LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. SIJEČNJA 2012. BROJ 59 / GODINA VII.
20. Izložba mladih vina
Priznanja osnivačima ‘Trseka’ za organizaciju prve izložbe Popis stanovništva:
/str. 8./
Manji broj žitelja Grada Ludbrega /str. 3./
Akcija ‘Volim Hrvatsku’:
Najljepše okućnice, balkoni i kamenjari /str. 6.-7./
Vincekovo u ludbreškom vinogorju /str. 8.-9./ Radio Ludbreg odabrao najbolje u 2011.
SPORT
/str. 14-15./ Zimsko dvoransko prvenstvo NS Ludbreg
DV ‘Radost’ Ludbreg:
Puni kapaciteti /str. 5./
Priznanja za rezultate
Uvjerljivi pioniri Podravine
2
A KT U A L N O
Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika o referendumu:
Ponosan na građane Zamjenik gradonačelnika izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima referenduma odnosno kako su glasovali žitelji Grada Ludbrega. -Nimalo nisam sumnjao u opredjeljenje Ludbrežana. To je samo dokaz da ljudi žele napredak, a za nas koji radimo u gradskoj upravi to je ujedno i signal u kojem pravcu žele građani Ludbrega i što nam je činiti. Ponosan sam na sredinu u kojoj živim i raduje me što ljudi ne očekuju da će se sve samo riješiti. Hvala svima koji su glasali ‘Za’, pa i onima koji su bili protiv, a nastojat ćemo ih uvjeriti da promijene mišljenje. Na dobrom smo putu, rezultat glasovanja je za Ludbreg dobar znak, imamo veliku priliku za napredak i građani su to prepoznali. Živimo u zdravom okruženju i brzo budemo osjetili prednosti blizine granice sa zemljama koje su već u EU, granice više neće biti prepreke za komunikaciju među narodima. Ipak se u EU bolje živi, velika je perspektiva posebno za mlade zbog mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja. Moramo pripremiti građane da što spremnije uđemo u Europu. EU je šansa, o nama ovisi kako i koliko ćemo je iskoristiti. To je obveza nas iz sadašnje vlasti, ali i za sve buduće gradske vlasti – kaže Božidar Hajsok.
31. siječnja 2012.
Referendum na području Grada Ludbrega
Za Europu glasovalo 70,5 posto Ludbrežana
Žitelji Grada Ludbrega su na referendumu 22. siječnja 'dali svoj pristanak' za ulazak Hrvatske u društvo zemalja Europske unije. Što više, Ludbrežani su i ovoga puta nadmašili postotak pozitivnih odgovora na glasačkom listiću i nadmašili rezultate na državnoj, a neznatno i na županijskoj razini. Naime, na području Grada Ludbrega glasovalo je 4.011 građana od koji je 2.869 ili 70,53 posto bilo za ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije. Protiv Hrvatskog ulaska u obitelj EU izjasnile su se 1.163 osobe ili 29 posto, a 19 listića bilo je nevažećih. Najmanja razlika u odgovorima bila je u Sigecu gdje je 198 glasača zaokružilo 'ZA', a 142 'PROTIV'. U većini naselja postotak je bio veći od 70 posto. Referendum je i na našem području na svih 13 glasačkih mjesta protekao bez nepravilnosti i incidenata. Ludbrežani su u nepunih sedam mjeseci treći puta izašli na biračka mjesta. Podsjećamo, prvi puta sredinom prošlog lipnja kada su izabrali članove vijeća mjesnih odbora, zatim su birali zastupnike Hrvatskoga sabora početkom prosinca, a treći puta izjašnjavali su se o referendumskom pitanju. Ovaj izlazak na glasovanje i rezultat referenduma svakako se može smatrati povijesnom odlukom hrvatskih građana. Ludbrežani su također izrazili težnje da postanemo dio EU. Iako nam se čini da
Na glasačkom mjestu u Pučkom učilištu ‘Za’ je zaokružilo 75 posto građana koji su glasovali svi zajedno ipak premalo znamo što je u pregovorima proteklih godina Hrvatska uspjela dogovoriti s vodstvom EU. Sigurno je da ćemo svi zajedno u idućih godinu i pol dana 'učiti' što nas to očekuje u EU. Jasno je međutim kako je referendum pokazao da se svi nadamo sretnijem, boljem životu, gospodarskom rastu, razvoju poljoprivrede i hrvatskih regija
novcima iz fondova i proračuna EU, stranim ulaganjima, zapošljavanju u EU bez radnih dozvola, većem asortimanu proizvoda i većoj konkurenciji po trgovinama, ali i nižim cijenama. Konkretno, želja nam je viši standard, ali isto tako i pravednija država, prelasci u druge zemlje bez putovnica, ukidanja carina i taksi, studiranje mladih u zemljama EU i još dosta toga. Sve to i niz drugih
nadanja u bolje i ljepše sutra bio je razlog ovakvog ishoda referenduma. Čini nam se da tek predstoji temeljita edukacija o tome što nam dobroga donosi Europa, ali i što više nećemo smjeti ili imati jer dio Hrvata o tome sasvim sigurno nije dovoljno informiran. Predstoji nam 'škola' kako bi što spremniji dočekali datum kada Hrvatska službeno postaje članicom EU – 1. srpnja 2013. godine.
ANKETA
Kako ste glasovali u referendumu i zašto
Zvonko Vađon: -Glasao sam za ulazak u EU jer već dugo imam pozitivan stav o ulasku pa zapravo dileme nije bilo. To je najlogičnije razmišljanje jer ulaskom ćemo imati pravno uređeniju državu. Mislim da je većina Ludbrežana tako odlučila kao i ja jer to je u interesu naše djece i unuka. U slučaju ne ulaska Hrvatska bi bila izolirana i ne bi mogla dugo opstati, pa bi došlo do još većeg ekonomskog i tehnološkog zaostajanja. Napredak će se osjetiti već ukidanjem carinskih i birokratskih barijera.-
Božica Makar: -Hrvatska je geografski i načinom života već sada dio EU pa je stoga logički što sam glasala za. To što ćemo i politički postati dio europske zajednice neće nam štetiti jer EU i sad bitno utječe na nas. Mislim, iako je Hrvatska mala može biti važan čimbenik i utjecati na odluke koje donosi EU. Po ulasku u Uniju prvo će se popraviti stanje u gospodarstvu jer otvaraju se granice pa će doći do većeg protoka ljudi, robe i kapitala što će utjecati i na gospodarski razvoj.-
Krasnodar Špoljarić: -Protiv ulaska u EU glasao sam među prvima, odmah ujutro, jer smatram da Hrvatska od Unije neće imati nikakve koristi. Kao hrvatski branitelj prije 20 godina borio sam se za izlazak iz jugoslavenske zajednice, a sad nas se ponovno gura u nešto što se već raspada. Unija je dobrodošla samo za bogate jer oni će imati još više, a siromašna većina ljudi će imati još manje. Ljudi su neinformirani, a vladajućim političarima se jako žuri što budi dodatnu sumnju.-
Katarina Havaić: -Glasala sam za ulazak u EU jer se nadam boljem standardu i pravednijoj državi. Ako ne uđemo u Uniju izolirat ćemo sami sebe, a tada će nam biti još teže nego što nam je sada. Bolje nam neće biti odmah, već dok počnemo razmišljati i raditi po zapadnim standardima. Imam petero djece i vjerujem da će njima biti lakše i bolje u Uniji iako bih voljela da ostanu raditi u Hrvatskoj. S vremenom bi se standard trebao podići, ali ako samo političari budu profitirali bolje da niti ne uđemo.-
Vladimir Orehovec: -Svoj glas na referendumu dao sam za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer se već 10 godina borimo i govorimo o tome. Zadnja dva tjedna pojavile su se polemike koje nam nisu potrebne. Mislim da trebamo biti disciplinirani i uporni kako bi zadovoljili standarde Europske unije što nećemo moći napraviti odmah već postupno. Sigurno je da nam neće cvasti ruže, ali sam uvjeren da nam neće biti niti lošije nego što je sada.-
HNS objavio ime kandidata za gradonačelnika
Iako je do predstojećih lokalnih izbora još poprilično vremena, 15ak mjeseci, ludbreški HNS je već počeo pripreme. Vodstvo ludbreške podružnice krajem siječnja imenovalo je svog kandidata za budućeg gradonačelnika. Bit će to Božidar Hajsok, sadašnji zamjenik gradonačelnika. Pojašnjenje nam je dala predsjednica podružnice Vera Jadanić: -Imenovanje kandidata je u skladu s odlukom Županijske organizacije HNS-a, te su sve podružnice u Hrvatskoj imale obvezu do 31. siječ-
nja dostaviti imena naših kandidata za gradonačelnike i načelnike općina. Mi smo odlučili da naš kandidat bude Božidar Hajsok, smatramo da je on kao aktualni zamjenik gradonačelnika najkompetentnija osoba da nastavi s realizacijom započetih projekta, ima znanje, iskustvo i sposobnosti i to je logičan izbor. Ovime ne prestaje naša suradnja s SDP-om jer će se predradnje oko lokalnih izbora koalicijskih partnera provoditi kao i u prethodnim izborima – kaže Vera Jadanić, predsjednica podružnice HNS-a Ludbrega.
Treba podsjetiti da su HNS i SDP partneri na zadnjim lokalnim izborima dali gradonačelnika Marijana Krobota (SDP) i njegovog zamjenika Božidara Hajsoka (HNS). Gradski odbor SDP-a odmah se očitovao na hitno sazvanoj izvanrednoj sjednici s koje je upućeno priopćenje za javnost, te ga prenosimo: -O inicijativi ludbreškog HNS-a da već sada, skoro godinu i pol dana prije lokanih izbora, imenuje svog kandidata za gradonačelnika, jednoglasno smo odlučili da SDP Ludbreg ne odobrava ovaj preuranjeni čin
bez prethodnih konzultacija s koalicijskim partnerom, te ne može podržati gospodina Božidara Hajsoka kao kandidata za gradonačelnika. Dugogodišnji predsjednik SDP-a i aktualni gradonačelnik Marijan Krobot dobro se oporavlja u varaždinskoj bolnici nakon lakše operacije i odradit će svoj mandat do kraja, a potom će se povući u mirovinu. Odlučeno je da će SDP, kada za to bude pogodan trenutak, svakako odrediti svojeg kandidata za gradonačelnika koji će biračima, kao i na nacionalnoj razini, ponuditi snagu,
znanje, energičnost i odlučnost u provođenju projekata za dobrobit građana Ludbrega. U tome očekujemo i potporu koalicijskih partnera. SDP i HNS će i dalje zajednički kroz rad gradske uprave i Gradskog vijeća raditi na provođenju izbornog programa do kraja mandata, uz međusobno uvažavanje, a sve za građane Ludbrega koji su u velikom broju podržali baš ovu koaliciju predvođenu SDP-om i na parlamentarnim izborima - stoji u priopćenju kojeg je potpisao Dubravko Bilić, predsjednik GO SDP-a Ludbreg.
A KT U A L N O
31. siječnja 2012.
Objavljeni prvi podaci iz Popisa stanovništva
Grad Ludbreg ima 8.458 žitelja, 210 manje nego prije 10 godina
Osam prigradskih naselja ima ukupno čak 409 žitelja manje nego 2001., a samo naselja Ludbreg i Vinogradi Ludbreški bilježe rast
U suradnji s Državnim zavodom za statistiku objavljujemo prve obrađene rezultate popisa stanovništva na području Ludbrega. Obzirom da je bila riječ o obimnom popisu, mnoštvo je kategorija još uvijek u obradi. Tako ćemo podatke objavljivati povremeno kako bude završena njihova obrada. Zasad su obrađeni i poznati podaci tek o broju žitelja. Radi se o zanimljivim, ali i zabrinjavajućim podacima. Jer zahvaljujući Državnom zavodu za statistiku Područne jedinice Varaždin imamo za usporedbu podatke iz Popisa prije deset godina, dakle, iz 2001. godine. Grad Ludbreg ukupno danas ima 8.458 stanovnika što je 210 žitelja manje nego prije deset godina kada je popisano 8.668 osoba. Posebice je znakovit podatak što osam naselja bilježi osjetni pad broja žitelja - u Selniku, Hrastovskom, Sigecu, Globočecu, Bolfanu, Čukovcu, Slokovcu, Apatiji, Kučanu i Segovini u 2011. godini popisano je 4.230 žitelja ili 409 žitelja manje u odnosu na 2001. godinu. Pretpostavlja se da ima više uzroka ovakvim negativnim kretanjima, stručnjaci ističu da je to neprincipijelna natalitetna politika demografske obnove Hrvatske, drugačija razmišljanja o planiranju obitelji, opća društve-
da Ludbrega što i nije neka novost ili posebnost. U današnje vrijeme, kažu stručnjaci, još uvijek urbane sredine nude bolje životne uvjete stanovništvu, od prednosti razvijene komunalne infrastrukture do zadovoljavanja društvenih potreba.
Jedini u porastu
Vinogradi Ludbreški očito su atraktivna lokacija za stanovanje Stanovništvo
2011.
2001.
Ludbreg (naselje)
3.594
3.465
Vin.Ludbreški
634
564
Selnik
848
905
Hrastovsko
755
812
Sigetec
671
765
Globočec
487
501
Bolfan
410
488
Čukovec
323
330
Slokovec
287
295
Apatija
249
287
Kućan
186
195
Segovina
37
51
8.458
8.668
Grad Ludbreg(ukupno)
Niču novi objekti u vinogorju
na i gospodarska situacija, te drugo. Srećom crne brojke popravljaju dva naselja koja bilježe porast broja stanovnika. To su naselje Ludbreg u kojem je 2001. popisano 3.465 žite-
lja, a prema lanjskom popisu Ludbreg sada ima 3.594 žitelja ili 129 više. Iz ovoga se može zaključiti i da je došlo dijelom do migracija ljudi iz ruralnog u urbani dio područja Gra-
Iznenađenje je što od ove konstatacije odudara primjer Vinograda Ludbreških, jedinog naselja i to u vinogorju gdje je evidentiran porast broja žitelja. Vinogradi Ludbreški su 2001. imali 564 žitelja, a početkom ovog desetljeća popisano je čak 70 više ili ukupno 634 žitelja. Je li uzrok povećanja broja žitelja u vinogorju bio možda nedostatak atraktivnih građevinskih parcela za stambenu izgradnju u Ludbregu, možda bijeg u prekrasnu prirodu nadomak srcu grada ili možda nešto treće vjerojatno će otkriti stručni analitičari.
