Ln 68

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. studenOGA 2012.

BROJ 68 / GODINA VII.

Modernizacija cesta:

Sigurniji promet Sigečakom

LAG Izvor:

/str. 2./

Iskoristiti Kanonska vizitacija naše Župe bogate potencijale

/str. 5./

/str. 8.-9./

Ludbreško vinogorje:

Kip svetog Martina na Gracima /str. 11./

Biskup posjetio Ludbreg

Prečasni Josip Đurkan, Slavko Blagaj, Marijan Krobot, biskup Josip Mrzljak i Božidar Hajsok

Podravina u 3. HNL:

SPORT

/str. 14-15./

Prva županijska liga:

U POU Ludbreg:

Festival kajkavske komedije /str. 13./

Valjak vodio plave do vrha

Zadrugar i Sloga uspješni

2

A KTU A L N O

Svečanost u Sigečaku

30. studenoga 2012.

Ceste spajaju ljude

Službeno je sredinom studenoga završena rekonstrukcija i modernizacija županijske ceste kroz Sigečak i asfaltiranje odvojaka. Asfaltirana je glavna cesta duga oko 2,5 km, glavni investitor bila je Županijska uprava za ceste Varaždin sa 75 posto, a Grad Ludbreg i vlasnici nekretnina s 25 posto. Asfaltirano je i 13 odvojaka ukupne dužine 3,5 km što sufinanciraju građani sa 60 posto i Grad sa 40 posto. Izvođač radova bila je tvrtka Poduzeće za ceste Varaždin.

Sigurno će ovime vrijednost nekretnina na Sigečaku porasti, pa njihovi vlasnici mogu biti posebno zadovoljni. Jedan od njih je i Nikola Makar, član Inicijativne grupe za asfaltiranje: -Nije bilo lako ovo realizirati, ljudi znaju kakvi su se problemi javljali. Zahvaljujem svima koji su pomagali da se uspješno završi, a posebno ljudima koji su darovali dio svoje parcele, koji su sami srušili stabla, živice ili raslinje za proširenje, i to besplatno. Bilo je i onih koji su činili probleme i tražili razne ustupke. To je samo odužilo radove, povećalo troškove, a na nekim mjestima i suzilo cestu. No, cesta je na naše zadovoljstvo dobro napravljena. I svima nam je ljepša i korisnija, nama koji smo platili radove i onima koji nisu. Puno sredstava i truda je uloženo, pa mi koji tu imamo parcele i dalje moramo raditi na proizvodnji kvalitetnog grožđa i vina. Moramo osposobiti objekte da i turisti mogu uživati u hrani i piću na našem brijegu – poručio je Nikola Makar koji je i vlasnik vinskog podruma i prve registrirane kušaonice vina u ludbreškom vinogorju.

Gradonačelnik Marijan Krobot je podsjetio: -Radovi su započeli u svibnju i

završili krajem rujna. No, ova investicija sada je završena i treba odati priznanje ljudima koji su uložili trud i napor da se projekt privede kraju.

Sveukupna vrijednost investicije je oko 4 milijuna kuna što dovoljno govori o njenom značaju – kazao je Marijan Krobot.

Sadašnjim ulaganjima ubuduće će se smanjiti drugi troškovi.

-Znam da puno ljudi koristi ovu cestu koju je iza svake kiše trebalo sanirati. Sad više neće biti tih troškova, a i bit će i manji troškovi zimskog održavanja. Sigurnost je najvažnija, ali tu leži i velik gospodarski potencijal. Turisti traže kvalitetne vinske ceste, a sada će posjetitelji još češće dolaziti u Sigečak - kazao je župan Predrag Štromar.

Projekt je očito bio izazov i za glavnog investitora što nam je potvrdio i ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački: -Bio je ovo složen projekt za nas, a i za PZC kao izvođače radova, ovo je jedan od najzahtjevnijih projekata koje smo imali u zadnje vrijeme.

Rekonstruirati i modernizirati cestu u ovakvim terenskim uvjetima vrlo je složen posao - s godinama korištenja zadiralo se u postojeću trasu, nesređeni vlasnički odnosi, a znate kako naši ljudi ponekad reagiraju ako se dirne u 'njihovo'. No, to je razumljivo i bilo je za očekivati. Raduje me što čujem da su ljudi zadovoljni izgledom i kvalitetom ceste, što smo projekt završili na zadovoljstvo vlasnika vinograda i Grada Ludbrega. Ako će se javiti nedostaci to ćemo riješiti – rekao nam je Tomislav Osonjački. Cesta spaja ljude, naglasio je vlč. Ivica Cuzjek, vikar ludbreške župe prigodom blagoslova ceste koju su simboličkim rezanjem vrpce službeno otvorili župan Štromar, gradonačelnik Ma-

N. Makar, M. Krobot i župan P. Štromar simbolično su otvorili cestu za promet

Uvjeti za nove projekte u Sigečaku i Gracima Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok vodio je radnu grupu za realizaciju projekta Sigečak. Rekao nam je: -Mogli smo i prije završiti, ali bilo je dodatnih radova, te nismo željeli da se strojevima ometa berba grožđa. Vidjet ćemo ima li nedostataka i popraviti eventualne propuste, ali na trošak glavnog investitora. Vrijednost investicije je oko 3,9 milijuna kuna. ŽUC je izdvojio 75 posto za glavnu pro-

metnicu ili 2,166.150 kuna. Za glavnu cestu i odvojke građani izdvajaju 1,030.000 kuna, a Grad oko 707.000 kuna. Konkretno, mjesečna obveza Grada je 29.450 kuna. Širina odvojaka je 2,5 metra, prometnice od 3,80 do 5 metara.

Sada na Sigečak mogu autobusi s posjetiteljima što je važno za gospodarski razvoj, jer vjerujem da su stvoreni uvjeti da dobijemo nove objekte na Ludbreškoj vinskoj cesti. Otvaraju se i druge mogućno-

sti, možda seoskog turizma, kako u Sigečaku, tako i na Gracima koji je s kipom sv. Martina još jedna atrakcija našeg vinogorja. Poznati su mi planovi Trseka i Gračkog grozdeka.

Treba nastaviti s osmišljavanjem projekta u vinogorju, dati potporu vlasnicima koji žele uložiti u gospodarski razvoj. Potencijali su veliki i novim sadržajima bismo nastavili kompletiranje turističke ponude vinogorja – kazao je Božidar Hajsok.

rijan Krobot i Nikola Makar. Bila je to prigoda za druženje sa zakuskom koju je pripremila udruga 'Trsek'

čime je ujedno obilježena prva godišnjica postavljanja kipa svetog Vinka s vidikovcem. Dakako, uz

glazbu, kobasice i kvalitetna vina za koje vinogradari ovdje kažu da može dati samo – Sigečak.

Poklon za T. Osonjačkog, ravnatelja ŽUC-a Svečanost otvaranja ceste na Sigečaku Potporni zid uz dio glavne ceste

Euvita Cluster u Ludbregu

Nužna pomoć poljoprivredi

Ludbreg je bio domaćin još jednog skupa u cilju informiranja o mogućnostima pomoći u gospodarstvu, u ovom slučaju poljoprivrednicima Grad je u suradnji s udrugom EUVITA Cluster priredio razgovor o tome kako pomoći malim i srednjim proizvođačima. Predsjednik EUVITA Clustera je naš Ludbrežanin mr. Zvonimir Novak: -Radimo na tome da organiziramo male i srednje proizvođače, konkretnije one koji se bave proizvodnjom i preradom voća, povrća, ljekovitog bilja, te obnovljivim izvorima energije na bazi bio-mase, pa i seoskim turizmom. Želimo ih organizirati da bi bili konkurentniji u nastupu na domaćem i posebice na inozemnom tržištu, te da ih

Mr. Zvonimir Novak, predsjednik Euvita Clustera upoznamo s mogućnostima izvora sufinanciranja iz EU fondova. Osim poznatog IPARD programa postoje

i drugi već aktivni fondovi, a bit će i novih koji će se otvoriti našim ulaskom u EU i na to ljudi moraju biti

Odvojak kod vidikovcu s kipom sv. Vinka

Dobrodošla suradnja Gradonačelnik Marijan Krobot daje potporu Euvita Clusteru jer daje malim poljoprivrednicima puno korisnih informacija.

-Poljoprivrednici se moraju pripremiti za drugačije odnose na tržištu koji će nastati našim ulaskom u EU za razliku od onog na što su bili navikli dosad. Kao agronom po struci smatram da se mali proizvođači neće moći samostalno boriti za opstanak na tržištu i s vremenom će nestati. Oni koji rade u proizvodnji i u preradi morat će se organizirati i ujediniti kako bi konkurirali na tržištu. Neargumentirano se negativno

spremni. Surađujemo s gradovima i općinama na području pet županija sjeverozapadne Hrvatske. Zahvaljujem Gradu Ludbregu, gradonačelniku Marijanu Krobotu i zamjeniku Božidaru Hajsoku koji su iskazali

govori o nekadašnjim poljoprivrednim zadrugama. Svi koji su radili u nekadašnjem ludbreškom kombinatu ili bili njegovi kooperanti, jako dobro znaju da su proizvođači lakše dolazili do kvalitetnog repromaterijala, zaštitnih sredstava, kredita, bio je osiguran plasman proizvoda i isplata, a stručnjaci su stalno kontrolirali proizvodnju koja je zato bila kvalitetna. Imali su čak i pravnu zaštitu. Tako bi se i sada trebalo udruživati. Smatram da Euvita Cluster treba imati još više razgovora s poljoprivrednicima – kaže gradonačelnik Krobot.

spremnost za suradnju – rekao je mr. Novak.

Svakako da su ovakvi razgovori korisni, pa je za očekivati da će pobuditi veći interes nego na prvom susretu.

A KTU A L N O

30. studenoga 2012.

Počela isplata naknada građanima koji žive blizu ‘Meke’

Naknade zbog umanjene vrijednosti nekretnina

Vlasnicima nekretnina koji žive u blizini odlagališta otpada ‘Meka’ isplaćene su prve rate naknade zbog umanjenje tržne vrijednosti njihovih nekretnina. Time je počela realizacija odluke Gradskog vijeća o zoni utjecaja odlagališta komunalnog otpada ‘Meka’ u Ludbregu, te rješavanje dugogodišnjeg spora kojeg su pokrenuli građani iz tog kvarta nezadovoljni sporim rješavanjem sanacije odlagališta, pa su zaprijetili i tužbom. Grad, naime, ima zakonsku obvezu nadoknaditi štetu jer su zbog blizine odlagališta bitno smanjene vrijednosti tih nekretnina.

Da bi se zakonska obveza mogla provesti Gradsko vijeće je najprije donijelo odluku o zoni utjecaja odlagališta, te naložilo ‘Lukomu’ da korigira cijene zbrinjavanja otpada.

Većim cijenama tako se prikuplja iznos potreban za isplatu naknada vlasnicima nekretnina.

-Dolazili su ljudi k nama protestirati da smo mi povećali cijene samoinicijativno što, naravno, ne stoji. Mi samo realiziramo odluku Gradskog vijeća, služimo kao servis. ‘Lukom’ je dužan razliku između stare i nove cijene uplatiti Gradu koji će novac rasporediti vlasnicima nekretnina.

Tako smo za ovo tromjesečje Gradu prebacili 65.000 kuna. Dužni smo svaka tri mjeseca Gradu uplaćivati što rješenjem utvrđuje Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu – kaže mr. Igor Franolić, direktor ‘Lukoma’.

Pravo na naknadu zbog umanjene tržišne vrijednosti nekretnine ima svaki vlasnik koji je nekretninu stekao prije početka sanacije odlagališta, ako mu je građevina zakonito izgrađena, te da se nekretnina nalazi na udaljenosti unutar 500 metara od odlagališta, bez obzira radi li se o stambenoj ili poslovnoj građevini.

-Ljudi imaju zakonsko pravo na naknadu zbog razlike između tržne vrijednosti i umanjene vrijednosti nekretnine. Drago mi je što se to konačno počelo rješavati jer su zbog odugovlačenja žitelji mogli tužiti Grad Ludbreg. To se moglo riješiti

Dio Gundulićeve ulice preko pruge najbliži je lokaciji odlagališta otpada

Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 12 vlasnika nekretnina prije 5-6 godina, pa bi problemi bili manji, možda i obveze Grada manje.

Pravo na naknadu ima 12 vlasnika koji su dostavili traženu dokumentaciju i dokazali da ispunjavaju uvjete.

Njima će se u pet godina naknade isplaćivati tromjesečno, a visina isplate ovisi o procjeni vrijednosti

nekretnine koju je napravio ovlašteni vještak. Inače, povećane račune za odvoz otpada plaćaju svi, pa i ovi kojima se isplaćuje naknada – kaže nam gradonačelnik Marijan Krobot.

U Upravnom odjelu za proračun i financije doznajemo da se razlika između dviju cijena izračunava tako

da se tržna vrijednost pomnoži s koeficijentom 0,15 umanjenja vrijednosti nekretnine. Tako se visina tromjesečnih naknada za isplatu kreće od 2.500 do 7.500 kuna.

A sanacija ‘Meke’ i dalje stoji odnosno ostaje kao problem.

-Projekt sanacije je u izradi i to nije problem nego je problem što Grad već godinama traži od države dodjelu nekoliko parcela u njihovom vlasništvu u Meki koje nam trebaju za sanaciju. Inzistiramo da se to što prije riješi i nedavno su naši predstavnici opet bili u Zagrebu da to pokušaju ishoditi. Također tražimo dodjelu parcela za gradnju pročistača na području u blizini odlagališta. Radi se o nekoliko parcela ukupne površine tek oko jednog hektara, pa mi je nejasno zašto nas država koči. Problem ‘Meke’ držim najvećim problemom Ludbrega i buduća izvršna vlast imat će veliku obvezu nastaviti rad na sanaciji odlagališta i gradnji pročistača – kaže gradonačelnik Marijan Krobot.

Pripreme za domaćinstvo Svjetskih umjetničkih igara (World Art Games)

Osnovan Odbor za pripremu WAG-a Ludbreg je, kako je poznato, odabran za jedan od gradova domaćina Svjetskih umjetničkih igara, u povijesti vjerojatno najveće globalne kulturne manifestacije u svijetu, a bit će održane iduće godine. Nedavno je održana Konferencija Svjetskih umjetničkih igara (WAG-World Art Games) u turskom Izmiru u čijem radu su sudjelovali i predstavnici Ludbrega gdje je bilo riječi o organizaciji. Zato su u Ludbregu već počele pripreme da grad što spremnije dočeka ovaj događaj.

-Većina kulturnih programa bit će održana u Vukovaru, Umagu, Zagrebu i u Ludbregu. Sigurno je da će kod nas biti slikarska kolonija na kojoj će sudjelovati poznati umjetnici iz mnogih zemalja, ali je lako moguće da budemo domaćini još nekom događaju u sklopu 'olimpijade kulture'– pojasnio nam je gradonačelnik Marijan Krobot.

Iako do tog događaja ima još sedam mjeseci, Ludbreg mora biti spreman za doček gostiju.

-Moramo utvrditi prostore gdje će se odvijati sadržaji, rezervirati hotelski smještaj za učesnike i posjetitelje. Nadalje, moramo se pripremiti za organizaciju dodatnih zanimljivih sadržaja za goste koji dođu u Ludbreg, zatim za tiskanje promidžbenog materijala, osigurati ponudu izleta u bližu i dalju okolicu. Puno je posla i zato su važne pripreme za domaćinstvo, pa smo osnovali Odbor za pripremu WAG-a – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot.

