Ln 60

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 29. VELJAČE 2012.

BROJ 60 / GODINA VII.

Od -20 do +15 celzija

Vlč. Tihomir Kosec:

Ludbreg od zime do proljeća /str. 8.-9./

Korizma i ususret Uskrsu /str. 5./

‘Lukom’ Ludbreg:

Otvorena blagajna u prizemlju /str. 2./

Zatraženo vraćanje suda u Ludbreg /str. 3./

Čelnici Grada i ludbreških općina: B. Hajsok, V. Zdelar (V. Bukovec), M. Horvat (D. Martijanec), Z. Gizdavec (Sv. Đurđ), M. Krobot i D. Marković (M. Bukovec) Podravina starta 3. ožujka

SPORT

/str. 14-15./

Zadrugar počinje 4. ožujka

Gradska knjižnica:

Posudite knjigu i vježbajte /str. 13./

Podravina - Koprivnica

Zadrugar - Plitvica (G)

2

A KT U A L N O

Ludbreg i Ptuj Ludbreg odnedavno ima još jednog grada-prijatelja i to iz Slovenije. Česti susreti i druženja doveli su do proširenja suradnje Ludbrega i Ptuja, pa je sredinom veljače u Ptuju potpisana Povelja prijateljstva između Grada Ludbrega, Mestne občine Ptuj, Društva za rimsko zgodovino in kulturu Ptuj, Svet princev karnevala i Udruge Črni maček ludbreški.

Zapravo je najčešće da su pri uspostavljanju ovakvih i sličnih međugradskih, pa i međunarodnih veza najzaslužnije srodne udruge u tim sredinama, ponekad i gospodarski subjekti. U ovom slučaju krivci su ‘Črni maček ludbreški ‘ i ‘Svet princev karnevala’ iz Ptuja. Dakako, obje udruge posebnu pozornost posvećuju običajima fašnika, karnevala.

Primjerice, Ptujčani su početkom listopada bili atraktivni gosti ‘Jesenskog karnevala v centru sveta’. No, to nije bio njihov prvi dolazak u naš grad. I Ludbrežani su u nekoliko navrata gostovali u Ptuju. Uz to, Ludbreg i Ptuj članovi su Europske federacije karnevalskih gradova.

Povelju prijateljstva s ludbreške strane su potpisali počasni predsjednik ‘Črnog mačka’ Stanislav Žnidarić, te gradonačelnik Marijan Krobot: -Možemo reći da Ludbreg zahvaljujući ovim udrugama koje dugo surađuju, a razvijaju i njeguju fašničke običaje, na ovaj način proširuje svoju međunarodnu suradnju s našim okružjem. A mogli bismo kao poveznicu uzeti i u povijesti jako važnu staru rimsku cestu Osijek-LudbregPtuj koja je u to vrijeme bila jako važna prometnica i utjecala na razvoje naših gradova. No, od novih prijatelja u Sloveniji dijeli nas tek 50-ak km, pa je izvjesno da imamo dosta dodirnih točaka i bliskih interesa. Smatramo da s Ptujem možemo surađivati posebice na projektima i programima vezanim uz turizam, vjerujem da će biti interesa da se naši zajednički projekti kandidiraju za sredstva iz europskih fondova. No, treba razmisliti i o suradnji na drugim područjima. Primjerice, zašto ne bismo razgovarali o mogućnostima suradnje na gospodarskom i kulturnom, pa i sportskom planu. Vjerujem da bi suradnja mogla biti plodonosna – kaže gradonačelnik Marijan Krobot.

Poveljom prijateljstva potpisnici će se zalagati za daljnje jačanje prijateljskih odnosa, a posebno jačanje zajedničkih aktivnosti i razmjene iskustava na očuvanju kulturne baštine i običaja, kao i širenju prijateljstva i suradnje u interesu Ludbrega i Ptuja, naših regija i naroda.

Ludbreška delegacija prigodom potpisivanja Povelje pratila je manifestaciju ‘Fašnjak u Ptuju’ na koju dolaze karnevalske skupine iz raznih krajeva svijeta, a članovi ‘Črnog mačka ludbreškog’ uključili su se u program karnevala prigodnim nastupom.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

29. veljače 2012.

Ludbreška javna rasvjeta

Planovi za nastavak modernizacije Procjene su da bi Ludbreg nakon modernizacije čitave mreže javne rasvjete trošio oko 50 posto energije manje nego sada i tako ostvarivao značajne uštede

Otkako su prošlog ljeta i jeseni u pojedinim dijelovima naselja Ludbreg provedeni radovi na postavljanju nove, štedljive i ekološki prihvatljive javne rasvjete već nakon nekoliko mjeseci rada može se procijeniti koliko će ova investicija biti isplativa u budućnosti. Podsjetimo, tri zone u istočnom dijelu Ludbrega sada imaju LED (Led Emmiting Diode) javnu rasvjetu - Gospodarska zona Istok, Zona male privrede A i B, dio Koprivničke ulice, te Stambeno-poslovna zona 'Centar Istok III' s ulicom Lovački put. Dvadesetak štedljivih svjetiljki od visokotlačnog natrija postavljeno je i u Vinogradima Ludbreškim, Globočecu, Čukovcu i Bolfanu.

-Postavljeno je 100-tinjak novih svjetiljki, od čega 80 LED i 20 od visokotlačnog natrija, a istovremeno je iz sustava isključeno 30-ak starih živinih svjetiljki. Dakle, sada imamo više rasvjetnih tijela, ali je potrošnja električne energije manja. U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini potrošeno je 2.500 kwh energije manje što zasad nije velika financijska ušteda ako uzmemo u obzir da je godišnja potrošnja 562349 kWh. No, to nam pokazuje kolike bi mogle biti uštede u gradskom prora-

Nove eko štedljive svjetiljke u Ulici Rudolfa Fizira čunu kada se završi projekt modernizacije javne rasvjete u Ludbregu i prigradskim naseljima. Naime, od ukupno 1.340 svjetiljki javne rasvjete na čitavom našem području još je njih gotovo 900 s klasičnom tehnologijom živinih žarulja koje troše više energije, a nemaju takvu

Gospodarska zona Istok s novim LED svjetiljkama

U 'Lukomu' građani lakše obavljaju poslove U prostorijama gradske komunalne tvrtke 'Lukom' u Koprivničkoj ulici građani i svi korisnici usluga odnedavno ne moraju obavljati uobičajene poslove na katu zgrade. Naime, odmah do ulaznih vrata uređen je prostor za blagajnički ured gdje se dvaput tjedno može obaviti sve što je potrebno.

-Preuredili smo prostor nekadašnje garaže i tu smjestili blagajnu tako da se građani, korisnici usluga, više ne moraju penjati stepeništem do ureda. Važno je pritom istaći da k nama najčešće poslovno dolaze umirovljenici, dakle, slabije pokretne osobe od kojih je mnogima uspon stepenicama predstavljao ozbiljan fizički napor. Odredili smo u blagajni dva uredovna dana, ponedjeljak, kao prvi radni dan u tjednu, te srijedu kada po tradiciji najviše ljudi dolazi u Ludbreg obavljati razne poslove. Smatram da je zasad to dovoljno, a ako bude trebalo možemo odrediti i više ure-

učinkovitost i nisu ekološke – otkrio nam je Darko Crnković koji je u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, komunalne poslove i imovinu zadužen za projekte energetske učinkovitosti.

U samom Ludbregu sve glavne gradske ulice još su uvijek osvijetljene živinim žaruljama - Ulica Petra Zrinskog, Frankopanska, Gajeva, Jelačićeva, Stepinčeva ulica, uz cjelonoćni režim rada. S Fondom za energetsku učinkovitost u tijeku su pregovori o dopuni i izmjeni postojećeg projekta modernizacije javne rasvjete kako bi se u Ludbregu zamijenile sve živine svjetiljke i postavile ekološke i štedljive LED i natrijeve svjetiljke. U tijeku je izrada energetske studije odnosno pregled cjelokupne javne rasvjete na području Grada Ludbrega.

-Energetska studija je preduvjet za doradu projekata. Plan je za ovu godinu postaviti javnu rasvjetu tamo gdje sada nedostaje, točnije u dijelu Kuharićeve ulice, Ulici Rudolfa Fi-

zira i Bože Hlasteca, te na raskrižju Ulice B. Hlasteca s državnom cestom D2 kod nadvožnjaka i dionici državne ceste D2 uz Gospodarsku zonu Istok. Drugi se dio odnosi na nastavak zamjene postojećih živinih s LED i natrijevim žaruljama. Kada će se na području grada i prigradskih naselja postojeće stare zamijeniti štedljivim ekološkim žaruljama, procjene su da bi Grad Ludbreg trošio za javnu rasvjetu oko 50 posto energije manje nego sada – kaže Crnković.

Realna je procjena da bi Ludbreg mogao ostvariti uštedu u potrošnji javne rasvjete od 250.000–300.000 kWh godišnje.

Projekt gradnje ekološke i štedljive javne rasvjete Grad Ludbreg provodi zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iako Fond, doduše, još nije izvršio svoj dio financijskih obveza u dosad obavljenim poslovima zajedničkog projekta, ali prema posljednjim informacijama uskoro se iz Fonda mogu očekivati vrlo dobre vijesti i rješenje ovog problema.

Blagajna u prizemlju

Blagajna radi ponedjeljkom i srijedom od 8 do 12 sati dovnih dana rada blagajne. Ljudi na blagajni mogu obaviti sve što je potrebno, od plaćanja računa za korištenje naših usluga, mogu dobiti na uvid stanje svojih kartica, obaviti

narudžbu, primjerice, kupiti vreću za otpad i ostale poslove - kaže mr.

Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Radno vrijeme blagajne je svakog ponedjeljka i srijede od 8 do 12 sati.

Jadranka Tkalec koja radi na blagajni potvrdila nam je da najčešće dolaze građani starije životne dobi.

-Po mojoj procjeni gotovo 80 posto su umirovljenici ti koji kod nas obavljaju poslove za čitavu obitelj.

Većinom dolaze nakon što prime mirovinu, pa je do desetog u mjesecu na blagajni poprilično prometno.

I jako su zadovoljni što se sada ne moraju penjati stepenicama na kat kao prije. Na blagajni mogu riješiti sve poslove oko korištenja naših usluga, poput odvoza otpada, oko groblja, kanalizacije, oko usluga strojevima, podići razne dozvole koje izdajemo, provjeriti stanje svojih obveza i slično. Na blagajni, osim građana, možemo rješavati i iste poslove za pravne osobe – rekla je Jadranka Tkalec.

Inače, u dijelu nekadašnjeg gdje je blagajna preuređen je i opremljen prostor za novoformiranu ekipu za obavljanje poslova održavanja javne rasvjete.

A KT U A L N O

29. veljače 2012.

3

Grad Ludbreg i susjedne općine

Zatraženo vraćanje Stalne službe suda

Kako surađivati, koji su to projekti od zajedničkog interesa za čitav ludbreški kraj i kako ih realizirati? O tome je bilo riječi na susretu nositelja izvršnih vlasti u svih pet jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja koji su se krajem veljače sastali u prostorima gradske uprave u Ludbregu. Gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot sa suradnicima bio je domaćin načelnicima susjednih općina, Darku Markoviću iz Malog Bukovca, Vjekoslavu Zdelaru iz Velikog Bukovca, Marijanu Horvatu iz Martijanca, a umjesto spriječenog Marijana Lazara načelnika iz Svetog Đurđa bio je nazočan njegov zamjenik Zlatko Gizdavec.

Sa susreta je pokrenuta, za građane ludbreške regije vrlo važna inicijativa u cilju vraćanje Općinskog suda u Ludbreg odnosno stalne službe suda. Pismom su se obratili novom ministru pravosuđa i zatražili da ih primi kako bi mu prezentirali trenutačnu nerazumnu, pa i apsurdu organizaciju pravne zaštite žitelja ludbreške regije.

-Pokrećemo službenu inicijativu za povratak stalne službe suda u Ludbreg. Naprasno ukidanje te službe u Ludbregu iako je krajnji rok za spajanje sudova tek 2019. godine, ne koristi baš nikome. Općinski sud Varaždin sada kaznene predmete naših ljudi šalje u Križevce, a građanske u Ivanec. Osim izgubljenog vremena to je po 100 km dug put u oba smjera za građane Ludbrega, a za žitelje s bukovečkog područja još i više. Povećali su troškove ljudima ovog kraja. Ne možemo se nikako oteti dojmu da je u najmanju ruku upitna ta navodna racionalizacija

Dogovor čelnika Grada Ludbrega i susjednih općina krajem veljače o zajedničkim interesima zbog koje su nam ukinuli tu Službu u Ludbregu. Jer uvjereni smo da se djelatnicima suda moraju nadoknaditi troškovi pošto sada moraju iz Varaždina na očevid, primjerice, u Sveti Đurđ, Mali Bukovec ili bilo koje mjesto našeg kraja. Nadamo se

–Imamo zajedničke interese, puno dodirnih točaka. Neki zajednički projekti već su započeti, a ima pitanja o kojima bismo trebali više i bolje surađivati. Konkretno, Ludbreg je ponudio da u susjednim općinama poslove održavanja javne

Od Mađarske do Ludbrega U Prelogu je krajem veljače potpisana izjava o partnerstvu gradova i općina Zalaegerszeg, Prelog, Goričan, Donji Kraljevec i Ludbreg. Ugovor je potpisan radi zajedničkog rada u sklopu IPA-projekta o prekograničnoj suradnji Mađarske i Hrvatske na izgradnji biciklističke staze u cilju povezivanja, suradnje i turističke promocije ovih područja.

Konkretno, ova suradnja trebala bi sredstvima europskih fondova rezultirati izgradnjom biciklističke staze od Zalaegerszega do Ludbrega dužine

Pripreme za obilježavanje 19. ožujka - Dana grada Ludbrega Bliži se još jedan 19. ožujka, datum kada se obilježava i slavi Dan grada Ludbrega. Valja podsjetiti da je Gradsko vijeće 1999. godine proglasilo datum 19. ožujka Danom grada prema papinskom pismu Leona X od 19. ožujka 1513. godine kojim je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove zbog čega više od šest stoljeća vjer-

da će zajednička inicijativa za vraćanje stalne službe suda u Ludbreg uroditi plodom – ističe gradonačelnik Krobot svoj i zajednički stav načelnika susjednih općina.