U regiji 1.500 žitelja manje Upozoravajući je i podatak da okolne općine ludbreške regije imaju ozbiljan pad broja žitelja. Najveći je u Općini Donji Martijanec koja prema Popisu ima 3.834 žitelja, a to je za čak 493 žitelja manje nego u 2001. godini. Prema tome, u ovoj općini doista je u deset godina nestalo ljudi koliko broji prosječni broja žitelja naselja u našem kraju. Tek malo bolje je u Općini Sveti Đurđ s 3.803 žitelja ili je to 371 osoba manje nego prije deset godina, Općina Mali Bukovec ima 2.215 ili čak 292 žitelja manje, a Općina Veliki Bukovec sada ima 1.457 što je 121 osoba manje nego prije deset godina. Računica je jasna - u ludbreškoj regiji danas živi gotovo 1.500 (!)ljudi manje nego prije deset godina.
3
Gradonačelnik M. Krobot o rezultatima Popisa stanovništva
Za bolje uvjete u prigradskim naseljima Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima, a podaci su nužni za provedbu gospodarskih i socijalnih razvojnih politika, te znanstvenih istraživanja. Podaci iz Popisa važni su i za jedinice lokalne samouprave jer ukazuju na ekomonska, demografska, migracijska kretanja i obrazovnu strukturu u našim sredinama. Primjerice, ovi podaci sigurno će pomoći pri stvaranju razvojnih planova Grada Ludbrega. Gradonačelnika Marijana Krobota pitali smo jesu li podaci o padu broja žitelja Grada Ludbrega zabrinjavajući? -Svakako da jesu, mada su ova kretanja karakteristična za cijelu Hrvatsku, pa i Europu. Podaci govore da se mora još više učiniti na poboljšanju uvjeta života žitelja u ruralnim naseljima, u potpunosti dotjerati komunalnu infrastrukturu. Cilj je zadržati ljude u prigradskim naseljima. Doduše, za Selnik mislim da gotovo ima bolje razvijenu komunalnu infrastrukturu od Ludbrega, ali i tamo živi manje ljudi nego prije 10 godina. Sela moraju biti prometno dobro povezana s gradskim središtem. U našim selima bilo je puno staračkih poljoprivrednih domaćinstava, a mladi nisu nastavili s poljoprivredom. Sve strukture moraju omogućiti dohodovniju poljoprivredu da bi mlade obitelji u njima našle interes. Ili da u Ludbregu imaju gospodarske subjekte gdje bi se mogli zaposliti. Ali nije sve u tome. Naime, na selu je nekad bilo puno jeftinije podići kuću nego danas – smatra gradonačelnik Marijan Krobot. Gradonačelnik je također prokomentirao porast broj žitelja u Ludbregu i Vinogradima Ludbreškim. -Mjesto Ludbreg ipak je središte i urbana sredina s puno stambenih jedinica, gospodarstvom, administrativnim i upravnim tijelima, prednostima kao što je društveni život. Mladima je to primamljivo i najčešće budućnost povezuju za grad. U Vinogradima Ludbreškim ljudi su iskoristili vinograde i klijeti, te ih pretvorili u objekte za stanovanje, uvažavajući uvjete života jer gore postoji električna, vodovodna, plinska mreža, a samo je pet minuta do centra grada. Tamo treba i dalje omogućiti stambenu gradnju, ali paziti da se ne naruši prekrasni prirodni ambijent – smatra gradonačelnik Krobot.
Kumovi Lovrenčić, roditelji s djecom i biskupom Pozaićem
Hrvatska se voli djecom
Na susjednim stupcima pišemo o smanjenju brija žitelja Grada Ludbrega pa je ovo usamljeni ili rijedak primjer višečlane obitelji za koju su se odlučili Gordana i Zoran Havaić iz Čukovca. Naime, nedavno je u župnoj crkvi u Ludbregu kršteno njihovo sedmo dijete, mala Monika. Takve brojne, pa još i puno brojnije obitelji nisu bile rijetkost i ništa neobično sve do prve polovice 20.
stoljeća. Zato Gordani i Zoranu treba odati puno priznanje za hrabrost kada su odlučili zasnovati, za današnje prilike, veliku obitelj. Pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić, koji je Moniki podijelio sakrament krštenja i predvodio euharistijsko slavlje je tom prigodom istaknuo potrebu vrednovanja ljudskog života kao dara Božjeg, da budućnost pripada hrabrima i velikodušnima.
Roditelji Zoran i Gordana, te kuma s malom Monikom -Ova obitelj je primjer koji nosi baklju života, oni su nositelji koji vode u sretnu i blagoslovljenu budućnost naše domovine. Radujte se majčinstvu i očinstvu, slavite ludbreško čudo u intimi doma, obasjajte život čitanjem Biblije, budite jedinstveni, budite zajedno jer to je znak pouzdanja u budućnost – naglasio je biskup Pozaić. Monika je krštena točno na dvadesetu obljetnicu priznanja Hrvatske,
a simbolika je da je baš povodom tog dana izdana prigodna kovanica od 25 kuna s otiskom malog djeteta, pa ju je biskup poklonio Moniki uz zaziv obilja blagoslova za nju, obitelj i ludbrešku župu da bude još hrabrih obitelji koje će predvoditi kulturu života, kao što su to odabrali roditelji male Monike. S roditeljima, mladu brojnu obitelj Havaić čine Judita, Andrija, Petar, Ivan, Marija, Jakov i najmlađa Monika. (ah)
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
A KT U A L N O
31. siječnja 2012.
Gradonačelnik Marijan Krobot o primjedbama građana
Cijene i isplate prema mogućnostima proračuna
Građani su u posljednje vrijeme izrazili nekoliko pritužbi, neke od njih stigle su i u našu redakciju. Kako su anonimne ne možemo ih objaviti, ali smo gradonačelnika Marijana Krobota zamolili da se ipak o njima očituje. -Najprije o nedavnom povećanju cijene za gradski vrtić 'Radost'. Radi se o povećanju za roditelje od 50 kuna. Veća je cijena boravka djece u vrtićima jer su troškovi otišli gore. Pored toga, imamo i sve više socijalnih slučajeva gdje Grad mora intervenirati u većem iznosu ili u cijelosti plaćati boravak djece u vrtićima. Iznos se jednostavno morao povećati jer nismo imali mogućnost sve pokriti iz proračuna. Naglasio bih da su cijene boravka
djece u 'Radosti' ipak niže nego u drugim gradovima. Podsjećam i da mi sufinanciramo boravak djece u sva tri ludbreška vrtića, u gradskom i oba privatna – ističe gradonačelnik Krobot. Gradonačelniku smo prenijeli pritužbe studenata koje su došle do nas. Pritužbe se odnose na točnost podataka koje kandidati dostavljaju pri prijavi na natječaj za dodjelu se stipendija te na visinu jednokratne pomoći koja je studentima isplaćena uoči Božića. -Pozivam studente da dođu u gradsku upravu gdje mogu dobiti na uvid dokumentaciju vezanu uz postupak dodjele novih stipendija. Nije u redu bilo koga optuživati bez dokaza. Svi kandidati morali su
donijeti službenu dokumentaciju o prihodima iz ureda Porezne uprave i drugih državnih institucija kojima se dokazuje visina prihoda što je jedan od kriterija za dodjelu stipendije. Ne znam stoga je li moguće obmanuti Poreznu upravu odnosno državne institucije netočnim podacima ili da one mogu dati netočne podatke. Ono što od njih dobijemo su relevantni podaci, a nadam se da su točni. Nema nikakve dvojbe, Socijalno vijeće je korektno obavilo posao prema priloženoj službenoj dokumentaciji. Jednokratne novčane potpore studentima krajem godine isplaćene su u iznosu od 200 kuna. Ranijih godina ta je pomoć bila izdašnija – 500 kuna.
Socijalno vijeće Grada Ludbrega
Zatražili smo provjeru -Nažalost, moguće je da su u službenoj dokumentaciji koja nam se dostavljala podaci bili netočni. Mi smo radi provjere istinitosti podataka koje su studenti predali tijekom natječaja, zatražili dostavu službene dokumentacije poput potvrde o upisu u upisnik s podacima o obimu gospodarstva, stanje na bankovnim računima IP obrazac, ovjerene platne liste, podatke o primicima i izdacima prema poslovnim knjigama za dohodak od samostalne djelatnosti. Na posljednjoj
-Pretpostavljam da je bilo razočaranih visinom jednokratne pomoći. No, ovoga puta nije bilo moguće isplatiti više jer nam stanje u proračunu to nije omogućilo. Čak je bilo upitno hoće li se isplatiti i tih 200 kuna zbog velikog broja studenata s područja Grada
sjednici Socijalnog vijeća donijeli so odluku da rezultate natječaja nećemo poništiti. No, ako se utvrdi da su podaci na temelju kojih smo odobrili stipendije bili netočni, mi ćemo zatražiti povrat isplaćene stipendije s pripadajućim kamatama, te zatražiti pokretanje odgovornosti osoba koje su potpisale falsificirane podatke odnosno dokumentaciju. Proziva se i mene osobno, pa mi je cilj da se ovo transparentno razriješi - potvrdila je Vera Jadanić, predsjednica Socijalnog vijeća.
Ludbrega. To su bile realne mogućnosti našeg proračuna. Bio bih najsretniji da se idućeg prosinca studentima može isplatiti opet po 500 kuna ili još više. Međutim, sve će ovisiti o proračunskim mogućnostima – odgovorio je gradonačelnik Krobot.
Dječji vrtić 'Radost' Ludbreg
Puni kapaciteti
Gradski vrtić 'Radost' pretežno provodi desetosatni program koji je prilagođen obvezama zaposlenih roditelja, pa su djeca u vrtiću za vrijeme kada roditelji rade. Moguće je polaziti i kraći program od šest sati kojeg Grad Ludbreg ne sufinancira. Ove pedagoške godine upisano je 148 djece po primarnom programu, a u program predškole 31 dijete. -Upisi za novu pedagošku godinu koja počinje 1. rujna počinju u svibnju kako bi se imalo vremena pripremiti dokumentaciju, a u vrtiću se odredio raspored po skupinama, obavile pripreme za početak rada. Trenutno je na listi čekanja 16 djece. Očekujemo da ćemo upisati svu djecu s liste za jaslice. U stariju skupinu nećemo upisivati, a u ostale dobne skupine po troje jer su nam kapaciteti puni – ističe Zvjezdana Jadanić, ravnateljica 'Radosti'.
Cijena U 'Radosti' je ekonomska cijena 1.200 kuna što je najniža cijena u usporedbi s drugim gradovima u županiji. -Ekonomska cijena odnosi se na cijenu smještaja i boravka djeteta u vrtiću. Veći gradovi imaju puno više ekonomske cijene, primjerice Varaždin 1.700 ili Zagreb 2.000 kuna
po djetetu, ali to su gradovi koji iz svojih puno većih proračuna nego što je ludbreški mogu izdvajati više sredstava za sufinanciranje. Mi zbog relativno niske ekonomske cijene moramo upisati pun kapacitet kako bi pokrili troškove. Često nam se događa da roditelji upišu dijete na listu čim se rodi u nadi da će dobiti mjesto u vrtiću, mi upišemo pune kapacitete u rujnu, a djeca navršavaju godinu dana primjerice u siječnju ili veljači. Zbog niske ekonomske cijene nismo u mogućnosti čuvati prazna mjesta i čekati da djeca navrše godinu dana. Treba napomenuti da je 600 kn najviša cijena koju plaćaju roditelji za vrtićki račun, a oni s nižim primanjima plaćaju manji iznos, dok 50 posto sufinancira Grad Ludbreg. Podijeljeno na 21 dan koliko djeca prosječno mjesečno borave kod nas, dnevna cijena je 28,50 kn za toplinu, sigurnost, educirane odgojitelje, didaktički i likovni materijal, tople obroke, izlete i mnoštvo drugih aktivnosti – kaže ravnateljica Jadanić.
Zvjezdana Jadanić, ravnateljica ‘Radosti’
Projekti Mališani 'Radosti' puno toga nauče. Nastoji se, kaže ravnateljica, svakom djetetu od najranije jasličke dobi omogućiti potrebnu njegu, prehranu, higijenu, radimo na nji-
Zasukali su rukave da bi napravili slatkiše
hovom odvikavanju od pelena, na samostalnosti kod jela, na kulturi ponašanja. U vrtiću prakticiraju provođenje projekata jer kako rastu, djecu počinju zanimati razne pojave, stvari, imaju tisuću pitanja kako i zašto. -Projekti su duži kreativni proces s mnoštvom praktičnih radnji. Djeca tako sama stvaraju zaključke i nalaze odgovore kroz pokuse, posjete i zanimljive aktivnosti. Program stvaramo na temeljima tradicije našeg kraja i modernog pristupa odgoju – ističe Zvjezdana Jadanić, ravnateljica 'Radosti'. Takvi projekti provode se tijekom gotovo cijele godine. Ana Havaić
Od šećerne repe do lizike
Mali polaznici doznali su što je šećerna repa
Danas sve možemo kupiti u trgovinama, lijepo zapakirano i fino. A kako nastaju slastice, kakav je proces nastajanja slatkiša? To su doznali polaznici starije skupine ‘Radosti’. Odgojiteljice su pripremile projekt ‘Od šećerne repe do lizike’. Pomogla im je Božena Burić, Ludbrežanka koja je slastičarski zanat usavršila u slastičarnici Burić u Ludbregu. -Slastičarnice u centru dobro se sjećaju stari Ludbrežani. Tamo su se proizvodili sladoledi, bombo-
ni, lizike i poznate kremšnite. Da uvijek budu svježe, kremšnite su se radile po narudžbi – ispričala je Božena koja je nakon slastičarnice ostatak staža do mirovine ostvarila u zagrebačkom ‘Krašu’. Djeca su doznala da je sve počelo od glavne sirovine, šećerne repe, imala su prigodu i kušati ovaj prirodni izvor slatkoće i sastavni dio mnogih slastica. Saznali su da se u šećeranama prave razne vrste šećera - smeđi, bijeli kristal, šećer u prahu i vanilin-šećer. U starinskoj
posudi batićem su kristal šećer pretvarali u šećer u prahu. Božena je djeci pokazala i kako se od šećera rade bomboni, lizalice, ušećerene jabuke. -Od šećera smo jako brzo napravili fine lizike. Kad smo rezali i probali repu nismo ni znali da od nje nastaju fini bomboni. Rado bi postal slastičar – rekao je Mateo (6,5 godina). Na kraju su djeca uživala u slatkišima raznih boja i slatkog okusa koje su sami napravili.