Odbor čine predsjednik Dubravko Bilić, te članovi Alen Sabol, Božidar Hajsok, Branko Dijanošić, Alen Kišić, Andreja Horvat, Venija Bobnjarić-Vučković, Goran Petrač, Miroslav Molnar, Danko Novak i Mirjana Balažinec, dakle, predstavnici gradske uprave, institucija, umjetnici. Ludbreg će u prvim danima ljeta biti pun gostiju, umjetnika i poklonika kulture.

-To je prigoda da se promoviramo kao grad umjetnosti, kulture i turizma. Sigurno je da će nam to

3

Novi proračun na razini ovogodišnjeg Krajem studenoga u Upravnom odjelu za proračun i financije, izrađen je Nacrt prijedloga Proračuna Grada Ludbrega za 2013. godinu. Njegovi predlagači su nositelji izvršne vlasti, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika.

-U pripremanju proračuna sudjelovala su sva tri upravna odjela Grada. Naša je obveza da za iduću godinu predložimo maksimalno korektan proračun bez ikakvih nerealnih stavki ili kako se to voli reći, bez napuhavanja. Visina proračuna bit će oko 22 milijuna kuna što je na razini rebalansa proračuna za ovu godinu. Zbog recesije iz koje još nismo izašli ne očekuje se bolje punjenje proračuna, pa i u potrošnji treba biti realan, znači treba se svesti u okvire racionalne potrošnje i štednje. Svjesni smo da naši korisnici imaju veće želje i potrebe, ali morat će se prilagoditi, a nadam se da će ipak ispuniti svoje programske ciljeve jer su važni za Grad – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

U odnosu na 2012. godinu novi će proračun, po svemu sudeći, donijeti nekoliko bitnih promjena.

-Moramo osigurati sredstva za neke aktivnosti kojih nije bilo u ovoj godini, doduše, bit će i nešto manje ranije preuzetih financijskih obveza ili obveza koje smo prije sufinancirali, a dogodine otpadaju. Također predlažemo da u proračunu ne planiramo prihod od prodaje gradskog odmarališta i sredstva od prodaje našeg udjela u vlasništvu Termoplina. Već tri godine ta su sredstva bila planirana, a nismo uspjeli prodati, pa onda moramo usklađivati stavke. No, to ne znači da Grad odustaje od prodaje. Nacrt prijedloga proračuna upućujem na usaglašavanje političkim strankama koje su u Gradskom vijeću. Vjerujem da će svi pritom biti konstruktivni i da ćemo za Grad naći najbolje rješenje – kazao je gradonačelnik Krobot.

Ako bi se stranački klubovi usaglasili tada bi se konačni prijedlog proračuna mogao naći na usvajanju u Gradskom vijeću u prvoj polovici prosinca. U suprotnom, o tome bi gradski vijećnici odlučivali na samom isteku 2012. godine na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec

donijeti međunarodnu promidžbu.

Grad će imati i financijsku korist zbog boravka gostiju kroz potrošnju, turističku taksu, poreze. Kvalitetni programi u kulturi donijet će i novi zamah našim umjetnicima i udrugama – smatra gradonačelnik

Krobot.

Ludbreg će biti domaćin programima Svjetskih umjetničkih igara od 29. lipnja do 10. srpnja.

Već sada su prijavljene 32 zemlje učesnice WAG-a, svaka s 20 do 30 umjetnika.

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

4

NAGRADA

30. studenoga 2012.

Tvrtka ‘Grafičar’ d.d. Ludbreg, dobitnik Plakete ‘Zlatna kuna’

Investicije i kadrovi – temelj za napredak

Županijska gospodarska komora Varaždin dodijelila je priznanja najuspješnijim gospodarstvenicima.

Najviše priznanje, Plaketa 'Zlatna kuna' za srednja trgovačka društva, stigla je u Ludbreg, u tiskaru 'Grafičar' d.d. Povod je to za posjet tvrtki koja u Ludbregu ima najviše zaposlenih, njih 270. Direktor Franjo Beser ne krije zadovoljstvo priznanjem.

-'Grafičaru' to nije prvo priznanje, primali smo priznanja od raznih udruženja i strukovnih udruga i ranije. Zadnjih smo se godina opredijelili za proširenje i modernizaciju proizvodnje, te stvaranju i školovanju vlastitih kadrova. Takva poslovna politika pokazala se ispravnom jer u teškim gospodarskim vremenima ona daje sigurnost u poslovanju, da prebrodimo teškoće i ostanemo na tržištu – uvodno je rekao Franjo Beser.

'Grafičar' uporno godinama ulaže u modernizaciju proizvodnje.

Investicije i novi proizvodni programi -Mnogi kažu da nije vrijeme za investicije. Ne slažem se. U ovih 20 godina sam shvatio da nikad neće biti dovoljno novca ako čekate 'povoljniji' trenutak za investiciju. A one moraju biti dio redovnog poslovanja, poput isplate plaća. Bez investicija nema napretka. Mi smo u ovih 20 godina uložili velik novac u modernizaciju proizvodnje i stvaranje vlastitih stručnih kadrova. Smatram da smo zato ne samo ostali na tržištu, već se i proširili. A bilo je zaista teških godina za poslovanje, poratnih do kriznih godina. Uvijek smo smogli snage i pomalo ulagali u širenje. Otkupili smo Koprivničku tiskarnicu, Tvornicu vreća Borovljani, a prije godinu dana i izdavačku kuću 'Znanje' u Zagrebu. Uz nekad standardni proizvodni program uredskog i propagandnog materijala, tiskanica, proširili smo proizvodni program do toga da sad možemo raditi sve od papira i kartona. Tu paletu proizvoda nudimo ne samo domaćem, već europskom i svjetskom tržištu.

Naš proizvodni program obuhvaća kutije od kartona, kaširane kutije, etikete, samoljepive etikete, fleksibilne etikete, lutrijske srećke, fleksibilnu ambalažu,propagandni materijal i ostale grafičke proizvode za farmaceutsku, prehrambenu, poljoprivrednu, građevinsku, duhansku, kemijsku, kozmetičku, tekstilnu, obućarsku i druge industrije. Veliki smo proizvođač papirnatih vrećica i papirnatih vreća od 5 do 50 kg za prehrambenu, građevinsku, poljoprivrednu, kemijsku i ostale industrije. Vodeći smo u izdavačko-nakladničkoj djelatnosti u Hrvatskoj (knjige,brošure i dr.). Imamo 20-ak različitih programa. Takav širok program tražio je i nove strojeve. Godišnje kupujemo barem po dva suvremena stroja jer inače ne bismo

Školovanje kadrova

-U ‘Grafičaru’ je radilo 220 ljudi, a onda smo uzeli još 50-60 na određeno vrijeme da se uhodaju u posao. Dio njih će na doškolovanje, prekvalifikaciju. Iduće godine raspisat ćemo natječaj i poslati mlade na školovanje u Zagreb gdje će imati besplatni smještaj. Ako završe školu kod nas imaju radno mjesto. S 10-15 učenika zaključit ćemo ugovor. To radimo godinama i više od stotinu djece školovali smo uglavnom u Zagrebu jer znamo da ćemo tamo dobiti kvalitetne kadrove. Ne znam da li još itko u Hrvatskoj to radi. Bilo bi mi drago da se mladi više odlučuju za grafičku struku, mi ćemo pomoći pri školovanju u srednjoj školi i osigurati radno mjesto. Pomažemo i onima koji žele na studij. Imamo premalo visokostručnih kadrova. Rado bih da ih imamo više jer znanja sposobnih inženjera, ekonomista moramo koristiti. Za tvrtku su kadrovi važni poput ulaganja u investicije. Pravi radnik će puno napraviti i na starom stroju, a loš radnik neće puno napraviti niti na najmodernijem.

Bez kadrova i investicija u strojeve nema napretka ‘Grafičara’ - poručio je direktor Franjo Beser.

kvalitetom mogli konkurirati na tržištu i širiti proizvodni program. Tržištu sada možemo ponudi baš sve što se traži – kaže Franjo Beser.

'Grafičar' je dijelom promijenio poslovne partnere.

-Brzo smo shvatili da se mijenja status gospodarskih grana. Prije smo imali dobre, stalne kupce u tekstilnoj, metalnoj, drvnoj i još nekim granama. No, one su počele nestajati i tih kupaca, nažalost, više nemamo. Uočili smo da prehrambena, farmaceutska i kemijska industrija dnevno troše naše proizvode, stoga smo se razvojno okrenuli njima. Ne zanima me jesmo li u branši prvi, drugi ili treći.

Sigurno smo među vodećima. Danas grupacija 'Grafičar' ima 500 radnika u Ludbregu, Koprivnici, Borovljanima i Zagrebu, a isključivo se radi o proizvodnji, a ne trgovini. Sve obveze redovno izvršavamo, plaće, rate kredita. Nemam nikakvih dubioza, dugova što mi je najveće zadovoljstvo jer svakom poslovnom partnerom mogu pogledati u oči – kaže direktor.

Loša gospodarska klima No, i 'Grafičar' osjeća ovo što se događa u gospodarstvu.

-Najviše muči nelikvidnost. Ne trebaju nama nikakve potpore i subvencije, bespovratni krediti, nego sigurnost da možemo naplatiti ono što smo napravili. To je ključ za izla-

Suvremeni strojevi znače kvalitetu

Direktor Franjo Beser s Plaketom ‘Zlatna kuna’ problemi oko PDV-a i nelikvidnosti, mogli bismo raditi više i bolje poslovati. Sad se bojite potencijalnog kupca je li sposoban platiti. I ove smo godine investirali u nove strojeve, a imamo proširenje u Borovljanima gdje gradimo halu tako da bi tvornicu vreća i tiskaru u Koprivnici mogli spojiti u jaču tvrtku. Računamo tu na dolazak novih kupaca, domaćih i stranih - kaže Franjo Beser.

Planovi U ludbreškom Grafičaru radi 270 radnika zak iz krize. Rokovi plaćanja 30 ili 60 dana su prekratki, ali 90 dana mora biti krajnji rok za naplatu potraživanja. Tako možemo planirati priliv i odljev, a to će odmah pokazati tko može opstati, a tko propada. Veliki je problem otpisivanje kredita, kamata, te poreza doprinosa sa stotinama milijuna kuna duga prema državi. I nikome ništa. Kad se to dogodi onda smo mi koji redovito ispunjavamo obveze još više opterećeni i to nas guši. To je rak-rana gospodarstva.

Dovoljan je rok za naplatu od 90 dana što je u Europi normalno. I kad bi imali PDV po naplaćenoj realizaciji država bi imala kontrolu nad svakom neplaćenom fakturom, pa onda ne bi trošila milijarde za spašavanje brodogradnje, poljoprivrede.

Grafičar uvozi 95 posto repromaterijala jer kod nas nema papira, kartona, boja i lakova koji nama trebaju.

Kod uvoza ti trebaš platiti PDV 25 posto. Primjerice, uvoziš repromaterijal od 200.000 kuna i odmah plaćaš 50.000 kuna PDV-a. A mi tek moramo proizvesti i isporučiti proizvod, pa čekati 90-ak ili 180 dana da nam plate. Veliki je novac u igri kroz PDV.

Tvrtka ima 20-ak programa proizvoda

Na 10 milijuna potraživanja vani je 2,5 milijuna PDV koje ćete naplatiti nakon 6, 8 ili čak 12 mjeseci. Znači angažiramo vlastiti kapital da platimo PDV, dok od kupca ne možemo naplatiti svoj rad, pa prihodi i rashodi idu u raskorak. Da se to riješi sve bi bolje funkcioniralo. Nažalost, stanje u hrvatskom gospodarstvu je vrlo teško i mjere nove Vlade nisu dale rezultate. Umjesto da nam se pomogne u gospodarstvu, nas još više guše razni parafiskalni nameti, veliko je porezno opterećenje što je pravo porezno iscrpljivanje gospodarskog potencijala što utječe da budemo konkurentniji.

Na to se još nadovezuju administrativni utezi i neučinkovitost države što koči da bude više investicija i da se otvaraju nova radna mjesta. Sad imamo 340.000 ljudi bez posla, automatski je došlo i do pada opće potrošnje, a sve to utječe i na nas u gospodarstvu – tuži se direktor 'Grafičara'.

Godina bliži se kraju, a u pogonima je još dosta posla.

-Mi ćemo poslovati pozitivno, neće se ništa bitno promijeniti u prosincu. Poslovni rezultat mogu smatrati dobrim. Kada bi se riješili

Kutije, naljepnice, lutrijske srećke itd.

Poslovni planovi 'Grafičara' za budućnost su ambiciozni.

-Moramo biti konkurentni kvalitetom i cijenom. Računamo na proširenja bez obzira na krizu, jer život ide dalje. Vjerujem da sam realan.

Uvijek sam za to da se pokušavamo širiti, a ne otpuštati ijednog radnika.

Bez investicije nema opstanka. Treba što više proizvoditi i fakturirati, a brzina naplate će se valjda jednom riješiti. Dio proizvoda izvozimo u zemlje u našem okruženju, a ulazak u EU omogućit će da izvozimo više jer će transport biti jednostavniji i s manje troškova.Franjo Beser na kraju je želio naglasiti: -Ovo priznanje nije samo moje, već i svakog rukovoditelja i radnika naše tvrtke. Težimo k tomu da stvorimo timski rad, da ljudi rade zajednički, želimo povezati suradnju s jedinicama Borovljani, Zagreb. Cilj je imati timove stručnjaka koji će se međusobno dogovarati i nadopunjavati. Pojedinac može biti jak, ali ako je jak tim onda je sigurnost u uspješnu izvedbu radnog zadatka zajamčena. Ovo priznanje nam je obveza da u buduće zajedničkim i timskim radom pridonosimo razvoju tvrtke.-

Grafičar proizvodi i vrećice za brašno

PRIGODNO

30. studenoga 2012.

Biskup Josip Mrzljak u kanonskoj vizitaciji Varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak u sklopu kanonskih vizitacija pohodio je Župu Presvetog Trojstva Ludbreg. Biskupska vizitacija ima za cilj upoznavanje s radom pojedine župe i donošenje planova za iduće razdoblje. Biskup ujedno obilazi sakralne objekte, ali posjećuje i čitavu zajednicu.

-Kanonska vizitacija je pohod biskupa svim župama svoje biskupije, neke obilazi osobno, a neke preko delegata. Sada je došao red i na Župu Ludbreg. Tu živi nešto manje od osam tisuća naših vjernika po čemu je Ludbreg gotovo najveća župa naše Biskupije. Vizitacija znači i posjet vrtićima, školi, staračkom domu, bili smo na gradskom groblju gdje smo se pomolili. U župnom uredu razgovarali smo o aktualnim stvarima, kao i o Svetoj nedjelji koja je po organizaciji i iznad župne zajednice – rekao nam je biskup Josip

Obilazak župe Ludbreg

5

Preč. Đurkana i biskupa Mrzljaka dočekao je gradonačelnik

Preč. Đurkan, S. Blagaj, M. Krobot, biskup Mrzljak, B.Hajsok i vlč. Cujzek

Mrzljak.

U njegovoj pratnji bili su ludbreški župnik i vikar preč. Josip Đurkan i vlč. Ivica Cujzek, te Marko Štefanec, tajnik biskupa. Susreli smo ih pri dolasku u gradsku upravu.

-Vizitacija ujedno podrazumijeva

liti suradnju s vlastima u Ludbregu, jako dobro surađujemo. Uostalom zajedno pripremamo i Svetu nedjelju. Opet nas čeka puno suradnje jer iduće godine u Ludbregu ponovno imamo jubilej, 500 godina od proglašenja Ludbrega prošteništem –

i posjet mjesnim vlastima. Tako sam došao i k gradskim dužnosnicima da porazgovaramo o aktualnim temama, dotakli smo se nekih teškoća i problema da vidimo kako ih riješiti.

