Ln 74

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 4. lipnja 2013.

BROJ 74 / GODINA VIII.

Lokalni izbori 2013.

Građani glasovali za nove gradske vijećnike

Župa Ludbreg:

Sakrament Prve svete pričesti

/str. 4.-5./

Izabrani nositelji izvršnih funkcija

/str. 7./

Dan centra svijeta:

Predstavili se Ptuj i Letenye /str. 8.-9./

Dubravko Bilić

novi gradonačelnik, Vera Jadanić zamjenica Podravina pri kraju sezone

SPORT

Županijski nogometni kup

KUD Anka Ošpuh:

Plesna haljina žutog maslačka /str. 13./

Finale kupa i treći u ligi

Zadrugar nije uspio

/str. 3./ /str.

6.-9./ /str.

14-15./

2

A KT U A L N O

Srednja škola Ludbreg Ludbregu je pripala čast da bude sredina u kojoj je simbolički počeo internetski upis učenika u srednje škole u Hrvatskoj. Bilo je to 9. svibnja kada su iz školskog hola svoje prijave za upis klikom poslali osmaši Helena Bukal i Bruno Pilošta. Postupak njihove prijave osobno je pratio Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta sa suradnicima.

Dakako, bili su tu predstavnici Varaždinske županije, Grada Ludbrega i djelatnici Osnovne škole Ludbreg.

Naši osmaši Helena iz Sigeca i Bruno iz Hrastovskoga, naravno, prvu prijavu su poslali za upis u ludbrešku srednju školu. Posebno za naše čitatelje, Davor Kosec, privremeni ravnatelj SŠ Ludbreg je poja-

D. Kosec, ministar i P. Štromar otkrili ploču SŠ Ludbreg

4. lipnja 2013.

E-upisi počeli iz Ludbrega

snio: -Osmaši su vrlo dobro informatički obrazovani i svakodnevno se koriste internetom, pa njima takav način prijava sigurno neće predstavljati problem. Sada je to upis bez skupljanja dokumentacije. No, prijava se nama može dostaviti i na klasični način. Ako imaju nedoumica pozivam ih da dođu ili nazovu u ludbrešku školu, rado ćemo im pojasniti i dati dodatne informacije. No, budite uvjereni da učenici imaju dovoljno informacija o upisima, tako i o upisu u SŠ Ludbreg. Realizacija projekta počela je prije tri godine prvim upisom gimnazijalaca, a sad već imamo tri gimnazijska razreda, jedan razred poljoprivrednih tehničara, dva odjeljenja za učenike s teškoćama u razvoju za zanimanje pomoćni vrtlar.

- kazao nam je Davor Kosec.

U Ludbregu očekuju dobar interes za obrazovne programe škole.

-Upisat ćemo novi prvi gimnazijski razred, a kreće i novi program obrtničkog smjera za zanimanje tokar i bravar, kombinirani razred za oba zanimanja. Imamo upis za zanimanje opći poljoprivredni tehničar, kao i novi razred za učenike s teškoćama u razvoju za pomoćnog vrtla-

sjednih županija. Nastojimo privući i osmaše s koprivničko-križevačkog područja. Naime, Koprivnica nema programe za tokara, bravara i pomoćnog vrtlara, a ako tamo ne uspiju upisati gimnaziju vjerujem da će pokušati upisati gimnaziju u Ludbregu. U suradnji sa školama i obrtnicima nudimo kvalitetne programe koji će djeci omogućiti da kasnije samostalno krenu u zanimanje – smatra Kosec.

Ministar Jovanović rekao je kako mu je posebno drago što je u Hrvatskoj početak ere e-upisa počeo simbolički baš u Ludbregu.

-Škola u Ludbregu odabrana je zbog dosadašnjeg izvrsnog rada i što od jeseni s radom započinje srednja škola, pa je ovo lijepa simbolika. Ovime smo pokazali i kako se učenici iz manjih sredina samo jednim klikom miša iz svog doma ili škole mogu prijaviti za upise diljem Hrvatske. Postupak je sada jednostavan, transparentan i jeftiniji. Gužvi, nervoze, kopiranja dokumenata i čekanja više nema, ovo je ušteda vremena i novaca. Za upis će biti potrebna samo jedna, ali internetska veza. Djeca mogu poslati prijave u pet škola za 10 nastavnih programa, znati gdje se mogu upisati i kolike su im šanse, pratiti bodovno stanje za svaki prijavljeni program, a podaci će se ažurirati svaki sat. Valja naglasiti da su naši e-upisi u srednje škole jedinstveni u Europi. Osmašima želim da se upišu u željene programe - poručio je, između ostalog, ministar Jovanović.

Prijave se šalju do 26. lipnja, a već se može pratiti bodovno stanje za svaki prijavljeni program. Konačna ljestvica bit će objavljena 5. srpnja u 12 sati.

izlasku iz Gupčeve na Petra Zrinskog, a ravnina i dužina glavne ulice vjerojatno i nesvjesno vozače tjera na veću brzinu. Raskrižje svakodnevno koriste i školarci na putu prema školi.

Problematika na uređenju prometnog rješenja ovog raskrižja u središtu grada traje nekoliko godina. Prve tri verzije idejnog rješenja odnosile su se na gradnju rotora, ali su bila neprihvatljiva zbog veličine kružnog toka koji bi obuhvaćao zadiranje u privatno vlasništvo, postojeće nogostupe.

Idućim idejnim rješenjem predlagala se regulacija prometa pomoću semafora. No, i to je bilo neprihvatljivo zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, te cijene jer bi pritom trebalo rekonstruirati i posto-

jeće nogostupe u sve tri ulice.

Grad je na kraju zatražio izradu novog idejnog rješenja za gradnju isključivo unutar postojećih gabarita nogostupa. Tako je rješenje s gradnjom mini kružnog toga izradio projektant ing. Blaženko Premužić.

Kako je zbog rješenja rotora kod spomenika palim sportašima bilo dosta primjedbi, Grad je zatražio mišljenje stručnjaka iz Instituta prometa i veza. Studija Instituta potvrdila je da je uvođenje semafora neopravdano jer bi se nepotrebno zaustavljao promet tijekom dijela dana i ne bi usporio vozila. Njihova je ocjena kako je mini rotor optimalno, najsigurnije i najjeftinije rješenje, kao i najbolje za održavanje.

Bruno i Helena, uz pomoć ministra, prvi su u Hrvatskoj poslali prijavu ra. U četverogodišnje programe Gimnazije Varaždin možemo upisati 28 učenika, a 24 učenika za poljoprivrednog tehničara. Trogodišnji programi su za tokara i bravara po 14 učenika, te 8 učenika za pomoćnog vrtlara. Računamo prvenstveno na djecu sa šireg ludbreškog područja, na ludbreške i osmaše iz susjednih škola. No, očekujemo da će za naše programe interes pokazati i djeca iz drugih dijelova županije, te su-

Prometni rotor u središtu grada

Za veću prometnu sigurnost

Ludbreg je dobio mini prometni rotor u samom središtu grada na raskrižju Ulica Petra Zrinskog, Nazorove i Gupčeve. Automobili prometuju kroz novi kružni tok uobičajeno, a autobusi će prolazili kroz središnji otok rotora. Inače, takva prometna rješenja s mini-rotorima već se mogu vidjeti u Sloveniji i osobito u Austriji. Investitor je Županijska uprava za ceste Varaždin pošto su se radovi odnosili uglavnom na Ulicu Petra Zrinskog koja je županijska cesta. Širenjem grada i njegovog užeg središta sustavno se povećavao promet pa je ovo raskrižje s vremenom postala opasna crna točka prometa, posebice u vrijeme prometne špice.

Veliki je problem nepreglednost pri

Rotor na raskrižju Gupčeve, Nazarove i Ulice Petra Zrinskog

Komunalno uređenje Ludbrega i prigradskih naselja

Pripreme za asfaltiranje Grad Ludbreg potpisao je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije o sufinanciranju radova na uređenju dviju ludbreških ulica. Radi se uređenju Ulice Antuna Mihanovića i Ulice Andrije Kačića Miošića koje će ministarstvo sufinancirati s 250.000 kuna s PDV-om, radi se o novcu iz programa održivog razvoja lokalnih zajednica za male kapitalne projekte. Ministar Branko Grčić je i osobno, prigodom posjeta Ludbregu, u znak

Kačićeva ulica

potpore kandidatima SDP-a i HNS-a na izborima za izvršnu vlast, razgledao u kakvom su lošem stanju obje ulice.

Projekt se treba realizirati najkasnije do kraja ožujka iduće godine.

-Ministarstvo je raspisalo natječaj za dodjelu sredstava i Grad se u veljači prijavom na natječaj kandidirao za uređenje ovih ulica. Sredstva koja smo dobili su značajan udio u investiciji.

Procijenjena vrijednost uređenja Mihanovićeve je 258.000 kuna, a Andrije Kačića Miošića 216.000 kuna s PDVom, pa će se udjelom ministarstva pokriti oko 54 posto procijenjene vrijednosti investicije. Predviđeno je da se ostali troškovi pokriju iz gradskog proračuna. Naime, u Mihanovićevoj koja je dužine 440 i širine 6,20 metara prije 10-ak godina izvodili su se radovi na vodovodnoj mreži, pa su nastala oštećenja na prometnici. U Kačićevoj dužine 420 i širine 6,10 metara su prije 10-ak godina izvedeni radovi na kanalizaciji, pa je bilo oštećenja i ulegnuća

kolnika. Nedostaci nakon radova u obje ulice tada nisu sanirani. Sada je planirano saniranje oštećenih rubnika i postava finog sloja asfalta u obje ulice – pojasnio je Darko Rak, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada.

U Upravnom odjelu doznajemo da će se odmah po formiranju nove gradske vlasti pokrenuti postupak odabira izvođača radova kroz natječaj javne nabave. No, istovremeno će to biti postupak i za odabir izvođača radova za neke ranije dogovorene projekte komunalnog uređenja. To su uređenje Lovačkog puta za koje je procijenjena vrijednost uređenja 140.000 kuna, zatim Plješivica II dio naselja Čukovec 210.000 kuna, odvojak StarjakKranjčec u Vinogradima Ludbreškim 102.000 kuna, te uređenje površine oko društvenog doma u Sigecu s uređenjem prilaza prostorijama nogomet-

Oštećenja na kolniku u Mihanovićevoj nog kluba, a procijenjena vrijednost je 110.000 kuna. Grad je već sklopio ugovor s PZC-om Varaždin kao izvo-

đačem radova na asfaltiranju prilaza do pravoslavnog groblja i pravoslavne crkve sv. Nikole u Čukovcu.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur

Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven

Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

LOKALNI IZBORI

4. lipnja 2013.

3

Građani Ludbrega izabrali u drugom krugu lokalnih izbora

Dubravko Bilić i Vera Jadanić nositelji izvršnih funkcija

Nakon četiri godine Grad Ludbreg dobio je nove nositelje izvršne vlasti koje su građani Ludbrega izabrali u drugom krugu glasovanja u nedjelju 2. lipnja. Biračko tijelo od 7.793 građana povjerenje je ukazalo kandidatima predlagateljima koalicije SDP-HNS-HSU. Za gradonačelnika Ludbrega izabran je Dubravko Bilić (SDP), a za zamjenicu gradonačelnika Vera Jadanić (HNS). Izbor novih nositelja izvršnih funkcija nije promijenio političku opciju jer dosadašnjeg gradonačelnika Marijana Krobota (SDP)i njegovog zamjenika Božidara Hajsoka (HNS) nasljeđuju gradski lideri njihovih stranaka.

Iako se dalo naslutiti nakon prvog kruga izbora kako će u završnom krugu razlika također biti tijesna jer je samo 17 glasova činilo razliku među kandidatima u prvom krugu, to se ipak nije dogodilo. Razlika od 364 glasa za kandidate Bilić/Jadanić u odnosnu na Franolić/Zlatar (predlagatelji BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP) dovoljno govori da velike neizvjesnosti nije bilo. Birački odbori nisu imali puno posla i rezultati su brzo pristizali Gradskom izbornom povjerenstvu, najprije iz najmanjih naselja, pa je Segovina već u 19,12 sati predala rezultate sa svog biračkog mjesta, ubrzo Kučan, pa Slokovec, Apatija. A kada su stigli glasovi iz biračkih odbora s velikim brojem birača već prije 20 sati bilo je jasno tko je dobio povjerenje za vođenje Grada Ludbrega u naredne četiri godine. Članovi i simpatizeri pobjedničke strane počeli su se okupljati na terasi hotela Amalija i nisu krili zadovoljstvo rezultatima izbora. Tamo su se nakon obilaska svih prigradskih naselja oko 21 sat pojavili novoizabrani nositelji izvršnih funkcija, novi gradonačelnik Dubravko Bilić

i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, koji su po dolasku na terasu primili mnogobrojne čestitke.

Evo što je u kratkom razgovoru za Ludbreške novine dva sata nakon zatvaranja birališta rekao novoizabrani ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić: -Zahvaljujem biračicama i biračima svih naselja Grada Ludbrega na potpori koju su pružili Veri Jadanić i meni na ovim lokalnim izborima.

Nas dvoje ćemo svoje znanje i sposobnosti usmjeriti u boljitak Ludbrega. Obećavam da ćemo raditi isključivo u interesu Grada i svih naših sugrađana, da ćemo Ludbreg nastojati učiniti još uspješnijim i boljim gradom za život.Novi gradonačelnik ravnatelj je državne Agencije za zaštitu osobnih podataka, na zadnjim parlamentarnim izborima bio je na listi Kukuriku koalicije, a kao zamjena ulazi u Hrvatski sabor. Kako ćete uskladiti obveze?

-Zbog nespojivosti funkcija napuštam Agenciju za zaštitu osobnih podataka gdje je dužnost ravnatelja velika obveza. U Hrvatski sabor morao bih ući do kraja ovoga tjedna. U praksi ima niz primjera kako dužnosti zastupnika i gradonačelnika odlično funkcioniraju na dobrobit i korist sredina iz kojih dolazimo. U potpunosti ću se posvetiti obvezama gradonačelnika i saborskog zastupnika, uvjeren sam da obje dužnosti mogu istovremeno obavljati kvalitetno i na zadovoljstvo građana.Ostvarena je vertikala GradŽupanija-Zagreb čiju ste važnost naglašavali u izbornoj kampanji?

-Da, naglašavao sam važnost da se uspostavi takva vertikala jer od nje Ludbreg može imati samo koristi. U svakom slučaju to je velika stvar. Lju-

Pobjeda u drugom krugu

Vera Jadanić i Dubravko Bilić upravljat će Gradom Ludbregom iduće četiri godine di su nam dali povjerenje od lokalne preko regionalne do državne razine, a mi ga moramo opravdati. Naš je plan dovesti projekte u Ludbreg, a u tome će nam pomoći ta vertikala i onda će ona imati smisla. Moramo upotrijebiti mudrost u postavljanju prema Vladi, saboru, županiji. Sada imamo zamjenika župana i imat ćemo u županiji veću potporu nego prije za 'sitne', a bitne projekte koji se ponekad čine manje važnim, ali su jako bitni za građane, pojedino naselje, pojedinu ulicu. Uvjeren sam da smo na dobrom putu i da ćemo projekte dovesti u Ludbreg. – Kako komentirate sastav Gradskog vijeća?

-U Gradskom vijeću naša koalicija imat će sigurnu većinu. To znači da ne moramo ulaziti u neprincipijelne dogovore ili u druge koalicije, ničim politički trgovati. To je dodatna sigurnost da možemo mirno raditi, izvršna i predstavnička vlast.

U redovima naše koalicije imamo dovoljno kvalitetnih, vrijednih i pametnih ljudi koji mogu odrađivati sve zadatke koji će se pred njih postavljati.Vaši prvi koraci kao novog gradonačelnika?

-Prvo nas očekuje primopredaja dužnosti, odnosno preuzimanje obveza od prethodnika. Također ćemo morati prilagoditi gradsku upravu ovim novim okolnostima. Među prvim potezima je smanjenje cijene vrtića što smo obećali sugrađanima, revizija cijene odvoza otpada i način na koji se obračunava. Odmah ćemo

Alen Kišić izabran za zamjenika župana Žitelji naše županije izabrali su starog–novog župana Predraga Štromara, a time i Alena Kišića (SDP) iz Ludbrega za njegovog zamjenika. Evo što nam je izjavio: -Velika mi je čast i zadovoljstvo biti prvi dožupan Varaždinske županije s područja Ludbrega. To nije samo moj uspjeh, nego i priznanje ludbreškom SDP-u koji je u Ludbregu apsolutni pobjednik izbora.

Posebno zahvaljujem građankama i građanima Ludbrega na velikoj

potpori županu Štromaru, meni te drugom zamjeniku Alanu Košiću koji su nam u drugom krugu dali 71 posto glasova, što je treći najbolji rezultat u županiji za nas, a veseli me i da smo najbolji u mom rodnom Svetom Đurđu sa čak 82 posto. Ovo je za Ludbreg iznimna stvar, imat ćemo vertikalu vlasti, imat ćemo saborskog zastupnika i dožupana, to praktično nikad nismo imali što kao grad moramo iskoristiti na dobrobit građana. Ja

ću biti dožupan svih građana županije, ali naravno da ću posebno voditi brigu o Ludbregu što je normalno i razumljivo. Ludbreg je za mene grad koji volim, u koji sam se vratio živjeti jer sam to želio, grad u kojem moja djeca idu u vrtić, grad u kojem sam svaki dan na trgu, utakmici, na kavi s obitelji ili dragim prijateljima.

I tako će ostati jer funkcija me neće promijeniti, a svome gradu ću još više pomoći – ističe Alen Kišić, novi zamjenik župana.

Dosadašnji M. Krobot i novi gradonačelnik D. Bilić početi s pripremama za obilježavanje Svete nedjelje, da proslavu organiziramo na najbolji mogući način.

Pripremamo puno toga već za ljeto i jesen – najavio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nakon isteka rokova za prigovore, prema Zakonu o lokalnim izborima novi gradonačelnik stupa na dužnost prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata lokalnih izbora.

Vera Jadanić bit će prva žena u izvršnoj vlasti Grada.

-Jako sam zadovoljna time što je žena konačno došla na jedno mjesto u izvršnoj vlasti i to iz redova HNS-a, što mi je posebno važno jer sam HNS-ovka i uvijek ću to biti.

Mislim da u politici treba sve više žena jer mi imamo puno mudrosti, socijalno smo osjetljivije i uvjerena

sam da puno stvari možemo napraviti puno bolje od muškaraca. Iskreno zahvaljujem svima koji su dali glas našoj opciji, poručujem im da ih nismo lagali u kampanji kako su nas nepravedno prozivali. Ljudi su pokazali da imaju u nas povjerenja, a mi ćemo dokazati da smo sposobni izvršiti svoja obećanja. Uvjerena sam da ćemo opravdati povjerenje koje su nam ukazali birači, odnosno građani Ludbrega – poručila je Vera Jadanić, novoizabrana zamjenica ludbreškog gradonačelnika.

Rezultati glasovanja Drugi krug glasovanja 2. lipnja – bilo je upisano 7.793, a glasovao je 4.321 birač što je 55,45 posto. Važećih je bilo 4.246, a nevažećih 75 listića (1,74 posto).

Kandidati Dubravko Bilić i Vera Jadanić dobili su 2.305 glasova ili 53,34 posto. Kandidati Igor Franolić i Vedran Zlatar dobili su 1.941 glas ili 44,92 posto. U drugom krugu glasovalo čak 492 birača više nego u prvom krugu (3.829 birača). Tada je Igor Franolić (BUZ,DC,HDZ,HSS,HSP) dobio 1.490 glasova ili 38,89 posto, Dubravko Bilić (SDP, HNS, HSU) 1.473 glasa ili 38,45 posto, Ivan Lončarić (HSLS) 544 glasa ili 14,20 posto, te Zlatko Drašković (predlagatelj Hrvatski laburisti-stranka rada) 233 glasa odnosno 6,08 posto.

4

LOKALNI

Rezultati glasovanja za Gradsko vijeće po biračkim mjestima Ukupan broj birača: 7.755 glasovalo: 3.829 (49,37 posto) nevažećih listića: 122 (3,19 posto) Glasovi: SDP-HSU (nositelj D. Bilić) 1.170 glasova (31,56 posto)- 5 mjesta BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP (nositelj Vedran Zlatar) 1.137 glasova (30,67 posto)– 5 mjesta HNS (nositelj Božidar Hajsok) 571 glas (15,40 posto)- 2 mjesta HSLS (nositelj Ivan Lončarić) 522 glasa (14,08 posto)- 2 mjesta Hrvatski laburisti-stranka rada (nositelj Anica Katana) 307 glasova (8,28 posto)– 1 mjesto.

Kako su glasovali birači?

Ludbreg- Pučko učilište 1.458 birača

glasovalo: 729 važećih listića: 714 nevažećih listića: 15 Glasovi: SDP-HSU 272, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 214, HNS 81, HSLS 78, HL-SR 69.

Ludbreg - škola 1.573 birača

glasovalo: 742 važećih listića: 725 nevažećih listića: 17 SDP-HSU 294, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 151, HSLS 102, HL-SR 92, HNS 86.

Vinogradi Ludbreški - 549 birača

glasovalo: 304 važećih listića: 296 nevažećih listića: 8 SDP-HSU 89, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 80, HSLS 62, HLSR 37, HNS 28.

4. lipnja 2013.

Gradsko vijeće Ludbrega izabrano 19. svibnja Sastav Gradskoga vijeća Ludbrega koje broji 15 članova nakon izbora neće doživjeti posebno veće promjene u odnosu na rezultate izbora gradskih vijećnika 2009. Podsjetimo tada su vijećnike dale četiri liste: SDP 4 vijećnička mjesta, HDZ 4, HNS-SHUS 3, Nezavisna gradska lista 3 i HSS jedno vijećničko mjesto. Tri liste dobile su tada približno jedak broj glasova - SDP 21,94 posto, HDZ 21,89 posto, Nezavisna gradska lista 21,19, HNS-SHUS 19,82 posto.

Otprilike na polovici mandata raspala se Nezavisna gradska lista, a od troje vijećnika jedan je prešao u HSLS, a dvoje nezavisnih postali su članovi SDP-a.

Tako su mandat završili u sastavu SDP 6, HDZ 4, HNS 3, HSLS i HSS sa po jednim vijećnikom.

Sada su liste koje su predvodili SDP i HDZ dobile oko 10 posto glasova više, ali su sada imale partnere, SDP u HSU-u,

Vijećnici iz

Mještani Poljanca prvi su puta birali predstavničku i izvršnu vlast Ludbrega a HDZ u četiri stranke.

Konkretno, lista SDP-HSU dobila je 31,56 posto, lista

BUZ- DC- HDZ-HSS-HSP 30,67 posto odnosno obje liste dobile su po 4 manda-

Glasovalo manje nego prije 4 godine Na birališta su prije četiri godine izašla 4.102 građana od 7.419 upisanih u biračke popise ili 55,29 posto što je bio vrlo dobar odaziv. Dolaskom Poljanca u sastav Grada Ludbrega sada je bilo upisanih 7.755 birača ili 336 birača

više nego prije četiri godine, a glasovalo je njih 3.829 ili 49,37 posto birača. Dakle, unatoč većem broju upisanih birača 19. svibnja je glasovalo 273 birača manje nego prije četiri godine.

Ipak, postotak glasovanja

na području Grada Ludbrega je za 2,5 posto veći od onog na razini države. Gradsko izborno povjerenstvo nije zaprimilo niti jednu prijavu o eventualnim nepravilnostima na biračkim mjestima ili u radu biračkih odbora 19. svibnja.

ta. HNS-ova lista dobila je dva mandata s 15,40 posto, kao i lista HSLS-a sa 14,08 posto, a lista Hrvatskih laburista-stranke rada 1 mandat za 8,28 posto glasova.

Zanimljivo je da se kandidiralo pet listi i da sve ulaze u sastav Gradskog vijeća za naredne četiri godine.

Prema poretku na listama gradske vijećnike daje čak osam stranaka - SDP, HSU, HNS, HDZ, HSS, HSP, HSLS i Hrvatski la-

Sigetec – 588 birača

Slokovec - 232 birača

Kučan - 148 birača

Hrastovsko - 601 birač

glasovalo: 310 važećih listića: 297 nevažećih listića: 13 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 112, HSLS 80, SDP-HSU 53, HNS 40, HL-SR 12.

glasovalo: 81 važećih listića: 78 nevažećih listića: 3 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 25, SDP-HSU 24, HNS 17, HSLS 9, HL-SR 3.

glasovalo: 152 važećih listića: 143 nevažećih listića: 9 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 58, HNS 48, SDP-HSU 14, HLSR 12, HSLS 11.

glasovalo: 310 važećih listića: 294 nevažećih listića: 16 SDP-HSU 138, HNS 56, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 40, HSLS 39, HL-SR 21.

IZBORI

4. lipnja 2013.

z osam stranaka

5

Pavao Kancijan, štićenik doma za starije u Čukovcu je glasovao uz pomoć članova biračkog odbora

Stalni i prošireni sastav Gradskog izbornog povjerenstva

Izabrani gradski vijećnici SDP-HSU (nositelj liste Dubravko Bilić) 1.170 glasova (31,56 posto)– 5 mjesta (Dubravko Bilić, Tomo Filip, Krešimir Šalig, Marijan Krobot, Renata Potočnik).

BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP (nositelj liste Vedran Zlatar) 1.137 glasova (30,67

buristi-stranka rada. No, kandidacijske liste s koalicijskim partnerima mogu

posto)- 5 mjesta (Vedran Zlatar, Petar Skupnjak, Goran Horvat, Vanja Vahtarić, Antonio Štefanek).

HNS (nositelj liste Božidar Hajsok) 571 glas (15,40 posto) - 2 mjesta (Božidar Hajsok i Krešo Horvat).

HSLS (nositelj Ivan Lon-

čarić) 522 (14,08 posto) - 2 mjesta (Ivan Lončarić i Ružica Bačani) Hrvatski laburisti–stranka rada (nositelj liste Anica Katana) 307 glasova (8,28 posto) – 1 mjesto (Anica Katana) GIP je konačne rezulta-

odrediti druge gradske vijećnike ako su gornji u poretku na listi podnijeli

ostavku, stavili mandat u mirovanje ili im mandat miruje po sili zakona te

Apatija - 204 birača

glasovalo: 114 važećih listića: 114 nevažećih listića: 0 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 73, SDP-HSU 16, HSLS 15, HNS 6, HL-SR 4.

Globočec - 415 birača

glasovalo: 205 važećih listića: 202 nevažećih listića: 3 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 100, SDP-HSU 36, HNS 32, HSLS 19, HL-SR 15.

te glasovanja objavilo 24. svibnja, a obveza je konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća mjesec dana od dana objave konačnih rezultata glasovanja, dakle, pa će najkasnije do 24. lipnja Ludbreg dobiti novo Gradsko vijeće.

sporazumom ili dogovorom određuju njihove zamjenike.

Selnik - 711 birač

glasovalo: 309 Važećih listić: 299 Nevažećih listić: 10 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 112, SDP-HSU 69, HNS 58, HSLS 46, HL-SR 3.

Čukovec - 257 birača

glasovalo: 130 važećih listića: 128 nevažećih listića: 2 HNS 51, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 43, SDP-HSU 27, HSLS 5, HL-SR 2.

Bolfan - 381 birač

glasovalo: 200 važećih listića: 188 nevažećih listića: 12 BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 91, HNS 37, SDP-HSU 32, HLSR 19, HSLS 9.

Segovina – 34

glasovalo: 26 važećih listića: 25 nevažećih listića: 1 SDP-HSU 9, HNS 7, HSLS 5, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 4, HL-SR 0.

Poljanec 604

glasovalo: 217 važećih listića: 204 nevažećih listića: 13 SDP-HSU 97, HSLS 42, BUZ-DC-HDZ-HSS-HSP 34, HNS 24, HL-SR 7.

6

A KT U A L N O

4. lipnja 2013.

Vijenac za poginule branitelje

U razdoblju od mjesec dana uoči dva kruga lokalnih izbora Ludbreg je pohodila većina ministara Vlade Republike Hrvatske. Došli su prvenstveno kako bi dali potporu ludbreškim stranačkim kolegama u izborima za izvršnu i predstavničku vlast Grada. Dakako da su domaćini njihov posjet pokušali iskoristiti i za dobrobit Ludbrega.

Tako je po prvi puta jedan od ministara branitelja posjetio Ludbreg.

Aktualni ministar Predrag Matić nakon kratkog zadržavanja u prostorijama Grada posjetio je ludbreško groblje u pratnji svojih suradnika.

Tu je s predstavnicima Grada i braniteljskih udruga položio vijenac uz spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata i zapalio lampaš, a nazočni su potom i minutom šutnje odali počast poginulima.

Ministra smo zamolili da nam prenese dojmove o spomeniku.

-Nisam vam ja baš neki stručnjak za umjetnost, ali meni se spomenik osobno jako sviđa. A i ovo mjesto gdje je podignut kao da je idealno, tu je na čistini i odmah uočljiv jer zauzima središnje mjesto na groblju.

Nemamo u Hrvatskoj puno gradova koji su podigli spomenik svojim braniteljima. Ludbreg je to učinio i to najbolje govori kako se neka sredina odnosi prema svojim junacima – re-

Predrag Matić susreo se s ludbreškim braniteljima Vukovara kao nam je ministar Matić.

Zamijetili smo ministra, inače, vukovarskog branitelja, kako se pred ulazom na groblje srdačno pozdravio s ludbreškim braniteljima koji su također sudjelovali u obrani Vukovara.

-Jako sam ponosan na ove krajeve Hrvatske za koje obično kažemo da nisu bili izravno ugroženi agresijom. Ali, ne smije se zaboraviti da su dečki iz Varaždinske županije bili na svim ratištima. Zaista sam posebno ponosan na prijatelje i kolege, mi kažemo Varaždince i Međimurce, ali to se odnosi na čitav ovaj kraj, narav-

Ministru se svidio spomenik poginulim braniteljima

Polaganje vijenca na gradskom groblju

no, i na Ludbreg. Jer su oni dali veliki doprinos i u obrani Vukovara, bili su stradalnici i u borbi i u zatočeništvu, što vam mogu osobno posvjedočiti pošto sam i sam bio logoraš srpskih logora. Prepoznajem tu ludbreške branitelje iz obrane Vukovara i jako sam sretan što ih opet vidim. Jest da je prošlo više od 20 godina od tih dana, pa su nam se frizure i težine malo promijenile. Prisjetit ćemo se malo ratnih dana. Ah, kako mi je samo drago što ovdje nakon toliko godina opet vidim neka poznata lica – emotivno nam je rekao ministar Predrag Matić.

Novi ‘Poduzetnički impuls’ Grad Ludbreg priredio je stručno-radni skup na kojem su predstavljeni rezultati ‘Poduzetničkog impulsa’, projekta Ministarstva poduzetništva i obrta. Prikazani su novi modeli i mogućnosti koje će se poduzetnicima nuditi kroz program.

‘Poduzetnički impuls’ uveden je lani, a radi se o programu subvencija za malo i srednje poduzetništvo. Program poticaja i potpora kroz Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo (HAMAG invest) predstavila je Martina Jus, a za-

mjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros govorio je o predloženim izmjenama Zakona o obrtu i Zakona o poduzetničkim zonama. -Poduzetnicima i obrtnicima želimo na transparentan način prikazati stanje u malom gospodarstvu, te razgovarati o programu poticanja razvoja malog gospodarstva ‘Poduzetničkom impulsu’ za ovu godinu. Također je cilj predstaviti predložene zakonske izmjene koje će skoro ući u postupak donošenja. Prezentacija je već održana kroz Ministarstvo

poduzetništva i obrta za 50-ak poduzetnika i obrtnika s područja Ludbrega - rekao je Dražen Pros, zamjenik ministra.

‘Poduzetnički impuls’ udvostručuje poticaje i dodijelit će 730,6 milijuna kuna. Najavljeno je da će biti manje korisnika, ali će pojedinačne potpore biti veće.

Gosti iz ministarstva prilikom boravka u Ludbregu posjetili su i razgledali tvrtku BOS u Slokovcu u vlasništvu obitelji Botak koja se bavi proizvodnjom modne i obuće specijalne namjene. (ih)

Gosti iz ministarstva sa Zvonkom Botakom u BOS-u

VMO Sigetec o sporu oko gradnje kanalizacijske mreže

Nezadovoljstvo u Sigecu

Vijeće mjesnog odbora i žitelji Sigeca javno su izrazili nezadovoljstvo odgovorom Grada Ludbrega o tome kako neće doći do gradnje kanalizacijske mreže u njihovom naselju, o čemu smo opširno izvijestili u prošlom broju. Podsjetimo, kućanstva su na temelju ugovora izdvojila po 4.000 kuna za sufinanciranje, te su očekivali početak radova. Grad ih je dopisom obavijestio da nije moguće početi radove bez projektne dokumentacije, potvrde glavnog projekta, lokacijske dozvole, bez osiguranih financijskih sredstava ni ugovora institucija koji bi jamčili realizaciju. Grad smatra odgovornom izvršnu vlast od 2007. do 2009. godine istakavši da se nisu smjeli potpisati ugovori s mještanima zbog upitne realizacije.

U Sigecu vlada nezadovoljstvo žitelja odgovorom o čemu je Vijeće mjesnog odbora izvijestilo novinare.

-O kanalizaciji u našem naselju govori se već više od 30 godina. Sada kada su žitelji vjerovali da će napokon to napraviti, osjećaju se preva-

renima. Kažu kako su im uredno stizale opomene i kamate kada ne bi na vrijeme uplatili ratu, pa im se teško oteti dojmu da su izigrani. Žitelje Sigeca ne zadovoljava neriješen status i rješenja moraju postojati.

Vjerojatno je u pripremi bilo krivih koraka, ali se nisu popravili. Ulazimo u EU i morat ćemo poštivati njihove standarde da se kanalizacija ne može ispuštati u vodotoke.

Kažnjavat će se ljudi. I poduzetnici.

Gradim novi pogon i zbog nedostatka kanalizacije troškovi će biti veći – istakao je Zlatko Sova, predsjednik VMO Sigetec.

Dio članova VMO-a smatra da se radi svojevrsnom inatu.

-Uvjereni smo da se mreža mogla odavno napraviti. Da se htjelo, ali to se ne želi raditi u Sigecu – kaže Zvonko Kirić.

Još oštriji je bio Stanko Kirić: -Zadnje što su žitelji mogli napraviti je da su dali svoje novce za sufinanciranje. Grad je trebao samo nabaviti cijevi. Znamo da ŽUC ima projekt za sanaciju ceste kroz Si-

Z. Gložinić, Z. Sova, Z. Kirić i S. Kirić na susretu s novinarima getec, ali se i to stopiralo. Pa zar je čudno što žitelji onda misle da su prevareni i bespomoćni? Je li koji projekt grada prijavljen za EU fondove iz komunalne infrastrukture?

Neka ljudi sami ocjene je li bila riječ o političkim bodovima za izbore – ogorčeno je govorio Stanko Kirić.

Kada su se sklapali ugovori predsjednica VMO bila je Zdenka Gložinić i ovoga puta ponovila kako je žiteljima bio predočen projekt kojeg su prihvatili, te su očekivali početak radova čim domaćinstva izvrše 80 posto uplata na što su se obvezali.

Unatoč svemu, u Sigecu smatraju

da je moguće naći rješenje.

-Neka se nađe kompromis da se barem započne realizacija. Svjesni smo da nema novaca, ali nije se ništa učinilo da bi se osigurao novac za projekt. Postoji javna Internet-karta na kojoj su obilježeni projekti komunalne infrastrukture u Hrvatskoj koji se rade iz EU-fondova. Ludbreg nema nijednog odobrenog. Ako u uredima nemaju stručnjaka da to pripremi moraju ga uzeti izvana. Za projekte zbrinjavanja otpadnih voda u Hrvatskoj je osigurano 7 milijardi kuna iz EU fondova. Mora se sve učiniti da dio toga dođe u Ludbreg. Ne može se čekati još 15-20 godina. Jer ljude će se kažnjavati ako nemaju kamo s otpadnim vodama, znači neće biti uvjeta za poduzetništvo, obrt, ali i za život mještana – poručio je Sova. Čelnici VMO-a kažu kako će se sazvati zbor mještana koji će se izjasniti – hoće li pokrenuti pravni postupak protiv Grada zbog ne ispunjavanja obveza iz ugovora ili će prihvatiti povrat novca kojeg je Grad počeo na zahtjev dijela mještana.

4. lipnja 2013.

U Župi Ludbreg Bio je to veliki dan i važan događaj za učenike trećih razreda s područja Župe Ludbreg. Na svetištu Predragocjene Krvi Kristove 69-oro dječaka i djevojčica primilo je sakrament Prve svete pričesti. Koliko je to važan događaj za mlade vjernike, ali i za župu potvrđuje i to što je priprava počela prije godinu dana kada su djeca pobliže upoznavala važnost i značenje sakramenata euharistije i pomirenja. Učili su o svetoj misi i njezinoj važnosti. Prvopričesnički plakat izrađen je u obliku lađe u kojoj plove prvopričesnici.

-Za izradu sam uzela logo ‘Godine vjere’ koja se od listopada lani obilježava u katoličkoj Crkvi. I prvopričesnici su ušli po primanju prve pričesti u lađu i zajedno s drugim vjernicima, rastu iz dana u dan u vjeri i plove prema konačnoj luci - Kri-

DOGAĐAJI

7

Primili sakrament Prve svete pričesti stu u vječnosti. Na tom putu pomoć im daje upravo živi Krist u maloj bijeloj hostiji čiji se monogram ispisan slovima IHS nalazi na prvopričesničkom plakatu – rekla je vjeroučiteljica časna sestra Hijacinta Matanović.

Ona je pripremala mlade za primanje sakramenta na školskom i župnom vjeronauku, učila o sakramentima.

-Djeca su se tijekom vjeronaučne godine pripremala za taj važan događaj pohađajući redovito župni vjeronauk subotom, sudjelujući na euharistijskim slavljima, pobožnosti Križnoga puta u korizmi, te na listopadskim i svibanjskim pobožnostima moleći krunicu i zagovor naše nebeske Majke. Veliku ulogu u pripremi za sakramente imali su roditelji, prateći ih molitvom i pokazujući im vlastitim primjerom življenje

Župa Ludbreg dobila je 69 prvopričesnika vjere, dolazeći na euharistijska slavlja – rekla je časna sestra Hijacinta.

Euharistijsko slavlje i svečanost

Prve pričesti predvodio je ludbreški župnik preč. Josip Đurkan.

-Prvopričesnicima, njihovim ro-

Za ovaj čin učenici 3. raz. pripremali su se godinu dana Preč. Đurkan predvodio je svečanost Prve pričesti

diteljima i kumovima želim da uistinu budu zreli kršćani, da ulažu trud u odgajanje i duhovni rast ovih mladih kako bi bili spremni svjedočiti Krista životom i aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. Obitelj je najčvršća poveznica koja postoji među ljudima. Međutim, obitelj je istovremeno i tako krhka i raspadljiva ukoliko se obiteljski život zanemaruje i ne njeguju obiteljske veze. Zato Crkva roditeljima i pridaje najveću važnost u općenitom odgoju djece, posebno u vjerskom smislu – poručio je preč.

Josip Đurkan, ludbreški župnik.

Slavlje su uveličali prvopričesnici recitacijama i pjesmama.

Prva sveta Pričest jedan je od sedam svetih sakramenata, te s krštenjem i potvrdom čini sakramente kršćanske inicijacije.

Marina Hižak

Bio je to nezaboravni događaj za male vjernike

Duga tradicija Radosti Prije 47 godina, među prvima u Varaždinskoj županiji, Ludbreg je dobio dječji vrtić. Sada već daleke 1966. godine vrtić je otvorio svoja vrata za prvih 18 mališana.

Do danas je kroz njegove prostore i programe prošlo nekoliko tisuća mališana. Ovogodišnja proslava rođendana započela je predstavljanjem vrtićkog kurikuluma: –Proslavu rođendana uvijek želimo obilježiti nečim novim, drugačijim. Imamo dugu tradiciju, a kako je Ministarstvo još 2011. godine izdalo Nacionalni kurikulum i dalo upute za izradu vrtićkog kurikuluma, željeli smo roditelje i gra-

Proljeće u povrtnjaku

Plesom do nove stranice života đane upoznati s našim. U njemu je predstavljen cjelokupni rad i proces razvoja od prvog dana vrtića – rekla je Zvjezdana Jadanić ravnateljica 'Radosti'. Bila je to prilika da

Za završnu priredbu djeca su izvela predstavu se podsjeti na film 'Bogečka ljubav' u kojem su glumili vrtićki mališani, na ciklus slikovnica nastale dječjom kreativnošću, te na brojne druge projekte, izlete i radosne trenutke

u vrtiću. U sklopu proslave održan je i Dan otvorenih vrata. Roditeljima je predstavljen rad, a djeca su uživala u likovnim i lego radionicama. Program rođendana zaokru-

Šparoga-lijek i zdrava hrana

Ljudi su u prirodi pronalazili lijekove za ublažavanje raznih zdravstvenih tegoba još od davnina. Posebno otkako su znanstvenici razvojem tehnologija mogli doći do spoznaja o sastojcima biljaka. U zadnjih 30-ak godina biljna medicina doživljava preporod. Danas sve više ljudi u prirodi pronalazi pomoć u borbi protiv bolesti.

Ljekovito bilje učinkovito je u liječenju i ublažavanju mnogih, pa i najtežih bolesti. Ono se prodaje kao čaj, sirup, ulje, tinkture, tablete, kapsule. Ne treba ga tražiti samo na policama dućana ili ljekarni. Bilje potražite u prirodi uz pomoć slika i savjeta poznavatelja.

Tratinčica je božica proljeća.

Dočeka nas svakog proljeća, prepoznatljiva i ljupka. Koliko je jednostavna i raširena, toliko je i veličanstvena njezina ljeko-

vitost. U nordijskoj je mitologiji tratinčica, latinskog imena Bellis Perennis L, posvećena Ostari – božici proljeća, a po kršćanskoj predaji, njeni su cvjetovi nikli iz suza Marijinih koje je prolila u bijegu za Egipat. Tratinčicu od davnina narodna medicina preporučuje za čišćenje organizma, oporavak od iscrpljenosti i krvnih bolesti. Ovaj cvjetić vrijedan prirodni lijek, a uzima se kao čaj ili svježi sok. Ekstrakt cvjetova tratinčice sadrži razne sastojke zbog kojih ima široku primjenu i u kozmetici. Šparoga – prirodni lijek za trudnice, za mršavljenje… Šparoge su prava poslastica na tanjuru. Nekad samo na bogataškim stolovima, a danas su dostupne svima. Na vašem vrtu, na tržnici ili u trgovačkim centrima. Šparoga sadrži mnoštvo prijeko potrebnih vitamina, folnu

smanjuje rizik od raka crijeva, alergija, te dijabetesa Šparoga pomaže u oslobađanju od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence. Zbog bogatstva folnom kiselinom šparoge su odlična namirnica za trudnice.

kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, cink, magnezij i selen, a siromašna je kalorijama. 100 g šparoga ima tek 20 kalorija, pa je idealna za mršavljenje. Ima snažna antiupalna svojstva. Pomaže kod bolesti srca i krvnih žila. Smanjuje kolesterol i krvni tlak. Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K neophodnog za jačanje kostiju, sprečavanje arteroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Pomaže kod probavnih smetnji,

Uzgoj šparoga u vlastitom vrtu Šparoga se u sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prvih godina daje tek male, a velike izdanke tek od četvrte godine uzgoja. Bitno je odabrati jako dobro mjesto za sadnju, jer će na njemu šparoga rasti 15-ak godina. Šparoga voli toplija podneblja s puno sunca i humusno tlo: ne voli vjetar, ali će podnijeti i veće hladnoće. Šparoga treba puno vlage jer u protivnom može postati gorka i neukusna. Bere se u

žila je završna priredba na kojoj su se najstariji polaznici, predškolci, oprostili od vrtića pokazavši da su spremni na idući veliki korak u životu. (ih)

svibnju i lipnju.

Jela sa šparogama Poželjno je šparogu, čim se ubere ili kupi odmah pripremiti za jelo, a u hladnjaku može stajati 4-5 dana. Može se blanširati i zamrznuti. Domaća šparoga se kuha 5 do 8 minuta, ovisno o debljini. Pristaje uz različite namirnice i može se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki, salata. Evo dva recepta za jela sa šparogama koja se brzo pripremaju.

Kajgana sa šparogama Kajgana sa šparogama Treba ih pokuhati u slanoj vodi 5-8 minuta. Ocijediti i kratko popržiti na luku. Do-

dati razmućena jaja i začiniti po želji.

Lazanje sa šparogama Lazanje sa šparogama i šampinjonima Šparoge prokuhati u slanoj vodi 5-8 min. Šampinjoni se kratko poprže na ulju ili maslacu i pomiješaju sa šparogama. Posebno se napravi bešamel umak od lagano poprženog brašna na maslacu, zalije se litrom mlijeka, začini solju i paprom. Slaže se red lazanja, red gljiva sa šparogama, red bešamela, dok se sve ne potroši. Na kraju se sve prelije bešamelom. Po želji, nariba se sir. Zapeče se u pećnici na 200 stupnjeva oko pola sata.

Pripremila: Željka Namesnik

8

M A N I F EST A C I J E

Završna proslava Dana centra svijeta Ludbreg je po Danu centra svijeta poznat u cijeloj Hrvatskoj pa i izvan njenih granica. Proslava se održava u dva dijela - prvi dio 1. travnja na dan rođenja Ludberge, kćeri upravitelja grofovskog imanja rođene 1141. te je prema legendi i zapisima opata Honoriusa lijepa vinogradarka postala zaštitnicom grada.

Drugi, ujedno i završni dio proslave Dana centra svijeta održan je prve svibanjske subote. Tog vikenda na trgu se odvijao i međunarodni sajam cvijeća tako da je ostvaren odličan spoj dviju priredbi. Prije podne su djeca vrtića Radost, Smjehuljica, Iskrica te vrtića Veliki Bukovec sudjelovala u cvjetnom korzu.

Središnji program počeo je mimohodom povorke od dvorca Batthyany do središnjeg trga, predvođene Ludbergom i notarom Markusom ludbreškim zajedno s novim gradovima-prijateljima, predstavnicima slovenskog Ptuja i mađarskog Letenya.

Posjetitelje trga i goste zagrijao je nastup Puhačkog orkestra Ludbrega i MPZ Podravina, a zatim su se posjetiteljima predstavile najmlađe mažo-

Pločice Ptuja i Letenya na sr

Ptuj su predstavili i folkloraši iz Rogoznice retkinje i mlađe juniorke. Po dobrom običaju, dio programa uvijek pripada novim gradovima-prijateljima. Gosti iz Mađarske nastupili su sa citrašima, Puhačkim orkestrom Letenye i svojim mažoretkinjama. Ptuj su predstavili plesni nastupi folkloraša iz Rogoznice i kopjaši (zastavničari) društva Mar-

Kopjaši iz KUD-a Markovci

kovci. Zbog neodgodivih obaveza gradonačelnik Ptuja dr. Štefan Čelan je Povelju o prijateljstvu s Ludbregom potpisao par sati ranije, pa je na trgu povelju potpisao samo Bela Halmi, gradonačelnik Letenya.

-Naše prijateljstvo traje već dugi niz godina kroz poznanstva folklornih

skupina, zborova, puhačkih orkestara, a ponajviše vinara. A dok je vino na stolu puno je lakše pričati o prijateljstvu i suradnji – rekao je Bela Halmi.

-U Ludbregu sam prvi put, ali znam da suradnja i prijateljstvo među vašim i našim udrugama traje već godinama. Najviše surađuju

Citraši iz Letenya

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg Proljeće je doba kada u Ludbreg uvijek stižu lijepe vijesti s velikih natjecanja u mažoret-plesu i twirlingu, članova Twirling kluba Ludbreg i Ludbreških mažoretkinja. Na državno prvenstvo mažoretkinja u Kaštel Stari putovala je ekipa od 21 člana Ludbreških mažoretkinja i u četiri nastupa osvojila dvije medalje. U B-kategoriji s rekvizitima u mažoretu naša je ekipa osvojila 2. mjesto među 12 sastava s izvedbom koreografije 'Gnomeo i Julija' koju je osmislio Tihomir Bendelja. U kategoriji 'marching' osvojeno je 3. mjesto s nastupom na koreografiju Kristine Mirčetić–Petrin. U tradicionalnom mažoret-plesu među 22 sastava naša postava od 18 članova zauzela je odlično 7. mjesto, također na koreografiju trenerice Kri-

4. lipnja 2013.

Atraktivne mađarske mažoretkinje

Vrijedni uspjesi s velikih natjeca

stine. Zapaženi nastup imao je duet Marija Kirić i Aleksandra Kučeković atraktivnom izvedbom kabarea, opet u Tihomirovoj koreografiji.

-To su vrijedni rezultati jer se natječemo s mlađim juniorkama, a Marija i Aleksandra su juniorke.

U tradicionalnom plesu imali smo uvjerljivo najmlađu postavu, a prošli smo eliminacijski krug i na kraju bili sedmi od 22 sastava. I u B-kategoriji s rekvizitima imali smo najmlađu postavu, a bili drugi – dodatno je pojasnila Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba.

U Požegi na državnom prvenstvu u twirlingu sudjelovali su Tihomir Bendelja i Marija Kirić. Oboje su se u Požegi okitili naslovima državnih

Mlađi juniori Ludbreških mažoretkinja

Potpisivanje povelje o prijateljstvu

Ludbrežani na državnom prvenstvu u Kaštel Starom prvaka – Tihomir u rhythmic twirlu i solo 1 štapu, a Marija u 'strutting X', kategoriji u kojoj se izvode obvezni elementi twirlinga na zadanu glazbu.

Svoj nastup na europskom prvenstvu

Trener Tihomir priprema cure za nastup

u Nizozemskoj prije toga izborili su odličnim rezultatima na lanjskom državnom prvenstvu u Cavtatu.

Velemajstor Tihomir ponovno je postao europski prvak u rhythmic

twirlu, a Marija je u 'strutting X' odlična peta.

-Ponosni smo na te rezultate. I Tihomir i Marija su na državnom u Požegi već izborili pravo nastupa na europskom prvenstvu u Belgiji 2014.

Sada u Amsterdamu Tihomir je opet potvrdio svjetsku klasu, a Marija odličnim plasmanom pokazala da je među 10 najbolji twirlingašica Europe. U Amsterdamu je bilo još Ludbrežanki - Roberta Kovačić, Stela Petrošanec i Dijana Pecig, koje su članice kluba iz Donjeg Kraljevca, a zajedno s Tihomirom bile su u ekipnoj postavi reprezentacije Hrvatske u kategoriji 'dance' i osvojile 4. mjesto. Tihomira čeka i svjetsko prvenstvo federacije WBTF u Švedskoj, a to je najkvalitetnije natjecanje

Marija Kirić i Mirjana Pavičić, predsjednica udruga

M A N I F EST A C I J E

4. lipnja 2013.

redišnjem trgu

Letenye i Ptuj

Pločica Ptuja postavlja se na svoje mjesto fašničke udruge, znamo se putem rimskih igara, a sigurna sam da će se vašim ulaskom u EU suradnja proširiti i na ostala područja – rekla je Klaudija Petek, savjetnica za turizam i gospodarstvo Ptuja.

Tadašnji gradonačelnik Marijan Krobot izrazio je nadu u još bolju suradnju, do produbljenja suradnje i na gospodarskom planu te da će nam novi prijatelji svojim iskustvom pomoći da za svoje projekte osiguramo sredstva iz pristupnih fondova.

Zatim se pristupilo postavljanju pločica s nazivima novih gradova prija-

Ludbrega, Ptuja i Letenya

Puhački orkestar Letenya

anja

telja u krugovima Centra svijeta. Pločicu 'Letenye 20 km' vijcima su pričvrstili Marijan Krobot i Bela Halmi, a pločicu 'Ptuj 60 km' zajedno s našim pričvrstila je predstavnica Ptuja Klaudija Petek.

Potom se novom prijateljstvu nazdravilo vinom koje je po običaju poteklo iz gradske fontane. Na kraju je posjetitelje na trgu zabavljala ludbreška rock-grupa Reflame. Cjelokupnoj svečanosti koju je organizirao Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada nazočili su predstavnici još nekih gradova, prijatelja Ludbrega.

Dražen Vađunec

Letenye je Ludbregu prvi gradprijatelj iz Mađarske. Gradić je to približno iste veličine poput Ludbrega. Od 1989. godine ima status grada, a broji oko 4.600 stanovnika. Ime grada dolazi od staroslavenske riječi letnye što znači ljeto, a prvi put se spominje kao Letenye 1314. godine. Smješten je tik uz granicu s Hrvatskom na kraju autoceste od Budimpešte prema Goričanu. Prije 20-ak godina bio je nezaobilazno šoping odredište ljudi s ludbreškog područja.

-Grad je nekoć bio poznat po trgovini, a sada se razvija drvna industrija i seoski turizam. Ipak od trgovine ne odustaju strani investitori jer njemački Müller gradi veliki distribucijski centar i čeka da Hrvatska uđe u EU jer vidi priliku za prodaju – rekla je Katarina Konczer, gradiščanska Hrvatica koja je s Mađarima došla kao prevoditeljica.

Ptuj je treći slovenski grad s pločicama na krugovima centra svijeta, nakon Tržiča i Laškog. Veći je od Ludbrega, ima 24.000 žitelja, a u vrijeme Rimljana imao ih je i dvostruko više.

-Ptuj je najstariji slovenski grad s dvije tisuće godina dugom poviješću. Najvrjedniji spomenik je crkva Sv. Juraja na čijem je tornju ucrtana razina vode za vrijeme katastrofalne poplave iz 1348. godine. Veći dio grada je sagrađen na obalama Drave na rimskim temeljima pa je praktički cijeli grad zaštićeno područje. Osim po arheološkim nalazištima poznat je po termama i kupališnom turizmu, a imamo i najstariju vinsku klijet u Sloveniji. U Ptuju se nalazi najveće umjetno jezero u Sloveniji površine 364 ha – rekla je Klaudija Petek.

Omlet s neobične drvene peći

Marija Kirić, članica Twirling kluba i Ludbreških mažoretkinja

Svakodnevno na trening

Naša postava u kategoriji C mažoret-plesa jer okuplja vrh svjetskog twirlinga.

Tihomir je jedini iz Hrvatske koji će tamo nastupiti – ističe Mirjana.

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub još su u travnju održali tradicionalnu godišnju priredbu i u dvosatnom programu nastupili su svi članovi s koreografijama za natjecanja i gostovanja. Njihovi gosti na parketu bili su iz Varaždina, Donjeg Kraljevca, mališani vrtića 'Smjehuljica'.

-Imamo 40-ak članova u dobi mlađih juniora i juniorki u obje udruge. Iduće godine Ludbreške mažoretkinje slave 20. obljetnicu rada. Trenira se gotovo svakodnevno, imamo brojna gostovanja i natjecanja, a želimo pokrenuti i školu twirlinga. Financijska sredstva su nam nedostatna mada smo dosad imali korektnu potporu Grada iako su donacije niže nego proteklih go-

9

dina. No, mi razumijemo da zbog krize novaca baš i nema. Od Grada smo dobili prostoriju za rekvizite i garderobu. Moram zahvaliti ravnateljici škole Kristini Stanko koja nam ustupa dvoranu kad nam je najpotrebnije, kao i brojnim sponzorima koji nam uvijek izađu u susret. Moram pohvaliti roditelje jer bez njihove ogromne organizacijske i financijske potpore ne bismo to postigli.

Složni smo i zaista funkcioniramo kao velika obitelj. Do kraja godine očekuje nas još najmanje pet gostovanja širom Hrvatske. Već dugo pripremamo 'Susret mažoretkinja u centru svijeta' za 22. lipnja ako će biti Cajnger placa, a očekujemo dolazak osam mažoret-timova i tri puhačka orkestra – kaže Mirjana Pavičić predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg.

Mirjana Pavičić za nju kaže: -Ona je prava cura, uvijek svugdje i u svako doba priskoči ako zatrebate pomoć, ništa joj nije teško. Osim što je odlična u twirlingu, cura je vrhunskog karaktera, a brine za mlađe članove baš kao starija sestra!Riječ je o Mariji Kirić koja uz velemajstora ujedno i njezinog trenera Tihomira Bendelju, postiže sve zapaženije rezultate.

-Živim u Sigecu. Imam 16 godina, učenica sam 1. razreda srednje škole u Koprivnici. U mažoretkinjama sam devet, a pet godina u Twirling klubu.Budućoj farmaceutkinji twirling je draži od mažoreta.

-Twirling ima više elemenata i više je plesnih pokreta, veći je izbor glazbe i koreografije, pa omogućuje više kreativnosti, a sve se radi sa štapom. Treniram pet puta tjedno, jedan do dva sata, a kad dolaze natjecanja onda su treninzi duži i naporniji.Posebno se sjeća prvog velikog natjecanja.

-Bilo je to u Požegi 2008. godine, moj prvi nastup na državnom prvenstvu i odmah sam postala državna prvakinja. Da, to mi je bio veliki poticaj da nastavim redovito trenirati.Prošla je cijelu Hrvatsku, a i prva inozemna natjecanja.

-Lani sam išla na svjetsko prvenstvo u Švicarsku, a i na europsko u Nizozemsku. Uvijek imamo malo slobodnog vremena, pa se trudimo

Marija i Aleksandra, prijateljice i vrhunski duet Marija je u europskoj eliti upoznati grad domaćina. Meni se posebno svidio baš Amsterdam. Trebala sam ići na prvenstva u Škotsku i Češku, ali nisam putovala zbog obveza. Valjda će biti prilika da vidim te i druge zemlje.Njezini su planovi, naime, nastaviti naporno trenirati.

-Nije mi teško trenirati jer cilj mi je

biti što bolja, a znam da će tako doći i dobri rezultati, medalje. Mogu j o š jako puno naučiti jer moj trener Tihomir je među najboljima u svijetu. Volim ples, glazbu, putovanja i druženja. Često nastupam u duetu s Aleksandrom Kučeković, pa smo puno zajedno, a odlično se slažemo.

Baš smo prave prijateljice – kazala nam je Marija.

10

DOGAĐAJI

4. lipnja 2013.

Naš doprinos zajednici

POU Varaždin u suradnji s Gradom Ludbregom i Pučkim otvorenim učilištem 'Dragutin Novak' organiziralo je predstavljanje natječaja 'Naš doprinos zajednici' Zaklade Zamah za financijsku potporu građanskim inicijativama. Među posjetiteljima bili su i predstavnici Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.

–Prijavili smo se za prezentaciju kako bismo se bolje upoznali s principom pisanja natječaja i mogućnostima što donose. Najavljeno je mnoštvo programa, pa trenutno

razmišljamo koji bi program naše knjižnice bilo najbolje prijaviti na natječaj – rekla je Edita KutnjakZlatar, vršiteljica dužnosti ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice.

Cilj je bio organizacijama civilnog društva omogućiti što raniji uvid u natječaj, predstavljanje natječajne dokumentacije i upoznavanje s primjerima uspješnih projekata prošlih godina. Na natječaj se mogu prijaviti jednokratne akcije udruga, zaklada, ustanova - škola, vrtića, knjižnica, te mjesnih odbora naselja. (ah)

Kako se pripremiti i javiti na natječaje

Antifašisti odali počast nevinim žrtvama ustaškog terora

Jasenovac – sinonim smrti i tragedije

Vozilo hitne pomoći mnogima je spasilo život

Predstavljen rad hitne službe

Nedavno smo odlukom Hrvatskog sabora dobili Dan hitne medicinske službe. Tim su se povodom građanima predstavili djelatnici ove službe širom Hrvatske, pa i u Ludbregu.

Na gradskom trgu građani su imali prigode upoznati vozilo hitne pomoći, djelatnici su pokazivali što činiti sa unesrećenim, odnosno bolesnikom i kako se zbrinjavaju određene povrede, a građani su mogli kontrolirati razinu šećera u krvi i tlak.

-Tim hitne medicinske pomoći čine doktor medicine, medicinska sestra/tehničar i vozač sanitetskog vozila. Na području Varaždinske županije djeluje 25 timova hitne medicinske pomoći, dakle, ukupno 75 radnika. Imaju prosječno oko 10.000 intervencija godišnje, te su često zaslužni za spas ljudskih života – kazala je Jasminka Begić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Na trgu su djelatnici ‘hitne’ građanima mjerili tlak i šećer

Svake se godine oko 22. travnja svečano obilježava obljetnica proboja logoraša iz Jasenovačkog logora smrti. U proljeće 1945., kada se bližio kraj kvislinške tvorevine NDH, ustaše su poubijale na stotine posljednjih logoraša. Cilj je bio zametnuti svaki trag četverogodišnje zločinačke djelatnosti prilikom koje su ubijene stotine tisuća djece, žena, muškaraca. Dob, spol, zdravstveno stanje nije bilo bitno – ako se netko smatrao neprijateljem NDH onda bi završio u jednom od ustaških logora smrti. Nepoželjni u novoj državi bili su svi Srbi, Židovi, Romi, ali i antifašisti bez obzira na nacionalnu pripadnost. Najstrašniji logor bio je kod sela Jasenovac, na ušću Une u Savu. Procjenjuje se da je u tom logoru na najgori način ubijeno između 83.000–100.000 ljudi, točni podatci nikad neće biti dostupni.

Među stradalima bilo je 200-tinjak osoba sa šireg ludbreškog područja.

Malo je osoba koje su ušle u taj logor, a žive izašle iz njega. Još je manje onih koji su preživjeli do današnjih dana. Među rijetkima su dvoje naših sugrađana - Ratko Zlojtro iz Bolfana i njegova sestra Savka iz Segovine.

Rodom su iz okolice Bosanske Dubice gdje su živjeli s obitelji, rodbinom, prijateljima. Ratko je imao 11, Savka samo 8 godina. A onda: -Onda su došli ustaše i Nijemci, sve nas pokupili i odveli u Dubicu. Tu su nas prozivali prema skupinama: stari posebno, mladi do 25 posebno, djeca posebno. Krenula je kolona od nekoliko kilometara ljudi prema Jasenovcu – tada nismo znali kakvo je to mjesto. Kada smo došli do ulaza, to je bilo toliko ljudi da nismo mogli ući pa su nas djecu smjestili u stočne vagone i tu smo bili 15 dana. Po najvećoj vrućini, hranu nam uopće nisu

dali, a vodu tek svaki treći dan. Tek kada su likvidirali starije logoraše, dio je mogao ući u logor. Nas djecu poslali su u Sisak odakle smo išli pješice za Lipik gdje smo bili kraće vrijeme, pa natrag za Sisak. Onda su nas opet poslali u Jasenovac, tamo smo bili uz samu Savu - ispričao je tužnim glasom Ratko.

Takva traumatična sjećanja nikad ne izblijede pa, iako je bio samo dječak, Ratko se još sjeća terora u Jasenovcu: -Ljudi su tu bili

Ratko Zlojtro kao stoka. Logoraši blijedi, slabi.

Bio je kolovoz, a u Jasenovcu mrak, magla, bodljikava žica. I mnogo ustaša, legionara, Švaba. Vidio sam dok su pozivali bolesnu djecu kao za bolnicu, a onda ih ubijali. Nas je spasio neki poznanik koji nas je odveo u Zagreb, odakle smo sestra i ja vlakom stigli u Ludbreg. Tu su nas uzeli dobri ljudi i tako sam tu ostao do danas. Moj otac, majka i starija sestra su negdje stradali. Poslije rata smo ih tražili, raspitivali se za njih, ali ništa nismo doznali. Od devet stričeva kraj rata je doživio

samo jedan. U mom rodnom selu sve je bilo opljačkano, blago nestalo, a kuća spaljena – kaže Ratko. Poslije rata dva puta je posjetio Spomen područje Jasenovac i odao počast žrtvama. Iako je to mučno sjećanje i velika tragedija za njega, smatra da današnja mladež premalo zna o tim događajima. Zato bi se o tome trebalo više govoriti, mlade voditi u Jasenovac.

Ove se godine komemoracija za jasenovačke logoraše iznimno održala 12. svibnja zbog poplava na tom području tijekom travnja.

Prisustvovao je i predsjednik Republike dr. Ivo Josipović koji je Javnoj ustanovi Spomen područja Jasenovac dodijelio Povelju Republike Hrvatske za zasluge, odlikovao preživjele logoraše, a sve ljude pozvao na ljubav i zajedništvo. Građane Ludbrega predstavljala je delegacija članova Udruge antifašista i Srpskog narodnog vijeća. Miljenko Kučeković i Ruža Đurašević svake su godine u Jasenovcu. Jer tu su stradali njihovi očevi.

Svjedočanstvo Ratka Zlojtra samo je dio velikog istraživanja u sklopu projekta 'Ludbreg i okolica u Drugom svjetskom ratu' koji provodi urednik Milivoj Dretar s timom povjesničara. Projekt se bliži kraju i može se očekivati da će Ludbrežani uskoro dobiti kvalitetnu knjigu o povijesti našeg zavičaja u najvećem svjetskom sukobu. S istraživanjem na ludbreškom području i prikupljanjem svjedočanstava o Drugom svjetskom ratu, komunističkim progonima i Domovinskom ratu započela je i zagrebačka 'Documenta' – centar za suočavanje s prošlošću. Sve zainteresirane osobe mogu se javiti prof. Milivoju Dretaru ili izravno u središte Documente.

Praznik Roma Ludbreški Romi svoj dan slave 8. travnja, ali su ga u Ludbregu obilježili malo kasnije. Druženjem na rukometnom terenu kod stadiona uz glazbu od podneva, pa sve do jutra. No, pritom su nas podsjetili na probleme s kojima se i danas susreću.

-Naš predstavnik u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi nije osigurao sredstva, pa tek kad je Grad Ludbreg uplatio redovitu donaciju 3.000 kuna mogli smo napraviti proslavu. Pripremili smo skromnu veselicu uz odojak i grah varivo s mesom. Zahvaljujemo sponzorima, a posebno gospodinu Bohnecu koji je donirao vino. Mladi su

uživali u recitalu, plesu i sportu, prvenstveno u nogometu – rekao je Martin Levaković.

Poznato je da žive tik uz odlagalište otpada, ali imaju i drugih problema, primjerice teško dobivaju stalni radni odnos. Nadaju se da će im Grad dodijeliti parcele na kojima bi sagradili kuće za potomke, jer kako kažu, osjećaju da su izvan svog naselja pomalo nepoželjni.

-Smrad iz odlagališta je užasan, naročito ujutro kad prozore ni ljeti ne možemo otvarati. Puno je žohara i štakora dugačkih kao lakat. A i sami nismo složni, teško se dogovaramo. Treba legalizirati 8 kuća uz glavnu zgradu, bivšu klaonicu.

Romi su obilježili svoj dan kod stadiona uz recitale, pjesmu i sport Očekujemo besplatnu legalizaciju, a Grad pristaje na oprost pola iznosa. Još uvijek nije asfaltirana

cesta do kuća - kaže Adam Oršoš, zamjenik predstavnika ludbreške romske zajednice.

Nadaju se da će naselje dostojno urediti, poput onih u Međimurju. (dv)

TU OKO NAS

4. lipnja 2013.

11

Radio klub Ludbreg

Tradicija stara 40 godina

Otvoreno prvenstvo u amaterskoj radio-goniometriji Radio kluba Ludbreg održava se od 1974. godine ili punih 40 godina. Na taj način ovo natjecanje ludbreških radio-amatera je najstarija ludbreška tradicija, osim možda fašničkih svečanosti.

Do početka 80-ih godina prošlog stoljeća, Radio klub Ludbreg bio je jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji su njegovali ovu disciplinu. Po postignutim rezultatima i broju organiziranih natjecanja u posljednjih 30-ak godina, naš radio klub je u samom vrhu amaterske radio-goniometrije u Hrvatskoj. Tako mu je 1999. godine povjerena organizacija 12. prvenstva I. Regiona IARU u amaterskoj radiogoniometriji.

Novo Otvoreno prvenstvo Radio kluba Ludbreg u amaterskoj radio goniometriji, u njihovom žargonu 'lovu na lisicu', održano je sredinom svibnja. Za one koje nisu upućeni, radi se o spoju trčanja i otkrivanja skrivenih odašiljača na terenu koje natjecatelji traže pomoću svojih radio-uređaja.

Brdovit i šumovit teren djelomično ispresijecan vinogradima na području Graci iznad Hrastovskog bio je 'domaćin' natjecateljima. Start je

Kako se ‘lovi lisica’?

Prije natjecanja tajnik ZTK Ludbreg Ivan Marcijan sakrio je na terenu 5 radio-stanica tzv. 'lisica' na površini oko 10 km². Mlađe kategorije moraju pronaći najviše 3, s starije u kategorijama M21 i Ž21 svih 5 uređaja. Orijentira se prema detaljnoj karti terena područja skrivenih 'lisica' i koristi prijemnik kojim se odredi smjer dolaska radio-signala. No, 'lisice' ne emitiraju radio signal cijelo vrijeme što dodatno otežava njihov pronalazak.

-Lisica emitira signal jednu minutu, a zatim je 4 minute pritajena.

Natjecatelji imaju 140 minuta da

bio po ugodnom sunčanom vremenu kod mosta preko Bednje. Gotovo idealnim uvjetima za natjecanje doprinosio je lagani osvježavajući vjetar. Sudjelovalo je 30-ak natjecatelja iz Križevaca, Bjelovara, Zagreba, Murskog Središća i Splita podijeljenih u 13 kategorija. U ludbreškoj ekipi bili su: Filip Kranjec, Filip Rajh, Luka Štefančić, Luka Par, Lana Par, Leo Vađunec, Branimir Vrbanić i

Priprema za start kod mosta u Hrastovskom

Policijska postaja i Auto klub Ludbreg Policijska postaja Ludbreg u suradnji s Autoklubom Ludbreg i ove je godine provela praktičnu vožnju spretnosti biciklom. Zbog loših vremenskih prilika testiranje je održano u maloj sportskoj dvorani ludbreške škole.

-Testiranje vožnje biciklom za učenike 5. razreda je obvezno prema Zakonu o sigurnosti u prometu.

On propisuje da djeca do 14 godina ne smiju voziti bicikl na cesti. No, ako su djeca u školama osposobljena i izdana im je potvrda mogu upravljati biciklom već s 9 godina – rekao je Leonardo Sakač, službenik za poslove pomoćnika načelnika Policijske postaje Ludbreg.

Na provjeri znanja iz poznavanja

Darko Klarić.

-Zovem se Lana Par, imam 14 godina i pohađam 7.c razred OŠ Ludbreg. Treniram tri godine i dva puta sam bila državna prvakinja u kategoriji Ž14 i dvaput sudjelovala na europskom prvenstvu. Vikendima u travnju i svibnju održi se 10 natjecanja s kojih se rezultati zbrajaju, a onda najbolji nastupaju na državnom prvenstvu koje će ove godine

Ludbreška ekipa osvojila je 2. mjesto biti na Murteru. Već sam osigurala nastup na Murteru, a nadam se da će to uspjeti i mojoj kolegici Eleni Ondruj iz Križevaca – rekla nam je Lana iz Hrastovskog.

Poznavanje tehničke kulture i snaženje u prirodi osnova su za dobar rezultat, ali to nije prepreka da se ovom zanimljivom disciplinom bave i najmlađi.

-Imam 10 godina, živim u Ludbregu i pohađam 4.b razred. Natječem se u kategoriji M 14. Moram pronaći tri skrivene 'lisice' i pronaći cilj. Jako volim ovo i dosad se nikad nisam izgubio u šumi – rekao je Filip, najmlađi natjecatelj ludbreškog kluba.

Natjecanje je spoj trčanja, orijentacije u prirodi, poznavanja tehnike,

S. Vincetić, I. Marcijan i T. Varga pripremaju start

a kombinacija boravka u prirodi i druženja vrlo je atraktivna i korisna za zdravlje. Na ludbreškom natjecanju najbolja je bila ekipa iz Bjelovara kojoj je uručena plaketa 'Centrum Mundi'. Naši su osvojili drugo mjesto. Ponajbolje ekipe primile su i pehare, pojedinci medalje, a svim natjecateljima bez obzira na plasman uručene su diplome.

Ako želite okusiti dinamičnu disciplinu koja doprinosi fizičkom i psihičkom zdravlju, uključite se u aktivnosti Radio kluba Ludbreg kojemu je, usput rečeno, Radio pozivni znak 9A1EZA. Višestrukim sudjelovanjem na natjecanjima steći ćete prijeko potrebno iskustvo za bolje rezultate.

Dražen Vađunec

Lana Par i Filip Kranjec

Za sigurnu vožnju biciklom

prometnih propisa i vožnji spretnosti biciklom bilo je oko 90 učenika OŠ Ludbreg. Onim učenicima koji su položili test iz sigurnosti prometa i vožnju Autoklub Ludbreg izdaje potvrde da mogu samostalno upravljati biciklom na cesti iako nisu navršili 14 godina.

‘Sigurno u prometu’ provodi se u osnovnim školama kako bi učenici dobili temeljna znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima, te da što bolje svladaju vještinu vožnje biciklom. Inače, Osnovna škola Ludbreg bila je domaćin i Županijskog natjecanja na kojemu su učenici ludbreške škole ekipno osvojili odlično šesto mjesto. (dv)

Djeca su trebala pokazati znanje i veliku spretnost u vožnji bicikla

Ludbreška biciklijada u nedjelju 9. lipnja u 14 sati Pred nama je nova Ludbreška biciklijada, 26. po redu po čemu je, uz onu zagrebačku, najstarija biciklijada u Hrvatskoj. Na programu je u nedjelju 9. lipnja, a start je u 14 sati na glavnom trgu. Učesnike očekuje rekreativna vožnja duga oko 12,2 km na relaciji Ludbreg-Globočec-Čuko-

pronađu svih 5 lisica i da pronađu cilj. Pobjednik je onaj tko to uspije napraviti što prije - kaže Darko Klarić, naš najstariji natjecatelj koji je osvojio 1. mjesto u kategoriji M40.

Lisice su međusobno udaljene ukupno oko 7 km zračne linije.

-To znači da u idealnim uvjetima natjecatelji pretrče oko 12 km.

No, ako su 'promašili' u orijentaciji, desi se da moraju proći i do 20 km kako bi stigli na cilj. 'Sramota' je izgubiti se. Na natjecanju u Seulu u Južnoj Koreji jedan se izgubio tako da su po njega morali helikopterom – otkrio je Darko.

Start i cilj na trgu

vec-Sveti Petar-Apatija-Slokovec-Sigetec-Selnik-Ludbreg.

Organizacijski odbor pri Turističkoj zajednici Ludbrega odlučio je uvesti neke promjene. Naime, i cilj je sada na središnjem trgu, a ne na Otoku mladosti.

-Vjerujem da će i na trgu biti za-

bavno i da će ljudi ostati na druženju. Na trgu bicikliste očekuje ručak, besplatno ćemo dijeliti odličan grah s kobasicama i špekom. Učesnici će prije starta dobiti zastavice s brojevima, pa ćemo u cilju najsretnijeg nagraditi novim biciklom - najavio je Josip Loparić, predsjednik Organiza-

cijskog odbora.

Potom druženje, zabava, glazba.

‘Gornji grad’ iz Vinograda Ludbreških priredit će prigodne zabavne igre, a Vuzmek izložbu gljiva.

Organizatori vjeruju da vrijeme neće poremetiti planove.

-U slučaju lošeg vremena slijedi

odgoda, a pričuvni termin je subota 15. lipnja. Pozivamo žitelje Ludbrega i okolice da se pridruže u vožnji ili barem na trgu gdje ćemo se družiti, zabavljati i opustiti. Bilo bi šteta to propustiti – rekla je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda.

Start - nedjelja 9. lipnja u 14 sati.

12

K U LT U R A

4. lipnja 2013.

Likovni umjetnici redovito pomažu Udrugu 'Ludbreško sunce'. Zato mnogi s nestrpljenjem očekuju ovakva druženja kao što je likovna kolonija u organizaciji 'Ludbreškog sunca' koja je jedno od većih druženja likovnih stvaratelja, te rado dolaze na ovu koloniju i time iskazuju svoju humanost i zadovoljstvo što mogu pomoći onima kojima je pomoć zaista potrebna.

Tako je bilo i ove godine kada je 'Ludbreško sunce' organiziralo osmu po redu koloniju 'Sunce 2013.', a odazvalo se čak 70 umjet-

Rad slikara u Kući Sunca

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner

Perje iščupali iz zaborava

nika iz svih županija sjeverozapadne Hrvatske, te gosti iz Mađarske.

Slikari su za fond djela udruge poklonili 135 radova. Ludbreško sunce će slike s kolonije ponuditi na prodaju na humanitarnoj aukciji.

-Na humanitarnoj aukciji od prodaje slika nastalih na lanjskoj koloniji prikupili smo oko 80.000 kuna. Uvjerena sam da će ovogodišnja aukcija biti iznimno uspješna, a prikupljena sredstava koristit ćemo za djelovanje i rad Udruge – ističe Ružica Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca.

Snimila: M.Hižak

Slikari za Ludbreško sunce

Ružica Zlatar zahvalila je slikarima na sudjelovanju u koloniji

Književni natječaj za obljetnicu svetišta U cilju njegovanja kajkavskog izričaja Radio Ludbreg posljednjih godina provodi književni natječaj za pisce-amatere. No, Radio je ovih dana raspisao drugačiji književni natječaj i to pod nazivom 'Vrelo nadahnuća'. Tema je duhovno stvaralaštvo, a radovi mogu biti pisani na bilo kojem narječju i na standardnom književnom jeziku.

Natječaj obuhvaća i uglazbljene pjesme, također duhovnih motiva.

Radio Ludbreg ovaj je natječaj raspisao kao svoj doprinos velikom jubileju ludbreškog svetišta.

-Poznato je da Ludbreg slavi ove godine 500-tu obljetnicu priznanja svetišta Predragocjene Krvi Isusove. Htjeli smo to prigodno obilježiti na našem radiju i pozivam autore

da nam se jave svojim radovima. Na natječaj nam mogu poslati kratka književna djela poput kratke priče, putopisa, eseja, dramskog teksta i poezije. Uvjet je da su to neobjavljene pjesme i kratki prozni radovi duhovnog sadržaja protkani kršćanskim vrednotama. Također mogu poslati i nove skladbe kantautora ili solista s pratnjom, ali skladbe moraju imati kršćanski karakter i biti pisane isključivo kajkavskim narječjem.

Autori se mogu natjecati u svakom

Čehanje perja uvijek je išlo brže u društvu

Restauratorski centar Ludbreg

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner ponovno je građanstvu osigurala zanimljiv program. U dvorani Pučkog učilišta održana je 'Čehara', glazbenoscenski prikaz starog običaja naših krajeva koje je izvela Osnovna škola Veliki Bukovec. Cilj je obnoviti stari, zaboravljeni običaj čehanja perja i sačuvati ga od zaborava.

-Radi se o starom običaju čehanja odnosno odvajanju nježnih, mekih dijelova pera koja su se koristila za izradu posteljine, punjenje jastuka, blazina, prekrivača. Preko ljeta se skupljalo perje, a zimi se čehalo uglavnom uvečer. Čitav tjedan, svaku večer čehalo se perje u jednoj kući. Jer za jedan jastuk treba čak i 3 kg načehanoga perja. Uz gibanice, štrukle, sir, kruh, piće i pjesmu, druženje bi potrajalo do kasno u noć – kažu stariji.

Taj pučki običaj prethodio je i udaji naših baka u kojem su mame

Na otvaranju izložbe, u sredini autor Nenad Marinac

pripremale obaveznu posteljinu za svoje kćeri.

-Ovakvi programi su dobrodošli jer je važno da mlađi, kao što su učenici koji su izveli program, na kojima svijet ostaje, nauče i sačuvaju naše običaje. Neki posjetitelji po prvi put su se upoznali s ovim običajem dok su se drugi vratili u djetinjstvo i mladost. A i programi na kajkavskom narječju uvijek dodatno razvesele posjetitelje – rekla je Edita KutnjakZlatar, v. d. ravnatelja Gradske knjižnice.

Program su izveli glumci, recitatori, zbor i tamburaši škole. –Središnji dio programa je prikaz čehanja perja, odvajanja mekanog od središnjeg, tvrdog dijela pera. Danas kažemo da je to običaj dok je nekad bio svakodnevni posao, a žene su kako bi bilo zanimljivije radile u društvu – rekao je Hrvoje Živković, vjeroučitelj u bukovečkoj školi, jedan od voditelja programa.

Iva Havaić

Običaje je prikazala OŠ Veliki Bukovec pjesmom i plesom

žanru isključivo s jednim radom.

Najbolji će biti nagrađeni, a radovi koje izabere Stručni ocjenjivački sud bit će izvedene na književnoglazbenoj večeri u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje.

Planiramo objaviti i zbornik radova pristiglih na natječaj – pojasnio je Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega.

Književni natječaj Radio Ludbrega duhovnog stvaralaštva „Vrelo nadahnuća" u povodu 500-te obljetnice priznanja svetišta u Ludbregu otvoren je do 15. srpnja.

Uzorci sa zidova kao umjetničko djelo

Restauratorski centar Ludbreg priredio je zanimljivu, pomalo i jedinstvenu izložbu u svojim prostorima. Pod nazivom 'Mustre Nenada Marinca' predstavljena je zbirka zidnih valjaka.

-Poveznica nas i autora Nenada Marinca je što se mi u ovom prostoru bavimo zaštitom i obnovom spomenika kulture. Ove slike predstavljaju dio materijalnog trenutka naše baštine, nešto što smo nekada svakodnevno imali u našim domovima, a autor je dugogodišnjim sakupljanjem valjaka uspio materijalizirati ih na tim slikama – rekla je Venija Bobnjarić-Vučković, voditeljica Restauratorskog centra Ludbreg.

Nenad Marinac je koprivnički umjetnik - kolekcionar, slikar i pjesnik. Prikupljao je zidne valjke koje je nekad imalo svako kućanstvo 20ak godina i stvorio zbirku od gotovo sedam stotina zidnih valjaka s različitim ornamentima i uzorcima. Na ludbreškoj izložbi predstavljen je tek manji dio otisaka, 'mustri', iz zbirke valjaka Nenada Marinca. Otisci uzo-

raka i ornamenata sa zidnih valjaka ne predstavljaju samo ljudsku potrebu za ukrašavanjem zidova, već predstavljaju određene stilove i razdoblja u kojima su nastali. Jedinstvena izložba pokazala je kako stari, odbačeni predmeti postaju dio umjetnosti.

-Naglasak je na ornamentu koji je zidove kuća pretvarao u dvorac.

Valjci s ornamentalnim ukrasima u prošlosti su se koristili za ukrašavanje zidova u građanskim i seljač-

kim kućama u crno-bijeloj tehnici, kao skromnija i jeftinija zamjena za skupocjene svilene i papirnate zidne tapete – rekla je na otvaranju izložbe u Ludbregu gošća iz Koprivnice, Dražena Jalšić-Ernečić, viši kustos u tamošnjem muzeju.

Ovom jedinstvenom izložbom Restauratorski centar Ludbreg pridružio se obilježavanju Dana muzeja koji je se kod nas obilježava 18. svibnja.

Marina Hižak

4. lipnja 2013.

Nastup plesnih sekcija ludbreškog KUD-a U ludbreškoj dvorani održan je program svih ritmičkih skupina i uzrasta malog folklora KUD-a 'Anka Ošpuh' koji su uprizorili lijepu glazbeno-scensku priču. Plesom, pokretom i pjesmom uz pomoć pripovjedača ispričali su priču 'Plesna haljina žutog maslačka' naše poznate spisateljice za djecu Sunčane Škrinjarić.

Program su pripremile voditeljice ritmičkih skupina Ivana Kapusta i Ana Katalenić, te malog i srednjeg folklora Maša Horvat i Valentina Bobetić.

U programu je skupina mali Leptirići izvela 'Šapice mi zeko daj', 'Ludi mačak',' Muhara' i 'Zmajček'. Skupina 'Anđeli' izvela je 'Marry me', a

K U LT U R A

Plesna haljina žutog maslačka

mali i srednji uzrast folklora dodao je igre i plesove Međimurja.

Nakon pojedinačnih točki, na red je došla priča.

Zahvaljujemo našim članicama i članovima na puno rada, strpljenja i ljubavi koju su uložili u rad na uprizorenju priče, te prijateljima i članovima obitelji koji su ih pratili na probe – istaknule su Ana Katalenić i Ivana Kapusta.

'Plesna haljina žutog maslačka' tako je uz puno uloženog rada i ljubavi prema plesnim pokretima ispričala prekrasnu priču, a u priči su sudjelovale plesne skupine KUD-a 'Anka Ošpuh Leptirići, Anđeli, Harlekini i

Priču su dočarale plesne skupine svih uzrasta

Predstavljene pjesme i priče Vlatke Fotak

O Ludbregu s ljubavlju i sjetom

Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' organizirala je književnu večer s Vlatkom Fotak, ludbreškom amaterskom spisateljicom. Duhovitošću, a katkad i britkošću, plijenila je pozornost svojih slušatelja njima bliskom temom – Ludbregom. Osim pjesama i proze iz knjiga 'Pričice iz centra sveta' (1999.), te 'Ludbreg, imam te rada' (2001.), bilo je pročitano i nekoliko novih Vlatkinih pjesama.

-Odazvala sam se na poziv ravnateljice knjižnice Edite KutnjakZlatar, hvala joj što se sjetila. Počela sam pisati u mirovini, svoju veselu narav, humorističnost i duh, život u našem gradu imala sam potrebe prenijeti na papir. Uhvatila me nostalgija za mladošću, obiteljskim životom, nekad idiličnim životom i starim Ludbrežanima koji više nisu s nama. Nekad su se ljudi više družili po kućama, danas je televizija privukla ljude, jako se malo druže. Moram reći da nikada nisam dobila toliko poljubaca koliko tu večer!- iznijela je Vlatka svoje dojmove.

Sklonost humoru u pisanju vjerojatno je obiteljska crta. Jer njezin brat je bio Mladen Kerstner, 'otac' Dudeka, Presvetlog, Ožbolta i drugih likova 'Gruntovčana' i 'Mejaša'.

Naime, Vlatka se rodila u Ludbregu

Vlatka sa svojim domaćinima

Vlatka Fotak

Mnoštvo Ludbrežana na književnoj večeri

13

kao treće dijete u obitelji Marije i Zvonka Kerstnera. Uz sestru Bojanu i brata Mladena tu je provela djetinjstvo i završila osnovno školovanje. Srednju školu pohađala je u Čakovcu pripremajući se za poziv ekonomista. Zajedno sa suprugom počela je raditi u poznatoj obiteljskoj zanatskoj radnji za proizvodnju kapa i šešira.

–Jako sam vezana za rodni grad i zato su Ludbreg i Ludbrežani osnovni motivi mojih spisateljskih radova.

Zapravo sam počela pisati kad sam došla u mirovinu, pa sam osjećala potrebu da dio vremena posvetim pisanju i misli prenesem na papir.

Ostalo vrijeme provodim posjećujući Udrugu umirovljenika, crkvu, Udrugu Črni maček, a ranije kad me zdravlje bolje služilo, i Ludbreško sunce – kaže Vlatka Pjesme i kratke priče na književnoj večeri čitali su Snježana Hranić, Ksenija Mihin, Aleksandar Horvat, Filip Matijević i Filip Bajsić, a kroz program je vodila Zdenka Moslavac.

Marina Hižak

Crazy Hill.

-Naše plesne skupine i uzrasti malog folklora dvaput godišnje redovito priređuju cjelovečernji program s glazbeno-scenskim uprizorenjima djela. Ovo je prvi takav program u godini koji se uobičajeno izvodi u proljeće, a drugi će se pripremiti za zimu, točnije uoči Božića. Vjerujem da su posjetitelji bili zadovoljni izvedbama naših mladih članova – kazao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a.

Potvrda da je prepuno gledalište uživalo u programu je buran pljesak kojim je ispratilo male izvođače.

Ana Havaić

Folklorni susreti 8. lipnja

Ljepota plesa, pjesme i narodnih nošnji Već 12-u godinu zaredom ludbreško Kulturno-umjetničko društvo Anka Ošpuh‚ organizator je i domaćih Folklornih susreta u centru svijeta. To je već sasvim lijepa brojka i možemo reći da je riječ o još jednoj ludbreškoj sada već tradicionalnoj manifestaciji. Izredalo se na ludbreškoj smotri dosad 50-ak kulturno-umjetničkih društava iz raznih krajeva Hrvatske, ali je bilo i gostovanja iz inozemstva. U svakom slučaju, poklonici folklora uživali su u plesu, pjesmi i veličanstvenim narodnim nošnjama koje su pokazali članovi gostujućih društava.

U proteklih 12 godina mijenjao se termin Susreta, ali ne i smisao – radost nastupa pred publikom i druženje članova folklornih skupina društava.

Tako će biti i ove godine. Susreti će biti održani u subotu 8. lipnja.

-Nadamo da će nas poslužiti lijepo vrijeme jer u tom slučaju Susreti će biti održani

na središnjem trgu, a jedino ako nas kiša otjera onda ćemo se preseliti u veliku dvoranu Pučkog otvorenog učilišta.

Sasvim sigurno će Ludbrežani imati prigode uživati u folkloru, pjesmi i plesu iz nekoliko naših krajeva, kao i u njihovim narodnim nošnjama. Naravno, nastupit ćemo mi kao domaćini, a nastup su potvrdila kulturno-umjetička društva Beli Manastir, Molve, Seljačka sloga iz Donje Dubrave, Prigorec iz Sesvetskog Kraljevca.

Pozivam građane Ludbrega i okolice da pogledaju program smotre, uvjeren sam da će provesti ugodno subotnje popodne i uživati u našim nastupima – poručuje Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a Anka Ošpuh.

Uoči Susreta koji počinju u 17 sati u subotu, 8. lipnja priredit će se i mimohod ulicama Ludbrega, pa će ljepota narodnih nošnji biti najbolja pozivnica za dolazak gledatelja na ovogodišnju manifestaciju.

Priče za laku noć u lipnju 5. lipnja - William Joyce: Mjesec-svat 12.lipnja - Jelena Pervan: Pjegava Iva 19.lipnja - Čarobna prijateljica (vilinska priča) 26.lipnja - Bajke: Princeza i jednorog

Vila i čarobna zemlja Priče se čitaju svake srijede u 19 sati na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’.

14

SP O R T

Rukometni klub ‘Ludbreg-MB’ RK Ludbreg MB u protekloj sezoni obilježio je 40 godina rada.

Krajem prošle godine održana je klupska skupština na kojoj su podijeljena prigodna priznanja. Višegodišnju dužnost klupskog predsjednika napustio je Krunoslav Kosir, a za njegovog nasljednika izabran je Lino Zmaić. Klub je sezonu što se seniora tiče završio na petoj poziciji u III. HRL sjever, što je negdje na donjoj granici ambicija uzevši u obzir da su u polusezoni klupsku kadrovsku situaciju poboljšali iskusni Žnidarić i povratnik Petrošanec. U drugom dijelu bilo je više kvalitetnih izvedbi, poglavito u Koprivnici gdje se prvaka lige držalo u neizvjesnosti tijekom cijele utakmice.

Kadeti su cjelokupnoj hrvatskoj rukometnoj javnosti ukazali na izvrstan rad. U konkurenciji 24 kluba zauzeli su odlično deveto mjesto, a

Uspješna sezona samo ih je 'kuhinja' u posljednjem kolu odvojila od nastupa na završnici Državnog prvenstva na kojem je nastupalo osam najboljih. Zaista sramota za rukomet, a pogotovo što bi to moglo biti loše za mlade rukometaše koji se već u ovoj dobi susreću s anomalijama u sportu.

Više o ambicijama rekao nam je dugogodišnji trener Andrija Pišpek: -Što se tiče seniora, rekao bih da je za nama rezultatski solidna sezona. Nitko nas nije posebno 'razvalio' izuzev Bjelovara II koji je iskoristio sve naše slabosti. S tri treninga tjedno prelazimo na pet i mislim da ćete se iduće sezone imati čemu radovati.

Jurišat ćemo na vrh i teško će nam se netko suprotstaviti. Organizacijski i igrački naš Ludbreg zaslužuje drugoligaša i točka!

Bravo Andrija, volimo optimizam garniran kvalitetom!

Neven Jerbić

Teniski klub Podravina Ludbreg

Gašpar Haramija, jedna od novih mladih perjanica kluba

Novi iskorak ludbreškog tenisa Ludbreški teniski zaljubljenici napravili su od početka godine iskorak u radu s mladima. Dario Posavec, trener TK Podravina, još uvijek aktivni tenisač, radi s oko 25 mladih dječaka i djevojčica. Takav interes čak je nadmašio očekivanja: -Očito se prepoznala kvaliteta rada u klubu. Djeca treniraju 3-4 puta tjedno, ovisno o slobodnom vremenu i vjerujem da su zadovoljni treninzima. I što je posebno čudno i lijepo gotovo svaki naš mladi tenisač s kojim otiđemo na neki od turnira postigne zapaženi rezultat – kazao je Posavec.

Nakon odlaska perjanica ludbreškog tenisa Zlatara i Gala u čakovečki klub gdje se radi još intenzivnije, naše glavne nade u tenisu postali su Maks Patafta i Gašpar Haramija. To su tek golobradi dječaci koji se jedva mogu pohvaliti dvocifrenim brojem godina. Maks je u Varaždinu na regionalnom prvenstvu starosti do 12 godina u konkurenciji 30-ak igrača zauzeo drugo, a u Koprivnici treće mjesto.

Gašpar je u Koprivnici zauzeo treće mjesto, a nakon tog turnira jednostavno ne zna za poraz.

Osvojio je turnire u Varaždinskim Toplicama i Prelogu bez izgubljenog seta. Glavna snaga ovog dječarca je forhend, ne rasipa poene, a ima odliku pravih sportaša da prvi dolazi na trening, a odlazi zadnji: -Te mi je navike prenio brat Filip, također tenisač. Uzor mi je Nadal, a nadam se da ću napraviti lijepu karijeru. U Hrvatskoj planiram ući među najboljih pet, a ako krenem s profesionalnom karijerom

4. lipnja 2013.

RK Ludbreg-MB u novoj sezoni juriš na osvajanje naslova

Denis Munka, mladi bacač kugle iz OŠ Ludbreg

Kuglom po livadi

Novi sportski i atletski talent rađa se u Ludbregu. Denis Munka iz Sigeca učenik je 6.b razreda OŠ Ludbreg. Osim što je odličan učenik ima i snažnu, atletsku građu. Posjeduje iznadprosječnu mišićnu masu za svoje godine što je jedan od uvjeta za bacačke discipline. Njegove je fizičke predispozicije i sposobnosti zamijetio njegov učitelj tjelesnozdravstvene kulture Tomica Letina.

-Denis trenira rukomet i to mu je pomoglo da postigne odličan rezultat u bacanju kugle. Za taj sport osim snage potrebno je imati i eksplozivnost, a on je brzinu izbačaja dobio trenirajući rukomet. Na dječjem atletskom natjecanju 'Plava liga' u Varaždinu, Denis je bacio kuglu težine 3 kg čak do 11,48 metara i osvojio drugo mjesto – rekao je Tomica Letina.

Organizator lige je Hrvatski atletski savez, a ovim rezultatom Denis je osigurao nastup u finalu. Tako će 3. rujna nastupiti u Zagrebu u prednatjecanju Hanžekovićevog memorijala, najvećeg atletskog mitinga u Hrvatskoj. Istog dana na mitingu će

Tomica Letina i Denis, trener i učenik u večernjem programu nastupiti ponajbolji svjetski atletičari.

-Za nastup u Varaždinu pripremao sam se samo mjesec dana. Vratar sam u rukometu i to mi je još uvijek prvi sport. Tijekom ljetnih praznika ići ću u rukometni kamp u Zadar, ali ću dosta trenirati i bacanje kugle. Već sad bacam 1 metar dalje, pa se nadam dobrom rezultatu u Zagrebu – kaže Denis.

Trener Dario Posavec i Gašpar nadam se da ću biti među 50 najboljih svjetskih tenisača – planira Gašpar svoju tenisku budućnost.

No ništa nije nemoguće jer kao što se kaže - samo nebo je granica.

Osim Maksa i Gašpara vrijedne rezultate postižu i ostali klinci i klinceze ludbreškog kluba - Elena Crnković, Ria Gača, Tomislav Grgek i drugi. Lijepo je što trenira i sedmero predškolaca, a među njima je čak pet djevojčica.

Seniori i veterani također nisu za odbaciti, prije nekoliko dana bili su nadomak pobjede nad ivanečkim tenisačima koji slove kao jedni od najboljih u županiji. Kod seniora kvalitetne partije pružaju Zlatar, F. i S. Gal, Pokos, Vitez, Žinić, Perko, V. Papp, a posebice ludbreški Pat Cash – Dražen Crnković. On je u posljednje vrijeme u parovima osvojio i nekoliko respektabilnih turnira.

Sve u svemu dobre stvari čuju se iz teniskog kluba, a lijepa budućnost je neupitna.

Neven Jerbić

Denis će nastupiti u finalu državnog natjecanja u Zagrebu

Denis trenira uglavnom sam, bez uređenog bacališta, i to u svojem vrtu u Sigecu prema uputama i vježbama učitelja Letine. Kad u školi ima tjelesni, koristi svaku priliku za nekoliko izbačaja kugle koristeći rubnik na parkiralištu iza dvorane.

-Postoje tri tehnike bacanja kugle, a ja sam Denisu pokazao tehniku bez okreta koja je trenutno najprimjerenija njegovom uzrastu.

Nastojim ga usmjeriti u varaždinski atletski klub gdje bi pod vodstvom stručnog trenera i uz specijalne vježbe mogao brže napredovati – pojasnio je Tomica.

Ako za koju godinu Denis Munka postigne vrhunski rezultat u bacanju kugle nemojte zaboraviti na njegov početak. To ne bi bilo nikakvo iznenađenje jer zar na takav način nisu započele i Sara Kolak, Sandra Perković pa i Ivana Brkljačić koja je Denisu uručila srebrnu medalju na natjecanju u Varaždinu.

Dražen Vađunec

4. lipnja 2013.

Podravina na kraju sezone Nogometaši Podravine pri kraju su još jedne sezone. Ludbrežani još uvijek mogu ostvariti primarni natjecateljski cilj – osvojiti županijski kup, finale je 15. lipnja.

U prvenstvu su 'plave bluze' završile pri vrhu na trećem mjestu iza Mladosti iz Ždralova i čakovečkog Međimurja koji su ipak ostavili bolji dojam u ovom prvenstvu. U drugi dio prvenstva Ludbrežani su ušli s dosta poteškoća zbog nepotpuno odrađenih priprema uzrokovanih lošim vremenskim uvjetima, kao i drugi klubovi. Osjetilo se to na igri, nažalost, i na rezultatima. Dva visoka gostujuća poraza u Virovitici i Ždralovima uzrokovala su smjenu trenera Damira Maretića. Uprava je za njegovog nasljednika odredila ludbreškog trenera Nevenka Blagaja. On je krenuo pobjedom u Ivancu te u devet kola postigao čak osam pobjeda. Jedini kiks bila je katastrofa u Kotoribi gdje je Graničar podario Ludbrežanima visok poraz.

Pobjeda u Križevcima pak skupo je plaćena. Rasječena je usnica motoru momčadi Saši Hojskom što je doga-

Finale kupa i treći u ligi

Solidna prvenstvena sezona ludbreških plavih đaj koji je obilježio kraj sezone.

Ludbrežani koji su počeli padati usred ritma srijeda-subota ostali su bez svojeg vrlo bitnog igrača. Ispalo se od Ivančice u kupu gdje je sve bilo jasno nakon blijedog domaćeg izdanja gdje su gosti potpuno zasluženo pobijedili. Nakon toga još jedan poraz na domaćem terenu ovog puta protiv snažnijeg Međimurja. Otkako

je Blagaj preuzeo momčad dojma smo da su se u prvim utakmicama skupljali bodovi uz ne baš atraktivnu, ali svrsishodnu igru. Zatim je došlo razdoblje veće atraktivnosti i efikasnosti, podarili su Ludbrežani Mladosti iz Preloga osmicu, a Podravcu šesticu. Trener je novim ulogama i ofenzivnijim zadacima jako podigao Pompera i Sabola, konstantno je po-

čeo igrati Holi. Mumlek je vrlo kvalitetno dirigirao igrom Podravine, ali se pretkraj sezone i kod njega osjetio pad. Golman Bešenić, prave golmanske konstitucije, s velikom željom ulazio je u svaki dvoboj. Koji puta i s prevelikom, jer bilo je golova koji mu se mogu staviti na dušu. No, u nekoliko navrata izlazio je i kao pobjednik u situacijama jedan na jedan koje mu je znao priuštiti njegov obrambeni štit.

Dolaskom novog trenera mlađahni Jadanić, Žmuk, Orehovec počeli su dobivati više prigoda, zaslužili su to odličnim nastupima u juniorskom natjecanju gdje je Podravina stigla do vrha u svojoj kategoriji.

Još nešto o treneru. Uz sve općepoznate teškoće koje ima taj posao još je trebao izdržati i pritisak koji je zasigurno bio izražen dolascima na utakmicu njegovih potencijalnih nasljednika.

Viđali smo na tribinama pravu svitu očito zainteresiranih za ludbrešku klupu - Toplaka, Kastela, Kemenovića, Kovačevića, Orehovca……

Nadamo se boljoj idućoj prvenstvenoj sezoni.

Neven Jerbić

Podravina prošla u finale kupa, Zadrugar ispao

Ludbrežani trostruko uzvratili

Ludbreški kraj još jednom je ostao bez toliko dugo priželjkivanog finala županijskog nogometnog kupa u kojem bi nastupili klubovi ovog kraja.

Od toga ništa niti ove sezone. Čak je sve mirisalo da nećemo imati niti jednog predstavnika u finalu na stadionu u Varaždinu. Jer u prvom polufinalnom susretu u Ludbregu Ivančica iz Ivanca je neugodno iznenadila sve nas domaće drukere na stadionu, posebice zato što je naš klub bio favorit. Činilo se već tada nakon poraza 0:2 da je finale izgubljeno, a pala je i mala lekcija Ivančana iz trke, htijenja, borbenosti, konkretnosti u završnici. Ipak odlazeći sa stadiona društvo nekolicine trenera klubova našeg kraja zaključilo je: -Još nije gotovo, Podravina može to okrenuti, ali samo ako trka, pristup, borbenost, htijenje i realizacija budu potpuno drugačiji u odnosu na ovo.I kao da su nas čuli momci u plavom. U uzvratu 28. svibnja u Ivancu kažnjenička ekspedicija iz Ludbrega, Podravina je trostruko (6:0) naplatila poraz iz prvog dvoboja. A i osvetila se za lanjsku crnu mrlju, pobjede 5:1 i poraz 0:4 u uzvratu kojim je izgubljeno finale.

Za nagradu Podravina će sada 15. lipnja u Varaždinu igrati finale kupa s Plitvicom iz Gojanca.

Zadrugaru iz Hrastovskoga ipak se nisu davali preveliki izgledi u polufinalu protiv Gojančana. Kauboji ovog proljeća nemaju dovoljno dobru momčad za visoke domete, a i forma je da-

Zadrugar nije uspio protiv Gojančana leko od potrebne da bi se prošao takav protivnik. Jer treba priznati da je lider Prve županijske lige u ovom trenutku bolja momčad od Zadrugara. Porazi u obje utakmice u polufinalu (1:4 i 1:2 u Hrastovskom) stoga nisu baš niti neočekivani. Zadrugaru treba čestitati što je unatoč uvjerljivom porazu u Gojancu u uzvratu skupo prodao kožu, a igrom i prigodama (dvije stative) nikako nije zaslužio i drugi poraz.

Podravina će tako braniti čast nogometa ludbreškog kraja. U finalu je favorit, ali momčad iz Gojanca nije nimalo naivna i bezopasna, pa nije bez veze pred naslovom prvaka 1. ŽNL i odlaska u 3. HNL gdje je i

U Ivancu – Podravina se najprije dobro zagrijala

Mršava sezona za plave iz Hrastovskoga Podravina. Dakle, ne smije biti opuštanja. Opreza nikad dosta!

A Podravina je zadnje finale igra-

la još 2009. godine baš protiv iste ove Plitvice. I dobila s 5:1. Neka se ponovi.

A onda u sivoj garnituri ponizila domaćine

SP O R T

15

Nogometna prvenstva Prve lige NS Ludbreg

Plitvica nadomak naslovu Plitvica iz Selnika, ako izuzmemo uvodna 2-3 kola, 12. svibnja u 20. kolu zasjela je na vrh prvenstvene ljestvice Prve lige Nogometnog središta Ludbreg i na najboljem je putu da se tu zadrži do kraja. Ovo prvenstvo ostat će zabilježeno po bodovnoj izjednačenosti jer samo šest kola prije kraja u rasponu pet bodova stisnulo se devet klubova koji su mogli realno razmišljati o naslovu. Nisu bile rijetke sezone gdje se moralo čekati zadnje kolo za rasplet, prisjetimo se da je tako bilo i lani kada je o prvaku odlučivalo posljednje kolo i susret SlogaRazvitak. Ipak, u drugom dijelu svibnja stvari su se ipak malo promijenile i neki su otpali iz te utrke. Trener-uspjeh Slobodan Sudec nakon dvije godine na pragu je da Plitvici u Selnik dovede pehar i priušti joj najveći uspjeh zadnjih 10-ak, možda i više godina. U zadnja dva kola Plitvica ulazi s pet bodova prednosti, praktički treba samo bod s gostovanja kod Bukovčana ili na svom terenu protiv Gore.

S druge strane prilično je rano bilo poznato da najveće davljenike za potonuće među ludbreške drugoligaše treba tražiti između Ajaxa iz Komarnice i Dinama iz Apatije. Putnik u Drugu ligu Nogometnog središta Ludbreg opet će biti Dinamo iz Apatije. Dinamo se prije godinu dana vratio u gornji razred ludbreškog nogometa, ali mu već slijedi povratak. Klub iz Apatije je u velikim kadrovskim problemima i jedva završava sezonu, a to baš nije jamstvo da će brzo ishoditi povratak.

Tko će biti prvak Druge ludbreške lige koji će sa sastavom iz Apatije zamijeniti mjesta? Najvjerojatnije će to biti Novakovec koji je uoči ulaska u završnicu prvenstva uspio dobiti derbije protiv suparnika iz Vrbanovca, Kapele i prve lipanjske nedjelje protiv suparnika iz Svetog Petra.

Prednost od četiri boda za zadnja tri kola morala bi biti i više nego dovoljna jer Novakovec ima za protivnike samo momčadi s dna koje im kvalitetom ni približno ne mogu konkurirati.

U sjeni natjecateljskog dijela Nogometnog središta Ludbreg je sve složenija situacija naših klubova. ŽNS Varaždin je klubovima nametnuo nove i povećao dosadašnje financijske obveze.

Gotovo je sigurno da se dio klubova nalazi pred financijskim kolapsom i da će uskoro doći u pitanje nastavak njihovog djelovanja. U gotovo svim seoskim sredinama ludbreškog kraja nogomet je uglavnom i jedini sportski kolektiv. Bojimo se da će, kao vid rekreacije mladih, amaterski nogomet uskoro nestati u nekim sredinama. Bilo bi to žalosno, posebice zbog višedesetljetne tradicije koju najpopularniji svjetski sport ima u ludbreškom kraju, gdje se oni najstariji klubovi bliže i 100. rođendanu.

16

4. lipnja 2013.

Vlado Balažinec iz Poljanca vlasnik je vrijedne zbirke

Strastveni sakupljač starih ura

Priključivanjem Poljanca Gradu Ludbregu konačno smo dočekali i tu prigodu da predstavimo Vladu Balažinca, strastvenog sakupljača satova. Vlado (60) je umirovljenik koji je do mirovine došao radom u Croscu, bivšem Ina-Naftaplinu. Kao terenac proputovao je puno zemalja, a kući donosio vrijedne satove. U kolekciji sada ima preko 300 satova od čega više od 100 velikih, zidnih. To su satovi sa po dva ili tri utega koji se svakih 15 minuta oglašavaju predivnim zvukovima.

Kad smo našeg domaćina pitali koliko točno satova ima u šali je rekao: -Oko dvije 'prikolice'. Svi su ispravni, a samo mali broj ih navijam. Jer da svi počnu zvoniti u isti čas bila bi prevelika buka. A kad bi išao redom navijati i došao do zadnjeg već bih se morao vratiti i navinuti onog prvog – rekao je Vlado.

Satove uglavnom kupuje po buvljacima, pa ih popravlja, restaurira. Razmjenjujući dijelove surađuje s Marijanom Murićem iz Globočeca koji također ima zavidnu kolekciju ura.

-Dosad nisam prodao niti jedan jedini sat. Imam tri brata, njima sam poklonio po jedan veći, isto kao i kćerki i sinu. Ako bi tko sakrio i najmanju uru, odmah bih primijetio. Da mi netko ukrade bilo koji sat ne bih preživio – kaže Vlado.

Iako je samouk, Vlado može popraviti svaki sat osim onih malih ručnih. Za njih se treba posebno educirati jer su mehanizmi sitniji i kompliciraniji.

-Čitam knjige o urama i pratim magazin 'Satovi'.

Skupljam ure već 30 godina i mogu ih s velikom sigurnošću 'smjestiti' u povijesno razdoblje kojem pripadaju.

Najviše mi se sviđaju satovi iz Alt Deutsch faze, te barokni i secesijski satovi. Moj najstariji zidni sat je iz 1830. godine, a najvrednijem je cijena viša od tisuću eura – rekao je.

Ne voli satove na baterije jer oni rijetko trebaju vlasnika i to samo kad se isprazni

Vlado je strastveni sakupljač starih satova baterija. Više voli mehaničke, kaže da oni imaju dušu, trebaju čovjeka za navijanje i podmazivanje.

-Volim i ostale starine pa skupljam i predmete od ke-

ramike, drvene škrinjice, metalne upaljače i drugo. Ipak, najdraži su mi satovi. Dok drugi gledaju serije ja uživam kad ih popravljam. Prekrasan je osjećaj dok sat proradi i kad

Posjeduje impresivnu zbirku zidnih ura

Samouk urar popravlja satove u svojoj radionici

U kolekciji ima i džepnih satova

Uz veliki secesijski samostojeći sat ga uspijem naštimati da bude precizan – priznaje Vlado.

U novije vrijeme u modi je kontrastno namještanje stana. Veći dio stana namjesti se minimalistički moderno,

a kutak ili manja prostorija se uređuje starim stilskim namještajem i predmetima.

Vladine satove ne možete kupiti, ali ipak će ih dobiti nekoliko određenih osoba. Te osobe

jedino moraju oženiti njegove unuke. Jer Vlado će iz svoje veličanstvene kolekcije izdvojiti za svadbeni poklon unukama sat po njihovom izboru.

Dražen Vađunec