I N TE R V J U
31. siječnja 2012. Godina koja je počela, predviđaju ekonomski stručnjaci, za Hrvatsku će biti teška i složena. Gospodarska kretanja još nisu izašla iz krize, a o njima ovise proračuni od državne do lokalnih razina. Nova vlast najavila je da će za raspravu i donošenje predložiti smanjenje državnog proračuna. Na lokalnoj razini, međutim, ne trebaju se povoditi tim primjerom. Proračun Grada Ludbrega za 2012. godinu donijet krajem prošle godine planiran je s povećanjem od 13 posto odnosno u iznosu od 24,8 milijuna kuna. Tijekom rasprave gradski vijećnici nisu imali velikih primjedbi na prijedlog proračuna nositelja izvršne vlasti. No, dobro će doći određena pojašnjenja o pokretanju određenih projekata koja nam je dao Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Koliko je u ovoj situaciji realno ostvariv novi proračun? -Naša su nastojanja bila da zaista maksimalno realno planiramo prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna. Mi smo gradski proračun donosili krajem godine. Prije svega, tada je bilo i još uvijek postoji dosta nepoznanica. Naime, i gradski proračun dobrim dijelom ovisi o odlukama vezanim na državni proračun koji kao što znamo saborski zastupnici još nisu usvojili. Naime, postoji mogućnost određenih promjena i intervencija u porezu na dohodak što će onda izravno utjecati na realizaciju gradskog proračuna. Ovisno o potezima na državnoj razini, moguće je da će te odluke imati pozitivan utjecaj na proračune jedinica lokalne samouprave odnosno za Grad Ludbreg, ali moguće je da će imati i negativan utjecaj. Dakle, treba pričekati donošenje državnog proračuna. Naravno, očekujemo i pravedniju raspodjelu poreznih prihoda prema gradovima i općinama. Ipak, siguran sam da će sve ovisiti o stanju gospodarstva u našem gradu, a tu smo pri planiranju bili krajnje oprezni. Dio prihoda i primitaka ovisit će ipak isključivo o nama i našim sposobnostima. Tu prije svega mislim o povlačenju određenih sredstva iz fondova Europske unije iz kojih planiramo iznos od 2,000.000 kuna, te već dobro poznati problem prodaje odmarališta Oštro od čije prodaje planiramo u proračunu 1,900.000 kuna. U svakom slučaju, kao i uvijek do sada, rashodi će ovisiti o prihodima. Zato ćemo sve činiti da ostvarimo što veći prihod. Prije svega mislim na dobre projekte koji će zadovoljiti sve zadane i vrlo stroge kriterije za dobivanje sredstava iz vanjskih izvora. U svakom slučaju iskoristit ćemo sve potencijale koje imamo kako bi se nominirali za sredstva EU i spremno dočekali trenutak ulaska u EU 1. srpnja 2013. godine. Ipak, uvjeren sam da bismo u najgorem slučaju mogli ponoviti proračun iz 2011. što bi obzirom na nepoznanice u trenutku izrade proračuna trebao biti prag ispod kojeg se ne bi smjelo ići. Dakle, moja je ocjena da je usvojeni proračun grada za 2012. realno moguće ostvariti.Već su dogovoreni neki projekti u komunalnoj infrastrukturi? -Prema Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012. navedeni su projekti čija je ukupna vrijednost 15,809.260 kuna. No, odmah da pojasnim da svi projekti neće biti realizirani. Njihova realizacija ovisit će o osiguranim
Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok o projektima, proračunu, ludbreškom gospodarstvu
Spremit ćemo se za nominaciju za sredstva EU
Moramo iskoristiti sve potencijale kako bismo u natječajima za projekte zadovoljili zadane vrlo stroge kriterije za dobivanje sredstava iz vanjskih izvora
sredstvima, konkretno o učešću Grada i građana. Iz EU fondova plan je osigurati već ranije navedenih 2,000.000 kuna, kao i vrlo značajna sredstva iz Županijske uprave za ceste. Sigurno možemo obećati da će se pristupiti izradi potrebne dokumentacije za projekte, te nastojati riješiti imovinske odnose kako bismo bili spremni i čekali mogućnost javljanja na natječaje za sredstva iz fondova. Pojedine će projekte biti lakše realizirati ako građani pokažu svoj interes. Iskustvo nam govori da se najlakše realiziraju projekti kad se uz gradske službe uključe vijeća mjesnih odbora i građani, krasan primjer takve suradnje je bio projekt asfaltiranja Graci u vinogorju. Zato pozivam sve zainteresirane da se uključe u realizaciju Programa. Gradske službe i ja osobno, uvijek smo na raspolaganju i spremno ćemo odraditi svoj dio posla u cilju da objektivno ocijenimo pojedini projekt i pristupimo njegovoj realizaciji. Teško mi je posebno izdvojiti neki od projekata. U svakom slučaju trebali bi većim dijelom završiti projekt asfaltiranja glavne ceste i odvojaka u Sigečaku za što su osi-
gurana sredstva i radovi će krenuti kad budu sigurni vremenski uvjeti. Također očekujem da će započeti realizacija rekonstrukcije županijske ceste u Sigecu i to zajedno s prvom fazom gradnje kanalizacije u zahvatu županijske ceste. Program predviđa više od 50 različitih projekata, pa pozivam vijeća mjesnih odbora da analiziraju svoje planove i da zajedno utvrdimo prioritete uvažavajući potrebe i trenutne mogućnosti gradskog proračuna, građana, a i vanjskih izvora. Siguran sam da zajednički možemo puno toga realizirati.Što je neophodno i što svakako još želite pokrenuti tijekom godine? -Najvažniji su problemi za čije rješavanje Grad vrlo teško može osigurati vlastita sredstva - sanacija odlagališta otpada 'Meka', rješavanje sustava kanalizacije (kolektor), kao i pročistač otpadnih voda. Ne realizacija ovih projekata mogla bi biti ograničavajući faktor daljnjeg razvoja grada i praktično bi za gospodarstvo mogla onemogućiti ozbiljnije investicije zbog nemogućnosti rješavanja utjecaja na okoliš.
Postoje određena obećanja kao obveza realizacije ovih problema i uvjeren sam da postoje realni izgledi da se konačno ove godine ostvare svi preduvjeti kako bi se 2013. pristupilo realizaciji ovih projekata. Nadalje, intenzivno ćemo tražiti mogućnosti da se stave u funkciju građevinska zemljišta namijenjena gospodarskim aktivnostima, a svakako ćemo ići i u projekt otvaranja novih poslovnih zona. Uvjeren sam kako će se približavanjem datuma konačnog ulaska Hrvatske u EU povećavati interes za intenzivniju gospodarsku aktivnost, pa je potrebno da taj trenutak dočekamo spremni. Prošlogodišnjim prihvaćanjem Urbanističkog plana uređenja osigurani su uvjeti da se otvaraju i nove stambene zone, te da se konačno pristupi realizaciji dugo očekivanog projekta gradnje Pastoralnog centra Zajednice Molitva i riječ. Naravno, potreba je da se pristupi izradi projekta zgrade srednje škole što je neophodno kako bi se poboljšali uvjeti školovanja, a time definitivno i realizirao uspješno započeti program srednjoškolskog obrazovanja u našem gradu. Vjerujem da ne trebamo podsjećati kakav bi to imalo značaj i
5
pozitivan utjecaj za Ludbreg i čitav ludbreški kraj. Također bi bilo potrebno da se u sklopu brige o starijim osobama pokrene projekt njihovog cjelodnevnog boravka u zato primjerenim prostorima uz potrebnu njegu.Ima li možda najava novih gospodarskih aktivnosti? -Naši gospodarstvenici, a posebno obrtnici na sreću pokazuju veliku upornost i manje-više uspješno rješavaju vrlo teške probleme u poslovanju. Eto, zahvaljujući prije svega njihovim sposobnostima u prošloj godini nije bilo značajnijih otpuštanja. Nažalost niti većeg rasta zapošljavanja. Grad će sigurno prema svojim mogućnostima učiniti sve da pomogne gospodarstvenicima i obrtnicima, a ne otežava poslovanje. Vjerujem da su svi gospodarstvenici i obrtnici dobili pismo gradonačelnika kojim ih se željelo upoznati s mogućnostima Grada i ponuditi pomoć našeg Upravnog odjela za gospodarstvo. S ciljem da pomognemo u rješavanju problema koristim priliku da još jednom pozovem zainteresirane da nam se jave. Očekujemo pokretanje i neke ozbiljnije poslovne aktivnosti, ali o tome kada se stvore uvjeti da se to može obznaniti. No možemo obznaniti aktivnosti na postavljanju turističke ponude kao gospodarske aktivnosti.Kako gledate na rad gradskih udruga u ovoj godini? -U Ludbregu imamo udruge koje se bave raznovrsnim djelatnostima i to je pravo bogatstvo grada. Neke od njih imaju zaista vrijedne, fenomenalne programe, koji su iznad lokalnih okvira, neću nabrajati da slučajno koju ne zaboravim pohvaliti. Ti programi nadrastaju jedan takav mali grad i velika su promocija Ludbrega. Nemjerljiv je doprinos naših udruga u funkcioniranju Grada, one sa svojim aktivnostima imaju iznimno značajnu ulogu u društvenom životu grada i daju mu prevagu u odnosu na ostale sredine. Udruge nisu trošak, one su nešto bez čega grad ne može i ne bi bio to što jest. Nema niti jednog događaja, blagdana, manifestacije bez njihovog udjela. Mi ćemo podržavati njihov rad koliko god bude moguće. Upravo se pripremaju ugovori koje će potpisati gradonačelnik i predstavnici udruga na temelju kojih će se pratiti njihove aktivnosti što je osnova za donaciju iz gradskog proračuna. Svi osjećaju ovu opću krizu i očekujem da će se naše udruge staviti u funkciju Grada Ludbrega na način da to bude u cilju boljitka i napretka Ludbrega.Socijalni programi danas su neophodniji nego prije? -Nažalost, tako je. Moramo učiniti dodatne napore da se prepoznaju pravi socijalni slučajevi. To su često puta samozatajni ljudi kojima je unatoč teškoj situaciji neugodno tražiti pomoć, a drugi se istovremeno javljaju svakoj humanitarnoj udruzi i dobivaju pomoć na više mjesta. Takve stvari moramo spriječiti, pooštriti kriterije kontrole u suradnji s vijećima mjesnih odbora. Također moramo vidjeti koji su to načini, modeli, kako bi pomogli ljudima u složenoj materijalnoj situaciji. Nužno je napraviti socijalnu kartu Grada Ludbrega, učiniti dodatni napor i uskladiti sve te podatke. Gradske službe će stvoriti uvjete da pomognu ljudima i da budu zadovoljni uvjetima u kojima žive, koliko je to moguće u ovim prilikama.-
6
AKCIJA
31. siječnja 2012.