Suradnja Crkve i vlasti je jako važna, a osobno zaista mogu samo pohva-

kazao je biskup Mrzljak.

Susretu s biskupom Mrzljakom i njegovim suradnicima bili su nazočni gradonačelnik Marijan Krobot, zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, te Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća.

Vlč. Ivica Cujzek, novi vikar Župe Presvetog Trojstva Ludbreg

Vjernici traže iskrenog prijatelja i pratitelja

Velečasni Ivica Cujzek odnedavno je novi vikar ludbreške župe. Rodom je iz župe Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije Lepoglava gdje je i završio osnovnu školu. Božji poziv prema svećeničkom zvanju osjetio je vrlo rano, a želja je rasla iz godine u godinu. Nakon Osnovne škole krenuo je u Međubiskupijsko sjemenište i Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagreb, a nakon mature upisao je Bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet.

-Za moje zvanje zaslužni su obitelj, moji župnici, te mnogi ljudi dobra i plemenita srca, kao i iskrene molitve za mene. Put prema svećeništvu je put pun uspona i padova, te nije moguć bez iskrenih prijatelja, a ponajviše bez Božje blizine koja ohrabruje na tom putu – priča vlč. Ivica.

Prva služba bila mu je đakonska služba u Župi Svetog Ilije. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 2011., a prvu svećeničku službu imao je u Župi Svete Marije Magdalene u Ivancu. Ludbreg mu nije nepoznanica jer je kao bogoslov dolazio ovamo na ispomoć za dane Svete nedjelje.

-Poziv da dođem za župnog vikara u Ludbreg je radost, ali i velika odgovornost. Uloga župnog vikara je da bude u prvom redu na pomoć župniku i vjernicima. U službi želim biti bli-

zu svakom čovjeku, ne radeći nikakve razlike, želim da svojom prisutnošću u život ove župe unosim radost naše vjere, radost biti vjernikom unatoč mnogim životnim neprilikama. Temeljem svega smatram obitelj i mladež - ističe kapelan vlč. Ivica. Današnji način života dovodi do nesigurnosti, rastrganosti, a to se odražava na mlade koji se udaljavaju od Boga.

-Živimo u doba kada se pod naletom modernizacije i raznih sloboda gura čovjeka u propast. Stabilnost i nepokolebljivost vjernika i njihovih pastira osnova su za uspjeh na putu prema sigurnoj i sretnoj vječnosti – poručuje vlč. Ivica.

Advent Novi vikar rado se odazvao našoj molbi da čitateljima uputi nekoliko riječi u povodu početka AdventaDošašća.

-Došašće je vrijeme koje nam je darovano kako bismo se mogli pripremiti za nešto osobito. Stara je to naša riječ koja tako lijepo u svojem krilu čuva dugi neprekinuti niz autentičnih vrijednosti koje su nam u baštinu ostavili preci, a znači jednostavno - dolazak. Pripremamo se, dakle, iščekujući dolazak o kojemu Crkva govori na trojak način: Isusov dolazak njegovim rođenjem prije 2000 godina,

Kristov dolazak u našu nutrinu danas, mo trošiti dragocjeno vrijeme trčeći i njegov dolazak u slavi na kraju vre- uokolo pokušavajući završiti sve na mena. Godina vjere još je jedan poti- vrijeme, već iskoristimo to vrijeme caj i poziv Crkve da dublje i iskrenije da pripremimo najvažniji dio – svoje doživimo susret s Gospodinom. U srce. To je bit Došašća. Pripremiti svonašoj župi tom ćemo prigodom slavi- je srce i ruke, donijeti Isusa u svoj život i živote bližnjih potpuniti svete mise zornice koje su i vanjski je nego prije. To može izraz budnosti i spremnosti, dok je biti i jest izazovno sakrament pomirenja neizostavni i iziskuje hrabrost, trenutak u adventskom hodu svapožrtvovnost, ali kog vjernika. Čekanje i strpljenje nedvojbeno se isplanisu privlačne riječi, osobito u ovo ti u svako doba njesuvremeno doba razjedinjenosti govati čovječnost, gakada se ponekad čini da je najveća jiti stav razumijevanja, glad čovjeka upravo glad za malo podrške i pažljivovremena, pažnje. Čini nam se, sti prema blito čekanje, dosadnim, nažnjima, pornim, zahtjevnim... ljubaali ako znamo da vi i iščekujemo nešto značajno, nešto što će promijeniti naš život i ostaviti neizbrisiv trag, onda to čekanje izrasta do jedne uzvišenije razine, a i čovjek postaje uzvišeniji.

NemojVelečasni Ivica Cuzjek, novi vikar ludbreške župe

privrženosti prema Bogu. Jer 'svako vrijeme je pravo vrijeme za kršćane', tako i ovo teško, ali naše vrijeme. U tako pripravljenom srcu neće izostati vrhunac kojemu teži svako iskreno Božje stvorenje.

Pripremajući ovaj tekst, u misli mi dolazi rečenica koju je zapisao Psalmit prije mnogo godina: 'Gledajte u Gospodina i razveselite se!'

Tako je on molio. Tako i mi, dragi vjernici, pođimo radosni ususret Gospodinu koji je izvor istinskog veselja, pođimo prema Božjoj izjavi ljubavi nama, našem svijetu koja se krije u svetoj noći iz koje novorođeni Spasitelj – Božić - pruža ruke želeći nam posve i zauvijek podariti svoj mir, ljubav i blagoslov, nadu i život, samoga sebe! Nemojmo „odugovlačiti“ nego mu otvorimo srca, pripremimo mu u njima tople, nježne i susretljive jaslice.

Molim Gospodina neka svojom marnom rukom vaše živote, vaše obitelji, prijatelje, vaša nastojanja i zalaganja obdari hrabrošću i svakim blagoslovom, neka vam uvijek bude čvrst oslonac vodeći vas sigurnim i mirnim putem te svojim svjetlom pozlati vašu ustrajnost i nepokolebljivost na putu prema njemu, istinskoj radosti poručio je velečasni Ivica.

Pripremila: Ana Havaić

Cinkuš adventski na trgu od 19. do 23. prosinca

Božiću ususret Pred nama su najljepši dani u godini koji prethode Božiću i uvijek odišu posebnom radošću iščekivanja.

Građani Ludbrega, prigradskih naselja i posjetitelji, imat će prigodu treću godinu zaredom uživati u prigodnim blagdanskim sadržajima u sklopu manifestacije Cinkuš adventski.

–Želimo unaprijediti predbožićne programe na trgu. Želja je da osmislimo sadržaje, potaknemo druženje ljudi i doprinesemo ugođaju da u blagdanskom duhu i što ljepšem ozračju dočekamo Božić - otkrio nam je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika

koji vodi Odbor za organizaciju.

Ovogodišnji 'cinkuš' donosi i nekoliko novina.

-Lani smo imali program tri dana, a ove godine Cinkuš će se odvijati četiri dana uzastopce, od srijede 19. do nedjelje 23. prosinca. Bit će prigodni nastupi, kao i štandovska prodaja primjerenu blagdanu.

Sve će se odvijati na južnom dijelu trga, između terasa do pila sv. Trojstva. Tu će se postaviti pozornica za izvođače i okolo svi štandovi tako da će biti na okupu. Zato će svi biti u prilici slušati izvođače, a ponuda

štandova biti će na jednom mjestu što će sigurno donijeti pravo ozračje – kaže Božidar Hajsok.

Bit će tu programa i nastupa djece, ali i odraslih.

-Svakog dana nastupit će po jedan vrtić. Posljednjeg dana mališanima poklanjamo božićnu predstavu 'Šarenog svijeta'. Pripremamo poklone, nagradne igre i iznenađenja za najmlađe. Udruge će pjevati božićne pjesme koje su i najljepše.Cinkuš adventski zamišljen je kao

mjesto za kupnju božićnog poklona, suvenira, ukrasa. I ne samo to.

-Bit će ponude i drugih suvenira i poklona, ali i meda, cvijeća, sira i drugih proizvoda koji vam mogu dobro doći za dane blagdana. Već je prijavljeno 20-ak štandova. Mjesta za štandove su besplatna, pa pozivam one koji žele štand da nam se jave u urede gradske uprave. Tražimo tek da ponuda bude primjerena blagdanskim danima – ističe Božidar Hajsok.

Na trgu će biti i prigodna ugostiteljska ponuda.

-Po jedan dan ponudu zakuske imat će naši ribiči, zatim lovci, 'Črni maček' i Rotary klub u sklopu humanitarne akcije, a bit će raznih napitaka. Pozivam građane da nam se pridruže na trgu od 19. do 23. prosinca na 'Cinkušu' - kaže Božidar Hajsok.

Gradski trg bit će ukrašen i osvijetljen u božićnom ruhu, a građani će na trgu imati prigodu upaliti Betlehemsko svjetlo.

6

PRIGODNO

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 3. prosinca -Tu smo svi jednaki i brinemo jedni za druge i za okolinu oko nas, to nam je najljepše - riječi su Andreje, Emila, Marka i Mirjane, četvero korisnika stambene zajednice 'Sunčev sjaj' u Globočecu. Život u kući nalikuje životu u obitelji što je bio i cilj. Inicijatorica i realizatorica ideje Ružica Zlatar predsjednica 'Ludbreškog sunca' majka je Melite, stopostotnog invalida, djevojke od 38 godina. Njezino tužno iskustvo i često pitanje roditelja bolesne djece: 'Što s našom djecom poslije nas?' ponukao ju je stvoriti kuću 'Sunčev sjaj': -Želja je bila da osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama stvorim kvalitetan život i da ostanu s obiteljima, a da obitelj bude rasterećena jer invalidi trebaju skrb 24 sata dnevno. Kuća omogućuje djeci da poslije nas mogu nastaviti s obiteljskim životom. Mi roditelji nemamo pravo to tražiti od njihove braće i sestara, ali moramo težiti da ih primjereno zbrinemo – pojasnila je Ružica Zlatar.

'Sunčev sjaj' ima obilježje doma, a dijelom čak i kvalitetniji život. Nakon ustajanja stanari slažu krevete, slijedi osobna higijena, potom doručkuju, pa dobiju propisane lijekove. Stanari prijepodne provode u pripremi obroka, čišćenju, uređenju okoliša.

Sve je to dio njihove terapije.

-Najviše volim raditi u vrtu, bilo je dosta posla jer smo imali tikve koje smo prije posadili. Najljepše mi je kuhati, najbolje mi ide meso i krumpir. Svaki dan perem suđe, a u pospremanju mi pomaže Emil – rekla je stanarka Mirjana.

Od ponedjeljka do petka stanari odlaze na ručak u obližnju 'Kuću sunca' gdje se uključuju u rad radionica, a navečer se vraćaju u 'Sunčev sjaj' gdje večeraju, gledaju TV, igraju društvene igre, spremaju se za spavanje.

–Tu mi je jako lijepo, svi smo prijatelji. Moja je obaveza pranje suđa, spremanje kreveta, sušenje veša.

Dečki nam u svemu pomažu - rekla je Andreja.

Kuća je površine 240 kvadra-

30. studenoga 2012.

Život u kući ‘Sunčev sjaj’ Priznanje za uređeni vrt

Emil, Andreja, Mirjana i Marko s Ružicom Zlatar, predsjednicom Ludbreškog sunca

Humanitarni koncert Već 16 godina ‘Ludbreško Sunce’ krajem studenoga priređuje koncert ‘Pružimo im ruke - otvorimo srca’. Tako je bilo i u subotu 24. studenoga u kinodvorani Pučkog učilišta. Nastupili su mališani vrtića ‘Radost’, Tija Pikija, Josip Novoselec, tamburaši udruge ‘Lun-Mla’ iz Lunjkovca, te Bojan Jambrošaić. Održane su i

ta, sastoji se od četiri spavaonice sa sanitarnim čvorovima, velikog dnevnog boravka, kuhinje. O stanarima brine troje zaposlenih – njegovateljica, medicinska sestra i domaćica. Nije bilo lako prikupiti 1,4 milijuna kuna za kupnju i opremanje kuće. Izostala je pomoć države, a novac je prikupljen brojnim

Mirjana i Andreja uređuju krevet

prodajne izložbe kolača i radova štićenika, a novac će se koristiti za rad kuće ‘Sunčev sjaj’. -Koncert je potvrdio da ima puno ljudi velikog i toplog srca i hvala im što su se odazvali u ovolikom broju.

Zahvaljujem svima koji su nam do sada pomagali i svima koji će nam pomoći u narednim akcijama – rekla je Ruža Zlatar.

akcijama, donacijama. Useljenje je bilo 1. travnja 2011. Ministarstvu je odavno upućen zahtjev za financiranje ovog programa, ali odgovora - nema.

–Financiranje, nažalost, još nije riješeno, nije potpisan niti jedan ugovor. Dio pokrivaju staratelji, a za ostalo se snalazimo raznim akcijama

Uz koncert je održana prodajna izložba kolača i suvenira i pomoću donacija. Želimo živjeti i borimo se da ne dođemo u situaciju da moramo reći: ovaj program ne možemo provesti. To bi bila tragedija i velika sramota za državu – rekla je Ružica Zlatar.

Skrb o osobama s invaliditetom u domovima sa stotinama korisnika, u svijetu i Europi stvar je prošlosti

‘Ludbreško sunce’ upravo je primilo priznanje za uređen okoliš kuće ‘Sunčev sjaj’ u izboru emisije ‘Slušaj kako zemlja diše’ Hrvatskog radija uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Kuću ‘Sunčev sjaj’ okružuje uređen vrt s raznim povrćem koje se koristi za pripremu obroka. Od tikvi golica dobilo se 50 litara crnog ulja, dio je prodan, a ostalo se koristilo u kuhinji. U voćnjaku je 70 stabala s kojih su ubrane prve jabuke, kruške.

-Važno je da se stanari, između ostalog, bave i radom u vrtu i voćnjaku. Sada mogu uživati u plodovima svoga rada. Važno je da osjete da su korisni sebi i okolini, jer osim primanja trebaju nešto i dati zajednici – rekla je Ružica.

U sadnji su pomogli učenici ludbreškog odjeljenja škole ‘Arboretum Opeka’ koji su u udruzi obavljali stručnu praksu.

i prelazi se na male zajednice poput ove u Globočecu. Stoga se čini da je udruga ovim projektom već u Europi, ali država to ne prepoznaje.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 'Ludbreško sunce' će obilježiti 3. prosinca na trgu u Ludbregu. Od 9 do 12 sati, izložit će radove iz njihovih radionica, te će javnost upoznati s djelovanjem. Dijelit će čaj i klipiće, te prodavati vjenčiće, tepihe, keramiku i božićno-novogodišnje čestitke.

Pripremila: Marina Hižak

Bojan Jambrošić i mališani ‘Radosti’ u pauzi koncerta Stanari obavljaju kućne poslove - Mirjana i Emil

Rotary klub Ludbreg

Koncert i humanitarne akcije za blagdane Rotary klub Ludbreg priprema dva humanitarna programa za predstojeće blagdane. Prvi je zajednički koncert učenika Srednje glazbene škole Varaždin i Osnovne glazbene škole Pučkog otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’ Ludbreg.

Drugi će program biti u sklopu Cinkuša adventskog gdje će se prigod-

nom prodajom prikupljati sredstva za humanitarnu pomoć.

-U kino-dvorani našeg Pučkog učilišta u petak, 14. prosinca održat će se koncert učenika Srednje glazbene škole i naše Osnovne glazbene škole. Uvjereni smo da će to biti prekrasni glazbeni događaj u kojem će svoje umjetničke potencija-

le pokazati mladi nadareni glazbenici. Umjesto ulaznica prikupljat će se dobrovoljni prilozi posjetitelja, ljudi će darivati koliko žele. Prikupljena sredstva ravnomjerno ćemo podijeliti da pomognemo rad dviju škola koje je pohađalo, a i sada pohađa mnogo nadarenih mladih ludbreškog kraja.

Nakon toga ćemo u Cinkušu adventskom prirediti prodaju kobasica za posjetitelje na trgu. Novac od prodaje, u suradnji s našim Caritasom, bit će za kupnju namirnica koje ćemo za blagdane podijeliti onim žiteljima našeg kraja koji žive u teškim materijalnim prilikama. I ovim putem pozivam čitatelje, ži-

telje Ludbrega i okolice da se uključe u humanitarne akcije – poručuje Božidar Hajsok, predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

Koncert učenika varaždinske i ludbreške glazbene škole bit će 14. prosinca, a prigodnu prodaju kobasica ludbreški rotarijanci imat će na trgu između 19. i 23. prosinca.

30. studenoga 2012.

O B L J ET N I C A

7

Dani sjećanja na žrtvu Vukovara Više od 20 godina bude se tužna sjećanja na Vukovar u studenome 1991. Stariji vjerojatno nikada neće zaboraviti s koliko su straha, tuge i boli slušali vijesti o herojskoj borbi branitelja grada, o pogibijama pravih heroja-branitelja, o dnevno tisućama granata kojima su JNA i zloglasne srpske paravojne postrojbe puna tri mjeseca svakodnevno zasipale položaje obrane grada. A

tamo su bili i ludbreški policajci, njih 20 u sastavu Zasebne postrojbe PU varaždinske koji su stigli 11. rujna i odmah zauzeli položaje u Ličkoj ulici s domaćim Vukovarcima. Podsjećamo – oružje su u Borovom naselju položili među posljednjima.

Većina naših u kolonama je sjećanja svake godine i pohodi Vukovar na središnji program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara,

te ostaje na komemoraciji u Borovu naselju koja je među posljednjim sadržajima obilježavanja vukovarske tragedije. Ponosni smo na njih jer je tako i Ludbreg dao obol obrani Vukovara. Tužni smo što su morali proživjeli strahote rata, a potom većina njih i užas srpskih logora gdje su bili izloženi mučenjima, ponižavanjima i velikoj neizvjesnosti. I zato ćemo još jednom, kao i uvijek

do sada u Ludbreškim novinama u broju za studeni, a i uvijek kada za to bude prigoda ili potreba, podsjetiti na imena 20 ludbreških policajaca, branitelja Vukovara. Najtragičnija sudbina zadesila je Josipa Kanižaja i Marijana Levaka. Ostalih 18, od kojih su gotovo svi završili u srpskim logorima, čine udrugu 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.': Petar Franolić, Mladen Šan-

tavec, Mario Melnjak, Dragec Kladić, Franjo Zember, Zlatko Horvat, Stjepan Kotišćak, Josip Šafarek, Krešimir Pepelko, Andrija Pišpek, Dražen Hižak, Vitomir Namjesnik, Zlatko Klekar, Marijan Stančin, Nenad Petričević, Josip Gašparić, Mladen Međimurec i Dražen Mezga.

Hvala vam momci!

Prisjećamo se vukovarske tragedije

Sjećanje na Josipa Kanižaja-Paju Prošla je već 21 godina od najveće bitke u Domovinskom ratu, bitke za Vukovar. Isto toliko vremena prošlo je i od pogibije ludbreškog policajca Josipa Kanižaja, jednog od vukovarskih branitelja i žrtve. Josip ili Pajo, kako su za svi zvali, kao vozač je zajedno s Petrom Franolićem bio zadužen za vezu, prijevoz ranjenika, dostavu hrane i ostalih stvari prema potrebi. Stradao je za volanom starog Opel Kadeta na izlasku iz Vukovara 6. studenog 1991. godine, nepuna dva tjedna prije pada grada u neprijateljske ruke. Njegov suvozač Petar uspio se nekoliko dana kasnije s grupom boraca probiti iz okruženog Vukovara i po povratku je donio tužnu vijest obitelji Kanižaj u Sesvete Ludbreške. Obitelj dugo nije mogla prihvatiti istinu o Josipovoj sudbini.

-Nakon razmjene zarobljenika i kad su naši došli doma iz logora čuli smo različite izjave, čak su nam budile nadu da je on još živ. Sama sebi sam govorila da je za mene živ tak dugo dok ga ne vidim mrtvog – sjetno se prisjeća mama Anka. Naime, njegovo mrtvo tijelo ostalo je u okupiranom Vukovaru, a sa smrću voljene osobe bilo se teško pomiriti. Tako su u obitelji živjeli u nadi da će Josip jednog dana možda ipak pokucati na vrata njihova doma.

Godine su prolazile i počele su se slagati kockice koje nisu išle na ruku Kanižajima da bi njihov Joža ipak nekako mogao preživjeti napad četničkih snajpera.

-Na dan stradanja moj sin se ujutro uspio javiti u ludbrešku policijsku postaju. Nazvao je i doma, pital kako je njegova kćerka Karmen koja je tada navršila 13 mjeseci života. Zatim je s Petrom išel iz Borova naselja na svakodnevni zadatak u potpuno opkoljeni Vukovar. Rekli su nam da ih je u bolnici ravnateljica dr. Vesna Bosanac molila da dopelaju kruh i vodu jer su ljudi u bolnici bili doslovce žedni i gladni. I znam da je njemu bilo teško gledati iznemogle ljude i dečki su se zaputili u Borovo naselje jer je tam bila pekara. Iz grada su odlučili izaći oko 9 sati i 30 minuta prečacem. Kroz naselje Lužac vozili su cestom punom rupa od granata.

A onda su ih usporile krave i druge životinje koje su lutale po cesti i građevni materijala koji je popadal s kuća. Tak su postali laka meta za snajperiste, počeli su pucati po njima i tak je Joža nastradal – rekla je mama Anka.

No, prošlo je dugih, čak 7 godina iščekivanja do konačne potvr-

Gradonačelnik M. Krobot, S. Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća i branitelj S. Nikolaus i drugi s upaljenim lampašima

Sveta misa i tužno sjećanje na poginule

Majka Anka i nećak Vedran često posjećuju Josipov grob

Josip je poginuo u 25. godini de onoga što je bilo teško priznati samome sebi. Obitelji je 3. svibnja 1998. stigao poziv za identifikaciju tijela nakon eshumacije 938 tijela iz masovne grobnice na istočnom prilazu Vukovaru.

-U Vukovaru sam bila triput, a najteže mi je bilo baš onda kad sam zajedno s unukom Karmen i snahom Mirjanom išla na identifikaciju i preuzimanje posmrtnih ostataka.

Njegovo tijelo bilo je zakopano na mjestu sadašnjeg Memorijalnog groblja, tam je i njegov mramorni bijeli križ u prvom redu s brojem 57.

Tijelo su stavili u dve svezane crne najlonske vreće. U njima valjda nije bilo zraka, pa tijelo nije bilo raspadnuto. Odmah sam ga prepoznala čim su otkrili lice. U vrećama su bili i njegovi dokumenti. Tak da sam si-

gurna da već 14 let nosim cvijeće i palim svijeće na grobu svoga sina – s tugom se prisjeća mama Anka.

Tijelo mu je potom prevezeno u Sesvete gdje je pokopan na mjesnom groblju uz visoke vojne počasti.

Grob gotovo svakodnevno posjećuje i njegov nećak Vedran kada ide k prijatelju Krunoslavu Ivančiću i prolazi pokraj groblja.

-Ujak mi je ostao u jako lijepom sjećanju iako sam tada imao samo 4 godine. Prije odlaska na ratište često sam se vozio s njim. Bio sam jako kižljav, a on bi rekao 'odi pijurec mali, idemo jen krug'. Vozio je za ATP i ja sam brzo uskočio u kabinu kamiona, pa smo napravili dva kruga 'oko sela'. Možda sam upravo zbog toga zavolio Sesvete, te odlučio ovdje živjeti i raditi iako mi roditelji već dugo žive u Sloveniji. Brinem o baki Anki i djedu Alojzu, oni su stariji ljudi i često trebaju liječničku pomoć.

Ovaj mjesec sam ih čak 8 puta vozio u Varaždin. Ali, drago mi je da im mogu pomoći – rekao je Vedran, Josipov nećak.

Josip, koji je uvijek bio spreman pomoći suborcima, svima je ostao u lijepom sjećanju. Njegov grob svake godine u više navrata posjećuju i njegovi preživjeli suborci i to uz Dan policije 29. rujna, na blagdan Svih svetih, te 6. studenog na dan njegove pogibije. Na vijencima koje su položili na njegovo vječno počivalište piše: 'Dok smo mi živi, živjet ćeš i ti!'

Dražen Vađunec

Na dan pada Vukovara u cijeloj Hrvatskoj točno u 18 sati zapaljene su svijeće za poginule branitelje.

Tako su i članovi udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 1991.' te udruge Dobrovoljci i veterani Domovinskog rata zapalili svijeće kod spomenika braniteljima na ludbreškom gradskom groblju. Prethodno su branitelji sudjelovali na svetoj misi, a zatim su se okupili ispred kapure gdje su zapalili lampaše i u organiziranoj povorci krenuli do spomenika.

Na čelu povorke bili su gradonačelnik Marijan Krobot i predsjednik

Gradskog vijeća Slavko Blagaj, te predstavnici udruga proizašlih iz domovinskog rata Mario Melnjak i Stjepan Nikolaus. Prisutne je na minutu šutnje i odavanje počasti poginulima pozvao Petar Franolić, branitelj kojemu je uspio proboj iz opkoljenog Vukovara. Zatim su svi zajedno otišli do glavnog trga te po uzoru na ostale gradove 'osvijetlili' Ulicu kardinala Alojzija Stepinca od pošte do svetišta. Uz rubove kolnika u čast braniteljima i ostalim stradalnicima postavljeno je stotinjak lampaša. (dv)

Kod spomenika poginulim braniteljima na gradskom groblju

Lampaši za Vukovar upaljeni su i u Ulici Alojzija Stepinca

8

LAG IZVOR

Javni skup Lokalne akcijske grupe Izvor u Ludbregu Lokalna akcijska grupa Izvor sa sjedištem u Ludbregu je zajednica 10 općina i dva grada koji zajedničkim projektima žele donijeti višu kvalitetu života u svojim sredinama korištenjem postojećih resursa i potencijala u cilju bržeg i kvalitetnog ruralnoj razvoja, poštujući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti.

Tako bismo najkraće definirali udrugu koja se po prvi puta javno predstavila u Ludbregu sredinom studenoga.

Cilj skupa bio je da se po prvi puta predstavi dio članica LAG-a. Tako su se sada predstavile općine Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ, Beretinec, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Rasinja, te gradovi Varaždinske Toplice i domaćin Ludbreg.

Interes i posjet skupu bio je izniman i prostor hotela 'Crnković' bio je potpuno ispunjen.

-Impresioniran sam odazivom i kako su se naše članice predstavile. Bilo je još zainteresiranih da se predstave, ali jednostavno nije bilo dovoljno prostora. To znači da ćemo ubuduće ovakve prezentacije raditi na otvorenom tijekom proljetnoljetnih mjeseci. Uostalom, naš LAG pokriva područje od 544 kvadratna km gdje živi 51.000 žitelja što su respektabilne brojke. Na nama je da iskoristimo svoje potencijale, primjerice, u proizvodnji meda, sira, cvijeća, u vinogorju s vinskim cestama i drugim ruralnim, gospodarskim i povijesnim prednostima. Sada su se predstavili neki obrti, turističke zajednice i udruge. Bio je i prekrasan kulturno-umjetnički program, a posjetitelji su čuli informacije o

Članovi LAG-a Izvor

30. studenoga 2012.

Iskoristiti neizmjerno

tome kako je zamišljen rad LAG-a, o financiranju projekata iz 'prve ruke' od predstavnika Ministarstva poljoprivrede. Poslužilo je ovo i za razmjenu iskustva i dogovor o aktivnostima koje nas čekaju odmah nakon Nove godine – rekao nam je predsjednik LAG-a Izvor Božidar Hajsok, zamjenik ludbreškog gradonačelnika koji je pozdravio nazočne.

Javno predstavljanje široj javnosti LAG-a Izvor pozdravili su gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenica župana Varaždinske županije Blanka Glavica-Ječmenica.

Osim što se u radnom dijelu predstavio rad LAG-a, posjetitelji su mogli doznati što donosi Lokalna razvojna strategija, a Ivan Ciprijan iz Uprave za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede upoznao je nazočne kako LAG može raditi na pristupu europskim fondovima.

-Naš LAG priprema se za prijavu na natječaj za mjeru 202 IPARD-a kojeg naše Ministarstvo raspisuje 15. siječnja. To je dugo očekivana mjera i mi ćemo biti spremni za prijavu na natječaj jer smo ispunili sve prethodne obveze i uvjete. Cilj je doći do lakše provedbe strategije ruralnoga razvoja naših sredina koristeći se europskim fondovima kako to rade brojni LAG-ovi u mnogim zemljama EU. Namjeravamo profesionalizirati rad našeg LAG-a, a troškovi plaće, ureda, telefona, edukacije i druge financirali bi se iz europskih fondova. Smatram da imamo dobru poziciju za budućnost i velike potencijale za intenzivniji ruralni razvoj što je dosad bilo malo

zapostavljeno. Jamstvo za to su izuzetni mladi stručnjaci u upravnom i nadzornom odboru iz više općina i gradova u našem okružju, prepuni odličnih ideja i energije. Oni su svojim načinom razmišljanja i sposobnostima već u Europi i siguran sam da će dati veliki doprinos razvoju naših krajeva. Osobno me raduje što je Ludbreg kao izvorište ideja središte okupljanja u LAG-u.

To znači susjedi nas cijene – rekao nam je Božidar Hajsok.

Na skupu su podijeljene diplome pojedincima koji su sudjelovali u radu radionica za osnivanje LAG-a.

U kulturno-umjetničkom dijelu nastupili su Društvo žena i djevojaka Veliki Poganac, KUD Varaždinske Toplice, KUD Martijanec i KUD Juraj Lončarić iz Hrženice.

A na štandovima posjetitelji su mogli razgledati predmete i proizvode kulturne i tradicijske baštine članova LAG-a Izvor, privatnog sektora, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i udruga, a neke od njih predstavljamo na susjednim Blanka Glavica Ječmenica, županova zamjenica, gradonačelnik Mari stupcima. sok u razgledavanju štandova

Štand OPG-a Pajnogač iz Hrastovskoga

Tamburaši iz Hrženice

Nastup čl

Predstavile se općine, udruge…

Kako je bio domaćin prve javne promocije članova LAG-a Izvor bilo je i za očekivati da će u izložbenom dijelu najviše biti zastupljen Grad Ludbreg. Naš grad predstavili su svojim aktivnostima: Turistička zajednica, 'Žene iz Centra svijeta', Pčelarsko društvo Ludbreg, OPG Pajnogač iz Hrastovskoga, te Udruga 'Trsek'. Ipak, predstavit ćemo ovoga puta izlagače koji dolaze iz drugih općina, a njihove dužnosnika pitali smo s kojim su interesima pristupili LAG-u Izvor.

Općina Mali Bukovec Načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković na javni skup doveo je svoje 'adute'. Naime, Mali Bukovec je na promociji zastupala tvrtka 'Galko' koja zapošljava 70-ak

djelatnika na proizvodnom programu kožne galanterije. Bila je tu i Udruga mladih LUN-MLA iz Lunjkovca u kojoj djeluju tamburaška, glumačka i likovna sekcija, a organiziraju brojne humanitarne koncerte i druge aktivnosti, često puta na području Grada Ludbrega i susjednih sredina.

Evo što o svemu kaže načelnik ove općine Darko Marković: -Ušli smo u LAG radi homogenosti s ostalim jedinicama lokalne samouprave iz našeg okruženja, ali i zato što želimo da se prepoznaju naši napori na razvoju. Nadalje, sami radimo na izradi svoje Lokalne razvojne strategije Općine Mali Bukovec. Specifični smo jer smo najistočnija općina Varaždinske županije, pa nam je cilj implementirati se u

Načelnici općina Darko Marković i Marijan Horvat

razvojnu strategiju LAG-a. Muči nas nedostatak potrebne komunalne infrastrukture, najviše kanalizacije i pročistača otpadnih voda. To bi trebao biti zajednički uređaj za općine Mali i Veliki Bukovec, pa smo tu već povezani sa susjedima, a sada je sasvim logično da se povezujemo na široj razini. Budući strukturni fondovi baš predviđaju pomoći za takve projekte i suradnje susjednih lokalnih jedinica. Želimo iskoristiti znanje i iskustva drugih općina koje su već u tome svemu odmakle.

Važni su nam naši poljoprivrednici. Njihove parcele su rascjepkane, ali ja to ne vidim kao problem već kao prednost, kao temelj za razvoj intenzivne proizvodnje. EU preko fondova ulaže više od 50 posto u poljoprivredu i tu vidimo svoju priliku

da pomognemo proizvođačima, posebice brojnim proizvođačima cvijeća i povrtlarima koji u našem kraju imaju dugu tradiciju i veliko znanje. Sada oni svoje znanje i tradiciju ne prenose mladima jer mladi trenutačno u poljoprivredi ne vide interes i svoju budućnost. Nadalje, cijelo područje naše općine zapravo je geotermalni izvor o kojem se zna već 40 godina. Nadamo se da će se jednog dana početi iskorištavati na dobrobit naših žitelja - otkrio nam je Darko Marković.

Općina Martijanec I načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat dopratio je na javni skup LAG-a udruge iz svoje sredine.

Martijančani su se među prvima

Predstavile su se i udruge iz Lunjkovca i Martijanca

uključili u pripreme za osnivanje LAG-a: -Prepoznali smo da kroz LAG možemo lakše ostvariti svoje interese i ubrzati razvoj naše općine jer nismo zadovoljni sadašnjim stanjem i tražimo put prema napretku i boljoj budućnosti. Prvenstveno smo zainteresirani za projekte na razvoju poljoprivrede u našoj sredini, a u samom općem ruralnom razvoju smatramo da je jako važno obrazovanje.

To za nas znači rješavanje pitanja prostora objekata predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja koji su temelj opstanka i razvoja jedne zajednice. Kroz projekte vjerujem da ćemo poljoprivrednike lakše motivirati da nastave proizvodnju, nastojat ćemo raditi na njihovom udruživanju kako bi zajedno lakše

Štand Učeničke zadruge Jabuka OŠ Martijanec

30. studenoga 2012.

bogate potencijale

LAG IZVOR

9

Kutak sa suvenirima udruge Žene iz Centra svijeta

Posjetitelji su pozorno pratili izlaganja

ijan Krobot i zamjenik Božidar Haj-

lanica udruge iz Velikog Poganca izašli na tržište što bi sigurno dovelo do prosperiteta našeg kraja. Općina sama gotovo sigurno ne bi provodila te projekte u današnjim okolnostima i uvjetima. Sam princip u EU je takav da se kroz LAG može doći do sredstava i puno lakše realizacije planova. Zato smo odmah od samoga početka bili za osnivanje LAG-a, to smo proveli kroz naše Općinsko vijeće i radili smo na tome od prvog dana, a imamo i naše predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru.

Ulaskom u EU očekujem daljnji razvoj LAG-a, a time i naših općina.

Općina Martijanec je na Bogom danu mjestu, okruženi smo razvijenim gradovima. Mi smo u sredini, a odlično smo prometno povezani, imamo željeznicu, državnu cestu, ulaz-izlaz na autoput. Imamo sve preduvjete za uspješan razvoj. Nadamo se u budućnosti i brzoj Podravskoj cesti kroz naš teritorij, a možda jednog dana i autoputu kroz isto područje koji bi povezao zapad

Interes za prvi javni skup LAG-a Izvor nadmašio je očekivanja

Udrugu vinogradara Trsek zastupao je predsjednik Branko Kežman

i istok Europe što bi Općini Martijanec u budućnosti sa sadašnje perspektive donijelo nesagledive mogućnosti razvoja našega kraja - kaže Marijan Horvat, načelnik Općine Martijanec Martijančani su za promociju predstavili svoj KUD koji je s djelovanjem počeo prije dvije godine s ciljem promicanja i očuvanja kulturnih i narodnih običaja, a u njemu djeluju tamburaška, folklorna, literarno-recitatorska i sekcija vezilja, a u suradnji s KUD-om formirao se i Tamburaški sastav Kraljevi.

OPG Pokos bavi se proizvodnjom i prodajom vina, a ima i kušaonicu.

U svojim vinogradima imaju sorte: graševina, rajnski rizling, pinot bijeli i sivi, muškat otonel i moslavac. Za graševinu, rajnski rizling, pinot bijeli i mješavinu 'Ludbreška kapljica' imaju oznaku geografskog podrijetla. Predstavili su se i mladi iz Učeničke zadruge OŠ Martijanec koji u svom voćnjaku i vrtu uzgajaju

privničko-križevačkoj županiji s 21 naseljem i oko 110 km kvadratrnih s 4.000 žitelja. Unatoč tomu jedna je od najnerazvijenih, uglavnom zbog našeg geografskog položaja, a vjerojatno je to sudbina i rubnih područja nekog teritorija. Nemamo infrastrukturu kakvu bismo trebali imati, nedostaje vodovodna mreže, cestovna uređenost, prometna povezanost i drugi resursi. LAG baš stremi k tome da u takvim sredinama stvori bolje uvjete života ljudi da nas se ne bi zadesio egzodus poput onog iz prošlih vremena. Prvenstveno nas zanimaju projekti komunalne infrastrukture, ona može dati inicijalni poticaj za razvijanje poduzetništva i obrtništva jer jedno bez drugog ne ide. Ulaže se uglavnom tamo gdje postoji uređena infrastruktura.

A samim time dolazi do razvoja i kulturnog života žitelja, osnivanja i razvoja udruga i raznih manifestacija, a nadgradnja su svakoj životnoj sredini. Kroz LAG Izvor lakše ćemo

Općina Mali Bukovec predstavila se tvrtkom Galko

jabuke, kruške te drugo voće i brojne vrste povrća i ukrasnog bilja, a u zadruzi djeluju još kreativci pletači, cvjećari.

Općina Rasinja Općina Rasinja je jedina u LAG-u Izvor koja nije iz Varaždinske već iz Koprivničko-križevačke županije.

Načelnik Danimir Kolman pojasnio nam je i zašto.

-Mi u našoj županiji još nismo radili na osnivanju LAG-a i vaša županija je u tome bila daleko domakla. Teritorijalni ustroj nije prepreka za udruživanje u LAG Izvor, a kako Općina Rasinja graniči s Gradom Ludbregom, zatražili smo da se i mi priključimo. Susjedi smo i smatramo da možemo jako kvalitetno surađivati. Veže nas i povijest jer je do prve polovice 20. stoljeća naša općina bila pripojena ondašnjem Kotaru Ludbreg.

Mi smo najveća općina u Ko-

Danimir Kolman, načelnik Općine Rasinja

i brže ostvariti ciljeve, udruga će se kandidirati na natječajima za sredstva iz EU fondova s projektima od zajedničkog interesa – kaže Danimir Kolman.

Na promociji se predstavila 'Podravska gruda', udruga za promicanje i unapređenje seoskog života, Udruga vinogradara i voćara iz Subotice Podravske, bili su tu i školarci s likovnim radovima, a nastupila je i folklorna družina udruge 'Napredna žena', ogranak Veliki Poganac.

Također su se predstavile Varaždinske Toplice s Turističkom zajednicom grada, te udruge 'Biserna dolina' iz Greščevine i 'Naši cajti' iz Toplica, zatim toplički KUD i obiteljska tvrtka 'Mygros' iz Donje Poljane. Općinu Sveti Ilija predstavili su cvjećarski obrt Cepanec, tvrtka 'Croma, tokarska radionica Košćak i udruga žena iz Doljana. Općinu Beretinec u Ludbregu su zastupali KUD 'Ježek' i vinarska udruga VIVBER.

Štand udruga iz Rasinje i školaraca

10

TU O K O N A S

30. studenoga 2012.

Kanarinac - udruga za uzgoj malih životinja

Izložba životinja 8. i 9. prosinca

Udruga 'Kanarinac' iz Ludbrega priprema novu izložbu ukrasnih životinja. Bit će to već 17. izložba, a održat će se u ludbreškom lovačkom domu 8. i 9. prosinca.

-Očekujemo više od 20 izlagača pretežito iz sjeverozapadnog djela Hrvatske. Prijavljeno je puno golubova, kunića, peradi, ptica i drugih ukrasnih životinjica – ističe Kruno Gložinić, predsjednik 'Kanarinca'.

Izložba će u subotu 8. prosinca za posjet biti otvorena od 8 do 20 sati, a dan kasnije od 8 do 14 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna, a svaka ulaznica ujedno je i tombolska karta što znači da posjetitelji neće otići kući praznih ruku. Priznanjima će se nagraditi i mališani 'Radosti' i učenici OŠ Ludbreg koji su radili crteže o životinjama.

–Crteže ćemo izložiti u lovačkom domu. Ovime želimo najmlađe potaknuti da se zainteresiraju, možda dobiju kakvog ljubimca, pa će se skrbiti o njima. Možda ćemo tako dobiti nove članove udruge - kaže Gložinić.

Posao će odraditi i suci Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, te proglasiti najljepše primjerke.

Ovo su bečki plavi kunići Cajnger placu, Jesenskom karnevalu i drugim manifestacijama u gradu.

Udruga bez računala!

Kruno Gložinić

Kruno već desetak godina uzgaja golubove

-Da bi se moglo izlagati, životinjice prethodno treba cijepiti i dobiti dozvolu tako da nema opasnosti po zdravlje – pojašnjava Gložinić.

Kruno živi u Slokovcu gdje se 10ak godina bavi uzgojem golubova, a u novije vrijeme i kunića.

-Sve je krenulo kada sam dobio golubove od rođaka. Zavolio sam ih i dobio želju da ih i sam uzgajam. S

godinama sam uz pomoć prijatelja radio nastambe za svoj uzgoj. Najduže imam golubove – indijske lahore, međimurske lastavice i listonoše. Ponekad ih i pustim iz ograđenog prostora da prelete i naprave krug, malo se osunčaju, pronađu nešto hrane po dvorištu, a onda se vrate u svoju nastambu – priča Kruno.

Nedavno je nabavio bečke plave

kuniće.

-Elegantno su obojeni, skladnog mišićja, snažnih nogu i srednje duljine. Za uzgoj malih životinja najvažnija je ljubav. Životinje zahtijevaju brigu, pažnju, a trebaju i odabranu hranu koju nabavljamo iz raznih krajeva Hrvatske.Kanarinac' se redovito uključuje u razne program, ljeti su na svakom

Gotovo za ne povjerovati je da u današnje vrijeme nemaju računalo koje bi im olakšalo rad. Snalaze se kako znaju i mogu. -Teško se financiramo jer sve košta, a sami plaćamo skoro sve. Računalo bi nam poslužilo da u elektroničkom obliku pohranimo potrebnu evidenciju o članstvu, materijalima, izložbama, propisima. Ako netko ima rashodovano računalo i ne zna što bi s njim, molimo da ga doniraju nama, puno će nam pomoći – poručio je Gložinić. Dolazi vrijeme darivanja, pa pomognimo 'Kanarincu'!

Ana Havaić

Edukacija najmlađih

Igračke razveselile djecu Članice Foruma žena SDP-a Ludbrega posjetile su odjele pedijatrije bolnica u Varaždinu i Koprivnici i donirale prikupljene igračke kako bi malim pacijentima uljepšale boravak u bolnici za vrijeme liječenja. Liječnici i sestre odjela, te članice Foruma zahvaljuju svima koji su svojim donacijama stavili osmijeh na lica malih bolesnika.(mh)

Blagdanski programi u Ludbregu U povodu blagdana u Ludbregu će biti održano niz programa čiji su termini usklađeni u Turističkoj zajednici. Evo rasporeda: 6. prosinca – doček sv. Nikole i podjela poklona - sportska dvorana 14. prosinca – koncert Srednje glazbene škole Varaždin i Osnovne glazbene škole Ludbreg - kino-dvorana Pučkog učilišta 15. prosinca –'Božićna priča' KUD-a Anka Ošpuh – kino-dvorana 18. prosinca – koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg – kino-dvorana 19.–23. prosinca – Cinkuš adventski – božićni program - trg 23. prosinca – koncert Puhačkog orkestra Ludbrega - kino-dvorana Pučkog učilišta 26. prosinca – koncert zbora Župe Presvetog Trojstva – župna crkva 29. prosinca - koncert KUD-a Anka Ošpuh - kino-dvorana 31. prosinca – doček Nove godine u Centru svijeta - trg

Županijska izložba meda Ludbreški kraj, kao i čitavo područje Varaždinske županije, poznato je po pčelarima i kvaliteti meda kojeg proizvode. Prije pet godina krenuli sa županijskim izložbama meda, sada se priprema šesta, a domaćin je Pčelarsko društvo Ludbreg.

-Prijavljeno 59 uzoraka meda, a sudjeluje 30 pčelara s područja županije. Upravo je završeno tzv. senzoričko ocjenjivanje uzoraka, a prije toga svi uzorci bili su i na kemijskom

ispitivanju u Križevcima. Uvjeren sam da će i ovogodišnja izložba pokazati kako mi pčelari Varaždinske županije radimo med visoke kvalitete – rekao nam je Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg koji se trudi kako bi se Ludbrežani iskazali kao dobri domaćini. Šesta županijska izložba meda bit će održana u Ludbregu u petak, 14. prosinca, a o lokaciji izložbe javnost će biti obaviještena naknadno.

Da su naše novine rado čitane pokazuje i sljedeći primjer. Naime, tekst u zadnjem broju o prometnoj edukaciji najmlađih pročitala je i ravnateljica vrtića 'Smjehuljica' Kristina Lončarić, pa je pozvala službenike PP Ludbreg. Nekoliko dana potom su Leonardo Sakač koji je zadužen za sigurnost u prometu i kontakt policajac Siniša Vađunec pokucali na vrata vrtića. Odmah na ulazu djeca su ih 'razoružala' kako u vrtić ne mogu u cipelama, pa su policajci obuli zaštitne navlake. Kad su riješili to pitanje, proveli su edukaciju djece starosti od 4 do 6 godina, skupinu 'Delfini', koju vode odgojitelji Tihana Ledenko i Jurica Šincek. -Radi se o edukaciji uz igru jer pomoću igre djeca su naučila kako biti siguran u prometu. Vrlo je značajno da se zaštite najmlađi, pa smo ih učili o pravilnom kretanju nogostupom, pristupu i prijelazu preko kolnika, opasnostima od igre na kolniku, svjetlima na semaforu. Siniša im je zorno pokazao znakove koje prometnik pokazuje na raskrižju. Djeci je bilo posebno zanimljivo razgledati policijsko vozilo, a pokazali smo kako se treba koristiti sigurnosni pojas u autu – rekao je Leonardo Sakač. (dv)

Leonardo Sakač s mališanima ‘Smjehuljice’

Klinci su s velikim zanimanjem razgledali policijsko vozilo

Besplatno mjerenje šećera U cilju bolje zdravstvene edukacije, povodom Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenoga, varaždinsko Društvo za zaštitu od dijabetesa u suradnji s Udrugom umirovljenika i starijih Ludbreg organiziralo je akciju besplatne provjere razine šećera u krvi. U prostorijama udruge zaista je bila gužva jer su obavljena čak 143 mjerenja.