No, bilo je i drugih važnim tema za razgovor i dogovore.

rasvjete preuzme naš 'Lukom' koji je sada tehnički i kadrovski opremljen za te poslove, a poznato je da HEP više ne smije raditi te poslove. Vjerujem da će susjedne općine prihvatiti našu ponudu. Neki programi pokreću se preko Lokalne akcijske grupe Podravina-Zagorje (LAG PODZAG). Primjerice, projekt uređenja biciklističke-turističke staze od Mađarske preko Međimurja preko susjednih općina do Ludbrega što će doprinijeti povezivanju, suradnji i turističkoj promociji naših područja. S tim, ali i drugim projektima koje je moguće pripremiti i realizirati u dogledno vrijeme zajedno možemo konkurirati na natječajima za sredstva iz europskih fondova – rekao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Ludbreg i susjedne općine također već surađuju po pitanju osnivanja srednje škole u Ludbregu, a smatra se da ima prostora i za neke zajedničke turističko-promotivne sadržaje, kao i na drugim područjima djelovanja.

Izgled odlikovanja Grada Ludbrega propisan je Odlukom o javnim priznanjima. Jedino Počasni građanin Ludbrega prima posebnu povelju s utisnutim grbom Ludbrega koju je osmislio autor Goran Petrač, ludbreški akademski slikar.

Gradonačelnik Krobot na potpisivanju izjave u Prelogu je prednost što oni imaju dosta iskustva s radom na sličnim programima i

projektima – rekao je Marijan Krobot, ludbreški gradonačelnik.

Svečanost i prigodni programi

nici hodočaste u Ludbreg. Godinu dana kasnije ustanovljena su javna priznanja, znak zahvale onima koji su svojim djelovanjem pomogli u razvoju i promoviranju Ludbrega.

Svečana sjednica Gradskog vijeća koju će njezin predsjednik Slavko Blagaj sazvati za ponedjeljak 19. ožujka bit će središnji događaj obilježavanja Dana grada, a zasigurno

Javna priznanja

60-ak km s pratećom infrastrukturom, te razradom turističke ponude, zajedničkih manifestacija i biciklističkih izleta. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko jedan milijun kuna, a prijave na projekt moraju se podnijeti do 12. ožujka.

Potpisivanje je bitno za Grad Ludbreg radi povezivanja sa sredinama duž trase planirane staze prije svega u turističkim, a kasnije nadam se i gospodarskim sadržajima. Mađari nude suradnju i pomoć, a mi smo je prihvatili. Velika

će najsvečaniji trenutak biti dodjela javnih priznanja dobitnicima, zaslužnim pojedincima i udrugama.

-Gradskom vijeću ćemo za iduću radnu sjednicu u prvoj polovici ožujka proslijediti prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, odluku o ovogodišnjim nositeljima najviših gradskih priznanja. Treba pričekati da

gradski vijećnici potvrde prijedlog Povjerenstva, pa se nakon toga o dobitnicima može obavijestiti ludbreška i šira javnost – pojasnio nam je gradonačelnik Marijan Krobot.

Izuzev svečane sjednice Gradskog vijeća kao središnjeg događaja obilježavanja Dana grada, priredit će se i nekoliko prigodnih kulturno-umjetničkih programa. Kako

doznajemo u pripremi je izložba fotografija uglednog mađarskog fotografa Laszla Tama koji se istom izložbom predstavio nedavno i u Pečuhu. U pripremi je i promocija knjige 'Šume Kalnika', autora dr.

Gabrijela Horvata, te još neki prigodni sadržaji. Na Dan grada služit će se i svečana sveta misa ludbreškoj župnoj crkvi.

Evo kako izgledaju neka od javnih priznanja Grada Ludbrega

Nagrada za životno djelo je u obliku pisanog priznanja, te pozlaćene kovanice od srebra, s jedne strane utisnut je grb Ludbrega, s druge strane reljef dvorca Batthyany, a dobiva se i zlatnik.

Nagrada Grada Ludbrega dobiva se u

obliku pisanog priznanja te kovanice od srebra s utisnutim grbom Ludbrega i reljefom dvorca Batthyany.

Plaketa se dobiva u obliku pisanog priznanja, te u obliku metalne ploče s utisnutim grbom Ludbrega.

Sve kovanice izrađuju se u 'Ikomu' u Zagrebu.

Zahvalnica se dobiva u obliku pisanog priznanja.

Uz sva priznanja u pisanom obliku dobitniku se uručuje i tekst odluke o dodjeli nagrade.

4

A KT U A L N O

29. veljače 2012.

Gradska organizacija SDP-a Ludbreg

Nezavisni vijećnici u SDP-u

Gradska organizacija SDP-a Ludbrega također se priprema za iduću godinu kada nas očekuju lokalni izbori, a posljednjim aktivnostima znatno je ojačala svoje pozicije. Naime, ovih je dana SDP-u i formalno pristupilo više članova s Nezavisne liste Grada Ludbrega, a među njima i dvoje nezavisnih vijećnika u Gradskome vijeću Ludbrega, Renata Potočnik i Krešimir Šalig. Podsjetimo, Nezavisna lista je na prošlim lokalnim i mjesnim izborima ostvarenim rezultatima postala važan politički čimbenik Grada Ludbrega.

-Osim članova Nezavisne liste u posljednjih nekoliko mjeseci u stranku se učlanilo 20-ak mahom mladih ljudi koji u SDP-u žele raditi

na razvoju grada i za bolji Ludbreg, te su prepoznali naš rad na okupljanju novih mladih snaga u stranci.

Jako nam je drago što su i članovi nezavisne liste prepoznali SDP kao političku snagu unutar koje žele i mogu djelovati. Dugo smo razgovarali, a imamo bliska uvjerenja i slično razmišljamo što je prevagnulo pri njihovoj odluci. Radi se o mladim i obrazovanim ljudima koji donose nove ideje i kojima je stalo da daju još veći doprinos u razvoju grada i brinu za dobrobit njegovih građana. SDP će uvijek biti otvoren za sve kvalitetne vrijedne mlade ljude s novim idejama koji žele dobro Ludbregu – rekao nam je prof. Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog SDP-a.

Predsjednik SDP-a prof. Bilić s novim članovima K. Šaligom i R. Potočnik

S desna Renata Potočnik, predsjednik Dubravko Bilić, Krešimir Šalig i glasnogovornik Alen Kišić Neminovno se sada mijenja i politička slika Ludbrega jer SDP je ovime ostvario prevlast u Gradskom vijeću Ludbrega i sada ima najviše odnosno šestero od 15 ukupno vijećnika.

-Nije nam bio prioritet promijeniti omjer snaga u Gradskom vijeću niti raditi druge promjene u vijeću.

Ove aktivnosti provedene su u cilju priprema za lokalne izbore iduće godine, pa se nikako ne mogu smatrati trgovinom ili kupovinom.

Vjerujem da SDP pokazuje da je i dalje najjača politička opcija u gradu. Jedini smo grad u županiji s gradonačelnikom iz redova SDP-a.

Vodstvo naše stranke u Zagrebu od nas očekuje da ponovimo taj rezultat na idućim lokalnim izborima i podržava ove naše aktivnosti.

SDP će pred javnost s imenom svog kandidata za budućeg gradonačelnika izaći tijekom jeseni - kaže prof.

Bilić.

Gradski vijećnici Renata Potočnik i Krešimir Šalig sada će politički djelovati kao članovi SDP-a i moći će, kažu, kvalitetnije ostvarivati ideje i raditi za dobrobit Ludbrega: -Motiv našeg ulaska u SDP nije inspiriran nikakvim osobnim ciljevima već isključivo željom da Ludbreg učinimo boljim gradom za njegove građane. Kao neovisnima, bilo nam je dosta teško djelovati.

Na zajedničkom sastanku s aktivnim članovima naše Nezavisne liste, koje smo detaljno informirali o našoj ideji, dobili smo podršku, što nam je olakšalo donošenje ove

odluke. Iako je bilo učestalih poziva i drugih, odlučili smo se za SDP u kojem smo prepoznali partnera s kojim bismo radili na poboljšanju stanja u gradu. Ponosni smo što je SDP iskazao tako veliko poštovanje za naše dosadašnje rezultate i uvjeren sam da ćemo kao SDP-ovci postići još puno više. Zadovoljni smo što je SDP prihvatio naš zahtjev da se našim prijelazom ne narušava sadašnje stanje u Gradskom vijeću odnosno ne mijenja se aktualni predsjednik vijeća. Naš cilj i motiv nije da nekoga rušimo, već da gradimo – kažu Renata Potočnik i Krešimir Šalig.

Nakon ovih promjena u sastavu Gradskog vijeća SDP sada ima 6 vijećnika, HDZ 4, HNS 3, a HSS i HSLS po jednog vijećnika.

Božidar Hajsok (HNS) o kandidaturi za gradonačelnika

'Spreman sam nastaviti rad na započetim projektima'

Vodstvo ludbreške podružnice HNS-a, kako smo javili, već je iz svojih redova imenovalo Božidara Hajsoka kao kandidata za novog gradonačelnika Ludbrega na lokalnim izborima 2013. godine. Kako trenutačno obavlja funkciju zamjenika gradonačelnika smatramo da je potrebno dati dodatna pojašnjenja javnosti.

-Stvar je jednostavna. HNS je pokrenuo aktivnosti oko isticanja kandidata na lokalnim izborima 2013. godine. Kako sam trenutno na funkciji zamjenika gradonačelnika, Predsjedništvo HNS-a našeg grada dalo mi je mogućnost da budem kandidat za gradonačelnika što sam prihvatio. I to iz više razloga, a prije svega kao odgovoran zamjenik gradonačelniku Marijanu Krobotu koji po završetku ovog mandata, prema priopćenju gradskog SDP-a, definitivno odlazi u zasluženu mirovinu. Smatram obvezom da gradska vlast podnese račun građanima po završetku mandata, a koliko je bila uspješna može se najobjektivnije provjeriti kandidaturom za novi mandat i potvrdom na izborima – kaže Božidar Hajsok.

O ukazanom povjerenju vodstva HNS-a:

B. Hajsok, sadašnji zamjenik i kandidat za novog gradonačelnika -HNS je stranka projekata, a moja trenutna funkcija daje mogućnost da se određeni projekti i realiziraju.

Uvjeren sam da ću opravdati povjerenje gradskog vodstva stranke, tim više što mi kandidatura omogućava

da u okviru sadašnjih ovlasti maksimalno koristim poziciju koju sada ima HNS i HNS-ovi dužnosnici u županiji i državi.

Kandidatura meni osobno ne znači ništa posebno. Ljudi koji me poznaju znaju da nastojim sve svoje obveze izvršiti maksimalno odgovorno, tako ću i nastaviti.

Naravno, moje će aktivnosti sada biti pod dodatnom lupom, ali to će mi dati još više snage da sve što će biti stavljeno pred mene učinim najbolje što mogu. Uvjeren sam da ću imati podršku svih u gradskim službama jer samo uz njihovu pomoć mogu se uspješno realizirati planirani projekti – ističe Božidar Hajsok.

Smatra da isticanje kandidature neće imati negativan utjecaj na suradnju s gradonačelnikom, te da odnosi koalicijskih partnera HNS-a i SDP-a u gradskom vijeću neće biti ugroženi.

-Ovo može imati samo pozitivan utjecaj na odnose između mene i gradonačelnika jer sad je poznata moja, a i namjera gradonačelnika Marijana Krobota. Eto, ja sam se izjasnio da sam spreman nastaviti rad na projektima koje planiramo do kraja sadašnjeg mandata. Siguran sam da gradonačelnik M. Kro-

bot ima puno povjerenje da ću ja, ako mi građani ukažu povjerenje na izborima, uspješno, brzo i efikasno nastaviti na realizaciji sveg započetog u njegovom mandatu. Što se tiče koalicije HNS-SDP nema baš nikakvog razloga da se na bilo koji način ugrozi. Pa mi smo u Ludbregu još prije tri godine prepoznali Kukuriku koaliciju dok o tome nitko nije ni govorio. Siguran sam da će naša koalicija opstati i na sljedećim izborima. Uvjeren sam u racionalne dogovore, oni zasigurno slijede jer velika je odgovornost pred SDP-om i HNS-om. Sada imamo izuzetnu priliku za pokretanje razvoja grada, više nemamo alibi izostanka vertikale prema županiji i državi. Bila bi tragedija da naši mali osobni interesi budu razlog blokiranju aktivnosti na bilo koji način.

Ako se to i kojim slučajem dogodi, budite uvjereni da ja u tome neću sudjelovati.

Siguran sam da do toga neće doći jer sam uvjeren da su u gradskim vodstvima SDP-a i HNS-a sposobni i mudri ljudi koji znaju brzo prepoznati i efikasno riješiti sve eventualne probleme – poručio je Božidar Hajsok, sadašnji zamjenik gradonačelnika i kandidat za budućeg gradonačelnika Ludbrega.

PRIGODNO

29. veljače 2012.

5

Korizma – vrijeme poziva za slavlje najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa

Imajmo povjerenja u Boga!

Jedan svećenik rekao je jednu zanimljivu stvar: „Kada sam bio u najjačoj tjelesnoj, duhovnoj i umnoj kondiciji, obično sam tada najmanje i najnekvalitetnije radio. Kada pak sam bio na 'sto muka' i osjećao se da sam 'ništ-koristi' pa sam se u svojoj muci utjecao Bogu, tada sam i ne znajući puno dobra napravio, tj. Bog je preko mene puno dobra napravio“.

Dragi čitatelji, dragi vjernici, ljudi dobre volje i želje za istinom. Počelo je vrijeme korizme koja pozivom na boravak u „pustinji“ u mnogima izaziva asocijaciju pokore, mrtvenja, odricanja itd., bacajući zapravo samo dio svjetla na istinu o korizmi.

Lijepo nam, stoga, kaže junak istoimene priče Mali princ, da ne čini pustinju lijepom pijesak ili pješčane dine nego spoznaja da se u toj pustinji krije izvor. Pustinja, u biblijskom smislu, za svakog kršćanina predstavlja povratak na izvor – što konačno znači povratak Bogu. U tom tonu i Vas pozivam da otkrivamo, za ovo naše današnje vrijeme, bogatstvo korizme, sadržaj kojeg određuje Onaj koji je sam proboravio i bio kušan četrdeset dana u pustinji, kako bi njegovo djelovanje – za spasenje čovjeka – a onda i naše, bilo moćno i plodonosno.

Nakon što ga je „Duh nagnao u pustinju“, otkriva nam evanđelje (Mk 1, 12-13) Isus „bijaše sa zvijerima, a anđeli mu služahu“… Ponekad nam se doista čini da nas, kad živimo u duhovnoj pustinji, tj. lišene osjećaja da je Bog prisutan, odasvud napa-

daju, slikovito rečeno, razne „zvijeri“.