Akcija Turističke zajednice i Udruge cvjećara regije Ludbreg Po prvi je puta i Ludbreg proglasio najljepše okućnice, balkone i kamenjare u 2011. godini kako je to i u većini sredina 'Lijepe naše'. Zapravo je to bila akcija 'Volim Hrvatsku' koja se provodi na razini Hrvatske i županija sada 'spuštena' na lokalnu razinu. Na području Grada Ludbrega zajedno su je proveli Turistička zajednica Ludbrega i Udruga cvjećara ludbreške regije, a sredinom siječnja u Pučkom otvorenom učilištu priređena je izložba fotografija najljepših, te su dodijeljena priznanja. Bila je to prva akcija na razini Ludbrega, pa je početak bio malo težak i odmah su najavljene izmjene koje će ovaj izbor sigurno podići na još višu razinu, potaći i druge da svom okolišu daju dodatni životni smisao, a time dati novi doprinos u ljepšem izgledu Ludbrega i njegovih prigradskih naselja. -Ocjenjivalo se samo 15-ak objekata jer se ljudi baš nisu prijavljivali već smo ih pitali da li žele sudjelovati u
Okućnica Franciske i Franje Horvata Tek nekoliko metara od Črn-bela prostire se pogled na prekrasnu lokaciju s brežuljcima i nizinskim dijelom. Tamo od proljeća počinju cvasti narcise, zumbuli, jorgovani, rododendroni, hortenzije, a bogatstvo boja svojim zelenilom umiruje 30-ak vrsta javora, pančićeve omorike, visoke trave, mali zeleni grmići...Okoliš je to Franje i Franciske Horvat iz Vinograda Ludbreških koji je osvojio priznanje za najljepše uređenu okućnicu 'Cvijet za ljepši svijet' Grada Ludbrega, ali i 'Zeleni cvijet' Turističke zajednice Varaždinske županije. -Intenzivnije se time bavimo devetu godinu. Biljke nabavljamo po rasadnicima, ali i puno mijenjamo, pogotovo s prijateljicom iz Koprivnice koja također ima veliki vrt. Neke i uzgojimo, znamo odrezati grančicu i posaditi u zemlju, to je najlakše. Tako smo dosta toga posadili da smo samo piknuli u zemlju – kaže Franciska. U okućnicu s uređenim travnjakom lijepo se uklapaju i drvene klupice, kućice za ptice, starinski bunar
Svečanost dodjele priznanja za najljepše objekte natječaju. Puno njih bilo je malo zatečeno i najčešće su bili odgovori da uređuju svoj okoliš za svoj gušt i da uživaju u vlastitoj životnoj sredini. Svakako ćemo dogodine napraviti promjene odnosno komisija će obići sva naselja i evidentirati najljepše okućnice, balkone i kamenjare bez obzira na prijave. Znamo da u našoj sredini, svakom
prigradskom naselju ima puno prekrasnih okućnica, balkona i neobičnih kamenjara i šteta je što nisu bili u konkurenciji, a vrijedi ih evidentirati. Sigurno će tada izbor biti objektivniji – rekla nam je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Ludbrega. Potpredsjednik Udruge cvjećara ing. Ivan Virag kaže da će Udruga si-
Pobjednici Franciska i Franjo Horvat, Verica Božić i Anica Gotić
Tko želi lijepi vrt uvijek ima posla
Okućnica obitelji Horvat u Vinogradima Ludbreškim s krovićem i maleno umjetno jezerce s vodenim biljkama, poput lopoča. -Kad idem u ribolov na Dravu, donesem trčke, široke debele daske, volim sam sve izraditi. Koristim sve iz prirode, oblutke, kamenje koje se skladno uklopi u prostor okućnice. Posebno
Marijan Krobot, predsjednik Turističke zajednice Ludbrega Izbor najljepših okućnica, balkona i kamenjara na području Grada Ludbrega sigurno pomaže u stvaranju slike o Ludbregu kao turističkom odredištu. Svakako da je akcija na lokalnoj razini dobila još veći značaj nakon što je prošle jeseni na Danima hrvatskog turizma Ludbregu dodijeljeno priznanje 'Zeleni cvijet Hrvatske' sa srebrnim znakom u kategoriji uređenosti gradova do 5.000 žitelja, priznanja Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. -To visoko priznanje ima neizmjeran značaj u promociji Ludbrega kao turističkog odredišta. To je velika promidžba za Ludbreg kojeg svake godine turistički obilazi sve više posjetitelja. Ali, priznanje i obvezuje. Moramo i dalje graditi imidž Ludbrega kao lijepog, čistog, urednog i uređenog mjesta s nizom znamenitosti, da posjetitelji ponesu iz grada lijepe dojmove o našem životnom okolišu – rekao nam je Marijan Krobot, gradonačelnik i predsjednik
Najljepše okućnice, balko
mjesto zauzima Marijica koju sam zazidao u kamenu. To je mjesto zadovoljstva i smirenja – ispričao je Franjo. Supružnici Horvat svoje znanje nadograđuju putem raznih časopisa, knjiga, a na televiziji prate emisije za selo. U uređenju vode računa da
Detalji okućnice sve bude usklađeno. -Kad nekamo putujemo, volimo pogledati i druge vrtove, tako dobijemo nove ideje za uređenje. A tko želi lijepi vrt, uvijek ima posla. Biljke zahtijevaju brižno i redovito održavanje, treba ih prihranjivati, obrezivati,
plijeviti korov, šišati travu. Oblikovanje je najvažnije tako da stablo ne raste samo u visinu, nego se lijepo širi. Javori su dosta skupi, treba uložiti u sve to...Vrt ne može nastati odjednom - rekli su Franjo i Franciska. Marina Hižak
Za ljepši životni okoliš
Mnoštvo elemenata i detalja u kamenjaru Verice Božić Turističke zajednice Ludbrega u povodu dodjele priznanja vlasnicima najljepših okućnica, kamenjara i balkona na području Ludbrega. Pokretanje akcije na lokalnoj razini stoga je od iznimnog značaja. Gradonačelnik Krobot je posebno želio naglasiti:
-Upućujem čestitke ljudima koji su sudjelovali u prvom natječaju za izbor okućnica, kamenjara i balkona. Vjerujem da će se akcija nastaviti i proširiti. Posebno zahvaljujem Udruzi cvjećara ludbreške regije na doprinosu u ovoj akciji i na podizanju cvjećarske proizvodnje zadnjih
Ovo se može vidjeti u Ulici Viktora Fizira 7 u Ludbregu desetljeća. Naravno, cvijeće je povezano s uređenjem naših balkona, okućnica, kamenjara, dokaz je tradicije i razvijene kvalitete. Siguran sam da posjetitelji koji dolaze u Ludbreg i ludbreški kraj uživaju u cvijeću i uređenosti Ludbrega i prigradskih naselja. Još treba poraditi
na uređenju infrastrukture i dojam će biti još bolji. Nadam se da će ova akcija nadahnuti i druge žitelje da što ljepše urede svoj životni okoliš i da ga prijave u idućim natječajima. Svima nam je u interesu ljepši i uređeniji životni okoliš – istakao je gradonačelnik Marijan Krobot.
31. siječnja 2012.
AKCIJA
oni i kamenjari
gurno i dalje poticati natječaj i akciju, a obzirom na brojnost cvjećara u svim jedinicama lokalne samouprave ludbreškog kraja smatra da bi bilo dobro akciju proširiti i provesti je zajedno za područje čitave regije Ludbreg. Natječaj je prošle godine bio otvoren od travnja do kolovoza. Najljepše su proglasili članovi komisije u sastavu Marija Busija iz Udruge cvjećara, Aco Horvat, predsjednik KUD-a ujedno i fotograf objekata, a neke njegove fotografije objavljujemo na ovim stranicama, te Andreja Horvat. To je okućnica obitelji Horvat iz Vinograda Ludbreških koja je proglašena najljepšom i na razini Varaždinske županije, zatim balkon obitelji Gotić u Hrastovskom i kamenjar Verice Božić u Ludbregu. Priznanja su pobjednicima i svim učesnicima natječaja uručili Marijan Krobot te Ivan Virag i Andreja Horvat. Novi natječaj počinje, kako je najavljeno već u proljeće.
Aničini balkoni
Anica Gotić, priznanje za najljepši balkon
Jel’ to umjetno?
Prva kuća na glavnoj cesti u Ludbreškoj ulici s desne strane u Hrastovskom dom je obitelji Gotić. Oko pola godine kuću su krasili prekrasni 'cvjetni' balkoni za čiji je izgled najzaslužnija Anica Gotić. A njezino djevojačko prezime je Mraz, nadaleko poznato među cvjećarima Hrvatske. Obitelj Mraz je iz Dubovice dugogodišnji su uspješni cvjećari, a njihov balkon je prije nekoliko godina proglašen najljepšim u cijeloj Hrvatskoj te su dobili priznanje Hrvatske turističke zajednice. Anica nastavlja roditeljskim stopama. -Ja sam i zaposlena kod roditelja. Naravno, tamo nabavljam najbolji sadni materijal za sebe. Lani uzela surfinije i tzv. 'Milijun zvončića', ukrasno balkonsko cvijeće. Osim kvalitetnih sadnica jako je važno za ove vrste da imaju i posebnu zemlju baš za surfinije – otkriva nam Anica. Na donjoj terasi s južne strane kuće bilo je 12 tegli 'Milijun zvončića' u žutoj boji, a na balkonu iznad osam velikih tegli tamno-roza surfinija, te još 10 tegli surfinija na balkonu sa zapadne strane kuće. -Posadila sam ih u travnju i trajalo je do kraja listopada, maknula sam uoči Sesveta. Ovo cvijeće cvate bez prestanka, od proljeća do jeseni, kad se jedan cvijet osuši otpadne i odmah cvate drugi. No, morate za-
lijevati baš svaku večer, za velikih vrućina i u podne. Ovo cvijeće voli sunce. I treba 'špricati' protiv bolesti nakon svake kiše, kao gorice. Dodatnu je prihrana posebno za cvijet, a posebno za listove. Jednom mjesečno cvijeću je trebalo dodati željeza – kaže Anica. Tko nema vremena za to bolje da se time ne bavi, smatra Anica. I ona je imala pomoć, doduše, od supruga Dejana samo kao dodavača 'šlaufa', a sverkva Mirjana preuzela je brigu kada su mladi bili na odmoru. Pitamo Anicu je li bilo komentara. -Mnogi zastanu, pa gledaju. Posebno ljudi iz Zagreba koji su došli u Ludbreg na Svetu nedjelju, pa su tu zastali, pitali je li cvijeće umjetno! Lijepo je kaj je krenula ova akcija, bude više ljudi uređivalo okoliš, okućnice, balkone, vrtove. Bude ljepše. A nema ljepšeg od cvijeća. To vam je kao najbolji antidepresiv. Da se ne misli na krizu, recesiju, hahaha. Sad sam prvi put bila prijavljena za akciju – kaže Anica. Anica već razmišlja kako će u proljeće urediti svoje balkone. -U planu je nekaj novoga, ali još nisam odlučila, možda viseće maćuhice, 'dupli zvončići'. Bude iznenađenja – rekla je Anica. Zato u proljeće obavezno u Hrastovskom bacite pogled na balkone kuće u Ludbreškoj 81.
7
Franciska i Ruža brzo su naučile raditi starim mlinom
Proradio kameni mlin
Žene iz Centra svijeta su čuvarice kulturne baštine u punom smislu. Usred zime iskoristile su lijepo vrijeme bez snijega i restaurirale kameni mlin star stotinjak godina. -Mlin je bio u vlasništvu Jožeka Ošpuha iz Poljanca koji ga je 1950. godine sam prvi put restaurirao. Zatim ga je poklonio, u 70-im godinama prošlog stoljeća, dedeku Mirku Petrošancu iz Hrastovskog. Njegov unuk Dubravko Gotić je bio mišljenja da bi mlin mogao biti još od koristi, pa i atrakcija tako da ga je poklonio nama – rekla je predsjednica udruge Franciska Schubert. Mlin je ponovno u 'Dedekovom dvoru' sastavio mlinar Tihomir Novak iz Struge. Prvo je trebalo izbrusiti kamene koji melju kukuruz, promijeniti trule drvene dijelove i napraviti nosač za trofazni elektromotor. Prilikom puštanja u pogon primijećeno je da se cijela konstrukcija trese pa će se mlin vijcima pričvrstiti za betonsku podlogu. -Kukuruzno brašno koje se samelje između kamena mora se dodatno prosijati kroz rešeto. Međutim, takvo integralno brašno dobiveno sporom meljavom puno je zdravije jer sadrži sve prirodne sastojke. Od samljevenog brašna većina naših članica probala je napraviti nešto od sljedećeg: kukuruzne žgance s mlijekom, zlevanku zdiganu ili običnu, bijele ćurke, šrotanu kašu i pršnjaču – pojasnila je Francika.
Restaurirani mlin postao je prava atrakcija
Zdigana zlevanka Sastojci: 30 dag kukuruznog brašna, 20 dag glatkog brašna, pola litre mlijeka, 2 dl ulja, mljeveni orasi, mljeveni mak, malo masti, pola margarina, 2 žlice šećera, 1 kocka kvasca U toplo mlijeko staviti šećer i kvasac. Kad sadržaj nabubri uliti ulje i umiješati kukuruzno i pšenično brašno. Ostaviti da se do kraja digne, a zatim prvi sloj
Ruža Ivančić iz Kućana je posljednja, 122. članica koja se učlanila u Udrugu i odmah je naučila raditi s mlinom, opsluživati ga. Zimi često treba namještati remen jer se zbog hladnoće mlin
Mlin je u funkciji i radi besprijekorno
tijesta rasporediti u podmazan protvan. U sredini staviti sloj fila od oraha ili maka te drugi sloj tijesta. Na kraju staviti tanki sloj tijesta kao za jušnu kašicu od brašna, margarina i šećera. Zlevanka se mora peći oko 40 minuta na temperaturi od 180 stupnjeva Celzijevih. Uz nju možete poslužiti crno vino. Dobar tek!
teško pokreće, ali ni to njoj nije bio problem. Za naše je čitatelje ispekla zdiganu zlevanku s orasima i makom po starinskom receptu. Dražen Vađunec
Zdigana zlevanka od ‘melje’ iz starog mlina
8
PRIGODNO
31. siječnja 2012.
20. Izložba mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja
Rekord do rekorda Najviše zlatnih odličja dodijeljeno je za graševinu
Osnivači ‘Trseka’ i organizatori prve izložbe prije 20 godina - D. Crnković, V. Orehovec, Đ. Žugec, B. Novak, S. Crnko i F. Herenčić s aktualnim predsjednikom Kežmanom Počelo je s dvadesetak uzoraka mladih vina prije 20 godina u povodu blagdana Vincekovo. Dva desetljeća kasnije na Izložbi mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja bilo je rekordnih 556 vina. Rekord koji će biti teško oboriti, kao i dodjelu 69 zlatnih, 391 srebrno odličje, te 64 bronce. Lanjska godina bila je idealna za vinograde i uzgoj vinove loze. Ali za visoke ocjene zaslužno je umijeće vinogradara. Na izložbi ih je bilo više od 350 iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, te i gosti iz Slankamena iz Srbije. S 10 zlatnih medalja nagrađene su mješavine bijelih vina, a ostalih 59 zlata dodijeljeno je za sortna vina. Graševina ostaje kraljica kontinentalnih vinograda s 13 zlata, slijede rajnski rizling 9, chardonnay 8, muškat 6, po 4 pinot bijeli, traminac i voćna vina, zatim po 2 cabernet sauvignon, frankovku i pinot sivi, a po jedno zlato za zeleni silvanac, sauvi-
Prigodni program uz Vincekovo Na Vincekovo, 22. siječnja obilježava se početak vinogradarske godine. Toga dana svaki malo ozbiljniji gazda, koji drži do svog vina i vinograda treba posjetiti vinograd. Prve rozge režu se sa lucnjeva, a one s reznika stavljaju se u čašu vode. Rezultat pokazuje vinogradarima jesu li oni i njihova loza još uvijek u milosti svetog Vinka, zaštitnika vinogradara. Ako loza u čaši dobro potjera i do Cvjetnice, 1. travnja, pokaže sitne grozdiće, to je dobar znak i nagovještaj berbe. Ove godine će se, zbog blage zime, vjerojatno to i dogoditi pa će odmah na početku biti razloga za veselje. Ludbreški vinogradari obilježili su početak radova, po prekrasnom sunčanom vremenu, kod novog kipa sv. Vinka. -Prvi puta da je 'Trsek' organizirao obilježavanje Vincekovog na pučki način, kao što su to običavali naši djedovi. Pozvali smo ljude cijele regije da nam se pridruže i odaziv je dobar, vrijeme idealno, a štimung odličan. Nastojat ćemo da se obilježavanje Vincekovog s programom nastavi u budućnosti – rekao je Branko Kežman, predsjednik 'Trseka'. Mnogi su donijeli trsove grančice s tri pupa kao simbol rodnosti na posvećenje. Među njima je bio i Ivan Bračko, on je donio čak 6 manjih svežnjeva različitih sorti koje je posvetio preč. Josip Đurkan. Ceremonija 'pokrštenja' goric odvijala se u vinogradu Antuna Havaića iz Sigeca koji je
Počela vin
U trsju Stjepan Sanjković, meštar ce najbliže kipu sv. Vinka. Antun se 'obvezao' da će svoj vinograd redovito okopavati, špricati i obrezivati. Pred oko 300 ljudi meštar ceremonije bio je Stjepan Sanjković, a pomagali su Nikola Makar i Franjo Rašić. -Nastojali smo ceremoniju izvesti što sličnije starodrevnim našim običajima. Posjetitelji su se mogli poslužiti besplatnim kuhanim vinom i
Z. Kirić, B. Kežman, M. Batinić i B. Hajsok na otvaranju izložbe
Na putu prema kipu sv. Vinka
Vinogradari su dupkom popunili salu hotela ‘Amalija’ ‘Klet’ graševine na izložbi gnon i sirah. -Nisam iznenađen rekordnim brojkama. Najviše raduje što puno priznanja odlazi vinogradima ludbreške regije, među njima je i dosta mladih. Znanje više nije upitno. Želja mi je da ovo potakne otvaranje novih objekata na Ludbreškoj vinskoj cesti – kaže Branko Kežman, predsjednik 'Trseka'. Ludbreg ima najstariju izložbu mladih vina u Hrvatskoj koja je značajan društveni, ali je važan gospodarski događaj. Udruzi vinogradara 'Trsek' kao organizatoru pripadaju najveće zasluge za bum vina našeg kraja. Potvrđuje to i posjet na otvaranju izložbe i degustaciji. Kao posebni zaslužni gosti bili su osnivači 'Trseka'. Izložbu su posjetili predstavnici pokrovitelja Varaždinske županije
i Grada Ludbrega, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić,
gradonačelnik mađarskog Letenya i drugi uvaženi gosti.
Zlatna odličja Dobitnici zlatnih odličja s područja ludbreške regije: Graševina - Branko Ošpuh, Goran Bajrović i Zlatica Kvezić iz Ludbrega, Milivoj Brlek iz Sigeca, Branko Jagodić iz Čukovca, Božica Makar iZ Slokovca, Ivan Kovaček iz Lunjkovca, Goran Blažuc iz Kapele. miješano bijelo – Dragutin Vidović i Štefanija Hajdinjak iz Ludbrega, Sonja Kirić iz Sigeca, Josip Gložinić iz Slokovca, Stjepan Marković iz Hrastovskoga. muškat žuti – Saša Kišić iz Sv. Đurđa, Ivan Kovaček iz Sv. Petra, Tihomir Blatarić iz Malog Bukovca, Zlatko Tkalec iz Karlovca. rajnski rizling – Krunoslav Kosir iz
Čak oko 300 ljudi stiglo je na blagoslov grančica Ludbrega, Dražen Matijašec iz Sigeca, Tihomir Blatarić i Nenad Vrban iz Malog Bukovca, Marko Kovaček iz Sv. Petra, Davor Vađunec iz Sesveta. chardonnay – Vlado Horvat i Vinarija Stručić iz Ludbrega, te Dražen Matijašec iz Sigeca cabernet sauvignon - Đuro Bohnec iz Ludbrega bijeli pinot – Slavko Golubić i Vlado Čurila iz Ludbrega sivi pinot – ‘Centurion’ Vinogradi Ludbreški traminac – Dragutin Radašić iz Komarnice voćna vina – Kristijan Kolak iz Selnika, tri zlata
U Boltinom trsju - zalijevanje trsa okićenog špekom i kobasicama
PRIGODNO
31. siječnja 2012.
nogradarska godina
eremonijala s pomagačima kuhanom rakijom te kupiti kuhane kobasice po popularnoj cijeni od 10 kuna. Zahvaljujem Zvonku Kiriću koji je podnio najveći teret organizacije, ali i svim članovima udruge Trsek – rekao je 'meštar' Stjepan. Vinsku cestu mogli ste posjetiti individualno ili u grupi te prisustvovati
tradicionalnom običaju naših zaljubljenika u vinovu lozu. Ako tom događaju niste prisustvovali ove godine, nemojte Vincekovo propustiti sljedeće jer nigdje se početak vinogradarske sezone ne proslavlja bolje nego kod nas. Ambijent je jednostavno nezaboravan! Dražen Vađunec
Običaji uz Vincekovo Blagdan sv. Vinka se s posebnom ljubavi obilježava u našem kraju. Posebnom ceremonijom označava se početak nove sezone radova - na jednom od redova u nasadu trs se ‘okiti’ domaćim kobasicama, špekom, rebrima. Tako okićeni trs tada se prvi put obrezuje i zalijeva starim vinom. Time se simbolično sugerira da grožđe bude debelo poput kobasica, a zalijevanjem se želi da vino ne presuši. Kako bi ceremonija bila potpuna prvi orezani trs se simbolično okopava jer okopavanje je prva sljedeća aktivnost nakon rezanja. Većina posjetitelja ceremonije ‘pokrštenja’ vinograda zastala je usput kod kuće Marije i Vlade Žeželja 400-tinjak metara prije kipa sv. Vinka. Oni su trs zasađen pred kućom iskoristili da prikažu pučki običaj za Vincekovo uz samu cestu. Za tu prigodu napravili su i lutku dedeka s naočalama, vinogradara Đureka koji čuva starodrevni običaj za mlade naraštaje. -Supruga Marija i šogorica Nada Nikolaus došle su na ideju i napravile scenu neposredno uz samu cestu. Za Uskrs ćemo također pripremati novu scenu s Đurekom – rekao je Vlado.
Dragutin Bergovec, redoviti sudionik ludbreške izložbe
Fina vina sa Starog vrha
Vinogorsko područje Stari vrh na jugu Općine Donji Martijanec sastavni je dio Ludbreškog vinogorja. Ovdje već 10-ak godina vodi asfaltirana glavna cesta s odvojcima do nasada i klijeti. U mnogim klijetima je struja, u obližnjem Rivalnu je vodovodna mreža. I na ovom dijelu ludbreškog vinogorja ponose se svojim vinima. Vinogradari sa Starog vrha redovito sudjeluju na ludbreškoj izložbi. Jedan od njih je i Dragutin Bergovec iz Sudovčine, mali uspješni vinogradar s nagrađenim vinima. Posjetili smo ga kada je s društvom rezao locne. -Nasad smo sadili u travnju 1995. - 280 trsova graševine, 330 belog i 60 trsova crnog pinota. Graševina mi je najdraža, pa smo je posadili za moju dušu, a paše joj podneblje. U obitelji prevladavaju žene, pa sam zasadil i pinot koji je blaže, više „ženkasto“ vino. Sve skupa 670 trsi, u prosjeku dobijem oko 1.000 litri, ovisno od toga kakvo je leto – kaže Drago. Mladi nasad koji se, usput rečeno, prostire na sjeverozapadnu stranu, nakon tri godine dao je prvi urod. Nakon nekoliko godina, toč-
Drago s osvojenim priznanjima za kvalitetu svojih vina nije 2002. godine prvi se puta pojavio na izložbi s pinotom i odmah dobio srebro. -Htel sam provjeriti kakva su moja vina, da li dobro delam. Nisam znal gde sam na toj ljestvici. Ja sam ogledni primjer objektivnosti enologa jer sam potpuni anonimac, nitko me nije poznaval, obični mali vinogradar. Isključivo sam za sortna vina, ne zanimaju me mješavine – kaže Drago.
Rezanje locni uz pomoć prijatelja
9
Njegov bijeli pinot i graševina dobivali su 'Zlatnog trseka', skupili i srebra, te poneku broncu. -Nije mi cilj kupčati priznanja. U Ludbregu su objektivni i kritični, to je najbolje. Znaš kaj ti je delati drugi put da napraviš bolje vino. Svaki od nas pokvari, pa neće na izložbu. Edukacija i iskustvo su jako važni. Koristila su predavanja stručnjaka na izložbi, a meni je još važnija
Marija i Vlado Žeželj s Đurekom ispred svoje kuće
Riječ enologa - prof. Dubravka Premužić:
Čestitke svim vinogradarima Prof. Dubravka Premužić je ocjenjivač vina u Ludbregu od samih početaka izložbe, dugogodišnja predsjednica komisije. -Znam da me smatraju strogom jer često 'špotam', ali treba uvijek biti objektivan i tako koristiti vinogradarima nego da probleme zamotam u celofan. Lanjska godina obilovala je suncem i vrlo visokim temperaturama, pa je bilo ubrzano sazrijevanje grožđa i rani početak berbe. To nije dobro. Graševinu brati prvih dana rujna? Prerano. Opet, pri visokim koncentracijama šećera padaju kiseline, a njih treba pažljivo kontrolirati. Kod nekih sorata, poput sauvignona, primijetili smo nedovoljno aroma-
tičnosti. Da, jednako je teško doći do kvalitetnog vina i kada je godina bila povoljna. Ima puno dobrih vina, a neka će tek to postati, treba malo pričekati da dozriju. Pritom paziti da posude budu pune, da se stručno i na vrijeme zrači. Ugodno su iznenadila crna vina, a bilo ih je malo. Ona su specifična, pa se ljudi boje donijeti na ocjenu. Samo neka donesu. Skoro svih 20 godina ovdje sam predsjednica komisije. Sada mogu reći da nisam zabadava dolazila, napredak je izniman. Čestitka svima koji su u 20 godina sudjelovali na izložbi i organizatoru. Sve je više odličnih vina što znači da je rad enologa ispunio smisao izložbe – poručila je prof. Premužić.
Tajna - malo zadrži berbu i tiho vrenje -U goricama provodim puno vremena, volim ili radili ili se družiti. Baš za dušu. Najdraže mi je rezati i to delam sam. To je prilika da se ‘pospominam s trsom’, znam reći: ‘Mali, tebi treba jedan, ti drugi trebaš dva reznika’. Berba je najveće veselje. Podrum je odgovornost. Treba brati samo zdravo grožđe, ja berem ujutro na nižoj temperaturi. I nema stajanja makar pa-
'kušaonica' na otvaranju. Tu probaš vino od kolega, pitaš kak je radil, sam stvaraš zaključke. Promenila se i posuda, eto i ja sam drvenu posudu zamijenil s inoxom - otkriva Drago. Ima i novu bačvu od 200 litara, poklon od prijatelja za nedavni 50. rođendan. Neki su i sada bili s njime: Vlado Zdelar, Antun Jug, pridružili su nam se Mario Petrin, a došao je i Branko Kežman iz 'Trsek' koji jedini u ovom dijelu ima objekt na Ludbreškoj vinskoj cesti. -Stari vrh ima odličan prilaz vinogradima, tu je asfalt, voda i struja. Vina su odlična i s njima treba ponuditi domaće nareske,kruh, sir, kobasice. Ljudi samo trebaju pozvati komisiju na pregled. Želja je da i tu imamo objekte Ludbreške vinske
Drago uzgaja samo graševinu, te bijeli i crni pinot
dala kiša. Moja je uzrečica: ‘Malo zadrži berbu i tiho vrenje’. Stalno berem među zadnjima i čekam da grozdje nakupi prirodni šećer. Ne smete imati preveć šećera jer nestaju kiseline. Najvažnija je briga o nasadu, a v podrumu treba samo paziti na higijenu, biti pravovremen i detaljni – otkriva Drago koji će skromno zatajiti da u njegovim vinima uživaju i žitelji metropole.
ceste. Eto, Drago bi trebao ispuniti tek minimalne uvjete, čak ima uvjete za širenje nasada – kaže Kežman. No, našem domaćinu to nije na umu. -Nemam potrebe. Starija kćerka je prof. hrvatskog jezika i fonetike, mlađa studira francuski i pedagogiju, teško da budu one za ovaj posel. Gorice su obiteljska tradicija, imam ja i nekaj kupaca, ali ovo delam isključivo iz zadovoljstva i za svoj užitak. Za vlastite potrebe i druženja s pajdašima, rodbinom. Volimo se družiti, uživati u dobroj kapljici, pokartati se – kazao nam je Drago. Dao si je truda u uređenju klijeti, napravio sjenicu, stol i klupe, sazidao veliki pečenjar. Za užitak na Starom vrhu.
‘Inoxicu’ s posvetom dobio je od prijatelja za rođendan
10
TU OKO NAS
31. siječnja 2012.
Forum žena SDP-a Ludbreg
Humanitarke na djelu
Zahvaljujući dobroj volji i sposobnostima članica, već 13-u godinu Forum žena SDP-a Ludbrega doprinosi razvoju društvenog života u gradu. Najveća briga posvećuje se ženama, mnoge akcije su na humanitarnoj osnovi. Posebno je znakovita suradnja s Udrugom 'Nada' iz Koprivnice. Zasluga je to Eve Dulikravić, jedne od utemeljiteljica Foruma koja je povezala Ludbrežanke s Udrugom i dr. Šnajderom, pa su Ludbrežankama omogućeni besplatni pregledi mamografom kojima se, kako je poznato, rano otkriva rak dojke. -Bila su to prekrasna druženja. Pekle smo kolačiće, farbale ih, kitile bor, sudjelovale na sajmu cvijeća, surađivale s dječjim vrtićima, izrađivale novogodišnje čestitke od raznog
Predsjednica Nada Špoljarić i Melita Kern, Tarina majka
‘Forumašice’ i ‘naš’ dr. Dubravkom Tršinski na Odjelu pedijatrije varaždinske bolnice nakon predaje poklona djeci bilja i sušenog cvijeća, naručivali su ih i ljudi izvan Ludbrega, a muškarci
Već je prikupljen lijepi broj igračaka
Ludbreški fašnik 19. veljače ‘Črni maček ludbreški’ provodi pripreme za organizaciju ‘Ludbreškog fašnika’ u nedjelju, 19. veljače. Otvorit će ga jutarnja budnica, u 13 sati kreće povorka maškara od sportske dvorane do središnjeg trga. Na trgu će se u prigodnom programu predstaviti skupine maškara, objavit će se ‘Vrabec’, šaljiva kronika o svim važnijim zbivanjima u gradu u proteklih godinu dana. Središnji događaj bit će suđenje fašniku, krivcu za sve gradske nevolje, objava presude i na koncu izvršenje kazne. U udruzi najavljuju da
će u programu sudjelovati mali maškari iz ludbreških vrtića, brojne gostujuće grupe, kao i domaći maškari. Udrugu ‘Črni maček ludbreški’ čeka odlazak na više karnevala širom Hrvatske. No, Ludbreg je član FECC-a, međunarodne zajednice karnevalskih gradova, pa ima obvezu sudjelovanja i na međunarodnim karnevalima. Tako se pripremaju maske i koreografije za odlazak na međunarodni karneval u Strumicu u Makedoniji gdje će Ludbrežani gostovati od 24. do 26. veljače.
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg
Izborne skupštine u mjesnim društvima
U 30-ak mjesnih društava koliko ih na području ludbreške regije djeluje u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg u zimskom će razdoblju održati redovite skupštine na kojima se biraju nova vodstva, članovi novih odbora, te nadzornih tijela. Prve izborne skupštine mjesnih društava Crvenog križa ludbreške regije već su održane u Hrastovskom, Vrbanovcu, Poljancu i Dubovici. Za veljaču su najavljene u
Slanju, Madaraševcu, Čićkovini, Hrženici, Križovljanu i Strugi. U najvećem, Mjesnom društvu Crvenog križa naselja Ludbreg izborna skupština zakazana je za posljednju subotu veljače, odnosno za 25. veljače. Na skupštinama se donose i planovi rada za ovu godinu, a po lijepom običaju ove humanitarne organizacije, dodjeljuju se i priznanja višestrukim darivateljima krvi.
su nam također pomagali. Žene su dolazile sa zadovoljstvom. Odlučile smo da prihod ide u humanitarne svrhe, pa smo prvo kupile ultrazvučni aparat uz pomoć Doma zdravlja. Novac od prodaje narcisa, donirao se udruzi 'Nada' koja je organizirala mamografske preglede. Dakle, mi smo kroz akcije pomagale i aktivnost Udruge – prisjetila se Eva. Danas provode više humanitarnih aktivnosti. Uoči božićnih blagdana posjetile su odjel pedijatrije Opće bolnice Varaždin i razveselile djecu na liječenju. Zatim su uz pomoć Centra za socijalnu skrb Ludbreg donirale poklone djeci u udomiteljskim obiteljima na ludbreškom području. Humanitarnom prodajom ručnih radova i adventskih vjenčića koje su izradile u kreativnoj radionici pomogle su novčanom pomoći i igračkama Emi Gotić i Tari Kern. Znak pažnje upriličen je na zajedničkom druženju članica.
Dame kartale belu – originalni način prikupljanja sredstava za akciju -U obitelji smo bili presretni i prezadovoljni. To nam puno znači. Tari smo priuštili ono što ne bismo mogli. Zahvaljujem od sveg srca – rekla je Melita Kern, Tarina majka. Turniri za žene u kartanju bele priređuju se svake godine. Kotizacijom za sudjelovanje na turniru, tombolom i raznim donacijama, prikuplja se novac za nove akcije. Uz Vincekovo je održan novi turnir u beli za dame koji je okupio 16 igračica. -Prepoznate smo kroz humanitarne i druge programe, pa i ovaj turnir. Prihod od turnira i drugih ak-
tivnosti koje ćemo održati tijekom godine ide vrtiću 'Radost', a u dogovoru s ravnateljicom namijenit ćemo ga za kupnju sprava za igru mališana u dvorištu vrtića. Pozivamo i sve koji imaju dječje igračke, a više im ne trebaju da nam ih poklone kako bismo ih donirali drugoj djeci rekla je Nada Špoljarić, predsjednica Foruma žena ludbreškog SDP-a. Igračke možete predati u prostorijama stranke u Ulici Petra Zrinskog 33 svakog utorka između 18 i 19 sati. Marina Hižak
POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Ludbreg, 11. siječnja 2012.
REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG
Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07) Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći 1. Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega. 2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu. Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega. NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su
OG L A S
svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi. NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu. PLAKETA GRADA LUDBREGA Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.
ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega. 1. Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega. Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom. 2. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 10. veljače 2012. godine. 3. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 810-622, fax: 810623, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://www.ludbreg.hr. Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Marijan Krobot
OBIČAJI
31. siječnja 2012.
VREMEPLOV
11
U očekivanju najavljene snježne i hladne zime
Bajka u snijegu Konj je vukao drvenu ralicu za koju bismo zakvačili sanjke i imali 'foringu' cijelo jutro, a popodne se išlo na Filipzberg Prvi snijeg ...Budili smo se s čudnim zvukom glasova koji su dopirali sa ulice. Kao da su bili zamotani vatom. Jasni ali nekako mekani. Znali smo odmah ... zapao je snijeg. Prvi je snijeg u pravilu došao uvijek preko noći ili se to danas nama tako čini. Prvi, bijeli, pahuljasto lagani, naš vlastiti snijeg. Nikad jutro nije bilo svjetlije, drukčije, puno iščekivanja, nikad prije kroz polusmrznuto jutarnje staklo prozora nismo vidjeli samo jedno ... snijeg, bijeli i sjajni, čisti snijeg. I ništa nije prije bilo preče nego ga probati, rukama, prstima, dati da ti koja mekana pahulja padne na vrh nosa, trčati za tim istim bijelim pahuljama otvorenih usta i jezikom ih loviti ... jednu, drugu. Sva su dvorišta, nogostupi i ceste bile ravne, čiste, bijele, a krovovi kuća pokriti snijegom, kao bijelim debelim pokrivačem s kojih se dizao sivo-plavi dim kućnih ognjišta i nikad prije ni poslije, cijela ulica nije više sličila zimskoj bajci nego tada. A onda su se izvlačile sanjke, drvene, cijelo ljeto čuvane 'sani'. Vozili smo se, gurali i vlekli jedni druge, namjerno se prehitavali i čekali foringu, zaprežne velike konjske sani za koje smo zakačili naše male sanjke i vozili se uz galop
konja s kraja na kraj ulice. Znalo se složiti cele vlake, po desetine sanjki iza zaprege. Često se tako vozilo i po cijelom mjestu iza velike konjske ralice s kojom su se gradske ulice činile prohodnim. Poslije ralice, sanjaki bi po cesti bili kak zmišleni. Teška je drvena ralica odgrnula snijeg na jednu i drugu stranu, a svojom težinom ugazila tanki sloj tvrdog snijega po kojem su saonice išle kak po ledu. Sanjaki su bili po svim ulicama i bregima ludbreških goric. Dok se čekalo na prevoz, obično se grudalo, radilo svece u snijegu ili počelo valjati prve grude za veliki snjegović. Vunene rukavice bi brzo postale mokre i hladne od snijega, pa su se skidale, a dlanovi zagrijavali trljanjem sa snijegom, dok nam se ruke nebi vužgale. A onda bi u ranom popodnevu sva klinčadija, ona mala i ona malo vekša, bez dogovaranja, krenula na Filipzberg. To je bilo mjesto gdje se sanjkalo i skijalo. Uhodano davno prije nas, a trajalo je i dugo poslije naših zima. Sanjkati se smjelo u 'Skorošu' i donjim podoljima Filipzberga. Tu su bili najlepši i najbrži sanjaki. Na gornjim stranama, na 'Grabaričevom' i 'Zorjanovom se skijalo. Sanjkama se na skijašku stazu nije smjelo. Skijali
Današnja Ulica P. Zrinskog pod snijegom prije 80-ak godina
Iz foto-arhive Pučkog otvorenog učilišta: Zimska večer na trgu 1936. godine kada je Ludbreg dobio javnu rasvjetu, u pozadini je zgrada starog grada s pučkom školom su oni koji su skije imali, bilo prave, bilo one iz kućne radinosti. To su bile uže obične daske koje smo znali cijelo popodne kuhati, a navečer podmetali pod kredenc da se jedna strana savije i tako ujutro imali prave pravcate skije, koje su se kožnim remenima ili često i običnom špagom vezale uz nogu odnosno zimsku cipelu ili čizmu. Više je bilo polomljenih sanjki i tih 'domačih' skija nego sanjkača i skijaša.
Po cijele dane se sanjkalo i skijalo za vrijeme ferija i većih blagdana. Dok je trajala škola samo popodne, poslije škole i to kad se napravila zadaća. Nedjeljom se išlo 'v gorice'. Roditelji bi poslijepodne uzeli sanjke, djecu i s njima pošli u vinograde. Sanjkalo se podoljem, kurilo v kleti, kuhalo se vino i kobasice, pa kad se poslije sanjkanja okrijepilo, osušilo i stopilo v kleti, sa prvim mrakom, vraćalo se kućama. Snijega je nekad bilo puno i
bil je dugo. Ulice su nam u tom prvom zimskom sumraku, kućama pokritim debelim bijelim pokrivačem, dimnjaka iz kojih se dimilo i nekako posebno mirisalo mirom i tišinom, koju je samo reska zvonjava zvončića na konjskim hamovima, koji bi trkom, rijetko prošli ulicom ili večernji zvon sa crkvenog zvonika prekidao, u sjećanju ostale kao bajka. Bijela i posebna ... A sve bi počelo s prvim snijegom. Piše: Zvonko Gerić - Mišo
Gradski trg u zimskoj idili snimljen 30-ih godina prošlog stoljeća
Pravoslavni vjernici proslavili Božić Pravoslavni vjernici s područja Varaždinske županije okupili su se na Badnjak prema julijanskom kalendaru 6. siječnja, u crkvi Svete Petke u Bolfanu. Služena je sveta misa, a u dvorištu crkve zapaljen je i 'badnjak.' Najčešće je to hrastova grana koja je zapaljena i u Bolfanu, a predstavlja drvo koje su pastiri donijeli i koje je Josip naložio u noći Isusova rođenja. Upravo to drvo najčešći je simbol Božića kod pravoslavnih vjernika koje je uzeto kao simbol vjere, nade i očekivanja. Uz pozdrav 'Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!' okupljeni vjernici radovali su se slavlju najljepšeg blagdana. –Posljednjih godina ovdje na Badnjak organiziramo večernju liturgiju i palimo hrastovu granu. Prema pravoslavnim
Milka uz okićenu hrastovu granu običajima grane se također unose u kuću i kite. Ipak, u većini obitelji to je već pomalo zaboravljena tradicija,
pa kao i drugdje kitimo jelke – kazala je Milka Kučeković, predstavnica Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega. Doznajemo od nje da u pravoslavnim obiteljima djeca za Božić ne pronalaze darove, već će darove donijeti Sveti Savo čiji se blagdan slavi 27. siječnja. Jedan od pravoslavnih običaja je i da se blagoslivljaju kuće. –Blagoslov počinje na Bogojavljenje kada ujutro odlazimo po blagoslovljenu vodu u crkvu – otkriva M. Kučeković. Zajednički doček Božića po julijanskom kalendaru posljednjih godina organiziraju Vijeće srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i predstavnica Vijeća srpske nacionalne manjine grada Ludbrega. (ih)
Paljenje svijeća u crkvi svete Petke u Bolfanu
12
Z A N I ML J I V O ST I
31. siječnja 2012.
Fitness i fizio-centar 'Impuls' Ludbreg
Vježbom i masažom za bolje zdravlje
Kako, što i koliko vježbati, koje tretmane koristiti? Najčešća su pitanja nas laika kojima su programi fitness-centra potpuna nepoznanica. Ali, tamo će vam pomoći stručnjaci, odnedavno i u Ludbregu jer je u prostoru gradske dvorane otvoren Fitness i fizio-centar 'Impuls'. Usluge centra mogu koristiti poklonici rekreacije i vježbanja, ovdje pravu pomoć mogu dobiti i oni sa zdravstvenim teškoćama pri kojima je nužna fizikalna terapija. Vlasnica centra je Vesna Špikić, viši fizioterapeut: -Odlučili smo se za otvaranje fitness i fizio-centra jer u Ludbregu nije bilo ove vrste usluga. Pokazalo se da je zaista bilo potrebno jer ljudi sve više misle o zdravlju. Kod vježbanja se izlučuje tzv. hormon sreće, pa su ljudi zbog našeg užurbanog i stresnog načina živo-
ta nakon vježbanja zadovoljniji. Za svaki tretman treba dogovor, imamo individualan pristup i program treninga prilagođavamo ljudima. Imamo najmodernije sprave: za kružni trening, cardiospravu, trake za trčanje, steper, bicikl, trampolin i druge, sve je vrlo funkcionalno. Zato vježbanje nije monotono - kaže Vesna Špikić. Fitnes-program nudi trening, pa ima dosta korisnika. Cardioprogrami su kombinacija cardio i funkcionalnog treninga, te klasičnog pilatesa. Doznajemo da ima interesa za elektroterapiju, kineziterapiju, medicinsku gimnastiku i različite vrste masaža. Najviše se biraju medicinske i aroma masaže, potom anticelulitna masaža. Važno je istaći kako je masaže dobro povremeno koristiti, kao preventivu, a ne kad već dođe do bolova.
Relax masaža vulkanskim kamenjem
Vesna Špikić na spravama -Osobe koje trebaju obaviti fizikalnu terapiju više ne moraju
Suvremena elektroterapija
u Varaždin, Varaždinske Toplice ili druge centre jer kod nas mogu
izabrati elektroterapije, masaže, medicinsku gimnastiku. Paketi fizikalnih terapija su od 500 do 700 kuna za 10 dana terapije. Cijene masaže su od 70 do 120 kuna ovisno je li parcijalna ili masažu cijelog tijela, anticelulitna ili druge vrste masaže. Imamo čak i relax-masažu vulkanskim kamenjem. Ovih je dana zaživio i novi sadržaj - pilates za trudnice. Novi je i tretman glinom i kajenskim paprom za bolna leđa, reumu, ukočenost mišića, poboljšava prokrvljenost, djeluje toplinski i oslobađa od grčeva. Imamo zaista širok izbor usluga koje ljudi kod nas mogu koristiti – smatra Vesna. Puno programa, ali obično kažemo da nemamo vremena. A tjedno treba odvojiti samo nekoliko sati za sebe i pomoći tijelu. Željka Namesnik
Masaža je najkorisnija ako je preventivna
Kako nakon blagdana vratiti dobru formu?
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
Tjelovježba i pravilna prehrana
5. veljače: Igra pobjednika (sportska drama, 133 min)
Iza nas je blagdansko razdoblje uživanja u bogatoj i ukusnoj trpezi, obilatoj mesnim obrocima i poslasticama. A sad treba organizam i tijelo vratiti u dobru formu. Često se misli da to zimi nije moguće. No, baš sada je pravo vrijeme da do proljeća tijelo bude prema našoj želji. To se može postići na zdrav način bez čudotvornih proizvoda za mršavljenje i iscrpljujućih dijeta koje su u pravilu neučinkovite. Recept za zdravlje je promjena prehrambenih navika i vježbanje.
Pravilna prehrana Višak kila najbolje je, potvrđuju stručnjaci, skidati postupno uz primjenu pravilne prehrane. Obroke treba podijeliti i jesti tri do pet puta dnevno. Važnost treba dati
doručku jer njegovo preskakanje uzrokuje povećan unos hrane kroz dan i navečer. Treba piti više vode i koristiti nezaslađene biljne čajeva, a svakako izbjegavati pohana i pržena jela, ugljikohidrate - slatkiše, kolače. Zaboravite i na kasni večernji obrok. Jelovnik - kuhano povrće s dodatkom maslinova ulja, riba koju bi trebalo često konzumirati, nemasno meso piletine, puretina po mogućnosti kuhana, pirjana ili pečena na malo ulja. U prehranu ubaciti orašaste plodove, voća i cjelovite žitarice.
Redovita tjelovježba Osim zdrave prehrane za izgled i osjećaj dobre forme ključ je u kretanju, vježbi, rekreaciji. Za bolje
zdravstveno stanje, za rješavanje stresa i viška kila, umjesto fotelje pred televizorom neophodan je odlazak u fitness centar. U većim gradovima to je uobičajeno. Kod nas u Ludbregu još nije tako, ali se početak nazire. Odlazak u fitness-centar nemojte smatrati luksuzom jer to nije iako nam životni standard nije bajan. Fitness-centri nude stručne programe redovitog vježbanja koji će vam pomoći da u 2-3 mjeseca smršavite na pravim mjestima, osjećate se bolje i zadovoljnije. Redovita vježba, kod žena utječe i na ljepotu! Ženama koje žele sačuvati mišićnu masu i usporiti starenje moraju vježbati barem dvaput tjedno. A i lijep izgled ne dolazi preko noći. Željka Namesnik
Uloge: Brad Pitt, Robin Wright, Jonah Hill, Philip Seymour
12. veljače: Tajni život kućnih pomoćnica(drama, 146 min) Uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer, Sissy Spacek
19. veljače: Muškarci koji mrze žene (triler, 152 min) Uloge: Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Sofia Ledarp
26. veljače: Ne znam kako joj to uspijeva (komedija 89 min) Uloge: Sarah Jessica Parker, Pierce Brosnan, Kelsey Grammer, Christina Hendricks Filmovi se prikazuju svake nedjelje u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’
Priče za laku noć u veljači 1. veljače - Ana Torić: Slavujeva pjesma 8. veljače - Antoaneta Klobučar: Strašljiva sova 15. veljače - Maja Brajko-Livaković: Krijesnica Svjetlica 22. veljače - Sanja Lovrenčić: Kad stigneš kasno 29. veljače - Noa Geras: Princ Nene Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati.
31. siječnja 2012.
Marija Kovačić, ludbreška slikarica Ludbreška umjetnica Marija Kovačić, članica Likovnog udruženja Ludbreg, predstavila se na godišnjoj izložbi u hotelu 'Amalia'. Izložila je anđele, radove u tehnici ulja na staklu i suhog pastela. Svojim radovima često pomaže 'Ludbreškom suncu' izradom pisanica, odazivom na likovne kolonije, a poklonila i skulpturu sunca i televizor koji je osvojila na tomboli. Povodom 600. godišnjice krvi Kristove napravila 600 pisanica. -Važno da je čovjek duhovno jak, krv Kristova je moja snaga. Najviše volim slikati sakralne motive, ali tu se moram još usavršavati. Naslikala sam puno anđela, svete obitelji. Volim te nebeske zaštitnike stvarati u miru i tišini. Svima nam je darovano da osjetimo djelovanje anđela. Njihova prisutnost može se osjetiti najbolje u trenucima patnje. Treba samo osluškivati samog sebe. Tada anđeoske poruke i putovi dolaze sami od sebe, kao i ljudi koji su u sličnoj potrazi
Slike moraju imati dušu za dobrotom i ljepotom – rekla je Marija. U početku umjetničkog puta radila je isključivo zbor svoje duše, a nešto kasnije na nagovor gospođe Valek priključila se Likovnom udruženju. Ljubav prema umjetnosti seže još od osnovne škole kada je počela slikati tušem slike s tisuću detalja. To su bila njezina prva djela koja su i nagrađivana. -Prvu pravu izložbu imala sam s oslikanim tanjurima u Belupu, kasnije ih je bilo više. Ljudi su jako dobro prihvatili moje radove. Vidim da i danas dobro prihvaćaju izložbe umjetnika, slikari se rado odazivaju – rekla je Marija. Marija je puno naučila kroz rad, ali i uči iz priručnika umjetnosti i slikarstva. neke ideje pronalazi i na internetu. -Uglavnom sam sama došla do svega, puno eksperimentiram, a u udruženju sam također puno naučila. Najradije slikam kombiniranim tehnikama jer se tu čovjek može naj-
13
Marijina “Skulptura Sunca”
Marija najviše voli slikati sakralne motive
Humanitarna udruga mladih 'LUN-MLA'
bolje izraziti, volim i tehniku ulja na platnu te pastel. Važno je dati dušu u sliku – rekla je Marija. Kako se približava Uskrs, Marija je već počela s izradom pisanica po kojima je također poznata. Marina Hižak
Drugi natječaj Radio Ludberga za pjesničke i prozne radove
Uvijek spremni pomoći
Posljednje dvije godine na Festivalu kajkavske komedije 'Dani Mladena Kerstnera' u Ludbregu zapažen nastup imala je amaterska glumačka družina Humanitarne udruge mladih 'LUN-MLA' iz Lunjkovca. Zapravo redovito sudjeluju u ludbreškim kulturnim događajima, odazivaju se i na programe 'Ludbreškog Sunca', zapravo na svaku humanitarnu akciju. Uostalom u svom nazivu ima pridjev 'humanitarna' pa je to i drugi razlog zašto predstavljamo njihov rad. -Na Festivalu kajkavske komedije u Ludbregu nastupili smo s autorskim komadima, a naša glumačka družina ima uvježbano i izvodi pet igrokaza. Članovi su većinom odrasle osobe iako sve više nastojimo uključiti i mlade koji stvaraju zvučnu kulisu, sviraju tambure, pjevaju, plešu, a najteže ih je uključiti da glume. Mladi iz 'Fejs-generacije' srame se glumiti jer se boje da će biti ismijani na internetskim društvenim mrežama – rekla je Štefanija Šarec, autorica tekstova i voditeljica glumačke družine. Štefanija je učiteljica razredne nastave u OŠ Veliki Bukovec i uočila je da u Lunjkovcu ima puno djece za koju ne postoje organizirani oblici aktivnosti ni prostorija za druženje.
K U LT U R A
Prijavljeno više od 35 autora
Mladi članovi udruge iz Lunjkovca -U selu živi oko 45 obitelji. Neke od njih imaju neuobičajeno puno djece tako da u dobi do 15 godina imamo više od 50 djece. Dio je uključen u tamburaški sastav KUD-a 'Juraj Lončarić' iz Hrženice gdje su se iskazali kao nadareni i skupili niz nastupa na humanitarnim koncertima. Svirali smo i pjevali za djecu s posebnim potrebama u Kući Sunca u Globočecu, a uoči većih blagdana posjećujemo i staračke domove kako bi starijima i nemoćnima uljepšali svakodnevicu – pojasnila je Štefanija. U suradnji s udrugom 'Ludbreško Sunce' u kino dvorani POU 'Dragutin Novak' Udruga je organizirala i humanitarne koncerte na kojima su nastupila poznata imena kao npr. Zdravko Škender, Juraj Galina, Ivan Povijač i Tihomir Bendelja. -Lunjkovec je mjesto na rubu Op-
Glumačka družina koja je nastupala u Ludbergu
ćine Mali Bukovec, na granici Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Zahvaljujući humanitarnim aktivnostima udruge postalo je poznato i izvan granica općine. Udruga ima u planu izgraditi dječje igralište, sudjelovati na Cvjetnom sajmu, na Festivalu kajkavske komedije u Ludbregu, organizirati likovnu koloniju i drugo, pri čemu će imati našu punu podršku – rekao je Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec. Humanitarna udruga mladih 'LUN-MLA' dokazuje kako se i u slabo prometno povezanom selu može dobro raditi i napredovati, kreativno ispuniti slobodno vrijeme, ali istovremeno djelovati na stvaranju boljih uvjeta za život i rad, kao primjer i putokaz za djelovanje mladih u sličnim sredinama. Dražen Vađunec
Tamburaški sastav mladih Lunjkovca
Radio Ludbreg polako privodi kraju drugi književni natječaj u kojem je pozvao autore-amatere da pošalju svoje pjesme i prozna djela. Već je lanjski prvi natječaj pobudio veliki interes među autorima, a isto se ponovilo i sada. Do 15. siječnja, zaključnog roka za primanje radova, redakciji Radio Ludbrega 35 autora poslalo je na natječaj 110 pjesama i 16 proznih tekstova na kajkavskom narječju što je uvjet natječaja. Naime, jedan od ciljeva natječaja je doprinos na očuvanju i njegovanju našeg narječja. Slušatelji Radio Ludbrega po svom će ukusu sredinom veljače odabrati najbolji rad, a ostale pobjednike proglasit će Ocjenjivački sud. Za autore najboljih radova Radio Ludbreg pripremio je prigodne
novčane nagrade koje će uručiti na posebnoj svečanosti krajem veljače. Radio Ludbreg je ispunio svoje obećanje i tijekom siječnja iz tiska je izašao 'Zbornik radova 2010.', radova prvog književnog natječaja. U Zborniku je objavljeno 36 autora iz četiri županije odnosno 126 pjesama i 12 proznih radova. Zbornik je tiskan na 204 stranice, formata 14,5 x 24 cm, a uz radove u njemu se nalaze i biografski podaci s fotografijama autora. Zbornik se može nabaviti u prostorijama Radio Ludbrega. Željka Namesnik
14
SP O R T
31. siječnja 2012.
Radio Ludbreg odabrao najbolje sportaše za 2011.
Priznanja najboljima
Razvitak – lani do finala, a sada do naslova
6. Zimsko malonogometno prvenstvo NS Ludbreg
Neizvjesno i uzbudljivo
Dobili smo nove pobjednike Zimskog malonogometnog prvenstva Nogometnog središta Ludbreg. Lanjski pobjednici nisu obranili naslov. Završni dana turnira bio je u nedjelju 29. siječnja. U seniorskom finalu u 'rovovskoj borbi' u kojoj se očekivalo ipak više malonogometnih majstorija Razvitak iz Čićkovine je dobio je Plitvicu iz Selnika s 2:0. Treće mjesto osvojila je Gora iz Globočeca najugodnije iznenađenje turnira, pobjedom nad Slogom. Za najboljeg igrača proglašen je Dejan Međimorec iz Plitvice, a Nevenko Herenčić iz Razvitka za vratara. Na turniru su sudjelovanje 24 seniorske ekipe. Veterani Podravca iz Sesveta
u odličnom finalu su dobili Mladost iz Sigeca s 3:1 i osvojili turnir, a 'mladostaši' iz Šemovca uzeli su 'broncu' pobjedom nad Slogom. Sudjelovalo je 10 veteranskih sastava. Najuvjerljivije je bilo u pionirskoj konkurenciji. Među 17 ekipa Podravina je za barem dva koplja bila bolja je od konkurencije, u finalu protiv Struge Rovokopa ludbreški su pioniri slavili su sa 7:0. Treće mjesto osvojio je Bukovčan iz Velikog Bukovca prede pionirima šemovečke Mladosti. Najbolji strijelci su pionir Antonio Gložinić iz Bukovčana, Boris Levatić iz Razvitka kod seniora, te kod veterana Željko Vađunec iz Podravca.
Redakcija emisije 'Fair-play' Radio Ludbrega, kao i svake godine podijelila je priznanja najboljim ludbreškim sportašima i sportašicama za proteklu godinu. Jasno prema njihovom izboru. Uostalom, službeni izbor najboljih sportaša u Ludbregu ne postoji, pa za ovakvu akciju našeg lokalnog radija samo pohvale, uz nadu da će nastaviti s tom praksom i u budućnosti. Kriterij je bio da se radi o aktivnim sportašima u klubovima ludbreške regije, te izvrsnost. Nešto teže bilo je pronaći najbolju sportašicu pošto je ženski sport u laganoj stagnaciji u našem gradu, ali vjerujemo da će se tu brzo stvari poboljšati. Naime, sve se glasnije govori o osnivanju ženskog odbojkaškog kluba u Ludbregu, možda čak i košarkaškog, pa će djevojke imati i širu mogućnost odabrati sport po želji. Uz nagrađene pojedince, o kojima slijede priče na susjednim stupcima, dodijeljena
Dobitnici priznanja Radio Ludbrega K. Kosir, priznanje za RK Ludbreg su i priznanja klubovima koji ove godine slave godišnjice. Jubilarci su ŽNK 'Podravina 02' za 10 godina rada, te momak u najboljim godinama RK 'Ludbreg-MB' za 40 godina. No, imamo mi u regiji
i poprilične starce-slavljenike. Lijepe obljetnice slave nogometni klubovi 'Zadrugar' 65 godina, 'Plitvica' Selnik 75 godina, 'Poljanec' 80 godina, a najveću godišnjicu obilježava 'Bukovčan 27' iz Malog Bukovca, čak 85. Svima najljepše čestitke i puno uspjeha na sportskom polju.
Plitvica – lijep uspjeh ulaskom u finale Tamara Čanaki iz Podravine ‘02
Krešo Horvat - priznanje za 75. rođendan “Plitvice” iz Selnika
Ivan Vuković, nogometaš Podravine
Mocca je uvijek u formi
Pobjednici – veterani Podravca iz Sesveta
Veterani sigečke Mladosti - tijesno izgubili finale
Od svih igrača Podravine lani, u godini najvećih uspjeha, Ivan Vuković pokazao je najkonstantniju formu. U prvom dijelu kada je Podravina stigla do trećeligaškog naslova uvijek je bio među najboljima na terenu što je bila teška zadaća pošto je većina igrala u vrhunskoj formi. No, u jesenskom ‘kriznom’ dijelu, bez prevelike dvojbe bio je među rijetkim igračima za koje se obično kaže da su na terenu raspoloženi za igru. Ivan Vuković rođen je 14. lipnja 1985. godine u Varaždinu. Nadimak Mocca dobio je po popularnim mocca-kockama, ukusnim napolitankama. Živi u ‘Newcastlu’ kako se tepa za Kaštelanec nedaleko Jalžabeta. -S 11 godina sam počeo igrati nogomet u Zagorcu iz Kneginca Donjeg. Ubrzo sam otišao u mlađe uzraste varaždinske Slobode, a pošto igram kao avion primijetili su to i u Varteksu i prešao sam prvoliga-
šu. Tamo me trenirao Gabrijel Poljanec, jedan od najboljih trenera za koje znam - kaže Mocca. Nastavak je još burniji. Naime, poslije nekog vremena Varaždinci ga prosljeđuju na posudbu u Nedeljanec, a zatim ga put vodi u NK Čakovec odakle je prvi put došao u Podravinu: -Bili smo dobri, a ja sam imao odličnu sezonu u Ludbregu, pa su me zapazili u Koprivnici, sijedi odlazak u Slaven-Belupo odnosno u ‘Koprivnicu’. Zatim slijedi novi povratak u Podravinu, pa odlazak u 4. austrijsku ligu. Igrao sam za Helligen Kreutz. Bilo je sjajno, odlični uvjeti, odigrao sezonu i pol. Onda sam se kockao i kalkulirao jer sam čekao poziv jednog tamošnjeg trećeligaša. Nažalost, ta kombinacija je propala i opet sam tu u Ludbregu - ispričao je Ivan. Pitali smo ga za kraj kako je doživio ovo priznanje Radio Ludbrega za najboljeg sportaša ludbreške regije: -Veliko mi je to i drago prizna-
Ivan Vuković nje, pravi poticaj za daljnji rad. Želio bih s dečkima u nastavku prvenstva 3. HNL sjever pomrsiti račune onima s vrha. Posebno peče onaj jesenski poraz u Slatini (8:2). Htio bih vratiti dugove, kad već ne možemo do vrha zbog velikog zaostatka – završio je Ivan Vuković–Mocca. Njegova britkost i odlična ljevica bit će u proljeće važan oslonac u igri Podravine. Neven Jerbić
SP O R T
31. siječnja 2012.
15
Gradski nogometni klub Podravina
Ponos Ludbrega
a za sportske rezultate ostvarene u 2011.
Kristian Kokolek, dobitnik posebnog priznanja
Za uzor mladima
Posebno priznanje u izboru Radio Ludbrega dobio je ludbreški košarkaš Kristian Kokolek. Veteran pod obručima napravio je izniman sportski potez u skladu s nazivom emisije fair-play. Kristian je uvidjevši da njegov klub nema primjereno rješenje pod košem na centarskoj poziciji, ponudio klubu svoje usluge. Besplatno. Iako s brojnim poslovnim i obiteljskim obvezama s petero djece, ozljeđivan, izrauban žestokim treninzima nije dvojio. Svaka čast, priznanje je došlo u prave ruke. –Smatrao sam obvezom da pomognem. Nemamo trenutno rezultate za pamćenje, ali nadam se boljitku – skromno će Kristian. U košarci je sada već više od 20 godina. Kristian je rođen 10. prosinca 1974. u Njemačkoj. Nakon povratka u domaju, krenuo je, jasno zbog visine od 200 cm u košarkaške vode. Zaigrao je za KK ‘Grafičar’, pružao dobre partije, koketirao s nekoliko klubova iz
N. Jerbić, urednik radija i Kristian bili su dugogodišnji suigrači županije i van nje. Godine 1996. ispunila mu se želja da zaigra u KK ‘Bosco’, drugoligašu iz Zagreba. Nakon povratka iz metropole Kristian manje-više uspješno godinama igra za ludbreški košarkaški klub. Pravi uzor mladim košarkašima i drugim sportašima. (nj)
Vođa rukometne bune
Matija Balažinec liku obavezu. Klub i ja moramo poduzeti sve da godinu u kojoj slavimo vrijednu obljetnicu obilježimo dobrim igrama. A onda iduće sezone idemo u napad na naslov prvaka, što drugo?! - poručio je Matija. (nj)
Mladen Henec na svečanosti u Radio Ludbregu - op.p.). Nadam se da ćemo ispraviti greške i u proljeće se približiti vrhu. Lijepo je biti na vrhu ludbreškog sporta. Nadam se da ćemo tu i dugo ostati. Kao argumentacija mogu poslužiti i sve bolji rezultati mladih klup-
skih naraštaja - prokomentirao je Mladen Henec. Bez dvojbe Podravina je u protekloj godini napravila veliku promociju našeg Ludbrega. Neven Jerbić
Put prema vrhu? Podravina je s pripremama za drugi dio sezone krenula 16. siječnja jer sezona počinje jako rano, 25. veljače. U igračkom kadru opet ima promjena. Nova lica su imenjaci koji dolaze iz dva trećeligaša, Mišel Stubić iz 'Koprivnice' i Mišel Simon iz Nedeljanca iz kojeg je na probi i Piskač. Vratio se sjajni Siniša Vađunec iz 'Podravca' iz Sesveta. Prvo-
Matija Balažinec, RK ‘Ludbreg-MB’ Kao što je Matija Gubec tamo u 16. stoljeću poveo seljake u bunu tako je i Matija Balažinec u protekloj godini poveo svoje prijatelje iz RK ‘Ludbreg MB u borbu za što bolji plasman u 3. HRL sjever. Usprkos mladosti jer – 17 mu je godina tek. Zato je više nego zasluženo podijelio nagradu za najboljeg sportaša ludbreške regije u 2011. -Trenutno smo u sredini ljestvice, a igre su nam bolje od plasmana. Više puta bili smo nadomak bodova. Nažalost, naše neiskustvo učinilo je svoje i ostadosmo bez nekih bodova koje smo igrom zaslužili. Siguran sam da će u drugom dijelu neka od ‘li-la’ utakmica otići na našu stranu – naglasio je Matija. Ponajbolji je strijelac 3. HRL sjever i pred njim je sjajna perspektiva. I još uvijek raste, od našeg zadnjeg razgovora protegnuo se do 184 cm. Unatoč mladosti razmišlja vrlo zrelo: -Ovo priznanje shvaćam kao ve-
Dvojbi nije bilo. Nagradu za najbolji klub u 2011. godini u ludbreškoj regiji primio je NK ‘Podravina’. Osvajanje naslova prvaka 3. HNL istok u jakoj konkurenciji uspjeh je kojeg treba dostojno nagraditi. Naravno da se s tim slaže i (ne) umorni predsjednik ludbreškog trećeligaša Mladen Henec: -To je jedan od najvećih uspjeha u 92 godine postojanja kluba. Borili smo se s jakim suparnicima iz Međimurja i Slavonije, neki od njih imali su i ‘vjetar u leđa’. No, bili smo jači od svega. Svaka čast dečkima i treneru – kaže Henec. Drugi dio godine nakon neodlaska u viši rang, druga priča. Dio igrača nije uspio ‘prožvakati’ u sebi ostanak u istom rangu, došli su lošiji rezultati i Podravina je u sredini ljestvice: -Nisam zadovoljan. Griješili su i igrači, pomalo i treneri, stari i novi (Sudec i Lađević
timcima je priključeno nekoliko juniora, a iz kluba su otišli Vručina, Jambrušić, Oliveira i Katanec. U klubu u proljeće očekuju bržu i kvalitetniju igru, te plasman koju stepenicu više što bi u 'tranzicijskoj' sezoni zadovoljilo ambicije kluba. Naravno, sada je prvenstveni cilj osvajanje Županijskog kupa. Ludbrežani su već odigrali pri-
premne utakmice protiv juniora Slaven–Belupa i vodećeg trećeligaša 'Zeline'. Pred plavobijelima još su utakmice protiv NK 'Međimurje' u Čakovcu 1. veljače, zatim 4. veljače u Bedenici protiv 'Strmca', a 11. ili 12. veljače gostuje se u Varaždinu kod istoimenog prvoligaša. Generalka će biti 18. veljače na ludbreškom stadionu s 'Croatiom' iz Grabrovnice. (nj)
Kristina Jalšić, nogometašica ŽNK Podravina ‘02
Deset godina u nogometnom dresu
Poznata je izreka kako jabuka ne pada daleko od stabla. Ovu mudrost često puta čujemo i u nogometu. U ovom slučaju tata je ljubav prema nogometu prenio na - kćerku. Kristina Jalšić iz Kučana Ludbreškog, kapetanica je ŽNK ‘Podravina ‘02’ iz Ludbrega, a njezin otac Kruno nekad je bio poznati nogometaš i trener u našoj ‘grabi’. -Od malena volim nogomet, počela sam igrati još kao curica. I kod nas u Kučanu dečki su najčešće igrali nogomet, pa sam im se pridružila, i s dečkima u školi igrala sam nogomet. Kasnije sam ušla u klub. Trebalo mi je malo vremena za prilagodbu, ali to je kratko trajalo. I tako sam u nogometu već 10 godina. Od početka igram zadnjeg u obrani - kaže nam Kristina. Dobitnica priznanja za najbolju sportašicu 29001. Radio Ludbrega završila se studij veterine i zaposlena je u varaždinskoj ‘Koki’. Naravno, voli životinje, pa kod kuće ima ribe, kornjače, a veliki je ljubimac škotski ovčar Miki od kojeg se ne razdvaja. Sve joj to ne smeta da igra nogomet. Čak i sada kada ludbreške nogometašice dosta i daleko putuju na utakmice, sve do Istre. Reorganizirana liga jača je nego ona otprije
i rezultati su malo slabiji od očekivanja. -Ekipa se dosta pomladila i normalno da su rezultati malo slabiji. Eto, sad igramo malonogometnu ligu, pa ćemo biti aktivne do kraja zime i to će nam sigurno poslije pomoći da u nastavku ostvarimo bolje rezultate. Možda je malo naporno putovati daleko na utakmice, ali ima to i lijepu stranu jer je to kao cjelodnevni izlet, puno se družimo, razgovaramo, bolje se upoznajemo. Lijepo je to i sigurno će nam ostati u dugoj uspomeni – ističe Kristina. Poziva djevojke koje vole nogomet da dođu u klub jer, kaže, sve se može ako za to postoji želja. -Samo neka dođu, rado ćemo ih prihvatiti i pomoći im, naša požrtvovna predsjednica Tamara Čanaki i mi iskusnije, kao što su Valentina Hadari, Sandra Valenko, Martina Špoljarić i ostale. Ja sam redovito trenirala i igrala tijekom studija, pa i sada kad radim. Ostala sam sve do danas jer volim nogomet. Važno je da cure vole nogomet i da su uporne. Uz treninge će brzo napredovati i steći važno iskustvo – kaže Kristina. Ovaj izbor, kaže, velika je stvar za nju, ali i za klub. -Trudit ću se opravdati izbor, a tko zna možda i koja druga cura iduće godine osvoji ovo priznanje. Ja
Kristina jalšić ću i dalje igrati dok mi obveze to budu dopuštale, uživam u igri. A vjerujem da ću i nakon toga ostati u klubu i pomagati koliko budem mogla.Šeficu ludbreške obrane za kraj smo pitali i o našem nogometu. -Navijam za Dinamo od malih nogu. U Europi nisam navijačica niti jednog kluba, ali obožavam gledati Ligu prvaka jer se igra jako lijepi nogomet. Reprezentacija na Euru? Joj, ne bih baš rekla kaj mislim jer ak’ tata pročita bumo se prepucavali. Ali, nije baš zgledalo dobro u kvalifikacijama. Recimo ovak: možda nas ugodno iznenade u Poljskoj – poručila je Kristina.
16
31. siječnja 2012.
Foto rubrika za čitatelje
ŠALJITE FOTKE! Evo nam dva velika ljubitelja fotografije i snimanja koji ne žale truda, vremena, upornosti i koješta drugog za odličnu fotografiju. Pa i novaca za kvalitetnu foto-opremu. Dva ‘životinjska’ motiva fokusirajući se na detalje još nam je za prošli broj poslao Miro Vađunec iz Vinograda Ludbreških. Tada nije bilo mje-
sta za sve fotke koje nam je poslao, pa je ovo nastavak njegovih radova. Tomica Letina, ludbreški učitelj tjelesne kulture u školi, strastveni foto—amater nakon duljeg vremena donio nam je na ‘sticku’ lijepi foto-season ludbreških motiva. Evo za sada dva njegova uratka. Čitatelji i poklonici fotografije mogu uživati u
ovim fotografijama. S pravom. Očekujemo od vas, dragi čitatelji, nove dobre, lijepe, zanimljive fotografije, neobične motive. Ako ste snimili takve fotografije pošaljite nam, a mi ćemo ih objaviti u ovoj foto-rubrici. Šaljite ih na naš e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr
Spomenik usred rotora (Tomica Letina)
Bijeli ljepotan (Miro Vađunec)
Grad u vodi (Tomica Letina)
Novogodišnji pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom
Promocija Ludbrega i naših bregova Na blagdan Sveta tri kralja u Ludbregu su se okupili učesnici pohoda Ludbreškom planinarskom obilaznicom, trasom dugom 23 km. Njih 100-tinjak stiglo je iz Zagreba, Varaždina, Pušće Donje, Koprivnice, Jastrebarskog, Beleca, Marije Bistrice, Ivanca, nekolicina iz Bosne, te naši Ludbrežani. PD Ludbreg priredio je razgledavanje svetišta i nalazišta rimskih termi, a stručni vodič Dario Čamić iz ludbreške turističke agencije goste je upoznao s poviješću i sadašnjošću Ludbrega. Vodič pohoda bila je Kornelija Klarić koja je uspješno vodila veliku grupu ljudi što nije nimalo lak zadatak. Pohod se odvijao od Ludbrega preko Slanja do Lijepe gorice i kontrolne točke na Gracima. U klijeti obitelji Šumiga bila je stanica za odmor i okrjepu uz domaće kolače, klipiće i razne napitke. Oni umorniji potom su se spustili u razgledavanje Ludbrega, a ostali su nastavili pohod preko Črnoglavca
Učesnici pohoda iznad Ludbrega do Sigečaka gdje je na Ludbreškoj vinskoj cesti ceste u Vinskom podrumu Božice i Nikole Makar organiziran ručak i druženje. -Dobili smo pohvale za organizaciju. Želja je PD Ludbreg da povezivanjem Vinograda Ludbreških i bregova promoviramo zdrav način života, Ludbreg i čitav kraj. Usput ukazujemo na onečišćenja uz Bednju i trasu jer
želimo lijep i čist prirodni okoliš. Pritom promoviramo ludbreška vina i drugu ponudu Ludbrega – kaže Damir Klarić, predsjednik društva. PD Ludbreg radit će na daljnjoj promociji pohoda kako bi idućih godina u obilasku ludbreške okolice uživalo još više gostiju koji će potom sigurno naći interes za novi turistički posjet Ludbregu i upoznavanje njegovih znamenitosti.
Odlično organiziran pohod Ludbreškom planinarskom obilaznicom
Šareno i na pruge (Miro Vađunec)