-Ohrabruje podatak da ima sve više osoba svih dobi koje kontroliraju šećer. Sad smo imali troje s tek blago povišenim šećerom. Šećerna bolest je pri vrhu po smrtnosti u Hrvatskoj, ali kod nas u Ludbregu, srećom, bolest nije uzela maha. No, pozivam ljude da češće mjere šećer, a posebno je važno da dolaze mlađe osobe jer je tada lakše liječiti, primjerice, promjenom načina prehrane i drugim akcijama – rekao je naš Ludbrežanin Ljudevit Kišić koji je građanima mjerio šećer, kao predsjednik Društva za zaštitu od dijabetesa regije. (mh) Ljudevit je i Zdravku izmjerio razinu šećera

S POVODOM

30. studenoga 2012.

11

Ludbreško vinogorje za Martinje

Kip svetog Martina čuva Grace

Još su svježa sjećanja kako su lani u isto vrijeme na Gracima vlasnici vinograda obilježili kraj radova na asfaltiranju glavne ceste i odvojaka.

Nekoliko godina prije toga također za Martinje zasvijetlile su žarulje u klijetima i vikendicama jer je dovedena električna mreža. Sve su akcije pokrenuli sami vinogradari. U međuvremenu, opet oko Martinja, osnovali su lani udrugu 'Grački grozdek' koja danas ima već 145 članova.

Udruga je odredila za svog zaštitnika upravo svetog Martina, podigla mu kip i tim povodom opet je na Gracima bilo svečano. Mnoštvo se okupilo dan uoči Martinja da pozdrave otkrivanje i blagoslov kipa, uz tamburice i pjesmu KUD-a iz Hrženice.

-Ideja za postavljanjem kipa svetom Martinu došla je sama po sebi.

Zahvalni smo što su ovu akciju prepoznali i drugi jer su nam pomogli Grad Ludbreg i Općina Sveti Đurđ, poduzetnici, obrtnici, tvrtke, obitelji i pojedinci kao donatori. Sami članovi uložili su puno dobrovoljnog rada čime smo znatno smanjili troškove, pa nas je sve skupa koštalo oko 35.000 kuna – rekao nam je Dražen Crkvenčić, predsjednik Gračkog grozdeka.

Kip je postavljen u sredini Graci oko 1.100 metara od početka predjela. Na uređenom kameno-beton-

Otkrivanje kipa

Dražen Crkvenčić, predsjednik Gračkog grozdeka pozdravio je mnošvo

skom postolju ponosno se uzdiže statua visine 2,5 metra autora Petra Kolarića iz Ždale. S jedne strane betonskog kipa je bačvica, a s druge strane guska koju po legendi povezujemo sa svetim Martinu.

Prof. Marijan Lazar, načelnik Općine Sveti Đurđ i vlč. Vlado Borak pozdravili su mnoštvo na Gracima jer osim Ludbrežana, popriličan je broj žitelja Općine Sveti Đurđ koji ovdje imaju svoje vinograde, a ima i nešto onih iz Općine Martijanec. Čestitke na pothvatu udruzi je uputio i Milan Pavleković, zamjenik

župana. Dakako, bili su tu gradonačelnik Marijan Krobot, te njegov zamjenik Božidar Hajsok kojega su domaćini odredili da otkrije kip, točnije ploču s natpisom u podnožju.

-Uvjeren sam da članovi udruge imaju snage i znanja ovdje napraviti i druge projekte koji će prezentirati udrugu i naš kraj, da sve dobije izraženiji gospodarski smisao. Primjerice, Ludbreška vinska cesta proteže se od Slanja do Čukovca, pa su Graci logički nastavak, uvjeren sam da bi ovdje mogli otvoriti barem dva objekta. Bila mi je čast što su me

Mnoštvo uzvanika odazvalo se svečanosti

Povratak tradiciji

Kao i brojni vinogradari i njihovi gosti

odredili da otkrijem kip – kazao nam je Božidar Hajsok.

Već je i sam kip postao atrakcija i mnogi su nakon službenog otvaranja došli do postolja i fotografirali se za uspomenu.

-Planiramo u neposrednoj blizini kipa podići dvije do tri etno-klijeti.

Uvjereni smo da bi to bio dodatni mamac za dolazak gostiju na Grace, a mi bismo se morali pripremiti s ponudom. S vlasnicima već rješavamo zemljište za postavljanje etno klijeti – otkrio nam je Dražen Crkvenčić.

Kip su blagoslovili vlč. Ivica Cu-

Zdravica nakon blagoslova

zjek, vikar ludbreške župe i njegov kolega vlč. Vlado Borak, župnik župe Svetog Jurja.

-Tko prođe kraj ovog kipa, neka sklopi ruke na molitvu. Osvrnite se na njega! Neka ovaj kip ne bude uzalud postavljen - poručio je I. Cujzek, a vlč. Borak podsjetio je svoje župljane i ostale vjernike da ipak pripaze i drže se uzrečice: -Pij malo, pij dobro. Nek vas sve dane života drže i čuvaju Bog i sveti Martin.- Program je nastavljen u Hrastovskom gdje je priređen ritual krštenja mošta. Kako i dolikuje uoči blagdana svetog Martina!

Atrakcija - fotografija uz kip sv. Martina

Uz krvavice i čaša portugisca

Počela je sezona kolinja. Naši preci govorili su kako je svinjsko meso najbolje za zimske dane, a trebalo je pripremiti meso i za blagdane. Hladetina, kiselo zelje i kisela repa sa sušenim ili svježim mesom, tek su neka od starih jela. Heljda ili hajdinska kaša je glavni sastojak domaćih krvavica, važna je žitarica za koju kažu da zimi grije tijelo.

A što se nekad pilo uz kolinje? Uz domaće krvavice u tek je išla čaša stare vinske sorte – portugizac. U Vinariji Stručić žele vratiti dio tradicije tog gastronomsko-vinskog običaja.

-Portugizac je starinska autohtona sorta crnog vina koja je nekad bila sinonim našeg vinogorja, ali je pala u zaborav. Bila mi je želja u našem vinogradu zasaditi tu sortu. To smo i uradili prije par godina. Konačno smo sad u berbi imali prvi urod portugisca i napravili smo vino. Berba je bila početkom rujna, grožđe je bilo izvrsne kvalitete, visokog postotka sladora, idealnih kiselina, aromatično kako treba. Deklarirat ćemo ga kao mlado vino jer portugizac nema odlike klasičnog vina. On je idealan za darivanje za razne prigode i blagdane, posebno sad za božićno-novo-

Šogorice Kornelija i Sanja godišnje. Obitelj je ovime privela kraju aktivnosti na zaštiti geografskog porijekla svojih vinograda. Uz ranije zaštićenu graševinu i chardonnay, voćne likere sad tu je naš rajnski rizling, sauvignon, te portugizac – rekla je Sanja Stručić, vlasnica Vinarije s diplomom završenog podrumara.

Potječe iz ugostiteljske obitelji Crnković što će iskoristiti da promovira autohtonu sortu vina: -Portugizac je idealan za slavlja

i druženja u obitelji, s prijateljima.

Užitak vina nije samo u aromama, mirisima i okusima već u svemu onome što ide uz to i čega nam uvijek fali – običaja, vjerovanja, razgovora, druženja, lijepih riječi. Oni koji su kušali naš portugizac oduševljeni su okusom, aromom i mirisom vina.

Ljudi će imati prigode tijekom prosinca kušati portugizac u obiteljskoj pivnici – kaže Sanja.

Njezina je želja da u pivnici vrati duh davnih vremena i da se uz portugizac posluži i 'zimsko' jelo našeg kraja – krvavice: -To je u duhu tradicije, zajedno sa šogoricom Kornelijom htjela sam povezati autohtono vino s tradicionalnim jelom tako da gosti ne moraju razbijati glavu koje jelo ide uz mladi portugizac. U pivnici 'Mejaši' tijekom prosinca ponudit ćemo gostima krvavice s restanim ili pire krumpirom i zeljem po pristupačnoj cijeni. Gosta koji naruči krvavice besplatno ćemo počastiti čašom portugisca - otkrila nam je Sanja.

Mladi portugizac se može kušati i u Vinariji Stručić, objektu na Ludbreškoj vinskoj cesti.

Pripremila: Željka Namesnik

Vlasnica vinarije Sanja Stručić, uspješna je podrumarka s diplomom

12

KULTU R A

Predstavljen novi Podravski zbornik Nedavno je iz tiska izašao novi broj Podravskog zbornika. To je 38. broj godišnjaka koji izlazi od 1975. godine. Priprema i tisak novog broja bili su u novom ruhu.

-Stari sastav uredništva postao je preglomazan, time i neučinkovit.

Zato je izabrano novo uredništvo gdje je svaki član zadužen za pojedino područje. Sadržajno smo Zbornik podijelili na članke koji imaju znanstveni pristup temama i to čini većinu edicije, zatim na posebne priloge, te na književne priloge. Uveli smo i dvije nove teme – Podravsko nakladništvo i Podravska kronika, a obuhvaćeni su događaji u gradovima Koprivnica, Đurđevac i Ludbreg.

Novi je grafički dizajn. Dužan sam zahvaliti Gradu Ludbregu na finan-

30. studenoga 2012.

Novi broj u novom ruhu

cijskoj potpori koja je neophodna i bez koje jedna ovakva edicija ne bi mogla opstati – rekao je Robert Čimin koji je novi urednik Zbornika.

'Podravski zbornik' smatra se možda i najznačajnijom knjigom Podravine, malom podravskom enciklopedijom, koja promovira njezinu regionalnost, te čuva baštinu.

Izlaženje časopisa pomažu gradovi Podravine, pa i Ludbreg. Ludbrežani redovito surađuju, pa novi broj nije prošao bez njih. Među posebnim prilozima našao se tekst Venije Bobnjarić-Vučković i Dunje Vedriš o konzervatorsko-restauratorskim radovima na poznatoj slici 'Podravski pivari', ulja na platnu autora Josipa Turkovića na kojoj su oštećenja otklonili Dana Buljan-Cypryn, Stanko

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' Ludbreg Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' druge nedjelje studenoga otvorila je vrata kako bi ukazala na vrijednost koju ona predstavlja društvu u cjelini, za sve uzraste, potrebe i interese. Bilo je to u povodu Dana hrvatskih knjižnica.

-Nedjeljom ljudi odlaze svukud, pa i u shopping-centre. Otvorivši vrata Knjižnice nedjeljom željeli smo da što više ljudi navrati k nama. Da vide kako je lijepo doći u knjižnicu, imati pogodnost posuditi knjigu, sudjelovati u raznim programima – pojasnila je Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnateljica.

Slogani uz Dan hrvatskih knjižnica bili su: 'Knjižnice probijaju sve granice, osim proračunskih' i 'Neprofitno, a isplati se? Knjižnica!'

Nedjelja je bila prava prilika za zaboravne članove da vrate davno po-

Gradonačelnik M. Krobot s Ludbrežnima na promociji

Kirić i Dunja Vedriš iz ludbreškog Restauratorskog centra.

Izdavač je Muzej Grada Kopriv-

nice, a promocija je održana i u Ludbregu u dvorcu Batthyany gdje je novi Zbornik predstavio urednik

Robert Čimin, te Dunja Vedriš koja je govorila o obnovi slike. Zbornik je tiskan u 1.000 primjeraka.

Uz Dan hrvatskih knjižnica

suđenu knjigu bez plaćanja zakasnine, drugi su mogli svratiti i pronaći zanimljivo štivo ili prolistati novine.

-Knjižnica je dragocjen javni prostor, lokalne i školske zajednice u koju je svatko pozvan, a nudi pristup znanju, potrebama. Raznim aktivnostima pokušavamo motivirati sve uzraste na čitanje knjiga – kaže Edita Kutnjak-Zlatar.

Unatoč suvremenim tehnologijama, knjiga je bila i ostat će drvo znanja. One nisu samo mjesto razmjene knjiga već i raznih programa, tu se uče nove stvari, stječu vještine i mogu susresti zanimljivi gosti. Gradska knjižnica i čitaonica tako ima stalno bogatu ponudu sadržaja, potrebno je samo navratiti.

U nedjeljno predvečerje moglo se u knjižnici uživati slušajući Elizabetu

Priče za laku noć u prosincu 5. prosinca - Braća Grimm: Pepeljuga 12. prosinca - Jean De La Fontaine: Cvrčak i mrav 19. prosinca - igrokaz ‘Čarolija’ – Kazališna družina ‘Trio V’ Priče za laku noću su na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Ludbregu svake srijede u 19 sati.

Promocija knjiga i slika Mladena Levaka 'Samo za tebe' i 'Pisma prijateljici' naslovi djela predstavljenih u Gradskoj knjižnici i čitaonici 'Mladen Kerstner'. Autor je novinar Radio Ludbrega, a njegove knjige predstavili su profesorica Jasminka Vugrinec koja je Levaka opisala kao jednog od rijetkih romantičara u ovom vremenu sivila, te Darko Pero Pernjak, tajnik Društva hrvatskih književnika Podravsko-prigorskoga ogranka i Mladen Orešić, nakladnik knjiga. Autor nije puno govorio o svojim pjesmama jer one dovoljno govore same za sebe.

Svoju svestranost Levak iskazuje i slikama koje su također predstavljene ovom prigodom. Vlasnik galerije ZB Art Zlatko Baranašić istakao je kako je Levak u slikarskom opusu pokazao različitost života i svojim djelima iskazao hrabrost i iskrenost. Promociju su glazbom obogatili Ivan i Tea Petak.

Urednik R. Čimin i D. Vedriš

Mladen Levak, novinar i umjetnik

Elizabeta Herceg (sa cvijećem) s posjetiteljima Gradske knjižnice Herceg pjesnikinju iz Koprivnice.

Nasmijana, spontana i britka zanimljiva je gošća.

-Često mi dođe misao za pjesmu i skupljam ih ma gdje god se nalazila.

Krešimir Mišak u Ludbregu

Ponekad i kad radim u vrtu, pa 'skočim' u kuću i zapišem misao. Ako vozim bicikl, zastanem i zapišem – priča Elizabeta Herceg o nastanku svojih djela.

Dosad je objavila više zbirki pjesama, kratke priče i roman. Teme u njenim djelima su iskrene, duhovne, dirljive, osjećajne, duhovite i sjetne. Kroz njih se isprepliću razni doživljaji i trenuci iz života, i lijepi i tužni. Osjeća se i ljubav prema zavičaju, prirodi i ljudima koji su dio književničinog života.

-Elizabeta je jako draga, susretljiva i divno komunicira s ljudima, fantastičnog je znanja i krasno napamet recitira stihove. I sama kada nađem vremena pišem prozu i poeziju, posebno na kajkavštini i životne sadržaje – otkrila je Biserka Stančin nakon večeri provedene u knjižnici.

Učiteljica u mirovini pohvalila je i rad Knjižnice za koju kaže da je vrelo događanja za mlađe i starije.

Ana Havaić

Putovanje kroz vrijeme

Gradska vijećnica u Pučkom otvorenom učilištu 'Dragutin Novak' bila je premala da primi sve zainteresirane na završnom programu Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' u sklopu 'Mjeseca hrvatske knjige'. Za gostovanje popularnog Krešimira Mišaka, autora HTV-ove emisije 'Na rubu znanosti' tražile su se dodatne stolice, a dio posjetitelja morao je pratiti program i iz hodnika. Mišak je teme iz tv-emisija pretočio u knjige koje je predstavio Ludbrežanima.'Sve piše u novinama... a ponešto i ne', 'Sretan vam kraj svijeta kakav ste poznavali' i 'Putovati kroz vrijeme, zašto ne?' Mišak smatra kako je knjižnica još jedno od rijetkih mjesta koja su besplatne institucije. Spontano je prošao niz tema i područja.

-Kada listam novine, pazim tko za koga radi i piše, a tada neke stvari postaju jasnije. Može se iščitati da nam se interpretacija nekih vijesti i sadržaja prikazuje kako to odgovara vlasnicima pojedinih medija – priča Mišak.

Kako se niz godina bavio temama vezanim uz znanstvenu fantastiku, nije zaobišao ni to područje. Spomenuo je tu i istraživanja djelovanja pojedinih biljaka, voća i povrća na čovjeka i njegovo zdravlje, pa do najnovijih spoznaja da čovjek vidi tri sekunde unaprijed! Posjećivao je i susretao razne autore s područja znanstvene fantastike i posjetio neke od laboratorija koji istražuju mogućnosti stvaranja vremenskog stroja, popularnije rečeno - vremeplova.

Krešo s Ludbrežanima (snimka: D. Busija)

Dupkom puna vijećnica na Mišakovom izlaganju -Kao malog najviše su me zanimale teme vezane uz Atlantidu, NLO-e, ali s vremenom sam od tih područja prešao na teorije urote koje su me jako zaintrigirale – otkrio nam je Krešo.

V.d. ravnatelja knjižnice Edita Kutnjak Zlatar istaknula je kako je Mišak

jedan od najpristupačnijih autora koji rado dolazi i u manje sredine, poput ludbreške. Interes kojeg su Ludbrežani pokazali za Mišakov rad pokazuje da je njegovo gostovanje u Ludbregu bio i više nego pun pogodak.

Ana Havaić

30. studenoga 2012.

KULTU R A

13

Dani Mladena Kerstnera-festival kajkavske komedije

Predstave od petka do nedjelje Promocijama knjiga 'Mi smo vam obični ljudi' Božidara Glavine iz Preloga i 'Igrokazi' Marije Winter, počeli su sedmi 'Dani Mladena Kerstnera - festival kajkavske komedije' u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak'. Glavina je jedan od osnivača dramske amaterske družine u Prelogu koja redovito sudjeluje na ludbreškom festivalu. Autor je i brojnih tekstova s kojima sudjeluje na festivalima kazališnog amaterizma, pa i Državne smotre kazališnih amatera Hrvatske. Knjiga 'Mi smo vam obični ljudi' obuhvaća pet priča, igrokaza iz svakodnevnog života na kajkavštini.

Ludbreška kroničarka Marija Winter, osim mnoštva građe iz povijesti Ludbrega i okolice, ostavila je i nekoliko igrokaza. -Pučko učilište čuva ostavštinu Marije Winter. Kod nas su, između ostalog, njezini igrokazi za odrasle i djecu. Do sada je u Podravskom zborniku bio objavljen samo jedan igrokaz 'Kakva ljubav takva plaća'. Pisala je kajkavštinom ludbreškog kraja i stoga su važan dio naše kulturne baštine. Učilište je sad objavilo zbirku njenih igrokaza, mada postoji mogućnost da kod nas u ostavštini i nema svih njenih tekstova pa pozivam one koji imaju neke kajkavske igrokaze iz ovog kraja da nam se svakako jave. Bit će još

Mali glumci družine Trio V na promociji su izveli skeč M. Winter prilike za objavu tekstova da se sačuva naša baština. – kaže mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta.

Nakon promocija, festival se nastavlja nastupima dramskih družina.

-Nastupit će ukupno 13 družina što je dosad najobimniji program festivala. Manifestacija je opravdala postojanje, a time i naša nastojanja da kajkavštinu sačuvamo od zaborava i da je kroz predstave, komedije približimo ljudima. Ministarstvo kulture je prepoznalo naš projekt jer se festival održava uz njegovu potporu. Ulaz je slobodan i pozivam građane Ludbrega i okolice da posjetom nagrade izvođače i pogledaju predstave, siguran sam da će se dobro se zabaviti - poručuje mr. Branko Dijanošić. Svake večeri program počinje u 18, a završava oko 21 sat.

Mr. B. Dijanošić predstavio je knjigu ‘Igrokazi’ Marije Winter

Raspored predstava Petak 30. studenoga od 18 sati prva predstava: ‘Zmešancija’ - ‘Trio V’ – glumačka družina Gradske knjižnice ‘M. Kersner’ druga predstava: Dramska družina OŠ Ludbreg ‘Mamičina jedinica’, ‘Kak nem živčana’ - monolog ‘Kušlec leptira’, scenska igra treća predstava: ‘Babica hmiraju’- Dramska grupa Udruge žena ‘Preslica’ Sračinec četvrta predstava: ‘Bez igri nema kruha’ - Društvo žena Reka

peta predstava: ‘Ženidba’- Dramska sekcija udruge ‘Sigečko srce’ šesta predstava: ‘Idem k doktoru’ - Dramska grupa KUD-a Cestica Subota 1. prosinca od 18,00 sati, prva predstava: ‘Višnje’ - amaterska glumačka družina Lun-Mla Lunjkovec druga predstava: ‘Mi smo vam obični ljudi’ - Priločka amaterska scena Prelog treća predstava: ‘Ljubavna legenda Lili i Matko’ -

družina Opojski zvon Rasinja četvrta predstava: ‘Kiklja’ - glumačka družina ‘Veliko srce’ Sveti Đurđ Nedjelja 2. prosinca od 18 sati, prva predstava: ‘Šoštar’ - glumačka družina Društvo žena Hrastovsko druga predstava: ‘Kod doktora’ - glumačka družina ‘Komedijaši’ Stažnjevec treća predstava: ‘Stari grijehi’ – glumačka družina KUD Lepoglavski Pušlek Ulaz na sve predstave je besplatan.

Izložba slika Nade Pakasin–Petrić

Slikarica Nada Pakasin–Petrić rođena je Hlebinčanka koja već dugo živi u Bolfanu. Među majstorima je naive i vrlo poznata u svijetu slikarstva, a jednu od tri samostalne izložbe ove godine ima u galeriji ‘Brodec’ u Rasinji, uz magistralnu cestu. Slika u tehnici ulje na staklu koja je izuzetno zahtjevna. Za sliku većeg formata potrebno je uložiti mjesec dana slikanja. No, hrvatskom slikarstvu naiva je dala niz velikih, svjetski priznatih slikara - poslije osnivača naive Ivana Generalića, to su Josip Generalić, Lacković–Croata, Stolnik, Virius, Večenaj, Kovačić i drugi.

I Nada uživa veliki ugled u svijetu umjetnosti.

-Izložba je u suradnji s udrugom 'Podravska gruda' na čijem čelu je Josip Mlinarić, a djeluje s ciljem očuvanja običaja i kulturne baštine, povezivanja gospodarstva i kulture na ovom području, pa je ovo moj doprinos početku rada našeg LAG-a u kojem djeluje ova udruga – rekla je Nada.

Izložbu je biranim riječima otvorio Danimir Kolman, načelnik Općine Rasinja.

Nada je dosad u Hrvatskoj i inozemstvu ostvarila 18 samostalnih i 300-tinjak skupnih izložbi. Po-

Mr. Branko Dijanošić i Masaru Tsuji, japanski veleposlanik Josip Mlinarić, organizator izložbe i Nada Pakasin-Petrić sljednju veliku i odlično posjećenu izložbu imala je u Zagrebu u Galeriji 'Mirko Virius' gdje je izlagala zajedno s kiparicom Zlatom Šokec.

-Ove godine izlagala sam i u Varaždinskim Toplicama, redovito sam prisutna na Podravskim motivima u Koprivnici. Moje radove mogli su vidjeti ljubitelji slikarstva u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Ovdje sam izložila 18 ulja na staklu i 2 pastela s motivima vinograda, podravskih

Ludbrežani na otvaranju Nadine izložbe slika

pejzaža, seoskih životinja i cvijeća, ponajviše kala i suncokreta. Želja mi je jednom održati izložbu i u Ludbregu, a opet ću se rado odazvati pozivu 'Ludbreškog Sunca' i djelovati humanitarno – kaže slikarica. Želite li osjetiti dašak izvorne umjetnosti, netaknute prirode i starinskog načina života svakako morate vidjeti ovu izložbu prodajnog karaktera, a može se razgledati do 15. siječnja.

Dražen Vađunec

Nedavno je izlagala u zagrebačkoj galeriji ‘Virius’

Suradnja s ambasadom Japana za haiku susrete Među 20-ak gostiju na nedavnom prijemu u Veleposlanstvu Japana u Zagrebu bio je i mr. Branko Dijanošić, ravnatelj ludbreškog Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak'.

Prijem je bio u povodu završetka natječaja za najbolji haiku, drevnu japansku pjesničku formu, pod nazivom 'Japan-EU' kojeg je raspisalo japansko Ministarstvo vanjskih poslova. Pozvani su organizatori susreta haiku pjesnika u Hrvatskoj i hrvatski autori koji su sudjelovali na natječaju.

Prijem je priredio veleposlanik Masaru Tsuji koji je, između ostalog, primio zanimljiv poklon iz Ludbrega: -Veleposlanik Masaru Tsuji obradovao se poklonu kojeg sam mu uručio jer je bio vezan uz ovu prigodu – bila je to haiga, ilustracija haikua, našeg haiku-majstora Zdenka Oreča. Pučko otvoreno učilište već je 16 godina domaćin susreta hai-

ku-pjesnika koji se održavaju u lipnju. Zbog toga nam je ukazana čast pozivom na ovaj prijem. Ludbreški haiku susreti su među najstarijima u Hrvatskoj. Postoji obostrani interes i želja da se Veleposlanstvo Japana iduće godine uključi u program susreta u Ludbregu što je veleposlanik potvrdio tijekom razgovora – rekao nam je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta.

Haiku je vrlo popularan u Hrvatskoj što je bilo vidljivo i iz ovog natječaja. Hrvatska je ove godine, kao buduća članica EU-a, prvi put sudjelovala i odmah se prijavilo čak 43 autora tako je naša zemlja bila treća po broju prijavljenih radova, a među 10 najboljih uvršten je i haiku Vladimira Ludviga iz Zagreba koji sudjeluje i na našim susretima. Slijedeći ludbreški haiku-susreti u lipnju 2013. uz sudjelovanje japanskog Veleposlanstva pobudit će još veći interes haiku-pjesnika.

14

SP O R T

30. studenoga 2012.

KK Grafičar Ludbreg

Na dobrom putu

Košarkaši ludbreškog 'Grafičara' igraju jednu od glavnih uloga u prvenstvu A-2 hrvatske košarkaške lige sjever , a ostvaren je i plasman u 16-inu završnice hrvatskog košarkaškog kupa. Dvije su ovo itekako dobre vijesti za sve brojnije ljubitelje košarke na tribini koji su ove sezone, mora se priznati, pravi šesti igrač.

Ludbrežani su trenutno na vrhu ljestvice, no pred njima je još teških okršaja. Ove sezone, pa možda i po prvi puta, liga je izuzetno izjednačena. Nema više da je 12 ekipa podijeljeno u nekakva četiri vrijednosna razreda. Usudili bi se ustvrditi da od prvih deset ekipa svaki može dobiti svakog dok su jedino nižeg kvalitetnog razreda 'Koprivnica' i 'RudarCimper' iz Murskog Središća.

Posebna priča je košarkaški kup.

Ludbrežani su ga osvojili na razini Županije bez ijedne odigrane utakmice. Zaista raritetan podatak koji samo govori dokle su odgovorni doveli županijsku košarku. Ne znamo zaista kome odgovara takvo stanje.

No Ludbrežani su u daljnjem tijeku kupa zaigrali protiv iskusne ekipe

KK 'Čakovec', te su ostvarili pobjedu u neizvjesnoj završnici. Ekipa gostiju jedan je vrlo zanimljiv spoj iskustva i mladosti. Tako u njihovim redovima kao kapetan nastupa član omladinske selekcije Hrvatske iz 1986. godine - 45–godišnji Samir Juras, a potporu mu čini i 40-godišnji rutiner Saša Horvat. Bit će oni uz đurđevačku 'Mladost' i 'Podravac' iz Virja najveći konkurenti Ludbrežanima u borbi za naslov prvaka. No, kako bilo da bilo osiguran je nastup u 16-ini finala Hrvatskog kupa što je u ovoj jubilarnoj godini došlo kao šlag na tortu.

Razlozi za optimizam Kakav je 'Grafičar' pojedinačno ove sezone?

Najkonstantniji na najvišoj razini je play-maker Vilim Poljak. Niti jednu utakmicu dosad – prvenstvenu, kup, pa niti prijateljsku nije zatajio.

Na istoj poziciji kao njegova zamjena ili 'back-up' kako se to popularno kaže, je kapetan Luka Siladić. Vrlo često Luka dobro reagira kad uđe s klupe, tamo negdje u pravilu u 15. minuti, čak je i nekoliko utakmica

Grafičar (bijeli) napravio je podvig izbacivši Samobor (crni) iz kupa

Završena sezona u 1. ŽNL Ako je itko očekivao više taj nije bio realan. To je naša ocjena rezultata naših predstavnika u Prvoj županijskoj ligi ŽNS-a po svršetku jesenske sezone.

Zadrugar će proljeće dočekati na 7. mjestu s 25 bodova. Zadnjih godina Zadrugar je jesen završavao i više od sadašnjeg plasmana. Čvrsta i agresivna igra u defanzivnom dijelu igre najveća je snaga momčadi. Gotovo polovica njihovih utakmica završena je remijem, uvjerljivo najviše od svih ligaša. Doduše, u klubu su se više okrenuli vlastitim kadrovima i sve veću minutažu dobro koriste golobradi mladići. Nakon posljednjeg jesenskog kola i pobjede kod posljednjeg Nedeljanca iznenadila je ostavka trenera Damira Sačera.

U klubu kažu ostavka trenera nije iznenađenje.

-On je najavio odlazak već prije kraja sezone, kaže da je došlo do zasićenja s njegove strane. Sad ćemo u potragu za novim trenerom. Mi smo zadovoljni postignutim ove jeseni, tek smo dvaput poraženi, doduše, imamo puno remija. No, možda smo mogli uzeti koji bod više da je bilo više sreće, te da nije bilo toliko ozljeda. Neki igrači čak su poluzdravi završili sezonu. S druge strane silom prilika su juniori dobivali više

KK Grafičar, slijeva stoje: T. Horvat, pomoćni trener, D. Cesar, trener, Marko Martinčević, Manuel Novak, Mario Novak, Jakša Petrović, Tin Mihalić, Kristian Kokolek. Dolje: Nikola Hrkač, Luka Siladić, Milim Poljak, Marko Piska i Andrej Bušić. riješio. No, koji put naravno i ne ide.

Na bekovskoj poziciji odlične partije pruža Jakša Petrović, pogotovo u napadačkom dijelu. Andrej Bušić radi vrlo dobro obrambeno, ali je u posljednjih nekoliko utakmica izostao njegov veliki napadački učinak. Vrlo dobro igra i 'lažna' četvorka Manuel Novak, a Martinčević se još muči s povratkom u formu i slobodnim bacanjima. Rutiner Mario Novak odrađuje svoje na dobro poznatoj visokoj razini. Nikola Hrkač pomalo oscilira, ali je nekoliko puta ukazao na svoj visoki šuterski rang. Kristian Kokolek svoju (pre) malu minutažu uspješno koristi. U nešto lakšim okršajima do izražaja dolazi i kvaliteta Biškupa. Poletarci Dijanušić, Bačani, Piskač ukazuju na potencijal, iako u nekim ekipama imaju i jače juniore. Ali, naši juniori su među najmlađima što nam daje pravo da vjerujemo kako ima prostora za njihov napredak.

Trener Dražen Cesar odrađuje svoje na dobro poznati način, čvrstom stegom i treniranjem radi sve da klub postigne nezabilježene uspjehe.

Senzacionalno među 16 u kupu!

Košarkaši Grafičara u srijedu 28. studenoga ostvarili su fenomenalni prolazak među 16 ekipa u hrvatskom kupu ‘Krešimir Ćosić’. Pred oko 250 fanatičnih navijača Ludbrežani su pobijedili Samobor s 80:78! Gosti su pomalo oholo ušli u dvoboj, ali domaćine to nije smetalo. I odmah je zamirisalo je po senzaciji. Iako bez prvog centra Maria Novaka zaista su čvrsto odigrali pod košem. Sjajni udio dali su Kokolek, Martinčević i Manuel Novak, Bušića igrom je odlično dirigirao Poljak. Vodili su skoro čitavo prvo poluvrijeme, ali su gosti na odmor otišlo vodstvom 38:41.

Neizvjesna borba nastavljena je do kraja. Veliku udio u pobjedi imaju iznimna borbenost i želja ludbreških košarkaša, kao i mirnoća Poljaka, odlična centarska igra Petrovića i sjajne dionice mladog Dijanušića.

Vjerujemo da će ih biti. Uz neophodnu potporu tribina jer Ludbrežani,

Naravno, i bučna potporu navijača s tribina. Na kraju zasluženo ogromno slavlje za velik uspjeh ludbreške košarke. Ovo je pobjeda za anale i neke buduće sportske monografije.

U kupu je ostalo 16 sastava, od čega njih 14 prvoligaških. “bubnju” je još 16 ekipa, od toga 14 prvoligaša. Dakle, pred vratima nam je još ove godine pravi košarkaški spektakl u Ludbregu, upitno je samo ime protivnika našem ponosu.

Do tada će se vjerojatno oporaviti centarska linija, nadamo se i Luka Siladić. Uz kompletiranje momčadi i bolje izvođenje slobodnih bacanja to znači da Grafičar ima prostora za napredak od sada pokazanog za bar 30-ak posto! Trener Cesar i njegova družina nikako nisu bez izgleda.

Ludbreg je opet ponosan na svoje košarkaše i košarku.

poznata je stvar, vole košarku!

Neven Jerbić

Umjereno zadovoljstvo Zadrugara i Sloge prigoda, dvojica su se nametnula i postali standardni, a i drugi pokazuju da s njima moramo računati u budućnosti – kaže nam Danijel Kolak, kapetan Zadrugara.

Sloga iz Slokovca jesen je završila na 9. mjestu s 21 bodom. Za razliku od Zadrugara, u Slogi ne znaju za remi. Spoj je to mladosti s nekolicinom vrlo mladih nadarenih igrača, te iskustva s prekaljenim igračima od kojih su gotovo svi bili i u Podravini, i to važne karike igre trećeligaša.

-U sredini smo tablice i s tim moramo biti zadovoljni ako uzmemo u obzir da smo novaci u ligi, te da dio igrača nema potrebnog iskustva, a

D. Vađunec dirigira igrom Sloge

tu se ne može očekivati uspjeh ako ne igrate punom snagom svaku utakmicu. Dio igrača imao je pomalo neozbiljno shvaćanje igranja u ovom rangu. Uz to, 2-3 utakmice koje smo 'igrom dobili' jer smo nadigrali protivnike, primjerice, jesenskog prvaka Zelengaja i Novog Marofa, na kraju smo izgubili vlastitom krivicom zbog neiskustva i slabe realizacije. Unatoč svemu imamo dovoljno bodova za mirni nastavak idućeg proljeća – kaže Mario Piškor, trener Sloge.

Naši predstavnici su, inače, s pobjedama na gostovanjima zaključili uspješnu jesen. Zadrugar je šestu pobjedu ostvario u Nedeljancu s 3:1, a Sloga se u Šemovcu probudila drugom dijelu i pobijedila domaćina

U zadnjem kolu Sloga je pobijedila u Šemovcu s 2:0 pogocima Davora Matijašeca.

Uvjereni smo da naši županijski ligaši imaju kvalitetu koja jamči do-

bre nastupe u drugom dijelu prvenstva, te da će i dalje dobro prezentirati nogomet ludbreške regije.

SP O R T

30. studenoga 2012.

GNK ‘Podravina’ Ludbreg

15

Uspješna jesen plavih

Nogometaši Podravine odradili su uspješnu jesensku polusezonu.

Nakon prvog dijela prvenstva ludbreški nogometaši su završili na drugom mjestu Treće hrvatske nogometne lige skupine sjever. Sjajan plasman u prvenstvu, a pozitivnoj ocjeni treba pridodati i ostvareni plasman u polufinale Županijskog kupa gdje ih čeka 'Ivančica'. Baš je 'Ivančica' bila ta koja je u prethodnom ciklusu kupa inicirala burne turbulencije u redovima Ludbrežana koje su na koncu završile smjenom tadašnjeg trenera Podravine Branka Lađevića.

Na njegovom mjestu u ljetos je ustoličen Damir Maretić. Prema riječima predsjednika Ervina Horvata tadašnji trener Nedeljanca bio je dugogodišnji prvi 'pik' ludbreškog trećeligaša što se konačno i realiziralo. Damir Maretić, popularni Mara, pravi je temperamentni Dalmatinac koji je vrlo brzo pohvatao sve konce.

No, da je baš sve išlo glatko – nije.

Plasman u poluzavršnicu kupa bio je neočekivano težak. Velike je probleme ludbreškom trećeligašu opet stvarao županijski drugoligaš 'Polet' iz Tuhovca koji je eliminiran tek nakon izvođenja jedanaesteraca. Šteta što u prvenstvu nije osvojen jesenski naslov, a Podravina je bila

Odlična jesen Podravine, možda i bolja od očekivanja unatoč ponekom kiksu na svom stadionu jako blizu tome. No, podatak da su na svojem stadionu Ludbrežani ispustili čak osam bodova ponajviše je pridonio tome što svi nismo nazdravili jesenskom naslovu. Poraz protiv novaka u ligi, 'Polet-a' iz Svetog Martina na Muri bio je pravi šok dok je onaj protiv 'Bjelovara' u posljednjoj domaćoj utakmici se-

zone ipak posljedica umora igrača. Neriješeno protiv 'Mladosti' iz Ždralova i nije neki neuspjeh pošto je riječ o jesenskom prvaku.

Ipak u većini utakmica Ludbrežani su dominirali i osvajali bodove, a trener je usput uspio profilirati i ustaliti nekolicinu mlađih igrača.

Analiza će pokazati treba li u zimi

Nikola Valjak-Meho, prvo ime Podravine prošle sezone

Golčina u Čakovcu - svjetski hit

Sesvečanski fant–sve dragocjeniji ludbreški dijamant, tako smo ga već jednom 'krstili' na našim stranicama. Naravno, to je Nikola Valjak još poznatiji pod nadimkom Meho. Zbog igara i golova u netom završenoj jesenskoj sezoni, 'zaradio' je još jedan razgovor za naš 'lokalac'. Nikola je jesenas bio stroj za pogotke, po formi prvo ime Podravine, a sigurno i jedan od najboljih igrača lige. Nadimak Meho baštinio je od oca također nogometaša. Tek mu je 25-godina. Tijelo mu je dimenzija 188 cm–82 kg, baš poput popularnog strip–junaka Zagora (podatak iz 297. broja 'Zlatne serije' pod naslovom 'Na dnu oceana').

Da, i Zagora, popularnog Duha sa sjekirom, za vrijeme 'stažiranja' u Gradskoj knjižnici i čitaonici 'Mladen Kerstner' rado je čitao, a evo sada ispada je on samo ne gospodar Darkwooda nego gospodar nogometnih terena: -Kaj da velim? Dobro je bilo kak po špagi, sve mi je išlo od noge prošle polusezone. Zabil sam čak 18 golova, ekipa u vrhu tablice. Baš za pamćenje. Čujem da budu v zimi došla još dva igrača, a onda bi mogli jurnuti u borbu za naslov i opet osvojiti za pehar – tvrdi Nikola.

Zabijao je golove kao po tekućoj traci, a neki su bili iznimno atraktivni. No, izvan svih kategorija i najspektakularniji je Nikolina golčina protiv Međimurja, volejčina s 20-ak metara na izravno dodavanje iz kornera. Video uradak tog pogotka postao je u cijelom

Nikola je jesenas zabio 18 golova u prvenstvenim utakmicama svijetu vrlo gledan na internetu, čak 100-tinjak tisuća klikova!

-Da, i mene je to iznenadilo.

Ogroman je bil interes novinara. Zvali su me i s raznih strana. 'Sjela' mi je kak treba. No, bilo je još par prilično atraktivnih golova. Ma, nema zime, bude toga još – ozbiljno će Meho.

Sigurni smo u to. Naime, Meho gotovo na svakom treningu poentira na atraktivan način u vježbama završnice. Uostalom, zbog toga je i zabio ovaj svjetski mega-pogodak. Iako pratitelji nogometa znaju njegov sportski put, podsjećamo one druge najprije boravak u Šukerovoj akademiji dok je radila,

zatim igra u rodnim Sesvetama u 'Podravcu', pa u 'Varteksu' i drugoligašu 'Koprivnici'. No, srce je poklonio plavo–bijelima. Ali, sada je pravo pitanje - dokad?

-Imam nekoliko zanimljivih ponuda iz inozemstva, posebno iz Austrije. Mislim da su šanse da ostanem nakon zime pola-pola - kaže nam Nikola, poznat i da je uvijek spreman na šalu.

Iz pouzdanih izvora saznajemo da je i odličan prognozer sportskih rezultata. Inače, nije zaljubljen samo u nogomet: -Volim košarkašku NBA ligu. Zaljubljenik samu igru LA Lakersa, njihov navijač, a obožavam njihovog vođu Kobe Bryanta. Želim da osvoje naslov prvaka, a u tome bi mogao biti odlučujući dolazak snažnog superstara Dwighta Howarda – tvrdi Meho.

Naš junak je i ljubitelj glazbe, pogotovo narodne. A koje bi druge bio? Jer Nikola Valjak je – narodni ljubimac.

Pripremio: Neven Jerbić

uzeti kakva pojačanja, primjerice, pred kraj sezone Podravina je ostala gotovo bez ijednog vratara. U drugom dijelu Podravina će imati niz teških gostovanja, a igra i utakmicu više na strani. No, ne sumnjamo da će trener Mara pripremiti plave bluze da budu spremne i za najveće izazove. (nj)

16

30. studenoga 2012.

ŠALJITE FOTKE!

Foto rubrika za čitatelje

U rubrici vaših foto-uradaka evo dva nova autora. Prvi je mladi školarac David Stančin iz Ludbrega koji je ulovio neobičan prizor, ne nisu ptice već patke na krovu. Drugi autor je

Vožnja na solarni pogon

Inovator Nikola s unukom Marijom Na 4. Međunarodnom sajmu obnovljivih izvora energije u Varaždinu, zapaženi nastup imao je Nikola Marinić iz Selnika, član Društva inovatora.

Nikolin elektromobil na solarni pogon izazvao je pozornost, a bilo je i probnih vožnji.

-Najviše stranih posjetitelja bilo je iz Njemačke gdje sam živio, pa mi nije bilo teško komunicirati. Teško su shvatili da vozilo uopće ništa ne troši jer ga pokreće sunčeva energija.

To je ideja mlađeg sina Kristijana. On je završio za strojobravara i htio je dokazati da je sposoban iako su ga dvojica profesora namjerno rušila u 1. i 3. razredu. Da nije bilo prof.

Vidića koji je shvatio da je mali u stvari nadaren, ne bi završio ni srednju – kaže Nikola.

Kristijan je izradio šasiju od invalidskih kolica, a od tankog rebrastog lima konstrukciju koju je uglavnom spajao vijcima. Auto s akumulatorima teži tek 120 kg, a mjere su mu 206 x 110 x 142 cm. Nikola je na krov postavio solarni panel 170 x 100 cm koji stalno puni akumulatore makar je oblačno, pa čak i kad pada snijeg.

-Tu su dva elektromotora iz invalidskih kolica ukupne snage 250 W. Kod pokretanja rade oba motora i koriste energiju akumulatora, a kad se jednom pokrene dovoljno je da radi jedan elektromotor

Patke na krovu (Snimio: David Stančin)

Solarni panel kao ‘sakupljač’ goriva za vozilo koji koristi samo sučevu energiju iz panela. Brzina iznosi 23 km/h, pa vozilo ne mora biti atestirano i homologirano. Kad uđemo u EU moći ću prema novim standardima povećati brzinu do 30 km/h promjenom dvaju lančanika – pojasnio je Nikola.

Elektromobil kojeg u obitelji od milja zovu 'Crvenko' u kabini ima stolac tapeciran s dva dresa hrvatske reprezentacije, volan i papuče za upravljanje od video-igrica, brzinomjer i signalizaciju. Tu su radio i kutija prve pomoći!!!

Nikola planira napraviti hibridni elektromobil u školjci od 22 godine starog Trabanta koji već čeka u garaži jer teži tek 620 kg i ima ravni krov pogodan za montažu solarnog panela. Nikola je Vukovarac, umirovljeni strojar. Ušteđevinu iz Njemačke

Elektromobil je u voznom stanju

uložio je u dvije pilane u Hrvatskoj i Vojvodini u kojima je radilo 15 ljudi. Nakon okupacije Vukovara sa suprugom i starijim sinom živio je u Križovljanu, a zadnjih deset godina u Selniku. U Slavoniji je ostala cijela imovina, a ovamo je došao s traktorom, prikolicom i nekoliko pehara.

-Rođen sam u Nijemcima nasuprot kuće legendarnog Mile Dedakovića-Jastreba. U ratu sam vozio naoružanje i streljivo iz Koprivnice za Vukovar. Pri obrani sela uspio sam popraviti ostavljeni 'JNA' tenk kojeg su kasnije koristili naši dečki – kaže Nikola koji nam je pričao anegdote iz tih teških dana.

Njegovu kuću krasi čak 30-tak pehara za prva mjesta koja je osvojio kao uspješni inovator, ribič i radio-amater.

Dražen Vađunec

Korišten je volan za igranje video-igrica

Božićne čestitke Idući broj Ludbreških novina izlazi 21. prosinca.

Ako na našim stranicama poslovnim partnerima, suradnicima, građanima Ludbrega i ludbreške regije želite čestitati nadolazeće božićno-novogodišnje blagdane, obavještavamo vas da narudžbe za čestitke primamo do 15.

prosinca zaključno do 12 sati. Svi koji žele objaviti oglase i čestitke u blagdanskom broju informacije o cijenama oglasnog prostora mogu dobiti na brojeve (042) 306-130, 306-113 ili doći osobno u Pučko učilište, Trg sv. Trojstva 19, kao i na našoj web stranici www. pou-ludbreg.hr

Na rubu šume (Julio Zlatar)

Julio Zlatar iz Globočeca kojem nije promaklo ovo ruševno zdanje na rubu šume. Šaljite nam svoje uratke na: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr