuli Božo Petrikovski i Mladen Jendrić, 47 ranjenih, 20 oboljelih, a oko 70 naših ušlo u djelatni sastav HV-a. Kroz satniju je prošlo i 35 dragovoljaca u dobrovoljačkom vodu koji su nakon neuspješne mobilizacije 3. satnije časno zauzeli njihova mjesta i ratne položaje od Obriježa do Omanovca na pakračkom bojištu.

U razdoblju od 15. 9. do 16. 11.

1991. kada su se sve formacije organizacijski vezale uz TO i Krizni štab Općine Ludbreg bile su aktivirane sljedeće postrojbe: Diverzantski vod, Zaštitni vod DPZ, Protudiverzantski vod, Zaštitni vod–odjeljenje veze i odjeljenje zaštite, samostalna četa, tehničko odjeljenje, vod TO MZ Ludbreg, Četa 3/3 brigada 104 ZNG, vod TO MZ Selnik, služba motrenja i obavješćivanja-ratna organizacija, vod protuzračne obrane, dobrovoljački vod i zapovjedništvo pričuvnog sastava HV Ludbreg.

Svi se dobro sjećamo strahota koje su prošli ludbreški policajci u Vukovaru, stalna bombardiranja, raketiranja i permanentne napade kako bi se slomio simbol hrvatske obrane.

Padom Vukovara naši policajci završavaju u koncentracijskim logorima u Srbiji. Kakve su fizičke i psihičke torture prošli samo oni najbolje znaju. Od njih 20 jedan je poginuo (Josip Kanižaj–Pajo), jedan se vodi kao nastali (Marijan Levak), jedan se spašava probojem, a njih 14 završava u logoru od 1–6 mjeseci. Naši policajci odlaze i na druga bojišta, kao što su Dubrovnik, Cavtat, Okučani, Pakrac, Gospić, Velebit, Karlovac, Vojnić, Slunj što potvrđuje da se radi o istinskim domoljubima koji su s ostalim braniteljima pod vodstvom dr. sc.

Franje Tuđmana stvarali i obranili Hrvatsku. Jedan broj naših policajaca prošao je sva bojišta u sastavu policijskih jedinica. U 7. gardijskoj brigadi sudjelovao je značajan broj naših građana, pogibaju Josip Međimorec i Josip Šafarek, a neki su lakše ili teže ranjeni. Svi se dobro sjećamo pukovnika Franje Novačića koji od zadobivenih ozljeda po povratku kući uskoro i umire.-

PRIGODNO

7

Zaboravili Ludbreg -Kako je naše sudjelovanje u oslobađanju Varaždina doživljeno tada u strukturama obrane Varaždina, najbolje pokazuje dopis od 25.9.1991., samo tri dana od oslobođenja Varaždina. Kada se nedavno u Varaždinu slavila 20. obljetnica veličanstvenog oslobađanja Varaždina, koji po svom značaju daleko prelazi okvire Varaždina i varaždinske regije, nitko iz tog Kriznog štaba koji je na svoje ime i odgovornost uputio u Varaždin 103 nenaoružana dragovoljaca i nekoliko desetaka vojnika TO nije primio poziv za svečanost. Ja sam ipak, privatno i u ime svih Vas, otišao tog dana u Varaždin, poklonio se i pomolio pod Križem koji je u toj obljetnici podignut. Čovjek si jednostavno mora postaviti pitanje; Zašto?

Da li bi veličina tog događaja i zasluge ljudi iz Varaždina bile manja da su pozvani predstavnici svih aktera toga povijesnog događaja? I ovakvi slučajevi nas obvezuju da se moramo sami izboriti za ispravno tumačenje i pozicioniranje u presudnim događajima u novijoj hrvatskoj povijesti i da nas se ne ignorira i minorizira – naglasio je Faksimil zahvalnice Kriznog stožera mr. sc. Križanić.

O doprinosu ljudi i gospodarskih subjekata Ludbrega: -Veliko je bilo sudjelovanje kroz materijalnu i financijsku pomoć, od novčane pomoći, prehrane, proizvodnje i kupovanja naoružanja, nabave odjeće i opreme, pomoći obiteljima poginulih, nestalih, te obiteljima ranjenih i mobiliziranih branitelja, te mobilizacija materijalno-tehničkih sredstava, vozila svih vrsta i drugih oblika pomoći i podrške. Obitelji ludbreškog kraja udomile su preko 300 prognanih i izbjeglih iz ratom ugroženih područja, a nemali je broj onih koji su u ludbreškom kraju našli gostoprimstvo i trajno ovdje ostali.

Krizni štab Općine donio je i niz odluka i zaključaka, provodio zapovijedi i naredbe republičkih i regionalnih organa obrane kao: mjere zamračivanja i sklanjanja građana, upućivanje izbjeglica, muških sposobnih osoba u područja zahvaćena ratom, organiziranje djelovanja narodne zaštite, pozivanje, evidentiranje, opremanje i upućivanje dobrovoljaca u ratna područja, obavješćivanje i provođenje mjera pripravnosti za sve fizičke i pravne osobe, osnivanje stožera obrane Općine Ludbreg i imenovanje zapovjednika, donosio je odluke o radu ili prekidu rada škola, vrtića i institucija na našem području, osnovao Krizni štab za gospodarstvo, nadzirao i opremao mobilizacije, te poduzimao mjere s nadležnim tijelima za kvalitetnije provođenje, koordinirao

D. Gložinić (u prvom planu) predsjednik Općine Ludbreg u doba rata

rad sa organima zaduženim za provođenje mjera zaštite i sigurnosti građana, te provođenje mjera za zakonitost i reda na terenu, djelovao je i usmjeravao sva područja važna za život i rad u specifičnim ratnim okolnostima.O Kriznom štabu za gospodarstvo: -On je donosio odluke i mjere važne za funkcioniranje gospodarskih subjekata u ratnim uvjetima, te za opskrbljenost stanovništva robom i potrebnim namirnicama.

Donesene su mjere i zaključci: da se sačine spiskovi sirovina i materijala te proizvoda koji se dobavljaju ili isporučuju van Hrvatske, klasificirani u 3 grupe (strateški proizvodi, posebno interesantni proizvodi i ostalo), snabdijevanje stanovništva, raspolaganje slobodnim deviznim pravima, utvrđivanje interesa i mogućnosti za tzv. ratnu proizvodnju, rješenja u području narušene likvidnosti i solventnosti, mjere u području dežurstva i radnog vremena, evidencija mobiliziranih prijevoznih sredstava i otklanjanje većih problema za gospodarske aktivnosti zbog mobilizacija, upoznavanje s monetarno-kreditnom politikom u uvjetima osamostaljivanja Slovenije i Hrvatske, provođenje naredbe o zasijavanju površina pšenicom radi osiguranja prehrane stanovništva u ratnim uvjetima, te stalno informiranje i ocjenjivanje stanja gospodarstva Općine Ludbreg i druge mjere.-

Općine Varaždin

O problemima: -Kako ne bi ispalo da je sve funkcioniralo besprijekorno i bez problema, želim reći da smo se i mi susretali sa stavovima pojedinaca koji su odudarali od patriotskih i onih koje u ratnim okolnostima čovjek očekuje. Bilo je odbijanje nekih gospodarskih subjekata da se podrede ratnim uvjetima u pomoći policiji i vojnicima, površnosti u izvršenju narudžbi prema vojnicima, neadekvatnog provođenja naredbi za izradu zaklona, pa do problema skrivanja i izvlačenja kako bi se izbjegle obveze mobilizacije i djelovanja u ratnim uvjetima. Sve to imalo je pojedinačne i sporadične forme i karakter jer su u najvećem, gotovo cjelokupnom dijelu pravnih i fizičkih osoba shvaćene potrebe specifičnog djelovanja u ratnim uvjetima.

