Ln 64 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 29. LIPNJA 2012. BROJ 64 / GODINA VII.

S prvog Cajnger placa:

Dan mažoretplesa i twirlinga /str. 6.-7./

M. Opačić u Ludbregu:

Razgovori o socijalnoj politici /str. 2./

Ludbreška biciklijada 25. rođendan

Ljeto u Ludbregu:

Programi za mlade i stare /str. 5./

/str. 10./

SPORT

Plitvica iz Selnika

Sloga iz Slokovca

/str. 14-15./ Zadrugar iz Hrastovskoga

Osvajač kupa NS Ludbreg

Prvak 1. lige NS Ludbreg

U finalu kupa ŽNS-a

A KT U A L N O

29. lipnja 2012.

Prigodno uz blagdane

Vijenci uz spomenike

U Ludbregu su prigodno i skromno obilježena dva državna praznika – Dan državnosti i Dan antifašističke borbe. Uz Dan državnosti na gradskom groblju uz spomenik braniteljima Domovinskog rata vijence i cvijeće položile su delegacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata i Grada Ludbrega koja je položila vijenac i u povodu Dana antifašističke borbe na spomen-obilježja narodno-oslobodilačke borbe. Bili su nazočni predstavnici političkog društvenog i gospodarskog života Ludbrega, gradske uprave i drugi. Zapaljeni su lampaši, a počast poginulim braniteljima i pripadnicima antifašističke borbe odana je minutom šutnje i uz zvuke 'Tišine'. Gradonačelnik Marijan Krobot

kratko je podsjetio da Dan državnosti obilježavamo kao spomen na povijesnu odluku Hrvatskoga sabora iz 1991. godine kada je Hrvatska proglasila državnu neovisnost, ali prije svega da odamo dužnu počast svim poginulim braniteljima za hrvatsku domovinu. Jer nakon odluke o neovisnosti uslijedila je agresija i Hrvatskoj nametnuti rat, te je hrvatski narod slobodu i neovisnost platio mnogobrojnim žrtvama, civilima i braniteljima. -Koristim prigodu da izrazim zahvalnost svima koji su na bilo koji način pomogli u stvaranju današnje neovisne Hrvatske. Posebnu zahvalnost izražavam braniteljima, a osobito onima s našega područja koji su za taj plemeniti cilj položili svoje

Podsjetnik na doprinos branitelja za neovisnost

Potpredsjednica Vlade u Ludbregu Ludbreg je nedavno posjetio još jedan državni dužnosnik. U sklopu posjeta Varaždinskoj županiji potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, u društvu saborskoga zastupnika Maria Habeka, sastala se s dužnosnicima Grada Ludbrega. Ministricu su dočekali gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, potpredsjednica Gradskog vijeća Vera Jadanić, pročelnik Upravnog odjela za društvene i opće poslove Alen Sabol i Ružica Zlatar, predsjednica 'Ludbreškog Sunca'. -Cilj posjeta bio je da se na terenu detaljnije upoznam s potrebama u sustavu socijalne skrbi. Situacija je složena, ljudi dosta teško žive, kriza predugo traje, jako važno je da s jedinicama lokalne samouprave osmišljavamo programe koji mogu biti od pomoći u prevladavanju ovog socijalnog stanja u državi - rekla je Milanka Opačić pri dolasku u naš grad. Gradonačelnik Marijan Krobot

živote – rekao je gradonačelnik. Oko 2.000 žitelja ludbreškog kraja kroz razne je postrojbe izravno sudjelovalo u Domovinskom ratu. Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja okupljenima su se kratko obratili Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista i gradonačelnik Marijan Krobot, te podsjetili na doprinos ludbreškog kraja u antifašističkoj borbi. -Sudjelovanjem u 2. Svjetskom ratu na strani antifašizma, hrvatski su građani dali značajan doprinos kojim je očuvana hrvatska državnost u bivšoj državi, a vrijednosti antifašizma utkane su u temelje današnje Europe i demokratskog svijeta, pa tako i naše domovine – naglasili su, između ostalog, Marijan Krobot

Polaganje vijenaca na Dan državnosti uz spomenik braniteljima i Zdravko Pahor prigodom polaganja vijenaca. U antifašističkom pokretu s po-

Polaganje vijenaca na spomen-obilježje iz NOB-a

Z. Pahor podsjetio je na značaj antifašističke borbe

Razgovori o socijalnoj politici

Prvi posjet Ludbregu potpredsjednice Vlade i ministrice M. Opačić i pročelnik Alen Sabol upoznali su potpredsjednicu Vlade i ministricu s problematikom i socijalnim potrebama Grada Ludbrega. -Te su potrebe svakim danom sve veće zbog pada životnog standarda građana. Visoku smo gošću poznali s našim potrebama i aktivnostima koje provodimo u sustavu socijalne

Domaćini su gošću upoznali sa socijalnom problematikom Grada

skrbi. Iz gradskog proračuna se godišnje izravno izdvaja 200.000 kuna za socijalne potrebe grada, ali ako tomu pridodamo da se pomaže i drugim programima, poput sufinanciranjem prijevoza učenika onda je ta brojka još i puno viša – kaže gradonačelnik Krobot. Kako je kazala Milanka Opačić, u državnom prora-

dručja bivšeg kotara Ludbreg sudjelovalo je 1.206 boraca od kojih je 203 poginulo.

čunu osigurano je za socijalnu skrb tek oko 6,5 milijardi kuna. -To znači da ne možemo očekivati pomoć iz državnog proračuna za socijalne programe. Nama je u ovom je trenutku najvažnije da ministarstvo potpiše ugovor s 'Ludbreškim Suncem' za sufinanciranje programa smještaja štićenika u kući 'Sunčev sjaj' – ističe gradonačelnik. Na dočeku ministrice bila je i Ružica Zlatar, predsjednica 'Ludbreškog Sunca' na čije je inzistiranje mimo protokola ministrica ipak posjetila prostorije udruge u Globočecu. -I bila je zatečena, čak oduševljena kada je vidjela kako vodimo brigu o osobama s teškoćama u razvoju, da je Ludbreg po tome zapravo u vrhu u Hrvatskoj. Tako nešto očito nije očekivala i zato se svi nadamo da će njezin posjet ipak donijeti korist štićenicima 'Ludbreškog Sunca' – poručio je Marijan Krobot. Ministrica je obišla i ludbreški Centar za socijalni rad.

Opačić je posjetila ‘Kuću Sunca’ i oduševila se radom udruge

Riješiti kuću ‘Sunčev sjaj’ Ministrica Milanka Opačić u ‘Kući Sunca’ u Globočecu upoznala se s korisnicima i djelovanjem ‘Ludbreškog Sunca’. Za udrugu je u ovom trenutku najvažnije da se hitno riješi financiranje kuće ‘Sunčev sjaj’. Radi se o programu stanovanja u zajednici odraslih osoba s intelektualnim teškoćama što je alternativa institucionalnom smještaju i u svijetu prepoznato kao najbolji sustav brige o takvim osobama. Udruga je nakon višegodišnjih napora vlastitim aktivnostima i uz pomoć donatora uspjela skupiti sredstva za kupnju i uređenje kuće, te je podnijela zahtjev Ministarstvu koje je dalo odobrenje za smještaj osmero osoba. No, ugovor još nije potpisan, pa se projekt trenutno financira samo uz iznimne napore udruge, bez ministarstva. -Već sam joj u uredu gradonačelnika prezentirala naše aktivnosti. Razgovarali smo o tome da se konačno riješi pitanje kuće ‘Sunčev sjaj’. Očito sada nema novaca, ali smo dobili obećanje da smo na listi čekanja, pa se nadam rješenju problema u skorije vrijeme. Bila je zatečena ovime što je vidjela i ostala bez riječi, pa nam je kazala da smo po našem djelovanju mi već u Europi – kazala je Ružica Zlatar.

A KT U A L N O

29. lipnja 2012.

U Ludbregu upisi u prve razrede srednjih škola

Tri nova odjeljenja prvih razreda

Prijave u Ludbregu za obje škole

Prijave za prvi upisni rok su 2. i 3. srpnja

Počinje upisna groznica, dani kada završeni osmaši pokušavaju upisati željene srednje škole. Kako smo već pisali u prošlom broju, u Ludbregu dvije srednje škole otvaraju tri nova odjeljenja prvih razreda. Prva gimnazija Varaždin treću godinu zaredom upisivat će u Ludbregu učenike novog prvog razreda. Srednja škola 'Arboretum Opeka' nastavlja s obrazovanjem mladih ludbreškog kraja u dislociranom odjeljenju u Ludbregu za poljoprivredna usmjerenja. Tako će se otvoriti novi prvi razred učenika s teškoćama u razvoju za zanimanje pomoćni vrtlar. Novost je upis u prvi razred za zanimanje poljoprivredni tehničar fitofarmaceut: Ludbreg je poljoprivredno najrazvijeniji kraj županije i u dogovoru s Gradom otvara vinička škola jedno odjeljenje odnosno upisat će najviše do 24 učenika. Radi se o četverogodišnjem obrazovnom programu. Svi vjeruju da su će za ovo zanimanje biti interesa završenih osmaša. Tako će, po svemu sudeći, škola iz Marča-

Ludbreg će od jeseni imati sedam srednjoškolskih razreda na kod Vinice imati četiri dislociranja odjeljenja. Prva gimnazija za dvije godine će imati prve maturante u ludbreškom odjeljenju, a za iduću školsku godinu upisat će učenike u novi prvi razred opće gimnazije, najviše 28 učenika. -Pozivam završene osmaše s područja Grada Ludbrega, susjednih općina i šire regije da iskoriste

Ludbreg u natječajima za europske fondove Grad Ludbreg očekuje da će tijekom ove godine doznati hoće li projekti koje je prijavio samostalno ili u partnerstvu s drugima dobiti financijsku potporu iz fondova Europske unije. Samostalno su prijavljena dva projekta, zatim i dva projekta s Mađarskom, a čak četiri projekta sa Slovenijom. Ludbreg se samostalno javlja s projektom Smart Energy City Ludbreg (Pametni energetski grad) o kojem smo nedavno opširno pisali, a kojemu je osnovni cilj povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, organizacija, kontrola i upravljanje troškovima i emisijama u okoliš vezanih uz energetiku, moderno društvo i drugi. Grad je koordinator i prijavitelj projekta, a partner Energetski institut Hrvoje Požar. Zatražena su sredstva od EU u vrijednosti 1,082.394 eura koja dijele partneri, a rok je 36 mjeseci. Grad je također prijavljen i na natječaj IPARD-a za izgradnju biološkog pročistača otpadnih voda u Selniku, a vrijednost projekta procjenjuje se na 2,000.000 kuna. Zajedno s mađarskim partnerima prijavljena su dva projekta za

mogućnost upisa u srednje obrazovanje u Ludbregu. U ovo složeno doba pada životnog standarda sigurno da je bitna svaka ušteda obiteljima srednjoškolaca. Ipak su troškovi školovanja u većim centrima veći. Mene posebno raduje što su sva obrazovna usmjerenja izuzev za djecu s teškoćama u razvoju četverogodišnji programi koji omo-

Obje škole imat će u Ludbregu svoje upisne komisije, pa će učenici koji žele upisati ludbreška odjeljenja prijave s dokumentacijom moći predati u prostorijama ludbreške osnovne škole. Prvi upisni krug – prijave se predaju u ponedjeljak i utorak 2. i 3 srpnja od 8 do 16 sati, objava rezultata bit će 4. srpnja na oglasnoj ploči i web-stranicama škole, a upis u četvrtak 5. srpnja od 8 od 16 sati. Drugi upisni krug – prijave se podnose 9. srpnja od 8 do 16 sati, objava rezultat 10. srpnja, a upis je 11. srpnja od 8 do 16 sati. Treći upisni krug – škole će najkasnije do 17. kolovoza objaviti broj slobodnih mjesta, a prijave za upis podnose se 20. kolovoza od 8 do 16.

gućuju mladima da se nakon toga mogu upisati na fakultete. S novim odjeljenjima imat ćemo ukupno sedam srednjoškolskih razreda, pa je moguće da ćemo otvoriti i drugu smjenu jer zgrada škole polako postaje tijesna. No, s tih sedam odje-

sati, dan kasnije je objava rezultata, a upis učenika bit će 22. i 23. kolovoza. Za gimnazijski program relevantni predmeti su hrvatski jezik, strani jezik, povijest i biologija, a za fitofarmaceuta hrvatski jezik, strani jezik, matematika, biologija i tehnička kultura. Kod podnošenja prijava treba predati prijavnica za upis, svjedodžbe zadnja dva razreda osnovne škole, dokumentaciju za ostvarivanje nekog od prava na koje učenik ima pravo prema kriterijima poput prava na izravni upis, na dodatne bodove ili na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog obrazovanja, školovanje u otežanim uvjetima i slične.

ljenja konture za osnivanje Srednje škole Ludbreg postaju sve jasnije poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Gradonačelnik ističe kako škole jamče kvalitetno izvođenu nastavu u ludbreškim odjeljenjima.

Prijavljeno osam projekata

gradnju biciklističkih staza, neophodne infrastrukture za aktivni, rekreacijski i eko-turizam. Prvi je prijavljen projekt za natječaj za IPAprogram prekogranične suradnje je za biciklističku stazu Prelog-Zalaegerszeg-Valicka Bike Path koja bi u našoj okolici imala dužinu od 40 km i prolazila od Hrženice prema Sigecu, do Ludbrega, Vinograda Ludbreških, Hrastovskoga i Selnika na području Grada, a nastavak bi bio Sveti Đurđ-Luka-Hrženica. Partneri Ludbregu su Grad Prelog, općine Goričan i Donji Kraljevec, te Zalaegerszeg s mađarske strane. Udio Grada Ludbrega bio bi 132.160 eura. Drugi projekt je staza Mura-Drava Happy Bike. I tu su partneri Ludbreg i Prelog, te Letenye s mađarske strane. Panira se označavanje staze Letenye–Prelog-Ludbreg uz Muru i Dravu s gradnjom pratećih sadržaja za bicikliste. Biciklistička staza u našem kraju počinje na mostu kod Hrženice, nastavlja se uz nasip do Velikog Bukovca, pa prema Svetom Petru. Na ludbreško područje dolazi u Slokovec, zatim u Globočec, Sigečak, Ludbreg kroz Koprivničku,

Sada u Selniku odvodnja vodi u Plitvicu Preradovićevu, Marulićevu ulicu do Trg sv. Trojstva, pa Gajevom za Hrastovsko, te dalje prema Hrženici. Vrijednost je 676.000 eura, a udio Ludbrega 97.450 eura. Prijavljeni projekti IPA sa Slovenijom su izrada idejnog rješenja uređenja Otoka Mladosti i zelenih površina uz Bednju u cilju održivog upravljanja prirodom i zaštite okoliša. Udio Ludbrega je 85.000 eura. Zatim projekt za poljoprivrednike na razvoju u cilju bolje organiziranosti

proizvođača i veće prepoznatljivosti lokalnih poljoprivrednih proizvoda preko novih kanala distribucije i bolje promocije kao bi se zaustavio odlazak ljudi sa sela. Udio Ludbrega u projektu je 51.000 eura. Slijedi projekt za energetsku učinkovitost zamjene 50 LED svjetiljki na području Ludbrega. Udio Grada je 37.900 eura. Posljednji je projekt međugeneracijske pomoći u zajednici, odnosno dnevni boravak za starije i skrb za starije osobe s

udjelom Ludbrega od 68.325 eura. -Svjesni smo da svi projekti možda sad i neće biti prihvaćeni. No, zbog složene situacije u proračunu svaki prihvaćeni puno će nam pomoći. Najznačajniji je projekt za gradnju pročistača otpadnih voda u Selniku i bio bih najviše zadovoljan da se on prihvati - rekao je gradonačelnik Marijan Krobot. Za projekte su zaduženi nadležni upravni odjeli Grada. To neće biti jedini projekti za prijavu za europske fondove. -Nadam se da će se u dogledno vrijeme riješiti i pitanje vlasničkih, zemljišnih parcela na području oko odlagališta otpada u 'Meka' gdje bi se trebao izgraditi i pročistač otpada za grad. Bit će to projekt velike vrijednosti kojeg sami nećemo moći realizirati i zato ćemo se s ovim projektom koji je od iznimnog interesa za Ludbreg javiti na natječaje za sredstva iz europskih fondova – kaže Marijan Krobot. U Upravnom odjelu za gospodarstvo i financije Grada odgovore na prijave na natječaje za osam projekata prema europskim fondovima očekuju kroz jesensko-zimsko razdoblje.

