Ln 66

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 28. RUJNA 2012.

BROJ 66 / GODINA VII.

Ludbreški sejem:

Bogata sajamska ponuda

Suša:

/str. 6.-7./

Velike štete na poljima

Slavlje Svete nedjelje /str. 3./

OŠ Ludbreg:

Ravnateljica Kristina Stanko /str. 5./

/str. 8.-9./

Četvrt-finale kupa ŽNS-a

SPORT

/str. 14-15./

KK ‘Grafičar’

Kroz generacije:

Glazbenici na ponos Ludbrega /str. 12.-13./

Podravina i Zadrugar prošli

Škola košarke za djevojke

A KT U A L N O

Gradonačelnik Marijan Krobot:

Hvala svima!

Povodom uspješnog završetka još jedne i naše najveće manifestacije ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’, ovim putem želim uputiti zahvalu svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i provođenju mnogobrojnih programa vezanih uz ovu manifestaciju. Zahvaljujem na organizaciji i trudu Odboru za proslavu manifestacije, zaposlenicima gradskih službi, gradskih ustanova, kao i djelatnicima ‘Lukoma’ koji su se s toliko pozornosti brinuli o održavanju i čišćenju javnih površina u našemu gradu.

Veliko hvala i svim aktivistima i djelatnicima Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg koji su pružali pomoć bolesnima i nemoćnima na prostorima Svetišta kojima je pomoć bila potrebita, te Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Zahvalu upućujem i djelatnicima Policijske postaje Ludbreg kao i poduzeću ‘Crtorad’ koji su vodili brigu o sigurnosti i regulaciji prometa, te osiguranju parkiranja u dane blagdana kada je u grad stiglo najviše hodočasnika.

Zahvaljujem se našem lokalnom Radio Ludbregu i svim domaćim novinarima koji su medijski pratili sve sadržaje odnosno programe koji su se održavali tih dana i izvještavali o tome u svojim medijima.

Posebnu zahvalu upućujem i župniku ujedno i voditelju ludbreškog Svetišta prečasnom Josipu Đurkanu, te svima u ludbreškoj župi koji su vodili brigu o misnim slavljima, pomogli i doprinijeli da se i ovogodišnja proslava uspješno organizira.

Veliko hvala i svima Vama dragi sugrađani koji ste u desetak i više dana manifestacije zajedno s nama bili dobri domaćini kako svojim gostima, tako i desecima tisuća vjernika, hodočasnika i drugih gostiju koji su tih dana pohodili i boravili u našemu Ludbregu – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot nakon završetka ovogodišnje manifestacije ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

28. rujna 2012.

Predstavnici Ludbrega u Izmiru na Konferenciji WAG-a - Svjetskih umjetničkih igara

Ludbreg se predstavio u Turskoj

Među sudionicima iz 42 države na drugoj godišnjoj Konferenciji Svjetskih umjetničkih igara (WAGWorld Art Games) koja je od 21. do 24. rujna održana u turskom Izmiru svoje predstavnike imao je i Grad Ludbreg, kao jedan od tri grada uz Vukovar i Umag. Druga godišnja Konferencija Svjetskih umjetničkih igara otvorena je 22. rujna, u radu je učestvovalo oko stotinu sudionika iz 42 države svijeta. Inače, počasni gost konferencije bio je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, člana Počasnog odbora WAG-a,kojeg su domaćini proglasili Počasnim građaninom Izmira.

Projekt Svjetske umjetničke igre pokrenut je iz Hrvatske, pa će Hrvatska iduće godine biti domaćin prvih umjetničkih igara. Većina programa odvijat će se u tri grada – Vukovaru, Umagu i – Ludbregu. Tako je na konferenciji općenito o igrama govorio njihov idejni začetnik i predsjednik WAG-a Peter Weisz, a dopredsjednica Jasminka Paunović detaljno je predstavila plan igara u 2013. godini.

-Hrvatska će, dakle, biti domaćin Prvih Igara. Grad Ludbreg je među prvima prepoznao vrijednost i plemenitu ideju Svjetskih umjetničkih igara, kod nas su već gostovali brojni svjetski umjetnici u sklopu projekta, a bit ćemo domaćini i dijelu predviđenih programa krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja iduće godi-

Prijevoz srednjoškolaca Nakon niza godina gdje su s manjim ili većim iznosom sudjelovali u sufinanciranju prijevoza svojih srednjoškolaca u školu, od ove školske godine za mnoge obitelji odnosno roditelje došlo je pravo olakšanje.

Vlada je odlučila da će od početka nove školske godine sama za prijevoz srednjoškolaca osigurati 75 posto troškova. Neočekivano lijepa vijest kojoj se pridružila i Skupština Varaždinske županije, koja je usput rečeno, jedna od prvih u Hrvatskoj počela sa sufinanciranjem prijevoza srednjoškolaca, a sada je jednoglasno odlučila da će pokriti ostalih 25 posto prijevoza. Roditeljima je ostalo da participiraju tek simboličnih 10 kuna za vlak odnosno 30 kuna mjesečno za prijevoz autobusom. Podsjećamo, lani su roditelji za prijevoz đaka autobusom plaćali 300 kuna, a za vlak 100 mjesečno.

To drugim riječima znači da Grad Ludbreg više nema tako velike obveze kao lanjskih godina da kroz proračun izdvaja sredstva za prije-

Gradonačelnik Marijan Krobot, njegov kolega Željko Sabo (Vukovar), te Jasminka Paunović i Peter Weisz, lideri WAG-a u na prijamu u Izmiru ne. Ludbreg će tih dana pohoditi umjetnici i poklonici kulture i to će za nas biti prigoda da promoviramo svoj turizam, gospodarstvo, kulturu.

Grad se mora dobro pripremiti kako bi iskoristio ovu jedinstvenu prigodu za promociju i punu afirmaciju kao grada umjetnosti, kulture i turizma – kazao nam je gradonačelnik Marijan Krobot koji je Ludbreg predstavljao u Turskoj.

Predstavnici gradova domaćina, dakle i Marijan Krobot, dobili su prigodu kratko predstaviti svoje gradove učesnicima konferencije koji su u Izmir stigli iz svih krajeva svijeta.

Gradonačelnik je u Izmiru sudjelovao u radu radnih grupa na kojima je bilo riječi o načinu rada i organizaciji Svjetskih umjetničkih igara.

Sudionici konferencije nakon rada imali su prigode razgledati

Izmir, grad od 4 milijuna žitelja koji obiluje povijesnim i kulturnim znamenitostima. Gosti iz Hrvatske imali su i dodatni program, te su se susreli s hrvatskim veleposlanikom u Turskoj Draženom Hrastićem. Po završetku konferencije za predstavnike iz Hrvatske svečani ručak priredila je Candan Corbacioglu počasna konzulica Hrvatske u Izmiru.

Roditelji odahnuli

Srednjoškolci Ludbrega u škole putuju vlakom voz srednjoškolaca.

-Grad je sada bez većih financijskih obveza jer je odlukom precizirano da se radi o sufinanciranju države i županije prijevoza za vlak i autobus. Za svaku pohvalu je što se u projekt na ovakav način uključila država. To je značajno rasterećenje jedinica lokalne samouprave. Inače, mi smo za tu namjenu prije sko-

ro godinu dana osigurali sredstva usvajanjem proračuna za ovu godinu. Sada ćemo nešto uštedjeti. No, još je važnije što se u ovoj složenoj situaciji životnog standarda najviše pomoglo roditeljima srednjoškolaca – zadovoljan je gradonačelnik Marijan Krobot.

Pravo na financiranje troškova prijevoza ostvaruju učenici koji su

redoviti polaznici srednje škole na području županije, a mjesto prebivališta udaljeno je više od 5 kilometara od mjesta školovanja.

-Oko 300 srednjoškolaca s područja Grada Ludbrega putuje u varaždinske srednje škole, a 50-ak u koprivničke. No, gradska uprava u Ludbregu ipak neće ostati bez obveza. Nama preostaje da pomognemo onim roditeljima čija se djeca školuju u mjestima gdje ne postoje prometne linije. Imamo srednjoškolce u Prelogu i u Marčanu kod Vinice u poljoprivrednoj školi. Radi se o 20-ak učenika koji putuju u Marčan, te o 10-ak učenika koji se školuju u Prelogu – rekao je gradonačelnik Krobot.

Dugo se nagađalo hoće li zbog štednje biti ukinuto sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca da bi na kraju roditelji odahnuli. Poznato je koliko su visoke cijene javnog prijevoza vlakom, a posebno autobusom i ovo će sigurno značiti osjetne uštede u kućnom budžetu obitelji svakog srednjoškolca.

D. Bilić kandidat je SDP-a za novog gradonačelnika Gradski odbor SDP-a Ludbrega krajem rujna odlučio je o svom kandidatu za gradonačelnika na lokalnim izborima idućeg proljeća. Bit će to prof. Dubravko Bilić, čelnik Gradske organizacije SDP-a Ludbrega kojega članstvo kandidira za nasljednika Marijana Krobota, također SDP-ovca. Prof. Bilić, inače ravnatelj Gradske knjižnice kojega je Hrvatski sabor nedavno imenovao ravnateljem Agencije za zaštitu osobnih podataka sa sjedištem u Zagrebu, u kratkom tele-

FOTO: PORTAL GRADA VUKOVARA

2

fonskom razgovoru nam je rekao: -Najavili smo da ćemo u rujnu objaviti ime našeg kandidata. Vodstvo stranke odlučilo je da to budem ja. Prihvatio sam odgovornost koju nosi ova važna kandidatura. Duboko vjerujem da će naš sadašnji koalicijski partner HNS prihvatiti odluku, shvatiti našu snagu, vjerodostojnost i time priznati izborne rezultate koje je SDP i dosad ostvarivao u Ludbregu. Nadam se da ćemo kao koalicijski partneri, SDP s kandidatom za gradonačelnika i HNS

sa zamjenikom imati zajednički izlazak na izbore. U slučaju da do toga ipak ne dođe, SDP ide samostalno jer imamo potporu središnjice čime je potvrđeno da smo najjača gradska organizacija u županiji – poručio je prof. Bilić.

Ludbreg je jedini grad u županiji gdje dužnost gradonačelnika obavlja SDP-ovac. S odlukom vodstva o kandidaturi za gradonačelnika SDP će javnost i medije upoznati na konferenciji za novinare na kojoj će se, kako se očekuje, predstaviti i Dubravko Bilić.

Prof. Dubravko Bilić

A KT U A L N O

28. rujna 2012.

3

Pomoćnik ministra gospodarstva posjetio Ludbreg

Konkretno o gospodarskim projektima Sredinom rujna Ludbreg je posjetio Alen Leverić, pomoćnik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo. Njegov posjet počeo je u tvrtki 'Oprema strojevi' Ludbreg gdje su ga s proizvodnim programom koji je vezan uglavnom uz prehrambenu industriju, te uslužni program upoznali direktorica Đurđica Horvatić i voditelj proizvodnje Dragutin Gložinić. No, održana je i prezentacija najnovije proizvodne linije za prehrambenu industriju izrađena za naručitelja iz Mađarske te prezentacija projekta za navodnjavanje. Gost iz ministarstva potom je kratko posjetio 'Ludbreško sunce', a zatim se sastao sa čelništvom Grada Ludbrega, gradonačelnikom Marijanom Krobotom, zamjenikom Božidarom Hajsokom koji je u gradskoj upravi zadužen za gospodarska pitanja i njihovim suradnicima.

-Informirao sam gradonačelnika i zamjenika oko aktivnosti na istraživanju geotermalnih voda na eksploatacijskom polju 'Mali Bukovec' koje je najvećim dijelom na području Grada Ludbrega. Bitna tema razgovora su obnovljivi izvori energije, velika je stvar što Grad ima energetsko odobrenje 90 kW, radi se o foto-naponskim modulima, trenutno je u postupku ishođenje dozvole za malu hidroelektranu odnosno mlin. Ministarstvo će pratiti taj projekt, a radi se o značajnim investicijama koje su predviđene za Ludbreg. Za svakog investitora koji ulaže u obnovljive izvore energije Vlade je donijela poticajne mjere, imamo potencijal i u području bio-plina. To znači mogućnost zadržavanja postojećih i nova radna mjesta. Takav potencijal ima i tvrtka 'Oprema strojevi'. Ministarstvo prati pokretanje projekata koji su joj zanimljivi na ovom području, suradnja s jedinicama lokalne samouprave dakle i Gradom Lud-

Suša protiv poljoprivrednika Svakog ljeta ista priča. Opet su visoke temperature i dugotrajna razdoblja bez pravih oborina opustošili polja, vrtove, voćnjake i poljodjelcima donijele nove glavobolje zbog visokih šteta. Zbog dugog sušnog razdoblja tamo od sredine svibnja (!) do kraja kolovoza, župan Predrag Štromar je 29. kolovoza proglasio elementarnu nepogodu za Varaždinsku županiju. Stručnjaci procjenjuju da je suša načinila štete na svim usjevima i nasadima u našem kraju, šteta se kreće od 40 do 80 posto, a na nekim parcelama i do 100 posto, a prve procjene, doduše neslužbene, govore da je čak 170 milijuna kuna šteta na poljoprivredi uzrokovanih sušom.

Poljodjelci su pozvani da prijave štete i u tjedan dana početkom rujna u prostorije gradske uprave javilo se 240 vlasnika koji imaju poljoprivredne površine na području Grada Ludbrega. Ludbreška Komisija za procjenu šteta izašla je na teren i utvrdila zatečeno stanje, te dokumentaciju predala Županijskom povjerenstvu za procjenu koje će skupno izvješće za čitavu županiju zajedno sa zahtjevom za dodjelu pomoći ljudima proslijediti Ministarstvu poljoprivrede.

Grad i ministarstvo gospodarstva surađivat će na nekoliko projekata

D. Rak, M. Krobot i B. Hajsok u razgovoru s gostom U Opremi – B. Hajsok, A. Leverić i D. Gložinić bregom kod ovakvih investicijskih projekata je neupitna – rekao nam je Alen Leverić.

I u Gradu Ludbregu vrlo su zadovoljni posjetom pomoćnika ministra jer je bilo razgovora o konkretnim gospodarskim pitanjima i vrlo važnim temama za Grad Ludbreg.

-Alen Leverić na funkciju pomoćnika ministarstva gospodarstva došao je s položaja pročelnika za gospodarstvo Varaždinske županije što znači da jako dobro poznaje probleme ludbreškog gospodarstva.

Naravno da zbog karaktera našeg gospodarstva, a ono je srednje,

malo, te pretežno obrtništvo, nije izravno zadužen za naše gospodarstvo. No, on ima izravni utjecaj na područje energetike, a mi trenutno imamo dva vrlo interesantna i ozbiljna projekta. Dakako da kod svega treba imati na umu da je poticanje gospodarstva u Ludbregu

jedan od najvažnijih zadataka koji je ova gradska vlast stavila pred sebe.

Stoga je logično da se posjeti svakog tko dolazi iz područja gospodarstva, a posebno pomoćniku ministra daje posebna pozornost – rekao nam je Božidar Hajsok.

Sigurno je da Grad Ludbreg u budućnosti očekuje ozbiljnu suradnju s resornim ministarstvom po određenim projektima.

-Dobili smo informaciju o provedenom javnom natječaju kojim je prihvaćena ponuda firme 'VIS VIRIDIS' Zagreb o namjeri istraživanja geotermalnih voda koje obuhvaćaju najvećim dijelom istražni prostor našeg Grada. Radi se vrlo ozbiljnom projektu koji bi u slučaju da se kod istraživanja utvrde očekivanja vezana na geotermalne vode na našem području mogao značajno utjecati na daljnji razvoj Ludbrega i okolice.

Međusobno smo se informirali o projektu revitalizacije generatora na mlinskom kanalu koji je trenutno zapeo na ishođenju dozvola, te dogovorili daljnje aktivnosti.

Naravno, tu je uvijek nezaobilazna tema, aktiviranje slobodnih parcela u našim gospodarskim zonama s posebnim naglaskom na Gospodarsku zonu 'Sjever'.

Posebna tema je bila izgradnja učinkovite i ekološke LED rasvjete te uvođenje inteligentnog upravljanja javnom rasvjetom Grada Ludbrega – otkrio je Božidar Hajsok.

U Gradu Ludbregu očekuju da će se suradnja i intenzivirati.

-Sve što je dogovoreno bit će predmet redovnih aktivnosti nas u Gradu. Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić predložio je da se od sada redovno sastajemo i analiziramo učinjeno, što smo mi u Ludbergu, naravno, i prihvatili – zaključio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

Malo koristi od prijave šteta

Plodovi na poljima osjetili su nedostatak vlage Ako nešto i 'kapne' u Ludbreg od toga neće biti neke koristi, kaže nam gradonačelnik Marijan Krobot, po struci agronom: -Sada su najviše stradali povrće, voće, kukuruz, livade, vinogradi i to nitko ne može nadoknaditi. A i poznato je da novaca nema u državnom proračunu, pa ako i bude nešto za sanaciju ovih šteta bit će to kap u moru, nikakva korist od toga. Takve stvari treba sustavno rješavati jer ovo nisu više niti 'va-

trogasne mjere'. Agrar je stvar državne politike i moram istaći da se prema agraru već dugo vodi loša politika, a ništa se nije promijenilo niti u zadnjih godinu dana. Tako se problemi u agraru neće riješiti ni za stotinu godina, zapravo nikada – kritičan je gradonačelnik Marijan Krobot.

Jedinicama lokalne samouprave, dakle, gradovima i općinama u ovoj problematici ruke su vezane. I Grad Ludbreg može malo toga učiniti

da pomogne poljoprivrednicima u borbi protiv suša svake godine.

-Politika o agraru nije stvar županije, gradova, općina. Država se treba pobrinuti da stvori zakonsku pretpostavku da bi se i takvi problemi počeli rješavati. Primjerice, ne može Grad poticati, subvencionirati uvođenje sustava za navodnjavanje jer to jednostavno nije moguće zbog velikog broja parcela i to uglavnom malih i to bi bilo jako, jako skupo i jednostavno je neizvedivo. Treba novi zakonski okvir radi okrupnjavanja zemljišta komasacijom, arondacijom i otkupom. Dakle to je isključivo stvar države. Podsjećam da osiguravajuće kuće usjeve osiguravaju samo od tuče, ali su premije visoke, pa tu priskače u pomoć Grad Ludbreg koji pomaže poljodjelcima i sufinancira 25 posto. No, osiguravajuće kuće ne žele osiguravati usjeve od suše. Protiv suše se treba boriti na druge načine – kaže gradonačelnik.

Ljudi mogu sami nešto učiniti da unatoč suši štete budu manje.

-Na klimatske promjene ne možemo utjecati, sušna razdoblja su sada vrlo česta i sve izraženija. Stoga je važna kvalitetna obrada tla i to na vrijeme. Dakle, napraviti dobru pripremu - zimsku brazdu, sjetvu,

gnojidbu, zaštitu. Ratari koji kvalitetno obrađuju površine imaju manje štete. Važna je kvaliteta zemlje.

Sve to utječe na prinose bez obzira na sušu. Ponavljam, treba razmišljati o okrupnjavanju, pa će tek onda biti lakše provesti navodnjavanje.

Sjećam se da smo u nekadašnjem našem kombinatu ljudima dali 80 'tomovosovih' agregata da ih koriste u zalijevanju nasada, prije svega povrća – ističe gradonačelnik Marijan Krobot.

Osim ratara posljedice suše osjetit će se i u stočarstvu kao nedostatak stočne hrane koja će potom vjerojatno postati skuplja. Vjerojatno nas očekuje novi udar na životni standard jer će ove probleme u poljoprivredi u konačnici opet osjetiti građani koje će na tržnicama i u trgovinama dočekati, nove više cijene hrane.

Berba se privodi kraju

4

A KT U A L N O

28. rujna 2012.

JKP 'Lukom' Ludbreg

Novi poslovi komunalaca

Gradska komunalna tvrtka 'Lukom' Ludbreg preuzela je početkom rujna poslove prijevoza pokojnika, djelatnost koju je Grad Ludbreg dosad rješavao dodjelom koncesije.

No, bilo je za očekivati da će se s vremenom ova djelatnost povjeriti 'Lukomu'. I nedavno je Gradsko vijeće sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu za poslove prijevoza pokojnika ovlastilo komunalnu tvrtku u vlasništvu Grada Ludbrega.

-Mi smo već ranije bili registrirani za obavljanje ove djelatnosti.

Temeljem odluke Gradskog vijeća potpisali smo s Gradom ugovor o obavljanju tih poslova, te smo izvršili potrebne radnje kako bi u skladu sa zakonskom regulativom radili prijevoz pokojnika. To znači da smo kupili kombi i uredili ga za atestiranje, obavili sanitarni pregled, odnosno vozilo smo pripremili i uredili prema strogim propisima kojima se regulira prijevoz pokojnika i ispunili smo potrebne uvjete – rekao nam je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Istovremeno su u 'Lukomu' obavili i niz drugih aktivnosti kako bi građanima pružili i ostale usluge potrebne kada, nažalost, moraju brinuti oko ukopa odnosno sprovoda.

-Svi znamo kao su teški i bolni trenuci kada imamo pokojnika u obitelji, a uz to ljudi trebaju riješiti puno stvari na više mjesta. Stoga smo odlučili da kod nas mogu riješiti sve što je potrebno za organizaciju dostojanstvenog ukopa. U prostorima naše tvrtke u Koprivničkoj 17 uredili smo salon pogrebne opreme gdje

Novokupljeno ‘Lukomovo’ vozilo za prijevoz pokojnika Mr. Igor Franolić, direktor Lukoma se može naručiti kompletna oprema potrebna za posljednji ispraćaj, od lijesa, križa do tiskanja osmrtnica i drugo. Naravno, i samu organizaciju sprovoda. Sve se može dogovoriti u sjedištu 'Lukoma', dakle, sve na jednom mjestu. U dogledno ćemo vrijeme putem natječaja odabrati jednu od cvjećarnica s našeg područja koja će nas pratiti ponudom cvijeća.

Tada će i kiosk koji je već postavljen na parkiralištu groblja raditi u popodnevnim satima i u njemu će biti ponuda svega što je potrebno za uređenje grobova – zemlje, cvijeća, lampaša i ostalih sličnih artikala. Na taj način vjerujem da ćemo još više približiti svoju uslugu našim korisnicima na obostrano zadovoljstvo – rekao je mr. Franolić.

Obročna otplata U ‘Lukomu’ ističu kako su preuzimanjem poslova prijevoza pokojnika na području Grada i otvaranjem salona pogrebne opreme, ali i korektnim cijenama građanima omogućili da najbolje i najbrže sve dogovaraju bez nepotrebnih troškova i gubljenja vremena.

-Vodimo računa da životni standard naših građana danas nije takav kakvog bi svi željeli. ‘Lukom’ je i prije vodio sličnu politiku povoljnih cijena svojih usluga kako bi išao na ruku ljudima, jer nam je zadovoljstvo građana ispred svega. Također smo omogućili da sve

U 'Lukomu' ističu kako se organizacijom novih poslova radi o nastavku razvoja tvrtke u cilju interesa građana.

-To je novo područje našeg djelovanja i daljnji iskorak u razvoju i širenju tvrtke prema interesima Grada Ludbrega. Vjerujem da uvođenjem

što naručuju oko organizacije sprovoda, od prijevoza pokojnika do pogrebne opreme mogu otplatiti obročno, kroz broj rata kako im odgovara. Vjerujem da ćemo i obročnom otplatom pomoći građanima – poručio je mr. Franolić.

Evo i brojeva telefona na koje treba nazvati u slučaju potrebe. Radnim danom od 7 do 15 sati na broj 811 422, od 7 do 21 sat moguće je nazvati na mobitel 099 422 3001, a u vremenu do 21 do 7 sati valja nazvati na broj mobitela 099 422 3008.

ovih poslova radimo na obostrano zadovoljstvo, tvrtke i što je najvažnije građana Ludbrega, korisnika naših usluga. Tvrtka je u ovo proširenje djelatnosti odnosno za kupnju vozila i njegovo uređenje radi ispunjavanja uvjeta za obavljanje djelatnosti prijevoza pokojnika, zatim za uređenje sa-

lona s pogrebnom opremom i ostale pripreme uložila 100.000 kuna. Sredstva smo osigurali iz redovite djelatnosti, bila su planirana za ovu godinu – rekao je mr. Franolić.

U tvrtki očekuju da je sada konačno riješena ova složena djelatnost na području Grada Ludbrega.

Jesenski karneval postaje važna turistička atrakcija Ludbrega

Stižu maškare u subotu 6. listopada

Još nam je u svježem sjećanju Cajnger plac kada je Udruga 'Črni maček ludbreški' priredila nezaboravni ugođaj starog, antičkog Rima s kostimografijom po koju su članovi udruge morali potegnuti do prijateljskog Ptuja. Rimske igre koje su priredili krajem srpnja kao da su bile uvod u ovo što 'Črni maček ludbreški' priprema za početak listopada. Naime, pred nama je već četvrti 'Jesenski karneval u Centru svijeta' koji će biti održan u subotu 6. listopada.

Bit će to druga godina otkako jesenski ludbreški karneval ima međunarodni predznak. Prisjetimo se lani su gostovale karnevalske udruge iz Slovenije i Srbije, ali i 30ak grupa maškara iz karnevalskih gradova širom Hrvatske odnosno Ludbrežani su mogli vidjeti više od

Karneval počinje pucnjem iz topa i podizanjem zastave ‘Črnog mačka’

Ovako je veselo i bučno izgledalo lani

500 maškara.

Novi karneval u sklopu manifestacije 'Klopotec' ponovno će okupiti, po svemu sudeći, još veći broj

nije. Još uvijek čekamo hoće li nam dolazak potvrditi gosti iz Austrije i Bosne i Hercegovine. Svaka karnevalska grupa nakon dolaska na trg predstavit će se prigodnim kraćim nastupom – rekao je Dražen Brzaj, glasnogovornik udruge.

Jesenski karneval nastao je na tradiciji nekadašnjih zabavnih programa 'Klopotec' i 'Berba grožđa na trgu', objedinjuje obje priredbe. I za ovu zgodu središnji trg ukrasit će se jesenskim dekorom, a udruge će podsjetiti na običaje u berbi grožđa i drugim jesenskim radovima.

Jesenski međunarodni karneval u Centru svijeta prerasta u manifestaciju koja bi u budućnosti mogla

Program od 14 sati Za predstavnike svih grupa maškara na Jesenskom međunarodnom karnevalu u Centru svijeta prijam će u subotu u 12 sati prirediti gradonačelnik Marijan Krobot sa suradnicima. Program za posjetitelje u subotu počinje u 14 sati mimohodom od gradskog stadiona do središnjeg trga. Početak programa na trgu je oko 14,30 sati. Nakon toga predstavit će se svaka grupa maškara. Na trgu će biti osigurana odlična ugostiteljska ponuda jela i pića, te jesenskih plodova. Naravno, bit će pečenih kestena. Organizator je ‘Črni maček ludbreški’, te Turistička zajednica i Grad Ludbreg, Savez udruga hrvatskih karnevalskih gradova i međunarodna organizacija FECC.

karnevalskih grupa i maškara iz čitave Hrvatske, te goste iz inozemstva. Velika je zasluga 'Črnog mačka' i njihove odlične organizacije dosadašnjih programa, te marljivo i uporno gostovanje po zimskim i ljetnim karnevalima u Hrvatskoj i inozemstvu.

-Bit će to iznimno atraktivni program. Dolazak su potvrdile brojne grupe s Jadrana, najviše s riječkog područja, te praktički iz svih kontinentalnih područja od Međimurja do Slavonije. Inozemne grupe sigurno će biti još brojnije nego lani.

U ovom trenutku potvrđen je dolazak većeg broja grupa iz Slovenije, Srbije, a po prvi puta i iz Makedo-

imati sve više utjecaja na turističku ponudu grada.

-Očekujemo da će u Ludbregu biti oko 600 maškara, u udruzi se pripremamo za taj broj gostiju. Nadamo se i velikom broju posjetitelja. Udruga je ove godine napravila iskorak u promidžbi manifestacije i uvjereni smo da će to u grad primamiti mnoštvo posjetitelja od kojih će sve uslužne djelatnosti imati koristi.

Za posjetitelje pripremamo vrijednu tombolu u kojoj ćemo dodijeliti 10 novčanih nagrada od po tisuću kuna – najavio je Brzaj.Dakle, 6. listopada ne propustite ugođaj jesenskog karnevala pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega.

PRIGODNO

28. rujna 2012.

Kristina Stanko, nova ravnateljica OŠ Ludbreg

Želja - opremiti učionice i obnoviti stari dio škole

OŠ Ludbreg je dobila novog ravnateljicua. Od 1.rujna ovu važnu i odgovornu dužnost preuzela je mlada profesorica matematike Kristina Stanko. Njezin mandat traje pet godina. Čini nam se kako je ona prva žena na čelu ludbreške škole u novoj državi.

-Rodom sam iz Velikog Bukovca, a nakon udaje doselila sam u Apatiju gdje živim i sada. Kao profesor zaposlila u sam se u ovoj školi još kao apsolvent. To mi je bilo prvo i dosad jedino radno mjesto u razredu. Teško je bilo odlučiti se i javiti na natječaj za ravnatelja jer sam učiteljica u srcu i duši i nije mi bilo svejedno što više neću raditi u razredu što sam obožavala. Svjesno sam ušla u to, zasad nisam požalila i nadam se da neću.

Kad bude trebalo rado ću uskočiti u razred na zamjenu kolegama da ostanem u 'formi'. – Poznavali ste školu, kolege i ostale djelatnike. Kako je bilo preuzeti posao i njihovo vođenje?

-Sve osoblje škole daje mi podršku od prvoga dana. Veliki smo kolektiv, ali uz dobru organizaciju i potporu djelatnika možemo sve vrlo kvalitetno i brzo rješavati. Mnogo toga rješavamo u hodu. To što sam sve poznavala od ranije možda ima mana, ali sigurno ima i prednosti.

Kolege znaju što trebaju, a ja kao ravnatelj znam da sve moram organizirati da dobro funkcionira. Korektni dogovor rješava svaki problem. Jako sam zadovoljna kako mi je počeo mandat unatoč brojnim obvezama i zadacima.Kakva je danas 'osobna iskaznica' škole?

-Škola ima 741 učenika, 16 odjela razredne, isto toliko predmetne nastave, te dva posebna razredna odjela. Ukupno imamo 103 prvašića. Radi 16 učitelja razredne i 34 predmetne nastave. U odnosu na prethodnu godinu neznatno se promijenio nastavnički kadar. Imamo pedagoginju, psihologa, knjižničara, ravnateljicu, te još 19 djelatnika koji rade u tajništvu, tu su kuhari, čistači, osoblje koje brine o dvorani. Jako sam zadovoljna što smo sve predmete uspjeli stručno pokriti jer

je bilo više zamjena zbog odlaska nastavnica na porodiljni, pa baš nije bilo jednostavno. Učenicima je na raspolaganju veliki izbor dodatne i izborne nastave, te izvannastavnih aktivnosti. Iz skoro svih predmeta imamo dodatnu nastavu. Za informatiku i vjeronauk je takav interes da su uključeni gotovo svi učenici.

Primjerice, informatika ima 16 grupa. Dobar je interes i za njemački jezik, a imamo i izbornu nastavu za tehničko crtanje u strojarstvu.

Imamo raznih izvannastavnih aktivnosti u koje se djeca uključuju prema sklonostima i interesu. Njih je 20-ak.Ima li OŠ Ludbreg uvjete za suvremeni rad i nastavu?

-Nakon dogradnje imamo sve uvjete za kvalitetnu nastavu. Malo je to narušeno zadnjih godina srednjoškolskim odjeljenjima koja su u našoj zgradi. Njih je sada šest i mi smo napregnuli i ispunili sve prostorne mogućnosti za njihov smještaj. Bit će potrebno pokrenuti pitanje popodnevne smjene od iduće školske godine jer više nećemo moći svi skupa živjeti u jednoj smjeni a da se ne naruši kvaliteta nastave. Mnogi nam se čude kako i sada sve uspijevamo organizirati. Tko ovdje ne radi ne zna kako je to teško uskladiti, svi skupa smo u tome, i naši i profesori srednjoškolaca. Ponavljam da smo dobro organizirani jer da nismo ne bismo mogli organizirati rad osnovne i srednjih škola u istoj zgradi. To iziskuje jako puno od svakog učitelja koji tu drži nastavu. Na obostrano zadovoljstvo uspijevamo.

Cilj je zadržati jednosmjensku nastavu jer je to financijski najisplativije. Danas su takva vremena da morate gledati i tu stranu. Poznato je da će se graditi srednja škola, ali ne i kada. Do tada bi srednjoškolci koristili našu zgradu. Moramo zajedno gradska uprava i škole raditi na uvjetima, pa makar da se iduće godine otvori popodnevna smjena za srednjoškolce. Bilo bi šteta da se iduće godine odustane od upisa srednjoškolaca. Apsolutno podržavam projekt srednje škole koju Ludbreg zaslužuje. Ona treba i može

Uz Svjetski dan učitelja

Svestrana učiteljica i mentorica

Snježanu Hranić iz Ludbrega, svestranu učiteljicu zaposlenu u OŠ Sveti Đurđ posjetili smo u povodu predstojećeg Svjetskog dana učitelja 5. listopada.

Voditeljica je Međužupanijskog stručnog vijeća za učeničke zadruge i u Državnom je povjerenstvu za zadrugarstvo.

-Oduvijek sam voljela učiti i znanja dijeliti s drugima. Neizmjerno volim raditi s učenicima i stalno tražim načine kako poboljšati svoj rad - rekla je Snježana.

Agencija za odgoj i obrazovanje angažirala ju je da na stručnim skupovima gdje predaje učiteljima razredne nastave. Prije 4 godine promovirana je u zvanje učiteljicementorice.

-U više škola vodila sam CAPprogram o sprečavanju nasilja među djecom. To je rastući problem u školama - kaže Snježana.

Pjeva u crkvenom zboru i 'Paj-

donijeti samo koristi.Kako gledate na budućnost ludbreške suvremene osnovne škole?

-Škola mora biti središte javnih i kulturnih događanja u gradu, mora se aktivno uključiti u život grada.

Konkretno, mislim tu na suradnju s gradskom upravom, s Osnovnom glazbenom školom Pučkog učilišta i općenito tom ustanovom, vrtićima.

Potrebni smo jedni drugima i međusobno moramo surađivati jer uvijek ima prostora za neke stvari. O nekim planovima možda u ovom času ne bih govorila jer mi tek predstoje razgovori s određenim institucijama i ljudima da vidimo što se može poboljšati u djelovanju škole, nastavi.

Moramo težiti da uvijek budemo bolji. Naslijedila sam dobru situaciju. Moj prethodnik Antun Golubić iscrpno me informirao o svemu, napravili smo vrlo lijepu primopredaju na što sam izuzetno ponosna.

Uostalom kad sam počela raditi u školi bili smo kolege u nastavi. Neke stvari koje je on počeo ja nastavljam,

Snježana nam je pokazala svoje uratke od keramike dašicama', voditeljica je raznih programa, a povremeno u knjižnici čita priče za laku noć. Završila je studij likovne kulture, a uz sve obaveze pronađe i vremena za kreativno izražavanje.

-Mama Katarina Vuk naučila me

vesti križićima i pečki vez, a svekrva Ljubica Hranić heklati. Imaju 76 godina i svakodnevno rade, a kada tome pridodate i moj doprinos rezultat je oko 100 lijepih stolnjaka. U kući je prava mala manufaktura ručnog rada. Najveća mi je strast keramika

a ima i stvari koje otvaram i pokušavam otvoriti.Što biste rado napravili i promijenili ako bude prigode?

-Danas ne možete zamisliti suvremenu učionicu i u njoj nastavu bez laptopa, projektora. To je potreba suvremene škole. Istina, dosta je toga napravljeno, ali ima još dosta posla, moramo puno toga napraviti. Moja dužnost je da pokušam iznaći mogućnosti da u tome napravimo iskorak. Ne sumnjam da će nam u tome potpora biti Grad i Županija. I druga stvar je da ću nastojati pokrenuti obnovu starog dijela škole. Nužna je sanacija krovišta, prozora, fasade, to je u planu.

Dotrajalost znači gubitak energije, veće troškove energenata i održavanja. Nije nikome u interesu da u ovoj teškoj situaciji za to plaćamo više nego bismo trebali. Visoki su troškovi za grijanje, energente, održavanje. A mogli bismo uštedjeti i novac usmjeriti u nešto drugo. Bit ću uporna i težiti da se to popravi

čije sam osnove usvojila tijekom studiranja – ponosna je Snježana.

Učila je od mnogih, a znanje prenosila na radionicama za djecu i odrasle u Splitu, Zagrebu, Slavonskom Brodu, u školama Varaždinske i Međimurske županije. U svojoj školi vodi keramičarsku sekciju.

Svojevremeno je puno slikala, oslikavala staklo, a nedavno je od časne sestre Samuele naučila raditi jaslice od komušine. Najnovija strast mi je tehnika dekupage.

-Prve uratke poklanjam majci koja mi je puno toga usadila. Sad vodim radionice u Ludbregu, izrađujemo predmete za prodaju na božićnom sajmu, a prihod će biti za humanitarne svrhe.Suprug Dražen joj daje, kaže, najveću podršku, ali je i kritičar, nabavljač materijala, a sve bilježi fotoaparatom.

-Čovjek treba ostaviti svoj pečat.

Kada drugi prepoznaju vrijednost i

5

i obnovi. Škola je uključena u projekte 'Globe', 'Škole za Afriku' i sakupljanje starih baterija i projekt 'Šafran', a vjerujem da će biti i novih projekata, planiramo radionice o stanju u školstvu i drugo. Željela bih da se smanji financijsko učešće roditelja za prijevoz učenika i školsku kuhinju. Te troškove zajedno financiraju roditelji i Grad odnosno Općina Donji Martijanec za učenike iz Poljanca. Ne treba pričati što sve roditelj mora kupiti i platiti da bi dijete poslao u školu, knjige, pribor, odjeću, obuću i mnoge druge sitnice koje se nakupe. Da nema tako dobre suradnje s roditeljima teško bi se realizirala terenska nastava, ekskurzije, izleti. Škola zaista ima dobru suradnju s roditeljima što u doba niskog životnog standarda nije nimalo jednostavno. Grad bi tu možda mogao učiniti nešto više ako bude moguće, pa da malo rasteretimo roditelje. Iskreno se nadam u odličnu suradnju s gradskom upravom. Mi iz škole trudit ćemo se dati i svoj doprinos. Recimo, na kraju prošle školske godine napravili smo izlet za učenike koji su bili najuspješniji u sportu i na natjecanjima znanja gdje su tako lijepo predstavljali našu školu i Ludbreg.Od koristi će biti suradnja sa Školskim odborom i vijećima?

-Školski odbor vrlo je važan u radu škole jer donosi važne odluke.

Primjerice, bira ravnatelja, daje suglasnost pri zapošljavanju djelatnika, razmatra drugu aktualnu problematiku i druga važna pitanja. Ima sedmero članova i u rujnu su sazvane dvije sjednice. Imamo i Vijeće roditelja, a osnovano je Vijeće učenika i čine ga predsjednici svih razreda.

Oba vijeća daju primjedbe, prijedloge, sugestije, raspravljaju o problemima ako se javljaju, predlažu kako ih riješiti. Na kraju 1. polugodišta neće biti zaključivanja ocjena. Inače, zadnji dan nastave u ovom polugodištu je 21. prosinca, slijede zimski praznici i povratak u razrede na drugo polugodište bit će 14. siječnja.

Proljetni praznici su zadnjeg tjedna u ožujku, a školska godina završava 14. lipnja.-

ljepotu tvoga truda cilj je postignut.

Sama stvaram svoju oazu ljepote, sklada i mira - kaže Snježana.

No, ipak joj najveće zadovoljstvo pruža osmijeh sina Marka.

Marina Hižak

Obožava vesti i heklati

6

D A N I L U D B R E Š KE

Božidar Hajsok, gospodarstvenik, zamjenik gradonačelnika

Premalo potpora za Ludbreg!

N. Žužak, S. Koraj, B. Hajsok i B. Crnković na forumu -Na području Grada Ludbrega registrirano je 178 aktivnih poslovnih subjekata od kojih su 6 srednje veliki i 172 mali, te 202 obrti. U 2011. godini poduzetnici Grada uspješno su poslovali jer su ostvarili neto dobit od 10,5 milijuna kuna, odnosno 119 poduzetnika ostvarilo je dobit od 21,8 milijuna kuna, a 59 poduzetnika iskazalo je gubitak od 11,3 milijuna.

Lani je ostvaren ukupni prihod od 832 milijuna kuna i bio je veći za 63,5 milijuna kuna nego 2010. Poduzetnici su lani ostvarili 261 milijun kuna izvoza. Naši poduzetnici lani su imali 2.121 zaposlenika, njihova neto plaća iznosila je 3.498 kuna i bila je 6,0 posto niža od prosjeka u Varaždinskoj županiji (3.722 kuna) i čak 26,0 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće (4.729 kuna) zaposlenika kod poduzetnika na razini Hrvatske.

Ludbreg u Varaždinskoj županiji po financijskim rezultatima sudjeluju sa 6,2 posto, te s 5,8 posto po zaposlenosti u odnosu na 4,8 posto u broju žitelja županije što je svakako pozitivan pokazatelj utjecaja Grada na gospodarstvo županije.

Grad Ludbreg imao je 524 nezaposlena od čega 293 žena i 231 muškarca na kraju 2011., u ovoj godini dosad je najviše nezaposlenih bilo u ožujku, a po zadnjim podacima ima 499 nezaposlenih, 290 žena i 209 muškaraca.

U Gradu imamo 4 gospodarske zone, Istok 6,3 ha gdje trenutačno posluje 7 tvrtki, a 4 parcele su u privatnom vlasništvu i neizgrađene, Zonu Zapad na 11,8 ha gdje je aktivno 9 tvrtki, 4 objekta su neizgrađena, 4 parcele potrebno je otkupiti a 4 parcele su u vlasništvu Grada. U zoni Mala privreda A i B na 6,4 ha sve su parcele popunjene i radi 10 tvrtki.

Gospodarstvo Ludbrega prostorno će se širiti u zonu Sjever površine 13,2 ha koja je zasad bez gospodarskih subjekata. Tamo još nije uređena komunalna infrastruktura te predstoji definiranje zone prema interesu potencijalnih

ulagača. Otkupljeno je 9,5 ha ili 72 posto zemljišta u što su angažirana znatna financijska sredstva, a treba otkupiti još 27 parcela ili 3,6 ha.

Grad raznim mjerama pomaže obrtništvu i poduzetništvu, prije svega smanjenjem komunalnih doprinosa i naknada, taksi na tvrtku, umanjenjem cijena za poduzetnike kod kupnje zemljišta i infrastrukture, te dodjelom poticaja i drugim mjerama.

Kao primjer navodim da nudimo prodaju parcela uz vrlo povoljne cijene, te na odgođeno plaćanje ili kredit.

Grad je osigurao subvencije na odobrene kredite i to u iznosu od 1 posto za uslužne i 2 posto za proizvodne djelatnosti.

U tu svrhu Grad je sklopio ugovor o suradnji sa Zagrebačkom, Privrednom, Erste, Raiffeisenbank, Vaba i HPB bankom. Iz ovog programa u posljednje dvije godine Grad je odobrio subvencije na ukupno 13 poduzetničkih kredita – rekao je Božidar Hajsok.

I na kraju o 'Poduzetničkom impulsu'.

-Na područje naše županije kroz 'Poduzetnički impuls' dodijeljeno je 57 potpora u iznosu 6,852.031 kuna čime možemo biti zadovoljni, ali tek 6 potpora na razini Grada Ludbrega u iznosu 817.698 kuna čime ne možemo biti zadovoljni posebice ako se promatra sama situacija na razini Grada. Jer bilo je čak 58 podnijetih zahtjeva, pa 6 dodijeljenih potpora je ipak premalo, posebno ako se uzmu u obzir stvarne i objektivne potrebe gospodarstva Ludbrega. Zato je dogovoreno s predstavnicima Ministarstva da se izvrši detaljna analiza odbijenih zahtjeva i da se za buduće natječaje bolje organiziramo, te zajedno s podnositeljima zahtjeva odradimo što kvalitetniju pripremu, pa bi to trebalo rezultirati dodjelom većeg broja potpora.

U tom smislu stručne službe Grada izrađuju detaljan plan aktivnosti s kojima će vrlo brzo upoznati zainteresirane za ovaj projekt – zaključio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika.

28. rujna 2012.

Ludbreški sejem

Bogata sajamsk

Na Svetu nedjelju u Ludbregu uvijek se kupovalo.

Kraj ljeta značio je da se treba pripremiti za jesen i zimu, a na štandovima je bila iznimna ponuda raznih proizvoda, često puta i onih koje je bilo teško naći u trgovinama i obrtničkim radnjama u Ludbregu i bližoj i daljoj okolici.

Ludbrežani, žitelji cijelog kraja, hodočasnici ovdje su nabavljali ono što im je bilo potrebno. Ukratko - bilo je to idealno mjesto i vrijeme za kupovinu. I kupovalo se sve što je bilo potrebno za kućanstvo, za jesenske radove u polju i vinogradu, osobne i razne druge potrepštine.

'Ludbreški sejem' nastao je na temelju te tradicije štandovske prodaje za Svetu nedjelju, a doživio je ove godine već 20. izdanje. Okupio je 60-ak izlagača. Najviše je bilo proizvođača poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme, obućarsko-galanterijskih, metalskih i tekstilnih proizvoda. Najviše ih je bilo iz ludbreške regije i drugih dijelova Varaždinske županije, te s područja Međimurske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske, kao i razne udruge s područja Ludbrega. Prethodnih godina bilo čak ih je bilo i više, ali teška su gospodarska vremena. No, sajamske manifestacije možda su baš zato danas i važnije nego li u boljim gospodarskim vremenima, kaže Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.

-Sajmovi su jako važni, makar i mali poput ludbreškog.

Obrtnici tu prodaju, dogovaraju poslove i predstavljaju se izvan svoje sredine. Naše ministarstvo uvijek će davati podršku ovakvim sajmovima. Eto, dolazak u Ludbreg mojih suradnika i mene, te zatim predstavnika drugih ministarstva i predstavnika Hrvatske obrtničke komore pokazuje koliko su nam važni naši poduzetnici i obrtnici, razgovaramo s njima i tu razmjenjujemo informacije, a to može biti samo od koristi – rekao je ministar Gordan Maras.

Na zadovoljstvo domaćina ministar je i otvorio sajam, a tom prigodom u Ludbregu su bili i predstavnici Hrvatske obrtničke komore, Varaždinske županije Blanka GlavicaJečmenica i drugi. Njihovi domaćini bili su predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Slavko Blagaj, zamjenik ludbreškog gradonačelnika Božidar Hajsok, vijećnici gradskog vijeća, Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, dakako, i gradonačelnik Marijan Krobot koji je ovom prigodom naglasio: –Drago mi je što je sajam nezaobilazan program u sklopu manifestacije Dani Gradonačelnik Marijan Krobot, zamjenica župana B. Glavi ludbreške Svete nedjelje. Zadovoljstvo je što se tradicija nicima i poduzetnicima rali su Turistička zajednica i ne prekida i što je unatoč kroz samostalne i zajednič- Grad Ludbreg na središnjem krizi iskazan veliki interes ke projekte sa županijom gradskom trgu, a razgledalo za izlagače. Grad je dosad, – kazao je Marijan Krobot. ga je i kupovalo na tisuće poa i dalje će pomagati obrt- 'Ludbreški sejem' organizi- sjetitelja i hodočasnika.

Tvrtka BOS iz Slokovca redovito izlaže u Ludbregu

Posjet štandu poznate pčelarske obitelji Namjesnik

Umjetnost u jelima U sklopu Ludbreškog sejma održana je izložba gastronomskih specijaliteta u organizaciji Udruženja obrtnika Ludbreg, te uz suorganizatore Grad i Turističku zajednicu Ludbrega. Bilo je čak 14 izlagača koji su svojim specijalitetima oduševili posjetitelje: ugostiteljski obrt 'Stari mlin' Trnovec, hotel 'Amalia Ludbreg, ugostiteljski obrt 'Francina 2' Breznica, restoran „Aquacity“ Varaždin, slastičarnica 'Šešet' Varaždin, konoba 'Marija'

Hraščica, zalogajnica 'Šanjek' Varaždin, gostionica 'Fantasy“'Ludbreg, pivnica 'Mejaši' Ludbreg, Api-plast Ludbreg, pekara 'Štef' Ludbreg, obrt za pečenje kolača Katice Šafarek iz Svetog Petra, zatim udruga 'Trsek' Ludbreg, te atelier 'Vilupek'. Velik interes za razgledavanje te naravno kušanje odlično pripremljene hrane, ugođaj pravog gastronomskog događaja nije izostao ni ovog puta.

Zadovoljstvo izložbom izrazili su i sami izlagači od

kojih neki tradicionalno sudjeluje na ovoj priredbi, dok je drugima ovo bilo

prvo, ali kako smo doznali sigurno ne i posljednje sudjelovanje. (žn)

28. rujna 2012.

ka ponuda

S V ETE N E D J EL J E

7

Stručno-radni skup o poduzetništvu i obrtništvu

Zam. župana Blanka Glavica-Jemčenica, gradonačelnik M. Krobot i S. Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća također su prisustvovali obrtničkom forumu

Prvi pomaci na bolje, put za izlazak iz krize

ica-Ječmenica i ministar G. Maras prigodom otvaranja Ludbreškog sejma

Ministar je razgledao suvenire koje izrađuju ‘Žene iz centra svijeta’

Gastro izložba je bila prava atrakcija za brojne posjetitelje

Grad Ludbreg, Turistička zajednica Grada i Udruženje obrtnika Ludbreg u povodu ‘Ludbreškog sejma’ upriličili su stručni skup kako bi s obrtnicima i poduzetnicima razmijenili informacije u cilju bržeg izlaska iz gospodarske krize.

Predstavnici ministarstva prezentirali su poticajne mjere ‘Poduzetnički impuls’. Stanje u gospodarstvu Ludbrega predstavio je Božidar Hajsok, zamjenik ludbreškog gradonačelnika ujedno i dugogodišnji uspješni gospodarstvenik, a Boris Crnković, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg iznio je podatke o stanju ludbreškog obrtništva.

Nelikvidnost, siva ili crna ekonomija, previsoki nameti kroz poreze i doprinose, administrativno-tehničke zapreke, prilagodba standardima EU- najveći su problemi koje muče obrtnike i poduzetnike.

To dovodi do zatvaranja obrta i otpuštanja radnika. Ima naznaka da se, doduše vrlo polako, ipak kreće na bolje. Evo dijela nekih izlaganja.

-Kroz novoformirano ministarstvo ishodili smo da je prag ulaska u sustav PDV-a pomaknut na 230.000 kuna što je ljudima povoljnije. Privremeno je ukinuta taksa za otvaranje obrta, te neke naknade. ‘Poduzetnički impuls’ u kojem smo imali 24 programa je financijska injekcija poduzetništvu i obrtništvu. Sve mjere dale su određene rezultate, jer nakon duljeg vremena došlo je do pozitivnim pomaka da se više obrta otva-

ra nego zatvara. Vjerujem da će se novim zakonom riješiti i sporna odredba o odgovornosti kojom su obrtnici u nepovoljnom položaju u odnosu one u društvima s ograničenom odgovornošću – rekao je Stjepan Koraj, pomoćnik ministra poduzetništva.

On je pozvao obrtnike da aktivno sudjeluju u raspravi o prijedlogu novog Zakona o obrtu. Čuli smo i podatke o završetku projekta ‘Poduzetnički impuls: -Primili smo 60-ak zahtjeva s područja Grada Ludbrega, a dodijeljeno je 6 potpora.

Za vašu županiju odobreno je 57 potpora od 524 zahtjeva.

Od 5.608 zahtjeva odobreno je 1467 potpora u iznosu od 107 milijuna kuna – rekla je Nadica Žužak, voditeljica službe za programe poticanja u ministarstvu.

Predstavnik Hrvatske obrtničke komore smatra da državni inspektorat ne provodi zakon o sivoj ekonomiji, a obrtnike se maltretira kontrolama, nerazumnim zahtjevima, kaznama.

-Zato su ljudi prisiljeni zatvoriti obrt. Proizvodni obrti – treba poticati njihovo otvaranje, oni su temelj svega.

Obrtnicima se mora olakšati plaćanje obveza, ali i omogućiti instrumente naplate potraživanja. Toga nema pa su ljudi u blokadi, zatvaraju obrte, odjavljuju radnike. Komora se zalaže i za udruživanje obrtnika – kazao je Ivan Obad iz HOK-a.

Obrtnici su doznali detalje o pripremi novog zakona o obrtu

Boris Crnković iznio je podatke o Udruženju obrtnika Ludbreg: -U šest sekcija imamo oko 350 članova, u proizvodnim obrtima 197 članova, zatim građevinski radovi i završni u građevinarstvu 40 članova, trgovina 50, ugostiteljstvo i turizam 58, prijevoz 13, a uslužne djelatnosti 101 član. Ludbreg je oduvijek bio poznat kao razvijena obrtnička sredina. Prije pet godina imali smo čak 50-ak obrtnika više. Ove godine otvoreno je 18 novih obrta, a zatvoreno 19 obrta čime je zaustavljen negativni trend. Dakle, naši obrtnici uspijevaju preživjeti unatoč krizi, ali štede otpuštanjem radnika. Najveći problem su naplata potraživanja, a očekujemo da se počne provoditi i kontrolirati novi zakon o ‘sivoj ekonomiji’ – rekao je Crnković. U raspravi je bilo i kritičkih tonova. Franjo Beser (Grafičar) izrazio je sumnju u nove mjere, a smatra da bi se boljom kontrolom trošenja u državnom proračunu moglo više štedjeti i preusmjeriti u gospodarstvo, poduzetništvo i obrt. Evo što kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras: -Obrtnici čine 60 posto hrvatskog gospodarstva. Hrvatska je zadnje 4 godine propustila raditi na razvoju obrtništva i poduzetništva, pa sad pokušavamo nadoknaditi ono što nisu napravili drugi prije nas. U ovom trenutku se obrtnicima i poduzetnicima dodjeljuje 400 milijuna kuna potpora. Po prvi puta nakon 4 godine je zaustavljen trend zatvaranja obrta. To je putokaz da mjere daju pozitivne rezultate i da kreće na bolje.

Osobno očekujem osjetne pozitivne pomake u prvom kvartalu iduće godine. Zasad nema većih investicija, ali sam uvjeren da će ih biti vrlo skoro. Pripremamo i nove pakete mjera. Nadam se da će za iduću godinu Vlada osigurati više novaca za moje ministarstvo, a obrtnici i poduzetnici moraju se brzo prilagoditi zbog ulaska u EU – poručio je ministar Maras.

8

S V ET A N E D J EL J A

28. rujna 2012.

I ovoga puta je Ludbreg i proštenište Predragocjene Krvi Kristove pohodilo na desetke tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva. Lani je bilo 600. godina otkako se u kapelici sv. Križa dvorca Batthyany za vrijeme mise dogodio čudesni događaj s krvlju Kristovom.

Možda je u danima uoči Svete nedjelje bilo manje posjeta što je dijelom pokvarilo lošije vrijeme. No, na Svetu nedjelju kolone hodočasnika slijevale su se u Ludbreg, na svetište.

-Nisam očekivao toliko ljudi.

Hodočasnika ima skoro kao i lani u godini jubileja. Vjernicima očito puno znači doći u Ludbreg na Svetu nedjelju – komentirali su kolege novinari koji redovito prate euharistijsko slavlje na našem svetištu.

Osim hodočasnika, na završno misno slavlje dolaze i mnogi iz svijeta politike i drugi uglednici U ime pokrovitelja, u procesiji i na misnom slavlju bio je Josip Leko, potpredsjednik koji obnaša dužnost predsjednika Hrvatskoga sabora. Po običaju, državni se dužnosnik obratio predstavnicima Crkve, Grada i hodočasnicima. Josip Leko okupljenima je rekao kako ludbreško svetište pruža nadu da ustrajući možemo prevladati sve teškoće i simbolički podsjeća na nedaće i izazove s kojima se hrvatski narod susretao tijekom burne povijesti.

-Ludbreg kao svetište neka svima bude nadahnuće u ispunjavanju ciljeva. Vjerujem da je put razboritosti, mudrosti i dobra onaj kojim Hrvatska može izaći iz ove duboke krize koja je dijelom i posljedica onoga što bih nazvao kugom novog doba – to su globalna, financijska, ekonomska kriza te neoliberalni kapitalizam u kojem je prevladalo isključivo pravo jačeg, bržeg i bezobzirnijeg. Među-

Domaćini S. Blagaj i M. Krobot s gostima u procesiji

Brojni uglednici na misnom slavlju

Saborski zastupnici na slavlju na ludbreškom svetištu

Na Svetoj nedjelji 2. rujna

Mnoštvo hodočasnik

tim, među ljudima, narodima i državama ne mogu i ne smiju vladati zakoni jačeg i bezobzirnijeg. To ne osigurava nadu u čovjeka. Obveza i odgovornost Hrvatskog sabora je u djelovanju na dobrobit svih građana u zaštiti njihovih prava i interesa – poručio je Leko.

Ostalo je upamćeno kako je varaždinski biskup Josip Mrzljak u pozdravnom obraćanju zazvao Božji blagoslov na teško bolesnog predsjednika Hrvatskog sabora Jo-

Josip Mrzljak, biskup domaćin sipa Šprema poželjevši mu ozdravljenje. Na svetištu su zapazili i

Euharistijsko slavlje

Središnje euharistijsko slavlje na Svetu nedjelju 2. rujna pred više desetaka tisuća hodočasnika i uzvanika predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović u koncelebraciji s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i 70-ak svećenika. Biskup Bogović je u propovijedi podsjetio na povijest i lanjsku proslavu 600. obljetnice čudesnoga događaja.

Spomenuo je kako je bula pape Leona X. iz 1513. godine službeni početak svetišta. U propovijedi je ukazao na smisao i prolijevanja nevine krvi koja se daruje za dobro drugih: -Taj spomen činio je i onaj svećenik 1411. godine, to činimo i mi danas u mjestu gdje se čudo dogodilo, a to čine kršćani svagdje kad se okupljaju u Kristovo ime. Biti osuđen kao zločinac, a biti nevin, proliti svoju nevinu krv, tu krv prikazati, darivati za spas drugih – to je ta Predragocjena Krv Kristova. Nema svetijeg i uzvišenijeg čina. Najveći su u Crkvi

Biskup Mile Bogović predvodio je euharistijsko slavlje

Crkveni velikodostojnici u Zavjetnoj kapeli

oni koji su u tome nasljedovali Isusa, koji su bili spremni nevini trpjeti za spasenje braće. Crkva je bila jača kada je imala više takvih - naglasio je biskup Bogović.

Misno slavlje pjesmom je uveličao mješoviti zbor ludbreške župe Presvetoga Trojstva kojim je dirigirao Antun Kranjčec, uz pratnju na orguljama časne sestre Zvonimire Čeh i Ivana Bosnara. Procesiju je

Mrzljak predvodio je i misno slavlje na Svetu subotu pred mnoštvom hodočasnika iz 120 župa i molitvenih zajednica iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. U slavlju su sudjelovali sisački biskup Vlado Košić, te Peter Štumf biskup iz Murske Sobote i drugi svećenici. Tom su prigodom pozdrave vjernicima uputili preč. Đurkan i gradonačelnik Marijan Krobot. Dan ranije svetište su hodo-

S. Blagaj pozdravlja hodočasnike-vatrogasce i policiju

gradom pratio Puhački orkestar Ludbrega. Četverodnevne vjerske svečanosti počele su u četvrtak uoči Svete nedjelje u atriju dvorca Batthyany uz kapelu sv. Križa gdje je misno slavlje predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak, u koncelebraciji su sudjelovali preč. Josip Đurkan, i vlč. Alojzije Pakrac, vlč.

Krunoslav Novak, te preč. Anđelko Košćak rektor bogoslovije. Biskup

Dolazak vatrogasaca i djelatnika policije na svetište

častili pripadnici policije i vatrogasci koji su pritom obavili pobožnost križnoga puta. Dobrodošlicu svima zaželio je Slavko Blagaj, predsjednik Gradskoga vijeća Ludbrega, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac. U četvrtak je održano i hodočašće ministranata i vjeroučenika Varaždinske biskupije u kojem je sudjelovalo više od 400 mladih.

Misa kod kapelice sv.Križa gdje se 1411. zbilo čudo

28. rujna 2012.

ka na Svetoj nedjelji druge uglednike. Bili su tu Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, saborski zastupnici Dragutin Glavina, Tomislav Karamarko, Sunčana Glavak, Mario Habek, Mario Moharić. Potom vodstvo Varaždinske županije - župan Predrag Štromar sa suradnicama Dubravkom Biberdžić i Blankom Glavica-Ječmenica, pa Darko Koren Koprivničko-križevački župan, Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca, predstavnica Grada Zagreba Biserka Bucković, načelnici susjednih općina. Brojno je bilo

izaslanstvo Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda - ravnatelj Mario Braun, prof. Ferdinand Meder i Blanda Matica, inače nositelji povelje Počasni građanin Ludbrega, pa akademik Vladimir Marković, ravnateljica Zajednice 'Molitva i riječ' Marija Majstorović sa suradnicima i mnogi drugi.

Zapazili smo vozila registarskih oznaka iz svih krajeva Hrvatske, te iz Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije.

Snimke: Miro Novak, Darko Skupnjak

Mnoštvo vjernika iz središta grada slilo se prema svetištu

S V ET A N E D J EL J A

9

Papa Ivan Pavao na markama

Varaždinski klub kolekcionara i njegova ludbreška sekcija podarili su Ludbregu prekrasnu izložbu u povodu Svete nedjelje. U dvorcu Batthyany na čak osam panoa izložene su marke s likom pokojnog pape Ivana Pavla II koje je prikupio varaždinski kolekcionar Srećko Sačić.

-Poznata je bila njegova popularnost i zato je tiskana velika količina materijala. Pokojni papa i njegove poruke na mene su ostavile snažan dojam, neopisivo ga cijenim i stvarno obožavam. Marke s njegovim likom skupljam 20 godina. Ovo je velika izložba, ali samo dio prikupljenog materijala. Jedini u Hrvatskoj imam i veliku zbirku značaka s njegovih likom - rekao nam je autor Srećko Sačić.

Izložene marke podsjećale su i na papine posjete Hrvatskoj.

-Papa Ivan Pavao II u pastoralnim je pohodima obišao 130 zemalja, prošao 1,2 milijuna kilometara, a triput posjetio Hrvatsku. I uvijek je širio osnovnu poruku evanđelja – to

S. Sačić, predstavnice HP-a i vlč. Kosec na otvaranju izložbe je mir, pomirenje zavađenih, poštivanje svih ljudi, naroda, vjera i rasa, širenje ljudskih vrednota. Zato je bio toliko cijenjen, a posebno voljen kod nas jer se zalagao za Hrvatsku.

I marke kao da nam i sad poručuju: mir – rekao je vlč. Tihomir Kosec.

Izložba je organizirana uz pomoć Hrvatske pošte, a domaćin je bio Poštanski ured Ludbreg.

Mapa pjesama i slika o ludbreškom svetištu Četvrtkom, uoči Svete nedjelje, uvijek se slavi sveta misa u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany, mjestu gdje se dogodilo čudo Krvi Kristove. Sada je misno slavlje imalo poseban uvod. U kapelici je održana promocija pjesničko-grafičke mape 'Molitva kaležu čuda ludbreškog' u izdanju Varaždinske biskupije.

-Time je naša biskupija dala još jedan doprinos obilježavanju Svete nedjelje. Znakovit je događaj da ovo umjetničko djelo predstavljamo tu u kapeli. Tako častimo Predragocjenu Krv Kristovu. Događaj od prije 601 godine dojmio je i potakao dvojicu umjetnika.

Ja sam se priključio jednim napisom da čitatelji doznaju nešto više o ludbreškom svetištu – rekao nam je biskup Josip Mrzljak.

Biskup kaže da mapa spaja hrvatski sjever i jug ovdje u Ludbregu jer da ovakvi događaji spajaju ljude, pogotovo ih spaja čašćenje Krvi Kristove kao nadahnuće vjernicima.

Autori djela su pjesnik Miljenko Galić i akademski slikar Josip Botteri, obojica iz Dalmacije i ovo im je šesta zajednička mapa.

Galić se na poetski način obratio Bogu i naglasio povezanost

Biskup Mrzljak autorima se zahvalio na vrijednom djelu umjetnosti i vjere. Botteri je naslikao monstrancu u čijoj se ampuli krv čuva i Kristov lik, a zahvalio je biskupu Mrzljaku, kolegi iz srednjoškolskih dana.

-Nastojimo svake godine ponešto izdati ili organizirati vezano uz ludbreško svetište. Znate da nas i dogodine čeka jubilej, 500. godina

otkako je papa Leon X Ludbreg proglasio prošteništem i sigurno ćemo tim povodom pripremiti nešto novo – poručio je biskup Mrzljak.

Uz biskupa Mrzljaka, domaćini na promociji mape bili su Venija Bobnjarić Vučković, voditeljica Restauratorskoga centra i župnik preč.

Josip Đurkan.

Manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje

Zadovoljstvo organizacijom, posjetom, programima Glavni odbor manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje analizirao je ovogodišnju manifestaciju. Evo što nam je o tome rekao Božidar Hajsok zamjenik gradonačelnika, ujedno i predsjednik Glavnog odbora.

Jeste zadovoljni realizacijom tehničkog dijela?

-Izravno je u organizaciju manifestacije Svete nedjelje na razne načine bilo uključeno preko stotinu građana. Glavni odbor je nakon analize konstatirao da je manifestacija protekla očekivano dobro. Naime, ovo je već manje-više uhodani posao, a posebno nakon što smo lani uspješno odradili proslavu 600.

obljetnice čuda Krvi Kristove.Vaša ocjena programskih sadržaja?

-Ovo je prije svega manifestacija gdje je sve podređeno svetkovini Svete nedjelje tako da smo kod izbora programa vodili prije svega računa o tome. Vjerujem da je svatko mogao naći nešto za sebe. Bilo je niz koncerata različitog karaktera, raznih izložbi, sportskih događaja. Naravno, i naš 'Ludbreški sejem' kao gospodarski događaj. U svakom slučaju puna dva tjedna grad je bio medijski pozitivno praćen kako na regionalnoj tako i državnoj razini, a sve je završeno dvosatnim izravnim prijenosom svete mise na

Hrvatskoj televiziji.Kako ocijeniti posjet, odaziv visokih gostiju, opću sigurnost zbog velikog broja ljudi i vozila?

-Kao što je program manifestacije i predvidio, Dani ludbreške Svete nedjelje počeli su 18. kolovoza i trajali do same Svete nedjelje 2. rujna, dakle, punih 15 dana. Svi događaji, svjetovnog ili vjerskog karaktera bili su dobro posjećeni.

Već tradicionalno najviše posjetitelja je na Svetu nedjelju i na Svetu subotu. Ove godine bilo je nešto manje posjetitelja na Svetu subotu jer je vremenska prognoza bila nepovoljna. Ipak na samoj misi tada su nazočili vjernici iz više od 150

župa iz cijele Hrvatske te susjedne Slovenije i Mađarske.

Zahvaljujući lijepom vremenu na Svetu nedjelju posjeta je bila očekivano velika i vjerujem da su trgovci i ugostitelji konačno došli na svoje. Na blagdan su posjetili Ludbreg, već po tradiciji, predstavnici Hrvatskog sabora i prisustvovali su veličanstvenom misnom slavlju. Na našu sreću sve je dobro proteklo oko prometa i opće sigurnosti. Kod toga su dobro posao odradili policija, zaštitari, Gradsko društvo Crvenog križa, dežurna liječnička ekipa, vatrogasci, 'Crtorad' i naravno već tradicionalno marljivi djelatnici 'Lukoma'.-

Jeste li uočili neke propuste odnosno probleme na koje bi dogodine trebalo obratiti pozornost?

-Naravno da je bilo propusta ali oni nisu imali takav značaj da bi na bilo koji način utjecali na uspješno odvijanje manifestacije. U budućnosti će trebati veću pozornost posvetiti prije svega grupiranju ponude od strane zakupaca prostora i pokušati pravovremeno razgovarati s predstavnicima Varaždina i Koprivnice zbog događanja u njihovim gradovima koja su se tamo odvijala za vrijeme manifestacije Svete nedjelje – zaključio je Božidar Hajsok.

10

DOGAĐAJI

28. rujna 2012.

Uz Dan starijih osoba

Susret sestara

Danas su rijetke mnogobrojne obitelji. A nekada su obitelji imale desetak, pa i više članova. Nekako se čini da su odnosi u takvim obiteljima čak i prisniji, povezaniji. Eto primjera.

Bili smo svjedoci susreta pet sestara - Elizabete (80), Marije (77), Anke (73), Katice (71) i Jelene(69). Sastale su se kod Marije Kain–Šafarek u Selniku.

Kuću su odmah preplavila sjećanja na djetinjstvo, ostale članove obitelji.

-Bilo nas je 15-ero braće i sestara u obitelji. Bili smo složni, nismo se imali radi čega svađati. Nikad nije bilo svađe radi grunta jer ništ nismo imali - kaže Marica.

Elizabeta danas živi u Ludbregu, Marija i Anka u Selniku, Jelena je već 50 godina u Kutini, a Katica u Zagrebu.

-Nismo bili ničesa gladni, nit žedni. Teta iz Amerike nam je slala novce, dobivali smo pakete. Tata je zato navek imal v žepu dolare tak kaj su nam mogli ono najosnovnije dati i kupiti. Ja sam bila najstarija i mogla sam nositi kostime iz Amerike! Za

ne vjerovati kaj smo imali robe tam negde iza rata 1946. – čarape, muške, ženske kapute. Pa i juhe. A ljudi su onda bili gladni – prisjetila se najstarija sestra Elizabeta.

Takva su nekad bila vremena, a posljedice rata dugo su se osjećale.

No, kod njih, kažu, ništa nije manjkalo, imale su sve što im je bilo potrebno za normalan život.

-Dijelile smo robu po selu, a ono kaj nismo koristili prodali smo Peričićima, apotekaru Jovanoviću. Tak da smo dobro živjeli – rekla je Katica. Članovi obitelji međusobno su se odnosili s puno poštovanja, posebice prema starijima.

-Bratu smo govorili braček, pa naš japa, naša mama...Nemojte te riječi zaboraviti. Mi starejši smo pazili na mlajše kad je netko došel u posjetu, a svi su bili u tišini – rekla je Anka.

Danas su sve udovice. No zato se jako vesele djeci i unučadi. Vitalne su, vedre i vesele, svaka ima i svoje zanimacije. Marica voli cvijeće, vrt i odlazi na molitvenu zajednicu, Katica karta,

Domaća zlevka

(recept Marice Kain–Šafarek) 1 l mlijeka, 1 crveno vrhnje, 2 jaja, 1 šalica griza, 1,5 šalica oštrog brašna, mala šalica šećera, žličica soli, prašak za pecivo, 150 g kravljeg sira, maline.

Posudu namazati margarinom i posuti malo brašna. Sastojke dobro izmiješati i sipati u posudu. Peći 30 minuta na 200 °C. Na pola pečenja staviti maline.

Druženje uz Dan starijih Udruga umirovljenika regije Ludbreg prigodno će obilježiti Svjetski dan starijih osoba koji se inače slavi 1. listopada. Udruga priprema prigodni program u svojim prostorijama za petak, 5. listopada. Bit će tu pjesama, recitacija, plesa, a seniorke-mažoretkinje

imat će novi nastup. Uz sve to, članice će prirediti i izložbu starinskih kolača, dakako, uz degustaciju.

Program počinje u 10 sati, a iz Udruge umirovljenika upućuju poziv članstvu, te svim zainteresiranim građanima da pogledaju njihov program 5. listopada.

Lovci napojili divljač Zbog katastrofalne suše, tijekom ljeta presušili su svi potoci koje nadzire LD Srnjak Ludbreg. Divljač je patila zbog nedostatka vode, nije jela i napredovala. Zbog toga su lovci organizirali akciju kopanja bunara i izrade pojilišta za divlje životinje.

-Rovokopačem smo iskopali tri bunara dubine četiri i pol metra na području šume Markovčica kod Čukovca i napravili prilazne putove do pojilišta kako bi se divljač mogla napiti

vode. Osim toga morat ćemo krenuti u još jednu akciju. Naime, na našem području pojavilo se izuzetno puno jazavaca, najviše na poljima u okolici Globočeca i uz cestu prema Dugoj Rijeci na području Črnoglavca, koji su napravili veliku štetu na kukuruzima, a jeli su čak i grožđe u vinogradima. Zbog toga smo tražili povećanje kvote za odstrel jazavaca na kojeg je dozvoljeni lov započeo 1. kolovoza rekao je Antun Novota. (dv)

Nezaboravni susret sestara u Selniku ide na izlete, Elizabeta se bavi cvijećem, rješava križaljke. Anki su svi dani prekratki, ali svakodnevno i redovito vježba ujutro jedan sat. Jelena u Kutini pjeva u zboru umirovljenika.

-Već sam 15 godina u zboru.

Puno nastupamo. Za Dan starijih osoba pripremamo poseban program – kaže Jelena.

Optimizma im ne nedostaje. Zato nije izostala ni poruka mladima: -Treba se radovati, plesati i pjevati. Deset let sam hodala gledati u bolnicu stare i bolesne ljude i to mi je vraćeno – žene mi dođu dva puta mjesečno pomoći. Ako išta drugo, spominamo se, kavicu spijemo, lepo mi je dok mi dojdeju. A to je i poru-

Terezija Pavković napunila 100 godina -U čemu je tajna dugog života?

Uvijek valja poštovati druge, ne se svađati i opraštati – kaže nam Terezija Pavković iz Čukovca. Ona je nedavno, na Svetu subotu, 1. rujna proslavila 100. rođendan i među nekolicinom je najstarijih žitelja na području Grada Ludbrega.

Rođena je 1. rujna 1912. godine u obitelji Josipa i Ane Kontošić u Globočecu. S 20 godina udala se za Valenta Pavkovića, živjeli su u Čukovcu i imali tri kćerke Šteficu, Ceciliju i Elizabetu koje više nisu među živima, te najmlađe dijete sina Josipa koji živi u Njemačkoj. Teško je radila na zemlji, ali nikad nije očajavala.

Proživjela je i tri rata. Od mladosti je bila aktivna u raznim društvima, uvijek spremna pomoći drugima.

Još uvijek je vitalna i aktivna.

-Živim sama. Štiham si na vrtu, kuham, perem si robu. Gledim televiziju, one sapunice, ali naše jer se mučim dok čitam ako gledim strane. Skoro sam se dosad na biciklu vozila iz Čukovca k mejši v Ludbreg – kaže Terezija.

Uvijek je bila aktivna u crkvi, pa zato ne čudi Apostolski blagoslov za dugogodišnji doprinos u životu i radu Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu s potpisom pape Benedikta XVI. Dakako, za 100. rođendan baki Tereziji stigli su brojni čestitari.

Uz sina Josipa, snahu, unučad i praunučad slavlju su se pridružili i brojni sumještani , ukupno oko 70 gostiju. Za slavljenicu su osigurali vožnju kočijom kroz Čukovec, a uz glazbu u dvorištu njezine kuće u Čukovcu mnogi su i zaplesali. Čestitari su stizali čitav tjedan.

Uoči rođendana navratile su čla-

Žene vedra duha su i zapjevale ka. Da se dobro vraća dobrim – ponosno će Anka.

Vedrog duha čak su nam i zapjevale. A na stolu se našla 'zlevka' koju

je Marica pripremila na svoj način za ovaj nezaboravni susret. A recept je otkrila i našim čitateljicama.

Marina Hižak

'Još si štiham'

Terezija je spremno razrezala slavljeničku tortu nice udruge 'Katarina Zrinski' pri Gradskoj organizaciji HDZ-a Grada Ludbrega i predale joj poklone. I ludbreški HNS-ovci došli su čestitati i predati poklon. Sve ih je rado

primila s osmijehom i podijelila s njima brojne uspomene. A baka Terezija još uvijek odlično recitira pjesme koje je naučila u prvom razredu osnovne škole. (iva havaić)

28. rujna 2012.

Vatrogasni kup Grada Ludbrega

Aktivno za blagdan

Dugo se nije znalo hoće li se natjecanje održati ili ne. Ipak odlučeno je da se tradicija ne prekida i u sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje kod vatrogasnog doma održan je 17. Kup grada Ludbrega.

Organizator je bio DVD Ludbreg, a glavni pokrovitelj Grad Ludbreg.

Zbog teške financijske situacije trend sudjelovanja na natjecanjima je u opadanju. No, u Ludbreg je stigla 41 ekipa, dvije iz Kaštel Lukšića i jedna iz Kaštel Gomilice kao najudaljenije, a zadržana je visoka kvaliteta natjecanja. U svih šest kategorija najboljima su dodijeljeni pehari, a zbog štednje izostalo je nagrađivanje medaljama pojedinaca. DVD-u Hrženica, ukupnom pobjedniku, osim pehara u trajno vlasništvo dodijeljen je prelazni pehar. Odnedavno DVD Ludbreg ima seniorsku žensku ekipu koja marljivo trenira, a na svom poligonu u Ludbregu u konkurenciji sedam ekipa zauzela je odlično drugo mjesto.

Najveći teret oko organizacije u DVD-u su podnijeli Nenad Cindori predsjednik, zapovjednik Vlado Vukina, zamjenik zapovjednika Jurica

Berba grožđa

S A S V I H ST R A N A

11

Natjecanje ekipa mladeži starosti od 12 do 16 godina

Seniorska ženska ekipa DVD-a Ludbreg sa zapovjednikom Vladom Vukinom osvojila je drugo mjesto Havaić i tajnica Danijela Cindori.