Na nama je, dakle, da sami otkrijemo kome dopuštamo da nas proždire; naime, onog što proždire naše vrijeme, naše srce, našu pamet i duh, vrijeme pustinje nam može jako dobro pokazati, tj. anđeli nam to mogu pokazati. Anđeo kao osobno biće, Božji glasnik ili Božji glas (tj. Sv. pismo) u čovjeku, personificira s druge strane našu savjest koja posebno u trenucima kušnje postaje pozorna za ono što je Božje. Ali to razotkriva i našu taštinu te nas, u nekom smislu ponižava i čini slabim. No, u vremenu kušnje nismo napušteni kako najčešće osjećamo – zato kažemo da je to kušnja(!), pustinja – dapače, Bog je svojom pedagogijom tu na djelu.

Imajmo povjerenja u Boga! Ne uživati plodove koje nam nudi „zmija“ nije prvenstveno zabrana nego Božja briga za čovjeka – da ne jede ono što ga usmrćuje i da ojača svoje znanje o Bogu po kojem onda raste i njegovo povjerenje spram Boga. No, tko su, ili tko mogu biti „zvijeri – zmije“ koje spominje Markovo evanđelje (koje se inače, čita u godini B). Crkveni oci, koji su istovremeno bili i sveci i znanstvenici, s prvih 4-5 kršćanskih stoljeća ovako nas uče: Naše želje, navike, potrebe na koje smo navikli u nama su te zvijeri. Tako dugo dok ih hranimo, one se u nama uopće ne bune. No uskratite li im hranu, uskratite li trbuhu neku izvrsnu deliciju, kavicu, čokoladicu, sve ono na što smo se navikli da jednostavno imamo, uskratite li očima

Zajedno otkrijmo bogatstvo korizme – poručuje vlč. Kosec

neku seriju ili video-igricu, neke internetske stranice, vidjet ćete kako će se u vama početi događati pobuna vaše volje. „A zašto to, zašto bih se toga odrekao, koji je smisao toga?“ i niz drugih pitanja. Zanimljivo!? Mašta nam tako proradi, postanemo tako kreativni u izmišljanju razloga zašto je ipak dobro da se ne lišavamo tih sitnica. U pitanju je, dakle, naša volja, naša ljudska volja (ili bolje reći slabost), a ne Božja. I zato nas Duh, a Duh je Bog, šalje u pustinju da bismo tu upoznali Božju volju, da bismo tu upoznali Boga koji je ljubav. Zanimljiva je i sama riječ volja. Od koje riječi dolazi riječ volja? Od riječi voljeti. Ne živi čovjek samo od kruha, nego od volje Božje koja je uopće htjela da budem, ja, ti, mi..., naš pas, mačka, domaće životinje itd. Zato pustinja. Tu se vraćamo na izvor, Bogu koji nas voli i poziva da tu ljubav ponovo otkrijemo i odgovornim životom na nju odgovorimo. A riječ obraćenje ili obrat, koja također dominira korizmom, znači da trebamo napraviti kopernikanski zaokret i shvatiti da nismo mi oni oko kojih se svijet okreće i da sve ovisi o nama, nego je to Bog koji u crnilo naših očiju stavlja dugu o kojoj ovisi i doslovce visi naš život.

To, naravno, iziskuje poveću hrabrost, korjenitu promjenu mišljenja, zaokret u smislu uporišta na koje obično stavljamo svoje pouzdanje. Baš kao što je za sv. Petra rečeno da je tek onda postao jak kad je svoju slabost stavio s vjerom u Božju providnost.

Isus nakon što je za nas, u tijelu, pobijedio naš ljudski ego, potpomognut doduše Božjim anđelima, i nakon što je razotkrio đavolske smicalice vraća se u tzv. normalni svijet ali sada oboružan istinom te propovijeda ono što je sam spoznao kao bit, ono što je prevažno za život: „Obratimo se i vjerujmo evanđelju“. Odricanje „da“ ali zbog spoznaje Krista i njegove spasonosne volje za nas.

Tihomir Kosec, župni vikar

Vlč. Tihomir Kosec, župni vikar

Križni put mladih Varaždinske biskupije 24. i 25. ožujka

Hodočašće župama kroz Međimurje Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije najavio je da će ovogodišnji, a već 12. po redu Križni put mladih naše biskupije biti održan 24.i 25. ožujka. Održat će se pod motom 'Ustat ću i poći……', te himnom 'Odlučio sam slijediti Krista'.

Ovoga puta mladi vjernici Varaždinske biskupije upoznavat će župe u Međimurju. Križni put krenut će u subotu 24. ožujka ispred župne crkve u Kotoribi, okupljanje učesnika je do 7,30 sati. Mladi hodočasnici potom će krenuti put župa Sveta Marija i Draškovec, a trasa prvog dana završava u Prelogu gdje će mladi noćiti u školskoj športskoj dvorani OŠ Prelog.

Idućeg dana u nedjelju, 25. ožujka Križni put nastavlja se

prema Orehovici i dalje prema Čakovcu gdje završava u jednoj od dvije čakovečke župe, Župi svetog Antuna Padovanskog u dijelu grada Čakovec-jug. Po dolasku učesnika u župnoj će crkvi s početkom između 18 i 19 sati svečanu svetu misu služiti mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

I ove godine poslove organizacije i prijavljivanja već rade animatori u župama. Rok za prijave je 19. ožujka 2012. Doznajemo kako je već prijavljeno

više od 200 učesnika.

-Križni put je tradicionalna pučka pobožnost naših vjernika kroz povijest.

Po lijepom odazivu mladih naše biskupije svake godine, između 700 i 800 sudionika, vidimo da poruku ove pučke pobožnosti primaju i stari i mladi. A križni put kroz hodočašće i pješačenje, kroz molitvu i razmišljanje, kroz žrtvu i ljubav, kroz zajedništvo i druženje želi poručiti

svakom vjerniku da nam je kroz takav način i stil življenja, putovati i prema vječnosti. Kroz Korizmu se svake godine pripremamo za proslavu Isusovog uskrsnuća u povijesti, a postom, odricanjem, dobrim djelima i molitvom nastojimo i učimo živjeti tako da nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti - rekao nam je vlč. Damjan Koren, predstojnik. Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije.

Dužina trase ovog križnog puta je 45-50 kilometara koje treba proći u dva dana. Podsjećamo one koji će sada prvi puta biti učesnici da je misao dvodnevnog križnog puta žrtva, pa se od sudionika traži strpljivost, poniznost, te bi bilo dobro da prouče letak s važnim informacijama

kako se odjenuti, što ponijeti i kako se ponašati na ovom duhovnom događaju i pripravi za slavlje Uskrsa. Letke imaju župe, a detalji se mogu pročitati i na web-stranici Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije.

Sve informacije oko prijava za sudjelovanje možete dobiti u župama i kod župnih animatora. Za ludbreški dekanat prijave prima i Dubravka Červek, mobitel 098 138 11 49. Možete se prijaviti i izravno Uredu za pastoral mladih biskupije. Organizirat će se prijevoz do polazišta dakle u Kotoribi, te za povratak iz Čakovca.

Organizatori su Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije, Planinarska udruga mladih entuzijasta i Bratovština svetog Ferdinanda.

6

B R A N I TEL J I

29. veljače 2012.

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Podružnica Ludbreg

Za objavu registra branitelja Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata podružnica Ludbreg okuplja članstvo s područja Grada Ludbreg i susjednih općina ludbreškog kraja. U Udruzi je nakon promjena u ustroju organizacije trenutačno u tijeku izdavanje novih članskih iskaznica. Inače, radi se o najbrojnijoj udruzi proizašloj iz Domovinskog rata.

-Član naše udruge može biti svaki branitelj koji se po bilo kojoj osnovi uključio u Domovinski rat.

Dakle, ako je s područja ludbreške regije bilo više od 2.200 branitelja mogli bismo imati toliko članova.

No, članstvo je dobrovoljno i ne žele se svi upisati, a najviše nas je bilo oko 800. Upravo se sada nakon ovog ustroja radi na izdavanju novih iskaznica, pa će se tako ažurirati popis članstva, napraviti nova evidencija. Godišnja članarina je 60 kuna, a za novu iskaznicu treba 25 kuna.

Nažalost, kriza je očita i mnogima je čak i to puno. A naša je zadaća da članstvu pružimo pomoć kako ostvariti određene pomoći, pa i socijalne. Radi se prije svega o tome kako sa statusom branitelja ostvariti pravo na jednokratnu, povremenu ili stalnu financijsku pomoć. Takve branitelje vodimo u našu pravnu službu u Varaždin gdje ljudi dobiju sve potrebne informacije o tome kako dokazati imovinsko stanje i upute što moraju napraviti, a mi im iz Podružnice pomažemo u tome, čak ih vozimo u Varaždin ili Zagreb.

Osim financijske pomoći koju članovi mogu dobiti ako žive u složenim materijalnim prilikama, možemo pomoći pri zapošljavanju jer je zakonski regulirano da naši članovi imaju prednost, a isto pomažemo da se realizira i samozapošljavanje članova, dakle, ako otvaraju obrt ili slično. Lani je 16 članova zatražilo našu pomoć kako bi ostvarili prava koja ih pripadaju – pojasnio je Stjepan Nikolaus koji je na nedavnoj izbornoj skupštini ponovno izabran za predsjednika Podružnice.

U Središnji odbor UDVDR također su izabrani Zoran Dvorski koji obavlja dužnost tajnika, te Vinko Međimurec, Mladen Gača, Zdravko Bačani, Tomica Međimurec i Mario Petak, a u Nadzorni odbor izabrani su Dragica Dvorski, Dražen Rak i Mladen Balažinec. Također je izabran i Sud časti.

Upravo su povremena okupljanja, druženje i rekreacija važne aktivnosti ove braniteljske udruge koja ima sjedište u istočnoj zgradi ludbreškog starog grada na drugome katu.

-Okupljamo se pri obilježavanju značajnih datuma iz Domovinskog rata i pogibijama suboraca, planiramo posjet bojišnicama i spomenobilježjima iz Domovinskog rata.

Naši članovi ne smiju se tjelesno zapustiti. Primjerice, redovito priređujemo memorijalni malonogometni turnir u spomen na naše poginule Jendrića i Petrikovskog. Važna su

Članovi udruge okupljeni na susretu u povodu skupštine

Stjepan Nikolaus i Zoran Dvorski, predsjednik i tajnik podružnice nam i sportsko-rekreacijska natjecanja na županijskoj razini, a uspijevamo se plasirati i na državna natjecanja. Cilj je da što više budemo skupa. Naš ured u Ludbregu radi srijedom od 14 do 16 sati, kada članovi mogu obaviti sve što je potrebno, a mogu i nazvati na brojeve 819-216 i

098/190-2766. Pozivam sve koji ispunjavaju uvjete da nam se pridruže i kao članovi. Naše prostorije svima su otvorene, doduše, trebamo je malo dotjerati i nabaviti najnužniju opremu. Za normalan rad nedostaje nam telefon-telefax i računalo, a dobro bi nam došli kopirka, pisač – re-

kao je tajnik Zoran Dvorski.

U Podružnici će se primjereno pripremiti za nove aktivnosti koje očekuju braniteljske udruge.

-Najprije moram zahvaliti Gradu Ludbregu i općinama Sveti Đurđ, Donji Martijanec, Veliki Bukovec i Mali Bukovec koji nam financijski pomažu u našem radu. A uvijek ima vlasnika tvrtki i obrtničkih radnji koji nam pomognu kakvom donacijom, pa i njima zahvaljujem.

Imat ćemo sigurno dosta novog posla. Naime, u izradi je novi Zakon o hrvatskim braniteljima. Budemo vidjeli kaj će nam donesti. Mi budemo sigurno s novostima i zakonskim promjenama upoznali svoje članstvo. Ne smeta nas niti objava registra branitelja. Podržavano, čak štoviše, zalažemo se za njegovu objavu – kaže Nikolaus. Članove ludbreškog ogranka posjetio je i Branko Družinić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Varaždinske županije koji nam je potvrdio da se ludbreški ogranak posebno ističe svojim aktivnostima.

Branitelje Vukovara '91. odlikovao predsjednik RH dr. Ivo Josipović

Orden Zasebnoj postrojbi PU Varaždinske

U povodu godišnjice vukovarske bitke i Dana sjećanja na žrtve Vukovara predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović odlikovao je Zasebnu postrojbu Policijske uprave Varaždinske ordenom Reda kneza Domagoja s ogrlicom. Poznato je da su među pripadnicima postrojbe bili i tadašnji ludbreški policajci koji su gotovo svi završili u srpskim logorima, Josip Kanižaj je poginuo, a Mladen Levak i danas se još uvijek službeno vodi kao nestali u pokušaju proboja iz opkoljenog grada.

Repliku ovog visokog odlikovanja su članovi udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.' dobili uoči održavanja nedavne izvještajne skupštine.

-Ovo je možda i najveće priznanje koje smo mogli dobiti,a dodjeljuje ga predsjednik Republike. Ponosni smo na ovo priznanje, ipak nam je to neka naša zadovoljština za sve ono što smo prošli u obrani Vukovara i što su dečki doživjeli u logorima. Mislim da je to i velika stvari za Ludbreg, da se zna da su i Ludbrežani dali svoj doprinos u

obrani Vukovara i u Domovinskom ratu. Dali smo napraviti repliku ordena i poklonili je Policijskoj postaji Ludbreg čiji smo bili pripadnici kao branitelji – rekao nam je Petar Franolić, predsjednik udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.'

Upravo ovih zimskih dana iz tiska je izašlo dopunjeno izdanje ujesen promovirane knjige 'Vukovar-Varaždin 1991.' u kojoj su i pisana svjedočanstva samih branitelja Vukovara, pripadnika Zasebne postrojbe PU Varaždin.

-Prvih tisuću primjeraka brzo je nestalo, dosta se toga poklonilo, ali i kupilo, pa se išlo u dopunjeno izdanje. Oni koji žele knjigu mogu je naručiti, javiti se udruzi ili kod mene osobno – poručio je Franolić.

Udruga će u narednom razdoblju i dalje djelovati na promociji Domovinskog rata, na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara, posebice u spomen na Kanižaja i Levaka, a tim se povodom planira prirediti i prigodne izložbe.

Udruga će, dakako, prigodno obilježiti i druge datume i godišnjice iz Domovinskog rata, te državne i vjerske blagdane. Članstvo će aktivno sudjelovati i u radu Udruge logoraša srpskih logora Varaždinske županije, darivati djecu svojih članova za blagdane, a u spomen na datum povratka iz logora okupljanja će se održavati 10. dana svakog mjeseca u svojoj prostoriji koju namjeravaju primjereno opremiti.

Također će prikupljati građu, kako se nadaju, za još jednu knjigu i to u čast Ludbregu i njegovim braniteljima.

-Naša je želja da jednoga dana svjetlo dana ugleda i knjiga o ulozi Ludbrega i sudjelovanju Ludbrežana u Domovinskom ratu.

Sigurno je da je to velik i sveobuhvatan posao na pripremama.

Eto, mi bismo dali svoj doprinos prikupljanjem zapisa, dokumenata, fotografija, svega što možemo naći u vlastitoj dokumentaciji – rekao je Petar Franolić, predsjednik Ludbreških branitelja Vukovara '91.

Petar Franolić s odrednom Red kneza Domagoja s ogrlicom

29. veljače 2012.

PRIGODNO

Prijedlog što pripremati za jelo tijekom korizme

Vrijeme je za ribe

Domaćice su u našem kraju oduvijek tijekom korizme kuhanje za obitelj prilagođavale običajima, ali najčešće i mogućnostima. Pripremalo se ono što se imalo, ali i u skladu s običajima. Možda je upravo ovo korizmeno razdoblje idealno da promijenite prehrambene navike, uvedete novine, kušate nove namirnice. Ipak je danas puno lakše doći do namirnica koje su nekad u našem kraju bile nezamislive.

Donosimo vam i neke recepte koji će biti zanimljivi upravo onima koji žele uvesti u jelovnik što više ribe.

Hrvati su na samom dnu ljestvice po konzumaciji ribe što je apsolutno neprihvatljivo zbog morskog i riječnog bogatstva kojim raspolažemo.

Doduše, u Dalmaciji se konzumira tek malo više ribe, ali još uvijek ispod prosjeka. U kontinentalnom dijelu da i ne govorimo. Šteta jer riba - bilo ona riječna ili morska uz dobru pripremu pravi je gastronomski užitak. A stručnjaci za prehranu upozorit će vas da bi ribu trebalo jesti i nekoliko puta tjedno, morsku ili riječnu, svejedno. Primjerice, plavu ribu koja je jeftina, ukusna, zdrava i dostupna. Naša jadranska srdela ili skuša svakako bi bile na prvom mjestu. Danas se mogu kupiti u obližnjim ribarnicama i trgovačkim centrima, pa je i to jedan od razloga da je što češće pripremamo.

Skuša Skuša se ubraja među najhranjivije vrste riba, to je plava riba izuzetnog okusa. Sadrži Omega 3 masne kiseline, vitamine i minerale važne za rad srca, a ima vrlo malo štetnih zasićenih masti. Osim što su zdrave za srce, skuše obiluju i drugim hranjivim tvarima. Sadrže više od 10

7

Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje:

N A T J E Č A J za dodjelu „Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2011/12. godinu“ u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije:

Račići ili ‘kozice’ u umaku i rižom posto preporučene dnevne količine kalcija, te su dobar izvor vitamina D koji pomaže u apsorpciji kalcija.

Predlažemo vam recept za pripremu skuša.

Priprema skuša je vrlo jednostavna. Očišćene i oprane ribe nasolite, sitno nasjeckajte češnjak i peršinov list, pomiješajte s još malo začina po izboru i napunite unutrašnjost riba, nauljite, ako vam je dostupno maslinovo ulje, bit će najbolje. Ribe poslažite na papir za pečenje u lim ili na drvene štapiće (one od ražnjića) da vam se ribe ne zalijepe. Ako u kući imate majstora roštilja onda pripremu svakako prepustite njemu.

Uz ovu vrstu ribe kao prilog poslužite našu domaću krumpirovu salatu s bučinim uljem ili slani kuhani krumpir.

Račići Ribu jedemo premalo, a što tek reći za plodove mora. Evo prijedloga

i za one koji vole jesti nešto riblje, a da nema kosti. Iznenadit će vas ukusni repovi morskih račića - gamberi ili kozice. Odličan su izvor Omega 3 masnih kiselina, obiluju vitaminom B 12, te sadrže bogatstvo minerala, a ujedno su važan izvor željeza. Uz to su niskokalorična namirnica bogata vrijednim nutrijentima te su idealni za laganu prehranu.

Iznenadit će vas ukusni repovi morskih račića, uvjereni smo da ćete uživati u ovom jelu koje se koje također priprema vrlo brzo i jednostavno.

Priprema: Na malo maslinovog ulja stavite nasjeckani češnjak i nasjeckani peršinov list, dodajte račiće, dolijte s malo vode, po izboru malo bijelog vina i na kraju dodajte nekoliko žlica rajčice (koncentrat ili sl.) Začinite po želji. Uz ukusne račiće odmah imate i fini umak za preljev riže ili tjestenine uz koju poslužujete račiće.

Pripremila: Željka Namesnik

1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije u iznosu od po 1.000 kuna, 2. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole sa četverogodišnjim trajanjem (sve osim gimnazije i strukovne ) – u iznosu od po 1.000,00 kuna, 3. dvije nagrade za najbolje učenike srednje strukovne škole u iznosu od po 1.000,00 kuna, 4. šest nagrada za najbolje redovne studente dodiplomskog, diplomskog odnosno integriranog studija u iznosu od po 1.500 kuna.

Za nagradu se imaju pravo natjecati učenici srednjih škola i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog odnosno integriranog studija za prošlu akademsku godinu s prebivalištem na području grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.

Natječaj je otvoren od dana objave do 07. ožujka 2012. godine.

Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2010/2011. akademske godine koju je kandidat završio.

Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola: a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2010/2011. b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju,javni nastupi,izložbe i dr.) c) materijalni status Popis dokumentacije za kandidate – studente a)preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2010/2011. b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja, objavljeni radovi,izložbe,javni nastupi i dr.) c) starost kandidata, d) uloženi napor u radu, e) dekanova nagrada, f ) rektorova nagrada

Skuša s nadjevom pripremljena za pećnicu

Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 30 dana od dana zaključenja natječaja.

Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.

Prijavitelji koji su ušli u uži krug bit će pozvani na dodjelu nagrada, koje će biti uručene najboljim kandidatima.

Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27 (Hotel Amalija).

Obavijesti se mogu dobiti na brojeve telefona 042/810-722 ili 042/811-433.

Rotary klub Ludbreg

8

ZIMA U LUDBREGU

29. veljače 2012.

Ludbreg od prave zime do proljeća

Od -20 do +15

Zadnjih godina prvi snijeg u pravilu padne u studenome, a onda povremeno čitavu zimu. No, zadnji je studeni prošao bez snijega, nije ga bilo niti u prosincu, čak niti u siječnju. Doduše, prve sitne pahulje zabijelile su Ludbreg u nedjelju 29. siječnja, stvorile tanki bijeli pokrivač. Bila je to najava prave zime – s niskim temperaturama i obiljem snijega. Tako je i bilo. Dnevna temperatura zraka gotovo se tri tjedna kretala oko 10 minusa, a ona noćna i rano jutarnja živu u termometrima tjerala je gotovo do brojke 20. Na susjednim stupcima možete doznati kako se Ludbreg borio sa čišćenjem snijega s javnih površina. Naš novinar Dražen Vađunec lutao je gradom da bismo čuli kako su se građani othrvali minusima i snježnom pokrivaču, a i urednik je obišao važnije gradske punktove. Doznali smo da su kašnjenja u javnom prijevozu bila zanemariva, tek poneka željeznička linija više je kasnila. Autobusima snijeg nije smetao, ali jest hladnoća: -Linije su vozile normalno i autobusi praktički nisu kasnili. Veći problem naši su vozači imali ujutro

Bednja se velikim dijelom zaledila između dva mosta

Središnji trg u zimskom ruhu, a hladno vrijeme i minusi u termometrima gra

jer zbog niskih temperatura bilo je puno teže upaliti autobus. Dečki iz 'Lukoma' čiste kolodvor od snijega, a to su radili na vrijeme i kvalitetno, pa je sve funkcioniralo kako treba kaže nam Andrija Horvat, voditelj

-Nismo mi kaj oni u Dalmaciji.

Ovo je kod nas normalno, nekaj takvoga moglo je biti i u prosincu i u siječnju, ali nije neočekivano niti u veljači. Nekad smo do pojasa gazili sneg kad smo išli u školu. Kod nas se ljudi

Lukomovci u čišćenju od snijega na autobusnom kolodvoru

Autobusnog kolodvora Ludbreg.

Građani Ludbrega i čitavog kraja, naravno, pripremili su se za zimu, snijeg i led. S nevjericom su pratili ono što se tada dešavalo u dalmatinskim gradovima.

Biserka Kušter vlasnica je kvalitetne lopate za snijeg

pripremiju za svaku zimu i nas nitko ne pita niti treba zmisliti, tak je svake zime. Lopata mora biti spremna – kaže Biserka Kušter koju smo zatekli s lopatom u Kuharićevoj ulici.

Građani odnosno vozači bili su

Parkirališta očišćenja i spremna za vozila

Gume, akumulatori i plinsko brojilo

Kad su se mnogi već poradovali da će uštedjeti na grijanju zahladilo je do debelih minusa. Brojčanici na plinskim brojilima ubrzano su se okretali, izbjegavao se pogled prema njima da se vidi potrošnja. Suhi sitni snijeg nošen jakim sjevernim vjetrom zavukao se kroz svaku pukotinu i svako dvorište. U Gundulićevoj je vjetar nosio snijeg zbog blizine polja više je nego drugdje i stvarao zapuhe u dvorištima.

-Četiri do pet puta dnevno sam čistil snijeg s pločnika i pred garažom. Nije mi teško, u mirovini sam pa mi dobro dođe da se razgibam.

Ljudi su u zimi premalo tjelesno aktivni, pa ručno čišćenje snijega doprinosi zdravlju. Samo se treba toplo obući, imati kapu i rukavice jer vjetar je neugodan – rekao je Milan Štefanec iz Gundulićeve.

Na cestama su dežurne službe

Dalibor kaže da su ljudi promijenili gume prije zime

Dubravko Koprek sa svojom ‘ralicom’

imale pune ruke posla. A vozači su imali problema ako su zbog hladnoće zakazali akumulatori.

-Obično zima pokaže koji akumulator je ‘pri kraju’. Meni je ‘otišao’ prije par dana jer deset dana nisam izlazil autom iz garaže. Kupil sam novi od 65 Ah za 500 kuna. Valjda

ne treba održavanje i s trogodišnjom garancijom su skuplji – kaže Vlado Vukina, prodavač u ‘Frigu’.

Milan u borbi sa zapusima u dvorištu

sam sad opet četiri godine bez brige – rekao je Milan.

Trgovci su trljali ruke.

-U veljači je prodaja akumulatora porasla za 30 posto. Oni za stoje od 350 kuna do 1.200 kuna. Oni manje poznatih firmi i s jednogodišnjom garancijom su jeftiniji, a oni kojima

Djeca su uživala - Hana , Jakov, Nina-Antonia i Marko

Ralica od bojlera Zanimalo nas je i kako su se vozači spremili za zimske uvjete.

-Većina, njih oko 80 posto stavila je zimske gume još pred zimu. To znamo po količini ljetnih guma koje su ostavili kod nas na usluzi čuvanja. Samo par ljudi došlo je montirati gume kad je počel padati snijeg. Oko 20 posto vozača nije stavilo zimske gume.

Jedni vjerojatno nemaju novce, a drugi misle uštedjeti riskirajući ‘prometnu’ koja obično završava materijalnom štetom, a ona je najčešće puno veća od cijene zimskih guma – rekao je Dalibor Vrban, vulkanizer.

U obilasku naišli smo na neobičnu ralicu koju pokreće freza. Odmah smo stali kod Dubravka Kopreka u Selniku.

-Izrezao sam stari veliki bojler za vodu na pola i napravio ralicu širine 90 cm. Montirao sam je na ‘frezu’ Honda F600 tako da se može zakretati lijevo ili desno. Dvorište i pločnik od 300 kvadrata očistim za 15-ak minuta. Uz nešto starog željeza jedini troškovi bili su za elektrode i farbu za željezo. Za drugu zimu na ‘frezu’ planiram montirati čistač s bacanjem snijega priključen na kardan – pojasnio je Dubravko.

Snijegu su se radovali jedino klinci iako su čekali da omekša kako bi radili grude i snjegoviće. Odrasli su čekali da snijeg nestane što prije jer s njim nestaju i nevolje.

Dražen Vađunec

29. veljače 2012.

Gradonačelnik zadovoljan

ađane su otjerali u tople kuće i stanove disciplinirani i prilagodili se zimskim uvjetima. Evo dokaza - u najsnježnijem vikendu od 10. do 12. veljače na prometnicama u Varaždinskoj županiji prometni policajci nisu napisali niti jednu kazna zbog prevelike brzine što je jedinstveni slučaj, a od šest lakših prometnih nezgoda niti jedna nije bila na ludbreškom području!

Samo 10-ak dana kasnije kao da

Grad Ludbreg je tijekom hladnoća i najobilnijeg snijega funkcionirao normalno, čistile su se javne površine.

-Zadovoljan sam kako se grad čistio i što nije bilo većih problema.

Uostalom, u veljači snijeg i hladnoća nas ne smiju iznenaditi. Pohvale 'Lukomu' na dobroj organizaciji i odgovornom izvršavanju obveza. Čujem da su i u prigradskim naseljima dobro obavili posao ljudi koje su mjesni odbori zadužili za čišćenje ulica. I većina građana i tvrtki korektno je odradila obveze čišćenja snijega sa svojih površina. No, uvijek ima pojedinaca koji zakažu, onih koji misle da bi netko drugi morao očistiti snijeg umjesto njih. Nadam se da će ubuduće oni odraditi obvezu jer se više ne smiju tolerirati njihovi propusti. Bilo bi dobro dogovoriti i da se pomogne pri čišćenju kod staračkih domaćinstava gdje su ljudi nemoćni i bolesni, pa ne mogu sami očistiti snijeg. Ako bude novog snijega uvjeren sam da neće biti nikakvih problema – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

nismo imali ciču zimu i snijeg. Došli smo s -20 na +10, 15 celzija. Klimatsko proljeće počinje 1. ožujka, a kalendarski tek za tri tjedna. Meteorolozi kažu da treba pripaziti jer zima možda još nije rekla - doviđenja.

ZIMA U LUDBREGU

Bez kazni za građane

U Ludbregu je Odlukom o komunalnom redu propisana obveza čišćenja snijega ispred stambenih i poslovnih prostora.

-Pravne i fizičke osobe, vlasnici objekata i zemljišta dužni su organizirati ili sami očistiti snijeg i led uz prometne površine s nogostupa u cijeloj dužini zemljišta. I nogostup posipati solju, sipinom ili drugim materijalom koji otapa led – podsjeća Petar Horvat, komunalni redar Ludbrega.

Kazne su za pravne osobe 2.500 kuna, a za građane 500 kuna. Dakle, bolje se prihvatiti lopate i malo se razgibati.

-Građani su poštivali odluku, a 'Lukom' je odlično čistio. Bilo je 10-ak zaboravnih, ali su ljudi očistili nakon upozorenja. Kazne nismo pisali jer danas je za svakog puno 500 kuna. No, ako ubuduće neće reagirati na opomenu, morat ćemo kažnjavati. Nije

Za iduću zimu i 'bacač snijega'

Onaj očekivani i najavljeni hladno-snježni udar u prvoj polovici veljače u JKP 'Lukom' Ludbreg spremno su dočekali.

-Naši ljudi dežuraju danonoćno, a kada noću i pada snijeg već u 5 ujutro izlazimo na čišćenje. Zapravo, u gradu čistimo od snijega sve ulice izuzev onih 10-ak koje su u nadležnosti Poduzeća za ceste Varaždin, Ispostave Ludbreg. Uz to čistimo prilaze parkiralištima i prolaze između ulica, te groblje.

Postoje prioriteti i najprije se čiste prilazne ceste prema Vatrogasnom domu, Policijskoj postaji, Domu zdravlja, školi i prema sva tri vrtića, te prilazne ceste prema autobusnom i željezničkom kolodvoru.

To je osnovno – pojašnjava nam mr.

Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Kada su obilnije snježne oborine teško je spriječiti da kolnici ne ostanu pod snježnim pokrivačem.

Dežurstva 24 sata -To ovisi o količini oborina. Nama je najvažnije da osiguramo prohodnost, a čim se vrijeme smiri radimo na proširenju prometnica. Dvije ekipe sa strojevima uvijek dežuraju i 24 sata su

‘Lukomovi’ strojevi na čišćenju trga u pripravnosti. Izlazi se kada napada više od 5 cm snijega. Prije smo čekali da zapadne više, ali onda je teže kvalitetno i brzo čistiti. Zato sada izlazimo prije, pa se lakše i brže čisti. Moram naglasiti da su naši djelatnici ozbiljno i odgovorno pristupili čišćenju, kad pada danonoćno su na čišćenju.

Uz preraspodjelu radnog vremena, dobru organizaciju i stalnu kontrolu stanja, cilj je što brže ukloniti snijeg s površina. Vjerujem da u tome uspijevamo, pa nemamo nekih ozbiljnih pritužbi – ističe mr. Franolić.

Frankopanska - Dejan Novosel i Marijan Pomahač s lopatama bilo očišćeno pred par praznih objekata jer vlasnici žive drugdje. Njih smo pismeno upozorili - kaže Horvat.

Važno – zabranjeno je parkiranje

Čisti nogostup i u Ulici Petra Zrinskog

JKP 'Lukom' Ludbreg

Zimska služba za 'Lukom' je dodatni napor zbog premalo ljudi.

-Preraspodjelom radnog vremena za zimsku službu odredili smo desetoricu djelatnika. To je premalo s obzirom za broj kilometara i kvadrata s kojih čistimo snijeg. Ali, bez obzira na zimske uvjete ne možemo prebaciti više ljudi zbog redovitih poslova.

Primjerice, odvoz otpada je svaki dan, sprovodi. Možete samo zamisliti kako je mukotrpan i dugotrajan posao kopanja na groblju kada je zemlja smrznuta. Zato za čišćenje snijega gdje god je

‘Lukomov’ traktor u čišćenju Selnika

na kolnicima i nogostupima kada pada snijeg da se ne smeta u čišćenju.

Stanari zgrada dužni su očistiti dvorišta da se može obaviti odvoz otpada.

Neočišćeno - vlasnik opomenut

Tko gdje čisti snijeg?

'Lukom' ima obvezu čišćenja snijega s većine javnih gradskih površina.

Kamionom čiste ulice: Petra Krešimira, Kačićevu, Mihanovićevu, Zagorsku, Šenoinu, V. Fizira, Varaždinsku, Braće Radića, Zagrebačku, Nazorovu, Gundulićevu do pruge, Štrosmajerovu, Kerstnerovu, Nemčićevu, Kalničku, Galovićevu, Sajmišnu, Pavleka Miškine, Ujevićevu, Franje Tuđmana, Krležinu uključujući i autobusni kolodvor, Kratku ulicu, Kardinala Kuharića, Gospodarsku, Ljudevita Vrančića, Teslinu, zatim Trg slobode, parkiralište kod zgrade POS-a i Selnik.

'Lukomov' traktor s daskom koristi se za čišćenja snijega u Školskoj i s nogostupa u Kačićevoj do groblja, s parkirališta, te kod zgrade Pučkog učilišta i pošte, te u Gupčevoj, Marulićevoj, s nogostupa u Ulici bana Jelačića od mosta do kružnog toka, s obje strane nogostupa u Gupčevoj, obje strane nogostupa i čitavu R. Fizira, pa u ulicama Lovački put, Rapska, Bednjanska i odvojak Henec, Odvojak Vinogradska, Preloška, Gundulićeva preko pruge, Matoševa, cesta do odlagališta otpada, odvojak Gajeve kod Veterinarske stanice, parkiralište kod Doma zdrav-

moguće koristimo strojeve – kamion, traktor i stroj sa četkom. Naručili smo i tzv. bacač snijega, htjeli smo ga još prije zime, ali na tržištu su se nudili samo najskuplji modeli, a ne možemo se razbacivati novcem. Naručili smo jeftiniji, ali jednako učinkovit. Bacač snijega je vrlo koristan posebice za čišćenje nogostupa, prilaza pješačkim prijelazima, parkirališta, što se dosad radilo ručno!

S njim ćemo čistiti kvalitetnije i građani će biti još zadovoljniji.-

Čiste i u Selniku

Mr. Franolić uz strojeve za čišćenje

9

Da ne bi bilo zabune, 'Lukom' čisti snijeg i s nekih površina koje nisu u njegovoj nadležnosti, a za te je poslove plaćen.

lja, zgrade Policijske postaje i Vatrogasnog doma, zatim u Zagorskoj oko dvorane, Ulici hrvatskih branitelja Domovinskog rata, parkirališta u Šenoinoj, kod 'Mercatora' i pekarnice preko puta, Kratkoj, parkirališta u Krležinoj ulici, te put u Podgorici.

Djelatnici 'Lukoma' imaju i obvezu ručno, dakle, lopatama čistiti snijeg na Trgu sv. Trojstva, parkiralištu kod pošte, s nogostupa kod gradskih ureda, zatim s prolaza u Šenoinu, Zagrebačku i Petra Zrinskog, oko župne crkve, na stajalištima autobusa, u Kačićevoj nogostup do škole, prijelaze preko pruge, zatim nogostupe na Trgu slobode, rotore u Koprivničkoj, Jelačićevoj, Kuharićevoj i Gospodarskoj ulici, te sa svih pješačkih prijelaza u gradu, a moraju od snijega očistiti i staze na groblju.

Poduzeće za ceste Varaždin odgovorno je za uklanjanje snijega u slijedećim gradskim ulicama: Gajevoj, Jelačićevoj, Koprivničkoj, Frankopanskoj, Petra Zrinskog, Lisinskog, Gupčevoj, Stepinčevoj, R. Fizira, Vinogradskoj, Kolodvorskoj, Prigorskoj i u ulici koja spaja Frankopansku i Gajevu.

-Još u studenom su neki naručili da čistimo snijeg s njihovih površina.

'Crtoradu' čistimo sva parkirališta gdje oni imaju naplatu, pa za 'Mercator' i nekoliko obrtničkih radnji također čistimo snijeg s njihovih parkirališta. 'Lukom' naplaćuje te usluge, pa ipak tako namirimo dio troškova naše zimske službe. Već tri godine čistimo snijeg i u Selniku. Njihov mjesni odbor očito je zadovoljan kako mi radimo, pa su nas angažirali i za ovu zimu, na obostrano zadovoljstvo – kaže mr. Franolić.

'Lukom' je naručio i potrebne količine soli i sitnog šljunka za borbu protiv poledice na gradskim cestama. Inače, nedostaje mu prostor za skladištenje većih količina soli.

10

DOGAĐAJI

29. veljače 2012.

Ludbreški karneval

Fašnički svati i mali maškari

Tradicionalna fašnička spelavanja pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i u organizaciji 'Črnog mačka ludbreškog' održana su na fašničku nedjelju 19. veljače.

Počela su budnicom. Građane su probudili bubnjari koji su se kamionetom provezli gradskim ulicama, a buđenju su pripomogle stara ručna sirena i petarde.

Dečki su bili gladni jer nisu stigli doručkovati, pa im je u želucima počelo kruliti. Zahvalni su građanima koji su ih častili špekom i gemištima što je pomoglo da izdrže dva sata neprestanog lupanja po bubnjevima, činelama i kravljem zvonu.

Fašnička povorka u pratnji Puhačkog orkestra Grada Ludbrega krenula je od sportske dvorane i prije 14 sati stigla na središnji trg gdje je održan glavni program. Prvo su predani ključevi grada, dizanjem zastave proglašena je Fašnička republika i predstavile su se grupe maski. Pročitao se i 'vrabec' kojim su na šaljiv način ukazani životni, gospodarski

Na fašniku uglavnom su maske nosila djeca

Vesele maškare

drugi problemi i događaji unatrag godinu dana. Program je završen osudom Fašnika, glavnog krivca za sve te negativne događaje i njegovim spaljivanjem. Održan je i mali vatromet, recesijski i po danu.

-Lijepo mi gledati vatromet, ali ne po danu. Ako treba došao bih na trg još jednom po mraku – rekao je Krešo Vinković.

-Volim gledati vatromet, ali ga financijske situacije nije trebalo niti biti, čak ni u recesijskom obliku – rekla je Štefica Kranjčec.

Udruga Črni maček ludbreški ove godine sudjelovala je na nizu

raciji europskih karnevala.

Naravno, to doprinosi daljnjoj suradnji udruga, razmjeni iskustava na području očuvanja kulturne baštine i običaja jer običaje naših predaka vrijedi sačuvati za potomke.

-Imamo obećanje da će na jesen u Ludbreg stići grupa plesačica iz Brazila, te s Karipskog otočja koje je ove godine domaćin Međunarodnog kongresa karnevalista – najavio je Stanko. Članovi Črnog mačka gostovat će još na karnevalima u slovenskom Mozirju, bugarskom Pernavu, bo-

Dolazak konjskih zaprega s maškarama iz Hrastovskog

karnevala u zemlji i inozemstvu. Bili su u Ivancu, Čakovcu, Koprivnici, Kutini, Samoboru, Velikoj Gorici, Matuljima, Crikvenici, slovenskom Ptuju i makedonskoj Strumici.

-Gostovali smo u Sloveniji i Makedoniji i potpisati dvije Povelje o prijateljstvu s gradovima u inozemstvu koji imaju fašničke udruge međunarodnog karaktera ili ih planiraju imati. Tada ćemo imati pravo dobiti sredstva koja ovisno o projektima od 50 i 100 tisuća eura godišnje iz Fonda za očuvanje kulturne baštine EU – rekao je Stanko Žnidarić, jedan od hrvatskih članova u Fede-

Princ Boris Draganić preuzeo je gradski ključ

sansko-hercegovačkoj Čapljini, te srpskim gradovima Šapcu, Vranju i Leskovcu. U kolovozu se ide ponovno u Ptuj na 'Rimske igre'.

-Grad Ludbreg i 'Črni maček ludbreški' su unatoč recesiji održali tradiciju fašnika i ceremonije 'fašničkih svati'. Lijepo vrijeme privuklo je dosta ljudi, ali je maskiranih pojedinaca i skupina bilo vrlo malo.

Ipak, vidi se da je naša preokupacija Drugi međunarodni jesenski karneval u listopadu. Očekujemo tada mnoštvo maškara - poručio je Božidar Pajnić.

Dražen Vađunec

Ugodno vrijeme privuklo je na trgu dosta znatiželjnika

Bomboni, Snježne kraljice i Spužva Bob Skockani

Umirovljenice-mažoretkinje

Mažoretkinje kao atrakcija Ludbreška Udruga umirovljenika poznata je i po tome kako svome članstvu zna održati vedar duh. Dramskoj i recitatorskoj sekciji koje djeluju unutar Udruge, početkom godine pridružena je i jedna nova. Radi se o mažoretkinjama koje marljivo vježbaju svakog tjedna, a prvo predstavljanje imale su u Udruzi povodom Valentinova i fašnika. Tako su

mažoretkinje Udruge umirovljenika priredile zabavan program za sve umirovljenike, te su otplesale koreografiju sa štapovima.

Novu atrakciju Udruge umirovljenika, sekciju mažoretkinja koja djeluje unutar Udruge čine: Marija Bobanović, Sofija Filipović, Ana Horvat, Nada Kapusta, Đurđa Kokanović, Marija Kovačić i Katica Namjesnik. (mh)

Mališani ludbreškog vrtića 'Radost' na fašničkoj nedjelji stigli su na trg maskirani. Djevojčice starije skupine bile su Snježne kraljice.

–Ovo su izradile su naše odgojiteljice. I mi smo malo pomagale dok su one radile, a sašiti ih baš i nije bilo lako.

Sviđa mi se i volim maškare.

Drago mi je i što danas recitiram – ispričala nam je Lorena Kovaček.

Dječaci su bili obučeni kao njihov omiljeni lik iz crtanog filma – Spužva Bob Skockani. ‘Bombončice’ iz srednje skupine -Dobro mi je kao Spužva Bob Skockani. Super se zabavljamo na maškarama. Maškare bi trebale biti više put jer nikad se ne zna kak je biti u kostimu nekog drugog – kaže Ivan Matijević.

Srednja skupina polaznika bila je odjevena u ljubičaste i zelene bombone. Skupine maškara iz gradskog vrtića predstavile su se plesnim koreografijama i prigodnim recitacijama. Bilo je tu i bubamara, kauboja i drugih raznih i čudnih likova. (ah) Ivan Matijević Lorena Kovaček

DOGAĐAJI

29. veljače 2012.

11

Humanitarni koncert 'Ludbreškog Sunca'

Za štićenike s ljubavlju

Inicijativu KUD-a 'Juraj Lončarić' iz Hrženice da pokloni koncert štićenicima 'Ludbreškog Sunca' predsjednica Udruge Ružica Zlatar pretvorila je u događaj za sjećanje.

Tako je uz Valentinovo održan još jedan humanitarni koncert 'Nek živi ljubav'. Objedinjeni nastup KUD-a i gosta večeri Mirka Švende-Žige s prodajnom izložbom kolača pokazao se punim pogotkom. Pučko učilište bilo je prepuno posjetitelja koji su dolaskom pomogli ovu humanitarnu akciju.

-Večeras se pjevalo i sviralo za one koji to nikada neće, ali zato postoje prijatelji koji to čine za njih.

Mi, roditelji bolesne djece imamo samo jednu želju, ali ona se nikad neće ostvariti. Svi vi ste naša snaga, hrabrost i podrška u ostvarenju ciljeva za podizanje kvalitete življenja naše djece – poručila je Ruža Zlatar, predsjednica udruge.

Najprije su zasvirali sastavi mandolina i tamburica KUD-a pod palicom prof. Dragutina Korena.

Uslijedio je nastup Žige za koji je nagrađen burnim pljeskom. Žiga je za kraj je na gitari izveo 'O sveta Marijo moli za nas'. Roditelji su bili ganuti: -'Ludbreško Sunce' našoj obitelji znači život jer je Ana tu našla drugi dom. Jako voli biti tamo i družiti se s drugima, raditi u likovnoj i keramičkoj radionici. Zahvalna sam teti Ružici na njezinoj snazi i upornosti. Nama roditeljima to puno znači – rekla je Đurđica Brzeska, Anina majka.

Dakako, program je ostavio veliki dojam na štićenike.

Antun Pokos: -Rado sam na koncertima naše udruge. Uvijek bude jako veselo, a Žiga je pravi zabavljač. Volim radionicu keramike, a pripremam i tkaninu za tkalački stan, pomažem odmetati snijeg. Osjećam se korisnim.-

Ružica Zlatar, predsjednica Ludbreškog Sunca

Pomoć za 'Sunčev sjaj' i štićenike - srednjoškolce Izvođači na koncertu - Žiga i KUD Juraj Lončarić

Ana s majkom Đurđicom Brzeska

Antun Pokos

Iva Kelek: -Volim pjevati i plesati, bilo mi je lijepo. Upoznam i nove prijatelje.

Na koncertu sam s prijateljicom Danijelom u ime Udruge izvođačima uručila cvijeće i zahvalnice.Mirjana Kovačić: -Bilo jako lijepo. I u 'Sunčevom sjaju' znamo zaplesati. Imamo liniju i slušamo muziku. Najviše mi se sviđaju novi prijatelji s kojima živim, družimo se svaki dan i stalno nešto radimo.-

Još jedan program 'Ludbreškog Sunca' je uspio. Predsjednica Udruge na kraju je bila ozarena lica.

-Koncert je bio iznad očekivanja.

Toga ne bi bilo da nema plemenitih ljudi, a i naše velike volje i ljubavi jer naš rad je težak i zahtjevan. Davati sebe sa srcem, dušom, ljubavlju, nije mala stvar. Sva srca kucala su jednako, kucala su za našu djecu i to je dokaz da smo na pravom putu – poručila je vidno uzbuđena Ružica Zlatar.

Marina Hižak

-Humanitarni koncert s prodajnim izložbama kolača i suvenira donio nam je oko 12.000 kuna. Sredstva ćemo koristiti za dva naša projekta.

Kuća 'Sunčev sjaj' zasad je pilot-projekt koji je odobren pri Ministarstvu zdravlja i socijalne skrbi, ali još čekamo da se to potvrdi i ugovorom o financiranju. Zbog toga kuća sada radi smanjenim kapacitetom, smješteno je tek troje štićenika, a prostor i odobrenje Ministarstva dobili smo za osmero stanara. Zato zasad sami uz pomoć donacija financiramo troškove kuće. Dio sredstava s koncerta ide i za pokriće troškova školovanja na-

ših štićenika-srednjoškolaca za zanimanje pomoćni vrtlar kojeg škola iz Vinice provodi u Ludbregu. Udruga je dijelom sama financirala nabavu knjiga, a plaćamo troškove prehrane, prakse, prijevoza i druge troškove.

Daljnja realizacija projekata kuće 'Sunčev sjaj' i školovanja srednjoškolaca ostaju jako važne aktivnosti u ovoj godini. No, isto tako želja mi je da zadržimo već ranije registrirane projekte Male škole za djecu s teškoćama u razvoju, zatim poludnevni i dnevni boravak , kao i kabinet logopeda – kazala je Ružica Zlatar, predsjednica 'Ludbreškog Sunca'.

Za prodajnu izložbu pripremilo se mnoštvo kolača

Vrijedne ruke u radionicama Biserka Kutnjak, Iva Kelek i Danijela Arnoš

Brojni posjetitelji su dolaskom pomogli akciju

Žiga podravski Posebni gost humanitarnog koncerta bio je Mirko Švenda, mnogima poznatiji kao Žiga međimurski. Redovito se odaziva pozivima Ružice Zlatar da pomogne svojim nastupom.

Tako je već treći puta gostovao na humanitarnom koncertu u Ludbregu.

-Rado se odazivam na humanitarne koncerte 'Ludbreškog Sunca'. Bio sam i na prijašnjem koncertu koji je krajem listopada prošle godine održan u sportskoj dvorani, a vjerujem da ću imati još prilika humanitarno djelovati. Mladim štićenicima zaista je potrebna pomoć. Pomagati ljudima zaista je predivan osjećaj. Bolje je 100 puta pomoći nego jedanput tražiti pomoć. Mi zdravi smo tu da pomo-

Mirko Švenda-Žiga s Majom Amadori i Anom Brzeska gnemo bolesnima. Jer tko zna možda bude jednog dana pomoć i nama potrebna – kaže popularni Žiga.

Ludbrežani vole njegove pjesme, pa je 400-tinjak ljudi u dvorani pjevalo zajedno s njim. Štićenici ga jednostavno obožavaju, pa ga neki od njih od milja zovu 'Žiga podravski'.

-Večeras se sviralo za one koji ne mogu svirati jer su bolesni, a upravo sada obilježavamo 11. veljače, Dan bolesnih. Vjera, molitva i nada nas drži da ustrajemo – rekla je Ruža Zlatar prilikom zahvale izvođačima i posjetiteljima koncerta.

Dražen Vađunec

'Ludbreško sunce' priredilo je uz koncert i prodajne izložbe kolača i rukotvorina. Unatoč invaliditetu većina štićenika uključila se u tri radionice u kojima se vrlo uspješno rade unikatne rukotvorine. Radionicu keramike vodi Štefanija Baranašić koja kaže da se njeni 'keramičari' vesele svakom koraku prema napretku, a uspjeh jednog djeteta je uspjeh cijele grupe. Najviše vole raditi likove životinja, cvjetove i ukrase za božićno drvce.

U radionici ručnog tkanja uglavnom su muški štićenici. Prodavali su se ručno izrađeni tepisi po 50 kuna, te pletene ženske torbice po cijeni od 100 kuna.

-Za tkalačkim stanom najviše vremena provodi Ivan (47), uživa mijenjajući podloške i lupajući tkalačkim brdom. Materijal smo nabavljali u MTČ-u. No, tvrtka je propala, pa ćemo naći novog opskrbljivača – rekla je Biserka Kutnjak, voditeljica radionice i članica glavnog odbora 'Ludbreškog Sunca'.

Likovnu radionicu vodi akademski slikar Goran Petrač, a najviše veselja polaznicima predstavlja izrada čestitki u grafičkoj

I oni su pomogli, kupili kolače - Valentina i Patrik Vrban tehnici 'monotipija'. Čestitke također imaju obilježje unikatnosti jer se s matrice na staklu ili na keramičkoj pločici može napraviti samo jedan otisak.

-Novost je da u kući 'Sunčev sjaj' imamo radionicu izrade nakita. Nakit ručno izrađuju tri štićenice koje su tamo na cjelodnevnom boravku, a pomažu im tri naše djelatnice – rekla je Biserka.

Kada kapacitet kuće 'Sunčev sjaj' bude potpuno popunjen sigurno je da će u radionici novi parovi ruku pomoći da se radi što više i što raznovrsniji predmeti. (dv)

12

Z A N I ML J I V O ST I

29. veljače 2012.

Vremeplov Uspomene na prošla vremena

Stari Ludbreg u riječi i slici

Ludbreška knjižnica i čitaonica bila je premala za sve zainteresirane da vrate sjećanja ili se upoznaju sa starim Ludbregom. Na ideju za osmišljavanje večeri došla je knjižničarka Edita Kutnjak-Zlatar koju je inspirirao razgovor s bakom, a Ludbrežanka u najboljim godinama Vlasta Kudrna pomogla je u ostvarenju. I tako je nastala projekcija slika i priča 'Stari Ludbreg u riječi i slici'. Okupilo se mnoštvo starijih, ali i mlađih Ludbrežana koji su došli čuti priču o prošlim vremenima.

-Prije je u obiteljima zajedno živjelo više generacija, a bake su pričale djeci.

Danas je to rijetkost. Htjele smo ovim okupljanjem postići da se ljudi imaju gdje sastati i pričati, da kroz fotografiju netko ispriča priču. Drago nam je da se toliko ljudi okupilo, to je znak da smo postigli ono što smo zamislili– rekla nam je Edita Kutnjak-Zlatar.

Te zimske večeri u Gradskoj knjižnici naši su se sugrađani sa sjetom prisjećali vizura starog Ludbreg, kuća koje su nestale, lica kakva su nekad bila, krošnji stabala kojih više nema.

-Željeli smo se prisjetiti kako je to bilo nekad, a ova večer je ustvari pilot-program koji će nas usmjeriti za daljnju organizaciju i možda tematske večeri kroz koje ćemo prolaziti – rekla je Vlasta Kudrna.

Slike su izazvale reakcije, otvorile priče o starim ludbreškim zanatima koje su ugasili vrijeme i suvremeni način života – a bili su u Ludbregu užari, postolari, limari-špengleri, popravlja-

Kazivanje s projekcijom slika pobudilo je veliki interes Vlasta Kudrna, suorganizatorica programa

Program su pratili posjetitelji gotovo svih generacija či kišobrana i drugi. Feliks Pignar pričao je o doktoru Mihovilu Peričiću koji je godinama liječio i vodio brigu o stanovnicima Ludbrega i šire ludbreške regije – od poroda, brige o zubima do suzbijanja teških i zaraznih bolesti, pa do posljednjih dana.

-Želja mi je bila da dođe barem

'Elemental' u Ludbregu Iznimno popularni zagrebački hiphop bend 'Elemental' po prvi puta će nastupiti pred svojim mladih poklonicima u Ludbregu u subotu 3. ožujka. Posjetiteljima, posebice ljubiteljima hip–hopa i urbane glazbe, jamči se dobar provod uz bend koji iza sebe ima pet albuma specifičnog stila i prepoznatljivih tekstova te odličnu Mirelu Priselac Remi, jednu od najboljih ženskih vokala u Hrvatskoj.

Uoči nastupa 'Elementala' kao predgrupa nastupit će 'Medo & Fody', mlada grupa iz Čakovca, a program će upotpuniti i domaće ludbreške snage - MC Toma.

Program će biti održan u prostoru diskoteke 'Stars'. Karte se mogu nabaviti na dan koncerta na ulazu u diskoteku, a u pretprodaji u kafićima 'Enigma' i 'Peoples Bar' u Ludbregu. Cijena ulaznice je 40 kuna.

15-ak ljudi koji će zajedno imati više od 1000 godina. A odazvalo ih se puno više od te brojke. Zamislite koliko je to samo znanja i iskustva bilo ove večeri na ovom mjestu – istaknula je Vlasta Kudrna.

Slike pričaju da je Ludbreg oduvijek bio grad što se uočava kroz

Uz 8. ožujak Dan žena

Dragutin Poje, negdašnji urar, najstariji žitelj Ludbrega fotografije starih zgrada, ustanova, građanskih kuća kakve su nekad bile, obrta koji su djelovali, dok pogled na stari Ludbreg iz zraka otkriva mnoštvo predivnih krovova

prekrivenih crijepom što je u doba kada su nastale te slike bilo tipično za gradske sredine.

Programu je prisustvovao i Dragutin Poje, najstariji Ludbrežanin.

-Kada gledam stare slike, prisjećam se tih vremena, točno se mogu prisjetiti gdje je što bilo. Ali lica; lica manje pamtim, ona više izblijede kroz godine i ne mogu prepoznati sve osobe sa slika – rekao nam je najstariji Ludbrežanin.

Vjerojatno ovo nije bio posljednji program o starom Ludbregu.

Organizatori pozivaju sugrađane da donesu u knjižnicu stare slike i materijale koji će se obraditi i vratiti vlasnicima, a poslužiti će za buduće susrete i nove priče o Ludbregu kakav je nekad bio.

Ana Havaić

Prijavite se za zabavu!

Već punih dvanaest godina u Ludbregu se priređuje zabava povodom Međunarodnog dana žena, praznika kojeg desetljećima službeno obilježavaju Ujedinjeni narodi. Podsjećamo, na taj datum 1857. godine u New Yorku su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Međunarodni praznik žena danas obilježavaju u svijetu mnoge organizacije, a nastoje izboriti da postane državnim praznikom u zemljama gdje to još nije. Lijepa tradicija odr-

žava se u organizaciji Foruma žena ludbreške organizacije SDP-a. No, ne radi se o stranačkom događaju već o susretu zainteresiranih žena da se druže na dan kada se obilježava njihov praznik bez obzira jesu li politički opredijeljene i aktivne ili ih politika uopće ne zanima.

Tako će ove godine 10. ožujka biti organizirana zabava žena u dvorani hotela 'Amalia', a priprema se i vrlo zanimljiv program druženja.

Tako će učesnice zabave zasigurno uživati u modnoj revija frizura i šminke frizersko-kozmetičkog sa-

lona 'BTS' iz Ludbrega. Pored toga, djevojke će nositi i kolekciju odjeće za predstojeću sezonu proljećeljeto modnog butika 'Hellino' kao i sportsku kolekciju trgovine 'Ibis'.

Ulaznica za zabavu iznosi 60 kuna u što je uključen aperitiv, večera i naravno dobra glazba. Zainteresirani za dolazak, bez obzira na spol, mogu se javiti Đurđi Kokanović na broj telefona 306-527 ili mobitela 099 414 5993. Zanimljiv program sa zabavom uz Dan žena održat će se 10. ožujka s početkom u 18 sati. (mh)

Žene iz centra svijeta

Sajmovi i izleti I 'Žene iz centra svijeta' podsjetile su Ludbreg kakav je bio nekad i Ludbrežana kojih više nema, sugrađana koji su bili važni za društveni i gospodarski život nekadašnjeg Ludbrega.

-Prikupili smo mnoštvo slika starih Ludbrežana - od Kerstnera koji su bili ključni između dva rata, preko Ludve Vrančića, te mlađih koji bi danas imali 90, 100 godina, a imali su obrte ili su bili liječnici, učitelji – rekla je Franciska Schubert, predsjednica 'Žena iz centra svijeta'.

Taj su program prezentirale na redovitoj skupštini krajem veljače gdje su podsjetile i na svoje protekle aktivnosti. No, mnogo toga novog članice pripremaju za naredno razdoblje.

-Već se pripremamo za skoro sudjelovanje na sajmu 'Expo' u Opatiji

Iz bakine hiže koju su osmislile i opremile članice udruge gdje ćemo predstaviti svoj rad i proizvode. Također ćemo sudjelovati i na sajmovima u Gudovcu i Nedelišću – kaže na predsjednica.

Članice udruge već planiraju i nekoliko zanimljivih izleta, sigurno u mađarski Pečuh, te u Opatiju, Pulu i Rovinj.(mh)

29. veljače 2012.

K U LT U R A

13

KUD 'Anka Ošpuh' priredio memorijalni koncert

Plesom i pjesmom podsjetili na tetu Miru

Lijepu tradiciju održava KUD 'Anka Ošpuh'. Već je sedmu godinu zaredom prigodnim programom podsjetio na prerano preminulu dugogodišnju predsjednicu, Mirjanu Bošnjak–Krobot, kako su je svi zvali, tetu Miru.

Mirjana je gotovo tri desetljeća života poklonila kulturno-umjetničkom amaterizmu u Ludbregu – najprije od dramske grupe u starom 'Razvitku', potom u KUD-u 'Anka Ošpuh' kojemu je suosnivačica i gdje je vodila dramsku, ritmičku, folklornu sekciju. U više navrata bila je i predsjednica KUD-a. Pod njezinim su vodstvom folklorna i tamburaška sekcija proputovale zbog nastupa cijelu bivšu državu, pa Francusku, Njemačku, Mađarsku, Češku, Austriju, Italiju.

Svoju ljubav prema kulturnom amaterizmu prenosila je na mlade, mnoge je 'zarazila' pjesmom i plesom, društvom. Iza sebe ostavila je neizbrisiv pečat – ljubav prema pjesmi i plesu, prema narodnoj baštini,

Vokalna skupina Pajdašice

Izvođači

KUD-ovci su izveli splet plesova Hrvatskog zagorja folkloru, važnosti druženja koja se u KUD-u prenosi s generacije na generaciju i zbog toga na svoju ostavštinu može biti samo ponosna.

Članovi KUD-a, mnogi sadašnji i bivši, stoga će se zauvijek sjećati Mire, njezinog osmjeha, šala, razgovora, druženja i neumornog

Atraktivni bunjevački plesovi

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner'

Poklonite knjigu i - vježbajte Tijekom veljače u Gradskoj knjižnici i čitaonici 'Mladen Kerstner' počeo je zanimljiv program namijenjen zainteresiranim umirovljenicima. Za one koji svrate u knjižnicu svakog ponedjeljka u 10 sati očekuje 30-ak minuta laganih gimnastičkih vježbi. Voditeljica programa je Katarina Zagorc koja kaže da su u Knjižnici oduševljeno prihvatili njezin prijedlog i pomogli u organizaciji druženja starijih uz gimnastiku svakog ponedjeljka.

–Redovito vježbanje je iznimno korisno za zdravlje starijih ljudi.

Osobno sam imala problema s kičmom, prošla nekoliko radionica vježbi i to mi je jako puno pomoglo.

Tako svoja iskustva sada prenosim drugima, da ljudi budu zdraviji.

Nisu to nikakve teške vježbe već jednostavne vježbe istezanja prilagođene ljudima starije životne dobi koje se lako izvode, radimo vježbe za određene dijelove tijela, preventivne vježbe protiv osteoporoze i druge vježbe prema njihovim interesima. Naravno, nije dovoljno vježbati tek svakog ponedjeljka u knjižnici, vježbanje mora postati redovito svakoga dana ili barem triput tjedno. I nakon nekog vremena pozitivni učinci po zdravlje bit će zaista veliki, a ljudi će se i puno bolje osjećati. Zato pozivam zainteresirane da nam se pridruže svakog ponedjeljka u 10 sati, bit će

Memorijalni koncert 'Za tetu Miru' znak sjećanja na dugogodišnju predsjednicu društva održan je krajem veljače u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' u Ludbregu pred punim gledalištem koje je velikim pljeskom nagradilo brojne izvođače.

Na pozornici su nastupili veliki folklorni ansambl, tamburaški sastav, vokalna skupina 'Pajdašice', plesne skupine ritmike. Gost programa bio je mladi Neven Stipčić, polaznik Glazbene radionice koju vodi Zdenka Knapić pri Društvu 'Naša djeca' iz Varaždina. Bio je to još jedan lijepa kulturno-umjetnička večer koju je KUD poklonio građanima.

djelovanja. Kako je pred nama i Dan grada Ludbrega podsjetimo da je Mirjana Bošnjak–Krobot i dobitnica javnog priznanja Grada

Ludbrega za sve što je napravila u kulturnom amaterizmu grada i prenijela svoj entuzijazam mladim generacijama.

Brojni gledatelji uživali su u programu KUD-ovaca

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 4. ožujka: Engleska pita (komedija, 97 min) Uloge: James Buckley, Blake Harrison, Joe Thomas, Simon Bird Četvorica prijatelja odlaze na godišnji odmor u Grčku. Svaki od njih je poseban. Britanska inačica kultne Američke pite snimljena prema istoimenoj i vrlo popularnoj britanskoj seriji gdje je film bio veliki kino hit.

11. ožujka: Martovske ide (politička drama, 100 min) Uloge: George Clooney, Ryan Gosling, Ph. Seymour Marisa Tomei Stephen Meyers je glasnogovornik guvernera Mikea Morrisa u kampanji za njegovu predsjedničku nominaciju Demokratske stranke. Njegov kolega glasnogovornik iz suparničkog tabora ponudi mu posao u svom timu.

18. ožujka: Strankinja (drama, 120 min) Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller Nezadovoljna brakom u Istambulu, Umay zajedno s petogodišnjim sinom bježi svojoj obitelji u Berlin. Umjesto razumijevanja, njemačko-turska obitelj puna predrasuda inzistira da se vrati mužu, pa čak i njezina sina odluči vratiti ocu.

25. ožujka: Naša majka (ratna drama, 130 min)

Vježbanje starijih u knjižnici svakog ponedjeljka u 10 sati im jako korisno. Usput je i zabavno jer nakon vježbanja ovdje u knjižnici imamo i druženje uz čaj, možemo čitati knjige, dnevni tisak ili jednostavno razgovarati - poručuje Katarina.

Osim programa lagane gimnastike i druženja, Gradska knjižnica je za umirovljenike uvela ovih dana novi sadržaj. Svakog četvrtka obilaze jedan od domova za starije i nemoćne osobe i tamo se korisnicima čitaju knjige. Prvi dojmovi i za ovaj program su iznimno povoljni.

Gradska knjižnica je, pored toga, pokrenula i projekt 'Knjiga u šetnji'.

Zamišljen je tako da građani donesu od kuće u knjižnicu vlastite knjige ako im više nisu potrebne. Svaka će donirana knjiga dobiti oznaku i poruku za buduće čitatelje jer će nakon toga biti stavljena na prometnim mjestima, primjerice, Domu zdravlja, autobusnom i željezničkom kolodvoru i sličnim mjestima.

Time će se građanima omogućiti da čitanjem knjige prikraćuju vrijeme u čekaonicama i sličnim mjestima.

Gradska knjižnica uz pomoć građana koji će donirati knjige tako nastavlja aktivnosti na popularizaciji čitanja i knjige.

Uloge: Lubna Azabal, Mélissa Désormeaux-Poulin Kanađanka libanonskog porijekla umire i u oporuci ostavlja pisma svojoj djeci, blizancima. Pismo blizance odvodi u potragu, te moraju otputovati u majčin Libanon i potom otkrivaju njezinu zagonetnu prošlost.

Filmovi se prikazuju svake nedjelje u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’

Priče za laku noć u ožujku 7. ožujka - Ana Pula Jelić: Djevojčica i knjiga 14. ožujka - Sabina Koželj Horvat: Plamičak traži ognjište 21. ožujka - Rozalija Ovčar: Korjenčica 28. ožujka - Braća Grimm: Ivan Željezni Priče za laku noć čitaju se na Dječjem odjelu svake srijede u 19 sati.

14

SP O R T

29. veljače 2012.

David Stančin, ‘Mladi rukometaš’

Živa vatra na krilu

Gledajući utakmice dvanaestogodišnjaka na ludbreškom turniru ‘Centrum mundi’ u društvu s Darkom Struškim, predsjednikom ‘Mladog rukometaša’, pozornost nam je u našoj ekipi skrenuo malac na krilu.

Dečko je preuzimao punu odgovornost za igru svoje ekipe, vrlo često je u tome bio i uspješan.

‘Tko ti je taj?’ – upitasmo Struškog koji objasni: -To ti je unuk učiteljice-cvećarke Biserke, znaš Stančinke. Mali je živa vatra, more igrati na oba krila, a čak je još i godinu mlađi od drugih u ekipi – kaže Struški.

Radi se o Davidu Stančinu rođenom 24. lipnja 2001., učeniku OŠ Ludbreg. Razrednica mu je Anica Radiković, a i njemu je prosjek ocjena 5,0.

-Visok sam 135 cm i imam 32 kilograma. Kak to kaj se bavim rukometom? Pa, igral sam nogomet u Podravini, ali tam treneri nisu prepoznali moj talent. Mislim da mi je u rukometu bolje – mudro je komentirao David.

Rekli smo, riječ je o all-round igraču od kojeg se još može dosta očekivati. Tko zna što je nogomet izgubio, jer vidimo što je rukomet dobio. Davide, nebo ti je granica!

(nj)

Učesnici turnira, ekipe starijeg godišta

'Mladi rukometaš' priredio novi 'Centrum Mundi'

Mali, a tako veliki turnir

David Stančin, krilo

Marin Kišić, ‘Mladi rukometaš’

Kišić III

U 'sedmoricu veličanstvenih' turnira Centrum mundi u kategoriji igrača do 14 godina na poziciju srednjeg vanjskog uvršten je Marin Kišić, član RK 'Ludbreg MB' odnosno iz Udruge 'Mladi rukometaš'.

Poznato vam je prezime? Da, riječ je o trećem izdanku loze rukometaša Kišića, u kojoj su uspješne nastupe osamdesetih i devedesetih bilježili njegov otac Saša i striko Alen koji, usput rečeno, za nećaka kaže da je 'mali za nas svemirski brod!'

Marin uskoro slavi rođendan, 4. ožujka (čestitamo). Rođen je 1998.godine, a učenik je OŠ Sveti Đurđ i to s prosjekom 5.0 (Ah, Kišić ko Kišić – op. a.). Visok je 168 cm, a težak 54 kg.

Odlične predispozicije za daljnji razvoj.

Razmišlja vrlo zrelo za svoju mladost: -Moj rukometni uzor je, naravno, Ivano Balić. Nadam se da će odigrati još bolje na idućim natjecanjima.

Naši kauboji nisu me oduševili na Europskom prvenstvu u Srbiji, osim Alilovića. Morat će bolje na Olimpijskim igrama u Londonu da bih ja bio zadovoljan – kritički se Marin osvrnuo za nastupe hrvatske reprezentacije.

Kroz rukometnu karijeru vodi ga uspješno trener Damir Špikić. Ambiciozan je i svoju rukometnu budućnost vidi u varaždinskom prvoligašu. Želimo da mu se to ostvari i nadamo se da će mu

Posljednjih šest godina Ludbreg je u svijetu rukometa poznat po organizaciji turnira za dječake, mlade rukometne nade.

Udruga 'Mladi rukometaš' zaista se iznimno potrudi pri organizaciji, pa je i šesto izdanje turnira imalo međunarodni predznak. I to unatoč najhladnijem i najsnježnijem mogućem terminu u kojem je održan turnir. Doduše, snijegom zametene i zaleđene ceste uzele su svoj danak, pa svi prijavljeni sastavi ipak nisu krenuli za neizvjestan put prema Ludbregu prvog dana turnira. No, organizatori su malo 'pretumbali' skupine i turnir nije ništa izgubio na zanimljivosti i draži.

Bilo je napetih utakmica pa i sedmeraca

Stariji dječaci to biti tek odskočna daska za veliku rukometnu karijeru.

Neven Jerbić

U subotu 4. veljače na parket ludbreške dvorane izašle su četiri ekipe starijeg godišta, igrači rođeni 1998. godine i mlađi. Bilo je vrlo zanimljivih utakmica, a na kraju je pobjednički pehar odnio varaždinski 'Varteks di Caprio' koji je u finalu dobio 'Zagreb CO'. Treći je bio ormoški 'Jeruzalem', a RK 'Ludbreg MB' pripalo je četvrto mjesto. Mladi Ludbrežani odigrali su neriješeno s odličnim Slovencima, ali zbog slabije gol-razlike ostali su četvrti. Izabrana je i najbolja sedmorka turnira u kojoj je na poziciji srednjeg vanjskog izabran Marin Kišić, nadareni ludbreški rukometaš. Najbolji igrač turnira bio je Leo Gotić iz varaždinskih redova.

Mlađi dječaci U nedjelju, 5. veljače odigran je turnir dvanaestogodišnjaka ili onih koji su na putu prema toj brojci, dakle, ekipe igrača rođenih 2000. godine i mla-

Marin Kišić, srednji vanjski

Dogovor kako do pobjede đih. Došlo je osam klubova, gotovo svi prijavljeni izuzev 'Ivanića'. No, domaćini su brzo reagirali i pozvali 'Trnovec' kako bi imali parni broj i Trnovčani su se sa zadovoljstvom pojavili na parketu ludbreške dvorane. Turnir je osvojio 'Viro' iz Virovitice, ispred Varteks di Capria iz Varaždina, treće mjesto osvojio je 'Jeruzalem' iz Ormoža, a 'Zagreb CO' bio je četvrti. Potom slijede 'Info star' iz Čakovca, pa 'Prelog', na sedmom mjestu 'Ludbreg MB', dok su Trnov-

Mnoštvo malih rukometaša, učesnika turnira mlađeg godišta

čani bili osmi. U najboljoj sedmorki na golu bi bio Denis Munka iz RK Ludbreg MB. Najbolji igrač turnira je Leis Noa Zečević iz Virovitice.

Valja istaći da je turnir pozivnog karaktera, pa se moglo pozvati i okupiti još niz kvalitetnih ekipa. No, prostor i vrijeme ne dozvoljavaju tako nešto. Šteta da ovog puta nije nastupio RK 'Karlovac' jer ima sjajne mlade igrače, ali se nadamo da ćemo ih vidjeti na idućem, sedmom izdanju turnira. Centrum Mundi još jednom je pokazao odličnu organizaciju ludbreških rukometnih djelatnika predvođenih neumornim predsjednikom udruge Darkom Struškim koji je sa svojim trenerima odradio još jednu sjajnu prezentaciju našeg grada. Turnir je održan pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega čiji su predstavnici, zamjenik gradonačelnik Božidar Hajsok i pročelnik Alen Sabol zajedno s poznatijim ludbreškim rukometašem Emersonom Žnidarićem otvarali i zatvarali turnir. Ponovilo se!

Neven Jerbić

SP O R T

29. veljače 2012.

Zima skrojila nogometni raspored

Podravina starta u subotu 3. ožujka Na startu sezone Podravina u Ludbregu dočekuje momčad vodeće Koprivnice

Šest su se tjedana nogometaši 'Podravine' pripremali za drugi dio sezone u 3. HNL sjever koji je prvobitno najavljen za 25. veljače. Nemamo više želje dokučiti pravi razlog tako ranog početka prvenstva, ali se prst sudbine pokazao mudrijim od nogometnih moćnika. Zima, snijeg, hladnoća otjerale su privremeno nogometaše s vanjskih terena u dvorane i start sezone pomaknut je za tjedan dana. I to drugim proljetnim kolom ili 17. kolom. To znači da ludbreški nogometaši neće prvenstvo otvoriti protiv Poleta u gostima u Pribislavcu, nego će Podravina u prvom službenom nastupu u subotu 3. ožujka na svom stadionu dočekati lidera 'Koprivnicu', vodeću momčad lige i kandidata za prvaka. Ona 'preskočena' utakmica 16. kola u Pribislavcu igrat će se na Praznik rada 1. svibnja.

Podravina je u pripremnom razdoblju odigrala pet prijateljskih utakmica, među kojima i onu protiv

Na treningu, u prvom planu trener Lađević i Boris Kosir prvoligaša 'Varaždina'. Ludbrežani su u tom dvoboju imali inicijativu tijekom većeg dijela susreta, ali je realizacija bila na strani prvoligaša (0:2). Iako su pripreme dosta poremetile vremenske nepogode, mora se priznati da dečki izgledaju bolje nego jesenas. Trener Branko Lađe-

Kapetan Damir Vađunec spreman za sezonu

vić lagano je pohvatao konce, novaci u ekipi 'Trio S' - Stubić, Slunjski i Simon daju sve više. Čini se da bismo se imali pravo nadati boljim proljetnim igrama. Trenutno su Ludbrežani u sredini ljestvice što je plasman kojeg zasigurno navijački puk nije očekivao.

Cilj je popraviti blijedi jesenski dojam

-Mislim da će proljeće biti u znaku Podravine. Vratit ćemo se među najbolje, na pozicije na kojima je nominalno drugom županijskom klubu i mjesto. Većina klubova s vrha ljestvice, a to su Koprivnica, Bjelovar i Slatina dolaze nam u goste i oni će se uvjeriti u našu kvalitetu – ne skriva optimizam tvrdi klupski tajnik Vitomir Namjesnik kojeg je nedavno ŽNS Varaždin kooptirao u sastav Izvršnog odbora što je veliko priznanje za Podravinu i samog Namjesnika čiji su rad prepoznali u Varaždinu.

Podravina, nažalost, kao da ne može bez ozljeda ključnih igrača.

Tako je u generalki u Koprivnici, radost pobjede (3:1) i još više bolje igre na utakmicu protiv Croatie iz Grabrovnice pomutila teška ozljeda Mladena Vađunca. Kao strijelac, važna karika i jedan od ponajboljih susret je prerano završio slomljenim gležnjem i oštećenim ligamentima.

Nesretni Mladen odmah nakon utakmice operiran je u koprivničkoj bolnici. Nakon uspješne operacije sada je pred Mladenom duže razdoblje oporavka i njegov nastup u drugom dijelu sezone je upitan.

Dan uoči prvenstvenog starta, dakle, za petak 2. ožujka, sazvana je izborna skupština kluba. Doznajemo kako se šuška da bi moglo doći do rotacije u samom vrhu vodstva kluba.

No vidjet ćemo. U svakom slučaju 'plavim bluzama' držimo palčeve za bolje proljeće koje će vratiti mnogobrojne navijače na tribinu gradskog stadiona.

Neven Jerbić

Zadrugar u nedjelju 4. ožujka starta u sezonu

U Hrastovskom gostuje Plitvica (G) Županijski prvoligaši već su trebali otvoriti drugi dio sezone, prvo kolo nastavka ili 16. kolo prvobitno je bilo planirano za 26. veljače, ali je vodstvo natjecanja, naravno, bilo primorano pomaknuti prvenstveni start za tjedan dana. Zato sezona starta 4. ožujka, jedno kolo igrat će se u travnju usred tjedna, a završit će 3. lipnja.

'Zadrugari' su naporno radili kako bi se što bolje pripremili za novu sezonu. Doduše, trener Damir Sačer morao je prilagoditi ritam treninga vremenskim prilikama. Primjerice, nakon što je zima popustila, zadrugari su radili praktički svakodnevno, a posljednjeg vikenda veljače čak su imali dvostruki program pripremnih utakmica, u subotu s Plitvicom iz Selnika (2:1), a dan kasnije s ludbreškom Podravinom (0:3).

-Radili smo u obje ludbreške dvorane i vani na pomoćnom ma-

15

Lige Nogometnog središta Ludbreg

'Prvoligaši' kreću 11. ožujka Druge nedjelje ožujka započet će drugi dio prvenstva u Prvoj ligi Nogometnog središta Ludbreg. Kao i u višim rangovima nogometnog natjecanja i ovdje sezona počinje ranije nego obično, zapravo nikad ranije.

Već smo na susjednim stupcima pokušali dokučiti zašto je tako. Eto, gotovo i najniži stupanj natjecanja mora se prilagoditi nečijim interesima. Dakako, nitko i ne pita klubove gdje su i kako trenirali. Ili kako je trenirati vani na -10, pa onda igrači završe kod liječnika. Sezona će početi deset dana prije kraja kalendarske zime, a završit će prve nedjelje lipnja, tri tjedna prije početka ljeta!

Dakle, u ligama Nogometnog središta Ludbreg nema odgode prvenstva koje počinje 11. ožujka.

Borba za prvaka vodit će se između jesenskog prvaka Sloge iz Slokovca, Razvitka iz Čićkovine i Mladosti iz Sigeca, a ta tri kluba dijeli tek četiri boda. Podravac iz Sesveta također bi se mogao umiješati jer njegov zaostatak od šest bodova nije nenadoknadiv. Gotovo svi ostali morat će se pobrinuti da zadrže ligaški status, svakako će najteže biti Lunjkovcu, Gori iz Globočeca, pa Ajaxu iz Komarnice, a bit će još ugroženih. Već prvo kolo nastavka donosi derbi sa začelja jer u Komarnici igraju Ajax i Gora iz Globočeca. ŽNS je donio odluku da će narednih godina Prva ludbreška liga i dalje imati 14 klubova, pa će stoga uvijek ispasti samo posljednje plasirani klub.

Druga liga NSL – 25. ožujka Visok odaziv na treninge igrača Zadrugara

Damir Sačer, trener Zadrugara lom, premalom terenu, čak i u društvenom domu. Hladnoća i snijeg sigurno da su nam malo poremetili planove. Fizički smo sigurno spremni za sezonu, ali to što nismo mogli na glavni teren sigurno da utječe na tehničko-taktički dio priprema.

Eto, tek smo sada prošlog vikenda na ovim utakmicama prvi puta bili na

Zadrugar (plavi) i Podravina u pripremnoj utakmici

velikom terenu. To ćemo popraviti u hodu koliko se može – kaže nam Damir Sačer, trener 'Zadrugara'. Želja je da se što bolje pripremi za nastavak nogometne sezone u kojoj momčad očekuju veliki izazovi. Natjecateljski ciljevi 'Zadrugara' nisu tajna.

-Prvi i osnovni cilj je plasman u finale kupa. Poznato je da se dva polufinalna dvoboja igraju u prvoj polovici svibnja, a suparnik nam je isti kao i sada na otvaranju sezone – Plitvica iz Gojanca. Želja je da ostvarimo i ponovimo uspjeh od prije dvije godine kada smo ušli u finale. Smatram da za to imamo dovoljno kvalitete i još ćemo se dobro pripremiti.

Biti u vrhu ljestvice cilj nam je i u prvenstvu, odnosno što bolji plasman.

Ne treba se opterećivati utrkom za naslovom. Naime, procjenjujemo u klubu da bi nam odlazak u viši rang natjecanja sada bio preveliki financijski teret. Ipak se radi o značajnim sredstvima koja bi trebalo osigurati što je u ovim kriznim vremenima jako teško ostvarivo. Dakle, u prvom

redu cilj je ulazak u finale kupa – realno procjenjuje Antonio Štefanek, predsjednik 'Zadrugara.

Momčad iz Hrastovskoga prezimila je na visokom četvrtom mjestu s 31 bodom, zaostaje tek za vodećom Dubravkom iz Turčina (38), drugim Novim Marofom (37), dok samo bod više od Zadrugara ima Zelengaj iz Kučana Donjeg. Najbliži pratitelji na ljestvici su Polet iz Cestice i Rudar '47 iz Ladanja Donjeg.

U 'Zadrugaru' su uvjereni da posjeduju kvalitetu za ostvarivanje ciljeva. U zimskom prijelaznom roku već po običaju u klubu nema većih kadrovskih promjena. Svakako da je pojačanje povratak Roberta Namjesnika iz Podravine, a u kadru je opet i Daniel Novak koji se oporavio nakon teške ozljede. S prvotimcima radi i nekolicina juniora Klub je napustio samo Fumić.

Utakmica 16. kola Prve županijske lige u Hrastovskom između Zadrugara i Plitvice iz Gojanca na rasporedu je u nedjelju 4. ožujka s početkom u 14,30 sati.

Ludbreški drugoligaši, za razliku od svih ostalih liga, nemaju toliko problema oko priprema iz jednostavnog razloga što njima sezona počinje u ipak primjerenijem terminu, 25. ožujka.

Doduše, i to je ranije nego obično. Na ljestvici vodi Dinamo iz Apatije s 22 boda ispred Novakovca s 19 bodova. To su glavni suparnici za prvaka i selidbu 'gore'.

Pratitelji se nadaju da će dostići vodeće, ali je to realno ipak teško očekivati. Primjerice, treći Poljoprivrednik iz Kapele ima 15 s utakmicom više, a Dinamo '01 iz Vrbanovca 13 bodova također s utakmicom više u odnosu na vodeći dvojac.

I u ovoj ligi sezona će završiti 3. lipnja.

A onda će klubovi imati poduži dvomjesečni ljetni odmor kako bi kolektivno otputovali na europsko prvenstvo u Poljsku i Ukrajinu!!!

16

29. veljače 2012.

ŠALJITE FOTKE!

Foto rubrika za čitatelje Za ovaj broj u rubrici fotografija kojima su autori naši čitatelji, odabrali smo po dvije snježne i one bez bijelog pokrivača baš kao što nas je i podarila priroda ove prevrtljive veljače.

‘Snježne’ motive fotografija u svojim Vinogradima Ludbreškim i njegovoj okolici pronašao je Saša Petrinić. Evo još i dvije lijepe fotke koje je prije snijega snimio Tomica Letina, ludbreški majstor fotografije i fotografski zanesenjak.

Očekujemo od vas dragi čitatelji, nove dobre, lijepe, zanimljive fotografije, neobične motive.

Ako ste snimili takve fotografije pošaljite nam, a mi ćemo ih objaviti u ovoj foto-rubrici. Šaljite ih na naš e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr

Zima u vinogradu (Saša Petrinić)

Zimska idila (Saša Petrinić)

Ludbreški krovovi (Tomica Letina)

Panorama Ludbrega (Tomica Letina)

Klizanje i hokej na ribnjaku

Na zaleđenom jezeru ribnjaka kod mlina i Otoka mladosti zatekli smo Ivana Vađona i njegovog šestogodišnjeg sina Bornu. Dečki su na klizaljkama čistili 30 cm visoki snijeg s isto toliko centimetara debelog leda.

-Pripremamo klizalište za malobrojne Ludbrežane koji posjeduju klizaljke. Prije 20ak godina na ribnjaku nas je bilo oko 150. Točnije, 1988. su učitelji Franciska Schubert i Tomica Letina kao instruktori napravili pravi bum s klizanjem. Ludbrežani su tada pokupovali sve klizaljke napravljene u tadašnjem 'VIKO-u'. Danas ih većina ljudi živi neaktivno, uglavnom uz TV i kompjuter. Istina, prije tri godine nas se ovdje okupilo 30-ak i igrali smo hokej.

Jedni na klizaljkama, a drugi su igrali u čizmama. Led je bio samo na sredini, pa smo morali nabaviti dasku za improvizirani most do leda. Evo, sada je led posvuda i nema opasnosti da pak završi u vodi

Ivan na klizaljkama

Ivan Vađon sa sinom Bornom

Stanka Vađunec i mali Martin – rekao je Ivan.

Mnogi iz Jelačićeve i Vinogradske ulice kojima vrtovi gledaju na ribnjak običavaju doći na klizanje i sanjkanje.

Među njima i Stanka Vađunec, vučna služba za sina Martina na sanjkama.

-Svake godine dolazimo na sanjkanje kada se zaledi.

Sjećam se da je prije tri godine bila dobra fešta na ledu jer se okupilo dosta ljudi. Grijali

smo se toplim čajem i kuhanim vinom, a bilo je i kobasica – prisjeća se Stanka.

Dok su odrasli s djecom uživali u zimskim radostima na zaleđenom ribnjaku vaš je novinar brzo odmaglio ugledavši napuknuće leda. Klizači su uvjeravali da to nije opasno i da je blizu obale, pa je voda ispod leda plitka. Ali, ne treba riskirati jer nije nimalo ugodno biti mokar na -10. (dv)