Sazvana osnivačka skupština 'LAG-a IZVOR'

S jedne od radionica kao pripreme za osnivanja LAG-a

Za 11. srpnja sazvana je osnivačka skupština Lokalne agencijske grupe 'LAG Izvor' sa sjedištem u Ludbregu koju osnivaju gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice, te općine Rasinja, Jalžabet, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Beretinec, Sveti Ilija, Gornji Kneginec, Trnovec i Martijanec. Predstavnici gradova i općina pohađali su sedam radionica za izrađivanje elemenata lokalne razvojne strategije neophodne za prijavu na natječaj Ministarstva poljoprivrede. LAG-ovima koji prođu natječaj, ministarstvo će dodijeliti novčane potpore.

Cilj 'LAG-a Izvor' je promicanje ruralnog razvoja i unapređenje inicijativa od značaja za razvoj gradova i općina, te drugih zainteresiranih kako bi se pripremili za korištenje fondova EU, djelovanje prema utvrđenim europskim standardima, razvoj proizvoda zasnovanih na povezivanju tradicijske i kulturno-povijesne baštine i inovacija temeljenih na prirodnim prednostima područja, međusobnoj suradnji i drugi. Skupština će odabrati upravljačka tijela LAG-a, a potom će se izraditi Lokalna razvojna strategija za cijelo područje.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

A KT U A L N O

29. lipnja 2012.

Radovi u Sigečaku

Strpljivo metar po metar

Zahtjevni projekt modernizacije županijske ceste kroz Sigečak unatoč određenim problemima napreduje. Radnici Poduzeća za ceste Varaždin koje je izvođač radova, proteklih su tjedana radili na podizanju potpornih zidova uz neke dionice trase, kao i na odvodnji. To je neophodno kako bi se napravila kvalitetna priprema za asfaltiranje. Zadovoljstvo dinamikom radova potvrdio nam je zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok koji u gradskoj upravi predvodi radnu grupu za realizaciju projekta. -Svjedoci smo da se radovi izvode prema planu i to unatoč nekim

problemima koji se nepotrebno stvaraju, vjerojatno ne samo iz razloga što želimo pravu cestu već nekih drugih povoda. Naime, želim ponovo istaći da se radi o izuzetno zahtjevnom projektu koji mora zadovoljiti struku i naravno sasvim konkretnu situaciju na terenu. Baš ta konkretna situacija na terenu je ograničavajući faktor da bi sve realizirali prema projektu. Pokušavamo strpljivo rješavati svaki problem, doslovce metar po metar trase ceste nastojeći da ne ulazimo u sukobe, te da niti jednom vlasniku parcele ne bi povrijedili njegova prava. Vjerujem da je svima poznato da

Umirovljenici uočljiviji u prometu

‘Biciklin me drži’ Bicikl je praktičan, može se parkirati svugdje, ne zagađuje okoliš, nema goriva ni troškova za parking, a pridonosi zdravlju. Jedino je važna sigurnost biciklista. To dobro znaju ludbreški umirovljenici–biciklisti kojima je gradonačelnik Marijan Krobot poklonio reflektirajuće prsluke kako bi prilikom vožnje noću u prometu bili sigurniji. -Većina žena dolazi u udrugu biciklom. Prsluki su super za navečer, gradonačelnik se lijepo ponesel, hvala mu. Sad smo sigurni u prometu, svetle se izdaleka – pohvalila se Nada Zember, domaćica u Udruzi koja redovito svake srijede i petka tamo dolazi iz Sigeca na biciklu. Velik broj ljudi koristi bicikl za odlazak na posao. -Kad sam bila mlađa, išla sam s društvom na biciklu u Varaždinske Toplice, tam smo se kupali celi dan i navečer išli doma. Cesta još nije bila asfaltirana, bilo je šodra, ali pelali smo

Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista, Društvo 'Josip Broz Tito' Varaždinske županije i Zajednica udruga ratnih vojnih invalida Varaždinske županije na nedavnom zajedničkom sastanku izrazile su nezadovoljstvo zbog postupka koji se u Beogradu vodi oko rehabilitacije četničkog vođe. Antifašističke udruge Varaždinske županije uručile su Bosi Prodanović, zamjenici šefa misije Srbije u Hrvatskoj, prosvjedno pismo prilikom njenog službenog posjeta

Na dijelovima uz trasu trebalo je podići betonske zidove 2.458 m i 13 odvojaka ukupne dužine 3.552 metara. Investitori su Grad Ludbreg i građani, vlasnici 200-tinjak nekretnina, te Županijska upra-

va za ceste Varaždin. Planirano je da će modernizacija i asfaltiranje glavne ceste i odvojaka u Sigečaku biti završeno najkasnije do jeseni.

Biciklom pravilno u prometu

Nada svaki dan na biciklu se tak lepo. Ta navika mi je ostala do danas. Redovito sam na biciklijadi, pa mi nije problem - rekla je Nada. Lijepi krajolici, svjež zrak i – pedaliranje . -Obavezno vozim bicikla. Idem kad hoću, dođem kad hoću, sve si obavljam. Rasteretim se dok vozim, gledam listje, cvetje kakvo je...U formi sam, biciklin me drži, tak mi je najljepše – rekla je Nada. (mh)

N. Zember, K. Sačer i Z. Kišiček s prslucima sigurniji u prometu

Antifašističke udruge Varaždinske županije

je uz časne iznimke malo toga izgrađenog u zahvatu ceste stvarno i legalizirano. Unatoč svemu, nadam se da će projekt biti realiziran u predviđenom roku tako da će se berba odvijati nesmetano i da ćemo uskoro svi uživati u novim događajima na Ludbreškoj vinskoj cesti. Pozivam još jednom sve sudionike projekta, vlasnike parcela, na strpljivost i suradnju. Jer vjerujte sve što radimo, radimo u uvjerenju da smo odabrali najbolje rješenje koje je moguće realizirati u postojećim okolnostima – poručio je Božidar Hajsok. Podsjetimo radi se o asfaltiranju glavne ceste kroz Sigečak duge

Najviše znanja i spretnosti u vožnji bicikla pokazali su učenici OŠ Ludbreg Policijska postaja Ludbreg u suradnji s Gradom Ludbregom i Autoklubom Ludbreg organizirala je prvo 'Natjecanje u vožnji bicikla' za učenike petih razreda osnovnih škola Ludbreg, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Zanimljivo natjecanje održano je u Ludbregu uoči završetka školske godine. -Učitelji su odredili po pet natjecatelja. Pisali su ispit iz poznavanja

Vožnja spretnosti na trgu

prometnih pravila, a imali vožnju spretnosti biciklom na poligonu na trgu – rekao je Leonardo Sakač koji je u postaji zadužen za preventivu i sigurnost u prometu. Natjecanjem se nastoji povećati sigurnost na našim cestama i podići svijest učenika o prometnim opasnostima. Sada su najviše znanja i spretnosti pokazali učenici OŠ Ludbreg osvojivši 680 bodova, druga je bila

ekipa OŠ Sveti Đurđ sa 637 bodova, a treća OŠ Martijanec sa 612 bodova. Gradonačelnik Marijan Krobot uručio je ekipama prigodne pehare, a Grad je u pauzi između testa i vožnje spretnosti pripremio za natjecatelje sokove i klipiće. Održana je još jedna korisna akcija. Naime, novi kontaktpolicajac Policijske postaje Siniša Vađunec tom je prigodom obavljao besplatnu registraciju bicikala. (dv)

Pehare ekipama uručio je gradonačelnik M. Krobot

Protiv rehabilitacije zločinaca

Ludbregu, u kojem uz neznatna skraćenja stoji: -Ne možemo, a da barem ovim prosvjednim pismom ne izrazimo nezadovoljstvo sudskim postupkom na Višem sudu u Beogradu glede rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića. Mi, antifašisti Varaždinske županije zgražamo se nad činom pokušaja izjednačavanja četničkog i partizanskog narodnooslobodilačkog pokreta jer su još i danas poznata nedjela četnika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini usmjerena

protiv hrvatskog i muslimanskog stanovništva, a posebno protiv pripadnika i simpatizera Narodnooslobodilačkog pokreta. U razdoblju 1941.-1945. na tisuće žrtava Dalmacije, Like, Slavonije, Hercegovine i Bosne platilo je životom četnicima koji su pomagali nacističkim i fašističkim okupatorima. Ubijanja na sve moguće načine i mučenja svake vrste sinonimi su za četničko divljanje pod zapovjedništvom zloglasnog Draže Mihailovića. Četnici, ustaše, belogardejci, ljotićevci, nedićevci i

ostali kvislinzi borili su se zajedno s njemačkim, talijanskim, mađarskim, bugarskim fašistima protiv jedinog legitimnog i u svijetu priznatog antifašističkog pokreta nekadašnje Jugoslavije – Narodnooslobodilačkog pokreta pod vodstvom Josipa Broza Tita. Inicijativa za rehabilitacijom osuđenog i pogubljenog ratnog zločinca Draže Mihailovića predstavlja čin sramote za inicijatore i pomagače akcije, pokušaj amnestiranja raznih zločina iz Drugog svjetskog rata, re-

lativiziranje krivnje i izrugivanje nevinim žrtvama četnika, ustaša i svih drugih fašista. Više zgražanja od ovog čina u slučaju D. Mihailovića, mogla bi proizvesti jedino pozitivna odluka Višeg suda u Beogradu. Podupiremo antifašiste Srbije, Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije u nastojanjima da na kraju prevlada istina i da četnički vođa D. Mihailović ostane tamo gdje mu je i mjesto – među ratnim zločincima! Antifašisti Varaždinske županije

A KT U A L N O

29. lipnja 2012.

Ludbreška vinska cesta Ludbreški vinogradari, vlasnici sedam objekata, otvorili su svoje podrume i ponudili na kušanje vrhunska vina. Tako je u lipnju obilježena druga obljetnica Ludbreške vinske ceste. Ljubitelji dobre kapljice su za bon od 50 kuna u svakom objektu mogli degustirati po tri vrste vina – u kušaonici vina Kežman, Vinariji Stručić, Restoranu Črn-Bel, Vinskom podrumu Makar, Vinskoj kući Kirić, Restoranu Arabela i Vinskoj hiži Kovaček. Cilj je bio popularizirati Ludbrešku vinsku cestu i vinsku kulturu. Jer vinske ceste su danas važan čimbenik u razvoju i promidžbi turističkih zemalja. -Na ulasku u treću godinu Ludbreška vinska cesta zablistala je u najljepšem sjaju. Svi koji su iskoristili priliku po lijepom vremenu pohoditi objekte, mogli su uživati u svemu

Kip sv. Vinka noću

Velike mogućnosti turističkog razvoja

B. Hajsok s Ivanom Kovačekom (Vinska hiža Kovaček) što može ponuditi vinska cesta. Izuzetno dobro pripremljeni domaćini omogućili su da se predstave i kušaju najbolja vina, da se uživa u divnom i nezaboravnom događaju i druženju. Odlična je zamisao da se otvore vrata podruma jer to daje mogućnost da se u posjet uključe i pojedinci koji tada imaju jedinstvenu priliku uživanja u izuzetno dobrim vinima. Posebno raduje činjenica da je ovaj događaj pokazao da postoje nevjerojatno velike mogućnosti oko svega što nam mogu ponuditi sudionici vinske ceste – rekao nam je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika koji se posebno zalagao za osnivanje i promociju Ludbreške vinske ceste. Vinske ceste su jako važne za gospodarski razvitak ruralnog kon-

tinentalnog kraja kakav je i ludbreški, daju velike mogućnosti razvoju ruralnog turizma. -Samo treba uporno raditi na stalnoj promociji ponude, svaku prigodu koristiti da se podsjeti kako imamo izuzetno bogatstvo u našim vinima, ali i u domaćoj hrani. Što najvažnije tu je i gostoljubivost i ljubaznost vlasnika objekata, redom sposobnih vinara, poduzetnika. Siguran sam da će svaki novi događaj na Ludbreškoj vinskoj cesti pobuditi sve više pažnje građana jer trud koji ulažu vlasnici objekata bez izuzetka, zavređuje da ih posjetimo te da zajedno s njima uživamo u novim saznanjima. Eto, neki od ciljeva koje smo svi zajedno postavili na početku ideje o Ludbreškoj vinskoj cesti

Prekrasni objekti - Vinska kuća Kirić već se ostvaruju, siguran sam da će se završetkom radova na cesti kroz Sigečak otvoriti nove mogućnosti i omogućiti da posjetioci lakše, ugodnije i sigurnije dođu i odu s vinske ceste. Uvjeren sam da nije daleko dan kad će odlazak na našu Ludbrešku vinsku cestu biti potreba i dio nečega bez čega se neće moći zaokružiti turistički posjet našem gradu. Naravno, do tog dana treba uporno raditi, a na iskustvima koje su stečena organizacijom ovog događa gradit će se nove ponude i nove aktivnosti – kaže Božidar Hajsok. Obilazak objekata završio je kod kipa svetog Vinka. Udruga 'Trsek' pobrinula se za dodatan ugođaj i u večernjim satima nakon zalaska sunca uključena je rasvjeta na vidi-

kovcu s kipom svetog Vinka. -Moramo zahvaliti sudionicima vinske ceste, udruzi 'Trsek' i Turističkoj agenciji 'Centrum travel' na trudu i svemu što su učinili oko čitavog programa, bilo je izuzetno divno druženje kod kipa svetog Vinka, bio je to događaj za sjećanje i povijest. Vjerujem da ćemo s velikom željom i nestrpljenjem očekivati novo druženje na Ludbreškoj vinskoj cesti – naglasio je Božidar Hajsok. Ludbreška vinska cesta, već je sada nešto što će turistički posjetitelj Ludbrega teško propustiti. Krasni objekti, podrumi, hiže, klijeti i kušaonice, odlična vina i jela, te pogled na osvijetljeni vidikovac s kipom sv. Vinka najbolja su pozivnica za posjet i obilazak Ludbreške vinske ceste.