-Na organizaciji je radila većina članova društva, a na angažmanu treba pohvaliti našu mladež, a posebno žene iz seniorske ekipe koje su pripremale hranu za natjecatelje i gledatelje – rekao je zapovjednik Vlado Vukina.

DVD Ludbreg imao je i drugih aktivnosti u vrijeme manifestacije

Dani ludbreške Svete nedjelje.

-U svečanim odorama naši članovi sudjelovali su u hodočašću vatrogasaca i policije. Tijekom subote i nedjelje po pet vatrogasaca u smjeni dežuralo je od 7 do 23 sata jer izuzetno je važno da se na mjestu nesreće ili požara prvi pojave ljudi u uniformama. To ljude smiruje, a u suprotnom

Najmlađi, djeca od 6 do 12 godina, na ludbreškom natjecanju zbog velikog broja ljudi na malom prostoru u slučaju neželjenih situacija može doći do panike – kaže Nenad Cindori, predsjednik DVD-a.

Ove godine naši vatrogasci su dosad imali već 50-ak intervencija što je osjetno više nego lani.

Dražen Vađunec

Najranija berba dosad

Ova vinogradarska godina jako je slična lanjskoj s tim da je suša sada bila još izraženija. Kiše opet nije bilo, lani je pala pred berbu, a sada svega par kapi koje nisu stigle do korijena trsova. Tako je broj tretiranja zaštitnim sredstvima bio bitno smanjen, grožđe je bilo zdravo, ali je mošta manje.

Odmah nakon Svete nedjelje obitelj doktora veterine Vladimira Orehovca iz Ludbrega krenula je u berbu bijelog sauvignona. Vlado je iskusni vinogradar i puno drži do svog vinograda kojega kroz cijelu godine obrađuje s velikom ljubavi.

-Zbog vrućine smo počeli berbu rano ujutro da se ne pokrene vrenje jer mošt taložim. Brali smo od 6 do 10 sati i odmah sam u bedenj stavil plastične flaše s ledom. Taložim u

drvenim bačvama u hlađenom podrumu gdje temperatura ne prelazi 14 stupnjeva, pazim da vrenje nije burno da se sačuva buké, a pretočeno vino čuvam u inoxicama. Sauvignon je zahtjevna sorta za podrumarenje, ali sam ipak za nju prije 13 godina dobil zlatnu medalju na izložbi vina, pokušal budem to ponoviti. Šećer je blizu 20 posto ili 102 eksla, a i postotak kiselina je dosta nizak pa ću morati miješati s tramincem koji ima više vrijednosti kiselina. Takvo vino ne smatra se miješanim sortnim vinom jer je udio jedne sorte veći od 80 posto – pojasnio je Vlado, jedan je od osnivača udruge 'Trsek'. Bijeli pinot i rajnski rizling brao je tjedan dana, a graševinu čak dva tjedna kasnije.

-Ovo je najranija berba dosad otkad se bavim vinogradarstvom. Zbog

Beračice u trsju

suše, mošta bude za oko 15 posto manje. Ipak je zraslo oko 250 litara ove sorte. Raspoloženje je bilo odlično jer berba je najljepši posel za svakog vinogradara. Supruga Katarina je pripremila odojak, pomagala je snaha Valentina, a za pute je bio zadužen sin Igor. Štimung su podigli i prijatelji, Ljiljana i Božo Crnčić, oni koji su došli na odmor iz Njemačke i pridružili nam se u berbi – rekao je Vlado.

Božo je i prije pomagao prati bačve i prešu, ali nije propustio priliku povući usporedbu rada 'tu' i 'tamo'.

-U Hrvatskoj je efikasnost slaba, previše je ljudi na jednostavnim poslovima, ima puno praznog hoda. Samo se čeka da Vlada nešto izmisli kao da ima čarobni štapić. Kod nas manifestacije traju predugo, a na kraju je zarada nikakva. U Njemačkoj festival piva ili

Božidar, Ljiljana i Vlado veselo se pripremaju za berbu na lanterna traju tri dana, a zarada je ogromna – zaključio je Božo.

I dok je njegov mejaš hotelu pobrao odjednom, Vladimir će sa svojom obitelji uživati u berbi i prešanju čak tri tjedna.

-Na završnu berbu graševine

nam dolaze brat Anđelko sa suprugom Mirjanom i mama Štefica ako ozdravi. Doći će i kćerka Irena sa suprugom Sinišom, a radujemo se unuci Luciji koja će nas 'srditi' sve od reda – zaključio je Vlado.

Dražen Vađunec

Igor, Katarina, Božo, Ljiljana i Vlado uz ledeni mošt Vladimiru je berba najljepši posao – ovo je sauvignon

U posjetu Rabu i Stupama

Zajedno kod ognjišta nekadašnje bolnice

Ludbreški antifašisti rujan su ispunili brojnim aktivnostima. Zajedno s Varaždincima na otoku Rabu prisustvovali su komemoraciji za žrtve talijanskog logora Kampor.

Fašisti su otvorili logor u ljeto 1942. i kroz njega je prošlo oko 16.000 logoraša, najviše Slovenaca, Hrvata i Židova, a u ljeto 1943. tamo je internirano i više ludbreških Židova. Primjerice, u Zagrebu živi Stanka Lapter (rođ. Weinrebe) koja je tamo provela nekoliko mjeseci.

-Poslije logora u Kraljevici gdje su bili kakvi-takvi uvjeti života, u Kamporu je bilo jako teško. Pjeskovito tlo, loše

barake, nedostatak vode i hrane, sve je vrvjelo od stjenica, a logor okružen bodljikavom žicom i bunkerima. Tu sam završila i treći razred. Kada je Italija kapitulirala i partizani nas odveli na sigurno, bilo je veliko olakšanje - sjeća se Stanka.

Procjenjuje se da je tamo stradalo oko 4.000 logoraša, njima u spomen položeno je cvijeće i zapaljeni lampaši. Potom je održan prijem kod gradonačelnice Raba, a toplo popodne poslužilo je za kupanje i razgledavanje prekrasnog otoka.

Dva tjedna kasnije, antifašisti su se okupili u svojoj poznatoj bazi – spomen

bolnici Gabrinovec. Cilj je bio pješice proći šumom do prve partizanske bolnice u šumarku Stupe. Datum je prigodan jer su 21. rujna 1943. ustaše i žandari napali Stupe. Veći dio ranjenika se razbježao po šumama, a 12 nepokretnih bolesnika i dvije bolničarke zvjerski su ubijeni. Preživjeli su stigli u Gabrinovec, pa se računa da je to prvi dan rada te konspirativne bolnice.

-Željeli smo povezati dva lokaliteta. U suradnji s planinarima namjeravamo markirati stazu između bolnica koja će sigurno izazvati interes među posjetiteljima Kalnika - rekao je tajnik antifašista Milivoj Dretar.

12

K U LT U R A

28. rujna 2012.

Likovne izložbe Likovno udruženje Ludbreg za program Dani ludbreške Svete nedjelje priredilo je izložbu slika malih autora. Izložba ‘Novi klinci’ okupila je 19 mladih autora koji su u zadnjih 7 godina na tečajevima prošli likovnu naobrazbu. Izlagali su: Marta Busija, Elena Gašparić, Nikola Havaić, Bruno Horvat, Anita Ivkovčić, Kristina Jantol, Arijana Kosec, Pamela Kramar, Una Križanić, Clau-

Polaznici tečaja

'Kroz generacije'

S otvaranja izložbe u galeriji ZB Art dia Kuzmić, Filip Matijević, Ivan Matijević, Marta Mihin, Domagoj Novota, Hrvoje Novota, Aleksandra Osivnik, Ira Andrea Potnar, Andrijana Ročkar, Dejana Ročkar.

Motivi su većinom pejzaži, životinje, priroda i cvijeće.

U galeriji ZB Art može se razgledati izložba slika ‘Dijalozi’ akademika Hanibala

Salvara iz Zagreba. Riječ je o ostvarenjima u tehnikama akrila na platnu i akril kolaža.

-Dijalozi su odrednica koja je često temelj, ali i cilj stvaralaštva. Uvjeren sam da dijalozi mogu znatno pridonijeti razumijevanju i toleranciji raznolikosti, mogu vrlo korisno utjecati i na druge aspekte djelovanja – kaže Salvaro. (mh)

Glazbenici na po

Dugotrajni bučni pljesak na kraju koncerta 'Kroz generacije', publike koja je potpuno ispunila atrij i galerije dvorca Batthyany, postala je uobičajena slika na najstarijem kulturnom događaju u sklopu manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg. Čestitke su pljuštale sa svih strana. Među posjetiteljima smo zamijetili profesora Danijela Ota, donedavno predavača klavira u Osnovnoj glazbenog školi našeg Učilišta koji je preselio u Srednju glazbenu u Varaždin. On je zadnjih godina bio korepetitor koncerta: -Vezan sam uz ovaj koncert, srce me vuklo da dođem i uživao sam. Bilo je prekrasno, o ovim starijim

izvođačima uopće ne treba zboriti, a mene su jako ugodno iznenadili ovi mlađi. Većina ih je lani nastupila, a nakon godinu dana njihov napredak je upravo fantastičan – poručio je prof. Oto. 'Kroz generacije' je jedinstven koncert u kojem nastupaju mlađi i stariji, a zajedničko im je što su svi potekli iz ludbreške glazbene sredine. Redom, a posebno mladi, ističu: -Glazbenicima je, što nam svi redom potvrđuju, posebno zadovoljstvo nastupiti pred domaćom publikom, pa zato ima i malo treme, ali se nije primijetilo u izvedbama. Nastupili su klaviristica Mia Mihalić, Vedran Vađunec, tuba, gitarist Dario Markulinčić, hornist Marko

Mnoštvo publike pratilo je i ovogodišnji koncert

Novak, Alen Vađunec truba, Andreja Vađon, flauta, violinistica Dunja Bontek, bariton Željko Zaplatić, te sopranistice Barbara Othman i Dubravka Krušelj.

-Ludbreg ima glazbenu tradiciju koja počinje od naše Osnovne glazbene škole i dao je puno afirmiranih umjetnika, mnogi će to i postati. Za odličan koncert zaslužni su i korepetitori prof. Ivan Kolar koji je također bio polaznik naše škole i mr. Jasminka Bontek. Na pripremi su radili i učitelji Osnovne glazbene škole. Izvođačima hvala na dolasku – rekao je mr.

Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta.

Primjerice, iako živi u

Dario Markulinčić

Vedran Vađunec

Smotra bendova Zabavni program ‘Svirali smo, svirat ćemo’ održavao se tijekom 7 godina u Ludbregu, od 1986. do 1993. godine.

Glazbenici su održavali svoju ‘Novu godinu’ i pružali nezaboravan doživljaj.

-Lira iz Čakovca radila je slične programe, pa se javila ideja da mi napravimo nešto slično. Josip Loparić je to prihvatio i bio je voditelj, a imali smo osiguranu reklamu preko radija. Dvorana je tada imala 540 stolica, a još je stajalo puno ljudi, pa je na smotrama bilo po 700 ljudi. Uvijek smo imali posebnog gosta - Dudeka i Regicu, Nelu Eržišnik, Utješanovića. Veliki doprinos u pripremi dao je sada pokojni Marijan Kramar-Kiki koji je na kraju zapjevao ‘Najljepše biti je mužikaš’, a priključili su se svi izvođači – rekao je Nikola Gađže-Niđo, bubnjar grupe Kontrast.

Svih 7 nastupa sa po dvije pjesme imali su Kontrast, Linija 5, Belupo, Monroe, Slatka tajna i Zlatne strune. Nakon

Završni zajednički izlazak izvo

Svi bendovi zajedno, učesnici ovogodišnje smotre programa glazbenici su nastavili druženje. Sada, 19 godina kasnije, na trgu su nastupili Kontrast, Monroe, Belupo, Bosonogi i Kanta bend. Svi su odsvirali po 10-ak pjesama. Zbog dobrog odaziva i zadovoljstva publike nastojat će se nova smotra održati pod starim nazivom već dogodine.

-Ideja da opet pokrenemo smotre je dobra jer ljudi su plesali uz našu muziku na

zabavama i došli bi nas poslušati, možda i parovi kojima smo svirali svatove. Jedino ne znam kakav bi bio odaziv mladih koji za smotru niti ne znaju – kaže Nikola Božić, basist grupe Monroe.

Slažu se i slušatelji.

-Vjerujem da bi došli oni koji vole glazbu bez obzira na godine. Treba smotru oživjeti i pretvoriti je u tradiciju – rekao je Kruno Sigurin, nekad i sam sudionik, danas slušatelj.

Mia Mihalić

Ljepota duhovne pjesme

Iz Sinja u Ludbreg Izložba ‘Hrvatska živa baština’ koja Hrvatskoj i Europi predstavlja našu nematerijalnu kulturnu baštinu, iz Alkarskih dvora Sinja stigla je u Ludbreg.

Izložbu je organizirao Europski dom Dubrovnik uz pomoć Restauratorskog centra Ludbreg, Grada i Turističke zajed-

nice Ludbrega. Postavljena je na 10-ak panoa u kapelici sv.

Križa dvorca Batthyany.

-Kroz sliku i tekst predstavljaju se tradicijska znanja i vještine koje se prenose usmenim putem. Primjerice, vještinu tkanja čipke i licitarstvo – rekla je Venija Bobnjarić-

Na izložbi je predstavljeno licitarstvo i čipkarstvo

Vučković, voditeljica Restauratorskog centra.

Na panoima je predstavljena baština s UNESCO-ova popisa nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

-Mi imamo sačuvan velik dio nematerijalne baštine. U registru je već preko 10 zaštićenih dobara. Hrvatska je europska država s najviše dobara na UNESCO-ovim listama, a u svijetu ispred nas su samo Kina, Japan i Koreja - rekla Adriana Kremenjaš-Daničić.

Izložbom se želi pokazati da je nematerijalna baština sastavni dio suvremenog života lokalnih zajednica, a ne nešto što je postojalo i ostalo u prošlosti.

Priređena je i demonstracija izrade čipke, licitarskih srca i drugih ukrasa, a nastupile su ‘Pajdašice’. (ana havaić)

Zajednička pjesma svih izvođača Pjevačko društvo mladih Trinitas organiziralo je već 16. po redu festival duhovne glazbe ‘Duga 2012’. Svih 12 izvođača od čega 6 skupina i 6 pojedinaca izvelo je po jednu autorsku, a drugu pjesmu po izboru, pa smo na festivalu čuli 24 suvremene duhovne pjesme. Elvis Međeral napisao je autorsku pjesmu za pjevački oktet ‘Donum ‘iz Varaždina. Za Trinitas je obje skladbe napisao vlč. Tihomir Kosec i sudjelovao u njihovom izvođenju.

Voditeljica dvosatnog festivala bila je Jelena Brcković, predsjednica Trinitasa. Ihthis iz Velikog Bukovca bila je najbrojnija

Puna dvorana - dokaz popularnosti ‘Duge’

skupina na festivalu s točno 20 članova koje je uvježbala Marija Međimorec. Uz njih, soliste-pjevače, zborove i skupine iz Brestovca Orehovečkog, Krapine, Đakova, Slavonskog Broda, Starog Petrovog Sela, Koprivnice, Ivanca i Varaždina domaćini su nakon festivala počastili večerom u domu u Selniku gdje je nastavljeno dobro raspoloženje stvoreno još na pozornici. Za dobro ozračje najzaslužniji su naši vlč. Kosec, Elvis Međeral, Željko Martinković i Željko Zaplatić.

-Likovne radove mališana kojima je motiv bio ‘duga’, iz svih ludbreških vrtića, izložili smo u

holu Učilišta. Radove smo ‘vrtjeli’ u dvorani pomoću projektora, a neke koristili i za izradu scene.

Klince ćemo nagraditi slatkišima. Dobili smo poziv od društva Amadea iz Đakova da tamo gostujemo na sličnom festivalu u listopadu. Sve u svemu, bilo je uspješno – pojasnio je Željko Martinković, umjetnički voditelj Trinitasa. Da su sudionici festivala prezadovoljni potvrđuju i njihove poruke pristigle članovima ‘Trinitasa’ putem Facebooka i e-maila u kojima pohvaljuju organizaciju, lijepo druženje i zahvaljuju na gostoprimstvu.

Dražen Vađunec

28. rujna 2012.

K U LT U R A

onos Ludbrega

KUD Anka Ošpuh organizirao Županijsku smotru folklora

Uživanje u plesu i pjesmi Dubravka Krušelj

ođača pred publiku

13

Marko Novak

Dunja Bontek

Pogled s galerije Zagrebu gdje radi kao profesor pjevanja Dubravka Krušelj nijednom nije izostala, a Barbara Othman je došla s bebom koju je pričuvala baka Rozika. I to

pokazuje koliko im je stalo do domaćeg nastupa.

Bilo je zaista posebno čuti nadarenost ludbreških glazbenika i nadamo se da će glazba biti njihov životni put. Željko Zaplatić

Alen Vađunec

Barbara Othman

Kino-dvorana Pučkog učilišta u Ludbregu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na Folklornim susretima u Centru svijeta. 11. susreti održani su u sklopu Županijske smotre folklora koju je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije pripremila u suradnji s KUD-om ‚Anka Ošpuh‘.

Bila je to prilika vidjeti najbolje folkloraše Županije, a sudjelovalo je 10 sastava: KUD Elizabeta iz Jalžabeta, Centar tradicijske kulture Varaždin, KUD Marof iz Novog Marofa, KUD Salinovec, Varaždinski folklorni ansambl, KUD Ljuba voda iz Ljubešćice, KUD Mak iz Trnovca. Oni su se natjecali za odlazak na državnu smotru. U revijalnom djelu još su nastupili KUD-ovi Beletinec, Hrvatske željeznice Varaždin, Remetinec i domaći KUD. Sve se odvijalo prema strogim pravilima – dužina koreografije 10 minuta, izvedbe bez ozvučenja, nošnje i rekviziti savršeno pripremljeni. Lijepo je bilo vidjeti mlade folkoraše kako zajedno sa starijima iščekuju svoj nastup. Neki su gledali suparnike, drugi su uvježbavali detalje, a tamburaši su zabavljali prolaznike poznatim narodnim melosom.

Najbolju izvedbu proglasio je Andrija Ivančan, selektor Hrvatskog sabora kulture i vrhunski stručnjak za etnologiju i folkloristiku, a to su ‚Pjesme i plesovi Međimurja‘ u izvedbi Centra tradicijske

Županijski KUD-ovi borili su se za državnu smotru

Pred zgradom opuštanje uz cimbule i violine kulture iz Varaždina.

Program je završen okruglim stolom s voditeljima društava.

-Zadovoljan sam cjelokupnom organizacijom, a pohvaljujem i izvedbe jer je očit napredak KUD-ova.

Naravno, ukazao sam i na nedostatke pojedinih koreografija – rekao je selektor Ivančan.

Voditelji su se složili da u recesijskim vremenima folklor nije prvi odabir tinejdžera, ali KUD-ovi ipak

bilježe uspjehe i gostovanja po Hrvatskoj i inozemstvu.

Predsjednik ZKUU-a koji je s gradonačelnikom Krobotom otvorio smotru kaže: Ludbrežani se ove godine nisu natjecali, ali hoće iduće.

Eto poticaja mladima da se uključe u folklorni ansambl KUD-a! Tu su i Pajdašice koje su petu godinu zaredom izborile nastup na Državnoj smotri malih vokalnih sastava u Mariji Bistrici. Smotru je službeno otvorio gradonalčelnik Marijan Krobot.

Andreja Vađon

Oduševili publiku U sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje održan je koncert Mješovitog pjevačkog zbora ‘Podravina’ u kapelici dvorca Batthyany.

Na repertoaru su bile pjesme vjerskog i svjetovnog sadržaja.Za uživanje teško se moglo pronaći slobodno mjesto. Gosti koncerta bili su pjevački zbor iz Varaždinskih Toplica, sopranistica Barbara Othman i Ivica Pepelko. U crkvi Presvetog Trojstva održan je koncert Župnog zbora. Crkva je bila ispunjena do kraja, a nazočni su imali priliku osjetiti duhovnost kroz pjesmu. Zbor se predsta-

Puhački orkestar Ludbrega na tradicionalnom koncertu

Koncert puhačkih orkestara

Koncert MPZ Podravina u kapelici sv. Križa vio kao cjelina, a dio pjesma izvodio je ženski, dio muški sastav zbora. Pjevali su pjesme vjerskog i svjetovnog karakte-

ra. Solo nastupe imali su Ines Grabarić i Željko Zaplatić. Gost koncerta bio je zbor mladih ludbreške župe ‘Trinitas’. (ah)

Priče za laku noć 3. listopada - Francesca Simon: Cijepljenje groznog Grge 10. listopada - Francesca Simon: Rođendanska proslava groznog Grge 17. listopada - Andrea Petrlik Huseinović: Plavo nebo 24. listopada - Max Velthuijs: Žabac i stranac 31. listopada - Mila Željeznjak: Sretne priče Priče za laku noću čitaju se mališanima na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Ludbregu svake srijede u 19 sati.

Tradicionalni koncert u sklopu programa ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’ održao je Puhački orkestar Ludbrega.

Ovim koncertom naš orkestar obilježio je ujedno 15 godina djelovanja. Repertoar je bio doista nešto jedinstveno, pravo osvježenje.

-Osim orkestralnih skladbi, orkestar je pripremio i obrade pop i rock stranih hitova, npr. hitove Erica Claptona, Glenn Millera i The Beatlesa.

Zadovoljni smo izvedbom, a boljem doživljaju pridonijela je i naša izuzetno akustična dvorana - rekao je Marko Prepelić, dirigent Ludbrežana.

Isto toliko godina koliko je i našem, djeluje i Puhački orkestar Goričan koji je bio gost našeg orkestra.

-Pod mojim vodstvom orkestar svira četiri godine, za

Spontani govor Ružice nastup smo pripremili pola sata programa. Zahvaljujemo na pozivu domaćina i željno očekujemo njihov uzvratni nastup u Međimurju – rekao je Luka Dominik, dirigent gostiju.

Koncert se trebao održati na trgu, ali je zbog vremenskih prilika preseljen u dvoranu, a pomaknuta je i satnica. To se

donekle odrazilo na nešto slabijoj posjeti. No, na kraju koncerta dogodilo se nešto spontano, lijepo. Na pozornicu se popela Ružica Kolak-Vuk i rekla: -Mene tu jako malo ljudi poznaje jer dugo živim u Zadru i 15 godina sam u mirovini. Po struci sam učiteljica, prva sam Ludbrežanka koja je 1954. godine krenula u Glazbenu školu Varaždin.

Svirala sam klavir i klarinet i znam što je prava glazba. Vi svirate pravu glazbu, a ne oni ‘na struju’. Ludbrežana je premalo u dvorani, a trebali su podržati svoje glazbenike jer oni to zaslužuju svojim sposobnostima – bila je emotivna nepredviđena gošća.

Ružica je za taj istup na bini dobila pljesak publike koja je uživala u 80 minutnom glazbenom doživljaju.(dv)

14

SP O R T

Inicijativa KK 'Grafičar'

Cure u košarci

Krajem kolovoza KK 'Grafičar' krenuo je s školom košarke za zainteresirane dječake, a na nagovor legendarnog učitelja Tomice Letine pozvane su i djevojčice i djevojke.

Dok je kod dečki odaziv bio solidan, sve je iznenadila pojava zaista mnogo djevojčica i djevojaka, nadamo se, budućih košarkašica. Znalo se otprije da među ženskom populacijom ima interesa za ovaj sport u našem gradu, pokušalo se nešto napraviti 80-ih, ali nije išlo ništa značajnije.

No, možda je nedavno prvo i zato povijesno sudjelovanje hrvatskih košarkašica na olimpijskom turniru u Londonu pokrenulo lavinu. I nadamo se da neće stati.

Pod ravnanjem iskusnog lisca Željka Petrovića, jednog od pokretača ludbreške košarke prije četiri desetljeća, stvorila se ženska sekcija unutar KK 'Grafičar'. Šaputalo se o tome i toj potrebi duže vrijeme.

Evo sad je ludbreški košarkaški klub pokazao zaista velikom gestom da vodi računa i o ženskoj populaciji. I ne može se reći ili napisati da cure nemaju osjećaj za ubacivanje lopte

28. rujna 2012.

Pred budućim košarkašicama puno je napornog rada

Svoje veliko znanje curama prenosi Željko Petrović

kroz koš, daleko od toga. Uz vrijedan rad i malo odricanja mogle bi postati zanimljive na košarkaškoj karti našeg kraja.

Među onima koje su se prijavile za košarku nema izrazito visokih cura, ali ima ih lijepi broj koje su dosegle 170-180 centimetara. One nešto niže pretežno su eksplozivne što čini zgodnu kombinaciju. Radi se o učenicama OŠ Ludbreg, pretežito od 6. do 8. razreda. S nekima od njih smo malo i popričali. –Volim košarku i igrati košarku. Već godinama

sam se s njom inficirala kada su ovdje u Ludbregu gostovale hrvatska i španjolska košarkaška reprezentacija. Željela bi jednom biti popularna kao Dario Šarić. Moj bi otac zasigurno bio ponosan da netko nastavlja njegovim stopama – kaže Tonka, učenica 8. razreda i još jedan sportski primjer da jabuka ne pada daleko od stabla. Da, tata će biti ponosan. Osim Tonke i Roline, tu su Pamela, Ana i još mnoge zaigrane cure kojima je omogućeno, zasad u maloj dvorani, da se bave sportom

Završena brdska liga U organizaciji Biciklističkog kluba Ludbreg tijekom ljeta odvijala se brdska liga, natjecanje s ukupno četiri kola. Start i cilj utrka bili su na ludbreškom Otoku mladosti, a staza je vodila ludbreškim vinogorjem.

Nedavno su proglašeni pobjednici po kategorijama. U kategoriji kadeta najbolji je bio Antonio Kovaček, a najbolji junior je Dario Juran. Kod seniora pobjednik je bio Roman Čotra, a kod žena najbolja je bila Željka Hlebec.

Zanimljivo natjecanje ludbreški biciklistički klub organizirao je pod pokroviteljstvom prodavaonice bicikala i biciklističke opreme 'STIB' iz Ludbrega. (ah) Dario Juran i Roman Čotra

igram za školu kod mojeg omiljenog nastavnika Tomice Letine. Nadam se da će ovaj sport zaživjeti kod nas.

Tko zna možda jednom postanem reprezentativka. Bila bi jako ponosna da se to ostvari – kaže mlada Ludbrežanka Rolina Ljekaj, učenica 7. razreda.

Marljivo trenira i Tonka Jerbić, nadamo se buduća košarkašica što uopće ne bi bilo čudno. Naime, Tonka je kćerka poznatog košarkaša i novinara: -Godinama volim košarku, igram je s velikim zadovoljstvom. Dodatno

koji neizmjerno vole.

Zainteresirane cure mogu se priključiti treninzima koji se priređuju dvaput tjedno, a poziv je otvoren i dječacima. Što je još ljepše, nema članarine, oprema će stići, a tu je i suradnja sa zagrebačkim velikanom KK 'Cedevita'. Da, cure su besplatno dobile jedan specijalizirani košarkaški list. U doba kada je gotovo popuno zamro ženski sport u Ludbregu ovo je veliki potez. Ovo nema cijenu. Svaka čast KK 'Grafičar'.

N. Jerbić

Novi napredak tenisača TK 'Podravina' Ludbreg i ove je godine svoju kulminaciju događaja, pa i uspjeha imao u mjesecu kolovozu. Svakako najveći pomak učinjen je s mlađim naraštajima. Talentirani desetogodišnji Teodor Zlatar ostvario je rezultat vrijedan divljenja. Uz neizostavnu podršku obitelji bez koje očito ne ide i uz marljivi rad s ludbreškim trenerom Dariom Posavcem i Tomislavom Hlubinom iz TK 'Franjo Punčec' iz Čakovca, došao je do naslova na regionalnom 'Mastersu'. Natjecanje se odvijalo u osam kola, a sudjelovalo je 30-ak najboljih tenisača starosti do 10 godina iz sjeverozapadne Hrvatske.

Prema dosadašnjim rezultatima Teodor je u Hrvatskoj među 10 najboljih tenisača svoje dobi. Teodor je osvajanjem regionalnog 'Mastersa' ostvario plasman na državni 'Masters' gdje je bio 15. u konkurenciji 21 igrača svoje dobi. Skromni Teodor za sebe kaže da bi želio igrati poput Nadala, a nje-

gov ludbreški trener Posavec kaže da samo treba i dalje intenzivno raditi 5 puta tjedno kombinirajući odlazak vikendom u Čakovec, pa u tom slučaju uspješna teniska karijera neće izostati. Iz kluba su nas informirali da kod njih trenira još 20-ak mladih tenisača i tenisačica što je vrlo lijepa brojka i dokaz dobrog i upornog rada kluba. Naravno, tu su i stariji, seniori i veterani koji i ove godine rade po zacrtanom planu. Posebno je zanimljiv bio turnir veterana i seniora 'Ludbreg open' koji je održan uz manifestaciju „Dani ludbreške Svete Nedjelje“.

Više od 20 parova natjecalo se u veteranskoj i seniorskoj konkurenciji.

Kod veterana prva je bila kombinacija Vurušić-Vurušić koji su svladali kombinaciju Novak–Novak, koja pak je osvojila naslov u veteranskoj konkurenciji protiv iznenađujućih finalista Pokosa i Viteza koji su na opće iznenađenje svih prisutnih u polufi-

Teodor i trener Dario Posavec nalu svladali kombinaciju Papp-Papp koja se malo potužila na igranje u praskozorje jer se igralo u 11 sati (!) ujutro. Vrijedi napomenuti da jedan od najboljih ludbreških tenisača Dražen Crnković zbog lakše ozljede, discus hernia, nije nastupio.

Neven Jerbić

Tradicionalni susret veterana U sklopu manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' odigran je tradicionalni međunarodni turnir nogometnih veterana u organizaciji domaće Podravine. Sudjelovala su četiri veteranska sastava, a prema očekivanju pobjednički pehar pripao je veteranskoj reprezentaciji Hrvatske koja je u finalu bila bolja od ekipe FC 'Videoton' iz Mađarske. Domaćin Podravina osvojila je treće mjesto, a četvrta je reprezentacija slovenskih liječnika.

Za najboljeg igrača proglašen je Mario Cvitanović iz hrvatske reprezentacije, a za vratara Dražen Crnković, inače jedan od vratara veterana Podravine. No, gosti iz Mađarske doputovali su u Ludbreg bez vratara, pa je Podravina galantno ponudila pomoć, a sjajnim obranama Dražen je zaslužio epitet najboljeg.

Uoči turnira, predstavnici ekipa po tradiciji su zajedno položili vijenac na spomen-obilježje poginulim i umrlim sportašima ludbreškog kraja.

Veterani Podravine osvojili su treće mjesto na turniru

Uoči finala reprezentacije i gostiju iz Mađarske

SP O R T

28. rujna 2012.

ŽNS kup

15

Podravina i Zadrugar u polufinalu

Nogometaši Podravine i Zadrugara iz Hrastovskoga ponovno su u prilici ući u završnicu kup-natjecanja kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Naime, oba naša predstavnika u neizvjesnim utakmicama su u srijedu 26. rujna došli do poluzavršnice. U Hrastovskom je Zadrugar s 1:0 dobio Novog Marofa. U Tuhovcu se ponovila lanjska godina, Podravina je tek nakon izvođenja 11-eraca sa 4:3 dobila domaćeg Poleta, županijskog drugoligaša.

Ludbrežani su se opet propisno namučili u Tuhovcu zahvaljujući sporoj i anemičnoj igri koju su bezrazložno forsirali kroz sredinu zgusnute obrane domaćina koji su to lako zaustavljali. Jedna prečka i rijetko koja prigoda bilo je premalo da se slome domaćini, pa je polufinale odlučeno lutrijom 11-teraca u kojoj je mladi Sačer na vratima Podravine uspio skinuti zadnji 11-erac kolegi vrataru Tuhovčana,za gorko slavlje

Podravina se namučila u Tuhovcu, a opet su odlučili penali Ludbrežana.

U Hrastovskom je u pravom smislu riječi Zadrugar izborio polufinale. Naime, utakmica je bila lišena ljepote nogometne igre, a igralo se vrlo borbeno čvrsto, oštro, muški. Do kraja prvog dijela nismo vidjeli niti jednu prigodu, gotovo ni jedan udarac prema golu. No u

45. minuti odlučio je trenutak inspiracije Roberta Namjesnika kada je nabacivanje s centra (!) spretno glavom sproveo u mežu iznenađujućeg vratara Marofa. Ipak, igre ćemo brzo zaboraviti jer je najvažnije što su naš i predstavnici izborili polufinale u proljeće. Prije četvrtfinala Podravina je sigurno dobila

Lovci pucali manje

Lovačko društvo Srnjak iz Ludbrega za Dane Svete nedjelje organiziralo je dvodnevno natjecanje u gađanju na glinene golubove. Gađalo se pojedinačno i ekipno te rekreativno u maketu trčećeg zeca i u papirnatu metu zračnom puškom.

Drugog dana, strijelce je dodatno ometala kiša koja je počela padati nakon gotovo dva mjeseca suše.

-Natjecalo se 30-ak lovačkih ekipa iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Rezultati su ove godine bili nešto slabiji što je izravna posljedica financijske situacije jer se zbog skupog lovačkog streljiva manje treniralo. U odnosu na lani na terasi lovačkog doma bilo je 30 posto manje ljudi, a isto toliko manje je bilo onih koji su se okušali u gađanju makete trčećeg zeca i papirnate mete zračnom puškom – rekao je lovnik Marijan Margić.

Njegove riječi potvrdili su Slavko Klekar i Branko Bulf, lovci Srnjaka koji su kao i lani zapisivali prijavljene strijelce.

- Kao i svake godine počasni gosti bili su naši prijatelji četiri lovca iz Gline. Došli su s premalo ljudi, pa smo im ‘posudili’ strijelce da sastave ekipu koja je nastupila izvan konkurencije, u disciplini trap. Radi se o disciplini u kojoj Hrvatska ima olimpijskog pobjednika Giovanija Cernogorza, a čiji će uspjeh zasigurno popularizirati ovaj skupi sport. Jer prava profesionalna puška košta preko 100 tisuća kuna. Situacija je teška, novaca nema i moramo se snalaziti na razne nači-

Pobjeda plavih “Zadrugara” za polufinale u tvrdoj utakmici momčad iz Ladanja Donjeg, a Zadrugar također vrlo lako Razvitka iz Čićkovine, vodeću momčad Prve ludbreške lige koja se unatoč ulaganjima u pojačanja 'sa strane' nije

uspjela ravnopravno nositi s domaćinima. Zadrugara u polufinalu očekuju dvoboji protiv Plitvice iz Gojanca, dok Podravina čeka pobjednika dvoboja Čevo-Ivančica.

Zadrugar u Slunju

Oni su snimali...

mogli uživati i u lovačkim delicijama od divljači, a mnogi su iskoristili priliku pa su porcije hrane, prvenstveno paprikaš, po pristupačnim cijenama nosili svojim kućama.

Dražen Vađunec

mah izvagan i uz svjedočanstvo susjedne ekipe vraćen u ribnjak.

I rukometaši obilježili Svetu nedjelju RK Ludbreg MB se organizacijom memorijalnog turnira 'Damir Hrastić–Dada' također pridružio obilježavanju Svete nedjelje. Na prigodnom turniru nastupili su mlađi uzrasti kluba, u seniorskom programu domaćin je ugostio slovenske drugoligaše Pomurje i Acront Radgona.

Drmeši’ najbolji u ulovu šarana – Antonio, Zlatko i Ivica

Strelište za trap ludbreškog lovačkog doma

Možda bolji i od Cernogorza Pitali smo naše strijelce da li su pozvali olimpijskog prvaka Giovanija Cernogorza te da li bi on ovdje lako pobijedio i dobili smo iznenađujući odgovor.

-Unatoč neospornoj klasi, da je na našem ludbreškom strelištu nastupao Cernogoraz teško da bi pobijedio neke naše najbolje strijelce. Naime, mašina za izbacivanje glinenih golubova iako je nova i skupa, ne može se regulirati tako da izbacuje ‘narančaste tanjuriće’ i

nisko, i visoko, i sasvim u stranu. To nije slučaj na velikim svjetskim natjecanjima kao što su bile i nedavne olimpijske igre u Londonu gdje je točno određeno kolika je najniža i najviša visina leta glinenog goluba. Na tim natjecanjima golub nikada ne izlijeće dvaput na istu stranu, a ne smije izletjeti niti suviše ukoso – rekao je Marinko Horvat, ponajbolji ludbreški strijelac, sada član društva iz Malog Bukovca.

Disciplina u kojoj imamo olimpijsko zlato sve je popularnija ne. Najboljim pojedincima i ekipama osigurali smo vrijedne nagrade, donacije naših sponzora kojima zahvaljujemo na pomoći - rekao je Antun Novota, predsjednik LD Srnjak.

Posjetitelji su, osim u natjecanju,

kraju vjerojatno bilo i odlučujuće. A ulog za prolaz bio je velik i vrijedan oko 15.000-20.000 kuna jer nosio je susret na svom terenu s hrvatskim prvoligašem. Primjerice, Slunj je za pobjedu nad Zadrugarom za nagradu dobio megdan sa splitskim Hajdukom. Sama utakmica nije bila bog zna što, protekla je u borbenom tonu, ali nažalost nakon pola sata igre na stadionu „Zubac“ u Slunju, Zadrugar je jednostavno nestao s terena. Posljedica svega je primljeni pogodak u zadnjim sekundama utakmice što je značilo poraz 1:2. Gostovanje u Slunju s igračima Zadrugara ostat će nam u sjećanju i po zanimljivom igralištu, tribinama 'otetih' od kamena i s dvije strane okruženih gustom šumom. Na žalost domaćina, naši su, posebno zadnji red, često puta ispucavali loptu izvan terena koristeći prirodne pogodnosti okoliša, pa je domaćin ostao barem bez tri lopte. I povratak se neplanirano odužio zbog nužne liječničke intervencije jednom članu naše ekspedicije, pa smo morali zastati u karlovačkoj bolnici, a u Hrastovsko se stiglo iza ponoći.

Usprkos porazu, ipak je bilo i malo opuštanja. Primjerice, predsjednik Antonio Štefanek u autobusu je preko mikrofona uputio zahvalu na zalaganju i bodrio momke da su osvjetlali obraz mještanima od kojih je njih 50-ak putovalo u Slunj koji s nadaleko poznatim Rastokama plijeni pažnju brojnih turista.

N. Jerbić

Nogometaši Zadrugara iz Hrastovskoga i ove su godine potvrdili da su momčad za kup-natjecanja. Prisjetimo se najprije proljeća. Odlučna utakmica za odlazak u finale Županijskog kupa bila je polufinalna pobjeda nad Plitvicom iz Gojanca koja je ekipu iz Hrastovskoga lansirala u finale. To je ujedno značilo da su 'kauboji' opet u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa. U finalu su pred oko čak 3.000 gledatelja na varaždinskom stadionu poraženi nakon jedanaesteraca od trećeligaša Ivančice iz Ivanca.

I već tada u autobusu u povratku kući odmah je počelo razmišljanje tko će biti protivnik u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa i može li se izboriti nastavak natjecanja, 16inu finala, što je prije tri godine donijelo i nezaboravno gostovanje zagrebačkog Dinama u Hrastovskom.

Dvije su opcije bile najspominjanije kao kvalitetne. Možda protivnik s mora da se malo krajem kolovoza posjeti neka lijepa turistička destinacija što bi ujedno bila nagrada igračima. Ili možda neki protivnik na svojem igralištu protiv kojeg bi se išlo na pobjedu. Ždrijeb je donio gostovanje u Slunju kod istoimenog domaćeg županijskog ligaša.

U takvim susretima najveća je obostrana nepoznanica snaga suparnika. Evo primjera. Dok su naši skupljali informacije na razne načine okolo-naokolo i možda neprovjerene, Slunjani su snimali utakmice 'kauboja' čak tri puta (!!!) što je na

Sport uz Svetu nedjelju Iznimno atraktivno bilo je na vodama sportskog ribnjaka u Ludbregu gdje je ŠRD Ludbreg u sklopu manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' priredilo sedmi po redu 'Extreme Carp Cup', trodnevno natjecanje u lovu šarana. Pobjeda je ostala u Ludbregu jer je ekipa 'Dremeš' u sastavu Zlatko i Ivica Ivanović i Antonio Horvatić, inače članovi ludbreškog društva, osvojila

prvo mjesto u jakoj konkurenciji od čak 20 ekipa. Oni su ulovili ukupno 57 komada koji su težili 77,42 kg.

Najveći primjerak ulovljen na natjecanju uspio je gostu iz Zagreba Matiji Pervanu čiji je šaran težio 9,7 kg. Sportski ribiči ukupno su na natjecanju ulovili 346 šarana i 7 amura ukupne težine preko pola tone (!) točnije 567,24 kg. Još je ljepše što je sav ulov od-

16

28. rujna 2012.

Na ludbreškom sportskom ribnjaku

Foto rubrika za čitatelje

Za rujanski broj evo još nekoliko fotografija iz foto teke koju nam je poslao učitelj Tomica Letina iz Ludbrega. U rubrici se pridružio i Bruno Herceg koji nam je još početkom ljeta poslao ovaj noćni motiv, ali nije bilo prigode za objavu, eto sve do sada.

Krasan uradak koji zaslužuje objavu u ovoj rubrici.

Poklonike fotografije pozivamo da nam pošalju svoje uratke s nekoliko podataka gdje su i kada snimljene. Jesen sa svojim čarolijama u prirodi

ŠALJITE FOTKE!

Mjesec pokraj župne crkve (B.Herceg) pravi je izazov. Fotografije šaljite na:

ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr

Uzbuđeni Rudolf sa svojim kapitalcem neposredno nakon ulova

Rudolfov riblji životni ulov

U predvečerje jedne rujanske nedjelje nazvao nas je uzbuđeni glas.

-Imamo veliku zanimljivost za novine. Naš član ulovil je kapitalca tolstolobika – javio nam je Dražen Filipović iz Ludbrega.

Sretni ribič je Ludbrežanin Rudolf Vinković koji je doista, ulovio svoj životni ulov, barem što se riba tiče. On je na ludbreškom športskom ribnjaku ulovio sivog tolstolobika dugačkog 123 cm i teškog 24 kg. Rudolf je član ludbreškog društva 7 godina i postupio je po pravilu, te je o ulovu odmah izvijestio baš Dražena Filipovića koji je tajnik i ribočuvar, zadužen za mjerenje i vaganje.

-Krenuo sam u slobodni ribolov u nedjelju oko 16 sati i to na kukuruz šećerac. Štap sam kupio nedavno, na Svetu nedjelju na štandu kod crkve za 130 kuna. Možda sam baš zbog toga ulovio najveću ribu dosad. Na strunu sam postavio uporedenicu od 16 libri i udicu veličine broj 2. Prije tri godine ulovio sam na jezeru

Službeno: 123 cm i 24 kg HE Dubrava štuku tešku 7 kg, to mi je dosad bio najveći ulov – veselo nam je pojašnjavao Rudolf.

Tolstolobik kapitalac 'nije pazio' i zakačio se na udicu oko 17 sati, a pri izvlačenju Rudolfu je u pomoć priskočio Damir Tretinjak s podmetačem kojim su ribu izvukli iz vode.

-Tolstolobik sivi razlikuje se od bijelog po trbuhu koji nema greben, glava mu je veća, a boja tamnija. Na bokovima ima tamne nepravilne mrlje. Raste brže od bijelog

tolstolobika, a hrani se zooplanktonom i algama. Meso mu je, kao i kod bijelog, odlično. Domovina mu je Kina, a Mađarska ga je uvezla 1963., pa je tako došao i u naše ribnjake. Mrijesti se pri visokim temperaturama vode. Za ulov je potreban vrlo čvrst pribor. Članovi ŠRD Ludbreg redovito nasađuju njegov mlađ u našem ribnjaku – rekao je Dražen Filipović.

Na tolstolobik nema lovostaja, pa je ponosni Rudolf bez zapreka s ulovom došao kući već u 18 sati. Unuci Vanja i Antonio bili su oduševljeni djedovom lovinom, a djed je drhtao od uzbuđenja još dok su ribu vješali na reme.

- Ribljeg mesa bit će dosta za nas u kući, ali sigurno će biti dovoljno još i za kćerkinu obitelj i prijatelje - rekao je Rudolf.

Inače, gotovo na istom mjestu lani je ulovljen 'rekordni' tolstolobik od 43 kg, pa je za očekivati da će kod izlaza vode iz ribnjaka u Bednju ubuduće biti dosta gužve.

Dražen Vađunec

Odmor iznad vode (T.Letina)

?

STARA ZEMLJIŠNA MJERA (1600 HVATA)

PREDSJED. AKT ZNAK ZA HRVATSKOG VRHOVNE KEMIJSKI NOGOMET. VLASTI, ELEMENT SAVEZA ODLUKA TORON (DAVOR)

KUKAC KORNJAŠ, KEBAR MALI SJ.AMER. MEDVJED KITNJASTA REPA KOMPOZI – CIJA OD VIŠE VAGONA

?

ZAJEDNICA EKIPNIH ŠPORTOVA KOKTEL OD 2/3 DŽINA

AUSTRIJA

RUKOMETNI KLUB

TRANSCE – DENTALNA MEDITACIJA NAVLAKA HODANJE U SASTAVIO: ISPUNJENA SNU, PRILIýNO ANTUN SLAMOM, MJESEýAR LAK GOLUBIû SLAMNJAýA STVO

?

?

KISIK

SOUTH AFRICAN BREWERIES

---FOKS (PLES)

DIO GRBA, UKRAS NA VRHU VITEZOVOG ŠLJEMA

SLUŽI ZA PUŠENJE, PUNI SE DUHANOM

ZBIRKA ZE_MLJOVIDA_ MUSLIMAN – SKO MUŠKO IME

AUTO OZNAKA ZA SARAJEVO

IVAN GUNDULIû NAKUPINE VODENE PARE

LJETOPISI

KALIJ ZVIJER IZ PORODICE MAýAKA

?

KONJ U NAROSNOJ PJESMI ŽENSKO IME (IZVEDENO IZ IMENA MARIJA)

?

JEDINST – VENA EURPSKA VALUTA (MN.)

VIOLA U FRANCUS KOJ ILINIJ

NIŽI TURSKI PLEMIûI

LIJEVA PRITOKA RAJNE

MJESTO U RUSIJI

IZLAŽENJE, IZLAZ IME HRVATSKE SLIKARICE DUJŠIN RIBAR

Ovako izgleda Rudolfov ulov na danjem svijetlu

UBLAŽAVA – JU UDARCE U VOŽNJI, GIBNJI

ZIMZELENO STABLO, KEDAR TONA

JEDNAKI SAMOGLAS. DRUGI TON GLAZBENE LJESTVICE