Ln 70

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. SIJEČNJA 2013.

BROJ 70 / GODINA VIII.

Civilna zaštita:

Ludbreg u siječnju:

Uspješno protiv snijega

Smotra postrojbe opće namjene /str. 2./

/str. 3./

Književna večer:

U spomen na Božu Hlasteca /str. 13./

Vincekovo s izložbom vina /str. 8.-9./

Zimsko malonogometno prvenstvo:

SPORT

/str. 14-15./

RK Ludbreg – Mljekara Bohnec:

Dijamantni pir:

Marija i Mirko zajedno 60 godina /str. 10./

Pehar pionirima Podravine

Obljetnica rukometaša

2

A KT U A L N O

Isplaćeni prvi iznosi novih stipendija Gradske službe ovih su dana uplatile iznose stipendija novim stipendistima s područja Grada Ludbrega s kojima je gradonačelnik Marijan Krobot popisao ugovore. Podsjetimo, krajem prošle godine Socijalno vijeće donijelo je odluku o novim stipendistima nakon njihovih prijava na raspisani natječaj i ispunjavanja kriterija za dodjelu novih stipendija.

-Dodijeljeno je ukupno 10 novih stipendija. Po pet stipendija prema oba kriterija, dakle, prema kriteriju ekonomsko-socijalnog statusa studenta, te kriterija studija za deficitarna zanimanja. Njima su isplaćene mjesečne rate od početka akademske godine što znači mjesečni iznosi od mjeseca listopada pa do sada.

Nadam se da više neće biti nikakvih pritužbi jer smo zatražili dodatne podatke od nadležnih državnih institucija oko primanja obitelji studenata za one koji su se natjecali prema socijalno-ekonomskom statusu.

Vjerujem stoga da smo dobili realne i točne podatke i tako izbjegli eventualne manipulacije. Što se tiče popisa deficitarnih zanimanja, nitko ih nije izmislio već smo se o potrebama kadrova izravno obratili gospodarskim subjektima, poduzetnicima i raznim ustanovama, te od njih zatražili podatke. Tako su utvrđena deficitarna zanimanja iz znanstvenih područja: strojarstvo, elektrotehnika, građevina, arhitektura, farmacija, medicina, psihologija, njemački jezik, engleski jezik, matematika. Socijalno vijeće je vrlo korektno i pravedno obavilo zadaću i vjerujem da više neće biti repova – kazao je gradonačelnik Krobot.

Iznosi stipendije su po 600 kuna za studente koji studiraju u našoj i susjednim županijama, te 800 kuna za one koji studiraju u drugim županijama.

-Unatoč složenoj situaciji oko proračuna odnosno smanjenom proračunu zadržali smo istu visinu stipendija kao i prijašnjih godina i nastojimo pomoći kako bi roditeljima ublažili probleme zbog niskog životnog standarda. Najvažnije je da nastavljamo s dodjelom stipendija.

Poznato je da smo prije dvije godine promijenili odredbe odluke i utvrdili bolje i korektnije uvjete stipendiranja. Sad stiže manje zamolbi na natječaj, ali je podjela još korektnija nego prije, a time smo zadržali visinu iznosa stipendija. Pomoć u obrazovanju mladih jedan je od prioriteta Grada – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

Osim desetero novih korisnika stipendija Grad od ranije stipendira gotovo 30 studenata, pa u 2013. godini Ludbreg ima sveukupno skoro 40 studenata, korisnika gradskih stipendija.

31. siječnja 2013.

‘MLD Usluge’ Đelekovec preuzima dimnjačarske poslove na području Grada

Novi dimnjačari od 1. veljače

Nakon što je Gradsko vijeće Ludbrega krajem godine donijelo odluku o novom koncesionaru s kojim je potpisan ugovor, dimnjačari tvrtke 'MLD Usluge' iz Đelekovca od 1. veljače počinju s radom u naseljima Grada Ludbrega. Radi se o promjeni koncesionara za dimnjačarske poslove na području Ludbrega. Tijekom postupka za izbor stigle su dvije ponude od kojih je ponuda tvrtke iz Đelekovca bila je ekonomski povoljnija za Grad, a ispunjava i ostale potrebne uvjete, te je odlučeno da joj se povjeri obavljanje dimnjačarskih usluga umjesto dosadašnjoj tvrtki iz Varaždina. Koncesija je dodijeljena na rok od godinu dana počev od 1. veljače, a naknada koju koncesionar mora platiti Gradu je 17.000 kuna.

Cjenik i broj telefona Žitelji svih naselja Grada Ludbrega u slučaju potrebe mogu nazvati dimnjačara na broj 098 942 88 67.

Od 1. veljače primjenjivat će se novi cjenik dimnjačarskih usluga koji se razlikuje od starog jer neke će usluge biti jeftinije, ali bit će i onih skupljih za korisnike.

Cjenik za korisnike individualnih stambenih objekata: Čišćenje dimnjaka 40 kuna, čišćenje štednjaka ili peći 40 kuna, čišćenje centralnog dimnjaka 55 kuna, čišćenje centralne peći 40 kuna, kontrola plinskog dimnjaka 10 kuna, spaljivanje u dimnjaku, pregled dimnjaka i izdavanje nalaza 170 kuna, kontrola plinskih trošila aparatima i norma po satu 80 kuna.

Cjenik za korisnike višestambenih objekata:

Dimnjačari iz Đelekovca vodit će brigu o ludbreškim dimnjacima Čišćenje vlastitog dimnjaka 40 kuna, čišćenje zajedničkog sabirnog dimnjaka također 40 kuna, čišćenje dimovodnih kanala u stanu 10 kuna, kontrola vlastitog plinskog dimnjaka 10 kuna, kontrola zajedničkog sabirnog plinskog dimnjaka 20 kuna, čišćenje štednjaka ili peći 40 kuna, spaljivanje u dimnjaku 30 kuna, pregled dimnjaka, ložnog postrojenja i izrada nalaza 200 kuna, kontrola plinskih trošila aparatima u stanu 30 kuna i norma po satu 80 kuna.

Cjenik za korisnike proizvodno-poslovnih objekata: Čišćenje dimnjaka na kruto i tekuće gorivo 50 kuna

Smotra postrojbe Civilne zaštite opće namjene U Ludbregu je krajem siječnja održana smotra postrojbe Civilne zaštite opće namjene Grada Ludbrega. Bio je to prvi skup ove postrojbe koji je započeo prozivkom, a održan je da bi se u cilju što bolje preventive okupili svi učesnici, međusobno upoznali, te dobili odgovarajuće obveze.

-Sada su se upoznale sve strukture koje čine postrojbu opće namjene kako bi se što bolje pripremili i preventivno djelovali u slučaju potrebe zaštite i spašavanja. Svi su dobili svoje zadaće, postrojbe su dobile obveze, razmijenili smo i prikupili potrebne podatke. Cilj je bio upoznati članove s namjenom postrojbe, sustavom

Čišćenje peći na kruto ili tekuće gorivo 40 kuna Čišćenje centralnog dimnjaka 70 kuna Čišćenje centralne peći do 100 kW 80 kuna Čišćenje centralne peći do 500 kW 100 kuna Čišćenje centralne peći do 1500 kW 200 kuna Čišćenje centralne peći više od 1500 kW - 200 kuna Čišćenje parnog kotla do 500 kW - 300 kuna Kontrola plinskog dimnjaka i priključka – 30 kuna Kontrola plinskih peći-kotlova – 300 kuna

Spaljivanje u dim. ili centralnoj peći – 30 kuna Generalno-strojno čišćenje centralne peći do 100 kW – 200 kuna Podmazivanje-konzerviranje centralne peći do 100 kW – 150 kuna Generalno-strojno čišćenje centralne peći do 500 kW – 550 kuna Podmazivanje-konzerviranje centralne peći do 500 kW – 200 kuna Generalno strojno čišćenje centralne peći do 1500 kW– 700 kuna Podmazivanje–konzerviranje centralne peći do 1500 kW- 200 kuna Pregled dim.,ložnog postrojenja. i izrada stručnog nalaza-350 kuna Norma po satu - 80 kuna

Upoznali se sa zadacima

i načinima mobilizacije, zadaćama zaštite i spašavanja, sustavom zapovijedanja, formacijama, mogućim opasnostima, kao i zakonskim pravima i obvezama članova postrojbe – rekao nam je Božidar Hajsok, načelnik Stožera zaštite i spašavanja, zamjenik gradonačelnika.

Smotra u sportskoj dvorani okupila je 50-ak učesnika kojima su podijeljeni raspoznavajući prsluci. Bilo je tu i članova Stožera zaštite i spašavanja, zapovjedništva Civilne zaštite, djelatnika Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Varaždin, te drugih pripadnika postrojbe, predstavnika Grada i gostiju.

Dužnosnici su članove postrojbe upoznali sa zadacima

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Postrojba mora biti pripremljena za djelovanje

Članovi postrojbe dobili su reflektirajuće prsluke

A KT U A L N O

31. siječnja 2013.

Ludbreg u zimskim uvjetima

3

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega - pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07) Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći

OG L A S

1. Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.

Unatoč mehanizaciji dio posla uvijek se mora obaviti na stari način – lopatama

Uspješno protiv snijega

Mi smo ipak na sjeverozapadu Hrvatske, pa nas ne mogu iznenaditi velike snježne oborine. Za pravog snježnog nevremena drugog vikenda siječnja autobusi i vlakovi tek su neznatno kasnili, ljudi su uredno dolazili na radna mjesta, djeca u školu.

Djelatnici gradske komunalne tvrtke 'Lukom' bili su pripravni na dvodnevno padanje snijega. Potvrdio nam je to i gradonačelnik Marijan Krobot: -Jako sam zadovoljan kako se 'Lukom' borio s obilnim snijegom. I građani mogu biti zadovoljni, bilo je reakcija, ali samo pozitivnih. Da se malo našalim - nisam trebao uzeti lopatu u ruke kao gradonačelnik Zagreba. Djelatnici i direktor 'Lukoma' zaslužuju sve pohvale i priznanje što su tako dobro odradili svoj dio posla, čak i onda kada je traktor s daskom stao zbog kvara. Time su samo pokazali da su dobro organizirani – kazao nam je gradonačelnik Marijan Krobot.

Po službenim podacima u Ludbregu je tih dana palo više od pola metra snijega, a da je napadalo još par desetaka centimetara vjerojatno bi došlo do problema prohodnosti i kamo odložiti nove količine snijega.

-Snijeg je na vrijeme stao inače bismo sigurno morali nešto učiniti da odvezemo nove količine i da bismo omogućili čišćenje što bi sigurno otežalo posao 'Lukomu' i povećalo troškove zimske službe.

Primijetili smo da je problem čišćenje nogostupa uz stambene objekte i poslovne prostore koji su prazni, a vlasnici ne žive tu ili u blizini. Teško je očekivati da će oni po pozivu doći i očistiti snijeg dok tako jako pada.

Djelatnici 'Lukoma' su priskočili ako je bilo vremena. Taj problem morao bi se ubuduće nekako drugačije riješiti – smatra gradonačelnik Krobot.

U 'Lukomu' se za vrijeme neprestanog padanja snijega radilo dano-

Bacačem snijega čistile su se staze na gradskom groblju noćno kako bi se građanima olakšalo zimske nevolje.

-'Lukom' i postoji da bude u službi građana i zaista nismo imali niti jednu pritužbu. Smatram da smo opravdali povjerenje da možemo kvalitetno obavljati zimsku službu i nositi se s izvanrednim situacijama kakva je bila ova zbog iznimnih oborina.

Imamo plan čišćenja snijega i raspored dežurstva. Kada tako jako pada prvenstveni je cilj prohodnost cesta, ulica i prolaza, a potom se ide u temeljitije uklanjanje snijega. Prilazi, prolazi i nogostupi uglavnom se čiste novim bacačem i četkom za čišćenje snijega koja se montira na naše kosilice, a neizbježno je i ručno čišćenje, lopatama. Strojevi su radili neprekidno 60 sati ili 2,5 dana, mijenjale su se samo posade. Ovim putem čestitam i zahvaljujem djelatnicima koji su vrlo dobro odradili zadatke, te poslovođi Slavku Gložiniću koji je vrlo malo spavao tijekom tih noći kao i ja osobno kad je bio obilan snijeg jer nam je bila želja da Ludbrežani naredni dan nesmetano mogu obavljati svoje dnevne obaveze. Imali smo kvar na traktoru s daskom koji smo relativno brzo otklonili, ali smo za svaki slučaj angaži-

Pomagao je i Goran Horvat sa svojim strojem

rali i kooperanta Gorana Horvata koji je sa svojim strojem pomogao u čišćenju Ludbrega – rekao nam je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Tvrtka ove zime brine o čišćenju snijega s više površina nego prethodne.

-Ove zime čistimo snijeg i u Hrastovskom prema dogovoru s njihovim mjesnim odborom. Već godinama to radimo u Selniku. Uz ceste, prilaze, prolaze i javne gradske površine, imamo potpisane ugovore i s više tvrtki i obrta da čistimo s njihovih parkirališta i poslovnih prostora, primjerice, s parkirališta u koncesiji 'Crtorada'. Nama je to važan prihod jer tako dijelom pokrivamo troškove zimske službe. S postojećim kadrovima i mehanizacijom to je maksimum kojeg možemo kvalitetno pokrivati.

Za nešto više trebali bismo još radnika i nabaviti dodatnu mehanizaciju - procjenjuje mr. Franolić.

Kalendarski je zima tek na pola puta.

-Svjesni smo toga, ali ne brinemo. Mi smo spremni za nove snježne oborine, a osigurali smo i dovoljne količine soli za nastavak zime – ističe mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.

Građani u akciji, Željko Špoljarić čisti nogostup

2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. Počasni građanin Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu.

Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega.

Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.

NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.

NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku,

promidžbi i ugledu.

PLAKETA GRADA LUDBREGA Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.

ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega.

3. Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega.

Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega.

Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom.

4. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 11 . veljače 2013. godine.

5. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 810-622, fax 810-623, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://www.ludbreg.hr.

Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Marijan Krobot

4

A KT U A L N O

31. siječnja 2013.

Društvene djelatnosti u 2013. godini Program javnih potreba Grada za 2013. godinu u društvenim djelatnostima planiran je u iznosu 7,965.114 kuna.

Za predškolski odgoj i prosvjetu 2.496.000 kuna, tu su sredstva planirana za potrebe sva tri ludbreška vrtića i sufinanciranje boravka djece u vrtićima, zatim za programe i sufinanciranje prijevoza učenika OŠ Ludbreg, također su osigurana sredstva za aktivnosti na osnivanju Srednje škole Ludbreg od 50.000 kuna.

Za sport 600.000 kuna od čega Zajednica športskih udruga i njezine članice mogu računati na 350.000 kuna, a ostalo je predviđeno za igre mladih, sportske škole i troškove energenata i održavanje sportskih objekata.

Za zaštitu spomenika kulture i arheoloških nalaza planirano je 300.000 kuna, za javne potrebe u kulturi 1,406.036 kuna, radi se

o programima Pučkog učilišta, Gradske knjižnice i druge manje potrebe. Za javne manifestacije predviđeno je 100.000 kuna. Za potrebe u socijalnoj skrbi 972.500 kuna, tu su rezervirana sredstva za stipendije, novčane pomoći, za novorođenu djecu, za Caritas, Gradsko društvo Crvenog križa, Ludbreško sunce i još njih 10-ak.

Za potrebe Zajednice tehničke kulture predviđeno je 158.000 kuna, za vatrogastvo 570.000 kuna, za djelatnosti i programe Turističke zajednice 265.714 kuna, zatim 175.000 kuna za kulturni amaterizam, 400.000 kuna za razvojne projekte koji su lani prijavljeni za fondove EU i na natječaje Ministarstva kulture, za javne potrebe u informiranju 175.000, potom 96.900 kuna za organizacije civilnog društva, a političkim strankama planirana je donacija iz gradskog proračuna od ukupno 50.000 kuna.

Gradonačelnik Marijan Krobot, o proračunu za 2013. g

Manji proračun

Gradsko vijeće Grada Ludbrega je krajem prošle godine izglasalo novi proračun na prijedlog gradonačelnika Marijana Krobota. Ukupni prihodi, prema tome i rashodi, planirani su u iznosu 21,298.000 kuna što je neznatno niži iznos od završnog rebalansa za 2012. godinu.

Gradonačelnik je prvobitno predlagao nešto veći proračun, točnije za 1,075.000 kuna, ali je tijekom rasprave na koncu ipak podnio amandman o smanjenju kojeg su vijećnici i usvojili.

-Nije se radilo o prethodnom dogovoru, o konsenzusu. Smatram da je ipak bilo potrebno napraviti korekcije u prijedlogu jer situacija u gospodarstvu i društvu je zaista teška što utječe i na financijsko

Program javnih potreba u gospodarstvu i poljoprivredi Program javnih potreba Grada Ludbrega u gospodarstvu i poljoprivredi za 2013. godinu ukupno planira 7,917.000 kuna proračunskih sredstava.

Prema proračunskim mogućnostima u gospodarskom dijelu programom se osigurava 4,675.000 kuna za potrebe gradnje krupne infrastrukturu kao što su asfaltiranje cesta i nogostupa, zatim za potrebe vijeća mjesnih odbora iz sredstva komunalne naknade, za održavanje komunalne infrastrukture i javne rasvjete, te za troškove energije javne rasvjete i za kanalizaciju.

Za poticanje poduzetništva osigurat će se 2,702.000 kuna.

To su sredstva predviđena za opremanje gospodarskih zona komunalnom infrastrukturom, za izradu prostornih planova, otkup zemljišta, subvencioniranje postojećih poduzetničkih kreditnih linija, za javne radove i sajmove.

Za poljoprivredu iskazane su javne potrebe vrijedne 540.000 kuna, a to su subvencije za umjetno osjemenjivanje stoke, kredite, nabavu sadnica za podizanje dugogodišnjih nasada, osiguranje poljoprivredne proizvodnje, za pčelarstvo, potpore u okrupnjavanju zemljišta, te sredstva za slivnu vodnu naknadu i za deratizaciju.

Gradonačelnik M. Krobot

poslovanje Grada. Nadam se da će dodatno smanjenje proračuna doprinijeti stabilizaciji. Smanjena su sredstava koja Grad izdvaja za gradnju komunalne infrastrukture jer ocjenjujemo da bismo pojačanim aktivnostima tu razliku mogli namaknuti iz vanjskih izvora. Također je isti razlog zbog kojih su smanjeni očekivani prihodi od prodaje građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada. Sigurno ćemo morati dodatno sniziti cijenu zemljišta u poslovnim zonama ako ih želimo prodati. Na koncu, u ovom trenutku nemamo pokazatelja ili odluka da će Ludbregu biti isplaćena dividenda u trgovačkim društvima gdje imamo udjele u vlasništvu, a i ta odluka ne ovisi nama. Zato sada nismo planirali taj prihod – pojasnio je gradonačelnik Krobot.

Ne pamtimo primjer iz prethodnih godina da bi se pri donošenju novog gradskog proračuna planirali i manji rashodi za zaposlene u gradskoj upravi.

-Situacija je složena i prisiljeni smo na takav korak. Radi se o iznosu manjem za 120.000 kuna za zaposlene. Plaće se neće dirati, već ćemo raditi na smanjenju dodataka.

Na takav ćemo način sudjelovati u podnošenju tereta složene situacije u gospodarstvu i opće krize. U programe javnih potreba nije se posebno zadiralo – ističe gradonačelnik.

Gradonačelnik očekuje da će gradska uprava unatoč ozbiljnim fi-

M.Krobot: novi nositelji izvršne vlasti n nancijskim teškoćama funkcionirati dobro. Doduše, bit će upitno pokretanje novih aktivnosti.

-Planirani su niži prihodi, a istovremeno će Grad imati povećane troškove kojih lani nismo imali.

To su troškovi izbora, priprema na osnivanju srednje škole, domaćin-

Program radova sredstvima komunalne naknade Grad Ludbreg ima zakonsku obvezu utvrditi i program radova održavanja komunalne infrastrukture iz sredstava komunalne naknade za svaku kalendarsku godinu. Program se odnosi isključivo na čišćenje i održavanje javnih površina na području svih naselja Grada, na održavanje nerazvrstanih cesta, na odvodnju atmosferskih voda, na održavanje javne rasvjete, deratizaciju.

Za ovaj program planirana su sredstva u iznosu 2,587.500 kuna, najvećim dijelom za održavanje javnih površina i za održavanje

nerazvrstanih cesta. Program sadrži i predviđena sredstva za transfere vijećima mjesnih odbora. Utrošak sredstava komunalne naknade za svih 12 mjesnih odbora planiran je s 1,025.000 kuna od čega je 425.000 kuna predviđeno za javnu rasvjetu, a ostatak od 600.000 kuna za namjene mjesnih odbora.

Usvojeni Program radova održavanja komunalne infrastrukture iz sredstava komunalne naknade za 2013. godinu provodit će se preko gradskog komunalnog poduzeća ‘Lukom’.

Komunalni program Za Program gradnje uređaja i objekata komunalne infrastrukture u 2013. godini planiran je iznos od 29,448.209 kuna. No, realizacija će ovisiti o učešću građana u sufinanciranju, proračunskih mogućnosti Grada, te učešću vanjskih izvora. Za gradnju objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje planirano je najviše - oko 11,6 milijuna kuna.

Planirana je gradnja mreže odnosno kolektora na više lokacija u Ludbregu, te prva faza

Pogled s Vidikovca sv. Vinka prema Gospodarskoj zoni Istok - Ludbreg ima malo slobodnih površina z

kanalizacije u Sigecu, zatim gradnja bio-pročistača otpadnih voda u Selniku, te izrada dvije projektne dokumentacije.

Za uređenje nerazvrstanih cesta predviđeno je 5,6 milijuna kuna, za dvije ceste u Hrastovskom, u Selniku dvije ulice i parking kod groblja, četiri ceste i dva stajališta autobusa u Vinogradima Ludbreškim, šest cesta u Bolfanu, u Čukovcu pet cesta i prostor oko doma, dvije ceste u Globočecu, u Sigecu

uređenje površine oko doma, te 10 cesta u naselju Ludbreg. Oko 1,8 milijuna planirano je za uređenje javnih površina, a radi se o uređenju staza, parkirališta, dvorišnih rampi, te o još nekim projektima u naselju Ludbreg, zatim na uređenju dječjih igrališta u Slokovcu, Hrastovskom, te Bolfanu gdje je u planu i uređenje izvora, kao i pješačkih staza u parku.

Ulaganja u javnu rasvjetu predviđena su

s 2,2 milijuna za postavljanje štedljivo-ekološke rasvjete na šest lokacija u Ludbregu. Za projekte energetske učinkovitosti na objektima i javnoj rasvjeti, te na zaštiti okoliša predviđeno je 5,2 milijuna kuna. U vodoopskrbi planirano je 2,8 milijuna za nastavak gradnje dva odvojka vodovoda u Vinogradima Ludbreškim, te na gradnji vodovodne mreže u Segovini.

Uz ovaj, donijet je i Zajednički program

31. siječnja 2013.

godinu

n nego lani

nakon izbora morat će brzo krenuti u izradu rebalansa proračuna stva Svjetskim umjetničkim igrama, pa vjerojatno i preuzimanja Poljanca u sustav Grada Ludbrega što je na dnevnom redu ovog zasjedanja Hrvatskoga sabora. Dakle, u takvim okolnostima teško je planirati puno toga novog. Očekujem, međutim, da će se nastaviti s već dogovore-

za gospodarstvenike

investicija koji se najvećim dijelom oslanja na ulaganja iz vanjskih izvora, a vrijedan je više 12,4 milijuna kuna od čega bi više od 72 posto sredstava trebala osigurati Županijska uprava za ceste, oko 5 posto Hrvatske vode, a preostalih 23 posto gradski proračun. Radi se o projektu uređenja kružnog toka u središtu Ludbre-

nim projektima i pripremama za realizaciju onih koji bi se, kako je dogovoreno, većinom financirali iz vanjskih izvora, poput gradnje bio-pročistača Selnik, pa sanacije odlagališta otpada. Te investicije najvećim se dijelom financiraju iz državnog proračuna.

Naravno da ćemo nastojati od države ishoditi veće potpore, a moramo sve snage i znanje usmjeriti i na fondove Europske unije jer smo kandidirali više programa. Vidjet ćemo što će biti prihvaćeno, a ako nešto i otpadne treba popraviti da bi projekt zadovoljio sve kriterije i prošao u idućem natječaju. U svakom slučaju, smatram da će novi nositelji izvršne vlasti koji budu izabrani na lokalnim izborima krajem proljeća sigurno brzo krenuti u analizu i pripreme za izradu rebalansa proračuna kako bi mogli predstaviti i pokrenuti svoje razvojne planove – naglasio je gradonačelnik.

Mandat ovog saziva predstavničke i izvršne vlasti polako se bliži kraju.

-S predsjednikom Gradskog vijeća Slavkom Blagajem vidjet ćemo koliko je potrebno sjednica prije nego se odlukom Vlade raspuste predstavnička tijela radi lokalnih izbora. Čeka nas i svečanost u povodu Dana grada, a kao gradonačelnik namjeravam korektno odraditi svoj mandat podnošenjem završnog računa za 2012. godinu – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.

ga, rekonstrukciji i modernizaciji Frankopanske ulice s biciklističko-pješačkim stazama, gradnji mosta preko kanala za Otok mladosti, modernizaciji dijela lokalne ceste Slokovec-Globočec, te rekonstrukciji i modernizaciji županijske ceste s biciklističkopješačkim stazama u Šenoinoj ulici u Sigecu.

5 O proračunu Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika A KT U A L N O

Premalo razvojnih izazova

Prema mišljenju Božidara Haj- ba prostorno planirati i novu zonu ostvariti u jednoj godini, ali se mora soka, zamjenika gradonačelnika prema Selniku. To će biti neophod- planirati – upozorava Božidar HajGrada Ludbrega, gradski proračun no uvesti u prostorne dokumente. sok. za 2013. godinu ima dobrih i loših No, proračunom nije predviđeno Smatra da je propuštena prilika strana, te smatra da vjerojatno neće pokretanje inicijativa za nove pro- donošenja važnih odluka. biti teško ostvariti planirane priho- jekte, za novi razvoj. Zašto? Jer je -U proračunu nema odmarališta on predizbornog karaktera, pa zato Oštro. Što s njime? To čeka novu de i rashode.

-Dobro je što je novi proračun nema političku težinu. Donekle je vlast. Ima potrebe za donošenje tešobjektivan u ovoj složenoj situaciji, to razumljivo u predizborno vri- kih i nepopularnih odluka tamo gdje znači da je ostvariv i ne bi trebalo biti jeme, a i prilike su takve da malo se to godinama odgađalo. Primjerice, problema pri realizaciji. Lako je to tjeraju na oprez. Ipak, moglo se oko odlagališta otpada i pročistača zaključiti iz prihoda i rashoda koji su planirati s više izazova bez obzira otpadnih voda, oko zone 'Sjever'. Preplanirani ispod veličina proračuna na to tko će voditi grad nakon izbo- dugo nismo rješavali goruće probleza prošlu godinu. Posebno apostro- ra. Novo vodstvo, ako želi ozbiljno me, a nastavljamo i dalje. Neće EU i firam na još jednu dobru stvar. Ima raditi na razvoju, morat će odmah država sve financirati, moramo nešto promjena u načinu financiranja ak- raditi na rebalansu proračuna da i sami. Znam da bi te odluke naišle na cija u suradnji s mjesnim odborima bude ambiciozniji, hrabriji, da pla- veliki otpor i negodovanje, ali vjeruodnosno građanima. Prije smo imali nira veća ulaganja u sve segmente jem da bi s vremenom svi uvidjeli da da građani sudjeluju s 50-60 posto, društva, od gospodarstva, poljopri- su bilo potrebne. Ovaj proračun za negdje i bez učešća, ovisno od loka- vrede, komunalne infrastrukture to nije iskorišten. Sada to čeka novu ciji radova Ubuduće će se sagledati do društvenih djelatnosti. Nedavno izvršnu vlast, novog gradonačelnika realnost stanja na terenu jer dosad smo uspjeli prolongirati kredit za – naglašava Božidar Hajsok. baš nije bilo pravedno. Primjerice, dvoranu, a ta sredstva koja se budu Smatra da bi ludbreško gospone može par domaćinstava u Lo- oslobodila istovremeno nismo pla- darstvo, koje je izrazito važno za puvačkom putu platiti za asfalt 15.000 nirali u aktivnosti za pokretanje njenje proračuna, to izdržalo. kuna, a tamo gdje ih je puno 3-4 novih projekata. Sve govori da naši -Ludbreg ima puno malih i sredputa manje. Treba nastojati da svi mjesni odbori imaju silne planove, njih poslovnih subjekata, vrlo žilavih sufinanciraju podjednako. Možda je želje i potrebe, pa se može dogoditi koji se dobro nose s ovom krizom, pravedan model ono što smo imali da u financijskom dijelu proračun prilično su stabilni. Dio tvrtki ima u nekim projektima gdje su građani njih neće moći pratiti. Komunalni sjedište u drugim sredinama, pa je uplaćivali 24 rate po 200 kuna, to je program planiran je s 29 milijuna i teško doći do pune i točne informa4.800 kuna, u ovoj situaciji realno, još 12,4 milijuna uključujući i onaj cije, neke imaju i veće probleme, ali naravno, iz toga treba izuzeti socijal- s vanjskim izvorima. To su potrebe se nadam da će svi opstati. Ludbreg z a dva naša pro- je u gospodarskom smislu u malo ne slučajeve – kaže Božidar Hajsok. računa, to povoljnijoj poziciji od hrvatskog Niži proračun daje komociju, je potreba prosjeka. I ne vjerujem da će ove a može stvoriti probleme izvršnoj i žitelja. godine biti velikih problema – kaže vlasti, aktualnoj i onoj poslije izbora, Naravno Božidar Hajsok i sam uspješni gossmatra aktualni zamjenik gradonada se ne podarstvenik. čelnika. može Smatra da je rebalans proračuna -Proračun nije dovoljno ambis v e moguć tek ujesen. ciozan. To znači da će se nastaviti -Vjerojatno će biti samo dvije raditi na ranije dogovorenim prosjednice ovog saziva Gradskog vijektima za koje su osigurajeća prije raspuštanja zbog izbora. na sredstva u proračunu.

Bez vijećnika ne mogu se donoNa njima treba intenzivsiti ozbiljne odluke. Konstituirano raditi jer su osnova za nje nove vlasti i Gradskog vijeća nominiranje za europtrajat će do kraja lipnja. Tek ske fondove. Mislim da nakon toga, novi ljudi mogu će trebati izraditi novi započeti rad na rebalansu Prostorni plan urešto znači da će biti usvojen đenja što je i predpočetkom jeseni. Izgubit viđeno. Primjerice, će se gotovo godina dana. područje vinograda Trebalo je donijeti hrabriji bilo je blokirano u proračun po cijenu da ga smislu gospodari ne realiziramo – tvrdi skog razvoja, imat Božidar Hajsok, zamjenik ćemo Poljanec kao gradonačelnika. novo naselje, tre–Trebalo je više izazova u proračunu - B. Hajsok

B. Hajsok je predsjednik nedavno osnovanog LAG-a preko kojeg bi se Ludbreg svojim projektima trebao kandidirati za natječajima

6

A KT U A L N O

31. siječnja 2013.

Laburisti predstavili kandidate

Ludbreški Ogranak Hrvatskih laburista-Stranke rada službeno je najavio izlazak na lokalne izbore s kandidatima za nositelje izvršnih funkcija. To je prvi izlazak na lokalne

izbore ludbreških laburista koji su na samom kraju siječnja javnost upoznali sa svojim kandidatima. Njihov kandidat za novog gradonačelnika je Zlatko Drašković iz Ludbrega,

Viktorija Horg , mr. Igor Franolić i Robert Kranjčec s paketima

Donacija mladeži HDZ-a Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg krajem siječnja dobilo je lijepu donaciju – 100 paketića sa suhim kolačićima. Poklon je to Mladeži HDZ-a Grada Ludbrega kojeg je dopremila njihova predsjednica Viktorija Horg.

-Ima tu kiflića, čajnih keksa i drugih vrsta suhih kolačića koje smo nabavili.

U Mladeži HDZ-a odlučili smo kako je najbolje paketiće predati Gradskom društvu da ih prema njihovoj evidenciji preda onima kojima će najviše koristiti – rekla nam je Viktorija.

Donaciju je preuzeo dvojac novog vodstva Gradskog društva Crvenog križa, predsjednik Igor Franolić i ravnatelj Robert Kranjčec koji su zahvalili na neočekivanoj donaciji.

-Na našim popisima je mnogo korisnika kojima su potrebi razni vidovi

pomoći. I ova donacija će u suradnji s mjesnim društvima ići obiteljima s djecom slabijeg materijalnog statusa, te starijim osobama, tako da kolačićima barem malo zaslade hladne zimske dane – kaže mr. Igor Franolić, predsjednik Gradskog društva.

Djelatnice u Gradskom društvu Mirjana i Jasmina već su raspoređivale paketiće za teren.

-Paketiće ćemo u suradnji s mjesnim društvima rasporediti u sve općine na području naše regije. Naše gerontološke domaćice koje redovito obilaze stare, nemoćne, same i bolesne ljude našeg kraja pomoći će u tome.

Hvala još jednom mladeži HDZ-a na lijepoj donaciji – kaže Robert Kranjčec, novi ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa.

Pravoslavni vjernici proslavili Božić

Pravoslavni vjernici na božićnoj misi Pravoslavni vjernici ludbreškog kraja 6. siječnja proslavili su Božić, najradosniji blagdan - noć iščekivanja Isusova rođenja. Na Badnjak i Sveta tri kralja tradicionalno se u Bolfanu u crkvi svete Petke slavi badnjačka večer uz običaj paljenja vatre.

-„Mir Božji, Hristos se rodi!“- tim radosnim pozdravom i mirboželjem čestitamo jedni drugima Božić, praznik rođenja sina Božjeg. Tada smo ispunjeni najljepšim željama i mislima kojima nas je obogatila ta tiha i tajanstvena bitlejemska noć kada su anđeli objavili ljudima radosnu vijest da se rodio bogomladenac Hristos, spasitelj i iskupitelj naš. Spasitelj nas je pozvao da budemo dobar primjer drugim ljudima, svjetlost svijetu, kako bi ljudi, vidjevši naša dobra djela, proslavili Oca koji je na nebesima - poručio je paroh Radovan Dimitrić koji brine o pravoslavnim vjernicima Grada Ludbrega i okolice.

Za svoj Božić pravoslavni vjernici ne kite jelku, već se unosi badnjak.

Stari običaji poput odlaska u šumu, sječe i paljenja badnjaka još uvijek su prisutni. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo koje se na Badnji dan ujutro rano sječe i donosi u kuću.

Kiti se hrastova grana ispod koje je slama, a grane su okićene jabukama, orasima, drugim voćem. Druga hrastova grana baca se ispred crkve na-

kon liturgije, kao badnjak na vatru.

Tako je pred 200-tinjak pravoslavnih vjernika i njihovih gostiju ispred crkve u Bolfanu zapaljen Badnjak. Blagujući ribice, kuhano vino i rakiju, pravoslavni vjernici s područja Grada Ludbrega i okolice na taj su način proslavili Božić. Čuvaju svoje božićne običaje koji su dio njihovog kulturnog i vjerskog identiteta.

-Na Badnjak prije večere ispod stolnjaka postavlja se slama. Večera se isključivo posna hrana – riba i ostale posne namirnice, prije čega se pročita molitva gospodinu i molitve Božiću. Za Božić je simbol pečenica - pečeno prase koje se peče na badnjak i stavlja u bijelu tacnu ili pladanj s jabukom u ustima. Ispeče se i mali kruh koji se okiti i na njemu zapali svijeća – ispričala je Milka Kučeković, predsjednica Srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega.

U ovakvim proslavama sudjeluju i pripadnici hrvatskog većinskog naroda, tako da svi zajedno dijele običaje, kulturu i to prenose na sljedeće naraštaje.

-To nas posebno raduje. Važno je da se zbližavamo, a najlakše je kroz kulturu i vjeru. Kad se ljudi druže, tada se najbolje vidi koliko se međusobno poštuju – rekla je Milka.

Marina Hižak

Zlatko Drašković i Ana Katana, kandidati laburista

diplomirani ekonomist. Kandidat za zamjenika gradonačelnika je Anica Katana, jedna od osnivača stranke Hrvatskih laburista – Stranke rada i predsjednica Ogranka Ludbreg, inženjer biotehnologije.

-Kako bi pokazali političku dosljednost koju zastupamo, na izbore izlazimo samostalno. Ne želimo ulaziti u foteljaške koalicije niti neprincipijelno koalirati. Kao stranka reda, kriterija i poštenja, vjerujemo kako politika mora izvirati iz vrijednosti demokracije, istine, društvene solidarnosti i prava na dostojanstvo radnika, uz pošteni, otvoreni, javni i transparentni politički rad – naglasili su, između ostalog, ludbreški laburisti u svom priopćenju u povodu odluke da se sa svojim kandidatima uključuju u izbornu utrku za nositelje izvršne vlasti na području Grada Ludbrega.

Skupljali europska iskustva

Udruga cvjećara ludbreške regije priprema se za aktivnosti i u ovoj godini. U našoj regiji je najveća koncentracija proizvođača u Hrvatskoj koji su izuzetno aktivni. Udruga namjerava realizirati nekoliko projekata, stručnih usavršavanja, predavanja i manifestacija.

- Posebno smo ponosni što je na Portalu Grada 'Flora Centrum Mundi' ocijenjena kao najbolja manifestacija u Ludbregu. To nam puno znači i namjeravamo se i dalje truditi unatoč sve manjim sredstvima – kaže Saša Jerković, predsjednik Udruge.

Udruga će izdati novi katalog. Prethodni je bio u znaku proizvođača, a u novom će biti cvijeće.

–Predstavit ćemo cvijeće koje se uzgaja kod naših proizvođača, te ono koje ujedno ima i tradiciju uzgoja u našem kraju. Dakako, katalog će sadržavati i popis proizvođača s podacima za kontakt s adresama i telefonskim brojevima – objašnjava Jerković.

Promocija cvijeća s znakom Ludbreški rozetlin će se nastaviti i dalje, to je brand, a oznaka govori da se radi o hrvatskom proizvodu.

-Željeli bismo da se znak Ludbreškog rozetlina stavi na svaku teglu, ali to podrazumijeva velike troškove.

Oznake će se stavljati na prodajna mjesta i kombije – kaže Jerković.

Dodjelom sredstava, darovnice iz Nizozemske, 40-ak članova bilo je na stručnoj edukaciji 'Konkurentnost cvjećarstva zapadne Europe'. Ujedno ono je jedno u nizu aktivnosti na pripremama za prilagodbu u EU. - U nizozemskom gradu Westlandu primio nas je gradonačelnik, a bila je prisutna i naša veleposlanica u Nizozemskoj. U toj sredini je najveća konkurencija stakleničke proi-

Cvjećari se studiozno pripremaju za EU

Vodstvo udruge, predsjednik Saša Jerković (drugi s desna) zvodnje u svijetu. Posjetili smo neka poljoprivredna gospodarstva i radionice u drugim zemljama, ostvarili korisne kontakte, te vidjeli različite ekonomije i sustave unutar EU. Cilj je bio upoznati se s iskustvima na prilagodbi poljoprivredne proizvodnje u pravnim stečevinama EU. Male države u Europi moraju pronaći zajedničke interese i identificirati proizvodne ciljeve. Suradnja je nužna, a kroz ovakva putovanja stječu se kontakti i poznanstva koja su temelj budućeg zajedničkog djelovanja na

europskom tržištu. Kvaliteta našeg cvijeća je neupitna, ali trebat će se udruživati - objašnjava Jerković.

O tome je bilo riječi i na nedavnoj skupštini. Ističući lanjske aktivnosti, posebno zadovoljstvo iskazano je zbog posjeta učenika strukovnih škola iz Požege i Pitomače u sklopu IPA- projekta, te za suorganizaciju međunarodne izložbe cvijeća u bolnici u Novom Marofu gdje su već drugu godinu donirali cvijeće zasađeno u parku bolnice.

Ana Havaić

Žene, prijavite se za zabavu! Članice ludbreškog Foruma SDP-a u redovitoj kreativnoj radionici izrađuju cvijeće od krep-papira koje će se darovati ženama na tradicionalnoj zabavi u povodu Međunarodnog dana žena. Poznato je da se u Ludbregu svake godine priređuje zabava za žene povodom njihova praznika. Organizator je Forum žena ludbreškog SDP-a, ali je zabava otvorena za sve zainteresirane neovisno o njihovom opredjeljenju.

Zabava će biti u subotu, 9. ožujka od 18 sati u hotelu 'Crnković' uz prigodni program, kao što je modna revija odjeće trgovine 'Tina' i bogata tombola. U kotizaciju od 60 kuna uključeni su poklon, aperitiv, večera, te glazba ludbreške grupe Kontrast.

Zainteresirane žene mogu se prijaviti Nadi Špoljarić na broj 098 917 0008, Tamari Medjimorec na 095 567 8328, Đurđi Kokanović na 099 414 5993 ili izravno u hotel 'Crnković'. (mh)

31. siječnja 2013.

Pčelarsko društvo Ludbreg organiziralo predavanje Činilo nam se da o medu mnogo znamo, da nam je dobro poznato koliko je med zdrav i da ga njegova ljekovita svojstva čine nezaobilaznim u zdravoj prehrani. Zbog svog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle, lako je probavljiva namirnica i prirodni izvor životne snage. Zahvaljujući Pčelarskom društvu Ludbreg mnogo toga smo doznali o apiterapiji, odnosno liječenju medom. Vodstvo društva u goste je pozvalo prim. dr. Josipa Lončara iz Bjelovara, vrsnog stručnjaka i poznavatelja meda i pčelinjih proizvoda.

Bilo je iznimno zanimljivo i korisno slušati dr. Lončara koji je zainteresirane građane i pčelare pobliže upoznao s vrijednostima meda i pčelinjih proizvoda. Dr. Lončar prenio je svoja iskustva o dugogodišnjem radu i liječenju medom i pčelinjim proizvodima jer i sam je pčelar, te je postao veliki poznavatelj ljekovitosti meda.

-Već sam 40-ak godina liječnik obiteljske medicine, predavač sam na fakultetu, a apiterapijom, dakle, liječenjem pčelinjim proizvodima, bavim se već 35 godina. Apiterapija je sastavni dio prirodne medicine i uključuje primjenu pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju. Vrijednost apiterapije je u tome što je ona potpuno prirodan način liječenja, nema štetnih utjecaja, a kontraindikacije su vrlo rijetke. Sastav meda je nešto najvrednije iz prirode, a ne može ga se industrijski proizvesti. Kako i bi jer za kilogram meda pčela mora posjetiti 8-10 milijuna cvjetova. Pčelinji proizvodi su veliki dar prirode čovjeku, u

PRIGODNO

Apiterapija – liječenje medom Med i kao lijep poklon

Dr. Lončar (lijevo) s obitelji Filipašić i Krešom Piljakom, predsjednikom pčelarskog društva njih ubrajamo med, propolis, matičnu mliječ, pelud ili cvjetni prah, pčelinji otrov i vosak – kaže dr. Lončar.

Evo što stručnjak kaže o djelovanju meda.

-Med ima antioksidativno, antitumorsko, antimikrobno i probiotsko djelovanje. Sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline koje naš organizam ne može stvoriti, vitamine, minerale i kiseline. Med ima antimikrobno djelovanje, te sprečava širenje bakterija, to je sad u zimsko

vrijeme aktualno kada smo skloni zarazi gripom jer nas okružuje 200tinjak virusa i 10 bakterija – kaže dr.

Lončar. Šteta što o apiterapiji nije slušalo više Ludbrežana koje je možda snijeg omeo u planovima da dođu u Ludbreg na zanimljiv i koristan susret. Evo stoga niz savjeta koje je dao dr. Lončar, zašto med trebaju konzumirati djeca: - Med se preporuča djeci već u prvoj godini života, u početku dava-

Medena srca Poznato je da se s medom mogu raditi i razne poslastice. Predlažemo recept za medena srca, a kako dolazi Valentinovo možda je primjereno i idealno doba da ih pripremite.

Za medena srca trebat će vam: 22 dag meda, 12 dag šećera, 5 dag maslaca, 1 jaje, malo soli, limunova korica, pola žličice cimeta, 50 dag mekog brašna

7

Priprema: Na vatri miješati med, šećer i maslac dok dobijete glatku smjesu. Malo ohladite i dodajte limunovu koricu, cimet, istučeno jaje sa solju, brašno i prašak za pecivo.

Zamijesite tijesto, razvaljajte i kalupićem režite srca. Pecite na 180 C 10-15 minuta. Topla srca slijepite marmeladom po želji i umočite u čokoladnu glazuru.

ti u malim količinama, pa svaki put malo više. Djeci predškolske i školske dobi med će pomoći da budu puno zdravija i otpornija – kaže dr.

Lončar.

Odrasli bi također morali svakodnevno uzimati med i druge proizvode od meda što će im poboljšati opće zdravstveno stanje, povoljno utjecati na uklanjanje raznih tegoba.

-Med je važan i u srednjoj životnoj dobi. Trebaju ga koristiti osobe koje imaju kadriovaskularne probleme, pomaže za uravnoteženje visokog tlaka ako se uzima redovito i koristi manje soli. Med se preporuča i trudnicama. Djeluje pozitivno čak i kod šećerne bolesti, dakle, uzimati med uz unos drugih namirnica kao što su kruh, tjestenina. On ima i laksativne učinke, pomaže kod respiratornih infekcija, upale pluća, upale uha, a treba ga uzimati uz dosta tekućine. Lipov med idealan je za teškoće sa sprečavanje kašljem. Pomaže kod bolesti probavnog trakta, čira na želucu, gastritisa, zatim kod neuroloških bolesti, kožnih bolesti, te kod depresivnih i stresnih stanja.

Evo još nekoliko savjeta o medu: -Kod prehlada i upala uzimati 20-30 kapi propolisa. Pri dodavanja meda čaju ili drugom napitku pripaziti da napitak nije prevruć kako bi se sačuvala ljekovita svojstva meda. Postoji i takozvana ‘medna infuzija’. Dakle, kada je organizam iscrpljen, kod bolesti kad se ništa drugo ne može uzimati, općenito za jačanje organizma podizanje energije i imuniteta, savjetujem ovu ‘mednu infuziju’ – u jednoj litri mlake vode izmiješati 10 dag meda, 1 limun i odmah popiti pola i to mlako jer se bolje apsorbira, a ostatak poslije popiti polako. Med je također vrijedan poklon, pa poklanjajte med svima koje volite i poštujete, vama dragim ljudima i prijateljima – kaže dr. Lončar.

Gdje god možete, šećer zamijenite medom. Uzmite med umjesto tableta za spavanje jer obnavlja stanice mozga tijekom sna, pa se preporuča žlica meda prije spavanja - savjetuje dr. Lončar.

Nikad nije kasno da vam med postane važan dio vaše prehrane.

-Početak je godine kad mnogi donose važne odluke za budućnost, a neka vaša bude da počnete s redovitom primjenom meda i mnogo dobroga ćete učiniti za sebe i svoje zdravlje. Uz to pomoći će vam da se uspješno rješavate stresa i depresivnih stanja. Da bi se ljudi osjećali bolje i radosnije neka uzimaju med - preporuka je dr. Lončara.

Najbolje je koristiti med svog područja, posebno zbog alergija, pa je savjet da ga kupujete od domaćih pčelara. Naš kraj pun je odličnog meda vrsnih pčelara, o čemu smo pisali i u prošlom broju kada je u Ludbregu održana županijska izložba meda. Bilo bi šteta ne iskoristiti takvu prigodu i uskratiti pomoć svom zdravlju.

Pripremila: Željka Namesnik

Turistička priznanja za Ludbreg Novo lijepo priznanje stiglo je u Ludbreg krajem prosinca prošle godine. Na prigodnoj svečanosti u Varaždinskim Toplicama dodijeljena su priznanja Zeleni cvijet Varaždinske županije u akciji ‘Volim Hrvatsku’ za 2012. godinu.

U Ludbreg su stigla četiri priznanja. Mjesto Ludbreg dobilo je drugu nagradu za gradove do 5.000 stanovnika. Anica Gotić iz Hrastovskoga ima najljepši balkon obiteljske kuće u županiji, u kategoriji suvenira nagradu je dobio ‘Seljački set’ kojeg su izradile članice Udruge žena iz centra svijeta, a Vidikovac ‘Sveti Vinko’ na Ludbreškoj vinskoj cesti dobio je priznanje u kategoriji zanimljivosti turističke ponude.

U salonu hotela Minerva priznanja su za Ludbreg preuzele Biserka Kutnjak i Jadranka Draganić u ime ‘Žena iz centra svijeta’, zatim Branko Kežman, predsjednik ‘Trseka’, dok je direktorica Turističkog ure-

da Ludbreg Andreja Horvat preuzela priznanja za Grad Ludbreg i obitelj Gotić koja nije bila nazočna svečanosti.

-Sve naše dobitnike kandidirala je Turistička zajednica Ludbrega na temelju prijava kandidatura, a ima 10-ak kategorija u kojima se dodjeljuju priznanja. Zaista možemo biti zadovoljni brojem priznanja.

Mjesto Ludbreg ostalo je pri vrhu po uređenosti, čistoći, cvijeću i zelenilu, pa treba zahvaliti djelatnicima ‘Lukoma’ koji na tome najviše rade.

Anica Gotić lani je dobila priznanje i na području Ludbrega za prekrasan balkon što je još jedan dokaz da su Ludbreg, područje grada i čitav kraj - regija cvijeća. Jako su nas obradovala priznanja za vidikovac i set suvenira. Zahvaljujući udrugama ‘Trsek’ i ‘Žene iz centra svijeta’ pokazali smo da uvijek možemo nešto novo pripremiti za turističku ponudu Ludbrega, te da tom ponu-

dom privučemo turiste u naš kraj i da se tu što dulje zadrže i ponesu kući suvenire s oznakama Ludbrega. Dakako, vidikovac je atrakcija posjetiteljima i pozivnica da obiđu objekte Ludbreške vinske ceste koji nude odlična vina i domaće gastronomske specijalitete.

Seljački set se sastoji od četiri podmetača za tanjure i nadstolnjaka s oznakom centra svijeta od tkanog domaćeg platna pređom starom preko 50 godina. Taj suvenir namijenjen je objektima na vinskim cestama, restoranima, seoskim turizmima, vinogradima i drugim objektima. Članice udruge pokazale su kako napraviti suvenire koji imaju uporabnu vrijednost, a dio su etnobaštine našeg kraja – rekla nam je Andreja Horvat.

Dobitnicima su priznanja predali Milan Pavleković zamjenik župana Varaždinske županije i Elizabeta Dolenec, direktorica Turističkog

Biserka Kutnjak, Branko Kežman iz Trseka, Andreja Horvat i Jadranka Draganić ('Žene iz centra svijeta') preuzeli su priznanja za Ludbreg ureda Varaždinske županije. Tom je prigodom istaknuto kako su ciljevi akcije ‘Volim Hrvatsku’ edukacija stanovništva i kadrova, te zaštita objekata prirode, voda i šuma, očuvanje zdrave životne sredine, te unapređenje turističkog prostora i

poticanje tvrtki na prihvaćanje ekoloških principa.

Opća je ocjena kako je u našoj županiji posljednjih godina sve očitiji napredak i trud mnogih sredina koje rade na poboljšanju kvalitete života, te očuvanju prirode.

8

I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A

Marijan Šoš, vinogradar iz hobija

Marijan uzgaja rajnski rizling, sivi i crni pinot

Znanjem i iskustvom do još boljih vina

Marijana Šoša iz Globočeca zatekli smo u njegovom vinogradu u Sigečaku kako reže ploče za filtriranje. Tokar po struci s 42 godine radnog staža već je dvije godine u mirovini koju je stekao radeći u ‘Opremi’, pa kroz vlastiti obrt, a 4 godine je radio i u Njemačkoj. Zaljubljenik je u vinograd kojeg obrađuje uz svesrdnu pomoć ukućana, supruge, unuka Patrika, prijatelja.

-Imam 570 trsova sivog i crnog pinota te rajnskog rizlinga. Nasad je star oko 20 godina i već 17 godina redovito idem na izložbe vina.

Uglavnom osvajam srebrna odličja.

No, prije 4 godine sam za crni pinot dobio zlato i na to sam jako ponosan jer u našim je krajevima teško proizvesti kvalitetno crno vino pogotovo kada nije bilo dovoljno sunčanih sati kao te godine. Promjenom klime zadnjih godina vladaju velike vrućine tako da su ljubitelji crnih vina došli na svoje – rekao je naš domaćin.

Marijan je seminar za podrumara završio prije 4 godine u Varaždinu. Ove godine na izložbu je poslao bijeli pinot.

-Crni pinot se bere jako kasno kada su bobice već djelomično smežurane, a bijeli pinot krajem kolovoza jer brzo gubi kiseline. Najbolje ga je brati kad ima 17 posto šećera jer se dobije polusuho vino sa svježom aromom i optimalnim kiselinama – kaže Marijan, inače, predsjednik Nadzornog odbora ‘Trseka’.

Vinogradar je iz hobija i godišnje proizvede oko 1.000 litara vina. Ništa ne prodaje, dio ‘isprazni’ s društvom u klijeti, a ostatak pokloni prijateljima i bivšim poslovnim partnerima.

-Znam da se poslije ulaska u EU nasadi ne mogu širiti. Pokušat ću znanjem i iskustvom raditi još bolja vina. Savjet mladima da mošt drže u sterilnoj inox posudi, da zrenje obave u drvenim bačvama napunjenim do vrha, a zrelo vino za trošenje da

31. siječnja 2013.

21. Izložba mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja Na Vinskom balu, večer nakon otvaranja izložbe i degustacije, vinogradarima su uručena priznanja za kvalitetu vina na 21. Izložbi mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja. Od 423 vina prijavljena za izložbu zlatnim odličjem ocijenjeno je 25, zatim 257 srebrnim i 83 brončanim odličjem.

Na izložbi je bilo 118 miješanih bijelih i 20-ak sortnih vina. Najviše rajnskog rizlinga, 74 uzorka, zatim 68 uzoraka graševine, a po brojnosti slijede chardonnay s 45 uzoraka i sauvignon s 22 uzorka. Manje je bilo uzoraka sortnih vina bijeli pinot, kerner, frankovka, cabernet sauvignon, zeleni silvanac, pinot sivi, laški rizling. Od 6 uzoraka traminca 4 su dobila zlato.

U Udruzi 'Trsek' kažu: -Prezadovoljni smo odazivom i rezultatima, jer iskreno teško će se ponoviti lanjska jubilarna i rekordna godina. No, 300-tinjak vina dobilo je zlatna i srebrna odličja što dokazuje kvalitetu i jako nas veseli što je većina zlata otišla ljudima našeg kraja, a imali smo i dosta onih koji su se prvi

Odlična vina naš

Zdravica za novu izložbu – s desna A. Leverić, pom. ministara (otvori bot, M. Horvat i D. Marković (načelnici susjednih općina), žup. pročel puta pojavili na izložbi. Raduje i što smo opet imali prijava iz inozemstva – kaže Branko Kežman, predsjednik

'Trseka'.

Enolozi ističu da suša poput lanjske jako utječe na proces stvaranja

Zlatna odličja

Ponosan je na zlato za crni pinot opet pretoče u inox bačve. Pri ispuštanju vina iz drvene bačve ulazi zrak, a u metalnim bačvama poklopac se spušta, pa vino ne oksidira.

Da bi se flaširalo vino treba odstajati barem dvije godine – kaže Marijan.

Možda je jedini usvojio postupak karbonske maceracije crnog grožđa.

Za tu namjenu konstruirao je posebnu inox posudu s uređajem za miješanje.

-U posudu se pušta prehrambeni CO2 koji je teži od zraka, a zatim stavlja crno grožđe bez muljanja. Posuda se hermetički zatvori i dopuni s CO2 na tlak od 0.5 bara te se grožđe povremeno strojno miješa bez otvaranja posude. Fermentacija počinje bez prisutnosti kisika na potpuno prirodan način bez kvasaca unutar bobica grožđa. Sokovi probijaju omekšanu kožicu i pritom skupljaju arome.

Tako se zadržavaju svježi voćni mirisi i okusi, postiže bolja obojenost i dobivaju lagana vina bez tanina koja se piju kao mlada vina – kaže Marijan.

Dobrih ideja vinogradarima očito ne nedostaje.

Dražen Vađunec

Vinar-hobist s inovativnim idejama

Za kvalitetu vina na izložbi zlatnim odličjem nagrađeni su ovi vinogradari s područja ludbreške regije: Graševina-Zvonko Kirić iz Sigeca i Stjepan Sanjković iz Slanja Rajnski rizling- Dražen Matijašec iz Sigeca, Draženka Novak iz Kučana Ludbreškog i Zlatko Brunčić iz Križovljana Chardonnay– Vladimir Čurila iz Ludbrega, Dražen Harambaša iz Selnika i Mladen Kuserbajn iz Hrastovskoga Traminac – Vinarija Stručić Zeleni silvanac- Dragec Kladić iz Vinograda Ludbreškog Cabernet sauvignon- Đuro Bohnec iz Ludbrega Sauvignon-Krešo Funtek iz Sv. Đurđa i Stjepan Tenčić, Poljanec Sivi pinot - Centurion d.o.o. Vinogradi Ludbreški Miješano bijelo – Ivan Majcen iz Svetog Đurđa Voćno vino- Kristijan Kolak iz Selnika

Brojni vinogradari na izložbi

Vina su na izložbi bila grupirana po sortama Rajnski ri

Zvonko Kirić, jedan od većih vinogradara našeg kraja

Razvija se kultura vina

Vinska kuća Kirić u Sigečaku na Ludbreškoj vinskoj cesti, jedno je od mjesta za uživanje u odličnim vinima.

Obitelj Kirić iz Sigeca poznata je vinogradarska obitelj, a brigu o vinogradu i vinu sad uglavnom vodi Zvonko.

-Tata i mama su u godinama, svrate u gorice, ali samo u šetnju.

Najviše mi pomaže supruga, a polako se uključuju kćeri i sinovi. Proteklih godina obnovili smo stari nasad, podigli i uredili klet – kaže Zvonko.

-Lani sam kupil susjedni vinograd od 4.000 kvadrata koji je prije 110 godina bio u vlasništvu obitelji i eto sad se opet vratio. Tu sam zasadio 1.800 trsova, najviše graševine, pa bijeli pinot i malo žutog muškata. Planiram zasaditi još 550 trsova.

U starom je 1.300 trsova, graševine, chardonnaya, bijelog pinota i moslavca. Sad će nasad biti trostruko veći, među najvećima u komadu. I

drugi žele okrupniti, ali je teško jer kod nas su vinogradi uglavnom mali obiteljski koje ljudi nerado prodaju, ja sam imao sreće da kupim ovaj do svojeg. Ovih dana sređujem dokumentaciju oko vinogradarskog registra u Varaždinu jer u Ludbregu više ništa ne možeš 'zbaviti'.Smatra da će vina za njegove potrebe biti dovoljno.

-Dio ide u prodaju, nešto se uvijek podijeli, a ostane i za vlastite potrebe. Više puta na godinu organiziram velika druženja. Obvezno za Vincekovo jer to je običaj na početku vinogradarske godine, pa za godišnjicu Ludbreške vinske ceste, a koncem godine za poslovne partnere i prijatelje. Kad novi nasad bude imal puni urod, planiram proizvesti 6.000 litara. Ulaskom u EU nema sadnje novih površina, jedino bude moguća rekonstrukcija postojećeg

Zvonko nastavlja tradiciju nasada. Na tržištu je velika ponuda jer se uvoze jeftina, ali loša vina. U EU tržište bude otvoreno, a ponuda još veća. Kvaliteta mora biti prioritet za male proizvođače.–

I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A

31. siječnja 2013.

šeg kraja Vincekovo u snijegu

io izložbu), te B. Kežman, M. Krolnik Martin Hajdinjak vina, isto kao i u godinama s previše vlage. Izložba 'Trseka' ostaje izniman društveni događaj u Ludbregu.

-Najveća je to izložba mladih vina u Hrvatskoj i na to smo ponosni. Organizacija je velik posao, zato hvala članovima Organizacijskog odbora na trudu i podršci - rekao je Kežman.

Brojni su gosti pohodili izložbu - Alen Leverić, pom. ministra gospodarstva koji je otvorio izložbu, gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok, predstavnici županije, susjednih općina i mnogi vinogradari koji su nazočili i predavanju o zaštiti vinograda.

izling nadmašio je graševinu

Udruga vinogradara 'Trsek' kod kipa svetog Vinka na tradicionalni je način obilježila običaj uz Vincekovo.

Lani je ceremonija održana bez zimskog ugođaja, a sad su vinogradi očaravali snježnom bjelinom. Cesta koja vodi prema kipu je bila očišćena, ali se zbog širine vozila nisu mogla mimoići, a teže je bilo naći i mjesto za parkiranje. Zato je većina od oko 150 prisutnih došla pješice.

-Nama snijeg ne smeta, čak se i veselimo radi ugođaja. Onda je još ljepše biti s prijateljima u toploj klijeti. Tema za razgovor o vinu ima dosta, razmjenjuju se iskustva, ali i čuvaju tajne kako napraviti što bolje vino. Svatko radi po uputama stručnjaka, ali imamo i svoje metode po osobnom iskustvu. Ako s rezidbom počnemo i nešto kasnije, pomoći ćemo jedan drugome sve napraviti na vrijeme. Neki su počeli rezati prije Vincekovog da iskoriste toplo vrijeme. Rezati se može čim padne posljednji list s trsa jer to je znak da je vegetacija u mirovanju – kaže Stjepan Sanjković iz Uprave 'Trseka'.

Program obilježavanja početka nove vinogradarske godine počeo je svetom misom u obližnjoj Kući Sunca u Globočecu koju je predvodio preč.

Josip Đurkan. Kod kipa sv. Vinka je prečasni blagoslovio loze s reznika pripremljene u pušleke.

-Loza se blagoslivlja starim vinom posvećenim 27. prosinca na spomendan sv. Ivana Evanđeliste. Zalijevanjem špeka i kobasica želi se da grožđe bude veliko kao špek i da ga ima puno kao kobasica – rekao je preč. Đurkan u uvodu prije molitve.

Blagoslovljena loza stavlja se u posudu s vodom, pa ako u kući na toplome dobro potjera, pokaže sitne grozdiće, to je dobar znak jer nagovještava obilnu berbu. Svoj pušlek na

Preč. Đurkan je blagoslovio loze u pušlekima, a meštar ceremonijala bio je Stjepan Sanjković posvećenje je donio i Ivan Bračko iz Ludbrega.

-Sad sam donio četiri loze istarske malvazije koju uzgajam u dvorištu.

Pokušat ću je razmnožiti 'grobenicama' i posaditi u goricama. Malvaziji pašu zavjetrina, naša hamučna zemlja i puno sunca. To je bijelo grožđe slatko kao med jer može nabrati 22 posto šećera, čak i više – kaže Ivan.

Meštar ceremonije 'pokrštenja' goric Stjepan Sanjković studiozno se pripremao za obred. Odrecitirao je stihove neznanog autora, a pomogla je i publika koja je višekratno ponavljala: 'okrijepi nas'. Podsjetio je što sve vinogradar koji drži do svog vinograda mora napraviti u sezoni radova: -Lozu obrezati i povezati, gorice okopati, pošpricati, klopoca postaviti, grozdje pobrati, sprešati, poslušati mošteka jel se primiril, pokrstiti ga i v vino pretvoriti, a za Vincekovo se to ponoviti – naglasio je Stjepan, šef ceremonijala.

Da će se svega pridržavati s riječima 'obvezujem se' obećao je domaćin

Zalijevanje starim posvećenim vinom

Posjetitelji su pripremili pušleke za blagoslov Antun Havaić čiji je vinograd najbliži kipu sv. Vinka.

-Pučki običaj orezivanja trsa, 'kićenja' špekom, dimljenim kobasicama i rebrima te škropljenja starim vinom obavili smo uoči blagdana Vincekovog, na dan sv. Fabijana i Sebastijana.

Za posjetitelje smo pripremili besplatnu degustaciju rakije, kuhanog vina i gemište, jedino smo morali naplaćivati kobasice 15 kuna za par. Veselje i druženje nastavlja se po klijetima. Jer

Posjetitelji kod vidikovca sv. Vinka

U podrumu sa sustavom za hlađenje, drvenim i inox bačvama

Vinska kuća Kirić na Ludbreškoj vinskoj cesti

Smatra da se kod nas sve više razvija kultura vina.

-Kultura vina je napredovala.

Posebno veseli da mladi sve više cijene vino i uživaju u degustiranju.

To se ne bi događalo da su vina loša.

I meni je navika popiti čašu omiljene mlade graševine. Svi koji držimo do kvalitete radimo po europskim standardima bez obzira radi li se o

ne izlete u druge vinorodne krajeve, pa doznamo nešto novo i korisno.

Ljudi su se educirali. Bio sam druga generacija koja je završila školu za voditelja podruma, a predavači su nam bili profesori s Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinarstvo, pravi stručnjaci. Pozivam mlade da se učlane u 'Trsek', imat će prilike za dodatnu edukaciju. Imam kupce iz

hobiju ili o većoj proizvodnji.Član je vodstva 'Trseka'. Na ovoj izložbi njegova graševina dobila je zlatno odličje.

-'Trsekova' izložba je utrostručila kvalitetu vina. Među nama vlada zdravo rivalstvo jer svi želimo imati što bolje vino. Radi se pedantno, pazi na sitnice, pratimo stručna predavanja. 'Trsek' često ima struč-

9

svaki gazda koji drži do svog vinograda sada je 'gore' – rekao je Branko Kežman, predsjednik 'Trseka'.

Hoće li obred pomoći da iduća berba zaista bude obilnija, a grožđe zdravo, nazrijet će se za nekoliko mjeseci. Uz pučke pjesme 'Nikaj na svetu lepšega ni' i 'Trsek moj zbudi se' organizatori su posjetitelje pozvali na druženje i ponovni susret za Vincekovo za godinu dana na istom mjestu.

Dražen Vađunec

Franjo, Nikola i Stjepan u nošnjama

Međimurja, pa znance iz Dalmacije i Istre koji su također iznenađeni kvalitetom naših vina. Znaju da više nema kiseliša, svi hvale i uživaju u vinu – kaže Zvonko.

Za napraviti dobro vino mora se paziti na svaki detalj.

-Sve je važno, od nasada do podruma – nabava dobrih sadnica, održavanje nasada, zaštita, iznimno je

važna gnojidba. Sad su nam problem prerane berbe, zbog visokih temperatura grožđe prenaglo dozrijeva.

Kontrolirano vrenje je neophodno.

U podrumu imam sustav za hlađenje.

Dug je proces doći do vina. Točno je da se u goricama pošteno nadelaš.

Ja u tome uživam, volim plijeviti jer onda bolje pogledam svaki trsek.Zvonko je najzaslužniji što imamo vidikovac s kipom sv. Vinka. Vincekovo je za njega uvijek posebni događaj.

-Naše vinogorje mora slaviti Vincekovo kao prošćenje. Imamo kip sv.

Vinka, krasna vina i najveću izložbu mladih vina u Hrvatskoj. To moramo razvijati kao brend, svoje prednosti iskoristiti. Sretan sam što konačno imamo uređenu cestu kroz Sigečak.

Dobra cesta i pravi prilaz strahovito su važni. Badava ti krasni okoliš, lijepa klet i dobro vino ako nemaš pošteni put. Gosti kod mene su se čudili onom lošem putu prije asfalta. Osobno sam se oko uređenja puno angažiral, a nas nekoliko dalo je komade parcele da se proširi trasa. Uređena i proširena cesta puno znači vinogradarima Sigečaka – poručio je Zvonko.

10

S A S V I H ST R A N A

31. siječnja 2013.

Marija i Mirko Herenčić proslavili dijamantni pir

U ljubavi i slozi 60 godina

Bilo je to 10. siječnja 1953. godine. Mirko Herenčić je toga dana pješice krenuo iz Kučana Ludbreškog po odabranicu svoga srca i buduću suprugu Mariju u Sigetec Ludbreški. A onda su zajedno sa svatovima u povorci išli prema Ludbregu.

Vjenčao ih je toga dana tadašnji ludbreški župnik vlč. August Zeljak u Župnoj crkvi u Ludbregu. Svadba je trajala prema tadašnjim običajima dva dana. Ovih su dana Marija i Mirko proslavili dijamantni pir - 60 godina zajedničkog života.

-Iako sam bila mlada već sam prije znala sve poslove, šivati i pre-

sti, u kući raditi i na poljoprivredi jer me mama podučavala i pripremala da kada se udam i dođem u drugu kuću budem spremna – prisjeća se Marija.

Poznavali smo se iz viđenja dosta prije vjenčanja. Osam godina stariji Mirko radio je kao zidar i Marija ga je susretala i viđala kada je odlazila baki u Hrastovsko. Baka joj ga je i preporučila radi marljivosti, a i čula je dosta pohvala o njemu. Marija se zainteresirala, par se susreo i ubrzo dogovorio i vjenčanje. Vjenčanu haljinu zašila je švelja, a krevetninu i donje rublje Marija sama. Tada

Marija i Mirko na misi u župnoj crkvi

Priznanja članovima naših klubova Bave se disciplinama u tehničkoj kulturi, a 'koketiraju' sa sportom zbog fizički zahtjevnih zadataka koji iziskuju odličnu tjelesnu pripremu natjecatelja. Zbog toga ih Radio Ludbreg nije zaboravio prigodom skromne svečanosti dodjele priznanja najboljima sportašima na natjecanjima u 2012. godini. Mlada Lana Par iz Hrastovskoga članica je Radio kluba Ludbreg, a državna je reprezentativka u amaterskoj radio-goniometriji (ARG). Još uvijek je učenica OŠ Ludbreg: -Sudjelovala sam na više natjecanja u Hrvatskoj i u inozemstvu, a najzanimljiviji nam je bio nastup u Litvi. Tamo sam zaista upoznala zanimljive natjecatelje i natjecateljice iz drugih zemalja. Događaj za pamćenje. Jedino nam je hrana bila malo čudna, nekak slatkasta. No, sve se preživi. Ove godine očekuju me natjecanja u Bjelovaru, Zagrebu i Ludbregu. I jedno međunarodno natjecanje, u Češkoj – otkriva Lana.

Tko je najzaslužniji što se Lana bavi radio-goniometrijom?

-U svakom slučaju to su Ivan Marcijan iz Zajednice tehničke kulture i Melanija Struški koja je moja mentorica. Oni su me uveli u ovu disciplinu koja stvarno od vas traži dobru fizičku pripremljenost, ali i još mnogo toga – kaže Lana od koje sigurno u budućnosti očekujemo još puno dobrih rezultata.

Nikola Frančić iz Ludbrega već je dobro poznat zbog rezultata u svijetu aeromodelarstva, a impresionirao je gledateljstvo i na prezentaciji ove discipline tijekom ljetnog Cajgner placa. Član je Aerokluba Rudolf Fizir Ludbreg: -Za menom je sezona u kojoj sam ostvario niz dobrih rezultata. Osvajao sam prva mjesta na natjecanjima

Nikola je svjetski rekorder

Lana preuzima priznanje u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji. Ove sezone nadam se nastupu na Europskom prvenstvu u Danskoj. Bit će tu, nadam se, još natjecanja u nizu europskih zemalja – kaže Nikola.

Nikola se bavi disciplinom F3K, radi se o atraktivnoj disciplini radioupravljanih modela jedrilica raspona krila 1,5 m i težine od 250-300 grama koja se u vis šalju izbačajem iz ruke. Baš je Nikola vlasnik i svjetskog rekorda u visini izbačaja modela.

-U Švedskoj je prije dvije godine rukom sam izbacio model do čak 78,5 metara visine!Natjecanje u ovoj atraktivnoj disciplini Ludbrežani mogu vidjeti na livadi kod svetišta na međunarodnom natjecanju koje svakog lipnja priređuje ludbreški Aero-klub. (nj)

je bio običaj da mladenec napravi krevet, a mladenka ga opremi. Kroz proteklih 60 godina braka prošli su i lijepa i teška vremena.

-Kroz šest desetljeća bilo je uspona i padova. Živjeli smo uvijek u slozi i ljubavi, veselili se jedan drugome. Nikad se nismo svađali pred djecom. Opraštali smo pogreške, a danas ljudi prerano odustaju i odlaze jedni od drugih, a to nije dobro – savjetuje Marija.

U braku su dobili kćerku Dragicu i sina Mladena koje su nastojali dobro odgajati i puno ulagati u njihovo školovanje. S vremenom je došlo i četvero unučadi.

–Uvijek se puno radilo, a nekoliko godina bio sam i vojnik. Na početku sam na posao išao po šodranoj cesti čak i u Varaždin, Koprivnicu i Varaždinske Toplice, kamo je trebalo. Radilo se naporno cijeli dan, pa opet na bicikl i kući. Nije bilo dućana, nosili smo za jelo suhu hranu. Bilo je teško, ali plaća je bila redovita – prisjeća se Mirko.

Mirko je 1962. godine otvorio zidarski obrt, posao obavljao pošteno, plaćao doprinose i isplaćivao plaću.

Marija je radila u kući i na poljoprivredi.

–Znali smo ustajati još za mraka, jako rano, prije neg je svanulo. Nije bilo ni traktora, išli smo s kravicom i kobilom. Kasnije je došla mehani-

Marija i Mirko: Živjeli smo u slozi i ljubavi, veselili se, greške praštali zacija. Danas više ne možemo raditi puno, a i teško se živi od poljoprivrede – govori Marija.

U župnoj crkvi gdje su se i vjenčali i zavjetovali jedan drugome prije 60 godina bila je sveta misa zahvalnica.

-Jednom je netko zapisao; voljeti to nije ništa, biti voljen to je nešto, voljeti i biti voljen to je sve. Ljubav je svjetlo koje drugoga ne zasljepljuje,

to je međusobna blizina, a ne gospodarenje drugim. Ljubav je davanje topline, a ne gušenje drugog – rekao je slavljenicima vlč. Ivica Cujzek.

Kažu da uspjeh i dugovječnost braka leži u ljubavi, poštivanju i razumijevanju. Marija i Mirko su to potvrdili zajedničkim životom punih šest desetljeća.

Ana Havaić

Ludbreg bio domaćin međunarodnog natjecanja u plesu

Plesni spektakl

U organizaciji Plesnog kluba D&D u subotu 19. siječnja u Ludbregu je održano međunarodno kvalifikacijsko plesno natjecanje. Ovaj plesni spektakl napunio je gradsku sportsku dvoranu. Publika je bila oduševljena plesnim parovima koji su pokazali najbolje korake i svu ljepotu plesa, ali je isto tako uživala u lijepim kreacijama koje obično gledamo samo na malim ekranima. Plesni klub D&D, organizator ovog rasplesanog događaja, osnovan je 1999. godine u Osijeku s ciljem omasovljenja plesa i kao grane kulturne umjetnosti i kao natjecateljskog sporta. Članovi su Hrvatskog sportskog saveza, te odlaze na natjecanja u latinsko-američkim i standardnim plesovima. Zašto je natjecanje održano u Ludbregu?

-Željeli smo Ludbrežanima, a i publici iz vaše okolice pokazati najbolje plesače i njihove izvedbe, da upoznaju svu ljepotu plesa. Mi već tri godine djelujemo na području Ludbrega i okolice, radimo s djecom iz škola, pa je ovo bila jedinstvena prilika da se djeca, njihove obitelji i prijatelji upoznaju sa plesom i time što vježbaju naši mladi ludbreški članovi - rekao nam je Davor Marčetić koji vodi klub s bratom Dejanom. Oduševljenje i podrška punog gledališta nisu izostali niti za jedan plesni par, a naši mali

Erik, Petar i Alen, Karla i Julia s voditeljem kluba Davorom Marčetićem plesači bili su ponosni što su svojoj domaćoj publici mogli pokazati svoje prve plesne korake.

Mali plesači spremno su i ponosno pozirali za naše novine zajedno sa svojim voditeljem Davorom.

-Jako volimo plesati, vježbamo ples već drugu godinu. Većina nas najviše vole plesati kaubojski ples i cha-chacha – spremno su otkrili - Julia, Erik, Karla, Petar i Alen. Spektakl u Ludbregu imao je i međunarodnu težinu jer osim plesača iz Hrvatske natjecali su se i parovi iz Mađarske i Slovenije.

Za one koji prate 'Ples sa zvijezdama' bila je ovo prava prilika vidjeti neke od njih. Primjerice, pobjednik ovo-

godišnjeg 'Plesa sa zvijezdama' Robert Schubert bio je član žirija, a predstavio se Damir Horvatinčić, također pobjednik u nekoliko sezona. Plesni klub D&D prostorije ima u Varaždinu, a osim plesne škole za djecu bavi se i natjecateljskim programom latinsko-američkih i standardnih plesova, početnim i naprednim grupama društvenih, standardnih i latinskoameričkih plesova za srednjoškolce, studente i odrasle, zatim radionice salse, bachate, ruede de casino. Također se bavi i plesnom rekreacijom za sve uzraste, popularnom 'zumbom' koju provodi i u Ludbregu.

Pripremila: Željka Namesnik

Jeste li za ples? Hajde na ples! Svi marš na ples!

Koliko li je samo glazbenih uspješnica koje vas pozivaju na ples.

Ples je učinkovita terapija. Terapija plesom bila je poznata još u 19. stoljeću, kao oblik terapije priznat 1940. godine. Ova terapija tako može pomoći kod raznih bolesti. Pokazalo se da je terapija plesom najuspješ-

nija za smanjenje stresa. Uspješno djeluje i kod ljudi gdje je potrebno poboljšati ravnotežu, kontrolu udova i motoričkih sposobnosti. Plesna terapija također je odlična i za starije. Cijelo tijelo će se bolje osjećati od plesa. A čovjek nebi smio zaboraviti vještinu koju su još stari narodi kori-

stili u obredima prizivajući bolju sjetvu, žetvu, i drugih važnih događanja. Danas o njemu većina razmišlja kao o obliku zabave, dok manjina plesu pristupa kao obliku rekreacije.

No, kako je areobična aktivnost plesanja nalik sportu, smatra se da je to zdrava tjelesna aktivnost.

31. siječnja 2013.

Ludbreški fašnjak 10. veljače

'Črni maček ludbreški' provodi pripreme za organizaciju 'Ludbreškog fašnika' u nedjelju, 10. veljače.

Otvorit će ga jutarnja budnica, u 14 sati povorka maškara krenut će od sportske dvorane do središnjeg trga gdje će se odvijati prigodni program s predstavljanjem skupina maškara. 'Črni maček ludbreški' najavljuje sudjelovanje malih maškara iz gradskih vrtića, gostujućih grupa, te domaćih maškara. Središnji događaj bit će predaja ključeva grada princu karnevala, tradicionalni fašnjanski svati, a zatim slijedi suđenje, osuda i presuda fašnjaku, te na koncu izvršenje kazne. Javno će se objaviti 'Vrabec', šaljiva kronika o važnijim zbivanjima u gradu i okolici u proteklom razdoblju.

Kao članovi F.E.C.C.-a, zajednice europskih karnevalskih gra-

Odred izviđača Ludbreg

B. Brumen i S. Žnidarić dova, Ludbrežani imaju obvezu sudjelovanja i na međunarodnim karnevalima, pa ih u predstojećem razdoblju očekuje odlazak na više karnevala širom Hrvatske i u ino-

zemstvo. Dobro surađuju sa srodnim udrugama iz raznih sredina koje u sve većem broju dolaze na ludbreški jesenski međunarodni karneval u listopadu. 'Črni maček ludbreški' održao je u siječnju izvanrednu izbornu skupštinu, a za predsjednika je izabran dosadašnji počasni predsjednik Stanko Žnidarić, za potpredsjednike Božidar Hajsok, Alen Kišić, Tomislav Vitez i Boris Crnković, Odbor za program će voditi Zlatko Hrelja. Tom su se prigodom skupštini priključili gosti - Branko Brumen, dopredsjednik F.E.C.C.-a i Ivan Smuk, dopredsjednik Hrvatske udruge karnevalista, te prinčevi karnevala iz grada-prijatelja Ptuja. Na održanoj skupštini prihvaćen je plan i program rada za ovu godinu, a dodijeljena su i priznanja sponzorima.

Promocija voditelja

Izviđačka organizacija na specifični se način brine o odgoju i obrazovanju djece i mladih težeći postići njihovu veću samostalnost, te da s vremenom postanu organizatori aktivnosti i da znanje koje steknu višegodišnjim radom prenose mlađima.

-Zato već od nižih razreda mladi izviđači stažiraju, usvajaju nova znanja i sposobnosti da postanu predvodnici i vodnici kako bi se osposobili voditi manje grupe ili kao mentori mlađima. Obrazovanje se dijeli na šest stupnjeva, a svaki stupanj u pravilu traje dvije godine.

U roku dvije godine usvoji se određen stupanj znanja koji se za učenike osnovne škole zovu brončani, srebrni i zlatni izviđački list, a za srednjoškolce brončani, srebrni i zlatni izazov. Svaka oznaka mora se zaraditi kroz pokazivanje raznih vještina – pojasnio nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg koji je na nedavnoj skromnoj svečanosti unaprijedio svoje izviđače i izviđačke voditelje.

U zvanje izviđački predvodnik unaprijeđeni su Zrinka Ivančić, Erik Loparić, Andrej Markov, Filip Matijević, Patrik Mežnarić, Ian Novak. U zvanje izviđački vodnik Patrik Loparić i Antonia Vukina. Brončani javor primili su Ian Novak i Andrej Markov, srebrni Zrinka Ivančić, Erik Loparić, Filip Matijević, Patrik Mežnarić, zlatni javor – Petra Struški i Antonia Vukina. Brončani izazov primili su Anja Daraboš, Vanja Horvat, Patrik Loparić i Mihael Katalenić.

Svečanosti i ugodnom druženju su bili nazočni članovi vodstva Odreda, roditelji malih izviđača, a i gradonačelnik Marijan Krobot koji je iskazao potporu izviđačima.

Oni ove godine planiraju niz redovitih aktivnostima u suradnji s Turističkom zajednicom Ludbrega, u planu je pohod na Strahinjčicu, a tijekom ljeta izviđači počinju s programom

Unaprijeđeni izviđači ludbreškog Odreda obilaska sjevernih i južnih otoka.

Središnji godišnji izviđački program je ljetno logorovanje, a vodstvo odreda već je donijelo odluku o novom odredištu logorovanja. Bit će to otok Lastovo gdje će naši izviđači realizirati sedmodnevni program logorovanja ispunjen raznim obvezama, svladavanjem i uvježbavanjem raznih vještina, te na koncu i uživanjem u ljepotama ovog jadranskog otoka.

-Izviđač ne djeluje samo u lokalnoj sredini, nego mora upoznavati nove krajeve, ljude, družiti se s njima, razvijati toleranciju. Kroz izviđački život nastoji se razvijati samostalnost, planiranje, vođenje drugih. Sve što je potrebno za životne izazove koji su pred njima. Tako je ljetno logorovanje središnji događaj u godišnjem programu aktivnosti i veliki ispit za sve koji će sedam dana živjeti u izviđačkom logoru - rekao je Struški.

Mladi to ne vide kao tešku obvezu: -Biti izviđač znači boraviti u prirodi, živjeti zanimljivije, samostalno, a i puno putovati – kažu izviđači.

Doduše, to znači i financijsku

Mladen Struški i Antonija Vukina, novi izviđački vodnik potporu roditelja, te gradske uprave i sponzora bez koje u ovim kriznim vremenima ludbreški Odred ne bi mogao realizirati planirane aktivnosti.

Odred je planirano i kratko zimovanje na Ivanščici, ali uoči školskih zimskih praznika kada je bio planiran termin zimovanja, na planini nije bilo snijega, pa se odustalo jer ne bi bilo moguće realizirati predviđeni program.

Marina Hižak

‘Kanarinci’ dobili računala Nedavno smo pisali kako ludbreška udruga uzgajatelja malih životinja ‘Kanarinac’ ne posjeduje računalo koje bi im jako pomoglo za pohranu evidencije o članstvu, materijalima, izložbama, propisima i druge dokumentacije, te smo uputili apel vlasnicima rashodovanog uređaja za doniranje dijelova. Naša akcija naišla je na odaziv i uspješno je privedena kraju jer su se odazvali ljudi dobre volje, pa su ‘Kanarincu’ poklonjena dva računala. Jedno je donirao Franjo Horvat iz

Vinograda Ludbreških, a drugo računalo sklopljeno je zahvaljujući Draženu Vargi iz Draškovca koji je poklonio monitor, a naši Ludbrežani Mario Tepeš kućište i Domagoj Busija, tipkovnicu, miš, te je osposobio računalo za rad.

-Zahvaljujemo svim donatorima. Računala će nam u mnogome pomoći u vođenju dokumentacije i tako poboljšati rad naše udruge – istakao je Kruno Gložinić, predsjednik ‘Kanarinca’.

S A S V I H ST R A N A

11

Udruga mladih entuzijasta ‘Lumen’ Ludbreg

Igor Dobec, predsjednik Udruge Lumen

Nove aktivnosti Lumena Ludbreška udruga 'Lumen' koja okuplja mlade s područja ludbreškog kraja ambiciozno kreće u nove aktivnosti u novoj godini.

Udruga je aktivna unutar europskog programa 'Mladi na djelu' kojeg je pokrenula Europska komisija.

-U sklopu programa dio članova bio je na međunarodnim studijskim posjetima, radionicama i seminarima u Irskoj, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj.

Potaknuti međunarodnim iskustvom u suradnji s Portugalskom udrugom CO(OP)RAÇÃO, prijavili smo projekt ActiveYouth(ing), Active Ageing. Cilj projekta je afirmacija zdravog života, aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti – kaže Igor Dobec, predsjednik 'Lumena'. Prihvaćanjem projekta pokrenuli bi se novi programi.

-U sklopu ovog programa petero mladih iz Ludbrega otputovalo bi na radionice na otvorenom tijekom srpnja 2013. zajedno s još 25 mladih iz pet europskih država. Sve međunarodne aktivnosti unutar programa 'Mladi na djelu' financira Europska unija – ističe Igor Dobec.

Osim rada na projektima, 'lumenovci' imaju iza sebe osam godina

rada i uspješne organizacije jednog od najposjećenijih festivala u sjevernoj Hrvatskoj 'IDEMO OTOK'.

Lani je po prvi puta organiziran u suradnji s udrugama MAK iz Koprivnice i VUK iz Varaždina. Osim dobre glazbe i zabave održano je i nekoliko radionica koje potiču mlade na volontiranje i društvenu osviještenost.

-Novost je da dogovaramo s 'Kancelarijom za mlade' iz Sremske Mitrovice u Srbiji suradnju na ovogodišnjem festivalu. Oni su organizatori sličnog festivala 'Enter fest', pa bi mogli dobro surađivati, a popularni ludbreški band „HIR“ ujedno bi trebao nastupiti na njihovom festivalu – ističe Igor.

Udruga se bavi i humanitarnim radom, te su organizirali i nekoliko zabava i koncert za pomoć oboljelom hrvatskom branitelju za kojeg je prikupljeno 1.500 kuna.

-Želimo uputiti poziv mladima da se uključe u rad Udruge 'Lumen', da rade zajedno s nama za dobrobit mladih i ostvare mogućnost besplatnih putovanja i zabave – poziva Igor.

Ana Havaić

12

TU OKO NAS

31. siječnja 2013.

Vlado Knežević, vlasnik je oldtimera koji to i nije

Mercedes s Mandovca

Bio je i ostao pojam vrhunski izrađenog automobila, opjevan čak i u pjesmi rock-ikone Janis Joplin. Tvrtka iz Stuttgarta osnovana je 20-ih godina 20. stoljeća kao Daimler-Benz.

Za jednog kupca trebalo je napraviti automobile i nazvati ih Mercedes po imenu njegove kćeri. Tako je počela povijest Mercedes-Benza.

Ponosni vlasnik jednog ludbreškog Mercedesa je Vlado Knežević iz Marulićeve ili kako bi stari Ludbrežani rekli, s Mandovca. Nismo sigurni je li to najstariji automobil u gradu, ali sa 46 godina sigurno je najstariji Mercedes. Mercedes s Mandovca.

-On je 250 SE klase, izrađen je početkom 1967. godine. To je ‘amerikanac’, serija koja se radila za sjeverno-američko tržište. Kod mene je

19 godina, kupil sam ga u Međimurju kad je već bil star skoro 27 godina.

Prvotno je bil benzinac. No, odmah sam mu ugradil dizle i napravil atest pa je postal dizelaš. U to doba su bile jako velike razlike u cijeni benzina i nafte, pa se to brzo isplatilo. Danas ne bi imalo smisla tak predelavati – kaže nam Vlado.

Garaža mu je ujedno i mala radionica. On je sam svoj majstor za održavanje motora i karoserije. U svoj Mercedes kao da je zaljubljen, ima samo riječi pohvale za, kako kaže, stroj: -Prešel je milijun kilometara, a motor nisam niti pipnul. Svakodnevno sam se vozil na posel u Koprivnicu, puno sam putoval u Bosnu, Mađarsku, Austriju. Nema šanse da iznevjeri i stane. I ako treba

Prešao je milijun km bez kvara na motoru

Unatoč godinama prepoznatljiva prednja ploča

Snjegovići ludbreški Obilan snijeg odmah je povećao broj 'žitelja' Ludbrega. Već i kratkotrajna šetnja otkrila je gdje su se smjestili. Ovi snjegovići 'živjeli' su u Krležinoj, te u Petra Krešimira u Ludbregu. Obitelj Rak u Selniku najprije je skinula snijeg s krovišta kuće, pa odmah napravila snjegovića.

U glavnoj ulici u Selniku otkrili smo i ovaj iglu, ali nikoga nije bilo u blizini da doznamo tko su vlasnici ovog objekta. Nažalost, ne može dugo ostati ako temperatura nije dovoljno niska, ali ljudi barem neće imati problema i troškove s legalizacijom objekta!

Ako zapadne novi snijeg, čekamo vaše snježne fotografije.

Snježni div iz Krležine

Crni čuvar bijelog stvora

Selnički iglu

Uradak obitelji Rak

sad ga upalim i za Ameriku. Sad sam primjetil da je možda malo porasla potrošnja ulja, to je znak da ga bu u skorije vrijeme trebalo malo pomladiti. Sad potroši dvije litre ulja na 1.000 kilometara! Ali dok ne stane - ništa. Jer Mercedes se ne dira dok sam ne stane.

Vani na minus 15 upali bez problema. Prije 10 godina napravil sam limariju i polakiral ga, a sad sam opet spigal nove pragove i napravil zaštitu poda, pa sam opet miran – kaže Vlado.

Mercedes s Mandovca trenutno nije registriran, ali bit će za koji dan.

-Dođem ja na tehnički i dečki meni predlože da ga prijavim kao odltimer, znači moram se učlaniti u neki odltimer klub i auto bu dobil tablicu PV što znači ‘povijesno vozilo’.

Vlado sa svojim ljubimcem starim 46 godina I tak se ja učlanim, predam stare i čekam te PV-tablice. Kad ono doznam da je nedavno stupil na snagu zakon da se vozilo s PV tablicama može uključiti u promet samo za odlaske na skupove vlasnika oldtimera. To meni ne paše. Moj Mercedes nije samo ljubimac i za paradu, on je meni potreban svaki dan. Imamo doma i drugi auto, ali to neću voziti, kaj bum ja z njim? Zato ga sad idem registrirati jer sam s Mercedesom prezadovoljan. Već bih ja to napravil, ali imali smo neke neplanirane troškove, pa budem sad na plaći pojasnio je Vlado zašto automobil nema tablice.

Koliko on obožava svoj Mercedes najbolje ilustrira ova priča: -Došli k nama neki mladići s mora, valjda iz Dalmacije ili Istre, kaj ti ja znam. Vele, kupili bi moj Merce-

des. Mene nije bilo doma nego žena Jadranka, a i sin Dalibor je onda još bil doma. Zamisli, ovi mojima ponude 10.000 eura. Dalibor je rekel mami da ga prodaju, a Jadranka mu odgovori: - Niti slučajno, tata nas bu zatukel!

Da mi sad neko dopela novi auto bilo koje marke da ga zameni za moj Mercedes, ne bi išlo. I prije sam ih imal, već dugo vozim samo njih.

Za mene druga marka ne postoji. I nema te cijene za koju bi prodal svojega ljepotana – kaže Vlado.

Da budemo točniji ljepoticu jer Mercedes je ipak žensko ime, a prepoznatljiv zaštitni znak trokraka zvijezda simbolizira namjeru osnivača tvornice da naprave vozilo za zemlju, vodu i zrak. A kak Vlado kaže: – Moj Mercedes je stroj kaj bi i aviona teral!

Planinarsko društvo Ludbreg priredilo novi Novogodišnji pohod

Blagdanski pohod ludbreškim krajem Blagdan Sveta tri kralja već treću godinu zaredom bio je termin održavanja Novogodišnjeg pohoda planinskom obilaznicom oko Ludbrega u organizaciji Planinarskog društva 'Ludbreg'. Ljubitelji prirode i zdravog načina života sastali su se ispred ludbreškog svetišta Predragocjene Krvi Kristove u jutarnjim satima i ubrzo krenuli na zanimljiv pohod po slikovitim bregovima ludbreškog kraja.

-Trasa obilaznice kružnog je oblika i sastojala se od sedam dionica odnosno osam kontrolnih točaka.

Obilazak je započeo i završio u središtu Ludbrega. Dužina trase bila je ukupno 23 kilometra – pojasnio je Damir Klarić, predsjednik Planinarskog društva 'Ludbreg'.

Ukupna visinska razlika odrađenog pohoda bila je više od 500 m nadmorske visine, a staza je u cijelosti markirana. Na polovici puta organizatori su odredili postaju za odmor uz okrjepu u klijeti obitelji Šumiga.

-Vrijeme je bilo oblačno, ali do-

Učesnici novogodišnjeg pohoda sta ugodno. Povremeno je pala koja kap kiše, ali to nije moglo smesti mnoštvo željno druženja i hodanja po prirodi. Svatko je krenuo svojim putem, odabranim stazicama.

Pogledi prema Ivančici, Podravini i Ludbregu bili su zadivljujući, uz kotrljajuće oblake poput golemih valova okrenutih naopako. Za sudionike su bili osigurani Dnevnici obilaznice s opisom trase, mapom, opisom zanimljivosti svih kontrolnih točaka,

skicom profila obilaznice ilustriranom fotografijama u boji. Uvjet za dobivanje priznanja i značke bio je obilazak svih osam kontrolnih točaka – ističe Klarić.

Svi sudionici trećeg Novogodišnjeg pohoda Ludbreškom planinarskom obilaznicom na kraju višesatnog hoda stigli su do Vinskog podruma Makar na Sigečaku gdje su razmijenili dojmove na ugodnom zajedničkom druženju. (ana havaić)

Ribič u snijegu U ludbreškoj zimskoj idili treba znati uživati. Tko bi rekao da oko pola metra snijega neće omesti gradske ribiče. Tako smo se nemalo iznenadili prolazeći mostom preko Bednje jer smo ugledali ribiča na Otoku mladosti kako strpljivo baca udicu u kanal, nedaleko pješačkog mostića.

-Prekrasno je, ovaj snijeg je iz zraka skinul nečistoću i baš je 'fini' zrak, za uživanje. Ma, nije niti zima.

Treba iskoristiti takvo vreme i po-

bjeći od doma. Kaj budete doma?

Gledali TV, svaki čas nekaj gricnuli, pa se ti onda nemoj zdebljati, a tak gunđa žena.

Pa, da je i bolje zima trebalo bi nam više biti na zraku i uopće mi nije važno da li se bude nekaj ulovilo na udicu. Jednostavno uživam vani na friškom zraku i u snijegu – kaže nam Toni.

Malo smo još pričekali, ali ipak nismo dočekali ulov na Tonijevoj udici.

Toni na obali kanala u snijegu

31. siječnja 2013.

K U LT U R A

13

Godišnjica rođenja i smrti Bože Hlasteca

U spomen na najplodnijeg ludbreškog pjesnika

Još jedan rođeni Ludbrežanin iza sebe je ostavio neizbrisiv trag. Božo Hlastec, najplodniji ludbreški i podravski pjesnik. Siječanj je mjesec njegova rođenja, 19. siječnja 1923., a umro je nedugo nakon 71. rođendana, 26. siječnja 1994.

Mlađe ludbreške generacije znaju o njemu vrlo malo ili ništa, ali dobro ga pamte stariji. Rođen u uglednoj građanskoj obitelji u Ludbregu gdje je završio građansku školu, a tehničku u Zagrebu. Po zanimanju je bio građevinski tehničar. Od 1952. živio je i radio u Samoboru. Bio je aktivni sudionik NOB-a, nakon rata radio je u organima vlasti i gospodarstvu.

Većina njegovih pjesama bila je vezana uz zavičaj, prijatelje, prirodu. Stihove je pisao na kajkavskom narječju još od đačkih dana. U ranije objavljenim zbirkama posebno se iskazao kao pripovjedač i lirik koji s puno emocija pamti zavičaj i svoje djetinjstvo u njemu. Puno je pisao i stihove o ljubavi, te je puno stihova posvetio supruzi Ančici koju je neizmjerno volio. Objavio je pet zbirki pjesama: 'Stari poti', 'Na zemli tragi' 'Podravske senje', 'Zvezde nad Samoborom', a posljednju zbirku 'Lubavne popevke' objavio je 1989. godine. Baš se u njoj sa stotinjak ljubavnih pjesama dokazao kao pjesnik ljubavi, punog osjećaja, neposredne zanesenosti. Pjesme su mu nagrađivane na smotrama, a zastupljen je u više antologija i zbornika kajkavskoga pjesništva. Njegove stihove objavljivale su mnoge tiskovine, neki su i uglazbljeni. 'Senjam te', 'Daj mi roko', 'Domovini', 'Drava, Drava' uglazbio je Antun Kranjčec,

Dupkom ispunjena dvorana

Sestra Verica Hlastec i kćerka Jasminka Hlastec Funda

A. Horvat i S. Hranić recitirali su stihove

Ines i Željko otpjevali su Božine stihove uz kavirsku pratnju Antuna Kranjčeca

učitelj glazbene kulture kojeg s Hlastecom veže dugogodišnje druženje.

Danas jedna ludbreška ulica nosi njegovo ime, ali zaslužio je više od obične ceste na samom rubu grada.

Prolazeći Frankopanskom mnogi ne znaju da je u jednoj od tih kuća rođen, djetinjstvo i mladost proživio najpoznatiji i najplodniji podravski pjesnik, Ludbrežanin Božo Hlastec.

Nažalost, tamo nema ni simbolične spomen-ploče koja bi na to ukazivala. A iduće godine navršit će se 20 godina od njegove smrti.

Književna večer posvećena Boži

Na Bednji

Ime Bože Hlasteca, njegov doprinos hrvatskom i kajkavskom pjesništvu, ipak nije palo u zaborav. Prekrasan program održan je u Gradskoj knjižnici i čitaonici ‘Mladen Kerstner’. Bila je to književna večer na kojoj se čitala njegova poezija, pjevali njegovi stihovi, te se podsjetilo na rad, život i ostavštinu Hlasteca svom Ludbregu, hrvatskom i kajkavskom pjesništvu. Njegove pjesme koje je uglazbio Antun Kranjčec pjevali su Ines Grabarić, Željko Martinković i tamburaši udruge ‘Lun-mla’ iz Lunjkovca, a stihove su čitale Zdenka Moslavac, Snježana Hranić, te mladi Filip Bajsić i Filip Martinković. Naravno, bio je tu Antun Kranjčec i drugi brojni Ludbrežani. A iz Varaždina stigle su Božina sestra Verica i kćerka Jasenka.

-Božo je jako volio čitati, pjevati i pisati. Volio je društvo, uživao je u druženju sa starijima s kojima je išao u lov na race. Zimi je odlazil na Bednju, tamo su se ‘šličuhali’. To je bila onda zabava u hladne zimske dane dok se Bednja zaledila – rekla je Verica kada smo je prije četiri godine zamolili da evocira sjećanja na brata.

Ludbreška slikarica Elvira Štabi

Izložba uz desetu obljetnicu stvaralaštva Ludbreška slikarica Elvira Štabi prvi se puta sugrađanima i likovnoj publici predstavila samostalnom izložbom slika prije pet godina, a upravo je ovih dana priredila novu kojom obilježava 10 godina djelovanja.

Nadarenost i sklonost slikarstvu prati je od školskih dana.

-Aktivno se bavim slikarstvom od 2001. Moji počeci vežu se uz pohađanje likovnog tečaja Ivana Lovrekovića, a djelovanje i prva skupna izložba bila je u sklopu likovnog kruga Paleta.

Najviše su me zanimali pejzaži i mrtva priroda u duhu realizma tehnikom suhog pastela. Kasnije mi je preokupacija postalo slikanje bojom. To nije došlo odjednom. Uvidjela sam da se upornošću i nadarenošću može mnogo postići – kaže Elvira.

Izložba u hotelu 'Raj'u povodu jubileja je tematska.

-Inspiraciju sam pronašla u susretima s predivnim konjima koje

Elvira uz svoje slike sam vidjela na raznim manifestacijama. Sve slike s izložbe nastale su u mjesec dana - ispričala je Elvira.

Najčešće radi ulja i akrilik na platnu, te suhi pastel.

-Veliku pozornost trudim se po-

Božo Hlastec

svetiti načinu rada. Slike mi obiluju oštrim linijama. Boju na podlozi oblikujem kistom, nanosi su grubi i pritom upotrebljavam akrilik. Koristim pretežito raspon tonova plave i zelene boje. Slika uvijek mora dati poruku - rekla je Elvira.

Samostalno je izlagala diljem sjeverozapadne Hrvatske, ali i na skupnim izložbama, sudjeluje u mnogim kolonijama, humanitarnim akcijama. Članica je Likovnog udruženja Ludbreg 13 godina, a zadnjih osam godina i predsjednica. Posebno je raduje rad s djecom školske i predškolske dobi kroz radionice i likovne tečajeve.

-Taj rad mi je ponos i ispunjava me posebnim zadovoljstvom. Najveća je vrijednost ako ideju, znanje i ljubav prenosimo mlađima, da ih oni prihvate i usvoje – poručila je Elvira.

Marina Hižak

Šaljite pjesničke i prozne radove Radio Ludbreg izdao je Zbornik radova drugog književnog natječaja. Zbornik na 164 stranice o b u hv a ć a pjesničke i prozne radove 40ak autora, te CD s 31 snimkom pjesničkih radova. Novi Zbornik može se nabaviti u re d a k c i j i Radio Ludbrega.

U međuvremenu, Radio je objavio novi književni natječaj.

Kroz natječaj oni koji se amaterski bave pisanjem pjesama i proze, imaju prigodu objaviti svoje radove, a osnovni je uvjet da su radovi pisani kajkavštinom i da do-

sad nisu objavljeni. Dakle, treba u kajkavštini poslati najviše 6 pjesama odnosno kratka prozna djela - priče, novele, humoreske ili druge književne vrste. Autori najboljih radova koje će odabrati stručni sud novčano će biti nagrađeni sa po 500 kuna.

Radovi se šalju e- poštom na adresu: natjecaj@radio-ludbreg. hr ili poštanskom pošiljkom na adresu: Radio Ludbreg, Trg sv.

Trojstva 19, Ludbreg, s naznakom 'za 3. Književni natječaj Radio Ludbrega'. Natječaj je otvoren zaključno do 15. veljače.

Priče za laku noć u veljači 6. veljače - Trio ‘V’: Samo ja (igrokaz) 13. veljače - M. Krpan Smiljanec: Kako je Petit pobjegao na Mjesec 20. veljače - Janko i čarobni grah 27. veljače - Grigor Vitez: Medo Priče za laku noću su na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Ludbregu svake srijede u 19 sati.

14

SP O R T

31. siječnja 2013.

40. rođendan RK 'Ludbreg – Mljekara Bohnec'

Bogata rukometna povijest Ludbrežani su rukometni klub dobili 1972. godine. Do tada su rukomet igrala samo djeca u školama ludbreškog kraja. Pod imenom Podravina, klub su osnovali Milivoj Đinđić, Josip Tkalec i Miroslav Vargović. Kroz 40 godina klub je postizao dobre rezultate, a najveći uspjeh je ulazak u 2. Hrvatsku ligu 1992. godine. Nakon tri sezone zbog nedostatka igračkog kadra napustio je drugoligaško društvo. Slavljenik je mijenjao sponzore, tako i imena: Lukaps, Ludbreg, RK KMB, a sada djeluje kao RK 'Ludbreg - Mljekara Bohnec'. Prvi službeni trener bio je Tomica Letina koji je radio sa svim uzrastima neprekidno 18 godina.

Treneri su bili i Milivoj Đinđić, Ivica Novak, Mirko Tomac, Darko Jagić i aktualni Andrija Pišpek.

Proslava 40. rođendana u restoranu Črn Bel počela je prisjećanjem dr. Stanka Koseca na prvu odigranu utakmicu.

-Bilo je to 7. svibnja 1972. protiv Partizana u Lepoglavi. Na odmor smo otišli vodstvom 10:9, a na kraju izgubili 19:14. U drugom poluvremenu zbog umora zabili samo 4 gola jer nismo imali zamjene! – rekao je dr. Kosec.

Tu je utakmicu igrao i Josip Tkalec–Mirda koji i danas prati utakmice naših rukometaša na domaćem terenu.

-Igrao sam lijevog vanjskog, kasnije krilo. Prve dresove i patike dobili smo od Općinske konferencije Saveza socijalističke omladine.

Nekad se igralo sporije oko zone, a danas je igra brža, dinamična, više na kontre. U sjećanju mi je utakmica protiv Babinca kad je palo samo 10 golova jer se igralo vani po jakoj kiši, lopta uopće nije skakala. Dobili smo 6:4 – prisjetio se Josip.

Povijest kluba zorno je prikazana 12-minutnim video-filmom.

-Dosta sam se namučio s materijalom za video jer sam naišao na središnje razdoblje o klubu koje nije nigdje evidentirano. Zato se ispričavam članovima i aktivistima kluba zaslužnim za rad, djelovanje i rezultate kluba, a koji ovom prilikom nisu spomenuti. No mi ćemo ih se prisjetiti, evidentirati i spomenuti prilikom sljedeće proslave – rekao je Tomica Letina, trener i povjesničar kluba.

Ludbreški rukometaši počeli su trenirati i igrati na zemljanim terenima, kasnije su igrali na asfaltu, a kako nisu imali dvoranu kao domaćini zapravo su gostovali u gradovima šireg okružja koji su imali primjereni objekt.

Danas naši rukometaši igraju u lijepoj suvremenoj dvorani u svom gradu. Seniori su trenutno na 7. mjestu ljestvice 3. Hrvatske rukometne lige sjever. Posljednjih godina puno se pozornosti pridaje radu s mlađim

Osnivači ludbreškog rukometnog kluba

7. Zimsko malonogometno prvenstvo NS Ludbr

Finale za sladokusce

Ludbreg je prije sedam godina prvi u Hrvatskoj pokrenuo zimsko prvenstvo za klubove sa svog područja. Na zadnjem turniru sudjelovalo je 25 seniorskih, 15 pionirskih i 12 veteranskih sastava koji su razigravali po skupinama, a najbolji su ušli u drugi krug za ulazak u dva završna dana.

Završnica je ponudila manje-više odlična i zanimljiva finala, puno uzbuđenja, rezultatsku neizvjesnost. Na zadovoljstvo pune dvorane.

Samo je kod najmlađih lanjski pobjednik obranio naslov. Stariji pioniri Podravine su neprikosnoveni.

-Otkako sam s njima redovito smo prvi. I sad radimo u dvorani, njih 15-ak iz svih općina ludbreškog kraja – kaže Josip Špoljarić, trener starije pionirske momčadi Podravine koja je u finalu pobijedila mlađe pionire koje vodi Velimir Špikić:

-To je prva generacija škole nogometa Podravine, dečki 2001. i 2002. godišta, njih 18 treniraju još od vrtićke dobi. Dolaze iz cijele regije, pa i šire. Radimo u dvorani kroz zimu, igramo turnire, nedavno smo pobijedili prvake Kutije šibica. Mi smo najmlađa ekipa i prezadovoljan sam ulaskom u finale. Moji su dečki tehnički vrlo dobri, nekolicina je vrlo nadarenih, ali vidjet ćemo mogu li se nositi protiv fizički jačih jer stariji su pioniri u prednosti – kaže Špikić.

Stariji su u finalu imali dominaciju i pobijedili s 2:1.

Podno tribine odmah znate kad su veterani završili utakmicu. Jedan šepa je jednu, drugi se 'lovi za križa' i slično. Ali dečke u godinama borbenost nije napustila. Radnički iz Hrženice dobio je u finalu Podravinu s 3:2. Vodio ih je Dalibor Jagić koji je s

J. Tkalec, S. Kosec, A. Tkalec, Z. Kapusta i K.Kosir koji su igrali prvu utakmicu, sa sponzorom Đ. Bohnecom

Pioniri finalisti, dvije momčadi Podravine, starija (plavi), mlađi (žuti)

Radio Ludbreg odabrao najbolje sportaše z

Priznanja na

Svečanost rukometaša u restoranu Črn-bel uzrastima, a tome je svakako doprinijela i udruga Mladi rukometaš.

Najmlađe, pionire trenira Zenil Vugrinec, mlađe kadete Damir Špikić, a kadete koji su uz seniore u natjecateljskom pogonu Nenad Novosel.

-Prošle godine najuspješniji su bili kadeti, generacija 1996/97. postali su prvoligaši. Mladi koji kucaju na vrata seniorske ekipe putuju po Hrvatskoj jer u sklopu 1. HMKRL igraju protiv vršnjaka renomiranih klubova, kao što su Zagreb CO, Osijek, Bjelovar, Zamet, Metković, Split i drugi. Trenutno su na 9. mjestu.

Momčad s trenerom T. Letinom iz 1980.

Imamo dobar raspored, pa se nadam plasmanu među prvih osam i u završnicu državnog prvenstva. Iz te ekipe golman Matija Špikić član je hrvatske kadetske reprezentacije – pojasnio je Ivan Vađon, tehniko kadeta.

Na svečanosti su uručene zahvalnice i priznanja članovima i sponzorima koji su posebno pomogli klubu da živi četiri desetljeća. Čestitke su uputili Krunoslav Kosir, tada još predsjednik kluba i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok.

Pripremio: Dražen Vađunec

Generacija iz druge polovice 70-ih

Službeni izbor najboljih sportaša u Ludbregu ne postoji već dugo. No, redakcija sportske emisije 'Fair-play' Radio Ludbrega godinama radi svoj izbor. Za lanjsku godinu kriterij je bio da sportaši rezultate ostvaruju u klubovima ludbreške regije, a priznanja su uručena na skromnoj svečanosti.

Za najboljeg je proglašen Nikola Valjak, nogometaš Podravine na kojeg smo već 'potrošili stranice i stranice' hvalospjeva. -Ovo je još jedno priznanje. To je pravi poticaj za mene i ekipu da u nastavku sezone osvojimo naslov prvaka. A vrijeme je da osvojimo i županijski kup. Ostajem u Ludbregu do kraja sezone, a dalje ćemo vidjeti – kaže optimistični Nikola koji unatoč brojnim ponudama dostaje u 'plavobijeloj svlačionici'. Suigrači kažu da je Valjak ljubimac žena, a takav epitet krasi još jednog sportaša, drugog u ovom izboru. Košarkaš Vilim Poljak (21), play-maker 'Grafičara' igra na visokoj razini, u četiri mjeseca otkako nosi dres 'tiskara' nijednom nije podbacio, kontinuirano odlično vodi ekipu. Prije Grafičara bio je u 'Vindiji', 'Međimurju', 'Cedeviti' i 'Mladosti' Zagreb.

–Od svih klubova gdje sam igral možda je najbolje ozračje baš u Lud-

bregu. Tu imaju veliku želju za podizanjem košarke na višu razinu, a ja volim ambiciozne projekte – kaže Vilim.

Osim Vilimovog, KK Grafičar pokupio je još niz priznanja – za najbolji klub, za sportski događaj godine odnosno za organizaciju utakmice reprezentacija Hrvatske i Španjolske do 18 godina, te za nastup u osmini finala kupa 'Krešimir Ćosić'. Posjećenost košarci u gradu višestruko je povećana, oduševili su nas odlični dvoboji, nadamo se tome i u 2013.: -Napravili smo veliki iskorak, posložili se organizacijski i igrački, a publika je to prepoznala. Prioritet nam je rad s mladima, a seniori se bore za visoki domet. No, radimo na dulje staze i s pravom postajemo nositelji županijske košarke. Bit će još puno radosti za ljubitelje košarke – kaže Siniša Beser, prvi klupski operativac.

'Grafičarov' Dražen Cesar proglašen je za najboljeg trenera: -Priznanje mi mnogo znači i daje poticaj za dalje. Gledanost naših utakmica podigli smo za 1000 posto!

S onih 10-15 ljudi na tribini do 400 protiv Osječana u kupu. Trenutno smo treći u A-2 ligi, pušemo za vrat Čakovcu i Đurđevcu. Nije nam prioritet osvojiti naslov prvaka, ali ako se

SP O R T

31. siječnja 2013.

15

reg

Veterani Radničkog, također prvi put pobjednici turnira

Prvi naslov za nogometaše Zadrugara uspjehom nosio dres oba kluba.

-Kvaliteta igrača Radničkog nikad nije bila upitna nego to da li se budemo skupili. Većina nas je dobar dio karijere igrala i u Podravini. Eto, skupili smo se prvi put i odmah osvojili turnir. Imali smo teško polufinale protiv Mladosti iz Sigeca i dosta se potrošili, pa je u finalu bilo je gusto, bilo je i malo sreće. Nadam se da su gledatelji uživali – kaže Dalibor.

Finalisti su vidali rane dok su veterani Drave već slavili 3. mjesto nakon pobjede nad Mladosti iz Sigeca (4:1).

Lanjsko seniorsko finale bilo je razočaravajuće. No, ovo je bilo za sladokusce. Zadrugar iz Hrastovskoga i Razvitak iz Čićkovine su se nadigravali, bilo prigoda na obje strane, a na koncu i triler-završnica jer je Zadrugar izjednačio na 2:2 15 sekundi prije sirene. Razvitak je prije toga u osmini finala na penale dobio Slogu, ali su finale izgubili. Damir Piljak ovoga je puta vodio Zadrugar s klupe, a ispada da je najuspješniji trener koji je klub vodio u dvorani: -Imam trenersku licencu, ali u pro-

Robert Namjesnik

Bruno Lončarić

ljeće igram sigurno. Ima vremena za veterane ili trenera. Zadrugar nikad nije prošao osminu finala, uvijek skupinu i odmah ispao. Imamo najboljeg golmana i igrača turnira, te smo uzeli 1. mjesto. Ne može bolje! Kvaliteta je solidna, ali prije je bila jača. Ne dolaze svi s najboljima. Niti mi nismo bili kompletni – rekao je Piljak.

Slično razmišlja i Slobodan Sudec koji vjerojatno ima najviše medalja i pehara s ludbreškog turnira.

-Možda je to i točno. Sad sam kao trener Plitvice i kao igrač vetera-

na Drave bio treći. Imam trenerska i veteranska zlata s Podravinom. Ima nas dosta koji misle da je možda vrijeme za promjene. Iskreno, za neke je opterećenje igrati turnir jer imaju problema. Tek 7-8 ekipa igralo je u najjačim postavama, a ostali s mlađima. Plitvica isto nije bila kompletna, u klubu smo odlučili da igraju samo potpuno zdravi. Neka to i dalje bude turnir za klubove, ali ne obvezan, već da igraju koji žele. Prilagodio bi se sustav natjecanja, a kvaliteta podigla. Nama je bio cilj proći skupi-

Uzbudljivo finale Zadrugara i Razvitka nu, a došli smo do zadnjeg dana i s 3. mjestom smo više nego zadovoljni - kaže Slobodan Sudec.

Najbolji igrač kod seniora je Robert Namjesnik, a vratar Nikola Markulinčić, obojica iz Zadrugara, a najbolji strijelac Nikola Sajko iz šemovečke Mladosti, dok su to kod pionira Bruno Lončarić i Mihael Tuksor iz dviju ekipe Podravine, te

Denis Pokos iz Mladosti iz Sigeca kod veterana.

U sedam godina turnir se razvijao, donosio promjene - broj igrača, lopta, akumulirani prekršaji i drugo.

Sad je vraćen raniji termin koji očito više odgovara svima jer je to vrijeme školskih praznika, godišnjih odmora, a prije rukometa na TV-u. To se vidjelo i po odličnoj posjeti finala.

za 2012.

ajboljima Svi dobitnici priznanja sportske redakcije Radio Ludbrega

Dobitnicima priznanja čestitao je Alen Sabol, pročelnik gradskog odjela za društvene djelatnosti ukaže prigoda nećemo je propustiti.

Napravili smo veliki zaokret u radu s mladima i na tome temeljimo optimizam za budućnost - rekao nam je Cesar koji je priznanje osvojio u vrlo jakoj konkurenciji. Primjerice, Nenad Novosel učinio je čudo s rukometnim kadetima, nažalost, i otišao, a nogometni trener Damir Maretić polusezonu na gradskom stadionu odradio je po pravilima službe.

Bilo je i nogometnih događaja za pamćenje, pa je priznanje primio i Mladen Henec, dopredsjednik Podravine, najzaslužniji za dolazak mlade ženske reprezentacije SAD-a

u Ludbreg.

-Postoje dobri izgledi da u Ludbreg dovedemo i jedan od vodećih europskih klubova – najavio je Henec.

Priznanje za sportsko ponašanje primio je Goran Bračko, trener NK Struga Rovokop za iznimno korektnu izjavu medijima nakon važne utakmice, što je u današnje vrijeme pravi raritet: -Fair-play mora biti i bitan je segment svake utakmice, svakog sportskog događaja – kaže Goran, nekad igrač Podravine.

Radio Ludbreg dodijelio je i priznanja Nikoli Frančiću i Lani Par, člano-

S. Beser preuzima priznanja

Nikola Valjak

Kruno Kosir

vima aero i radio-kluba, za rezultate u disciplinama bliskim sportu. O tome više na drugim stranicama.

Radio Ludbreg nije zaboravio klubove i pojedince koji su dugogodišnjim radom dali doprinos sportu i pečat društvu. Jubilarci u 2013. su nogometni klubovi Gora iz Globočeca i Mladost iz Sigeca koji slave 80., a Bukovčan 65. rođendan. Po-

dravac iz Sesveta i Mladost iz Sv. Petra osnovani su prije 60 godina, a Polet iz Martijanca slavi 40. rođendan.

Priznanje za 40 godina rada primio je i KK 'Grafičar', a za dugogodišnji rad u rukometu i Krunoslav Kosir: -Zaista me ovo razveselilo. U rukometu sam 40 godina i doživio sam mnoge lijepe trenutke, a s obzirom na tolike godine moralo je biti i onih dru-

gih. Ovo je ujedno priznanje i mojim bivšim suigračima, kasnije suradnicima – kazao je Kosir i dan nakon toga otišao s funkcije predsjednika RK Ludbreg–MB u kojem je odlukom skupštine postao počasni predsjednik.

Za sustavno praćenje sportskih događaja u Ludbregu više od 30 godina priznanje je primio novinarurednik Darko Skupnjak.

16

31. siječnja 2013.

ŠALJITE FOTKE!

Foto rubrika za čitatelje Snježne motive fotografija u svojim Vinogradima Ludbreškim i njegovoj okolici pronašao je Saša Petrinić, magistar informatike. Evo još nekoliko krasnih ludbreških motiva koje je snimio Tomica Letina, ludbreški majstor i fotografski zanesenjak.

Ako ste snimili takve fotografije pošaljite nam, a mi ćemo ih objaviti u ovoj foto-rubrici. Šaljite ih na naš e-mail: ludbreske-novine @pou-ludbreg.hr

Sunce i snijeg (Saša Petrinić)

Sjenica (Tomica Letina)

Novogodišnji vatromet (Tomica Letina)

Martinove snježne skulpture

Ako ste se slučajno zatekli u Kuharićevoj ulici u Ludbregu proteklih snježnih dana vjerujemo da ste bili zadivljeni kao i mi 'snježnim umjetničkim djelima' između dviju zgrada. Snježnu zimu na originalni je način odlučio iskoristiti Martin Švec, a nama se čini da je time pokazao svoju neospornu nadarenost u likovnoj umjetnosti. Martin, naime, nije radio snjegoviće nego skulpture od snijega.

-Upravo sam u fazi kad mijenjam radnu sredinu i za par dana počinjem raditi kod novog poslodavca, pa imam nekoliko slobodnih dana. Zanima me izrada skulptura. Kad imam vremena ponekad radim skulpture od kamena. Prvu sam napravil u vojsci kad sam bil sam na straži, pa mi je bilo dosadno i kratil sam vrijeme radom na klesanju kamena od kojeg sam napravil sovu. Taj prvi rad ostavil sam tamo kao poklon. A sad mi je bil gušt izaći na snijeg i friški zrak, pa mi je sinulo da pokušam napraviti skulpture odraslih ljudi. Eto, ide dosta dobro, a usput se i zabavljam u snijegu - kaže Martin.

U ateljeu na otvorenom baš je radio muškarca u prirodnoj veličini.

-Snijeg koji baš sad pada je super za raditi jer nije suhi, ima dosta vlage pa se skulptura može lako dobro oblikovati ako imate malo smisla, s prstima se da lako puno toga napraviti. Za napraviti skulpturu od snijega odrasle osobe u pri-

Potok (Saša Petrinić)

Snježnu skulpturu čovjeka napravi za malo više od pola sata

Martin sa svojim djelom rodnoj veličini treba mi malo više od pola sata. Možda 45 minuta. Glavni alat su ruke, odnosno prsti, a još trebaju samo lopata za snijeg da se 'grupira materijal' i češalj s kojim se na kraju fino obrade detalji. Evo, ova je sad pri kraju, možda bi sad bilo dobro da se pošprica vodom da se smrzne i učvrsti – razmišlja Martin.

Dan prije napravio je dvije

skulpture, ali nisu 'preživjele'.

-Napravil sam muškarca i ženski akt bez glave i rukama do lakta, onak po uzoru na poznatu antičku skulpturu Venere. Izgleda da je to nekome smetalo, pa su je srušili, a baš mi je žao jer mi je pomagalo dijete – pokazuje nam Martin rezultate 'snježnog' vandalizma.

Interesira nas njegova sklonost likovnoj kulturi.

-Struka mi je veterina i nemam baš doticaja s likovnom kulturom. U školi na likovnom nisam bil posebno zainteresiran za crtanje, slikanje, boje, niti su me skulpture zanimale. Ali, dobro su mi išli portreti – kaže Martin.

Ako bude još većeg snijega, a Martin imao malo vremena, sigurno će u ateljeu između zgrada u Kuharićevoj ulici nastati nove snježne skulpture.

Jer sada i Ludbreg svog umjetnika za snijeg ima.