Manifestacija ‘Ljeto u Ludbregu’

Za mlade i stare Službena najava nove manifestacije ‘Ljeto u Ludbregu’ bila je na konferenciji za novinare. Najavljeni su ciljevi i programi: -Od lipnja do kolovoza skoro svaku subotu i nedjelju imamo programe, a završava se uoči Velike Gospe kada pak počinju programi manifestacije uz svetkovinu Svete nedjelje. Čak i oni koji ovog ljeta ne idu na more u Ludbregu mogu dobiti dobru zabavu. Grad se razvija u pravcu da bude snažan centar u turističkom, gospodarskom, kulturno-zabavnom smislu. Cilj je učiniti iskorak da Ludbreg učinimo prepoznatljivom destinacijom gdje će ljudima biti drago doći i vraćati se. Građanima i posjetiteljima želim dobru zabavu – poručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. O plesnim večerima Na Otoku mladosti opširno su govorili Nano Prša, inicijator i idejni autor progra-

ma te njegovi prijatelji glazbenici Marina Tomašević i Boris Babarović, frontman nekad turbo popularnih Crvenih koralja. -Na Otoku će nastupati legende zabavne glazbe. Želimo da se ljudi u ovim teškim vremenima opuste, zaplešu, razgovaraju, jednostavno da se više druže. Ulaz će biti slobodan, a nastojat ćemo da programi imaju humanitarni cilj. Gostovat će 20-ak legendi

Na Cajnger placu

O ‘Ljetu u Ludbregu’ – (s desna) N.Prša, B. Hajsok, M.Tomašević, B.Babarović, D.Kolak zabavne i pop-glazbe koja je dugo zapostavljena. Mlade generacije odgajaju se na turbo-folk i sličnoj glazbi koja donosi puno negativnog. Mi stari želimo pokazati da vrijedimo i da ljudima pružimo puno zadovoljstva. To je projekt na kojeg Ludbrežani moraju biti ponosni – poručuju Nano Prša, Marina Tomašević i Boris Babarović. Danijel Kolak najavio je glazbeni spektakl koji je već održan u Hra-

Dođite u Ludbreg! Kao što je i obećao Nani Prši na konferenciji za novinare uoči početka 'Ljeta u Ludbregu', gradonačelnik Marijan Krobot obišao je Otok mladosti tijekom prve je plesne večeri. I bio je zadovoljan cjelokupnim ozračjem. -Ne nisam plesao, došao sam malo pogledati i družiti se s ljudima. I bio sam radostan što sam tamo zatekao građane i ljude iz okolice raznih životnih dobi. Ostao sam do ponoći, a neki gotovo do jutra. I stariji su izašli da se malo opuste od svakodnevnih briga, zaplešu. Šteta je samo što

posjet nije bio i veći, valjda zbog nevremena koje je prijetilo. No, i na prvom Cajnger placu nije bilo previše ljudi iako je program bio prekrasan. Pa, nastupilo je oko 400 djevojaka mažoretkinja. Dakle, imamo raznovrsne programe i to za sve generacije, za najmlađe, djevojke i mladiće, pa do programa za ljude srednje i starije životne dobi. Svi koji su u organizaciji 'Ljeta u Ludbregu' trude se da sve bude na visokoj razini, da programi budu što interesantniji posjetiteljima bez obzira na dob. Pozivam građane da se odazovu i posjete iduće

programe i događanja u Ludbregu. I nadam se da će nam se pridružiti što više ljudi šire okolice i iz obližnjih gradova te da im Ludbreg postane stalno odredište za zabavu tijekom ljeta – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot, ujedno predsjednik Turističke zajednice grada. Sa svojim programima, svetištem i drugim znamenitostima i projektima od kojih će se neki uskoro realizirati poput arheološkog parka, Ludbreg želi postati važna turistička destinacija Varaždinske županije i kontinentalne Hrvatske.

Gradonačelnik Krobot: Plesne večeri su prekrasna ideja stovskom, a pročelnik Alen Sabol obilježavanje godišnjice Ludbreške vinske ceste i rock-festival ‘Idemo Otok’. Program Cajnger placa predstavila je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Ludbreg. Organizatorima je zahvalio Marijan Krobot, gradonačelnik Ludbrega i predsjednik Turističke zajednice Grada. -Treba odati priznanje na ovako bogatom i sadržajnom zabavnom programu u gradu tijekom ljeta. Znam da su svi učinili napore kako bi građani i

oni koji dođu u Ludbreg doživjeli lijepe večeri i opuštanje. Uvjeren sam da će svi uživati. Osobno sam mišljenja da bi ‘Plesne večeri na Otoku’ mogle biti šlag na torti, da će ideja Nane Prše uz pomoć prijatelja-glazbenika doživjeti uspjeh, a nadam se da će Ludbreg i okolica to znati cijeniti – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Sinoptičari kažu bit će ovo biti vruće ljeto, idealno za večernje izlaske i zabavu. Idealno za ‘Ljeto u Ludbregu’.

L J ET O U L U D B R E G U

Božidar Hajsok, predsjednik Organizacijskog odbora:

Trg kao ljetni boravak za sve -Kao i sve dosad održane manifestacije tako je i prvi ovogodišnji Cajnger plac prošao prema očekivanju. Organizacijski odbor izvršio je planirano. Zahvaljujući organizatoru smotre mažoretkinja, prije svega gospođi Mirjani Pavičić moglo se uživati u predivnim kreacijama kojima nije smetala vrućina da izvedu programe kako je bilo planirano. Nastupili su i svi sudionici gospodarskog dijela Cajnger placa i oni su na štandovima ponudili sve svoje najbolje. Za djecu smo osigurali već tradicionalnu besplatnu igraonicu, slatkiše i besplatnu tombolu, s romobilom kao glavnom nagradom. Mislim da se moglo uživati u nastupu pjevača

u organizaciji ‘Fest arta’ koji su nastupili u najavi ‘Plesne večeri na Otoku’. Eto, bili su i gosti iz prijateljskog nam Raba u organizaciji ‘Črnog mačka’ koji su nam ponudili morske delicije. Sve u svemu, sve je bilo u znaku početka, možda je jedino visoka temperatura malo pokvarila veći dolazak sugrađana na naš prekrasni trg kojeg želimo pretvoriti u ljetni dnevni boravak svih nas. Stoga pozivam sve sugrađane i prijatelje grada da nam se pridruže na slijedećim manifestacijama programa Cajnger placa u sklopu ‘Ljeta u Ludbregu’ koje je stvarno bogato događajima, a odvijat će se gotovo do pred proslavu Svete nedjelje.-

Rabljani pržili riblje specijalitete i pozivaju na Lignijadu

Prijatelji s Raba Tradiciju prijateljstva Raba i Ludbrega započetu prije 40 godina nastavili su ribiči iz Kampora dolaskom na Cajnger plac. Njih osmorica iz ‘Društva športskih ribolovaca Kampor’ su uz podršku ‘Črnog mačka’ pržili svježe ulovljene lignje i srdele, te ih prodavali po popularnih 10 kuna za porciju. -Stigli smo u petak i smješteni smo u ribičkom domu. Ribe su svježe i tu smo ih čistili. Sada je pripremamo na način da srdele uvaljane u brašnu pržimo na tanjuru, a lignje pržimo u fritezi u ulju – rekao je Petar Šubić. Dok su Petar i njegov prijatelj Josip koji živi u Australiji već prvim dolaskom u Ludbreg osjetili gosto-

primstvo, Sead Jusić ovamo dolazi već 19 godina i zapravo je oduševljen. -U Ludbreg znam doći i po tri puta na godinu. Jako sam dobar prijatelj sa Stankom Žnidarićem. Ponekad nas dođe i po 40 kao npr. na Martinje. Ljudi su mi ovdje super i nadamo se da će i Ludbrežani doći k nama na ‘Lignijadu’. To je kod nas prvog tjedna u prosincu – rekao je Sead. Kampor s 1.300 žitelja turističko je mjesto s kamenitim i pješčanim plažama u središnjem dijelu otoka, ali je zadržalo ribarska obilježja. Područje je bogato ribom, posebno uvala Punta Kampora gdje su i ulovljene ribe samo za Cajgner plac. (dv)

29. lipnja 2012.

S prvog Cajnger placa 16. lipnja

Dan mažoretplesa i twirlinga

Prvi ovogodišnji Cajnger plac, subota 16. lipnja. Nakon kišnog svibnja i dijelom lipnja, proljepšalo se i zatoplilo, preko 30 celzija. To nije bio problem za posjetitelje jer su pobjegli na terase ugostitelja, ali jest za mažoretkinje i twirlingašice. Jer prvi je Cajnger plac bio Dan mažoreta i twirlinga u organizaciji ludbreške udruge i kluba. Ukupno 400-tinjak djevojčica i djevojaka u Ludbregu je upriličilo pravi festival mladosti, ljepote i pokreta. Nakon mimohoda kroz grad do trga u pratnji domaćeg i puhačkog orkestra iz Koprivnice postrojile su se učesnice smotre iz Donjeg Kraljevca, Goričana, Nedelišća, Kotoribe, Svetog Ivana Zeline, Koprivnice, Varaždina, Dugog Sela i Nove Gradiške, mali bubnjari Društva 'Naša djeca' iz Varaždina i domaćini. Gradonačelnik Krobot im je zahvalio na dolasku, a goste je pozdravila i Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba, predala poklone i zahvalnice. A onda se uživalo u višesatnim koreografijama, glazbi, scenografiji, vježbama s rekvizitima. -Nije nam bio problem nastup, ali jest vrućina i jako sunce. Presvlačile smo se u zgradi gdje je kino. Sve je u redu, s mnogim curama se poznamo s prošlih nastupa i natjecanja, a upoznamo i nove. Budemo pogledale štandove, možda nekaj i kupimo – ispričale su Marina, Vesna i Ana, mažoretkinje iz Međimurja.

Male ludbreške mažoretkinje

Moglo se dosta toga vidjeti na više od 30 štandova - meda, medičarskih i proizvoda od lavande, eko-proizvoda, kolača, igračaka, raznoraznih suvenira, cvijeća. Štandove su imale i 'Žene iz centra svijeta', 'Ludbreško Sunce','Kanarinac'. Protiv gladi borilo se friškim lignjama i ribicama s Raba, a protiv žeđi pićima koje je hladio 'Črni maček ludbreški'. Neki su kući otišli s tombolskom nagradom. U dječjoj tomboli nagrade je uručio Božidar Hajsok zamjenik gradonačelnika i predsjednik Organizacijskog odbora Cajnger placa, a prva nagrada bio je – romobil. Glazbom je i završio prvi Cajnger plac, zahvaljujući Nani Prši uz kojeg su zapjevali Željko Krušlin-Kruška, Marina Tomašević…

Mimohodom kroz grad učesnice sm

Atraktivni nastup udruge iz Donjeg Kraljevca

Pravi festival, smotra mladosti, ljepote, pokreta

Svi vole plesati! Udruga Fest-Art pod vodstvom pjevača Nane Prše organizira 'Plesne večeri na Otoku mladosti'. Ulaz je slobodan, a posjetitelji mogu dati dobrovoljni novčani prilog koji je, kao i prihod od tombole, namijenjen 'Ludbreškom Suncu'. -Zahvalan sam gradskoj vlasti što nam je dala na korištenje Otok za plesne večeri. Možda Otok nije idealan za ples jer smo odmaknuti od centra gdje je bolji 'moving', ali s druge strane čak i ima pritužbi nekih da je glazba preglasna, da smetamo. To je dokaz da su ljudi zatvoreni u četiri zida, misle da im ništa ne treba. Ideja je da ljeti ljude namamimo iz kuća i ponudimo užitak. Kroz ove subote može se zaplesati uz nastupe 15-ak pjevača kao što su Kočiš-Zec,

Goran i Marija Tivadar u društvu Prše

Na plesnom podiju

Krušlin-Kruška, Babarović-Barba i drugi. Kolege pjevači nisu tražili honorar već su došli isključivo za putne troškove – rekao je Prša. Prvu plesnu večer u lipnju ometala je kiša gotovo cijele večeri. Ipak

Oni su u komadu otpjevali po 10ak svojih hitova. Činilo nam se da je zbog EURO-a na podiju bilo više žena nego muškaraca, pa je Marija Tivadar iz Selnika plesala s kolegicom Mirjanom Kovačić, a Tajana

ljudi svih dobi sklonili su se pod šator i u dobrom raspoloženju izdržali do 3 sata. Ostale večeri održavaju se na otvorenom, a pleše se na daščanom podiju ispred bine na kojoj se mijenjaju bendovi i pjevači.

Valdec iz Sudovčine s Valentinom Cindori. -Iako mi je otac umro prije dva mjeseca prihvatio sam prijedlog supruge da malo izađemo. Nekad smo na zabavama po seoskim domovima

29. lipnja 2012.

L J ET O U L U D B R E G U

CP - program 30. lipnja - Street Painting – crtanje na ulici, prigodni program polaznika vrtića ‘Smjehuljica’, ‘Ljeto u šarenom svijetu’ s predstavom, igrama, plesom i pjesmama za najmlađe. Predstavit će se udruge Općine Martijanec, a za kraj bit će nastup ženskog tamburaškog sastava ‘C.I.C.E.’ iz Koprivnice. 14. srpnja - Novinarski kotlić u Centru svijeta - 15-ak ekipa pripremat će vinski gulaš. Predstavljanje Općine Mali Bukovec, a za kraj zabava uz ‘Flame’ iz Ludbrega. 28. srpnja - Rimski susreti u Ioviji - oživljavanje drevne Iovie, rimski obrti, degustacija jela po Apicijevoj kuharici, očekuju se gosti iz Ptuja i njihove rimske vojne vježbe, gladijatorske borbe, ples vestalskih svećenica. 11. kolovoza - program udruge ribolovaca, izviđača i umirovljenika, aero kluba, gostuju Kuburaši iz Višnjice, Općina Sveti Đurđ i KUD ‘Juraj Lončarić’ iz Hrženice.

motre stigle su na trg

Zahtjevna organizacija Dovesti u Ludbreg oko 400 sudionika smotre i voditi o brigu da budu zadovoljni nije nimalo laka zadaća. -U kontaktu s udrugama bili smo mjesecima. Bila nam je želja da Ludbreg vidi najbolje i doveli smo državne, europske i svjetske prvake iz oba saveza. Organizacija je zahtjevna i bez nekih to ne bismo uspjeli. Posebno su pomogli Andreja Horvat iz Turističkog ureda, Božidar Hajsok zamjenik gradonačelnika, pročelnik Alen Sabol. Zatim Igor Franolić i djelatnici ‘Lukoma’, pa Pučko učilište i ravnatelj Branko Dijanošić jer smo

kod njih smjestili grupe, te Slobodan Vađunec koji je zaslužan za gostovanje orkestra iz Koprivnice. Pomogli su Radio Ludbreg, ludbreške pekare, zahvaljujem i Alenu Fušu, voditelju smotre. Posebna zahvalnost ide našim trenerima Tihomiru Bendelji i Kristini Mirčetić-Petrin, ali u prvom redu roditeljima naših članica bez čije potpore ovo ne bi bilo moguće napraviti. Vrlo sam zadovoljna kako je prošlo. Žao mi je što nije bilo više ljudi, uglavnom zbog vrućine. Za ubuduće treba razmišljati o nadstrešnici za nastupe i

Željko Moslavac sa suprugom Nevenkom i svojim suvenirima

Ludbreški suveniri Obilazeći štandove na trgu naišli smo na poznato lice. Željko Moslavac radi na zaštiti umjetnina u Restauratorskom centru, a u slobodno vrijeme bavi se izradom ludbreških suvenira. -Izrađujem suvenire od polymramora i drveta, kao kućna radinost, službeno je to dopunska djelatnost, poput nekad paušalnih obrta. Ne može se kao kućna radinost odobriti bilo koji obrt, postoje zakonska ograničenja – kaže Željko. Izradom suvenira, s jednim prekidom, bavi se 20-ak godina. -To su suveniri s motivima svetišta. Ipak imamo stoljetnu tradiciju svetišta i hodočašća u grad, pa sam specijalizirao izradu suvenira sakralnog programa. To su suveniri u obli-

ku kapljice krvi, raspela i drugi, s motivima svetišta, pa i grada. Pojavljuje se puno svakojakih ‘suvenira’, pa sam program izrade kapljica krvi i raspela zaštitio u Agenciji za zaštitu intelektualnog vlasništva – kaže Željko. Njegovi suveniri zasad se mogu nabaviti samo u Ludbregu. -Opskrbljujem naše suvenirnice i prodajem povremeno na štandu, najbolje ide na Svetu nedjelju. Cajgner plac sigurno nije idealno mjesto za ovu vrstu suvenira, ali treba se pojaviti da ljudi vide što radiš. Pomalo razmišljam da ponudim i drugim sredinama. Jer godina je krenula loše, osjeća se kriza i pad standarda, jednostavno ljudi nemaju novaca. Nadam se da bude prošlo i da budemo uskoro svi zadovoljni – nada se Željko.