Hvala obiteljima -Svima od srca zahvaljujemo na materijalnim i osobnim žrtvama koje su podnesene, a naše misli su s onima kojih više nema, koji nemaju tu priliku i čast da se zajedno radujemo i veselimo što smo unatoč teškoćama i problemima ostvarili osnovni cilj: slobodnu, demokratsku i neovisnu Hrvatsku na pragu ulaska u Europsku Uniju. Želim zahvaliti obiteljima i rodbini poginulih i nestalog branitelja-policajca na nesebičnosti i patnjama koje su proživjeli, koje proživljavaju gubitkom njihovih najbližih. Sloboda se nikada i nikome nije darovala, za nju se uvijek kroz cijelu ljudsku povijest borilo i ginulo.-

Mr. sc. Franjo Križanić u razgovoru s braniteljima

8

BLAGDANI

23. prosinca 2011.

Drugu godinu na gradskom se trgu priređuje program 'Cinkuš adventski-radost darivanja' kako bi građani u što ljepšem raspoloženju uživali tijekom najljepših dana i blagdanskom ozračju. 'Cinkuš' je kao ludbreški božićni sajam. Organizacijski odbor potrudio se da u predblagdansko vrijeme središnji trg bude mjesto gdje će građani kupovati božićne i novogodišnje poklone, suvenire, cvijeće, blagdanske ukrase, ali i mjesto gdje će djeca i odrasli uživati u nastupima kulturno-umjetničkih udruga i mališana dječjih vrtića.

-Manifestaciju zajedno organiziraju Grad Ludbreg i Turistička zajednica Ludbrega uz pomoć 'Lukoma' i udruga. Program je bogat, posebice za djecu uzrasta, za njih ima slatkiša, poklona, predstava i igara.

Gradske udruge izvode glazbeni dio programa. Posebna je atrakcija na trgu je majstor za izradu skulptura od blokova leda iz Slovenije čije smo gostovanje osigurali uz pomoć sponzora, više gradskih tvrtki i obrta – rekao je Alen Sabol, član Organizacijskog odbora na konferenciji za novinare u povodu drugog 'Cinkuša adventskog'.

Mješoviti pjevački zbor Podravina na bini

Udruge Program se održava u tri termina.

Prve večeri sitni vlažni snijeg pratio je lijepi nastup mališana 'Radosti', a zatim je male i odrasle razveselio dolazak kočije s Djeda Mrazom.

Program je zaključio MPZ 'Podravina' pod vodstvom voditeljice Rozike Othman s nekoliko blagdanskih božićnih pjesama.

U tri dana manifestacije nastu-

Mališani iz vrtića Radost s Djeda Mrazom

Vokalna skupina Pajdašice

Sveti Nikola u sportskoj dvorani Sveti Nikola tradicionalno je razveselio ludbreške mališane. U društvu Krampusa i dobrih vila došao je u sportsku dvoranu punu mališana, roditelja, baka, djedova. Svi su najprije strpljivo i sa zadovoljstvom pogledali prigodni program, a kad je došao sveti Nikola, dječjoj sreći nije bilo kraja, pa je zločesti Krampus ostao gotovo nezamijećen. Sveti Nikola i dobre vile imali su pune ruke posla da podijele slatke darove.

-Podijelili smo mnoštvo slatkih poklona, a vidjelo se da su djeca zadovoljna i programom i darovima.

I šiba je bila prigodni poklon

Cinkuš adventski-radost darivanja

Božiću

Djeca su se u predstavi razveselila i zaplesala s Djeda Mrazom iz ‘Šar paju mališani sva tri vrtića, zatim vokalna skupina 'Pajdašice' KUD-a 'Anka Ošpuh', Pjevačko mladih 'Trinitas', Župni zbor ludbreške župe.

Svoj doprinos blagdanskom programu i ozračju na trgu dale su ili će dati zadnje večeri i drugi - Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg, izviđači. Skupina 'Šareni svijet' razveselila je najmlađe pričom 'Zimsku priču male jele, jedne zime bijele'.

Ribičko i lovačko društvo Ludbrega posjetiteljima za posjetitelje su osigurali ukusne porcije pržene

Predstava mališana iz vrtića Smjehuljica

ribe odnosno lovačkog paprikaša.

Na trgu ima i ukusnih zalogaja od pekarskih proizvoda, kobasica, forneta, kolača, te čaja i kuhanog vina da se dobro ugrijete.

Štandovi Blagdanski su ugođaj popunili štandovi s 30-ak izlagača iz Ludbrega i ludbreške okolice, do Varaždina, Koprivnice i Međimurja. Bilo je mnoštvo toga što se može kupiti na štandovima, odabrati za lijep božićni poklon - suvenire, ručne radove, proizvode od lavande, pro-

Na štandu Ludbreškog sunca

Pjevačko

Darovi za najmlađe

Matej, Nika i Luka zadovoljni poklonima Odaziv je bio izuzetno velik. Bilo je radosno i veselo – rekla je Jadranka Draganić, tajnica 'Črnog mačka

ludbreškog' koji je priredio program uz blagdan svetog Nikole i podjelu darova.

Mališani su sa zanimanjem pratili program

Djeca su radosno dočekala sv. Nikolu s darovima Mališanima je sveti Nikola sigurno najdraži, uvijek je lijepo dobiti poklon, a rado su prihvatili čak i - šibu: -Sveti Nikola je dobar i plemenit.

Pomagao je ljudima u nevolji i učinio puno dobrih djela. Za Nikolinje sam dobila lutkicu – kazala nam je Nika Novak.

Neki su u vrećici očekivali nešto drugo.

-Sveti Nikola nosi štap, a bio je biskup. Poželio sam igračku, ljuti čips, a dobio sam tvrde bombone i čokoladu. Čini se da sveti Nikola ne zna čitati –

malo se naljutio Matej Vidović.

Mališani znaju dosta o svetom Nikoli i da ih čekaju pokloni: -Sveti Nikola je svetac. Ima veliku kapu, pa izgleda jako visok. Nosi i plašt. Dobio sam punu vrećicu slatkiša i veliku šibu. Bil sam dobar - kaže Luka Krušec.

Prije podjele darova dolazak sv.

Nikole najavili su polaznici vrtića 'Radost' i 'Iskrica', ritmička skupina KUD-a 'Anka Ošpuh' i Twirling klub Ludbreg.

Marina Hižak

BLAGDANI

23. prosinca 2011.

9

Program za petak, 23. prosinca Posljednjeg dana manifestacije 'Cinkuš adventski-radost darivanja' program na trgu je slijedeći: u 17,00 sati prigodni nastup mališana vrtića 'Iskrica', u 17,30 sati glazbeni program Župnog zbora ludbreške župe, u 18,00 sati Lovačko društvo Srnjak pripremit će i besplatno dijeliti lovački paprikaš, u 18,30 sati ludbreški izviđači donose Betlehemsko svjetlo s božićnom porukom.

U 19,00 sati program seli u kino-dvoranu na božićni koncert Puhačkog orkestra Grada Ludbrega na kojem kao gosti pjevaju bariton Željko Zaplatić i zbor Osnovne glazbene škole Pučkog otvorenog učilišta Ludbreg.

Miro i Edina moraju pažljivo rukovati alatom da led ne pukne

ususret

renog svijeta’ izvoda od meda, cvijeće, još nije kasno da ovdje nabavite božićnu rasvjetu i ukras koji vam nedostaje. No, primijetili smo na neki baš i nisu poslušali molbu organizatora da artikle ponude po popularnim cijenama.

-Šal je 60 kuna! To nije skupo – rekli su nam je jednom štandu. Bilo je još takvih primjera. Naravno, skupo je zato što je ovo božićni sajam, a Grad je izlagačima prostor i štandove dodijelio besplatno. Srećom, ima i onih znaju da je Božić, vrijeme radosti i darivanja - i pristupačnih cijena.

o društvo mladih Trinitas

Na trgu doček 2012.

Ludbreg priprema da i ove godine tradicionalno u Novu godinu uđe prigodnim zabavnim programom na središnjem gradskom trgu. Organizator dočeka na trgu je ‘Črni maček ludbreški’.

-Želimo da što više sugrađana i njihovih gostiju, isprate Staru i uđu u Novu godinu na otvorenom na trgu kako je to i u drugim gradovima. Osigurat ćemo dovoljne količine kuhanog vina i čaja, u ponoć dijelit ćemo šampanjac. Na pozornici će svirati ludbreška grupa ‘100%’. Pripremili smo tombolu u kojoj je samo jedna nagrada u iznosu 2012 kuna, a vlasnik karte mora biti na trgu na dočeku. Naravno, bit će i lijep vatromet. Pozivam građane, žitelje cijelog kraja i njihove goste da nam se pridruže na novogodišnjem dočeku na trgu – poručio je Boris Draganić, predsjednik ‘Črnog mačka Ludbreškog’ Dobro raspoloženje zasigurno neće manjkati. A zabavni program na Staru godinu na trgu počinje u 21 sat.

Ledene jaslice

Ludbrežanima se predstavio Miro Rismondo, gost iz Slovenije koji je izrađivao skulpture u ledu.

Profesionalni je kuhar i radi u Grand hotelu Union u Ljubljani, a već 15 godina bavi se izradom ledenih skulptura. U tome je toliko je napredovao da je postao cijenjen i tražen izvan granica Slovenije.

- Već 7 godina bavim se profesionalno skulpturiranjem leda, pa se hobi pretvorio u posao. Led pripremam u posebnim komorama na -40 stupnjeva Celzijevih. Jedna komora za tri dana može smrznuti dva ledena bloka veličine 100x50x30 cm teška po 150 kg. Ledeni blok se ne smije dirati najmanje 10 minuta jer bi puknuo, a poslije tog vremena 'ledena priča' može početi. Blokovi leda su prekrasni, čisti kao suza i podsjećaju na veliki kristal – rekao je Miro.

Led se reže motornom pilom i oblikuje dlijetom, a može se obrađivati vatrom, vrućom vodom, glačalom i sušilom za kosu.

Mogućnosti su svakojake, a ideje se rađaju s vremenom.

- Od leda radim figure životinja npr. labudove, delfine, slonove, lavove, a napravio sam i Pegaza, konja s krilima. Radio sam fontane pa čak i ledeni šank za jednu vrtnu zabavu koji je na terasi izdržao 14 sati te cijelu ledenu sobu od 25 ledenih blokova koja je težila oko tri tone. Ipak posjetitelji se najviše okreću za figurama prsatih žena – pojasnio je Miro.

Miro je uoči dolaska u Ludbreg imao operaciju slijepog crijeva tako

da su skulpture ponajviše radile žene iz njegovog tima Helena i Edina. Motiv su bile božićne jaslice s figurama sv.Josipa, majke Marije i malog Isusa.

Mnogi su na trgu snimili barem jednu snimku ledenih jaslica.

-Vremenska prognoza je dobra.

Dnevne temperature neće biti više od +5 stupnjeva, a još je važnije da će noćne biti ispod nule. Predviđam da će po takvom vremenu jaslice zadržati svoj privlačan izgled sve do Nove godine pod uvjetom da ne budu mehanički oštećene – rekao je na kraju umjetnik iz Slovenije.

Ledene skulpture koje je tročlana grupa umjetnika radila od srijede ujutro pa sve do četvrtka u podne, predstavljaju beskompromisnu ljepotu i sve odreda su neponovljivi unikati.

Vjerujemo da su građani Ludbrega dovoljno samosvjesni te da će u prekrasnim ledenim figurama uživati za vrijeme božićnih blagdana sve dok ih priroda ne pretvori u vodu.

Dražen Vađunec

Zrinka, Erik, Andrej, Lana, Patrik i Antonia kod zagrebačke katedrale (snimio: Mladen Struški)

Betlehemsko svjetlo

Posljednje nedjelje Adventa ludbreški su izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo u ludbrešku Župnu crkvu gdje žitelji Ludbrega ovaj simbol ljubav i mira mogu upaliti za svoj dom.

Betlehemsko svjetlo pali se dva tjedna uoči Božića na mjestu Kristova rođenja u štalici u Betlehemu i donosi u Austriju. U Beču izaslanstva izviđača iz mnogih zemalja preuzimaju plamen svjetla za svoje domovine. Prema Bibliji, Isusovim dolaskom obećan je mir na zemlji svim ljudima dobre volje.

I ove godine svjetlo upaljeno u Betlehemu preuzelo je u Beču i izaslanstvo Saveza izviđača Hr-

vatske i donijelo ga u zagrebačku katedralu. Izviđači iz svih krajeva Hrvatske preuzeli su plamen Betlehemskog svjetla za svoje biskupije, a ludbreški izviđači Zrinka, Erik, Andrej, Lana, Patrik i Antonia preuzeli za Ludbreg. Izviđači će Betlehemsko svjetlo ovog petka, 23. prosinca oko 18 sati donijeti i na trg tijekom programa 'Cinkuš adventski' da bi građani preuzeli plamen svjetla za svoje domove. Grad Ludbreg osigurao je 200-tinjak lampaša za poklon građanima. Izviđači će pritom pročitati poruku ljubavi i mira koju sa sobom nosi Betlehemsko svjetlo.

Darivali djecu

Čišćenje skulptura

Na kraju rada ‘ledenih’ kipara prve večeri

Udruga 'Ludbreški branitelja Vukovara 1991.' svake godine za djecu svojih članova organizira podjelu darova uz blagdan svetog Nikole.

-Želimo razveseliti djecu, a blagdansko vrijeme je i prilika da se okupimo i družimo, a djeci izmamimo osmijeh na lica. Djeci najviše želimo zdravlja i uspjeha u školi – rekao je Petar Franolić predsjednik Udruge.

Druže se djeca i odrasli, popričaju i zabave se uz zakusku. Tu su bili i Viktor Kladić (13) i Dubravko Petričević (13).

-Kada dolazi Sveti Nikola s darovima su najdraži događaji, a uvijek dobijemo nekaj zanimljivog. Dragi su nam i nogometni turniri koje nam organizira udruga - rekli su dečki.

Druženje sa svetim Nikolom posebno onim najmlađima bio je posebni doživljaj.

–Nabavu darova financiramo sami iz članarina, pa donacija i sponzorstva. Važno je da su djeca zadovoljna. Prilika je da se vidimo

Viktor i Dubravko s darovima popričamo i čestitamo si blagdane.

Zato ovom prigodom svim braniteljima, građanima Ludbrega i cijele regije želim sretan Božić i uspješnu Novu godinu – poručio je Franolić.(ah)

10

TU OKO NAS

23. prosinca 2011.

Ludbreški kraj 125 godina poznat je po proizvodnji meda

Ta čudesna namirnica

Ljudi stoljećima koriste med kao hranu, sladilo i lijek. Još je Hipokrat smatrao da su med, voda i zrak lijek za sve tegobe, a autor prve knjige o uzgoju pčela je veliki Aristotel. I dandanas med ne možemo proizvesti industrijski, već za njega moramo zahvaliti pčelama medaricama.

Med ima je veliku nutritivnu vrijednost. Sadrži preko 180 organskih kiselina, vitamina, minerala, enzima, peludnih zrnaca i eteričnih ulja.

Vrijedna je hrana za djecu i odrasle.

Lako je probavljiv, brzo i gotovo u potpunosti se iskorištava. Med je među najvažnijim prehrambenim namirnicama, prirodan je izvor energije. Redovitim konzumiranjem stječemo izdržljivost i mentalnu stabilnost. Poboljšava rad organa, jača otpornost, čisti krv od toksina i olakšava resorpciju mnogih tvari.

Od davnina je korišten kao sladilo, a zbog nekvarljivosti i kao sredstvo za konzerviranje hrane, sve dok se nije pojavio šećer. No, u sveopćem povratku zdravoj hrani med ponovno postaje svakodnevna namirnica.

Prirodno svojstvo meda je kristalizacija. Kristalizirani med se iz čvrstoga stanja u tekuće vraća zagrijavanjem na temperaturi do 45 stupnjeva pri čemu ne gubi na ljekovitosti. Od davnina se koristi i za njegu i uljepšavanje lica i tijela. U pčelinje proizvode ubrajamo i propolis, pčelinji vosak, cvjetnu pelud, svijeće, medenu rakiju, medovinu, gvirc, kreme za kožu, balzame za usne, sapune s propolisom.

U svakodnevnoj prehrani Konzumiranjem meda ujutro čistimo organizam, a navečer djeluje kao umirujuće sredstvo. Do-

Kolač od meda i voća

Dr. Dragutin Dobec, ludbreški pčelar

Pčelarstvo – hobi i posao Doktor stomatolog Dragutin Dobec iz Ludbrega poznati je ludbreški pčelar. Pčelarstvom se bavi već oko 50 godina. Danas je zasigurno jedan od naših najiskusnijih pčelara.

-Na početku sam se pčelarstvom počeo baviti isključivo iz hobija, a prvu sam košnicu dobio od prijatelja Stjepana Kišića. Od 1990. godine otkad smo supruga i ja u mirovini počeli smo se time baviti profesionalno. Imali smo oko 150 košnica i to je bio pravi zanat – kaže dr. Dobec.

Pčelarstvo nije laka i jednostavna djelatnost: -Pčelar u svom poslu mora biti stručan, on je zadužen za njegu i liječenje pčela, na vrijeme treba reagirati u suzbijanju bolesti pčela. Posao pčelara je i selidba pčela 4-5 puta godišnje što se popularno zove 'med na kotačima'. Kod

vrcanja meda osim stručnosti potrebna je i pomoć jer ima dosta fizičkog rada – govori dr. Dobec.

Zainteresirani za pčelarstvo danas mogu pohađati tečajeve, stručna predavanja, a dostupna je i stručna literatura.

-Važno je stalno se usavršavati, pratiti stručnu literaturu, jer posla ima puno, pa to je pravi zanat, struka, a ako ste u tome uspješan može se i zaraditi. U našem kraju imamo mnogo pčelara i pravog domaćeg meda te preporučujem svima redovitu konzumaciju tokom cijele godine – napominje naš sugovornik.

Pčelari-početnici mogu se obratiti iskusnijim pčelarima koji će im zasigurno pomoći. Još i danas Dragutin rado pomaže svojim savjetima, a neke je pčelare i obučavao u tom poslu. (žn)

Sastojci: 6 jaja, 12 dag šećera, 6 žlica toplog meda, 13 žlica oštrog brašna, 1 i pola žličica sode bikarbone, 2 žličice cimeta.

Izmiješajte sastojke i pecite biskvit u dubljem limu na 140 stupnjeva C. Pečeni kolač poprskajte sokom ili čajem.

Za nadjev izmiješajte 0,5 l vrhnja za šlag. Pripremite voće po želji (može iz kompota), izrežite ga na manje komade. Na biskvit stavite pola tučenog vrhnja, poslažite voće, pa opet tučeno vrhnje, i na kraju ukrasite naribanom čokoladom.

bro ga je konzumirati otopljenog u napitku. Odličan je dodatak žitnim pahuljicama, jogurtu. Voće je idealno u kombinaciji s medom, zasladite medom voćnu salatu ili prelijte ploške jabuka uz malo dodatka cimeta. Topli čaj s medom odličan je i najzdraviji napitak. Med je neizostavni sastojak u pripremi božićnih kolača.

Prosječna cijena meda danas je oko 35 kuna za kg. Preporuka - kupujte med naših domaćih proizvođača, barem mi u Ludbregu i okolici imamo poznate pčelare. Naime, ludbreški su pčelari obilježili 125. godišnjicu društva, a duga tradicija i znanje ludbreških pčelara jamstvo su visoke kvalitete meda.

Pripremila: Željka Namesnik

Dr.Dobec pčelarstvom se bavi već pola stoljeća

Žene iz centra svijeta

Brašno iz starog mlina

'Božić v bakini hiži' tradicionalno je druženje članica Udruge 'Žene iz centra svijeta'. Blagdanski domjenak bio je prigoda da članice i gosti razgledaju nove rukotvorine poput heklanih cvjetića, nadstolnjaka, privjesaka nastalih u radionicama 'Bakine hiže'. Ima tu i mnoštvo drugih predmeta jer u udruzi ima stolara, krojačica, pčelara, kuharica, pa se ono što oni naprave prodaje na štandovima tijekom raznih manifestacija.

Udruga najavljuje opet nešto novo.

-Uskoro ćemo imati mogućnost raditi brašno od kukuruza i pšenice. Nabavili smo stari kameni mlin za meljavu koji se trenutno restaurira, a kad restauracija bude gotova posjetiteljima ćemo mljeti žitarice za integralno brašno – rekla je Franciska Schubert, predsjednica udruge. 'Žene iz centra svijeta' 2012. posvetit će brašnu od pšenice i kukuruza, te tako njegovati još jednu Članice izrađuju razne rukotvorine tradiciju ovog kraja. (mh)

Udruga vinogradara ‘Trsek’ Ludbreg

Izložba mladih vina 27. siječnja Bliži se Nova godina, pa Vincekovo, a to znači nova Izložba mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja. Organizator izložbe, udruga ‘Trsek’ Ludbreg, utvrdila je termine aktivnosti vezanih uz izložbu.

Tako će se uzorci vina za izložbu primati sredinom siječnja, točnije 14. i 15 siječnja u hotelu ‘Crnković’.

Pravila o pripremi vina za izložbu nisu se mijenjala, kao ni visina kotizacije.

Nakon toga slijedi ocjenjivanje, a posao će odraditi 10-ak poznatih hrvatskih enologa.

Izložba će za javnost biti otvorena u petak 27. siječnja, a dan kasnije održat će se i Vinski bal u sklopu kaojeg će se vinogradarima uručiti priznanja prema kvaliteti njihovih vina.

-Poznato je kako je prošla sezona bila izuzetno pogodna za sazrijevanje grožđa, a kasnije i za radove u

podrumu. Uvjeren sam da mnogo vinogradara ima odlična vina, pa pretpostavljam da će se u velikom broju pojaviti na izložbi sa svojim vinima. Sigurno će biti oko 300-350 uzoraka vina prijavljenih za izložbu – smatra Branko Kežman, predsjednik ‘Trseka’.

Bit će to već 19. izložba kojom vinogradari ludbreškog kraja obilježavaju blagdan Vincekovo. U sklopu predstojeće Izložbe

mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja priredit će se i jedan novi program. Naime, sam blagdan Vincekovo 22. siječnja obilježit će se prigodnim programom narodnih običaja. Druženje vinogradara kojim će se, kako običaji nalažu, obilježiti početak nove radne vinogradarske na Vincekovo bit će priređeno kod impozantnog kipa svetog Vinka u vinogorju iznad Ludbrega.

DOGAĐAJI

23. prosinca 2011.

11

Uzgajivač Božo Majcen, član ‘Kanarinca’

Majstor uzgoja golubova

Na ovogodišnjoj 16. po redu ludbreškoj izložbi sudjelovalo je 20-ak članova Udruge 'Kanarinac', organizatora izložbe, koji su izložili najljepše primjerke iz svog uzgoja. Među njima je bio i Ludbrežanin Božo Majcen kojem su velika ljubav golubovi.

Uzgaja slovenske-bjeloglave, paunaše, mađarske-domaće, kingove i golubove listonoše, ali i kuniće te ukrasne kokoši. Božo je sredinom prosinca na državnoj izložbi u Gudovcu kod Bjelovara proglašen majstorom uzgoja mađarskih domaćih golubova.

-Ljubav traje već dugo. Prvog goluba kinga supruga je dobila na tomboli, kasnije smo nabavili još neke. Sada imam matično jato od 20 pari i više vrsta. Golubovi traže puno brige. Bavim se ovime jer to volim. Poznajem svakog goluba – kaže Majcen.

Golubarstvo je i poprilično skup hobi ako želite imati kvalitetni uzgoj i lijepe primjerke.

-Gotovo sve financijske izdatke snosim sam. Svakog goluba je potrebno godišnje cijepiti više puta protiv četiri bolesti. Golubi se moraju pojačano hraniti jer im često pada imunitet. Dajem im kruh i 19

Božo s unukom Petrom

Ludbreška izložba malih životinja

Ukrasne životinjice

Božo s najdražim golubom, mađarskim-domaćim hranim, nasipam im vrsta žitarica poput kupunu kantu hrakuruza, suncokreta, ne – rekao je sušenog graška, Petar. zobi, ječma, prosa.

Iako ljuNa prirodnoj bazi bav prema pripremam i preživotinjicaparate od cikle, ma traje gomrkve, limuna, dinama Božo bijelog i crvenog je član 'Kaluka kao prevennarinca' tek tri tivu od bolesti – Ukrasne godine. A samo u ispričao je Božo. patuljaste kokoši zadnje dvije godine Uglavnom se o goluosvojio je 13 pehara! bovima i drugim životinji-Želja mi je postići da moj cama educira na internetu i nadograđuje znanje, a zanimljivo je da mađarski-domaći golub postane za svakog goluba vodi posebnu do- državni šampion. To mi je najljepši kumentaciju. U skrbi oko golubova golub – rekao je Božo. I želja mu se Boži pomaže i sedmogodišnji unuk ispunila.

Petar kojemu se očito sviđa djedov Na državnoj izložbi koja je okuhobi, pa neće biti čudno ako se i Pe- pila 301 izlagača svojim primjercima tar počne ozbiljno baviti uzgojem sudjelovali su još i članovi 'Kanarinmalih životinja kad odraste. ca' Kruno Gložinić, Zlatica Majcen i -Lahori su moji golubi, išao sam Matija Vrbanić. na izložbu i dobil sam pehar. Ja ih Marina Hižak

Ludbreška rikša

Rikša, tradicionalno prijevozno sredstvo s dalekog Istoka, još nije nestala iz uporabe. Zapravo, dvokolica koja se pokreće ljudskom snagom, nogama ili biciklom, postaje sve popularnija. U južnoj i jugoistočnoj Aziji rabi se kao prijevozno sredstvo i taksi-atrakcija za turiste, a rikšu danas nije neobično vidjeti u mnogim gradovima Europe.

Rikša je nedavno stigla i u Ludbreg. Vlasnica prve ludbreške rikše je Franciska Schubert. Umirovljenoj profesorici tjelesne kulture nije strana šetnja i vožnja biciklom, ali je rikšu nabavila iz drugog razloga.

-Ne vozim auto, a svaki dan idem u vrtić po unuke Adama (3,5) i Filipa (1,5).

Zato sam nabavila rikšu. Ima sigurno-

Franciska s unucima, ‘korisnicima’ prve ludbreške rikše sne pojaseve i upozoravajuću visoku narančastu zastavicu, te dodatnu zaštitu protiv vjetra i kiše, a i vrlo je praktična.

Kupljena je internetom preko HAKA-a za 1.100 kuna – kaže Franciska.

Vlasnica prve ludbreške rikše vjeruje da će sugrađani uvidjeti prednosti i nabaviti svoju rikšu. Ima sve više inačica sa suvremenijim pogonom motornim, pa čak i solarnim. (mh)

Udruga uzgajatelja malih životinja 'Kanarinac' priredila je izložbu malih životinja. Izlagači iz Varaždinske i susjednih županija predstavili su se sa 180 golubova, 24 kunića i 27 primjeraka raznih vrsta ukrasne peradi. Suci su proglasili 31 šampiona, a udruga je nagradila još dva. U tome su značajan udio imali članovi 'Kanarinca'.

-Prvi puta sam na izložbi, inače dolazim iz Vukovara i oduševljena sam prezentacijom životinjica, a pogotovo trudom koju uzgajatelji ulažu u uzgoj i njegu. Kupila sam goluba, bit će to nekome lijep poklon – rekla je Anđelka koja je razgledala

izložbu prigodom posjeta prijateljima u Ludbregu.

Izložba je po prvi puta u prostoru lovačkog doma, te na terasi i uz nju.

Najviše posjetitelja bilo je mlađe životne dobi kojima su izložene životinjice izuzetno interesantne. Već ranije utvrđen termin izložbe poklopio se s danom izbora, pa je to donekle utjecalo za posjet. No, svi su mogli uživati u lijepim primjercima raznih malih životinja koje brojni uzgajivači s područja Ludbrega, te bliže i dalje okolice uzgajaju s puno ljubavi i strasti.

Bila je to već 16. godina zaredom kako udruga 'Kanarinac' priređuje izložbu u Ludbregu. (mh)

PD ‘Ludbreg’ priređuje na blagdan 6. siječnja

Novogodišnji pohod vinogorjem Planinarsko društvo ‘Ludbreg’ priređuje početkom 2012. pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom.

Pohodu se, uz članove planinarskih društava, mogu odazvati svi zainteresirani. Uostalom, kroz blagdane svi ćemo malo povećati unos hrane u organizam, pa će po zdravlje dobro doći duža šetnja prirodom.

Pohod je dug 23 km i traje oko 6-7 sati. Odmor sa zakuskom je na polovici puta na Gracima. Onima koji nisu u planinarskim društvima i nemaju iskustva s pohodima dobro će doći informacija da je za cjelod-

nevni hod ‘bregima’ dobro imati čvrste cipele, jaknu, kapu, rezervne majice, hlače, čarape, te malo osvježenja i hrane u ruksaku. Participacija za troškove stoji 10 kuna. Radi boljih priprema poželjno je prijaviti se Damiru Klariću, predsjedniku društva koji je vodič pohoda.

Novogodišnji se pohod održava na blagdan Sveta tri kralja u petak, 6. siječnja, polazak je u 9 sati s krugova centra svijeta. U slučaju lošeg vremena odnosno snažnije kiše pohod će biti odgođen za neki drugi termin.

12

K U LT U R A

23. prosinca 2011.

KUD ‘Anka Ošpuh’

Samostalni program 28. prosinca

Mladi keramičari, autori djela s vlasnicima galerije

Božićna izložba u ZB Artu U Galeriji ZB Art otvorena je izložba pod nazivom '...bez okvira', a radove izlažu polaznici Male škole keramike, crtanja i slikanja. U radovima na temu Božića mladi keramičari su izradili anđele i ukrasna sjenila za svijeće koristeći bijelu glinu, a radovi su obojani engobom i glazirani. Mali autori pokazali su kako i slika bez okvira može biti lijepa. Izložba radova malih umjetnika pokazala je kontinuirani napredak njihova rada od dekorativnog stvaralaštva prema umjetnosti, a svojim djelima predstavili su se Mia Abramović, Sven Abramović, Katarina Crnković, Gašpar Haramija, Izabela Kežman, Lea Kovačić, Nicol Sinković, Marta Sedlar i Viktorija Zlatar. (mh)

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 25. prosinca i 1. siječnja - nema predstave 8. siječnja: Koko i duhovi (obiteljsko-avanturistički) Uloge: Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić

15. siječnja: Rin Tin Tin (obiteljska avantura)

Uloge: Tyler Jensen, Ben Cross, Gregory Gudgeon, William Hope

22. siječnja: U zaklon! (psihološka SF drama)

Tradicionalno krajem svake godine KUD 'Anka Ošpuh' građanima poklanja završni godišnji samostalni program u terminu između Božića i Nove godine.

-Nastupit će sve naše sekcije, izuzev skupina ritmike koje su već nastupile prije toga. Dakle, sada će nastupiti mali i veliki folklor, tamburaši i vokalna skupina 'Pajdašice'. Izvodit će se tradicionalne božićne pjesme i plesovi. Koristim priliku da pozovem građane Ludbrega i okolice da nas svakako dođu pogledati, uvjeren sam da će oko sat i pol uživati u našim izvedbama i da ćemo im još više uljepšati blagdansko ozračje – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a.

Program KUD-a na rasporedu je u srijedu, 28. prosinca u 19 sati u kino-dvorani Pučkog učilišta, a ulaz je slobodan.

Odlična najava za program bio je nastup svih skupina ritmike uoči Božića. Mlađi su glazbeno-scensko uprizorili i bajku 'Orašar' prema baletnoj priči Petra Iljiča Čajkovskoga,

Likovno udruženje Ludbreg

Atraktivni nastupi grupa ritmičarki KUD-a jedne od najljepših božićnih bajki.

Preko stotinu najmlađih članova gledateljima je predstavilo bajku kroz plesne točke, a okosnicu radnje izveli su posebno pripremljenim kazalištem

Izložba u godini obljetnice

Godišnja izložba slika duga je tradicija ludbreških umjetnika kojom se Likovno udruženje Ludbreg pridružuju božićno-novogodišnjim programima gradskih udruga. Izložba se može razgledati u prostorima hotela 'Amalija' u Ludbregu. Slike za izložbu dalo je 16 autora, a poklonici slikarstva mogu vidjeti čak 23 djela.

Autori su Anita Horvat , Branko Budimir, Đurđa Pevač, Elvira Štabi Vidović, Marija Kovačić, Kristina Mandić, Nataša Ivanuša, Spomenka Škafec, Stanko Sabol-Stado, Zoran Miljković, Zrinka Mutić, Goga

Ključarić, Marija Horvat, zatim dvije mlade polaznice likovnog tečaja Aleksandra Osivnik i Anita Ivkovčić, a izložbu će ukrasiti skulpture Željka Petkovića. Posjetitelji imaju prigode uživati u raznim slikarskim tehnikama i motivima umjetničkih djela, a izložba se može razgledati do kraja siječnja.

Likovno udruženje Ludbreg izložbom ujedno skromno obilježava lijepu obljetnicu - 30 godina djelovanja, pa je to razlog više poklonicima umjetnosti za razgledavanje izložbe.

Uloge: Michael Shannon, Jessica Chastain, Shea Whigham

29. siječnja: Jedan dan (drama, romansa) Uloge: Anne Hatthaway, Jim Strugess, Patricia Clarkson Projekcije su u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’

Priče za laku noć u siječnju 4. siječnja - Ana Đokić: Daj, Almo, ne gnjavi!

11. siječnja - Eva Montanari: Tko zna kako izgleda krokodil 18. siječnja - Braća Grimm: Kraljevna gušćarica 25. siječnja - Sonja Zubović: Ježica Vici u šumskoj češljaonici Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati

sjenki. Program su osmislile i na scenu postavile voditeljice plesnih skupina Ana Katalenić i Ivana Kovačić. Mali ritmičari oduševili su gledateljstvo koje je dupkom napunilo dvoranu.

Izložba slika može se razgledati do kraja siječnja

-Kontinuirano djelujemo već 30 godina, najprije pod nazivom Društvo umjetnika Ludbreg od 1981. do 1996. godine, a od tada kao Likovno udruženje Ludbreg. Cilj nekolicine umjetnika- amatera bio je potaknuti likovno stvaralaštvo u gradu i okolici, te tako obogatiti kulturni život Ludbrega. Inicijativa je dobila potporu društvene zajednice i bivše Općine Ludbreg pa je društvo od samog početka brojilo 30-ak članova. Radile su se godišnje izložbe poput ove, ali i brojne samostalne izložbe članova u zemlji i inozemstvu. Tijekom tri desetljeća rada uspostavljena je suradnja sa srodnim udrugama i slikarima iz mnogih gradova. Naši članovi aktivni su sudionici brojnih likovnih kolonija, organiziramo humanitarne akcije i aukcije slika. U samom udruženju djeluju 22 slikara, jedan kipar i hobisti, te 16 članova u mlađoj grupi – ističe Elvira Štabi Vidović, predsjednica.

Udruženje je vrlo ponosno upravo djelovanjem mlađe grupe koja šest godina djeluje kroz likovni tečaj, a radove prezentiraju na zajedničkim izložbama. No, priređuju se i razne prigodne radionice za djecu, izložbe, tečajevi i drugi sadržaji.

23. prosinca 2011.

K U LT U R A

Mužek za mlade glazbenike Uoči Božića lijep blagdanski poklon dobili su poklonici glazbe. 'Slavuj iz Ludbrega' Tomislav Mužek, nastupio je u subotu 17. prosinca u varaždinskom HNK. Koncert je organizirao Rotary klub Ludbreg, a sav prihod namijenjen je mladim glazbenim talentima s ludbreškog područja. Mužeka je na klaviru pratila Irina Milivojević.

–Ovakav koncert odlična je ideja. Ulaganje se neće možda vidjeti odmah sutra, ali hoće kroz neko vrijeme. Ovim koncertom potaknut će se mladi glazbenici – kazao je Mužek. Na programu subotnjeg koncerta našle su se talijanske, napolitanske pjesme, kao i međimurske narodne što se publici itekako svidjelo, pa se na kraju koncerta

Osnovna glazbena škola POU Ludbreg Osnovna glazbena škola pri POU 'Dragutin Novak' u povodu Božića i kraja prvog polugodišta svake godine održava koncert. Ovogodišnji koncert nekima je bio prvi javni nastup da pokažu što su naučili u nepuna četiri mjeseca glazbenog školovanja.

-Odlučili smo predstaviti sve instrumente koje polaznici uče u ovoj školskoj godini. Prigodu su dobili mladi pijanisti, harmonikaši, gitaristi, tamburaši te puhači na trubi, trombonu, klarinetu, saksofonu i flauti – rekao je Slobodan Vađunec, voditelj glazbene škole.

Trubu je svirao i Sven Glavak, učenik 5. razreda OŠ Ludbreg, a ujedno polaznik 3. razreda OGŠ.

-Moja mama Senka ima završenu srednju glazbenu školu i svira obou u Puhačkom orkestru Ludbrega. Djed Mirko Novoselnik već dugo godina predaje tambure u srednjoj glazbenoj u Bjelovaru. Oni su zaslužni što sam počeo vježbati svirati trubu, a volio bih učiti svirati i bubnjeve – rekao je Sven.

Sven je uz Bernarda Bačanija i Lovru Povijača kandidat za regionalno natjecanje učenika glazbenih škola u prvoj kategoriji koje će se održati krajem veljače u Samoboru.

-Kriteriji na natjecanju su izuzetno visoki, a konkurencija je velika jer prošle godine nastupilo je čak 40 natjecatelja. Mi ćemo marljivo vježbati pa ćemo vidjeti tko će biti najspremniji za natjecanje. Ali, sigurno ćemo pokušati izboriti pravo nastu-

Mužek u nekoliko navrata ponovo vraćao na pozornicu.

U publici je sjedio i mladi ludbreški bariton Željko Zaplatić koji je trenutno na magisteriju na konzervatoriju u Grazu. –Ideja Rotary kluba Ludbreg je odlična. Uistinu sam zahvalan što su nas se sjetili. Ovaj je koncert uistinu jako ugodno iznenađenje za nas glazbenike – kazao je Zaplatić.

Tomislav je na koncertu pjevao besplatno, otkrio je kako nije puno morao razmišljati za nastup, problem je bio samo kako uskladiti obveze.

Mladim glazbenicima je poručio: -Najvažnije je biti strpljiv. Neka budu vrijedni i trude se – poručio je Mužek koji početkom 2012. godine odlazi u Tokio na više od mjesec dana gdje će nastupati u Wagnero-

Mužek s F. Galom i Z. Gecijem iz RK Ludbreg, te Irinom Milivojević i Željkom Zaplatićem vom 'Ukletom Holandezu'. A nakon toga možda ga opet vidimo u našem kraju. –Kad god imam slobodnog

vremena, moja obitelj i ja uskočimo u automobil i odlazimo u Ludbreg.

Naravno, veza s Ludbregom postoji i

Koncert za polugodište

Klarinetisti s prof. Nikolom Šincekom i Sven s trubom pa na državnom natjecanju koje se svake godine održava u Varaždinu rekao je mr. art. Marko Prepelić.

Učitelji uvijek nastoje uvesti novosti kako bi koncerti bili zanimljivi posjetiteljima. Tako je ove godine pripremljen i nastup kvarteta flauta, te nastup tamburaškog orkestra koji je s pet skladbi efektno završio koncert.

-Uobičajeno je da se učenici uključuju u tamburaški orkestar u trećem razredu glazbene škole. Međutim, neki su željeli svirati tambure već od prve godine. Vježbamo

Mlade pijanistice s učiteljicama Marijom-Dolores i Jelenom

13

već treću godinu i za tako kratko vrijeme tamburaški orkestar zvuči sasvim solidno. Svih desetero učenika jako se trudi, vidi se da imaju volje i interesa tako da sam jako zadovoljan sa svima, a posebno moram pohvaliti Patrika Šumigu na bisernici - rekao je učitelj Marijan Horvatić.

Učenike su pripremili učitelji OGŠ: Marija-Dolores Hegeduš, Jelena Pokos-Prepelić, Marijan Horvatić, Slobodan Vađunec, Marko Prepelić i Nikola Šincek.

Dražen Vađunec

vjerujem da će uvijek postojati – poručuje Tomislav.

Iva Havaić

Orkestar poziva na koncert Puhački orkestar Grada Ludbrega već četrnaestu godinu priređuje blagdanski božićno-novogodišnji koncert. Poklonici glazbe ovog petka, 23. prosinca od 19 sati sigurno će uživati u glazbi i pjesmi Orkestra koji se od jeseni studiozno priprema za ovaj samostalni koncert.

Na programu koncerta su tradicionalne božićne pjesme čiji su aranžmani prilagođeni orkestralnoj izvedbi puhačkih instrumenata koje će Orkestar izvesti pod ravnanjem prof. Marka Prepelića. U vokalnom dijelu uz Orkestar nastupit će i naš ludbreški bariton Željko Zaplatić, a nastupit će pjevački zbor Osnovne glazbene škole od 40-ak učenika.

Posjetitelje koncerta stoga očekuje izniman glazbeni događaj u blagdanskom ozračju radosti Božića.

Koncert je na programu u petak, 23. prosinca u 19 sati u kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta, a ulaz je slobodan.

Koncert Župnog zbora na Štefanje

Orhidea, Ivana, Karla i Gabrijela

Tamburaški orkestar s učiteljem Marijanom Horvatićem

Blagdan Svetog Stjepana u Ludbregu već godinama obilježi izniman samostalni koncert Župnog zbora ludbreške župe. Tako će biti i u ponedjeljak, 26. prosinca.

-Od kada sam voditelj zbora uvijek imamo samostalni koncert na Štefanje i uvijek je odlično posjećen što nam je posebno drago. Siguran sam da će tako biti i sada. Dobro smo se pripremili, a na koncertu će nastupiti i naši gosti – kaže profesor Antun Kranjčec. Župnom zboru tako će se u nastupu pridružiti Pjevačko društvo mladih 'Trinitas', te solisti Željko Zaplatić, Ana Marija Vučinović koji su ujedno bili i članovi zbora. Samostalne izvedbe imat će i članovi zbora Ines Grabarić, Željko Martinković i Goran Blagaj.

-Koncert će potrajati nešto više od sat vremena. Ovaj koncert uvijek unese duh Božića i svi zajedno uživamo u blagdanskom ozračju, kako mi izvođači, tako i posjetitelji kako oni sami ističu. Nama puno znači to zadovoljstvo posjetitelja. Uvjeren sam da će tako biti i sada i pozivam poklonike glazbe da dođu na koncert i uživaju u prelijepim blagdanskim pjesmama i našoj izvedbi – poručuje Kranjčec.

Koncert će se održati u Župnoj crkvi 26. prosinca u 18 sati. (ah)

14

Z A N I ML J I V O ST I

23. prosinca 2011.

ŠALJITE FOTKE!

Fotorubrika za čitatelje Ovo je iznimna prigoda zbog blagdanskog broja što su se ova, a i druge rubrike sa zadnje preselile na 14. stranicu, dakle, to je privremeno. Za ovaj broj prekrasne snimke jeseni u HDR tehnologiji poslao nam je je Miroslav Vađunec iz Vinograda Ludbreških. Ivana Novak sudjeluje u ovom broju večernjim motivom vinogorja. A Julio Zlatar iz Globočeca poslao Jesenska večer u vinogorju (Ivana Novak) nam je zanimljivost – snimio je u Segovini kozu i ovcu kako pasu na asfaltiranoj cesti! Naravno, ‘cestari’ su tijekom noći cestu zasipali solju protiv poledice, a ove domaće životinje odlučile su se počastiti i polizati sol s asfalta. Juliju valja odati priznanje na spretnoj reakciji. Eto vidite, zbog takvih iznenadnih i rijetkih motiva dobro je uvijek sa sobom nositi foto-aparat. Čekamo u siječnju, dragi čitatelji, nove fotografije. Kako čujemo bit će i snijega, a on je uvijek odličan foto-motiv.

E-mail za slanje fotki je: ludbreske-novine @pou-ludbreg.hr

Jesen u šumi 1 (Miro Vađunec)

Javite nam se! Čestit vam BoPaša na asfaltu (Julio Zlatar) žić i sve najbolje u Novoj!

Jesen u šumi 2 (Miro Vađunec)

Na putu oko svijeta zastali u Ludbregu

Miljenko s Yoshiaki i Mayumi ugostio u svom vinogradu Ludbrežanin Miljenko Gerić vraćajući se s posla kući uočio je u okolici Ludbrega dvoje biciklista s hrpom prtljage. Kako je sam dosta putovao snalazeći se na razne načine, stao je i upitao bicikliste da li možda trebaju pomoć. I to je bio početak prijateljstva Miljenka s Yoshiaki i Mayumi Murata, japanskim pustolovima. Jer mladi Japanci okreću pedale bicikla na putu oko svijeta. Tako je i Ludbreg bio njihova postaja.

-Sviđa nam se ovaj kraj, ljudi su susretljivi i prijateljski raspoloženi, dosta je mirno.

Dobro što je vrijeme dosta toplo, lakše je voziti – priča Yoshiaki.

Europsku turu puta oko svijeta počeli su u Nizozemskoj, pa nastavili kroz Njemačku, baltičke zemlje, te zemlje istočne i jugoistočne Europe. Osim gostoljubivih domaćina Ljiljane i Miljenka, susretljivih Ludbrežana i Ludbrega, također im se dopala i naša hrana.

-Između japanske i hrvatske kuhinje ima dosta razlika.

Dobri su vaša sarma, štrukli i mađarica. Oh, jako nam se dopala teletina ispod peke.

Mi više pijemo pivo, a vi vino.

Naš domaćin ima jako dobro vino – kažu neobični ludbreški gosti. Planiraju upoznati i našu jadransku obalu, pa 'proklačiti' Balkanski polu-

otok i europsku turu završiti u Turskoj i tamo prijeći na azijski kontinent.

-Živimo u ruralnom djelu Japana i redovito vozimo bicikl. Ja njime putujem 15 km na posao svakog dana.

Na ovom putovanju izbjegavamo suvremenu tehnologiju, ne služimo se 'pametnim' telefonima ni drugim pomagalima. Imamo samo kartu koja nam pomaže u 'navigaciji' – kaže Yoshiaki.

Tu i tamo kući se jave e-poštom. Vrlo neobično jer dolaze iz najnaprednije zemlje planete. Ludbreg će biti zapisan kao jedna od postaja u njihovom putovanju oko svijeta. (ah)

SP O R T

23. prosinca 2011.

15

Davor Matijašec – Dađo, napadač 'Sloge' iz Slokovca

Kuhar koji miješa obrane i trese mreže

Kada dođe vrijeme nogometnog prijelaznog roka on je redovito na meti mnogih koji ga žele dovesti u svoje redove. Tako je i promijenio dosta klubova, kao ptica selica - Davor Matijašec, hitronogi napadač ubojite ljevice.

Danas je u dresu 'Sloge' iz Slokovca.

Iskusni 30-godišnjak pravi je nogometni majstor, iako visok 176 cm, a teži 68 kg (pa niti Messi nema više).

U nogometni svijet krenuo je 1992. godine iz pionira ludbreške Podravine. Nakon dvije godine nastavio je nadgradnju nogometnog umijeća u kadetima i juniorima 'Slaven-Belupa' u Koprivnici pod vodstvom trenera Žuljića, Bešija i Sovića.

-Onda sam se 1999. vratio u Podravinu gdje je počeo moj seniorski staž kod trenera Špikića. Bili smo odlična klapa, a puno smo i kvalitetno radili. Bio sam standardni prvotimac tri sezone. Posebno mi je ostala u sjećanju ona kup-utakmica protiv splitskog Hajduka, tada državnog prvaka kada nam u 85. minuti nije

dosuđen penal na 0:0. Eh, da smo to dobili koja bi to bila senzacija – prisjeća se Davor, u nogometnom svijetu poznat po nadimku Dađo.

Nakon tri godine dres Podravine zamijenio je za onaj 'Graničara' iz Legrada gdje je igrao dvije sezone.

Potom slijedi kratka epizoda u 'Mladosti' iz Sigeca gdje je zaigrao s legendarnim Antunom Havaićem s kojim ga veže dobar dio nogometnog puta.

Naime, zajedno su igrali i u 'Mladosti' iz Malog Otoka gdje je Davor igrao između dva boravka u Slogi iz Slokovca. Rodom je iz Sigeca, pa nas je zanimalo zašto je relativno kratko igrao za domaću 'Mladost'.

-Pa, ne tako davno bilo je nekih razgovora s ljudima iz 'Mladosti. No, neki su posumnjali u moje kvalitete i zalaganje. Ovdje u Slokovcu mi je sasvim lijepo – kaže Dađo.

Od ljeta ponovno je među Slokovčanima koji očito više cijene njegove igračke i ljudske vrednote.

-Dečki su prije mog dolaska

Ludbreška sportska 2011.

Godina na zalazu donijela je pravim sportskim zaljubljenicima u Ludbregu mnoštvo lijepih trenutaka.

Nogometaši 'Podravine' ostvarili su jedan od najvećih uspjeha u 92 godine postojanja. Nakon maratonske borbe sa slavonskim ligašima i sudačkim lobijem osvojen je povijesni naslov prvaka 3. HNL istok. Na tribini gradskog stadiona bilo je puno pristalica 'plavih bluza' koji su uživali u njihovoj nadmoći. Slavonski klubovi su s neskrivenim ushitom pričali o organizaciji ludbreškog trećeligaša, mislili da je Ludbreg barem triput veći nego što jest, hvalili naše gospodarstvo i tako pronosili dobar glas o Ludbregu.

Izdana je i reprezentativna monografija o povijesti 'Podravine' dugoj devet desetljeća. Odlučeno je ipak da se ne ide u viši rang, a kiša donosi jesen kaže Arsen….. Igračima se dogodila kao i ludbreškim košarkašima prije 15-ak godina kada su bili u najboljim igračkim godinama, ali se čak dvije godine nije otišlo u vrlo jaku A-2 ligu.

Posljedice su vidljive i nakon 15 godina, a nadamo se da se to neće dogoditi nogometašima. Doduše, i oni su polusezonu odigrali ispod razine, tek na 8. mjestu 3. HNL - sjever.

Zadrugar je imao uspješnu godinu, blizu vrha 1. Županijske nogometne lige i sudionik poluzavršnice Županijskog kupa gdje ima lijepu perspektivu i mogućnost eventual-

osvojili kup Nogometnog središta, a sad smo jesenski prvaci 1. lige NS. Bilo bi odlično da uzmemo naslov, a onda uprava neka vidi može li tako malo mjesto u ovim vremenima igrati u županijskoj ligi. Slokovec je mjesto koje posebno voli nogomet i tako nešto zaslužuje.Vrsni je kuhar. Kako već dugo kuha i miješa protivničke obrane tako je već osam godina i šef kuhinje 'KTC-a' u Čakovcu.

-Neki dan morali smo napraviti 600 gableca. Specijalitet su nam špek-fileki na mađarski. Radim samo u jutarnjoj smjeni, pa stignem trenirati – kaže majstor s kuhačom.

Njegovim dolaskom-povratkom Sloga je odmah iskočila kao kandidat broj 1 za naslov prvaka. Uostalom, ujesen je zabio 11 golova uz mnoštvo asistencija, a može igrati sve na lijevoj strani, od veze do napada. Ozljede ga najčešće zaobilaze, pa će u proljeće Dađo sigurno mnogim suparnicima zakuhati kašu!

Davor Matijašec–Dađo

Od nogometa do rukometa

ekspoze o stanju u ovom, u Ludbregu popularnom i nekad praćenom sportu.

Tenis za primjer

‘Zadrugari’ će u proljeće jurišati na prvenstvo i kup nog igranja s Podravinom u finalu.

Koja bi to utakmica bila, a malo se toga treba posložiti. I Sloga iz Slokovca odigrala je odličnu sezonu.

Vodeća je u prvenstvu 1. lige NS Ludbreg, a Slokovčani su uzeli i kup NS Ludbreg i jurišaju na naslov.

Rukomet hit, košarka turobna Rukometaši RK 'Ludbreg MB' plijenili su svojom mladalačkom hitrom igrom i žarom, nažalost još uvijek ne i plasmanom. Neki igrači igrali su sezonu života, Matija Bala-

žinec, Elvis Petrošanec, a dvoranu na rukometne tekme pohodi sve više poklonika, po 150-200 ljudi, uz pojačano medijsko praćenje. Trenira se vrijedno i u više klupskih kategorija. Vratit će se to, dečki su prepoznati od roditelja mladih igrača koji ih s veseljem puštaju na treninge i bodre. Polusezonu su završili na 8. mjestu 3. HRL sjever.

Košarkaši Grafičara imali su pola godine uspjeha u najnižem rangu, a onda pogled u stvarnost u A-2 ligi sjever. Dugogodišnji trener Igor

Dijanošić mogao je samo nemoćno širiti ruke i možda razmišljati o tome kako se KK „Križevci“ bori za Ligu za prvaka i oglede s Cibonom, Cedevitom i Zagrebom. Očito se u posljednjih 10-ak godina stvorila crna rupa iz koje povremeno doleti koji daroviti košarkaš. Zaista šteta, sada imamo fenomenalne uvjete krasnu dvoranu, besplatne termine kada i koliko se želi (što je velika rijetkost). Rezultati ne prate te uvjete, niti približno. Eh, kada bismo imali više prostora pripremili bismo širi

Od ostalih klubova u Ludbregu ističemo teniski. Ludbreški tenisači predvođeni polivalentnim sportskim zaljubljenikom Draženom Crnkovićem zaista puno rade na popularizaciji tenisa -od animiranja klinaca do rušenja predrasude da je tenis u Ludbregu samo za bogate ili čak stranački opredijeljene što je van svake pameti. Razmišljaju i o gradnji novih terena. Što se tiče ženskog sporta on je i dalje u teškom stanju. Nogometašice ŽNK 'Podravina 02' igraju u dosta zahtjevnoj ligi gdje moraju putovati čak po Istri. Rezultati su u skladu s mogućnostima, trenutačno sredina ljestvice 2. HNL. U ŽRK 'Ludbreg' koji obilježava 30 godina rade pretežno s mladim rukometašicama, pa su rezultati sada u drugom planu.

Za kraj Dogodine od većine klubova očekujemo bolje rezultate, više entuzijazma i ambicija. Jer ponovit ćemo - nije sve u novcu! Čestit Božić i sretna Nova svim sportašima i onima koji se tako osjećaju.

Neven Jerbić

16

23. prosinca 2011.