Mirjana Pavičić podnoj podlozi. Na betonu se nisu mogle izvesti sve planirane točke, a kostimi se oštećuju – kaže Mirjana Pavičić, predsjednica naših udruga.

Prava prigoda da vam Tihomir na CP-u napravi ključeve

Trebate li nove ključeve? Odmor u hladovini

Gledatelji su se od vrućine sklonili na terase

Susreti generacija na plesnim večerima plesali i zabavljali se cijelu noć do fajrunta. Nekad glazba nije bila preglasna i moglo se razgovarati, a sada je ipak malo preglasno. Valjda dečki sad imaju bolju opremu. Ili sam sad stariji pa mi glasna muzika pomalo

smeta – rekao je Goran Tivadar. -Volim plesati i obožavam pjevače i zabavnu glazbu. Plesne večeri potrebne su možda čak više za zimu i zatvoreni prostor gdje nema komaraca, a podloga za ples je glatka da

noge ne zapinju za daske – rekla je Marija. -Na svim smo plesnim večerima jer volimo plesati. Naučile smo u školi na satu TZK. Pustimo si i pjesme s linije, pa plešemo često jedna kod druge – kažu srednjoškolke Tajana i Valentina. U zlatno doba plesa prije 20, 30 godina čekalo se u redu za ulaz, ulaznice za Kočiša-Zeca, Kalembera nisu bile jeftine, ali smo bili sretni što su uopće došli u naša mala sela. Danas je teško izaći iz kuće. Zato pohvala Prši na pokušajima da nas pokrene i podsjeti na dane kad se više družilo i zabavljalo. Treba promisliti o prijedlogu za plesnjake i zimi jer žene vole plesati više nego što muškarci vole nogomet. Vjerujemo i da će radler biti ohlađen kako spada, da neće koštati preskupih 15 kuna. No, plesne su večeri na početku, a svaki početak je težak. Dražen Vađunec

Obrt za izradu ključeva i graviranje Tihomira Horvata iz Selnika pružio je na Cajnger placu mogućnost brzog kopiranja ključeva na licu mjesta, za svega jednu minutu. Izrada ključeva nastavak je dugogodišnje obiteljske tradicije. -Moj otac Stanko pokrenuo je obrt prije 30 godina i sada smo jedini na ovom području. Danas osim kopiranja ključeva nudimo niz drugih usluga: popravak brava i cilindara, izradu ključeva prema bravi, hitne bravarske intervencije, a uskoro

ćemo nuditi kopiranje auto-ključeva sa čipom. Postoji mogućnost dogovaranja cijene za veće količine, a privjeske i prstenove uz izrađene ključeve dajemo gratis – rekao je Tihomir. Cjenik: mali ključevi za lokote i ladice 10 kuna, za ulazna vrata 12, ključevi u boji 15, ključevi za auto 30, kodirani ključevi za auto od 150 do 350 kuna ovisno o tipu vozila. Pa ako trebate pričuvni ključ za auto, stan, klijet ili nešto drugo iskoristite prigodu i nabavite ga na Cajnger placu.

Ispravak U prošlom, 63. broju Ludbreških novina na 7. stranici dogodila nam se netočnost. U reportaži iz Segovine napisali smo da je tamo na svečanosti bila nazočna i Vera Jadanić, predsjednica Gradskog vijeća Ludbrega. Dakako, ona je potpredsjednica, a predsjednik Gradskog vijeća je Slavko Blagaj čije se ime i točna funkcija također spominju u tekstu. I Gradski odbor HDZ-a moli da objavimo ispravak jer je Slavko Blagaj član stranke. Ispričavamo se Veri Jadanić, Slavku Blagaju i strankama zbog nenamjerne omaške, a ispriku smo im uputili i osobno.

DAN OŠ LUDBREG

29. lipnja 2012.

Dan OŠ Ludbreg i kraj školske 2011/2012. godine

Oproštaj od 105 osmaša

Školski zbor na kraju svečanosti Dana škole zapjevao je 'Prijatelji su kao zvijezde' nakon čega su službeno tog petka, 15. lipnja počeli praznici za 740 učenika. Bezbrižni dani odmora, igre, kupanja, zabave. Na oproštaju od školske godine i ove generacije osmaša u sportskoj dvorani okupili su se učenici, roditelji, nastavnici i drugo osoblje škole. I mnogi gosti s kojima škola surađuje: u ime Grada bio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika sa suradnicima, preč. Josip Đurkan, ravnatelji i predstavnici ustanova, organizacija i udruga, članovi Školskog odbora i drugi. Sve je pozdravio ravnatelj Antun Golubić, ponajprije osmaše i zaželio im da odaberu životni put koji će ih činiti zadovoljnima i sretnima. Ravnatelj, pred odlaskom u mirovinu zahvalio je suradnicima: -Hvala svim učiteljima, stručnim suradnicima, pomoćnom osoblju kao i svim vanjskim suradnicima. Uspjesi na natjecanjima znanja, sportskim natjecanjima i smotra-

ma ispunjavaju nas zadovoljstvom i motiviraju za još bolje rezultate. U natjecanjima znanja na županijskoj razini natjecalo se 40 učenika (55 pojedinačnih sudjelovanja), ne računajući ekipna i pojedinačna sportska natjecanja. Svakako ističem 3. mjesto Marte Mihin na državnom iz matematike, Lanu Par i Lea Vađunca s 2. i 3. mjestom na državnom natjecanju mladih tehničara. Pjevački zbor mlađeg uzrasta je na Državnim glazbenim svečanostima osvojio zlatnu plaketu. Hvala svim mentorima i vanjskim suradnicima. Samo zajedničkim djelovanjem svih sudionika u odgojno obrazovnom procesu škola može odgovoriti novim izazovima – kazao je, između ostalog, Antun Golubić. U programu su nastupili zbor, plesačice i recitatori, glumci. I onda nakon zadnje pjesme zbora sve je utihnulo. Školsko zvono oglasit će se tek početkom rujna. Umjesto osmaša, na njihovo mjesto doći će novi učenici – 105 malih prvašića.

Svi su bili oduševljeni lijepim programom učenika

Bilo je igrokaza

Brojni gosti pratili su svečanost Dan

Nastupio je veliki zbor

Najuspješniji učenici Marta Mihin 5. A – izvrsni rezultat iz matematike na državnom natjecanju, mentorica Nada Novota Matea Havaić 5.B – uspješna na natjecanju Sigurno u prometu, mentorica Đurđica Kladić Petar Mihin 6.B - sudionik državnog natjecanja iz matematike, mentorica Željka Bendelja Lana Par 6.C – sudionica državnog natjecanja mladih tehničara, mentorica Melanija Struški Magdalena Božinec 7.A – sudjelovanje na županijskom natjecanju iz kemije, mentorica Nataša Vađon Leo Vađunec 7.A - sudionik državnog natjecanja mladih tehničara,

mentorica Melanija Struški Viktorija Zlatar 7.D - uspjeh na županijskom natjecanju iz biologije, mentorica Tihana Petrić Lorena Šimunić 7.D - uspješna na županijskom natjecanju iz kemije, mentorica Nataša Vađon Ivona Pišpek 8.A – uspjeh na županijskom natjecanju iz biologije, mentorica Tihana Petrić Vanja Orban 8.B - izvrsni rezultati na sportskim natjecanjima, mentor Tomica Letina Ema Tretinjak 8.C – sudjelovanje na državnom Lidranu u kategoriji literarnog izraza, mentorica Sonja Šijak i 2. mjesto na županijskom natjecanju iz en-

Nagrađeni učenici za uspjehe na natjecanjima

gleskog jezika, mentor Klaudija Varga Jurica Pokos 8.C – uspjeh na županijskom natjecanju iz kemije, mentorica Nataša Vađon

Mihael Katalenić 8.C – 1. mjesto na županijskom natjecanju iz informatike, mentor Stiven Šijak Ano Abramović 8.C – uspjeh

na natjecanju iz njemačkoga jezika, mentorica Jelena Palfi. Knjige najboljima uručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Osam godina odlični!

Marta i matematika Na državnom natjecanju iz matematike škola je imala učenicu na ‘postolju’. Marta Mihin osvojila je izvrsno 3. mjesto. -Iz Ludbrega sam, učenica sam 5. A, a moja učiteljica iz matematike je Nada Novota. Prvo smo imali školsko, a onda županijsko na kojem sam ostvarila rezultat za državno natjecanje. Moram priznati da sam se trudila, puno učila i vježbala jer me bilo malo strah kakvi budu zadaci na državnom. Ali, nije mi bilo teško jer baš volim matematiku. A tamo na državnom test uopće nije bil tak teški, čak sam očekivala i teže zadatke. Samo je trebalo ‘skužiti’ zadatke i onda se dalo riješiti. Jako sam zadovoljna trećim mjestom. Za nagradu sam dobila knjigu i diplomu. To mi je veliki poticaj za iduću školsku godinu - kaže Marta. Kako je doživjela boravak na državnom natjecanju? -Državno je bilo u Poreču i

Pokloni za najuspješnije

Ukupno 105 učenika završilo je osmi razred. Od toga je 28 učenika svih osam razreda školsku godinu završilo s odličnim uspjehom. To su: Dominik Biškup, Marko Črepinko, Marija Kirić, Lora Krušec, Vedrana Matijašec, Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Sara Šabani, Monika Šestak, Mirza Suljić, Barbara Balaško, Leon Gača, Dario Grgec, Ano Abramović, Nikola Havaić, Lucija Herenčić, Mario Ilić, Mihael Katalenić, Jurica Pokos, Nikol Špoljarić, Petra Tečić, Ema Tretinjak, Iva Vidaković, Tamara Šumiga, Petra Hus, Leo Lovrenčić, Kristina Struški, Ema

Knjige za odlikaše Bobnjarić. Za poklon su dobili knjige koje im je uručio ravnatelj škole.

Osmi A – razrednica Jasmina Malek-

Marta 3. na državnom dosta smo dugo putovali. Tamo je bilo dobro, imali smo i dosta slobodnog vremena, puno smo se družili, upoznala se puno učenika iz drugih škola iz cijele Hrvatske. Baš je bilo zabavno i super – komentirala je Marta. Nismo je pitali o planovima, pa ona je tek peti razred. No, pred ovom mladom odlikašicom sigurno je lijepa budućnost.

Oni su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom

Osmi C – razrednica Kristina Stanko

Odlični učenici OŠ Ludbreg u školskoj 2011/2012. godini

Snimka zbora s nastupa na Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži

Zlatna diploma Prof. Jasminka Malek-Križanec predstavila nam je zbor koji je zaslužio visoka priznanja. Zbor je osvojio prvo mjesto i nagradu na županijskoj smotri, a potom i na natjecanju na Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži na državnoj razini – prvo mjesto i zlatnu diplomu. -To je zbor mlađeg uzrasta, uglavnom učenika 4. i 5. razreda, te nekoliko učenika 6. razreda, sve skupa 36 člana. Moramo se pohvaliti da imamo čak pet dečki koji lijepo pjevaju, nadareni su i trude se. I na njih smo ponosni. Članovi prvenstveno vole pjevati. Vježbamo jedanput tjedno. Sada smo po prvi puta išli na natjecanje, a uspjeh na županijskom bio nam je velika motivacija. Tako smo uoči državnog vježbali više puta tjedno i to je donijelo rezultate. Izveli sam četiri pjesme, jedna je bila zadana, to su svake godine ukomponirane skladbe, izveli smo i jedan kanon, te dvije pjesme po našem izboru – kaže prof. Jasminka MalekKrižanec, voditeljica zbora. Primijetili smo da zbor ima

na škole

Plesači Gita i Mihael

Mali učenici 1.D razreda učiteljice Zdenke Moslavac uvjerljivo su bili najbolji u akciji prikupljanja starih baterija čime su dali veliki doprinos u očuvanju okoliša. Jer marljivo su prionuli akciji i prikupili su čak 9.636 komada. I dobili su priznanje tvrtke 'Friš' ovlaštene za zbrinjavanje baterija. Nakon što su primili priznanje malci 1.D otpjevali su i svoju himnu koja se zove – 'Eko-obitelj'.

1.A: Simeron Jagić, Lovro Jantol, Marija Monika Kišiček, Alessandro Kolak, Petar Majcen, Andreja Mesar, Mateo Mezga, Luka Murić, Luka Mužic, Jakov Oblak, Matej Posavec, Noa Repić, Lana Sabol, Ivana Šimunović, Tonka Šoša, Lara Štefanec, Manuela Vargović, Dorian Vuk, Tea Zember, Julia Zmišlja 1.B: David Balažinec, Simen Čižmešija, Ema Dežić, Ana Harambaša, Helena Horvat, Vilim Horvat, Marija Kokolek, Borna Kolak, Valerija Kos, Lea Kovaček, Timon Kovaček, Luka Krušec, Leon Munka, Andrijana Ročkar, Barbara Šestak, Karlo Trojak, Stela Virag, Vinko Vrban

Jasmina Malek-Križanec uvježban raznovrstan repertoar: -Za natjecanja uvijek pripremamo umjetnički program, a dok nastupamo na školskim svečanostima onda prilagodimo repertoar, primjerice za sportsku dvoranu ili drugi ambijent – kaže voditeljica koja će privremeno napustiti svoje zboraše: -Čekam bebu i počinje mi porodiljni. Još nije odlučeno tko će me u mijenjati. Vidjet ćemo. Kad se vratim nastavit ćemo u zboru raditi tamo gdje smo stali i uvjerena sam da budemo i dalje napredovali - prof. Jasminka Malek-Križanec.

Priznanje za eko-razred

-Križanec

DAN OŠ LUDBREG

29. lipnja 2012.

1C: Dorian Funić, Sara Gotić, Luka Kolak, Janja Križanić, Marta Kuzman, Dora Međimorec, Fran Međimurec, Marta Melnjak, Karla Valjak, Lorena Vrbanić 1.D: Katja Balažinec, Mia Danko Janeš, Mateo Dožaić, Petar Habrka, Maja Jagić, Matija Kos, Mirna Kosec, Nika Kovač, Jelena Nakić, Hrvoje Novota, Alexandra Ostrognaj, Lea Par, Noa Potnar, Matija Preskočil, Lukas Štefanec, Lea Sever, Filip Stančin 2.A: Patrik Belović, Corina Čanaki, Matija Đekić, Lara Habrka, Andrija Havaić, Veronika Kolak, Melani Nikolaus, Roman Ružić, Viktor Šijak, Ralf Vegh, Mia Žunko, Tin Grabarić 2.B: Ema Androci, Hana Bilić, Leona Bukovčan, Bruno Frančić, Nina Gerić, Amelia Hajduk, Patricija Jadanić, Nika Novosel, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Klara Štimac, Filip Zdelar 2.C: Leona Gotić, Dominik Herenčić, Veronika Horvat, Klara Kolak, Antonija Ledinko, Leona Lovrenčić, Matea Mužić, Leona Novosel, Patricija Petrić, David Puklavec, Roberto Sabol, Mateja Špoljarić, Antonio Vinković, Petra Vrabec, Luka Zalezina, Ivan Zdelar

Mali ekolozi 1.D otpjevali su svoju himnu ‘Eko obitelj’

4.D: Mery Andrijanić, Jelena Busija, Katarina Crnković, Mateo Henezi, Matilda Hrastić, Lucija Ivanuša, Pamela Kašić, Ira Andrea Potnar, Vanja Sabol, Željkica Stančin, Roko Turek, Marta Vincetić 5.A: Krunoslav Busija, Karla Majhen, Marta Mihin, Ian Novak, Lea Petrošanec, Dominik Zdelar 5.B: Dominik Bedenic, Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Marta Frančić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Denis Munka, Luka Petrač, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Martin Šoša 5.C: Aki Črepinko, Sven Križanić, Teo Križanić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina, Lucija Zmaić 5.D: Klara Bohnec, Fran Geršić, Mihaela Horvat, Ivona Kolak, Katarina Kovačić, Ivona Novosel, Matko Premuš, Patrik Šumiga 6.A: Ivana Biškup, Filip Čanaki, Tena Mužic, Marta Posavec, Antonela Zekić 6.B: Elena Crnković, Ria Gača, David Horvat, Gabrijela Kajzogaj, Tea Kelek, Petar Mihin, Lea Miroslav, Lucija Stanko 6.C: Janja Djura, Filip Koprek, Katarina Kovačić, Melani Krobot, Rolina Ljekaj, Lana Par, Ana Vrabec, Tihana Vuk 6.D: Paula Dijanušić, Lucija Grabovec, Viktorija Hadari, Dario Kraljić, Patrik Mežnarić, Petra Struški

3.A: Adrian Detelj, Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Franka Jerbić, Lana Maltarić, Antonija Nakić, Mislav Novota, Ivan Paska, Maks Patafta, Tena Pavlović, Emanuel Radašić, Tomislav Radašić, Dejana Ročkar, Michell Loren Sabol, Luka Šolaja

7.B: Helena Bukal, Patricija Horvat, Mihaela Novosel, Luka Virag

3.C: Luka Balažinec, Vinko Bohnec, Gašpar Haramija, Leon Kivač, Emma Marković, Erika Marković, Filip Martinković, Magdalena Međimorec, Rebeka Mikac, Leona Petrić, Filip Piškor, Valentina Posavec, Berislav Varović, Valentina Zlatar 3D: Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Filip Katalenić, Izabela Kežman, Nikolina Kiš, Marko Knapić, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Hana Oblak, Patrick Ostrognaj, Paula Petrošanec, Mia Šimunić, Filip Tomiša, Matej Vidović

Osmi D – razrednik Zenil Vugrinec

4.C: Elena Busija, Nikolina Jadanić, Simon Jagić, Leonardo Kirić, Arijana Kosec, Ema Krobot, Patricia Kvar, Andro Pavković, Rebeka Perin, Rok Potočnik, Nina Antonia Premuš, Sabina Štimac, Teodor Zlatar

2.D: Matija Havaić, Marta Havaić, Lana Hladnić, Tea Horvat, Andrej Huzjak, Lovro Huzjak, Matea Kenđel, Viktorija Kivač, Josip Kokolek, Adriana Magdalenić, Ema Mežnarić, Nika Novak, Ema Sova, Teo Varga-Črepinko

3.B: Karolina Koštarić, Lukas Kovaček, Magdalena Kraljić, Jelena Kramar, Filip Kranjec, Denis Lazić, Lana Lazić, Nikola Pongrac, Marko Virag, Ivana Zdelar

Osmi B – razrednica Željka Bendelja

4.B: Mihael Balaško, Luka Balažinec, Anja Belovari, Zrinka Ivančić, Karla Kvezić, Lucija Lončarić, Filip Matijević, Matej Međimorec, Vita Nemec, Marta Škoro, Tin Tomašić, Bojana Vrbanić

4.A: Tena Dežić, Ivoana Herenčić, Bruno Horvat, Tin Horvat, Ema Jalšić, Mia Kovačić, Ilona Levanček, Leo Petrić, David Stančin, Lucija Stručić

7.A: Magdalena Božinec, Mihael Bukovčan, Ana Busija, Aleksandra Kučeković, Bruno Pilošta, Leo Vađunec

7.C: Marko Hranić, David Jadanić, Petar Sačer, Denis Štefanec 7.D: Dajana Balaić, Paula Knapić, Dijana Posavec, Mateja Stunjek, Lorena Šimunić, Josipa Vincetić, Nino Zlatar, Viktorija Zlatar 8.A: Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Monika Šestak, Marija Kirić, Sara Šabani, Mirza Suljić, Marko Črepinko, Dominik Biškup, Lora Krušec, Vedrana Matijašec 8.B: Barbara Balaško, Dario Grgec 8.C: Ano Abramović, Nikola Havaić, Mario Ilić, Mihael Katalenić, Viktor Kladić, Jan Pavković, Jurica Pokos, Nikol Špoljarić, Petra Tečić, Ema Tretinjak, Iva Vidaković, Lucija Herenčić 8.D: Ema Bobnjarić, Petra Hus, Leo Lovrenčić, Tamara Šumiga, Kristina Struški PRO: Fran Horvat, Željko Horvat, Robert Oršoš, Denis Oršoš, Iva Kelek, Damjan Marijanović, Tomislav Matulić, Maja Tuksor

DOGAĐAJI

Ludbreška biciklijada

29. lipnja 2012.

Uvijek novi sudionici

Ludbreška biciklijada 10. lipnja održana je jubilarni 25. put. Biciklijada uvijek starta na krugovima Centra svijeta. Kolonu je po običaju predvodio Božidar Pajnić, policajci su regulirali promet, a na kraju kolone u pratnji je bilo, zlu ne trebalo, vozilo hitne medicinske pomoći. Predsjednik Organizacijskog odbora Josip Loparić bio je izuzetno zadovoljan odazivom. -Na startu je podijeljeno 313 kapa, a znamo da je lani bilo 280 sudionika. Dakle, sad smo imali više biciklista, ali što je važnije ljudi su barem na jedan dan zaboravili brige, družili se i boravili u prirodi – rekao je popularni Joža. Među najstarijima bio je Milan Bošnjak iz Ludbrega. -Imam 73 godine i ovo mi je prva biciklijada. Živim u zgradi na trgu i godinama sam gledao bicikliste kako startaju. Sad sam odlučio

uključiti se iako je žena prigovarala da sam prestar. Nije bilo naporno, bez problema sam slijedio ostale i držao se sredine kolone – rekao je Milan Bošnjak, policijski inspektor već 18 godina u mirovini. Pokrovitelj je bio Grad Ludbreg. Organizatori su za sve na otoku osigurali grah s mesom i kobasicama, kao i tri nagrade. Nagradne brojeve izvukao je gradonačelnik Marijan Krobot. Sportski bicikl osvojio je Dino Kežman iz Preloga koji je prvi put došao na našu biciklijadu s prijateljem Dominikom. Inače, iz Međimurja su stigli biciklisti iz Čakovca, bračni parovi Kelnarić iz Šenkovca i Poljak iz Preloga te mnogi drugi. Neočekivana je bila i dodatna nagrada. Naime, Marija Rešetar čiji je suprug Ivan dobio bicikl na prvoj biciklijadi, vratila je bicikl, a organizatori su ga odlučili proslijediti no-

Gljivarsko društvo Vuzmek Osnovalo ga je prije dvije godine 13 zaljubljenika u prirodu, šume i gljive, a sada ima 40 članova. Već treći put na biciklijadi organiziralo je izložbu gljiva. -Sad smo izložili 30 vrsta gljiva od čega četiri otrovne. Ako nađete ‘panterinu muharu’ jednu od najotrovnijih, vjerojatno ćete blizu nje naći vrganja – pojašnjava Franjo Nikolaus iz Globočeca, predsjednik Vuzmeka. Sezona gljiva počinje u lipnju, a kako je u proljeće palo dosta kiše gljiva bi trebalo biti sve više i više. Najviše u rujnu, kažu znalci. Tada će ‘Vuzmek’ napraviti ‘Dane gljiva’. Deliciju na otoku pripremila je Ana Murić - izvrstan gulaš od gljiva i omlet od jaja s gljivama.

Kolona na izlasku iz grada

Dolazak na Otok mladosti nakon 12,2 km duge vožnje vom dobitniku. Budućeg vlasnika odredili su na originalan način, a najviše sreće imao je vlasnik kape s brojem 60. Na Otoku mladosti se moglo vidjeti izložbu gljiva i uključiti se u jahačke aktivnosti Konjičkog kluba

Postaja za okrjepu u Svetom Petru

Ludbreški policajci u pratnji kolone zaslužili su osvježenje

Obitelj Orlović – tata Dejan, stariji Lino i Noa (11 mj.) najmlađi učesnik

'Vranka'. Odvažniji su se prijavili za loptu – trebalo je pogoditi mali gol s 10 m udaljenosti, za pecanje pivske boce udicom, potezanje užeta. Za glazbu bili su zaduženi Nano Prša i grupa Family band. Dražen Vađunec

Gljivari ‘Vuzmeka’ izložili su 30-ak vrsta gljiva na biciklijadi

Među najstarijima Milan Bošnjak (73)-startao prvi put

Bilo je veselih igara-gađanje gola s 10 m za žene –okušala se Gordana

Ludbreg dobio ordinaciju prirodne medicine

Kao dodatak klasičnoj medicini U novije vrijeme u nekim zemljama u zdravstvenim su ustanovama uvedene, nakon rigoroznih provjera, razne vrste terapije alternativne medicine. I Ludbrežani mogu provjeriti uspješnost te medicine jer je u Ludbregu počela radom ‘Ordinacija prirodne medicine’ Varaždinca Božidara Težaka. -Ordinacija je u sastavu tvrtke ‘Centar zdravlja i ljepote Težak’. Bavim se time već sedam godina u ordinaciji u Tinjanu kod Poreča, a puno i na terenu i malo kod kuće u Varaždinu. Nisam liječnik već elektro-akupunkturni dijagnostičar i informoterapeut. Stalno se i studiozno educiram kroz seminare, literaturu i na druge načine. Moja ordinacija ima 1.800 odrađenih pregleda, imamo puno uspjeha, pomogli smo kod 10-ak najtežih bolesti, karcinoma, pa i kod pacijenata iz okolice Ludbrega, Varaždina – pojasnio je Težak. U radu se koristi medicinskim aparatima.

Božidar Težak pred svojom ludbreškom ordinacijom I mi pomažemo ljudima – kaže Težak -Svi uređaji kojima se koristim medicinski su licencirani. Osnovni je ruski dijagnostički uređaj ‘DiaCor’ koji za sat i pol daje uvid u stanje cijelog tijela i svakog organa zasebno – utvrđuje toksičnost, zagađenost organizma virusima, bakterijama, parazitima

i gljivicama. Imamo i druge pouzdane uređaje, a rade na više razina frekvencije i pokušavaju uspostaviti izgubljene veze između središnjeg živčanog sustava i organa. Nakon dijagnostike, u terapiji se isključivo koristimo prirodnim i tradicionalnim metodama.

Određujemo terapije za više od 500 bolesti – ističe Težak. Ističe da nema ništa protiv klasične medicine. -Te dvije se medicine nadopunjavaju. Nedavno je u Rijeci otvoren centar za prirodnu i tradicionalnu medicinu kojeg vode baš liječnici. Akupunkturu je priznala liječnička komora, u Hrvatskoj je i dvogodišnji

studij akupunkture. Prirodni načini ne kose se s klasičnom medicinom. I mi pomažemo ljudima, često puta jednostavnije riješimo problem. Ako ne možemo pomoći uvijek se ima vremena otići liječniku.‘Ordinacija prirodne i tradicionalne medicine’ radi u Ulici Marije Winter 3, u prostorima bivše ordinacije opće medicine.

S A S V I H ST R A N A

29. lipnja 2012.

Ljetna logorovanja Odreda izviđača Ludbreg

U Tisno i Selce

Odred izviđača Ludbreg po prvi će puta ljetno logorovanje provesti u dva dijela. Starija grupa izviđača već je obavila ekspediciju u Gorskom kotaru, a u ponedjeljak, 2. srpnja na desetodnevno logorovanje na staro mjesto u Tisno kod Murtera putuje mlađa skupina izviđača. -Ekspedicija je organizirana jer neke od izviđača čeka upis na fakultete, a drugi ne bi mogli u Tisno jer imamo članove koji su i u KUD-a koji se priprema za gostovanje u Francuskoj – kaže Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača. Tako su organizirana dva logorovanja što je dosta složeno. -Mlađa skupina od 15-ak izviđača od 2. do 11. srpnja logorovat će u Tisnom. Smještaj je u šatorima u kampu sa zajedničkom kuhinjom. Radi manjeg broja lakše će se prirediti izleti na šire područje srednje Dalmacije, pa će logorovanje biti ekskurzijskog tipa. U planu su posjeti Nacionalnom parku Krka i Parku prirode Vransko jezero, kao i otoku Prviću. Imat ćemo bogat dnevni rad na vježbanju vještina, natjecanja i druge aktivnosti – naglasio je Mladen Struški. Starija grupa boravila je u autokampu u Selcu. -Program smo prilagodili odraslima i starijima od 14 godina s izviđačkim iskustvom. Ekspedicija od 10 izviđača trajala je četiri dana, a pohodila je Nacionalni park Risnjak s usponom na Snježnik, posjetili su Izviđački centar Fužine, upoznali spilju Lokvarka. Smještaj je bio u šatorima sa samostalnom pripremom hrane – otkrio je Mladen Struški. Ljetna logorovanja su središnji program tijekom godine, a održavaju se unatoč složenim financijskim

Biserka i Jadranka njeguju ručno tkanje

Žene iz centra svijeta

Radionica tkanja Ludbreški izviđači na Snježniku prilikama. -Prijevoz ekspedicije u Selce financirao se iz dijela dotacije za naše programe koju primamo iz gradskog proračuna. Prijevoz u Tisno se financira iz dijela dotacije iz

gradskog proračuna, te donaciji ludbreške tvrtke 'Logon' kojoj i ovom prigodom zahvaljujemo – rekao je Mladen Struški. Ostalih 75 posto troškova financiraju roditelji izviđača.

Novo vodstvo o krizi Uoči logorovanja na redovitoj skupštini Mladen Struški ponovno je izabran za predsjednika Odreda, dopredsjednik-načelnik je Nino Daraboš, zatim Marina Šabani tajnica, Boris Daraboš ekonom, Anita Loparić blagajnica, a Tea Car i Jasmina StruškiPreskočil članice Uprave. -Osnova rada su ljetna logorovanja i ekspedicije, zimovanje, dvije ekskurzije i godišnje dva veća izleta. Visina godišnje članarine bit će 200, polugodišnje

100 kuna. Kriza ima utjecaja i kod nas. Do 100 kuna po danu članovi sufinanciraju višednevne aktivnosti, prilagodit ćemo trajanje i standard, ali se ne smije štedjeti na smještaju, prehrani, sigurnosti. Prijevoz za cjelodnevne ekskurzije neće se sufinancirati, a višednevne će se sufinancirati iz proračuna i dijelom iz članarine. Racionalizirat ćemo količinu opreme i dijelom postupno prijeći na prijevoz vlakom – kazao je Struški.

Obnovljena stara štrcaljka U DVD-u Selnik sve odreda su mlađi ljudi, pa zanimljivih ideja ne nedostaje. Stoga je predsjednik Marijan Dijanošić lakše ostvario ideju o restauraciji ručne štrcaljke. -Štrcaljka je dugo bila u starom spremištu iza vatrogasnog doma, odlučili smo je obnoviti i izložiti. Napravili smo natkriveno postolje. Nakon godine dana restauracije evo sada je mogu vidjeti mještani i prolaznici. Posebice smo je željeli pokazati mladim naraštajima da vide čime su nekad vatrogasci gasili požare – rekao je Marijan. Njihova stara šprica, štrcaljka, ima zanimljivu povijest.

-Napravljena u kolijevci vatrogastva u Beču, stara je oko 100 godina. Kupljena je iste godine kad je i osnovan naš DVD 1937. godine, ali je već bila rabljena. Tad je to bila najbolja šprica u okolici. Prvu su je stavljali pri gašenju, kao danas navalno vozilo – rekao je Matija Čić, tajnik DVD-a. Evo kako je funkcionirala. -Ima vlastiti usis tako da su četiri čovjeka napumpala vodu iz bunara ili Plitvice u spremnik od 500 l. Konjska zaprega žurno ju je dovukla do požarišta, tu su čekala još barem četvorica, naizmjence su pumpali i stvarali pritisak za gašenje na većim

Nenad Dijanošić, Marijan Dijanošić i Matija Čić uz staru štrcaljku

visinama - kaže Nenad Dijanošić, zapovjednik DVD-a. Obnova stare šprice koštala je oko 11.000 kuna. -Mjesni odbor na čijem je čelu Krešo Horvat izdvojio je 6.000 kuna za materijal za gradnju nadstrešnice. Napravili smo nove kotače i obojali je što košta još 5.000 kuna. Ostalo su napravili članovi isključivo dobrovoljnim radom – pojasnio je Marijan. DVD je nedavno uredio i limariju na vatrogasnom kombiju, a iza vatrogasnog doma dovršavaju spremište za opremu i društvenu prostoriju za boravak, sastanke i druženje. -Počeli smo intenzivnije raditi s mladeži. Odaziv djece je dobar, ima ih dovoljno da možemo formirati ekipe za natjecanja što jamči da ćemo kasnije imati kadrova za popunu ekipe odraslih vatrogasaca. Imamo stranicu na Facebooku, planiramo napraviti i web stranicu o Selniku, našem DVD-u, nogometašima, udruzi žena i drugima udrugama – rekao je Matija, tajnik DVD-a i ujedno član Udruge promotori Selnika. DVD Selnik baš je navršio 75 godina od osnutka i djelovanja. Međutim, odustao je od proslave, kažu besparica je i nije vrijeme za velika slavlja i trošenje novaca. Ako dođu bolja vremena prigodno će za pet godina obilježiti 80. godišnjicu. Dražen Vađunec

Udruga ‘Žene iz centra svijeta’ svojim radom na izradi ručnih radova na domaćem platnu promiče i podsjeća na stare, zaboravljene zanate. ‘Culek’, ručnik, ‘gorička robača’, suncobran, ekološke torbe, samo su neki od suvenira koje su članice osmislile i izradile. Maštovitost i poduzetnost pokazale su nedavno i otvaranjem radionice tkanja. Izrađuju predmete od pređe stare preko 50 godina. -Osnova je pamuk, a potka je konoplja. Pređa je končec koji su nekad radili za tkanje grubih stvari. Radimo kuhinjsko posoblje koje se sastoji od podmetača za tanjure, nadstolnjaka, salvete za košarice. To su sve uporabni predmeti za domaćinstvo, kleti, za seoski turizam – rekla je Biserka Kutnjak koja vodi radionicu. Već dva mjeseca u vremenu od 9 do 12 sati Boba Ranilović i Jadranka Draganić sastaju se s Biserkom i uče o tkanju. Radionica traje dva mjeseca i za to vrijeme je nastalo 17 uradaka. Svaki ima znak ‘centar svijeta’, a za pakiranje su izrađeni bedževi centar svijeta i kaplja krvi. Na uradak ide vezica od konoplje na kojoj je promidžbeni letak tako da se vidi da je iz Ludbrega. Članice su već izradile prijedlog za županijski suvenir, a upravo su dobile nagradu Zeleni cvijet za set podmetača. -Napravile smo od konoplje i pamuka prvi set podmetača za stol i zidnjak na koji se podmetači spre-

Priznanje za ovaj set podmetača maju, tkani na tkalačkom stanu – kažu u radionici. ‘Žene iz centra svijeta’ rukotvorine su nedavno prezentirale u Slanju u vinariji Kežman, te u Varaždinskim Toplicama. -Mladi imaju druge izazove koji se ne uklapaju u ovu starinu. Mišljenja sam da ljudi u mirovini imaju sadržaj života, a to je ono što im je poznato, što znaju. I to je revitalizacija njihovog organizma i psihe - rekla je Franciska Schubert, predsjednica ‘Žena iz centra svijeta’. U Udruzi planiraju otvoriti školu za tekstilno rukotvorstvo kako se bi se ovaj zanat sačuvao od zaborava. Marina Hižak

K U LT U R A

29. lipnja 2012.

Osnovna glazbena škola Pučkog otvorenog učilišta Ludbreg Ovim učenicima također je završila nastava iako ova škola nema zvona koje označava početak i kraj nastave, tu nema galame u razredu, a učenici rade pojedinačno sa svojim učiteljima. To je Osnovna glazbena škola pri Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' Ludbreg. Iz godine u godinu bilježi se porast broja polaznika, u netom završenoj školskoj godini Pučko učilište premašilo je brojku od stotinu učenika. Tako je završnim ispitima koji polažu iz instrumenata pred stručnom komisijom predavača glazbe pristupilo i završilo čak 105 učenika škole. S odličnim uspjehom razredni ispit su položila 63 učenika, s vrlo dobrim 34 i osmero s dobrim uspje-

Završilo 105 učenika

hom. -Učenici škole pohađali su nastavu iz predmeta klavir, harmonika, gitara, flauta, blok-flauta, klarinet, saksofon, truba, trombon, horna, tuba i tambura. Prvi put imali smo više od stotinu učenika, a tako će biti i u jesen. Ovakvom interesu sigurno treba zahvaliti i učiteljima. To su magistri glazbe Marko Prepelić i Nikola Šincek, Marija Dolores Hegeduš, Jelena Pokos-Prepelić i učitelji Slobodan Vađunec, Marijan Horvatić. Trenutno nam nedostaje prostora kako bismo uredili nove učionice jer nastava je isključivo individualni rad predavača s učenikom, a mali je problem što se suglasnost od Ministarstva ne može jednostavno ni

Učenici ‘puhači’ prije ispita

Galerija ZB Art

S prezentacije pečenja keramike u dvorištu galerije

Priča o keramici U dvorištu galerije ZB Art održana je demonstracija pečenja keramike, raku tehnike. Uz polaznike škole keramike, slikanja i crtanja, bili su nazočni i roditelji. –Keramika je vrlo zahtjevna, u tome ima i mnogo fizičkog napora, a traži se i dosta spretnosti. Kada se oboji, keramika se stavlja u peć i nakon nekoliko sati pečenja vadi se i zatrpava piljevinom kako bi se predmet ugušio. Najprije vatra čini svoje, potom dim i u konačnici voda u koju se predmet stavlja. Takav tehnički proces svaki predmet keramike čini

KUD 'Anka Ošpuh' Ludbreg Ludbreški KUD 'Anka Ošpuh' krajem srpnja će po četvrti put gostovati u Francuskoj. Do sada su se tri puta predstavili na Svjetskom festivalu folklora u Haguenauu, a ovog puta održat će više nastupa na manifestaciji Festival international de folklore 2012 u Berstettu i u obližnjem Seebachu. Ludbrežani će na ovom svjetski poznatom festivalu predstavljati Grad Ludbreg, Varaždinsku županiju, Hrvatsku, ali će uz domaćine Francuze, tamo biti jedini predstavnici Europe. -To je veliko priznanje za naš KUD, još od prvog gostovanja 1999. godine ostavili smo pozitivan dojam, a Laurent Graff, predsjednik Folklornog društva Barberousse, postao je naš obožavatelj i veliki prijatelj. Na njegovu preporuku gostujemo na ovim festivalima. U suradnji s Turističkom zajednicom i domaćim udrugama predstavit ćemo Ludbreg i naše suvenire pa nije isključeno da nas netko

posebnim i jedinstvenim – rekla je Štefanija Baranašić, voditeljica Male škole keramike, crtanja i slikanja koja djeluje u sklopu Udruge Artum. Mladi stvaratelji svojim su radovima u već nekoliko navrata iznenadili širu javnost. -Rad s keramikom nama više nije toliko težak. Kroz školu u Artumu, naučili smo nekoliko tehnika rada s keramikom – kazale su Nicol Sinković i Viktorija Zlatar. Radovi su izloženi u sklopu izložbe 'Ljepota vatre'. (ah)

Jedan od posljednjih nastupa bio je u Čukovcu Slavonije i Međimurja. Nadamo se da ćemo naći nešto vremena i za razgledavanje prekrasnog Alzaca. Za mlađe folkloraše to će biti nezaboravno iskustvo i dodatni poticaj za budući rad - smatra voditeljica Maša Horvat. U sklopu priprema za Francusku, folkloraši su već održali više nastupa, a 14. srpnja imaju dva nastupa - u Hrženici povodom obljetnice KUD-a 'Juraj Lončarić', te na Cajnger placu. Nakon Francuske KUD-u slijedi gostovanje u austrijskom Güssingu.

i prve uspješne nastupe te je sigurno da svi oni dodatno podižu sliku Ludbrega kao središta kulture. U oba orkestra i zbor uključena je većina učenika škole – kaže mr. Dijanošić. Krajem lipnja u školi su provedeni upisi u novu školsku godinu. Od jeseni će školu pohađati 104 učenika u šest razreda koliko ukupno imaju osnovne glazbene škole. Oformit će se 10 razrednih odjela. Nastava će u novoj školskoj godini početi u prvoj polovici rujna, a među polaznicima će biti i 20 učenika prvog razreda koji su prema zakonskim odredbama morali pristupiti prijamnom ispitu kako bi se utvrdilo ima li dijete predispozicije i želje za glazbenom naobrazbom.

Radovi ‘Ljepote vatre’

Udruga 'Artum' koja djeluje u ludbreškoj galeriji 'ZB Art' priredila je za kraj školske godine izložbu radova mladih umjetnika koji su i ovog puta s posjetiteljima podijelili svoje osjećaje pretočene u oblike, u trenutke stvaranja. Predmete od keramike i slike nastale u tehnikama pastela, akrilika i akvarela izložili su Mia Abramović, Sven Abramović, Ana-Marija Bahat, Gašpar Haramija, Izabela Kežman, Lea Kovačić, Tea Povijač, Lori Premec, Marta Sedlar, Nicol Sinković i Viktorija Zlatar. Svatko od njih je doprinio upornošću i kreativnošću izrazivši se u tehnici koja mu najviše odgovara. Razni predmeti - zdjele, vaze, šalice, vrčevi, raznovrsne figure, neponovljiva su umjetnička djela. Autori su odabrali motive mrtve prirode, pejzaža, životinja. -Nedavno sam krenula u ovu školu, jako mi je lijepo i puno sam već naučila. Najviše volim crtati konje. Za izložbu sam odabrala i motive mora – rekla je polaznica Ana Marija Bahat. Radovi su nastali u tehnici raku koja se radi na otvorenom, užareni predmet se valja u piljevinu, a kasnije uranja u vodu. -Vatra može biti nježna, topla,

Na gostovanje u Francusku

od Francuza uskoro i ne posjeti - rekao je Milivoj Dretar. Osim u nastupima naših, publika će uživati u plesovima i pjesmama iz Argentine, Zanzibara, Quebeca, Armenije. -Probe imamo tri puta tjedno jer treba uskladiti kondiciju, plesanje i pjevne sposobnosti. Gostovanje će biti naporno, u samo tri dana moramo dati više od pet sati programa pa će, osim Velikog folklornog ansambla i tamburaša, s nama na put i Pajdašice. Predstaviti ćemo se s koreografijama Podravine, Zagorja, Posavine,

dobiti za zapošljavanje novih učitelja. Ovako veliki broj učenika traži i zapošljavanje barem još 2 stručna nastavnika. Usporedimo li glazbenu školu u Koprivnici i našu u Ludbregu – u svakom slučaju mi imamo premalo učitelja na ovako veliki broj učenika – rekao je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta. Ludbreška osnovna glazbena škola uključena je u mrežu škola koju utvrđuje ministarstvo i u sastavu je sufinanciranja iz državnog proračuna. -Škola radi prema propisanom nastavnom programu. U školi djeluju tamburaški i školski puhački orkestar, a prošle školske godine osnovali smo i pjevački zbor koji je zabilježio

Na otvaranju izložbe u galeriji

Ana Marija Bahat, mlada autorica podariti nam toplinu, ali isto tako i plamteća. Najljepša je vatra koju imamo u sebi. Djeca su pokazala ljepotu unutarnje vatre, svoju jednostavnost

– rekao je Zlatko Baranašić. Roditelji, prijatelji, mali i odrasli poklonici umjetnosti u velikom su broju došli na izložbu radova malih umjetnika, a podršku je dao i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok. -Uvjeren sam da Grad ima dovoljno snage da vas podrži. Posebno zahvaljujem mladima koji su dobili bogatstvo koje će ih pratiti cijeli život. Ovo jek veliki trenutak za vas i uvjeren sam da će vaši napori biti adekvatno nagrađeni. Hvala vam na svemu što činite – rekao je Božidar Hajsok. Pokrovitelji izložbe su Grad i Turističke zajednice Ludbrega. Marina Hižak

Odlukom Ministarstva kulture

Židovsko groblje zaštićeno kao kulturno dobro Memorijalno područje židovskog groblja u Ludbregu, odlukom Ministarstva kulture koja je nedavno pristigla u Ludbreg, zaštićeno je kao trajno kulturno dobro. Dosad je taj dio groblja bio samo pod preventivnom zaštitom koja je istekla, a sada je uvršten na listu zaštićenih kulturnih dobara. Inicijatori ove akcije su Alma Rivosecchi iz Zagreba kojoj su preci (obitelj Scheyer) pokopani na židovskom groblju i prof. Milivoj Dretar, ludbreški povjesničar. Što ustvari znači ovakva

zaštita lokaliteta, posebice groblja? Danas su povijesna groblja sastavni dio kulturne baštine neke sredine, poput groblja iz američkog Građanskog rata, za posjet svjetski poznatom židovskom groblju u Pragu čeka se u redu za kartu. U Hrvatskoj ima 67 židovskih groblja, a pod državnom zaštitom samo ih je nekoliko. Ludbreško je među najmanjima, ali zahvaljujući projektu ‘Židovi u ludbreškom kraju’ u potpunosti je istraženo i kartirano. -U spomen na predratnu

Na zaštićenom dijelu židovskog groblja je 27 grobova

ludbrešku židovsku zajednicu koja je tragično stradala u 2. Svjetskom ratu od ustaškog terora potrebno je očuvati barem njihova posljednja počivališta. Preostalih 27 grobova s natpisima na hebrejskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, te kapela obitelji Scheyer imaju povijesno-memorijalnu i ambijentalnu vrijednost. Živih članova židovske zajednice više nema i nema tko ni brinuti o grobovima, plaćati grobnu naknadu. Zaštita predviđa očuvanje groblja u cjelini, obnovu srušenih i oštećenih nadgrobnih spomenika, a zabranjeno je svako prekopavanje ili uklanjanje spomen obilježja. Groblje treba hortikulturno urediti i primjereno označiti kao što je to slučaj u nekim gradovima rekao je prof. Milivoj Dretar. Od židovske baštine u Ludbregu pod državnom zaštitom je i kuća Scheyer, građanska prizemnica nasuprot župne crkve, odnedavno u vlasništvu Varaždinske biskupije.

29. lipnja 2012.

Susreti haiku-pjesnika 'Ludbreg 2012'. -Ludbreg je idealno mjesto za naše susrete. Ovaj mali grad zaslužuje sve pohvale što se svake godine ovdje okupljamo zahvaljujući Zdenku (Oreč - op.a) i Branku (mr. Dijanošić - ravnatelj Pučkog učilišta – op.a). Ludbreg je Centar svijeta, a i naš centar. Trebamo razmisliti da tu održimo haiku-koloniju, da i Ludbregu nešto ostane – ovako je zborio Boris Nazansky iz Zagreba, jedan od dvojice urednika zbornika haiku-pjesama koji se redovito tiska uz ludbreške susrete. Vrsni poznavalac drevne japanske kulture i majstor haikua tako je umjesto prepričavanja rada na novom zborniku prigodom otvaranja već 16. Susreta haiku-pjesnika u Centru svijeta javno zahvalio Ludbregu na gostoprimstvu. Za novi zbornik 80-ak autora iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske poslalo je čak 450 haikua. Urednici Boris Nazansky i prof. Željko Funda inzistiraju na kvaliteti pa je u Zborniku objavljeno 200-tinjak. Prema običaju autori su na susretu čitali svoje haikue. Zbornik je nastao u Pučkom otvorenom učilištu zahvaljujući ravnatelju mr. Branka Dijanošića i Zvonka Gerića

Idealan grad za haiku

Mr.Branko Dijanošić, organizator s učesnicima susreta

Autori su čitali svoje haikue iz Zbornika

Priznanja Profesora Željka Fundu poznaju mnogi Ludbrežani kao predavača engleskog jezika u varaždinskoj gimnaziji. Zaljubljenik je u haiku, a na susretima preuzima dužnost voditelja. Svake godine iznenadi novim performansom, instalacijom. Sada je izveo ‘Može li se čovjek vidjeti u haikuu’? Odgovor je bio u instalaciji, haiku-pjesmama uokvirenim na komadu stakla! Prof. Funda dodjeljuje svoju nagradu znakovitog naziva ‘Graševina’, po njegovom sudu za najbolji haiku između dva susreta. Nagrada je pripala Đurđi Vukelić-Rožić iz Ivanić-Grada za ovaj haiku:

u kojoj su izmislili haiku:

Duboko u noc konstruktor u penziji osluškuje most. Bila je iznenađena nagradom. –Oduševljena sam i vesela. Hvala svima koji su mi pomagali kao suradnici i dali mi podršku. Budem i dalje uporno radila na promicanju haiku-poezije – kazala je uzbuđeno Zlata Bogović.

Z. Oreč, iza I. Mikulinjak, ludbreški haiku-pjesnici

Miše koji je napravio grafičku obradu. Na naslovnici i zadnjoj stranici iznenađenje – fotografije starog Ludbrega s početka 20. st. Radost nije krio ludbreški umirovljenik, učitelj Zdenko Oreč, pokretač ludbreških susreta: -Kako ne bih bio zadovoljan. Eto, izdali smo i 15-i zbornik. Moja zamisao prije 16 godina bila je okupiti se i da sami nosimo troškove susreta i zbornika. Srećom ideju je podržalo Pučko učilište, a ravnatelj za nas ima razumijevanja. Prve susrete održali smo u ribičkom domu koji se tada još gradio. Kolege rado dolaze u Ludbreg jer smo Centar svijeta i imamo prekrasnu prirodu koja je

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner'

Deina priča kao igrokaz Dječji odjel Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' bio je premalen te večeri 6. lipnja. Mnoštvo malih i velikih posjetitelja došlo je pogledati igrokaz 'Tužni cvijet' mališana iz ludbreškog vrtića 'Iskrica'. A priču na osnovu koje je napravljen igrokaz smislila je također njihova vršnjakinja, Ludbrežanka Dea Busija. Dea ima samo 6 godina i polaznica je 'Iskrice'. Evo kako je nastala priča male. -Jedne večeri bila sam s mamom u knjižnici i slušala 'Priču za laku

motiv haikua, hvale prirodu, organizaciju i Ludbreg. Za to je zaslužan čitav grad – emotivno je rekao Zdenko Oreč. Ludbreški susreti održani su unatoč krizi i besparici. -Sve teže je prirediti i financirati susrete, ali smatram da je to jedna od posebnosti i događaj koji obogaćuje kulturnu ponudu Ludbrega. Uvijek im pružimo gostoprimstvo i pomažemo u programu susreta – kazao je mr. Branko Dijanošić. Vjerujemo da će majstori ove stare japanske pjesničke forme trostiha u metru 5-7-5 i dogodine motive pronaći u Ludbregu. Jer kako reče Zdenko Oreč:

Ž. Funda i B. Nazansky -Haiku se ne može izmišljati, ukrašavati, ne možeš reći: sad idem sjesti i pisati haiku. On je život prirode, trenutak života, ali ne svaki već onaj koji te dalje prati. Rekao bih da je haiku trenutak pretvoren u vječnost. Ako te lupi nešto, pa te pokrene, odmah zapišeš ili koji trenutak kasnije ako nemaš pri sebi olovku. Primjerice, bereš jagode i posjeti te ptičica. Opišeš taj događaj u haikuformi.Ludbreg je već odavno centar haikua. Vjerujemo da će i ostati.

Nove priče pod lipom Vrijedni organizatori i čitači priča za laku noć Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' na zasluženi će odmor tijekom kolovoza, ali će prije odmora pripremiti još četiri priče. Mališani će se vjerojatno još više radovati jer će se u srpnju priče za laku noć čitati pod lipom na središnjem trgu. Satnica ostaje ista, svake srijede s početkom u 19 sati.

4. srpnja - Dharmashari Nagaraja: Buda za laku noć 11. srpnja - M. Brajko-Livaković-M. Vladić-Maštruko: Plavi slavuj 18. srpnja - Manuela VladiĆ-Maštruko: Pravi prijatelji 25. srpnja - Priča o prometnim znacima

Kino Ludbreg

Priča-igrokaz o tužnom cvijetu ipak ima sretan kraj

Dea u kostimu tužnog cvijeta

Bljesak munje iz vida mi nesta ona krijesnica

Ludbreški stup haiku-pjesnika Posebnost ludbreških susreta je prijelazna nagrada ‘Ludbreški stup haiku pjesnika’. Priznanje dodjeljuje zadnji dobitnik novom autoru za kojeg smatra da je dao izniman doprinos haiku-stvaralaštvu. ‘Ludbreški stup haiku pjesnika’ ponijela je Varaždinka Zlata Bogović. Autorica je dvojezične zbirke na hrvatskom i engleskom, a novac od prodaje zbirke darovala je u humanitarne svrhe. Nagrađivana je za rad u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobila je i nagradu Japana, zemlje

Zlata Bogović, dobitnica nagrade

K U LT U R A

noć'. Kad sam poslije išla doma ugledala sam cvijet i zvijezdu na nebu. I tako je počela priču kako se cvijet boji da će ga ubrati, a zvijezda ga pokušava spasiti. Priča se dopala odgojiteljicama u mojem vrtiću – ispričala nam je Dea. U 'Iskrici' su iz Deine priče napravili igrokaz, za to su zaslužne odgojiteljice i Deini vrtićki prijatelji.

-Sviđa mi se predstava i Dea je to jako dobro smislila. Bilo je lijepo – rekao nam je Neo. Priča o tužnom cvijetu ipak na kraju ipak ima sretan završetak jer su je spasili zvijezda i Mjesec. Igrokaz je izveden u sklopu programa čitanja 'Priča za laku noć', a bio je premijerno izveden za vrijeme dječjeg cvjetnog korza. (ah)

U srpnju neće biti kino-predstava

SP O R T

Zadrugar iz Hrastovskoga u finalu kupa ŽNS-a Varaždin Gotovo je sve poznato o finalu županijskog nogometnog kupa. Naš Zadrugar iz Hrastovskoga na blagdan Tijelova na stadionu u Varaždinu ostao je kratak za jedan neiskorišteni 11-erac u raspucavanju. Drugo finale u tri godine i dvaput je izmakao veliki pehar. Izgubilo se nakon 'nogometne lutrije', a pokazalo se da se može igrati protiv višerangiranih klubova. 'Kauboji' su ipak ispunili cilj ove sezone - plasman u finale Županijskog kupa, samim time osigurano je i pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa. Dva finale u tri godine, dvaput u pretkolu kupa HNS-a, to nije uspjelo ni mnogo jačim klubovima!! Povratak navijača u autobusu zato je protekao, iako malo u tuzi, ipak

29. lipnja 2012.

Ukleto finale

Priprema za penale

Prvotimci Zadrugara uoči početka finalne utakmice za pobjednika županijskog kupa

ponosno jer dečki niti ovoga puta nisu razočarali. Ako bitka na terenu i kasnije na penalima nije dobivena svakako je dobivena ona na tribini stadiona bivšeg 'Varteksa'. Izvješća kolega novinara govorila su o brojci od oko 2.500 gledatelja, a mi smo skoro sigurni da

ih je bilo više od 3.000 jer znamo da je kapacitet zapadne tribine stadiona oko 4.000 gledatelja i zasigurno nije ostalo prazno više od 1.000 sjedalica. Pomalo je nevjerojatan podatak da je za 'kauboje' došlo navijati preko 1.000 ljudi, a samo Hrastovsko ima manje stanovnika. Znači došla je i

Bespoštedna borba i vrućina

'dijaspora', poklonici nogometa ludbreškog kraja digli su se na noge i došli Zadrugaru dati potporu. Bravo! Navijačka bitka sa zagorcima koji su došli drukati za trećeligaša Ivančicu uvjerljivo je dobivena. Negdje početkom kolovoza doznat će se i ime protivnika u hrvat-

Klupa za pričuve Zadrugara budno prati dvoboj

Damir Maretić, novi trener Podravine

skom kupu. Nadamo se atraktivnom, ali pobjedivom kako bi se osigurala još jedna utakmica za pamćenje. Zato, ajmo dečki, glavu gore! U lov na pobjedu, ma tko god bio protivnik. Onda nas opet čeka velika fešta u Hrastovskom. (nj) Snimio: M. Novak

Šegović je bio precizan, ali to nije bilo dovoljno

Orhan Štabi (42), napadač Plitvice iz Selnika

'Znam da su ambicije velike' Dok Katica ne kaže - dosta! Jedna od najpoznatijih delicija otoka Visa je 'Viški hib'. To je pogača od suhih smokava. Dakako, uz Vis se vežu srdela i gof, sjajna bijela riba. Upravo s tog dalekog otoka, nekad najvažnijeg uporišta mornarice bivše države, a danas turističkog bisera Jadrana, dolazi novi trener Podravine Damir Maretić. Za njim je bogata igračka karijera: -Igrao sam u 'Solinu', 'Varteksu', 'Hajduku', 'Zadru', 'Domžalama' u Sloveniji, 'Belišću' i poljskom 'Pogonu' iz Szczecina. Nakon igračke karijere ostao sam u nogometu u trenerskim vodama – otkriva nam Maretić. Trenirao je niželigaše, bio u stožeru 'Varteksa', a posljednjih je sezona trener trećeligaša 'Nedeljanca': -U Nedeljancu, posljednjem trenerskom mjestu, nisam imao niti približno takve uvjete za rad kakve sam zatekao u Ludbregu. Tu je sve

Damir Maretić, novi trener na visokoj razini. Ludbreg je po svemu 'formula 1' prema ostatku lige. Moram reći da je za moj dolazak u Ludbreg najzaslužniji Mladen Henec, za kojega svi kažu da je veliki nogometni zaljubljenik – kaže Maretić. Zna da ga zbog ambicija kluba čeka užarena trenerska stolica u Podravini. No, novi

strateg kluba ne boji se novih i velikih izazova kao što je ovaj u Ludbregu. -Znam da sam došao u ambicioznu sredinu u kojoj je rezultat mjerilo svega, ali se ne bojim. Većinu igrača poznajem još otkako ih je vodio Slobodan Sudec. Uvjeren sam da ćemo u ligi biti pri samom vrhu. U županijskom kupu jamčim nastup u finalu – najavljuje Maretić. Trener se trenutačno odmara na Visu prije nego što početkom srpnja napravi prozivku i započne pripreme. Prigodom prvog susreta primijetili smo koliko je novi trener Podravine izuzetno elokventan. Nadamo se da će njegovi igrači stvarati lijepe priče na terenu. Kaže se da svatko treba dobiti stotinu dana mira, pa taj rok dajemo i novom treneru. Ali, nadamo se kako će se njegov 'rukopis' vidjeti na terenu već sredinom jesenske sezone. (nj)

Pehari juniorima i kadetima Podravine Tko kaže da Podravina ništa nije osvojila? Ako nisu seniori, mlađi uzrasti jesu. Kadeti i juniori plasirali su se u finale županijskog kupa i obje ekipe su osvojile pehar. Protivnici su bili iz istog kluba, vršnjaci iz NK Nedeljanec. Zanimljivo je da u obje finalne utakmice gledatelji nisu vidjeli pogodak u regularnom dijelu, a oba naslova osvojila je Podravina boljim izvođenjem 11-eraca. Najprije su kadeti pobijedili sa 4:1 i četa

Saše Sabola uzela je pehar za Ludbreg. Juniori su igrali protiv favoriziranih sastava. Naime, pola juniora Nedeljanca već igra za seniorsku momčad, pa imaju i trećeligaškog iskustva. No, juniori Podravine pod vodstvom trenerskog asa Velimira Špikića izborili su 0:0, a u penalima su imali bolju koncentraciju i pobijedili sa 4:2. Čestitke kadetima i juniorima Podravine, te njihovim trenerima.

Orhan Štabi napadač 'Plitvice' iz Selnika, prava je nogometna legenda našeg kraja. Ovih dana proslavio je 42. rođendan, a vjerovali ili ne još uvijek je nogometno aktivan. Čestitamo! Do sedme godine živio je u Badenu u Austriji, a 1977. eto ga u Selniku. Odmah se zaljubljuje u nogomet i postaje član 'Plitvice'. -Igrao sam za sve uzraste. Jedna od utakmica koja mi se jako usjekla u pamćenje je poraz u kvalifikacijama za viši rang u Lepoglavi protiv Ivančice – kaže Orhan. Njegovu nadarenost i hitrinu uočili su i u 'Varteksu' i po njega je došao Nevenko Herjavec, onaj kojega se nije odbijalo: -Završil sam u Varaždinu pod paskom trenera Branka Ivankovića. Tu su bili Paska, Fileš, Car, Brlenić. Sigurno prepoznajete barem dva bećara koji su mi pokazali draži Varaždina. Bil sam mlad, neki kažu i zgodan, htel osjetiti čari života. Nakon tri mjeseca

Orhan u dresu Plitvice avantura koje se s ponosom sjećam je završila.Orhan je u ratu vojevao u Posavini. Tamo negdje oko Tuzle upoznao je Katicu, buduću suprugu. -Zbog nje sam preselio i tamo igrao u 2. Bosanskoj ligi. Klub se zval 'VIK Omladinac', ovo VIK je skraćenica Vidovice i Kopanice, susjedna mjesta kod Tuzle. Bil sam jedan

od najboljih strijelaca lige. Uvukel sam im se pod kožu, jedva su me pustili natrag.Po povratku je zaigrao u brojnim se klubovima našeg kraja i šire okolice - u Druškovcu, Jurketincu, Čićkovini, Bukovčanu, Gori, Dravi, Podravcu. Već godinama je u Plitvici. -Tu se jako se dobro osjećam pod vodstvom pravog znalca i šereta Slobodana Sudeca. Imamo i niz nadarenih mladih, i Linija Horvata! A u upravi su većinom nogometaši i predsjednik Krešo Horvat! Nadam se dobrim rezultatima u budućnosti. – S njim ili bez njega. A on je aktivan i u 43. -Već par godina molim dragu suprugu Katicu da okačim kopačke o klin, ali ona kaže da joj me lijepo gledati na terenu, pa još igram. Zovu me i iz veterana Podravine. Ali, ne mogu preko 'šefice'- smije se Orhan. Nogomet mu je baš u krvi. Zato je i pravi kolekcionar dresova poznatih europskih klubova. Neven Jerbić

Juniori Podravina nakon finala - stoje: Henec, Špikić, Kunštek, Orehovec, Nikolić, Žmuk, Jadanić, Mišić, Marković i Špoljarić (trener pionira). Sjede: Zelenc, Sačer, Kraus, Beser, Vuković, Štabi, Modrić, Horvat, Mlinarić, Tarandek, Kovačić, Vuk, Pajtak.

SP O R T

29. lipnja 2012.

Sloga iz Slokovca, prvak Prve lige NS Ludbreg

Na tragu 70-ih

Nogometaši Sloge iz Slokovca, mjesta koje živi za nogomet, osvojili su naslov prvaka 1. lige NS Ludbreg. Potpuno zasluženo nakon velike borbe s 'Razvitkom' i 'Mladosti' iz Sigeca. Posebna draž je bila što je prvaka odlučivao međusobni dvoboj Sloge i Razvitka u zadnjem kolu. O tome riječ-dvije s igračem ujedno i trenerom 'Sloge', Mariom Piškorom: -Bilo je teško boriti se za naslov s Razvitkom. U zadnjoj utakmici nama je trebala isključivo pobjeda. Na sreću, oni su na početku loše reagirali na dva prekida, a mi poentirali, zatvorili prilaze i priča je bila gotova. Posebni je doživljaj bilo ozračje na derbiju. I stariji zaljubljenici u nogomet ne pamte toliko gledatelja možda još od onih 70-ih kad je cijeli kraj dolazio u Slokovec zbog nogometa - kaže Piškor. Momčad može do uspjeha samo ako svi dišu za to, a pojedinci to potenciraju svojim primjerom. -Ne volim isticati pojedince, ali moram napraviti iznimku. Posebno sam sretan zbog Stjepana Raka i Davora Matijašeca koji su se teže ozljeđivali. Vratili su se nakon ozljeda čim se moglo, Rak odmah čim je skinuo gips! Istakao bih i legendarnog golmana Maria Kivača, lovca-ribolovca Igora

Mario Grabrovec (s loptom) i Neven Gerić na strani pobjednika

Igor Prebegović raduje se pogotku Prebegovića i Nevena Skupnjaka koji na utakmice potpuno besplatno dolazi iz Martijanca. Ali i svi ostali zaista su zapeli da uspijemo i zaslužuju priznanje. Svim dečkima kapa dolje – kaže trener-igrač prvaka. Sloga se mučila sredinom proljeća, s nizom od tri utakmice. –Bilo je to bez nekih važnih prvotimaca. Posebno je neizvjesno bilo s 'Poletom', oni

Sloga-Razvitak izravno su odlučivali u zadnjem kolu

Pehar u rukama kapetana Tomice Grabarića

ne igraju atraktivno, već svrsishodno. Posebno su nas namučili i oteli nam ukupno pet bodova zbog kojih smo skoro ostali bez naslova – kaže Mario. Sloga se polako priprema za Prvu županijsku. -Ova momčad može u sredinu ljestvice. Ako ćemo pojačati obranu i napad sa po jednim igračem mogli bismo i do četvrtog mjesta. Za poja-

Imenjaci i vršnjaci Piškor i Kivać (Mario)

čanja nemamo novaca, a nikome niti ne plaćamo. Ovdje su svi potpuni amateri i skoro svi domaći dečki iz Slokovca. Takva je naša klupska politika – kaže trener. Mario je jedan od nogometaša s najviše nastupa u povijesti Podravine gdje je godinama nosio i kapetansku vrpcu, u Slogi je u dvostrukoj ulozi, za njim su i četiri desetljeća života.

-Već mi je zaista teško, više se i ne borim toliko s protivnicima koliko sa samim sobom. Želio bih da pronađemo nekoga za komandanta obrane, pa da se mogu pozabaviti samo trenerskim radom – završio je Mario Piškor. Iskustvo uči - kad nije decidirano 'ne' to je onda da!? Razgovarao: Neven Jerbić, Snimke iz Slokovca: Antonio Jantol

Naslov i povratak Dinama iz Apatije

Za naslov Dinama zaslužni su - stoje: tajnik Ivica Petrić, Dražen Škrlec, Tomislav Jalšić, Hrvoje Gašparić, Marko Međimorec, Nenad Tržec, Igor Frančić, Dario Fumić, Vinko Stanko, Franjo Zrinski, voditelj ekipe. Dolje: Denis Zemljak, Zoran Šartaj, Denis Horvat, Zoran Šafarek, Nikola Kirić i Mario Henec. Nedostaju: Golenja, Hlebar, N.Kuzman, M. Horvat, Posavec, Jagić, Šipek i Tkalec.

Jako dugo nije bilo tako izjednačeno u Drugoj ligi NS Ludbreg. Par kola prije kraja čak četiri kluba sanjala su o naslovu. Dinamo iz Apatije ipak je prvi prošao ciljem, prednost koju je ostvario uoči posljednjeg kruga trokružnog dijela uspio je sačuvati. Zasluženo. I nakon kratkog izbivanja vraća se među prvoligaše Nogometnog središta.

U klubu ovih dana dolazi do organizacijskih promjena, pa će na novom vodstvu biti obveza odraditi prijelazni rok i pripremiti se za viši stupanj natjecanja jer on donosi više odgovornosti, bolju organizaciju, nužnost jačanja igračkog kadra. Plavi iz Apatije to znaju. Uostalom, to je klub tradicije duge 77 godina, jedan od najstarijih klubova ludbreške regije.

Plitvica iz Selnika, pobjednik kupa NS Ludbreg

Pehar za rođendan

U sportu nema ljepšega nego u godini velike obljetnice osvojiti pehar. To je uspjelo nogometašima Plitvice iz Selnika koji su postali osvajači kupa Nogometnog središta Ludbreg, u godini kada klub slavi 75. rođendan. Momčad trenera Slobodana Sudeca najprije je u polufinalu u Ludbregu pobijedila Strugu-Rovokop s 3:1. Tri dana kasnije na istom stadionu u finalu je pao Bukovčan iz Velikog Bukovca s 2:0. Jedini strijelac ujedno i igrač finala bio je Nikola Međimurec. Razumljivo je bilo veliko slavlje Selničana po završetku susreta. -Jako smo sretni zbog osvajanja kupa, to je bio veliki cilj i imperativ nakon što u prvenstvu nismo uspjeli. U koloni smo se provezli Selnikom, a slavlje je bilo na igralištu, veselo i burno dali smo si oduška, neki su se ošišali i do gole kože. Pitam se što bi tek bilo da smo osvojili prvenstvo. Zadnji put smo u tom natjecanju,

tada za Općinski nogometni kup pobijedili prije 26 godina. Stoga smo ovu pobjedu posvetili bivšim igračima i vodstvu kluba, osvajačima tog zadnjeg pehara – poručio je Krešo Horvat, predsjednik Plitvice. U klubu vjeruju da je ovim počelo novo plodonosno razdoblje. -Ovo nam je veliki poticaj za iduću sezonu u kojoj je cilj prvo mjesto i županijska liga. Temelj za to je ostanak trenera Sudeca i igrača koji su završili sezonu, ali moramo dovesti još trojicu igrača za određena mjesta koji će biti prava pojačanja. Tome ćemo se posvetiti u ljeti, kao i dovršetku klupskih prostorija što je pri kraju, te na pripremi programa obilježavanja obljetnice kluba – najavio je Krešo Horvat. Prije toga slijedi organizacija noćnog malonogometnog turnira na asfaltu koji se priređuje u terminu od 4. do 8. srpnja.

Plitvica iz Selinka – osvajač ludbreškog kupa u sezoni 2011/2012.

Uzbudljivo i do kraja neizvjesno finale

Iz ove akcije pao je vodeći pogodak Plitvice

29. lipnja 2012.

ŠALJITE FOTKE!

Foto rubrika za čitatelje

Gosti iz Ludbrega pred ulazom u ‘Podravkinu’ tvornicu ‘Vegeta’

Slušatelji-kuhari u Koprivnici

Radio Ludbreg okončao je 16-u sezonu emisije 'Kaj se denes dobroga kuha', zabavno-gastronomske kontakt emisije koja govori o tradiciji nedjeljnog obiteljskog objeda. Naime, javljaju se slušatelji koji otkrivaju što pripremaju za nedjeljni ručak kada se u pravilu za stolom okuplja, možda jedini put u tjednu, čitava obitelj. Za završnu emisiju 16-e sezone urednik-voditelj Josip Loparić i njegov tehničar Dejan Orlović koji je autor ovih fotografija, poveli su 30-ak vjernih slušatelja u susjednu Koprivnicu. -Među slušateljima koji su nam se javljali tijekom sezone u zadnjoj emisiji odabrano je 30-ak sretnika za završnu emisiju. A uz Radio Ludbreg organizator i domaćin emisije bio je restoran 'Zrinski' u Koprivnici – rekao nam je Joža Loparić, urednik-voditelj emisije. U kolijevci hrvatske prehrambene industrije slušateljima je priređen izuzetno bogat program. -Bili smo u 'Podravkinoj' tvornici 'Vegeta' gdje su se naši slušatelji upoznali s proizvodnjom najpopularnijeg dodatka jelima na svijetu i gotovih juha, a zatim smo razgledali i Pivovaru Carslberg i štošta doznali kako se radi pivo, na-

Prošlo je nekoliko brojeva, pa nam se opet javio pasionirani zaljubljenik u fotografiju učitelj Tomica Letina iz Ludbrega. Očito uživa raditi sa svojim Olympusom i tražiti po gradu i u prirodi motive za svoje fotografije. Malu zbirku donio je i u našu redakciju, pa evo izbora motiva iz životinjskog svijeta. Pozivamo poklonike fotografiranja da nam pošalju svoje uratke s nekoliko podataka gdje su i kada snimljene.

Ručak na cvijetu (Snimio: Tomica Letina) Zanimljive i lijepe fotke rado ćemo objaviti u rubrici i podijeliti ih s čitateljima. Foto-

Sinkronizirane vježbe labudova na Dravi (T.Letina)

U pivovari Carlsberg

Stigla je i torta ravno, uz degustaciju 'friških' proizvoda – otkriva Josip. Slušatelji su bili oduševljeni posjetom Koprivnici. -Jako mi je drago kaj smo sve ovo vidjeli, hvala domaćinima i organizatorima kaj su

Nezaboravni ručak u restoranu ‘Zrinski’

nam to omogućili. Radiju želimo još puno dobrih emisija – kazala je Štefica Matijašec iz Selnika. Završetak je bio u restoranu 'Zrinski' na zajedničkom ručku. Posjetitelji iz Ludbrega uživali su u dvije različite hladne rolade sa sirom, rižotu s plodovima mora, pečenoj puretini, pečenoj svinjetini sa šljivom, dinstanom povrću i pečenom krumpiru, te u miješanoj i zelenoj salati. Uz zvukove tamburica poslužena je i torta 'Ledeni vjetar'. Gastronomsko-zabavna emisija koja je stekla toliku popularnost među slušateljstvom prema ljetnoj shemi lokalnoga radija neće se emitirati, a nova sezona emisije počinje tijekom jeseni.

grafije šaljite na e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr