Ln 78

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. LISTOPADA 2013.

BROJ 78 / GODINA VIII.

Svjetski dan starijih

Grad Ludbreg

Centar za buduće poduzetnike /str. 3./

Prigodni program i druženje

/str. 8.-9./

U školi uveden produženi boravak

Svjetski dan učitelja

S učenicima u razredu 43 godine /str. 5./

/str. 5./

Hrvatski kup: Podravina-Rijeka

SPORT

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

1. Županijska nogometna liga

Gradska knjižnica i čitaonica

Grofovske priče za najmlađe /str. 13./

Nogometni praznik

Završnica nogometne jeseni

2

A KT U A L N O

Odmaralište prodano Pet godina trajali su pokušaji Grada Ludbrega oko prodaje odmarališta u naselju Oštro kod Kraljevice, uspjelo je tek ovih dana kada je Gradsko vijeće prihvatilo ponudu stiglu na natječaj. Objekt površine 170 kvadrata s dvorištem od 400 kvadrata prodan je za 1,357.500 kuna. Na početku 2008. godine početna cijena bila osjetno viša - 2,4 milijuna kuna. Tri godine kasnije smanjena je na 1,8 milijuna kuna. Niti tada se nije prodalo.

Bilo je interesa, ali su interesenti prigovarali na visinu početne cijene, na smanjenu mogućnost preuređenja objekta koji je namijenjen za ljetovanje djece i unutrašnjost nije prilagođena standardima smještaja turističkih objekata, kao i na nemogućnost uređenja parkirališta.

Nije bilo jednostavno donijeti odluku o prodaji. -Odluka nije bila laka, ali ne možemo bježati od činjenica. Turizam na tom dijelu Jadrana gotovo je na izdisaju. Sveukupni sadržaji tamo nisu privlačni turistima. Svjesni smo da postoji određena sentimentalna vezanost uz taj objekt. Razgovarali smo s građanima, tražili i njihova iskustva vezana uz ljetovanje u odmaralištu, pa smo se uvjerili da je prodaja ispravno rješenje. Prije nekoliko godina nastojao se pokrenuti projekt ljetovanja u odmaralištu, ali pretjeranog interesa nije bilo. U tom slučaju bilo je potrebno osigurati osoblje u kuhinji te osobu koja bi vodila brigu o objektu, a naprosto je nemoguće pokrivati takve troškove - kazala je Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika. Grad je zbog devastacije objekta tijekom Domovinskog rata u sanaciju uložio oko 900.000 kuna i prodajom je vratio uloženo.

-Kupac odmarališta je obitelj Mučaj iz Kraljevice koji su ponudili sedam tisuća kuna više od početne cijene, dakle, iznos od 1,357.000 kuna. Njihova ponuda bila je jedina u natječaju. Stavka prodaje odmarališta već se nekoliko godina provlači kroz proračun, a sada će se konačno realizirati. Jasno je da će to u ovom trenutku pomoći i u konsolidaciji proračuna. Dugoročno gledajući želimo stati na vlastite noge, te osigurati bolju egzistenciju i budućnost našim građanima pri tome ćemo biti vođeni projektima i čvrsto definiranim planovima razvoja u gospodarstvu, turizmu i drugih područjima djelovanja – ističe Vera Jadanić.

31. listopada 2013.

1. siječnja stupaju na snagu promjene oko parkiranja

Bez naplate u trećoj zoni

Nije istekla ni treća od sedam godina koncesije varaždinskom Crtoradu, a ubrzo će na snagu stupiti nove promjene oko načina i naplate parkiranja. Prve su bile ljeti 2011. godine, a nove stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine. Poznato je da građani, a i gradska uprava, imaju dosta prigovora na temu parkiranja, mnoge gotovo svakog mjeseca stižu i na našu adresu. Najviše prigovora odnosi se na parkiranje u dvorištima zgrada na uštrb stanara, na visinu dnevne karte odnosno kazne koju Crtorad odreže ako se ne plati, ne istakne karta ili prekorači vrijeme, te na parkiranje u ulicama izvan središta gdje za to nema svrhe.

Izvršna vlast je u pregovorima s upravom Crtorada ishodila promjene koje su prihvatili gradskih vijećnici na zadnjoj sjednici. Građani i posjetitelji vjerojatno će, nakon što promjene stupe na snagu, imati manje pritužbi zbog parkiranja.

-Obećali smo da ćemo urediti naplatu parkiranja i ovo je početak.

U dogovoru s koncesionarom odlučili smo ukinuti naplatu parkiranja u trećoj zoni. Također, dogovorili smo da koncesijska naknada ostaje ista. S Crtoradom smo dogovorili postavljanje rampe na ulazu u parkirališta iza stambenih zgrada u Ulici Matije Gupca i Ivana Gundulića. Jer primili smo brojne prigovore stanara kako se mnogi zaposlenici obližnjih trgovina i institucija koriste parkiralištima u

Parkiranje u Krležinoj od 1. siječnja bez naplate njihovim dvorištima, pa sami stanari ostaju bez svojih mjesta. Ovim će se potezom riješiti i taj problem. Godišnje karte za treću zonu koje bi trebale vrijediti i nakon 1. siječnja kada će stupiti na snagu odredba o ukidanje naplata u toj zoni, vrijedit će za parkiranje u drugoj zoni. Ovo je također jedna od mjera kojom želimo rasteretiti građane – pojasnila je Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.

Tako od 1. siječnja prestaje naplata parkiranja u ulicama Miroslava Krleže, Franje Kuharića, Marije Winter, Tina Ujevića i Šenoinoj. Još prije je ukinuta naplata u ulicama Vatroslava Lisinskog i Petra Krešimira, pa u odnosu na prvobitnu odluku ukinuto je 350 mjesta gdje se naplaćivalo parkiranje. Grad zbog toga neće dobiti manju koncesijsku naknadu koja je 110.000 kuna godišnje. Nai-

Šenoina uskoro također bez naplate

Ostaje naplata i ograničenje na 1 sat u prvoj zoni

Križ na novom dijelu gradskog groblja

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

me, gradonačelnik Dubravko Bilić donio je odluku o povećanju cijene parkiranja za automobile i autobuse u vrijeme prošle Svete nedjelje, pa koncesionar financijski nije oštećen.

Naplata ostaje na parkiralištima prve zone: Trg sv. Trojstva, Gupčeva i Gundulićeva ulici, kao i u drugoj zoni: Trg slobode, Nazorova, te u dijelu ulice prema stadionu. U drugoj zoni po novoj odluci više nema vremenskog ograničenja. Često smo svjedoci neugodnih scena kada nezadovoljni vozači reagiraju na 'prilijepljene' kazne nakon kratkog zadržavanja na parkiralištu.

Prema pojašnjenju, tolerira se samo vrijeme koje je potrebno da vozač nakon parkiranja kupi kartu i vrati se ostaviti je u vozilu. Novom odlukom cijena dnevne parkirališne karte snižena s dosadašnjih 100 na 70 kuna.

Završni radovi na postavljanju križa

Gradska komunalna tvrtka 'Lukom' na blagdan Svih svetih provodit će cjelodnevno dežurstvo na grobljima u Ludbregu i Selniku od 8 do 19 sati. Djelatnici Lukoma brinut će o redu na parkiralištima i o protupožarnoj zaštiti. Lukom moli posjetitelje da ne ostavljaju zapaljene lampaše bez nadzora.

I ove jeseni obavljeno je generalno uređenje gradskog groblja.

Uoči blagdana završeni su radovi kao i na postavljanju mramornog križa u aleji grobnica u novom dijelu groblja. Gotovo 4 metara visoki križ izradila je i postavila klesarska radionica Ivana Frančića, a radove je iz vlastitih prihoda financirao 'Lukom'.

Uoči blagdana Svih svetih na groblju je zasađeno 50 stabala tuja, a kod spomenika braniteljima 15-ak stabala bjelogorice, te cvijeće čime se površina oko spomenika pretvara u mali park.

'Lukom' je upravo završio i jesensku sadnju cvijeća na svim javnim gradskim površinama.

Zasađeno je 11.000 komada tulipana i maćuhica koje će tu ostati sve do proljeća.

Jeftinije do priključaka Građani Ludbrega odsad će jeftinije i jednostavnije doći do priključka na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Odlukom Gradskog vijeća Ludbrega ukinuta je obveza plaćanja naknade za priključak na vodovod i kanalizaciju koja je bila prihod jedinice lokalne samouprave.

Naime, u svibnju su stupile na snagu promjene Zakona o vodama kojima je regulirano ovo područje. Gradovi i općine bili su obvezi u roku od šest mjeseci uskladiti svoje akte sa zakonskim odredbama.

-Izmjene zakona stigle su u pravi tren jer znamo da je u porastu broj vlasnika objekata koji prelaze na gradski vodovod, a razlog su presušeni bunari.

Grad je Zakonom isključen iz samoga postupka, a postupak priključenja znatno je pojednostavljen. Konkretno, nema više obveze plaćanja naknade za priključak što pojeftinjuje postupak. Zahtjev za javnu vodoopskrbu sada se podnosi izravno Varkomu odnosno Lukomu za odvodnju. Naknada za priključak plaćala se ovisno o veličini objekta, a iznosi nisu bili mali. Izmjene ponajviše mogu radovati one koji žive u dijelovima gdje se očekuje pojačana gradnja infrastrukture. Nakon usvajanja na sjednici Gradskog vijeća, odluka se odmah počela primjenjivati počev od 16. listopada – pojasnila je Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.

Građani su dosad plaćali pozamašne iznose za priključke na javnu vodoopskrbnu mrežu, kao i na kanalizacijsku javnu mrežu. Primjerice, za priključak na vodovodnu mrežu visina naknade određivala se u zadnje dvije godine prema kvadraturi objekta i prema visini bruto-plaće u Hrvatskoj, što znači u prosjeku od tisuću i nešto do više tisuća kuna. Prije kraja 2011. naknada je bila još skuplja. Prema okvirnim podacima samo u zadnje dvije godine zbog pada razine pitke vode počelo je osjetno presušivanje vode u bunarima, pa je na širem ludbreškom području na javni vodovod priključeno 100-ak potrošača. Prije se zahtjev za priključenje podnosio Varkomu na javnu vodoopskrbu, odnosno Lukomu za javnu odvodnju koji su izdavali prethodnu suglasnost o dozvoli priključenja. Suglasnost se potom dostavljala Gradu radi izdavanja rješenja o utvrđivanju naknade za priključenje, a nakon rješenja i plaćanja naknada građanima se izdavala potvrda kojom se ostvarivalo pravo da s Varkomom sklope ugovor o priključenju. Sada se zahtjev za priključenje na vodovod podnosi Varkomu ili pak Lukomu za odvodnju i ako postoje tehničko-tehnološki uvjeti sklapa se ugovor bez uključivanja Grada u postupak. Novost je i što više nije potrebno dokazivati zakonitost izgradnje objekta za kojeg se traži priključak jer građevinska dozvola više nije uvjet za priključak na vodovod i odvodnju.

A KT U A L N O

31. listopada 2013.

Gradsko vijeće Grada Ludbrega Nositelji izvršne vlasti predložili su Gradskom vijeću Grada Ludbrega rebalans proračuna kojeg su vijećnici prihvatili. U razdoblju od siječnja do lipnja evidentiran je manjak prihoda od 847.393 kune, a kad se tome pribroji i lanjski minus od 3,104.898 kuna, ukupni manjak iznosi 3,952.291 kunu. I prihodi i izdaci bili su za oko 2 milijuna kuna niži su od planiranih. U rebalansu su prihodi planirani prema kretanjima za osam mjeseci i stanje je sada povoljnije. Planiraju se prihodi, kapitalni prihodi i potpore od 24,886.348 kuna što je povećanje za oko 3,5 milijuna kuna ili za 16,85 posto. Prihodovnu stranu najviše bi trebalo popraviti 800.000 kuna poreza i prireza od mještana Poljanca, porez na promet nekretnina za 300.000, prihod od dividendi 136.860, prodaja

3

Usvojen rebalans gradskog proračuna građevinskog zemljišta 464.988, pa prodaja 'Oštra' 1,3 milijuna kuna, a isti iznos očekuje se i od prodaje doma u Selniku. Uz rebalans, usvojene su i izmjene Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima, te Programa gradnje komunalne infrastrukture. Što donose izmjene u planskofinancijskih dokumentima pojasnila je Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika Ludbrega.

-Naglašavam da ovakav rezultat poslovanja iziskuje puno rada da bi se smanjio minus, ali ne želimo gledati na njega s pesimizmom već optimistično tražimo smjernice za poboljšanje. Rebalansom krećemo prema smanjenju duga. Naravno da su potrebni neki rezovi. Između ostaloga, smanjili smo plaće za koje se sredstva osiguravaju u proračunu

Vijećnici uočili pozitivna kretanja u proračunu u zadnja tri mjeseca

Vera Jadanić: -Rebalansom smo krenuli prema smanjenju duga za tri posto iako smo svjesni da se radi o nepopularnom potezu. Povećali smo iznos za predškolski odgoj i školstvo, sufinanciranje osnovne i srednje škole što uključuje prehranu, natjecanja, sport i malu školu informatike. Nastavljamo sa sufinanciranjem troškova prijevoza učenika Srednje škole Ludbreg, te škole Prelog jer za tamo nema redovnih linija, a ne želimo da su učenici zbog odabira mjesta školovanja u nepovoljnom položaju. Smanjili smo u cijeni vrtića učešće za roditelje za 100 kuna, zapravo je cijena ostala ista, a povećano je sufinanciranje Grada. Za svakog učenika osigurali smo bon od 100 kuna za kupnju školske opreme. To jest simbolični potez, ali smo nastojali barem malo olakšati roditeljima početak školske godine. Neke planirane manifesta-

cije nisu održane, pa će tu biti ušteda. Kod izrade proračuna za 2014. znatno ćemo više brinuti o manifestacijama jer nam je važno da imaju turističkog i kulturnog potencijala i da budu posjećene. Određena smanjenja neće uzrokovati stagnaciju razvojnih i projekata prijavljenih EU za koje još nismo dobili odgovore.

Program izgradnje infrastrukture rebalansom se svodi na realan iznos od 8,004.209 umjesto planiranih 29,448.209 kuna. Neki projekti su u fazi izvršenja, a ostavili smo one koji se mogu realizirati ove godine ili bar početi s realizacijom. Svjesni smo da je sve prvobitno planirano moguće ostvariti, ali zbog opterećenosti postojećim obvezama moralo je doći do smanjenja – ističe Vera Jadanić. Često se na Gradskom vijeću spominju vanjski izvori:

-Hrvatske vode i Varkom u 100postotnom iznosu financiraju gradnju vodovodne mreže u Segovini, Hrvatske vode s 90 posto financiraju gradnju bio-uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Selnik, a oba projekta zajedno su 'teški' oko 4,5 milijuna kuna. Ministarstvo kulture za arheološki park izdvojilo je 200.000, za obnovu Kapele Majke Božje Žalosne 50.000 i za obnovu Crkve sv.

Nikole u Čukovcu 120.000 kuna.

Do kraja godine HŽ će provesti modernizaciju perona na kolodvoru u Ludbregu. Financijski pokazatelji idu na bolje, dug je smanjen s 30. rujna za 478.181 kunu. Naš zadatak i obaveza je da snage usmjerimo na to da poslovanje ne bude s manjkom. Što se tiče okvirnog kredita, o čemu je također donijeta odluka, nije riječ o nečem novom, već o dosad korištenom kreditu, ali za nastavak korištenja Grad mora imati i potvrdu Gradskoga vijeća. Apsolutno smo spremni prihvatiti sve dobre ideje koje će služiti za razvoj grada. Određeni projekti već su počeli, a planova ima još puno. Vođena takvim razmišljanjem nadam se da ću i dalje biti na čelu podružnice HNS-a Ludbreg, dužnosti koju obavljam i sada. Želim dodatno učvrstiti poziciju gradskog HNS-a koji je poznat kao stranka projekata da bismo lakše održavali paralelu s Ministarstvom, Vladom i drugim institucijama – kaže Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.

Osnovan Centar za razvoj poduzetništva Grad Ludbreg poduzeo je konkretne korake u cilju razvoja poduzetništva. Tako je na prijedlog gradonačelnika, na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća Ludbrega, prihvaćena odluka o osnivanju Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. Kroz Centar će se ostvariti pretpostavke za osnivanjem poduzetničkog inkubatora kao mjesta na kojemu bi se pružila podrška poduzetnicima na početku poslovne karijere, kao i onima koji do sada nisu uspjeli riješiti problem prostora za početak djelatnosti.

–Riječ je o strateškom razvojnom projektu kojim potičemo i pomažemo da mladi realiziraju kreativne ideje u poduzetništvu. Važna nam je suradnja i sa Zavodom za zapošljavanje koji nas i zainteresirane upućuje na korištenje poticajnih mjera. Ulazimo u završnu fazu priprema, prijave su u tijeku, a potom kreće useljavanje u prostor i početak djelovanja – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Centar će se razvijati u suradnji s Poduzetničkim inkubatorom Koprivnica koji sa sličnim projektom ima pozitivna iskustva.

–Svoje znanje, iskustva i vođenje želimo prenijeti i na ludbreški pro-

jekt. Dogovorili smo i partnerstvo oko izrade projekta za trenutno otvorene natječaje pri Ministarstvu poduzetništva i obrta. Raspoloživo je oko sedam milijuna kuna, a vjerujemo da do dva milijuna kuna možemo dobiti za Ludbreg. Tu je uključena i pomoć oko financiranja nabave strojeva koji su poduzetnicima potrebni za poboljšanje konkurentnosti. Mi kao mentori, smo tu u pružanju pomoći savjetima. Pozivam zainteresirane da se jave Gradu Ludbregu i da budu dio projekta jer će time znatno olakšati svoj ulazak u poduzetničke vode i početak rada – rekao je Tiho-

mir Cvetković, voditelj Poduzetničkog inkubatora iz Koprivnice.

Kao partner uključio se i Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz mjere samozapošljavanja osoba s popisa nezaposlenih. Grad trenutačno nastoji informirati zainteresirane o mogućnostima koje se nude kroz Centar, bez obzira radi li se o idejama za projekte inovativne tehnologije, zanatstvo, računalne i srodne djelatnosti ili o nečem drugom. Centar će omogućiti mladim, kreativnim ljudima da realiziraju ideje uz pomoć Grada, da lakše prepoznaju razvojne prilike i programe, a ostvarili bi se i

Poziv zainteresiranima da se jave u Centar za razvoj poduzetništva

T. Cvetković i D. Bilić predstavili su projekt nužni preduvjeti za prijave na natječaje za sredstava ministarstava i europskih fondova. U konačnici, to bi omogućilo pokretanje projekata i bolje upravljanje poduzetničkim resursima na području Ludbrega. Poticat će se poslovna suradnja i pružati tehnička pomoć.

Očekuje se da će projekt profunkcionirati u prvim mjesecima iduće godine. Sjedište Centra bit će u Hrastovskom jer lokacija zadovoljava potrebne standarde, a u vlasništvu je Grada. Prostor od 400 kvadrata u društvenom domu preuredit će se za više poslovnih prostora poduzetnika koji još nemaju vlastiti poslovni prostor.

-Društveni dom u Hrastovskom je trenutno raspoloživo mjesto za potrebne Centra. Nadamo se da će se projekt dobro razvijati i da će nam biti potreban i dodatan prostor. Projekt Centra za razvoj poduzetništva je važan jer preko njega želimo pokrenuti opremanje Gospodarske zone 'Sjever' za koju još nismo uspjeli otkupiti sve parcele da okrupnimo čitavu površinu zone – zaključio je Dubravko Bilić.

Nakon što su odluku o osnivanju Centra donijeli gradski vijećnici, o toj temi priređena je i konferencija za novinare kojoj su nazočili D. Bilić, V, Jadanić, A. Sabol, T. Cvetković, J. Hutinski (HZZ).

Ukorak s vremenom

Vijećnici su pratili sjednicu pomoću tablet-računala

Kilogrami papira, s prosječnih 100-tinjak stranica materijala za sjednice gradskog vijeća po osobi otišli su u povijest.

Djelatnici gradskih stručnih službi su materijale za zadnju sjednicu, odluke, zaključke, izvješća, obrazloženja, pripremili i poslali vijećnicima elektroničkim putem. Možda se u prvi mah može učiniti kako

je Grad Ludbreg ovim činom novac potrošio na 'igračke', ali s obzirom na troškove ispisivanja, umnožavanja i distribucije radnih materijala za sjednice Gradskog vijeća, novac će se ubrzo vratiti.

Grad se ovime također više okreće novim tehnologijama koje su postale sastavni dio našeg života, nastoji biti

u korak s vremenom. Gradski vijećnici sada imaju i elektroničke adrese na ludbreg.hr pa su dostupniji građanima.

Ako netko od vijećnika smatra kako mu tablet-računalo nije potrebno, omogućit će se dostava materijala na stari način.

Prva 'e-sjednica' Gradskog vijeća već je pokazala da je test položen.

4

PRIGODNO

Uz Dan neovisnosti

31. listopada 2013.

Ludbrežani na susretima u Makarskoj

Uoči Dana nezavisnosti od 3. do 5. listopada Makarska je bila domaćin Svehrvatskog športskog natjecanja invalida Domovinskog rata. Dakako, nije to moglo prići bez branitelja ludbreškog kraja. Jer u Županijskoj ekipi ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Varaždinske županije bili su i naši mušketiri-vitezovi. Josip Šafarek, Dražen Kraljić, Đuro Čižmešija, Zlatko Požgaj i Ivan Stančin, predsjednik ludbreške HVIDRA-e dali su svoj doprinos susretima na nacionalnoj razini. Riječ je, naime, o velikom događaju jer na ovim susretima koji se održavaju već 20 godina uvijek sudjeluje oko tisuću branitelja-invalida Domovinskog rata iz 20 županija, te iz Grada Zagreba, kao i ekipa invalida HVO-a iz Bosne i Hercegovine.

Bile su to već 20-e igre, a natjecanja su održana u 10 invalidskih disciplina u 28 kategorija invaliditeta u boćanju, visećoj kuglani, pikadu, kuglanju, plivanju, stolnom tenisu, streljaštvu, šahu, športskom ribolovu i u utrci u invalidskim kolicima.

-Naša županijska ekipa zauzela je 8. mjesto, dakle, bili smo u gornjoj polovici poretka. Pobjednik je gotovo uvijek Grad Zagreb. Među 37 članova naše ekipe mi iz ludbreškog kraja bili smo zapaženi. Naime, naša županijska ekipa u kojoj su bili ludbreški članovi Šafarek, Požgaj i Kraljić pobijedila je u visećoj kuglani, a Joža Šafarek ujedno je pobjednik i u pojedinačnoj konkurenciji - pojasnio nam je Ivan Stančin, predsjednik naše HVIDRA-e Vukovarski branitelj i logoraš Josip Šafarek iz Martinića tako nam se iz Makarske vratio doma s dvije zlatne medalje, čini nam se kao jedini član naše županijske ekipe.

Ludbreška spomen-soba Domovinskog rata

Ivan Stančin(lijevo), iza Đuro Čižmešija i Dražen Kraljić s Varaždincima

Naši majstori kuglane – Požgaj, Kraljić i Šafarek –Doma sam si napravil viseću kuglanu. Baš i ne vježbam puno, više igraju ukućani neg ja. Odem u Varaždin i tam znam zaigrati s dečkima – kaže Joža.

Rezultati na ovim susretima nisu nevažni, ali su ipak u drugom planu.

Natjecanje ima osnovni cilj promicanje sporta i rekreativnih aktivnosti članova, branitelja-invalida Domovinskog rata što je važno za njihovo

Josip Šafarek, osvajač dvostrukog zlata

zdravlje i zdravstvene sposobnosti.

Jednako tako je važno i provođenje rehabilitacije radi njihovog lakšeg uključivanja u život nakon stradavanja u Domovinskom ratu.

-Rezultati na tim natjecanjima zaista nisu toliko važni, ali se ipak u velikom broju dolazi na susrete. Jer najvažnije je što se barem jednom godišnje okupljamo i vidimo s prijateljima i kolegama s kojima smo zajedno

Ludbreška HVIDR-a trenutačno broji 70-ak članova, a prostorije ima u istočnoj zgradi dvorca Batthyany na drugom katu.

-Članovi dolaze povremeno, uglavnom kada zatrebaju našu pomoć. Najčešće nisu dovoljno upoznati s pravnim i zakonskim mogućnostima koje mogu ostvariti oko rehabilitacije i slično. Pomažemo im tako da ih pravilno usmjerimo kako bi ostvarili svoja prava, pomažemo im srediti dokumentaciju, primjerice ako trebaju nešto u banci ili nekoj javnoj ustanovi,oko komunalija, možemo utjecati da se ubrza postupak u njihovom predmetu. Tu mogu dobiti iskaznicu člana HVIDRA-e, a godišnja članarina je 120 ili mjesečno tek 10 kuna – kaže Ivan.

Prostor ludbreške HVIDRA-e u dogledno vrijeme mogao bi se

branili Hrvatsku. S većinom se vidimo baš samo kad su ti susreti. A to nam je uvijek prigoda za druženje, razgovor, da međusobno razmijenimo novosti.

Na susretima se osim sportskim nadmetanja uvijek priređuje i tribina na razne, nama važne i korisne, zanimljive teme. Sada u Makarskoj tema je bila smrtnost branitelja o čemu su nas informirali stručnjaci.

Do danas preminulo je oko 30.000 branitelja u dobi od 50,9 godina.

Najčešći uzroci su maligne i bolesti srca, probavnog sustava, nažalost i suicidi. Osobno sam mišljenja da bi takve i slične tribine trebalo organi-

Županijska ekipa u kuglanju s ludbreškim štihom

pretvoriti u nešto lijepo i poučno.

-Počeli smo s prvim radovima da uredimo spomen-sobu Domovinskog rata. Želja nam je da to bude prostorija koja će podsjećati na najsvjetliji dio naše novije povijesti. Namjeravamo tu izložiti razne eksponate iz Domovinskog rata, dokumente, fotografije, ordene, razne druge predmete, zapravo sve ono što podsjeća na Domovinski rat i doprinos Ludbrega u njemu.

Primjerice, kada se u školi obrađuje Domovinski rat pozvali bismo djecu da dođu i posjete našu spomen-sobu, a naši članovi kao neposredni sudionici Domovinskog rata mogli bi im ispričati kako je to bilo i prenijeti svoja ratna iskustva.

Mislim da bi to bio vrlo edukativni sat povijesti i najbolji način da se sačuvaju sjećanja na Domovinski rat – poručio je Ivan Stančin.

zirati negdje bliže, u Varaždinu ili Ludbregu. Tada bi moglo doći više branitelja, ali i članova njihovih obitelji jer je vrlo važno da oni od stručnih osoba čuju informacije koje nam svima mogu pomoći. Sigurno bi se na taj način više i bolje preventivno djelovalo – kaže Ivan.

Naši su članovi u županijskoj ekipi ponosno pokazali svoju pripadnost i odakle dolaze. Tako su Stančin, Šafarek, Čižmešija, Kraljić i Požgaj bili odjeveni u sive majice s natpisom ludbreške HVIDRA-e, a osim državnog grba na majci se lijepo isticao i grb Ludbrega.

Igre su prilika za susret s prijateljima koje se rijetko viđa

Cvijeće na spomenik

Dan neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada prigodno je obilježen na gradskom groblju u Ludbregu. Za poginule u borbi za neovisnost položeno je cvijeće uz spomenik braniteljima Domovinskog rata, te je minutom šutnje odana počast svim poginulima za stvaranje hrvatske države. Cvijeće su položile delegacije gradske uprave u kojoj su bili predsjednica Gradskog vijeća Božica Makar, gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić kao i predstavnici ludbreških braniteljskih udruga.

Također je odana počast i u Globočecu kod spomen-ploče poginulom branitelju Boži Petrikovskom.

Upravo je 8. listopada 1991. godine na zasjedanju Hrvatskoga sabora donijeta jednoglasna odluka narodnih zastupnika o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama bivše države čime je Hrvatska počela svoj nezavisni put.

Počast poginulim ludbreškim braniteljima

Polaganje cvijeća uz spomenik braniteljima I u povodu blagdana Svih svetih za sve poginule za hrvatsku državu bit će položeni vijenci uz spomenik Domovinskog rata na gradskom

groblju, zatim na grobove poginulih branitelja s područja ludbreške regije, te uz središnji križ na gradskom groblju u Ludbregu.

Lampaši i u Globočecu kod spomen-ploče

A KT U A L N O

31. listopada 2013.

U OŠ Ludbreg počeo produženi boravak S prvim danom listopada u OŠ Ludbreg počela je provedba programa produženog boravka u suradnji s Gradom Ludbregom. Voditeljica programa je učiteljica Ivana Juras, a učenici su u produženom boravku u vremenu od 12 do 17 sati. Dnevni boravak funkcionira tako da učenici nakon nastave idu na odmor i igru, a potom zajedno ručaju u školskoj kuhinji. Nakon toga na red dolazi pisanje domaćih zadaća, te dodatne

Ivana Juras, voditeljica programa

5

Pisanje zadaća uz prijatelje puno je lakše

pripreme za školu.

–U boravku se vodimo osnovnim potrebama učenika, prilagođavamo nastavne metode s ciljem organiziranog provođenja slobodnog vremena i samostalnog učenja.

Ovakvi programi sve su češći u gradovima jer mnogim roditeljima suvremeni način života jednostavno nameće potrebu zbrinjavanja djece, posebice ovako male kao što je slučaj kod nas. Djeca, posebno ona iz prvog razreda prolaze fazu adaptacije na novi životni početak i zato je samostalan boravak kod kuće za njih jednostavno nezamisliv – rekla je učiteljica Ivana Juras.

Produženi boravak roditeljima je pravo olakšanje.

–Oduševljeni smo pokretanjem produženog boravka. Zaposlena sam, majka troje djece tako da je ovo pravi spas za našu obitelj. Sviđa se i djeci, primjerice, moji inzistiraju da svaki dan ostanu do 17 sati – kaže Daliborka Vuković čija dva sina, učenici prvog i drugog razreda polaze produženi boravak. Djeci je za-

Veselo društvo na produženom boravku u ludbreškoj školi nimljivo što zadaću pišu u društvu prijatelja, a opet uz nadzor učiteljice. Naravno pronađe se i vremena za igru.

-Super je tu poslije nastave.

Napišemo zadaću, učimo, igramo se. Poslije doma nemamo više puno posla, samo malo ponavljamo. A i fini je ručak svaki dan –

ispričao nam je Matija Nikolaus.

Za učenike u boravku ručak se kuha posebno i poslužuje oko 13 sati, dok uobičajenu užinu u školskoj kuhinji tijekom dana imaju nakon drugog ili trećeg sata, ovisno o rasporedu.

Uz ručak, uvijek se poslužuje voće ili kolač, a doznajemo da male polaznike posebno vesele palačinke.

Produženi boravak zasad pohađa 10 učenika, a ima još upita roditelja, pa bi se broj mogao povećati. Manja grupa omogućuje da učiteljica sa svima može raditi dodatno prema njihovim potrebama. Mjesečna cijena koju plaćaju roditelji je 500 kuna, a ostatak sufinancira Grad Ludbreg.

Uz Svjetski dan učitelja kod učiteljice Ane Đuran

Zadnji dani u učionici Ako se netko uspješno i pošteno naradio u 43 godine u učionici razredne nastave s učenicima s kojima je najteže raditi, onda je to svakako Ana Đuran, učiteljica u OŠ Ludbreg.

-Provodim zadnje radne dane u učionici 4.B. Imam uvjete za mirovinu. No, odazvala sam se pozivima roditelja da ovu generaciju dovedem do kraja 4. razreda – sjetno će Ana. Rodom je iz međimurskog Novakovca. Od 1970. do 1977. godine radila je u Mihovljanu kraj Zlatara gdje je upoznala supruga Ivana, učitelja matematike i fizike. Dobili su dvoje djece, kćerka Silvija krenula je stopama roditelja i danas je diplomirani magistar primarnog obrazovanja s pojačanim engleskim jezikom.

Anina sestra je također učiteljica.

-Potom sam godinu dana radila u Velikom Bukovcu, a od 1978. idućih pet godina u Svetom Đurđu.

Nakon toga došla sam u Ludbreg gdje neprekidno radim 30 godina.

Suprug je umro prije 17 godina. I otac mi je rano umro, bila sam još srednjoškolka. Majka je doživjela duboku starost, a umrla je u 94. godini. Zahvaljujući njezinoj izuzetnoj požrtvovnosti othranila je i odškolovala brata i nas tri sestre.Izuzetno voli svoj posao. Unatoč nemjerljivom iskustvu još se uvijek pismeno priprema za nastavu.

Gradonačelnik Bilić i ravnatelj Učilišta mr. Dijanošić

Zvuci glazbe iz Gundulićeve

Učiteljica Ana Đuran, 43 godine u učionici -Bojim se da će mi biti jako teško bez zvonjave školskog zvona i dječjeg smijeha. Volim se družiti s kolegama, ali najviše užitka ima kad vidite napredovanje djece. Uživam prateći ih kako rastu i napreduju iz dana u dan. Teško mi se zamisliti na drugom mjestu, a da nije škola. Par mjeseci sam radila u računovodstvu u 'Budućnosti', ali se nisam dobro osjećala.– U slobodno vrijeme čita knjige, gleda informativne emisije, prati vijesti putem interneta.

-Najviše volim čitati povijesne

Učiteljica Ana Đuran sa svojim 4.B razredom

romane i gledati dokumentarne reportaže. Knjigoljupcima preporučujem 'Povjesničarku' i 'Kći sjene'.

Volim putovati, upoznavati druge krajeve i sretna sam što sam imala prilike s kolegama iz škole proputovati Europom. U sjećanju su mi ostala i ogromna prostranstva Australije koju sam proputovala u privatnom aranžmanu.Živi sa sinom Goranom u Gajevoj ulici i do škole ima tek pola km, idealno za dolazak na posao pješice. Često se pritom susreće s bivšim učenicima, kolegicama i kolegama s posla.

-Nikad nisam imala potrebu okrenuti glavu na drugu stranu, nastojim sa svima biti u dobrim odnosima bez obzira na generacijske različitosti. Evo, nama starijima je uvođenje e-dnevnika palo nešto teže, ali uz pomoć mlađih kolegica i to sam svladala. Zahvaljujem svima na pomoći, a posebno kolegici Marini Busija. E-dnevnik je olakšanje jer se ocjene, satovi i drugi elementi praćenja mogu upisivati i kod kuće – kaže Ana. Njeni učenici imali su na natjecanjima iz matematike zapažene uspjehe. A ona će i zadnjoj generaciji usaditi pregršt znanja.

Dražen Vađunec

Na kat zgrade bivšeg Općinskog suda u Ludbregu uskoro sele novi stanari, prvi učenici i nastavnici Osnovne glazbene škole Pučkog otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’ Ludbreg. Kat je prazan nakon iseljenja suda. Taj prostor Ludbreg je zatražio na korištenje što je ovih dana i odobreno od državnih institucija. Vodstvo Grada smatra da je trenutačno najveća potreba da se tu preseli Osnovna glazbena škole u kojoj iz godine u godinu raste broj učenika, a zgrada Učilišta više nema dovoljno učionica za takav interes.

Postalo je gotovo nemoguće organizirati nastavu u skučenom prostoru Učilišta. Ugovor o dodjeli nekretnine na korištenje potpisali su Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Grad Ludbreg.

–Za razvoj grada glazbena škola je vrlo važna jer okuplja veliki broj mladih i pruža im kvalitetno glazbeno obrazovanje. Najveći promotori Ludbrega u svijetu jesu baš glazbenici, od pjevača do akademskih glazbenika – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. U međuvremenu su na zgradi izvršene nužne sanacije na dijelovima krovišta, a sobe se preuređuju kao školski kabineti za individualnu nastavu. Iz Gundulićeve će uskoro dopirati zvuci glazbala.

-U prvoj fazi u nove prostore sele tri nastavnika sa svojim učenicima.

Postupno će i ostali prema dinamici uređivanja prostorija. Škola ima 130 učenika i devetoro profesora i zaista zgrada Učilišta u sadašnjem obliku više nema prikladan prostor kojeg bi namijenila za nastavu. U zgradi biv-

šeg suda nastavnici će imati primjerene uvjete za individualnu i skupnu nastavu. Zakon nam nalaže da se OGŠ iduće godine mora osamostaliti što je za Ludbreg velika stvar. Iz godine u godinu povećava se interes za osnovno glazbeno obrazovanje.

Primjerice, od 2002. do ove školske godine broj upisanih učenika uvećan je tri puta. Dosad smo ulagali u nabavku instrumenata, literaturu,

Sanacija krovišta povećanje broja nastavnika i podizanje kvalitete nastave, sad je na red konačno došlo rješenje prostora što će svakako pridonijeti daljnjem širenju škole i povećanju kvalitete nastave. Važno je istaknuti i podršku Grada na razvijanju osnovne glazbene škole – kaže mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta.

Glazbena škola u Ludbregu neprekidno djeluje od 1976. godine u sastavu ove gradske ustanove. Inače, u zgradi bivšeg suda još je gruntovnica u prizemlju. Prizemlje s gruntovnicom i kat gdje će se izvoditi nastava međusobno se neće ometati jer nastava u školi je poslijepodne kad gruntovnica ne radi.

6

jubi l e j

31. listopada 2013.

70. obljetnica oslobođenja Ludbrega

Ludbreški sat povijesti

U 2. Svjetskom rata Hrvatska je ipak bila na pobjedničkoj strani antifašizma. Nedavno je obilježena 70. obljetnica prvog oslobođenja Ludbrega. Bili su to satovi o povijesti Ludbrega. Radi se o događajima od 3. listopada 1943. godine.

-Oslobođenje Ludbrega imalo je velik značaj. Oslobođeno je područje od Ludbrega do Virovitice, a nakon toga širio se otpor u ovom kraju. Ponosni smo na generaciju koja je u tome sudjelovala. Područje bivše općine Ludbreg dalo je više od 500 boraca, polovica je poginula, a još 600 žitelja bile su žrtve fašističkog terora. Tu su ratovali Podravci, Zagorci, Međimurci, Slavonci, Zagrepčani i drugi. Hrvati, Srbi, Slovenci s ciljem oslobođenja, borbe za stvaranje države u kojoj će ljudi biti jednaki po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi. Ciljevi su u većoj mjeri ispunjeni, a najveće zasluge za to imaju borci NOB-a i generacije koje su iza toga njegovale tekovine antifašizma. Državu i slobodu koju je donio NOB, obranili su i hrvatski

Z. Pahor, V. Jadanić i A. Kišić

UABA Ludbreg – F. Novak, D. Pokos, Z. Pahor, D. Happ

A.Kišić, V. Jadanić i D. Bilić položili su vijenac za poginule branitelji u Domovinskom ratu – kazao je, između ostalog, Zdravko Pahor, predsjednik Udruga antifašističkih boraca i antifašista regije Ludbreg koja je organizirala obilježavanje obljetnice oslobođenja Ludbrega i Šemovečke bitke, te osnivanja Brigade Braća Radić.

Bio je to događaj šireg značaja od lokalnog jer je glavni pokrovitelj bio

predsjednik države dr. Ivo Josipović, a supokrovitelji Varaždinska županija i Grad Ludbreg.

-Naša županija poznata je po antifašizmu i antifašističkim korijenima. Ludbreg je dao poseban doprinos. Danas je to grad tolerancije, domoljublja koji poštuje i njeguje tekovine antifašizma, djeluje na tim temeljima. Mlađi smo na to

Zagrepčani kod spomenika kalničkim partizanima

ponosni – poručio je Ludbrežanin Alen Kišić, zamjenik župana. Na svečanost su stigli predstavnici 10.

Zagrebačkog korpusa i Slavonskog korpusa koji su djelovali na širem području sjeverozapadne Hrvatske, SABA Hrvatske i izaslanstva njihovih udruga više gradova i županija, iz Tisna s Murtera i drugi.

Na groblju je položeno cvijeće na obilježja poginulima borcima NOB-a, a program je bio i u Pučkom učilištu gdje je učesnike pozdravila zamjenica gradonačelnika Ludbrega Vera Jadanić: -Ponosni smo na generaciju hrabrih i neustrašivih ljudi našeg kraja koji su vođeni idejama antifašizma

Učesnici NOB-a i gosti na svečanosti

izvojevali pobjedu i svrstali nas na stranu civiliziranog svijeta i pobjednika. Te su vrijednosti danas utkane u naš Ustav kao jedna od temeljnica našeg društva i države. Ponosni smo i na naše branitelje koji su u obrambenom Domovinskom ratu izvojevali slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Na nama danas i mlađima sutra je da je čuvaju i unaprijede - kazala je Vera Jadanić.

Braniti principe antifašizma znači braniti slobodu i jednakost jer bez toga nećemo biti civilizirani narod kojeg svijet uvažava, poručio je Ivan Fumić, predsjednika SABA Hrvatske.

Goste je oduševio program učenika OŠ Ludbreg, KUD-a Anka Ošpuh, zbora Podravina i sastava Reflame, a kroz program je vodila Zdenka Moslavac.

U šest navrata vodile su se borbe za Ludbreg koji je bio značajno uporište, najčešće s jakim posadama domobrana, ustaša, oružnika, te njemačkih jedinica, katkad s više tisuća ljudi. Napadao se u tri puta 1943. godine - 23./24. veljače, 17/18. kolovoza i 3. listopada. Dvaput 1944. 22/23. veljače i 6. srpnja s teškim porazom partizanskih snaga. Ludbreg je konačno oslobođen 6. svibnja 1945., dva dana prije kraja rata.

Dragutin Mrkoci, borac Brigade B. Radić i učesnik Šemovčke bitke

Svjedok vremena Sve manje je živih svjedoka NOB-a. Dragutin Mrkoci (87) jedan je od njih. Bio je sudionik sva tri događaja važna za Ludbreg.

-U partizane sam došao 1942., sa 16 godina. Iz Poznanovca sam u Hrvatskom zagorju, bilo je tamo rudnika i puno obrta, pa su radnički pokret i partija bili vrlo aktivni.

Tako smo se mi mladi brzo upoznali sa slobodarskim idejama i prihvatili ih – kaže Mrkoci kojeg sjećanje odlično služi.

Znaju li mladi danas premalo o tom dijelu povijesti?

-Svakako premalo. Dobar dio političara i medija iskrivljuje sliku o tom razdoblju na koje bi svi morali biti ponosni. Blate nas neki iako o tome ne znaju ništa. Mlade generacije moraju znati ciljeve rata i borbe, pa će ih prihvatiti. Za pohvalu je što je vaš KUD sačuvao ime po Anki Ošpuh, mogla je biti proglašena narodnim herojem.Zahvalio je organizatoru što je podsjetio na bitku za Ludbreg.

-Ludbreg je s okolinom bio oslonac kalničkim partizanima, nepresušni izvor naše snage, dao je velike antifašiste, istaknute borce, najviše ljudi za postrojbe koje su tu djelovale.-

U paklu Šemovečke bitke

U 2 sata noću 3. listopada 1943. kod Šemovca je počela bitka s ustašama koji su iz Varaždina krenuli prema Ludbregu u pomoć svojoj posadi.

-U Jalžabetu su nam rekli za zadatak da ih pod svaku cijenu zaustavimo, da preko nas živih ne smiju proći za Ludbreg. Ustaše su nadirale sa 400 ljudi i 6 tenkova. Pred zoru su odstupili. Bila su još dva napada, posebno jak bio je drugi jer je došla još jedna satnija i zbog jake artiljerijske vatre i paljbe s mađarskih brodova. Jer ustaše su došle brodovima da nam udare u leđa. Tu je bio i moj položaj. Paralo se nebo, zemlja podrhtavala, gorjela su polja. No, odbili smo ih. U zadnjoj fazi bitke oko

Brigada 'Braća Radić' bila je značajna za ovaj kraj.

-Formirani smo 4. rujna u 1943. u šumi kod Ludbreškog Ivanca. To je prva brigada na ovim prostorima.

Sastavljena je od dva bataljona iz Kalničkog odreda i jednog bataljona Moslavačkog odreda. Dobili smo

podne, nakon artiljerskog počeo je i napad avionima, prvi prelet sa 7, a svi kasniji sa po 9 aviona. U ravnici se nemaš gdje skloniti od napada iz zraka. Bombe i mitraljezi iz aviona tukli su nas i nanijeli nam teške gubitke. Već prvi nalet pokosio je 28 borca. Drugi bataljon imao je 48 poginulih. Stravičan je to bio prizor.

Na kraju ukupno 78 poginulih. No, ispunili smo obećanje komandantu: -Položaj koji se brani i izgubi, mora se vratiti. I ne smije se napustiti do oslobođenja Ludbrega!’- završio je Mrkoci.

Bitka je počela noću u 2 sata, a završila je u 15 sati, sedam sati nakon što je Ludbreg već bio oslobođen.

i tehničku, prateću i četu za vezu, te bolnički vod. Ukupno 750 boraca od čega 80 drugarica. Poslali su nas prema Hrvatskom zagorju, pa nas vratili na rušenje pruge KoprivnicaKriževci što je prethodilo napadima na gradove. Novi Marof smo zauzeli za 2, a Toplice za 40 sati.-

Dragutin Mrkoci s prof. Dretarom, tajnikom UABA-e Velik je bio vojni značaj Ludbrega zbog blizine Kalnika gdje su se nalazili partizani od početka do kraja rata. S Kalnika su se napadali gradovi i mjesta u okolici. Početkom listopada 1943. u Ludbregu je bilo 750 ustaša, domobrana i žandara.

-Napad je bio vrlo dobro pripremljen. Likvidaciju uporišta Ludbreg dobila je 17. Slavonska brigada. Napad su osiguravale 21. Slavonska brigada iz smjera Koprivnice, Kalnički odred prema Križevcima, a

Bjelovarski odred fingirao je napade na Koprivnicu tako da ovi nisu mogli slati pomoć Ludbregu. Moja brigada 'Braća Radić' osiguravala je smjer iz Varaždina.

Napad na Ludbreg počeo je u ponoć na 3. listopada i do 8 sati uporište je bilo likvidirano. Poginulo je 17, a ranjeno 38 boraca.

Zarobljeno je 460 vojnika, mnogo naoružanja i streljiva. To je bio veliki uspjeh, ostvaren zahvaljujući držanjem osiguranja, prije svega u Šemovcu – kaže Mrkoci.

31. listopada 2013.

Na Gradskoj tržnici Ludbreg

TU OKO NAS

7

Užitak u jabukama i bogatom programu

Jeste li znali da postoji Svjetski dan jabuka? Obilježava se svake jeseni 19. listopada. Po prvi oputa nedavno je obilježen i u Ludbregu, točnije na gradskoj tržnici. Razumljivo, jer u ovom dijelu Hrvatske i u našem kraju jabuka je ipak 'glavno' voće, najčešće baš njezina stabla rese voćnjake, dvorišta. Još je u doba starih Rimljana jabuka bila omiljeno voće, a bilo je poznato oko 30 različitih vrsta jabuka. Danas postoji više od osam tisuća uzgojenih vrsta.

U organizaciju prigodnog programa uz Svjetski dan jabuka, uz Gradsku tržnicu uključili su se još Grad Ludbreg i Ludbreška vinska cesta.

Sudjelovali su proizvođači jabuka i proizvoda od jabuka. Za posjetitelje su bili pripremljeni štrukli od jabuka i pita s jabukama. 'Stanarke' doma za starije i nemoćne 'Smiraj' iz Ludbrega podsjetile su na stare tradicijske običaje sušenja jabuka i pripremanja poslastica od jabuka.

U ovaj su se događaj uključili predstavnici objekata Ludbreške vinske ceste koji su pripremili kuhano vino – 'Poštenjak' koji će biti simbol odličnih vina ludbreškog vinogorja. Bili su tu i 'Ludbreško sunce', pa proizvođači sira, oni koji ujedno svake srijede i subote prodaju svoje proizvode u Bakinoj hiži. Izuzetno zanimljivim radovima predstavile su se učeničke zadruge iz Varaždinske, Koprivničko-Križevačke i Međimurske županije. Tako su mali zadrugari OŠ Martijanec pokazali kako se pletu košare, na gotovo zaboravljeni zanat.

Sunčano i ugodno toplo subotnje jutro još ljepšim učinili su zvuci tamburica KUD-a, pjesma Pajdašica, te 'male jabučice' vrtića 'Radost', a prodavačica na štandu Ana Triplat podarila nam je stihove o jeseni.

Tržnice su srce svakog grada.

Raduje što i tržnica u Ludbregu ovakvim događajima sve više to postaje.

Bogati štandovi, od jabuka do suvenira

Živo na tržnici na Dan jabukaDragica Happ Samo jednom jabukom na dan naš će organizam dobiti toliku energiju da ovo voće itekako zaslužuje dobiti titulu kraljice voća.

Kaže se da je jabuka poput škrinje s blagom. Bogata je vlaknastim tvarima koje smanjuju kolesterol i sprečavaju nastanak srčanih oboljenja, vitaminom C koji je odgovoran za

I školarci na tržnici s prigodnom ponudom

Učenici u voćnjaku Učenici 2. C razreda OŠ Ludbreg s učiteljicom Žaklinom Žnidarić posjetili su voćnjak jabuka obitelji Novak u Kućanu Ludbreškom gdje su sudjelovali u berbi jabuka. Naime, ove školske godine provode projekt ‘Jabuka’, uče o hranjivoj vrijednosti jabuka, načinima prerade, kako se sade i njeguju, sudjeluju u pripremi proizvoda od jabuka. A jabuka će im biti tema u literarnom izrazu, pjesmi, glazbi i likovnim radovima. Zato je posjet voć-

Zadrugari OŠ Martijanec pletu predmete od šibe

Sušene jabuke

Učenici 2.C u voćnjaku jabuka obitelji Novak njaku OPG-a Novak bila prava ‘mala škola u praksi’ o jabuci. Osim što su uživali u okusima kraljice voća, uče-

nici su jabuke ponijeli i kućama kako bi uz pomoć mama i baka napravili štrukle, pite i slične slastice. (ih)

Najzdravije, najukusnije, najnovije slastice od jabuka Često spremamo dobro nam znane tradicionalne, uvijek ukusne i mirisne pite i štrukle s jabukama, pa tako svi već imamo najbolje ispro-

imunitet i proces starenja, zatim vitaminima A, E, K, B, mineralima, te kiselinama koje pomažu u procesu probave.

Jabuka je odličan saveznik u postizanju savršenog zdravlja. Poboljšava rad metabolizma, daje miran san. Ukoliko prije spavanja pojedete jabuku, imat ćete miran san.

Jabuka je odlična u borbi protiv virusa, štiti nas od prehlade, smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Pozitivno djeluje na rad srca i krvožilnog sustava, a koristi se kod većine dijeta jer potiče gubljenje kilograme, jača usnu floru i zubno meso.

Prema starom vjerovanju, polovicu jabuke treba darovati svojoj ljubavi, pa će ljubav biti vječna. No, bliže istini je ovo: -Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van - kaže poslovica. Poznata izreka o jabuci govori zaista o tome kako je ovo voće važno konzumirati svakodnevno jer ćemo spriječiti brojne zdravstvene tegobe. Preporuča se svakako da se konzumiraju jabuke iz ekološkog uzgoja. U jabukama je i serotonin, poznat kao ‘hormon sreće’. Kada ste lošeg raspoloženja, razdražljivi, posegnite za jabukom - i osjećat ćete se bolje.

Pripremila: Željka Namesnik Foto: Ž.Namesnik, I.Havaić

bane recepte za njih. Stoga vam sada donosimo dva brza i moderna recepta, pogodna za jesenske i zimske hladne večeri kada želimo uži-

vati u nečem ukusnom, zdravom i mirisnom. Ovakve slatke poslastice vrlo su prigodne da njima ponudite najavljene, ali i iznenadne goste.

Mirisne jesenske jabučice

Toplo odjevene jabuke

Sastojci (za dvije osobe): -dvije jabuke -500 ml vode -2-3 žlice smeđeg šećera -1 vanilin šećer -3 žlice limunova soka -korica cimeta -nekoliko ploškica svježeg đumbira Po želji za dodatak i serviranje: lješnjaci, orasi, grožđice, brusnice ili po vašem ukusu i mašti.

Sastojci (za dvije osobe): -dvije jabuke -2 jaja -malo mlijeka -krušne mrvice pomiješane s malo brašna -cimet -smeđi šećer -ulje

Priprema: U vrelu vodu staviti smeđi i vanilin šećer, limunov sok, koricu cimeta i đumbir, nekoliko minuta kasnije dodati po želji narezane jabuke (polovice ili kockice). Kuhati 10-ak minuta. Jabuke ukrasiti i napuniti suhim voćem i orašastim plodovima, ovisno o ukusu i onome što pronađete u kuhinji. Fini okus dobit ćete ako ih napunite sušenim brusnicama i lagano posipate nasjeckanim bademima i lješnjacima. Posebnost ovog recepta, osim ukusnih jabuka i drugih sastojaka, je đumbir koji je vrlo ljekovit i jedan je od najboljih lijekova protiv gripe i viroza koje nas očekuju u hladnim mjesecima koji slijede.

Priprema: Jabuke oguliti, izdubiti i narezati na kolutove. Lagano ih pošećeriti i posipati s malo cimeta. Uvaljati ih u krušne mrvice, jaje i ponovno krušne mrvice.

Pržiti na vrućem ulju.

Ukrasiti ih šećerom u prahu, rastopljenom čokoladom, gorkim kakaom ili karameliziranim šećerom, ili pak nečim po vašoj želji i mašti.

Pripremila i isprobala: Željka Namesnik

Baka Dora (prva lijevo) s prijateljicama U trgovinama se može kupiti čips od jabuke, zdrava i ukusna donedavno mlađima nepoznata kao namirnica. A on je dio tradicije u našim kućanstvima. Kako su se nekad jabuke sušile rekla nam je Dora Namesnik ili jednostavno baka Dora.

–Nakon branja jabuke smo oprali i dobro posušili. Zatim smo ih naribali, slično kao za kašicu i potom ih dobro 'ožmeknuli'. Djeci je najvažniji bio sok koji se s

nestrpljenjem čekao. Jabuke smo stavili u plahtu, namrvili i ostavili vani na suncu da se suše. Ako nisu bile dovoljno suhe, onda smo ih stavili u posudu, pa u krušnu peć, toplu nakon pečenja kruha. Na kraju smo jabuke stavili u platnenu vrećicu i ostavili ih da tako vise do korištenja. Jabuke, kruške i šljive sušile su se i narezane na šnite, a poslužile su kao posno jelo uoči najvećih blagdana – ispričala je baka Dora. (ih)

Dječje igralište u Centru svijeta

Trg sv. Trojstva bogatiji je za novu zanimljivost. Naime Grad Ludbreg je u suradnji s lokalnim poduzetnicima uredio dječje igralište kako bi taj središnji prostor postao privlačniji za obitelji s djecom. Krasni listopadski dani tako su završeni uz dječji smijeh u Centru svijeta, a i mame se slažu kako je ovo odlična ideja i s nestrpljenjem očekuju nastavak takvih projekata.

8

S V J ETSK I D A N ST A R I J I H

31. listopada 2013.

Životna dob nije stvar godina,

Koliko aktivnosti toliko mladosti Ludbreška udruga umirovljenika broji 700 članova, bilo ih je i više, ali su u Malom Bukovcu i Martijancu osnovali zasebne udruge da članstvo ne mora putovati u Ludbreg. Starijima ipak to i nije tako lako. Članovi dolaze u prostorije srijedom i petkom od 9–12 sati kada vrijeme provode u ugodnom druženju uz šah, karte, pikado, ponekad pjesmu, slave rođendane, prigodne datume poput Štefanja jer imaju puno članova koji taj dan slave imendan, pa se za tu prigodu organizira izlazak u neki lokal na prigodno druženje i to im je u neku ruku zamjena za doček Nove godine. Slave i Valentinova, Martinja, obilježavaju Dan borbe protiv dijabetesa ili pak jednostavno dođu na 'razmjenu informacija'. Najčešće kažu da tamo uvijek imaju nešto za obaviti, a onda priznaju da se vole vidjeti i čuti s vršnjacima. No, dolazak ne znači samo razbibrigu i druženje.

-Trudimo se brinuti o članstvu, posebno o socijalno ugroženim ljudima. Pomažemo pri nabavi zimnice, ogrjeva za zimu.

Omogućimo i nabavu hrane uz povoljnije uvjete plaćanja. Posjećujemo bolesne i nemoćne, te ih pomognemo prigodnim poklonima. Rekreacija je neophodna članstvu, pa redovito sudjelujemo na županijskim igrama i naši članovi postižu zapažene rezultate. Vole i naše izlete, ljetovanja. Pozivamo da nam se pridruže i oni koji dosad nisu bili naši članovi – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika Ludbreg.

Predsjednica posebno ističe i

slijedeće: - Jedna od osnovnih zadaća naše udruge je da kod starijih probudi nove aktivnosti, od rekreacije i sporta, do sudjelovanja u kulturnim i drugim društvima.

Izlazak iz svijeta rada ne smije biti ulazak u svijet mirovanja već

Katarina Sačer bavljenja nečim za što prije niste imali mogućnost ni vremena. Životna dob nije pitanje godina, a čovjek je star onoliko koliko se osjeća. Na stariju generaciju se ne smije više gledati kao na bolest društva jer oni još mogu pomoći društvu ako im mlađi u tome pomognu. Mlađe molimo da budu obzirniji prema nama starijima, da nas više poštuju, te pruže mogućnost za dostojanstven život, jer sve ovo što nas okružuje i mi smo gradili i iskreno želim da to nikada ne smetnu s uma – kaže Katica Sačer.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada u Hrvatskoj i svijetu kako bi se naglasio značaj toga da društvo osigura i prilagodi svoje životne sredine potrebama i sposobnostima žiteljima starije dobi. Udruga umirovljenika regije Ludbreg već godinama prigodnim programom i druženjem obilježava taj datum. Ovoga je puta to bio i središnji program na razini Varaždinske županije. Koliko znači druženje ljudima starije životne dobi pokazao je interes za priredbu jer više od stotinu ljudi stisnulo se u sobi koja unatoč prostranosti nije bila dovoljna, pa su neki sjeli i u hodnik. Bilo je to zanimljiv kulturno-zabavni program i druženje u opuštenom ozračju. Otvorile su ga seniorke-mažoretkinje udruge, skupina nosi naziv 'Zlatna dob', a o koreografijama brine, naravno, Franciska Schubert, još jedna umirovljenica. Pjesme i zapise potom su s okupljenima podijelile Đurđa Kokanović, te Vlatka Fotak koja je imala još i dodatnu točku, te je demonstrirala kako se štake za pomoć u hodanju mogu iskoristiti još i za vježbe, neophodne za zdraviji život.

Jeans-generacija Novi izlazak pred publiku imale su mažoretkinje, ovoga puta kao manekenke modne revije. Nosile su odjeću primjerenu starijoj ili jeans-generaciji, kako je to najavio voditelj programa Aco Horvat, predsjednik ludbreškog KUD-a Anka Ošpuh.

-Tradicionalni sam voditelj ovog programa. Prije se program uz Dan starijih priređivao navečer, pa su redovito nastupale neke od naših sekcija. Otkad je to u podne više ne možemo nastupati jer naši članovi imaju radne i školske obveze.

A onda su mi rekli: -Daj Aco, onda barem vodi program!- I tak je ostalo. Ugodno mi je s njima. Mi mlađi

Druženja koja puno znače Sa starošću se povezuju bolesti, siromaštvo, izoliranost. Kako se boriti protiv toga? Evo nekih savjeta.

Bosiljka Krištofić

Bosiljka Krištofić:

-U invalidskoj sam mirovini već četiri godine, otjerala me bolest, visoki šećer, a proživjela sam tri moždana udara. Prije nego sam morala u invalidsku mirovinu, radila sam u ‘Grafičaru’. Bilo mi je jako teško priviknuti se na život u mirovini. Znate, dok ste cijeli život okruženi s puno ljudi i s njima radite onda vam je to velika promjena s kojom se teško nosite. Meni i sad ti ljudi jednostavno puno fale. Da me bolest ne sprečava našla bih si bilo kakav posao. Čime se zanimam? Uglavnom delam goblene i čitam jako puno

knjiga, zaista sam puno pročitala.

Ludbrežanka sam i svake srede dolazim tu u udrugu zbog druženja, da se ispričam s ljudima, idem na programe koji se organiziraju u gradu. Mirovina mi je jako mala i nisam zadovoljna. Moja invalidska mirovina je 1.286 kuna. To nije dosta niti za režije. Snalazim se, dio platim, s nekim računima malo kasnim i tak.

Pomažu mi kćerka, zet i bratić inače ne znam kak bih sve to sama, nema šanse s tom penzijom. Mišljenja sam da ima prostora da se društvo više posveti ljudima ove populacije i puno bi nam time pomogli. A i mlađi bi se mogli još bolje ophoditi i pružati pomoć starijima jer oni to zaslužuju. To bi bilo lijepo. -

Marija Kovačić:

-Iz Ludbrega sam, živim u Bednjanskoj ulici. U mirovini sam 26 godina, a otišla sam još za vrijeme Jugoslavije nakon 31 godine staža u prijevremenu. Bila sam kuharica.

Pola staža ostvarila sam u ‘Muri’ u Murskoj Soboti, a ostalo u Ludbregu, u Grafičaru. Rodom smo i suprug i ja iz Svetog Đurđa, polako smo gradili kuću u Ludbregu i tu se preselili. Imamo dvije mirovine, jednu veću i dru-

Umirovljenici su u velikom broju došli na program u povodu Svjetsk moramo imati više obzira prema starijim ljudima, bolje i više cijeniti to što su dali društvu i pomoći im – smatra voditelj programa.

U povodu Svjetskog dana starijih, svake godine Udruga daruje nekog od svojih članova. Prigodni poklon sada je dobila Paula Frančić, Ludbrežanka s Mandovca, jedna od najstarijih članica udruge.

Poklon je pripremio Grad Ludbreg, pa ga je uručila Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika. Prigodne poklone s malim zakašnjenjem također su primili Ruža i Drago Pokos, miss i mister ovogodišnjeg ljetovanja. Poklone za sve umirovljenike pripremila je i Varaždinska županija koja je s Gradom Ludbregom bila pokrovitelj događanja u sklopu obilježavanja Svjetskog dana starijih osoba. Čestitari su bili gradonačelnik Dubravko Bilić, zatim Alen Kišić, zamjenik župana,

Žene predano vježbaju pikado Ruža Jelovac, pročelnica za zdravstvenu i socijalnu skrb Varaždinske županije, Jadranka Bahlen, vijećnica Hrvatske stranke umirovljenika u Skupštini Varaždinske županije, pa Ivan Šoltić iz Saveza udruga

gu manju, pa nekak ide. Moram biti zadovoljna. Pa ljudi danas idu svaki dan na posao za 2.000-3.000 kuna, a ja sam doma. U politiku se ne razmem, ali da se malo podignu plaće i penzije svima bi nam bilo bolje. Dok dođete u penziju, najvažnije je da si

Nastup mažoret-skupine Zlatna dob

Marija Kovačić nađete neku aktivnost i da se krećete. Ja puno heklam i radim doma. I jako je važno imati prijatelje i susjede da se s njima stalno družite i komunicirate. Ja dolazim skoro redovito i tu u udrugu jer ima tu žena i muških koji vole pričati. Pol sata-sat i dosta ti je. Pa idem u nabavu, nekaj si pogledam ako ima kakvi program u gradu.

Znači družiti se sa susjedima, prijateljima i doma čim više delati, to je recept. Vama preporučam ribolov ili si kupite gorice da imate kaj delati!-

Pokrovitelji i gosti Valja znati da službeni podaci krovne svjetske organizacije govore kako svakog mjeseca više od milijun ljudi u svijetu napuni 60 godina, danas ih ima oko 700 milijuna, a 2050. bit će ih, prema procjeni, dvije milijarde. Ujedinjeni narodi ističu da će uskoro broj starijih nadmašiti broj novorođene djece u većini zemalja svijeta.

-I Hrvatska će biti među njima, kažu podaci. Moramo se na to pripremati. Naša sredina starijima po-

Dužna pozorno klanja dužnu pozornost, a Varaždinska županija prvi put obilježava Dan starijih osoba baš u Ludbregu gdje je kultura ophođenja prema starijima razvijena, a tradicija je dobra suradnja gradskih institucija s Udrugom umirovljenika. Svijest o starijima, njihovoj ulozi u društvu i ophođenje prema njima mora biti na visokoj razini, to je dio kulture svake mlađe osobe. Time izražavamo dužno poštovanje prema ljudima koji su desetljećima gradili svoju sredinu.

S V J ETSK I D A N ST A R I J I H

31. listopada 2013.

, već...

9

Kad aparat ne valja

Umirovljenice kao jeans-generacija Stariji rado koriste pogodnost besplatne kontrole tlaka i šećera

kog dana starijih Vlatka je čitala pjesme i pokazala vježbe sa štapom

umirovljenika Varaždinske županije. Bili su tu i predstavnici umirovljeničkih udruga iz okolice, pa i Marijan Krobot i Božidar Hajsok, nositelji izvršnih funkcija Grada u prošlom mandatu, te drugi gosti.

Paula Frančić

Svake srijede obvezno dolaze šahisti

Prohladno jesensko prijepodne uz lagani sjeverac koji je još malo snizio temperaturu. Ali, na središnjem ludbreškom trgu ipak prometno, živo i veselo. Popriličan je bio broj onih koji su odmah pristupili djevojkama iz Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

I prigoda je bila posebna, Svjetski dan starijih osoba. Tako je suradnji s Gradom i Udrugom umirovljenika Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg provelo besplatno mjerenje tlaka i šećera u krvi starijim osobama.

Marina i Jasmina imale su stoga pune ruke posla.

-Doma sam si meril i imal sam 14,4 šećera, a tu 14,6 posto. Pucam aparat valjda dobro ne dela - čuo se jedan komentar ne sumnjajući u točnost kućnog mjerenja.

A ženice kak ženice.

-Krasno kaj možemo provjeriti tlak i šećer, da ne moramo k doktoru ili same. Ma kakva zima. I još se malo pospominamo. Ideš i ti v udrugu na program? – čulo se pitanje.

Nastavak obilježavanja Svjetskog dana starijih osoba bio je, naime, u prostorima Udruge umirovljenika regije Ludbreg.

Jasmina i Kristina kazale su nam na kraju akcije besplatnog mjerenja tlaka i razine šećera u krvi slijedeće: -Došlo je k nama na mjerenja

Jasmina je mjerila tlak 200-tinjak osoba, točnije 195 jer smo i potrošile toliko 'trakica'. I to baš ljudi starije životnih dobi, mladih nije bilo. Ha, kod većine smo uočile probleme s tlakom i šećerom. Malo su gunđali, a zaboravili da bi prije mjerenja morali rano večerati i ujutro doći natašte. A ovak dok se prije pojedu grožđe, jabuka, popije kava ili nekaj drugo onda je razina povišena. Bilo je i onih koji su se do trga vozili biciklom i došli na mjerenje, pa se onda čude kaj im tlak nije idealni. No, nije bilo nekih baš ekstremnih slučajeva – rekle su nam Jasmina i Marina.

Marina je bila zadužena na kontrolu šećera

Redoviti su i kartaši bele

ost prema ljudima koji su nas zadužili Na nama mlađima je da vratimo dug prema njima za sve što su napravili, kako je i red - kazao je Alen Kišić.

Jedinice lokalne samouprave moraju za svoje starije žitelje osigurati životni okoliš prilagođen njihovim zdravstvenim i socijalnim potrebama, te funkcionalnoj sposobnosti starijih.

-Tvrdim da je život u mirovini najmanje odmaranje, bez roditelja mi mlađi ne bismo mogli organizirati život i posložiti sve obveze, a nepro-

cjenjivo je u čuvanju i prenošenju znanja najmlađima. Ludbreg je najljepši grad zbog svojih ljudi koji su ga gradili i žive u njemu i koji će ubuduće tu živjeti. Moramo raditi da nam svima tu bude lijepo i ugodno, da tu ostanemo i da drugi dođu živjeti k nama. Da bismo to postigli i Grad se mora uključiti. Eto, nedavno smo pokrenuli projekt besplatnog vježbanja gimnastike u dvorani da ljudi starije dobi budu vitalniji, zdraviji. Nastojat ćemo pokrenuti i oformiti dnevni bo-

ravak za starije, a za to nam treba podrška države i županije. Pomažemo udruzi u radu, smanjili smo cijenu najma prostora što i za udrugu znači puno manje troškove. Pomažemo u realizaciji svih programa koje pokreće udruga, prije svega oko pomoći socijalno ugroženom dijelu članstva da u ovim teškim vremenima krize lakše spoje kraj s krajem – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić čestitajući članstvu Svjetski dan starijih osoba.

D. Bilić, A. Kišić i V. Jadanić s gošćama iz Varaždina

10

DOGAĐAJI

Jesenski karneval u centru svijeta Rasplesano i šareno, mladoliko i maskirano izgledao je Ludbreg prve subote listopada. Već petu godinu zaredom Ludbreg je domaćin manifestaciji 'Klopotec - Međunarodni jesenski karneval u centru svijeta'.

Udruga Črni maček ludbreški u suradnji sa Savezom udruga hrvatskih karnevalskih gradova, a uz potporu Grada i Turističke zajednice Ludbrega potrudio se u najboljem ruhu dočekati više od 30 karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske, te atraktivnih skupina maškara iz Slovenije, Srbije i Makedonije. Prohladno vrijeme i najava kiše donijela je dosta muke organizatorima, pa smo po prvi puta imali program na dvije lokacije. Članovi udruga Gornji grad i gljivari Vuzmeka tako su od jutra bili na trgu, tu je bio postavljen i klopotec, a oni su izložbom jesenskih plodova s polja i šuma podsjetili na tradiciju

Tomo je za fiš koristio i jegulju

31. listopada 2013.

Maskirana jesen

Bila je to prigoda za fotku s atraktivnim gošćama

Na prvoj lokaciji na trgu bilo je živo

berbe. Dakako, uz gastronomske poslastice koje može pružiti samo jesen.

'Gornjograđani' su vrtjeli odojka na žaru, pekli su kestene, rakiju. Gljivari su još jednom pripremili edukativno predstavljanje gljiva našeg kraja koje su ljudi sa zanimanjem pogledali, a mogao se kušati gulaš od gljiva.

Riblji paprikaš posjetiteljima bio je dar ludbreškog ribolovnog društva.

–To bu fiš od četiri vrste riba, a u jednom kotliću, uz ostale vrste čak bude i jegulja – rekao nam je Tomo Filip, ribič, vrhunski majstor fiša i gradski vijećnik sve u jednom, kojeg ni nezgoda s nogom nije omela u kuhanju omiljenog mu fiša.

Od jutra su se trgom motale maškare kako su pristizale u grad, a već je bila poznata informacija da će se drugi dio programa održati u sportskoj dvorani. No, tko je želio na fiš možda je kasnio u sportsku dvoranu.

–Najava je moguće kiše, a nemamo šator. U dogovoru s Gradom predstavljanje skupina maškara bude u

mile na trg pozamašnu opremu i jesensku dekoraciju bilo je očito da je za njih selidba nemoguća.

–Nije najspretnije ispalo. Da smo znali prije za promjenu mogli smo sve to složiti na parkingu kod dvorane iako mislim da je sve trebalo ostati na trgu. Mi sada ne možemo na drugu lokaciju i svi budemo ostali tu - rekao nam je Joža Loparić, kestenjar s plodovima goričkih šuma.

Rano popodne trg je već bio dobrano ispunjen brojim skupinama maškara. Prije polaska povorke, u svom uredu je predstavnike skupina primio gradonačelnik Dubravko Bilić, zajedno sa svojom zamjenicom Verom Jadanić, a pridružio im se i Alen Kišić, zamjenik župana. Uslijedili su pozdravi i razmjena poklona.

Potom je vesela povorka krenula ulicama grada. Za kulturno-umjetnički dio programa pobrinule su se ludbreške udruge i vrtići, a karnevalske skupine predstavile su se kratkim nastupom koje je u svojem stilu na-

Vuzmek je pripremio edukativnu izložbu gljiva

Joža je pekao slasne kestene

Atraktivni nastup skupine iz Leskovca (Srbija)

Tradicija susreta Veteranska ekipa NK Podravina ima puno sportskih prijatelja s kojima njeguje tradiciju druženja.

Primjerice, iz Mađarske su to veterani iz Marcalija i FC Videoton iz Székesfehérvára.

Naše gore list dr. Mladen Pretner, nekadašnji Apatinčan i igrač svog Dinama, Sloge i Podravine, redovito iz 'dežele' na turnir na Svetu subotu dovodi kolege po struci i nogometnoj strasti - reprezentaciju liječnika Slovenije. Poprilično je duga i tradicija susreta veterana Podravine i Rogaške Slatine.

-Počelo je to prije 20-ak godina.

Imamo tamo 'svog čovjeka'. To je Zvonko Čanaki koji je pred puno desetljeća otišao u Sloveniju trbuhom za kruhom. On je i rođak žene naše legende Jože Lačana. I tak je došlo do veze s nogometom.

Svake godine igrali smo jednu kod njih u Sloveniji, a drugu utakmicu kod nas – ispričao nam je Franjo Ružić, popularni Francek, jedan od

dvorani. Formirala se bude povorka koja bude propješačila gradom do dvorane, bar budu građani imali prigode vidjeti ove prekrasne maske – komentirali su organizatori.

Kako su domaće udruge dopre-

najstarijih ludbreških nogometnih veterana.

Dvoboje na zelenim terenima suparnici su prije četiri godine zamijenili za udobniji, topliji parket dvorane.

-Ipak su prošla leta, stariji smo, manje poletni, a teži, boležljiviji, i zato nas je nekaj manje. Tak smo se dogovorili da igramo u dvorani i to samo stariji od 50 - kaže Francek.

Tijekom zadnjeg dvoboja dviju ekipa početkom listopada u Ludbregu u svoj ured pozvao ih je gradonačelnik Dubravko Bilić gdje ih je primio s najbližim suradnicima.

-Kod nas igraju stariji koji su barem jednu sezonu igrali u Podravini. Izgubili smo s 12:10, bumo mi uzvratili u Rogaškoj. Oni su nekaj mlađi od nas, čini se da švercaju igrače – tvrdio je Joža Lačan pravdajući poraz pred gradskim dužnosnicima.

U ime ekipe iz Rogaške Zvonko Čanaki zahvalio je na prijamu i

zaželio da sport dovede Rogašku i Ludbreg na višu razinu suradnje do susreta gradskih dužnosnika.

Iz ureda gradonačelnika gosti su ponijeli prigodne poklone i suvenire, ali time susreti veterana Podravine i Rogaške Slatine nisu bili gotovi. Uslijedio je završni čin, isto tako važan – druženje uz zakusku i ukusna vina uspješnog vinara Zvonka Botaka u njegovom prekrasnom vinogradu iznad grada.

javljivao voditelj nenadmašni Zlatko Hrelja–Capa. U večernjim satima zabava maškara.

–U Ludbregu nam završava karnevalska sezona koja je počela usred zime. Imamo tradicionalne karnevale, ali i one koji su dio ljetne turističke ponude. Kroz povijest održavali su se u svim godišnjim dobima. Nadam se kako će se spoznati da ovakve manifestacije čuvaju tradiciju i etnografsku baštinu – rekao je Branko Brumen, potpredsjednik FECC-a. Črni maček ludbreški organizacijom jesenskog karnevala, kada u Ludbreg mogu doputovati brojne grupe, pokušava gradu donijeti prepoznatljiv turistički proizvod. A naši su odlaskom na karnevale diljem Hrvatske i regije stekli poprilično novih prijatelja i istomišljenika. U Ludbregu je završila sezona karnevala, a pripreme za novu stižu brzo.

U FECC-u kažu da pripreme počinju 11. 11.(studenoga) u 11 sati i 11 minuta.

Dio ozračja s lokacije u dvorani – Ptuj

Zvonko Čanaki iz Rogaške na prijemu u uredu gradonačelnika

Oni švercaju da bi pobijedili–kaže Josip Lačan

Dugovječni susreti postali su više od sporta

S A S V I H ST R A N A

31. listopada 2013.

Jubileji Hrvatskog Crvenog križa Kakve li su to vrijedne brojke - 125. obljetnica djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, 20 godina od priznavanja samostalnog nacionalnog društva i 60 godina od darivanja krvi kroz Hrvatski Crveni križ. A u pravilu se radi o vrijednim, tihim, samozatajnim aktivistima, volonterima kojima je pomaganje drugima nešto sasvim uobičajeno, baš kao i darivateljima krvi koji su svoj dan obilježili 25. listopada. Društvo čini se kao da nije dovoljno svjesno njihova doprinosa u spašavanju života.

Kraj listopada bio je u znaku ovih jubileja, aktivisti, dobrovoljni darivatelji i obitelji višestrukih darivatelja krvi okupili su se u varaždinskoj Areni na svečanosti pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Varaždinske županije, a u organizaciji Društva Crvenog križa Varaždinske županije i gradskih društava Varaždin, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg. Mnogostrukim darivateljima i obiteljima s više darivatelja uručena su priznanja Hrvatskog Crvenog križa. Među njima i darivateljima ludbreškog kraja.

-Zbog ovih obljetnica ravnateljima gradskih društava s područja naše županije bilo je predloženo da se uz Dan dobrovoljnih darivatelja napravi zajednički susret, da se obi-

11

Priznanja za mnogostruke darivatelje 27 dobitnika Dobitnici priznanja Hrvatskog Crvenog križa su: Za 100 darivanja - Marijan Horvat iz Ludbrega (Zlatni znak priznanja i zahvalnica) Za 75 darivanja - Tomo Opica iz Bolfana, Mladen Tkalec iz Globočeca, Zvonimir Jalšić iz Kučana Ludbreškog, Mladen Nađ iz Ludbrega, Dragutin Toplek iz Poljanca i Ivan Denžić iz Leskovca (Veliki srebrni znak priznanja i zahvalnica) Za 50 darivanja - Zdravko Gložinić iz Hrastovskoga, Josip Ledinko i Dražen Drahnik obojica iz Ludbrega, Ivan Frančić iz Sudovčine, Josip Banjkovec i Dragutin Hižak obojica iz Hrženice, Vladimir Horvat iz Prilesa, Josip Posavec iz Leskovca, Božidar Kovaček iz Dubovice, Josip Ledinko iz Kapele, Vlado Mustač i Franjo Zember obojica iz Svetog Petra.

(Mali srebrni znak i zahvalnica) Darivateljice za 35 darivanja - Višnja Kancijan iz Bolfana, Anica Vidović iz Hrastovskoga, Roza Hladnić iz Karlovca, Marija Milak iz Svetog Đurđa , Ana Ledinko iz Svetog Petra, Anđelka Račman iz Županca, Ljiljana Triplat iz Ludbrega.

Za 55 darivanja - Anica Horvatić iz Obrankovca

Svečanost darivatelja u varaždinskoj Areni

Mladen Nađ i Dragutin Toplek - priznanja je predao J. Blažotinec lježavanje ovih značajnih datuma iz povijesti izdigne iz lokalnih na višu razinu. Složili smo se u tome. Naravno da mi u Ludbregu možemo opet biti zadovoljni rezultatima u priku-

pljanju krvi. Uoči ove svečanosti imali smo više od 1.300 prikupljenih doza, a to neće biti konačna brojka jer akcije nisu gotove. I dalje smo među najboljima u Hrvatskoj jer 7

posto punoljetnih žitelja koje pokriva naše Gradsko društvo Crvenog križa evidentirano je kao dobrovoljni darivatelji. Koristim priliku i upućujem čestitku mnogostrukim i svim darivateljima – poručio je Robert Kranjčec, ravnatelj ludbreškog Gradskog društva.

Ludbreg i ludbreški kraj pod okriljem Gradskog društva Crvenog

križa desetljećima postiže iznimne rezultate u darivanju krvi, ali i drugim humanitarnim akcijama. Gradsko društvo, dakako, nije zaboravilo na brojne volontere i aktiviste koji su dali ogroman doprinos u razvoju ove humanitarne organizacije u našoj sredini. Njima će se priznanja dodijeliti na skupštini Gradskog društva koja će biti održana 13. prosinca.

Marijan darovao 102 doze Malo se začudio Marijan Horvat iz Ludbrega kad smo mu rekli da je jedan od rijetkih članova 'Kluba 100' - osmorice iz ludbreškog kraja koji su krv dali više od stotinu puta.

-Mislil sam da nas ima više. Ja imam 102 darivanja, daval sam krv gde sam stigel, u Ludbregu, Koprivnici, Varaždinu. Zaposlen sam u 'Belupu', pa kad delam i nebrem na akciju. Imam nula minus krvnu grupu koja je dosta rijetka, pa nas koji je imamo znaju zvati kad na zalihama nema te krvi. I tak se nakupilo, 100-to je bilo u Varaždinu – kaže Marijan.

Počelo je slučajno i nije očekivao da će postati darivatelj.

-Čak nisam zapamtil kad sam i gde dal prvi put. Mislim da je to bilo odmah kak sam se zaposlil 1976. u Belupu gdje radim od prvog dana. Sjećam se da su išli drugi na akciju, pa idem i ja da vidim. Pa drugi, treći put i malopomalo postane navika.Pri darivanju nikad nije imao tegoba, pa poručuje mladima neka se uključe u akcije i postanu darivatelji.

-Nije strašno, ako im ne bi smetalo

zašto ne? Nije to ništ posebno. Na ak- Triglavu. Baš obožavam prirodu. Docijama upoznate nove ljude, uvek se duše, 15-ak puta sam se s manje ili više malo družimo, pričamo, nekaj doznate uspjeha ostavljal cigarete. Dok bude i tak. Osobno se nakon darivanja odlič- zdravlje dalje poslužilo namjeravam i no osjećam, čak je i dobro jer obnavljaš dalje darivati krv.Ali da li ga je zanimalo kome je pokrvne stanice. Neka svatko proba, pa mogao. onda neka odluči.-Nikad nisam mislil na to tko bu Njega zdravlje odlično dobil moju dozu. Ali znam da služi, pa vjeruje da će je nekome pomogla. I to je jako dojoš dugo dolaziti na bar osjećaj. Nadam se da ne budem akcije i proći liječu takvoj situaciji da bi možda meni nički pregled prije trebala takva pomoć. Ma važno je darivanja. da se drugima pomogne.-Puno se krećem Rođeni Poljančanin gdje ga i dajer uživam u prirodi, nas svi najčešće zovu po nadimku sigurno mi i to utječe Zubi, dugo živi u Ludbregu koji na dobro zdravlje. ga je ove godine odlikovao Hodam na riZahvalnicom grada. bičiju, u šume brati gljive, -Je, bilo je to za Dan planinagrada u ožujku. Nisam rim, znaš baš od onih koji pate Biokovo, za tim, ali drago mi je Ve l e b i t to priznanje. Znači i slično. da netko ipak vidi i Lani cijeni to kaj si nas a m pravil – završio je Marijan Horvat, jedna od rijetkih bil i na Marijan Horvat.

s više od stotinu darivanja

Aktivisti, darivatelji i volonteri naše regije u Vukovaru

Posjetili Vukovar Aktivisti,volonteri i darivatelji krvi pri Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg proveli su sredinom listopada nezaboravni dan na izletu.

Posjetili su grad heroj – Vukovar.

Izlet je priređen u povodu 135. godišnjice djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i našeg Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg, 60. godišnjice darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa i 20. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog nacionalnog društva.

Stotinjak humanitaraca ludbreške regije u Vukovaru je dočekala

Na vrhu Ravne gore Za 20-ak novo upisanih članova Odreda izviđača Ludbreg doživljaj za pamćenje bio je njihova prva izviđačka ekskurzija. Posjetili su prekrasnu Ravnu goru, najsjeverniju planinu Hrvatskog zagorja koja je okrenuta prema jugu, a usred gorskog vijenca izvor je potoka Kamenice. Dva planinarska doma, vidikovac 'Balkon', dječja igrališta, poletna staza za padobransko jedrenje, vrh (680m), željezni vidikovac od 10,7 metara, kapelica Sv. tri kralja, dvorac Trakošćan s jezerom iz kojeg izvire Bednja ostavilo je prepuno dojmovi-

ma najmlađe izviđače.

Poslije naporne vožnje i hoda, prohladnog vremena i iznenadne obilne kiše najmlađi su izviđači prvi izlet završili pitanjem kojeg njihovi voditelji najviše vole: kada ćemo

opet na izlet?

Novi pohod iz programa upoznavanja šireg zavičaja bit će početkom studenog, na upoznavanje istočne Ivanščice, do planinarskog doma između vrhova Ham i Pokojec. Tu će se organizirati i zimovanje tijekom zimskih školskih praznika.

Posljednje subote u listopadu izviđači su se okupili na Otoku mladih na jesenskim igrama. Odmjerili su snage u graničarima i i scoutballu, izviđačkoj igri sličnoj blažem obliku ragbija. Sportaši su zatim ispekli jeger i dobili čaj. Jesenskim igrama i piknikom tradici-

Prvi vrh novih izviđača onalno završava prvi dio jesenskog izviđačkog programa.

Zorica Grgić, ravnateljica tamošnjeg Gradskog društva koja je spremno postala vodič gostima iz Ludbrega. Upriličen je posjet ‘Mjestu sjećanja Vukovarska bolnica 1991.,’ Gradskom muzeju u dvorcu obitelji Eltz, križu kod ušća Vuke u Dunav u centru Vukovara, te Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata. Pri povratku, drugi dio izleta - posjet hrvatskoj vinskoj prijestolnici -Kutjevu, obilazak ‘Kutjevačkih podrum’a gdje su Ludbrežani degustirali vrhunska vina uz ukusni ručak sa specijalitetima požeško-slavonskog kraja.

12

S A S V I H ST R A N A

Pregled dojke i u Ludbregu

Udruga 'Narcisa' žene u borbi protiv raka dojke sklopila je sporazum o suradnji sa specijalističkom ordinacijom dr. Lukić za nabavu sonde za ultrazvučni aparat. Cijena pregleda ultrazvukom iznosi za članice udruge 210 kuna. Žene pokrivaju iznos od 100 kuna, 60 kuna sufinancira udruga, a doprinos ordinacije je 50 kuna.

Sporazum o suradnji sklopljen je s ciljem što kvalitetnijeg i boljeg očuvanja zdravlja žena s ludbreškog

područja. Sonda je već nabavljena, a 'narcise' ovom akcijom nastoje privući nove članice. Cilj je da se kod što više žena podigne razina svijesti o toj bolesti i važnosti rane prevencije.

-Rak dojke u početnom stadiju razvoja nema simptoma i obično se otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu. Otkrivanjem tumora u najranijem stadiju postotak izlječivosti kreće se do 95 posto. Zato su od izuzetne važnosti programi rane detekcije koji upozoravaju na važ-

nost samopregleda, kao i redovitih pregleda uz stručni nadzor. Rak dojke najučestalija je zloćudna bolest kod žena s pojavnošću od čak 27 posto. Stoga smo i krenule u ovu akciju jer želimo našim sugrađankama omogućiti da preglede mogu obaviti i u Ludbregu – rekla je Nada Kapusta, predsjednica Udruge 'Narcisa'.

Inače, Udruga ima svoje prostorije u sklopu Doma zdravlja u Ludbregu gdje se mogu dobiti sve dodatne informacije.

31. listopada 2013.

Nada Kapusta i dr. Dragica Lukić - potpisi za suradnju

Napredak u izvedbi e-mobila

Postolar Ivan i predsjednica udruge F. Schubert s ‘hlapićima’ iz 3.D

Šegrt Hlapić u Bakinoj hiži -Malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce!

On je – šegrt Hlapić, i dan-danas je omiljeni lik iz hrvatske književnosti za djecu. A Hrvatska ove godine obilježava 100. obljetnicu otkako su svjetlost dana ugledale 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića', remek-djelo za djecu naše velike književnice, autorice Ivane Brlić-Mažuranić. Uz Hlapića i njegove dogodovštine stasali su mnogobrojni naraštaji, pa će obljetnica biti dostojno obilježena nizom znanstvenih i kulturnih manifestacija na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama.

Tako su članice udruge Žene iz Centra svijeta za 100. rođendan našeg junaka šegrta priredile izložbu 'Šegrt Hlapić u Bakinoj hiži'. Uz lutku s likom Hlapića koja pozdravlja sve posjetitelje, u podrumu Bakine hiže na zidovima su oslikani motivi iz priče o Hlapiću i njegovim zgodama, a u oslikavanju su sudjelovale same članice Udruge u suradnji s Likovnim udruženjem Ludbreg.

–Ivana Brlić - Mažuranić sve nas je zadužila ostavivši nam svoje književno bogatstvo. Također, ona nam svojom kreativnošću uvijek može biti uzor i poticaj da u svemu što radimo dajemo sve od sebe – rekao je Alen Sabol, pročelnik Upravnog

Ivan je pokazao tajne zanata odjela za društvene djelatnosti i opće poslove koji je otvorio izložbu u Bakinoj hiži. Pri otvaranju izložbe u prigodnom programu sudjelovali su učenici 3.D razreda OŠ Ludbreg s učiteljicom Zdenkom Moslavac, a o tajnama postolarskog, Hlapićevog zanata posjetitelji su mogli doznati od pravog majstora Ivana Markovića. Još uvijek nije kasno i možete razgledati izložbu 'Šegrt Hlapić u Bakinoj hiži'.

Našeg ludbreškog Vukovarca, izumitelja Nikolu Marinića, koji već 11 godina živi u Selniku upoznali smo kada je napravio prvi elektromobil u Hrvatskoj. Sada je otišao korak dalje i napravio 'Crvenka 2' veće i brže vozilo, također na struju.

-Narančasti Trabant dobio je omiljenu mi crvenu boju. Ugrađeno je 8 gel akumulatora po 100 Ah koji teže oko 250 kg. Pokretan je i dvostruko sinkroniziranim trofaznim elektromotorom bez četkica koji radi na 96 Volti, a na 6.000 okretaja u minuti može razviti brzinu od 150 km/h. Naravno, prije je izvađen dvotakni motor i auspuh. Prije ure- Nikola s dva svoja Crvenka na baterije đenja težio je 620 kg, a sad je lakši za 150 kg unatoč ugrađenim akumu- puno skuplja. U realizaciji mi je puno latorima koji teže 250 kg – rekao je pomogao sin Kristijan, nezaposleni Nikola. strojobravar. Da je novaca, lakše bi Osim što je vrstan izumitelj, Zbog sigurnosti i štednje ener- nam bilo dovršiti vozilo na sunčevu radio amater i ribolovac, Nikola gije, ograničio je elektromotor na energiju koje apsolutno ništa ne bi je jedan od četiri počasna člana 3.300 okretaja, pa vozilo postiže trošilo – tvrdi Nikola. udruge 'Ludbreško sunce' zbog brzinu do 82 km/h.

Vozilo bi moralo niza donacija udruzi, a posebno -Ugradio sam elektroproći sva mjereje ponosan na izradu velikog motor s vodenim hlanja koja se rade raspela koje krasi Kuću sunca u đenjem jer bi se inače jedino u tvrtki Globočecu. pregrijavao. S jednim Centar za vo-Kad su prije prvi put k nama punjenjem akumulatora zila Hrvatske, došli predstavnici udruge, supruga Ruža i ja pomislili smo može prevaliti do 350 a Nikola bi do da su nam donijeli pomoć kao Ampermetar km. Akumulatori se pune Centra u Veliprognanicima. A oni sami trebali i voltmetar na oko 90 minuta punjačem koj Gorici svojeg pomoć. Bez oklijevanja smo se upravljačkoj tabli miljenika morao od 45 Ampera. Bilo bi bolje odazvali i uvijek pomogli koliko da su ugrađene litij-ionske bavoziti na labudici. smo mogli – rekao je Nikola. terije jer su puno lakše i imaju do Osim financijskih, ima 3.000 punjenja – pojašnjava Nikola. tu administrativnih i zakonskih preDa auto završi po svojim želja- preka, ali Nikola ne odustaje i već knuo' motor i ugraditi elektromotor. ma trebalo bi mu još barem 20-ak kuje nove planove.

Baterije će puniti solarne folije i vjetisuća kuna. Toliko košta ugradnja -U Njemačkoj sam dugo radio tro-turbine da bi se iskoristila energija solarnog panela na krov, atest i regi- i trebam pričekati još 2 godine kad strujanja zraka – zaključuje Nikola. stracija. mogu dobiti njihovu mirovinu. Ako Nikolini snovi su, dakle, izraditi -Postoji solarna folija koja se po- zdravlje posluži, planiram nabaviti eko i jeftino vozilo.

Dražen Vađunec stavlja na krov vozila, ali ona je puno, auto star do tri godine kojemu je 'ri-

Zanimljivost

Benzinska u ruci – punjač snage 45 ampera

Dječaci su isprobali kako popraviti cipelu

‘Ručne’ tablice za vožnju poljskim putevima

31. listopada 2013.

K U LT U R A

13

Dani Mladena Kerstnera - Festival kajkavske komedije 2013.

Predstave od 28. studenoga do 1. prosinca Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg priprema tradicionalnu manifestaciju 'Dani Mladena Kerstnera-Festival kajkavske komedije'. Bit će to sedma godina zaredom otkako ludbreško Pučko učilište omogućuje da svoj rad i djelovanje pokažu amaterske kazališne družine iz bliže i dalje okolice. Pučko učilište ovom manifestacijom nastoji sačuvati

Gradska knjižnica i čitaonica

i promovirati kajkavski izričaj, te još jednom podsjetiti na Ludbrežanina, kajkavskog komediografa Mladena Kestnera koji je dao izniman doprinos hrvatskoj književnosti.

-Uvjet za sudjelovanje na festivalu je izvođenje predstave na kajkavskom narječju na kojem je svoje komade pisao i Kerstner, te da je riječ o komediji.

Prošlih šest godina festivala pokazao

je veliki interes izvođača i publike koja očito voli kajkavsku komediju, a mi smo se trudili uzornom organizacijom privući njihovu pozornost. Naša nastojanja, te vrijednost i značaj festivala cijeni Ministarstvo kulture uz čiju potporu redovito priređujemo manifestaciju, pa tako i ove godine - rekao je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta.

Ludbreški Festival kajkavske komedi-

je-Dani Mladena Kerstnera postao je izniman kulturni događaj kojeg posjećuju građani Ludbrega, ali i šire okolice. Prošle godine, publika je sve tri večeri potpuno ispunila veliku dvoranu i uživala u nastupima čak 13 amaterskih družina u isto toliko predstava, a zahvaljujući bliskom kajkavskom humoru otišla s osmjehom na licu i više optimizma u ova teška vremena koje može

pružiti samo humor i smijeh. Zasigurno će tako biti i ovaj put. Posjetitelji će opet imati prigode uživati u više komedija na kajkavskom, rok za prijave još nije zaključen i traje do 15. studenoga.

Festival je na programu od četvrtka 28. studenoga do nedjelje 1. prosinca. Svake večeri program će početi u 18 sati, a ulaz na sve predstave bit će slobodan.

Grofovske priče

Lani je Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' prvi puta priredila program 'Čitajmo grofovski' koji je u vrtićima i školama bio odlično prihvaćen. Perivojem dvorca Batthyany 'špancirali' su se dame i gospoda u odorama prošlih vremena i najmlađima čitali priče, ponešto ih uputili o povijesti grada.

Slično je bilo i nedavno, a program je sada bio i dopunjen.

-I sada smo školi ponudili taj program i objeručke je prihvaćen. Program je održan za sve niže razrede OŠ Ludbreg, bili su tu mališani vrtića Smjehuljica i Radost, a jedan dan bili smo u Velikom Bukovcu s učenicima

nižih razreda i polaznicima dva bukovečka vrtića. Kroz šetnju parkom dvorca usput govorimo malo o povijesti, a čitamo priče primjerene uzrastima grupa. Sad su se u čitanje uključile učiteljice, pa i djeca. Šteta tek što nam je vrijeme malo pokvarilo plan – kazala nam je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica knjižnice.

Nakon programa u bukovečkom i ludbreškom dvorcu, posljednji dan, zbog vremena, program je bio u maloj školskoj dvorani.

-Potičemo da knjigu i čitanje knjiga približimo najmlađim generacijama. U ovaj program u tri dana uključilo se više od 400 mališana iz vrtića

Susret s grofom FIlipom, groficom i komornikom

i učenika nižih razreda. Pomogli su volonteri knjižnice, naša glumačka družina knjižnice iz koje su Filip Bajsić i Adrian Detelj sva tri dana bili s nama, pa im svima zahvaljujem.

Vjerujem da baš oni najviše mogu utjecati na vršnjake da više čitaju i da drugi počnu čitati braći, prijateljima – kaže nam je Edita Kutnjak-Zlatar.

Mi smo zatekli u parku ludbreškog dvorca učenike prvih A, B i C razreda ludbreške škole. 'Grofu' su prenijeli svoje želje.

-Ja sam grofa pitao zašto neki cuclaju olovke i što napraviti da to ne čine. Lijepo mi je to što na sebi imaju odrasli. I priče su bile zanimljive,

najbolja je bila zadnja, ona o cvijeću – rekao je mali Noa Herega iz 1.A. Bilo je i pitanje za grofa može li

Noa je prenio grofu pitanja i želje iz svog 1.A

Slovenski umjetnici u Ludbregu U izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta ovih su dana izložene umjetničke fotografije autora Tome Jeseničnika. Riječ je o tematskim fotografijama koje je autor snimio na obalama Drave, pa izložba nosi naziv 'Drava – življenje reke'.

Jeseničnik je slobodni profesionalni fotograf koji objavljuje svoje radove u 60-ak slovenskih i svjetskih revija i časopisa, te je autor, ali i koautor brojnih fotomonografija, knjiga, turističkih publikacija. Motive traži u prirodi - u planinama, šumama i dolinama rodne Koroške, te širom svijeta uključujući Himalaje. Dosad je već imao 40-ak samostalnih izložbi, a za mnoge uratke dobio je slovenska i međunarodna priznanja.

Prigodom otvaranja izložbe fotografija Ludbrežanima se predstavio i pjesnik Marjan Pungartnik, zbirkom pjesama 'Tutujka poje za žalost'(Golubica žalosno pjeva).

Pungartnik je pjesnik, esejist, prevoditelj, dječji pisac, a bavi se i lut-

Čitanje priča ispred dvorca

karskim predstavama. Objavio je šest zbirki pjesama, a u Ludbregu je predstavio svoju zasad posljednju.

Fotograf Jeseničnik osobno je bio nazočan otvaranju svoje ludbreške izložbe. Pungartnika su spriječile obveze, pa su o njegovom pjesničkom opusu govorile i pjesme čitale

gošće.

Organizator ove umjetničke večeri bilo je ludbreško Pučko otvoreno učilišta u suradnji s Međunarodnim klubom prijatelja Lepoglava, Zvezom kulturnih društev Maribor i Koroškim pokrajinskim muzejom iz Slovenj Gradeca.

Na otvaranju izložbe i programa slovenskih umjetnika

Priče za laku noć u studenome Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’ čitat će se sljedeće priče za laku noć: 6. studenoga - Renata Holcer: Jako dugačke priče, 13. studenoga - S./J. Berenstain: Medvjedići i problemi u školi, 20. studenoga - Hans Christian Andersen: Cvijeće male Ide, 27. studenoga - Priče iz zemlje baobaba: Pčele i leptiri Priče se čitaju svake srijede u 19 sati.

što učinit da u školi imaju manje sati!

Naravno, i kako da bude uvijek mir u svijetu.

Izvođači programa s učenicima 1. A, B i C razreda

U Mjesecu knjige večer poezije, predavanja, kviz…

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner priređuje više programa koji se odvijaju u okviru tradicionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige koji traje do 15. studenoga. Obilježit će se i 100. obljetnica djela 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića'. Najpoznatiji lik hrvatske dječje književnosti i djelo kojeg stvorila Ivana Brlić-Mažuranić bit će i tema natjecanja u interpretativnom čitanju, učenici će se najprije natjecati u školskim knjižnicama u sve četiri osnovne škole ludbreškog kraja, a zatim će svoje umijeće pokazati i u Gradskoj knjižnici u Ludbregu. Kviz je planiran za 22. studenoga.

Prije toga, 11. studenoga priređuje se večer poezije ludbreške pjesnikinje Ružice Cindori, a 14. studenoga bit će promocija tiskovine autora prof. Milivoja Dretara na temu doprinosa Ludbrežana u 2.

Svjetskom ratu. Oba programa bit će u dvorcu Batthyny u 19 sati.

Neki zanimljivi programi već su održani, primjerice, predavanja o temama iz Biblije, kao i o japanskim samurajima.

Za prvašiće i polaznike razreda s teškoćama u razvoju odlična je vijest što se u Gradsku knjižnicu prve

S predavanja o samurajima godine mogu učlaniti besplatno jer ovogodišnja manifestacija usmjerena je na aktivnosti kojima je cilj povratak djece knjizi.

Na policama Gradske knjižnice danas se nalazi oko 54.000 knjiga, tu možete pročitati dnevni i tjedni tisak, priređuju se radionice na računalima, može se koristiti internet, a za velike i male posjetitelje priređuju se i drugi zanimljivi sadržaji. Priče za laku noć koje se uživo čitaju svake srijede i dalje su vrlo posjećene. Novost je što će se od studenoga jednom mjesečno čitati i priča na engleskom jeziku.

U Gradsku knjižnicu Ludbreg danas je učlanjeno oko tisuću članova, a postupno se povećava brojka članova i posjetitelja koji pohode prostore ustanove u zgradi Pučkog učilišta.

14

SP O R T

31. listopada 2013.

KK Grafičar

Trio M Novak = 600 cm i 320 kg

U Košarkaškom klubu Grafičar zamijetili smo neobičnu podudarnost i pravu zanimljiovst kod trojice 'divova'. Sva trojica odazivaju se na prezime Novak, svi iz Čakovca, svi visoki oko dva metra, a teški manje ili više oko 100 kilograma. Čak im i ime počinje istim početnim slovom.

Dvojica su braća 'veliki' i 'mali' Medo - Mario i Matija.

Prednost uvijek ima stariji, u ovom slučaju Mario koji ima zaista veliku karijeru: -Rođen sam daleke 1977., a košarku igram od 1990. godine. Jedan od najvažnijih poticaja za bavljenje košarkom dobio sam 1995. godine kada sam kao član KK Međimurje na All Star utakmici u Bjelovaru, gdje su nastupili najbolji košarkaši iz pet županija, osvojio na revijalnom spektaklu nagradu za najboljeg strijelca i kući ponio kao nagradu paket konjskih proizvoda. Isto kao i ti, Nevene, koji si

tamo, ako se sjećam dobio nagradu za najboljeg igrača utakmice (dobro se sjeća Medo, nisi trebao – op.a.). U Čakovcu sam igrao i prvoligašku košarku, susrete protiv Splita, Cibone, Zadra. Nakon toga karijera me odvela u ruke Ivice Burića, prvoligaša iz Zagreba KK Benston, kasnije Dona.

Imam i četiri godine inozemne karijere. Igrao sam u Sloveniji, u Sežani i Šentilju. Nakon toga povratak u „domaju“, malo Čakovca, a sad sam sretan ovdje već dvije sezone u Ludbregu. Nadam se da ćemo stići kao prvi do kvalifikacija. Ljudi u klubu, sjajni Siniša Beser i naša armija navijača to svakako i zaslužuju – zadovoljan je Mario. Skromni Medo inače je diplomirani učitelj razredne nastave. Intelektualac je i njegov četiri godine mlađi brat Matija koji je magistar ekonomije. Zaposlen je u tvrtki kod još jednog košarkaša, također centra dvometraša Ostoje u

metalskoj tvrtki TMT: -Svoj juniorski staž proveo sam u zagrebačkom Zrinjevcu. Nakon toga s Čakovcem i Međimurjem osvajam sve što se moglo u ovim krajevima.

A koga smatram za najvećeg konkurenta u ligi? Mislim Podravac. Da malo razmislim, da ipak košarkaši iz Virja! –kategoričan je Matija.

Treći NM - Manuel je dodao listi favorita i Petar Zrinski iz Vrbovca. Leteće krilo Ludbrežana rođeno je 1990. godine. I on je, iako Međimurec rođenjem, kaljenje prošao u Zagrebu.

-Bio sam u Fenixu kod zemljaka Žganeca. U Ciboni sam bio godinu dana kod Pine Grdovića, a u Cedeviti tri godine gdje sam trenirao kod bivšeg hrvatskog izbornika Srećka Medvedeca –otkriva Manuel zagrebački dio karijere.

Ako se dođe do kvalifikacija koga se tamo može očekivati: -Još ne znamo, naravno, tko će tu

Mario, Manuel i Matija Novak biti od prvoligaša. Od drugoligaša tu očekujem Škriljevo iz Rijeke, Kaštela koji su za trenera uzeli hrvatskog ženskog izbornika Bralića i snažni Vukovar. Iz Zagrebačke lige? Vidjet ćemo, tamo je snažna konkurencija. No, naši

Denisova kugla leti sve dalje

RK Ludbreg MB

Ludbreg ima još jednog nadarenog mladog atletičara koji bi možda mogao krenuti stopama naše kopljašice Sare Kolak. Ona je rukomet zamijenila atletikom. Isto tako se i Denis Munka iz Sigeca, učenik 8. razreda ludbreške škole, bavi rukometom, ali i atletikom.

Denis je sudjelovao na finalnom natjecanju 'Erste Plave lige', jedinstvenom atletskom natjecanju za osnovce.

Natjecanje je održano na stadionu Mladosti u Zagrebu kao uvertira atletskog mitinga Memorijal Borisa Hanžekovića, a naš Denis osvojio je izvrsno drugo mjesto u bacanju kugle. U finalu je nastupilo 480 osnovaca iz cijele Hrvatske koji su bili uspješni na kvalifikacijskim natjecanjima u Varaždinu, Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu.

Denis je pravo nastupa u finalu stekao odličnim rezultatom u bacanju kugle u Varaždinu. Njegov je nastup i ovaj put u Zagrebu bio dojmljiv. Kuglu težine 3 kg bacio je 12,32 m, što je 1 m dalje od nje-

Nakon napornog pripremnog razdoblja RK Ludbreg MB u punom je pogonu. Prvi su krenuli seniori predvođeni dugogodišnjim trenerom Andrijom Pišpekom. Klupske ambicije prije početka sezone nedvojbene, napad na prvo mjesto.

Optimizam se bazira na priključenju sjajnih kadeta u prvu ekipu, te sada već bogatom iskustvu više igrača. Nažalost, redove je napustio „bombarder“ Dino Grgec.

Krenulo je u skladu s ambicijama.

Uz domaću pobjedu nad Nedelišćem u kojoj su Ludbrežani odradili sjajan posao u obrani, ostvarene su dvije značajne pobjede u gostima u Pakracu, te na tradicionalno vrućem parketu u Lepoglavi. No kada smo pomislili da smo pravi, došao je jedan šok za navijače. Poraz na domaćem parketu od ekipe Marofa. Trener Pišpek nije mogao drugo reći nego izustiti: -Zaslužena pobjeda gostiju. Zakazali smo u svim dijelovima igre.

Nadam se da se to više neće ponoviti – kaže Pišpek.

Denis na 2. mjestu pobjedničkog postolja u Zagrebu govog dotad najboljeg osobnog rezultata. Uz to, Denis je s ekipom Varaždinske županije osvojio prvo mjesto u ekipnom dijelu natjeca-

nja. Vjerujemo da su Denisovi rezultati i nadarenost preporuka da ga preuzmu treneri-stručnjaci u bacačkim disciplinama. (dv)

sjajni navijači ne trebaju brinuti. Sa svima možemo – siguran je Manuel.

Sjajni dečki ovi Novaci. Sigurni smo da će donijeti još puno veselja ludbreškoj košarci.

Neven Jerbić

Ludbrežani žele do naslova U kuloarima gradske sportske dvorane mogla su se čuti razmišljanja da su ovom prigodom zakazali oni mlađi, potentni kadeti. Vidljivo je to i iz liste strijelaca koju predvode iskusni Balažinec, Žnidarić i Petrošanec. Dakle, morat ćemo ipak pričekati još koju utakmicu da proradi simbioza između mlađih i iskusnijih igrača, te da se kod mlađih postigne kontinuitet dobrih igara. Vjerujemo u poboljšanje već u idućim utakmicama tijekom studenoga. Kadeti RK Ludbreg MB nastavljaju s igrama u 1. HKL. U pet odigranih ogleda ubilježili su tri poraza, protiv Dugog Sela, Zagreb CO i Kozale. Neriješeno je odigrano protiv Trnovca , a pobjeda je ubilježena protiv ZG Dubrave. Na prvi pogled ekipa trenera Emersona Žnidarića bilježi nešto lošije rezultate nego protekle sezone koja je bila odlična. No, pred Ludbrežanima je puno susreta i gotovo smo sigurni da će trener s bogatim igračkim iskustvom podići igru na višu razinu.

N. Jerbić

Završnica nogometne jeseni

Nogometaši će uskoro na odmor jer u studenome završavaju prvenstvena natjecanja u prvom dijelu sezone. Ova nogometna jesen mogla bi biti vrlo uspješna za klubove Grada Ludbrega u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi ŽNS-a Varaždin.

Naime, u završna četiri jesenska kola ulaze s dobrim izgledima da se izbore za ugodan zimski odmor u gornjoj polovici ljestvice.

Zadrugar iz Hrastovskoga u završnicu jeseni ulazi kao jedan od najozbiljnijih kandidata za jesenskog prvaka. Momčad Zadrugara u nedjelju 3. studenoga na svom terenu ima derbi s Bednjom, a dva tjedna kasnije kod kuće ima i derbi sa Zelengajem što joj otvara priliku za najviši plasman. Doduše, trebat će dobro odraditi i zadnja dva jesenska gostovanja, najprije 10. studenoga u Jalžabetu i na koncu jeseni u Ladanju Donjem. No, prigoda je tu i momčad pod vodstvom Željka Vađunca samo je treba samo je tre-

Odlična jesen plavih iz Selnika

Trener Sudec na ogradi

Plitvica-Varteks, peta pobjeda momčadi iz Selnika (3:1)

ba iskoristiti.

Plitvica iz Selnika gotovo da je hit jeseni. Prva sezona u županijskom elitnom razredu nije donijela 'porođajne muke' koje su uobičajene novacima u ligi. Trener Slobodan Sudec, zbog kazne nije bio na klupi zadnje dvije utakmice pa je momčd vodio s vrha ograde. Kao vrlo iskusni lisac uspio je odlično pripremiti momčad za iskušenja u županijskom rangu. I to s puno pro-

blema zbog ozljeda važnih igrača, ali to kao da se nije osjetilo na bodovima, barem zasad. Posebno je bila dobra berba bodova na svom terenu, u Selniku. I protiv Varteksa, 26. listopada, domaćini su u Selniku sve riješili tijekom prvom poluvremena.

No, sada samo treba uspješno jesen privesti kraju.

Sloga iz Slokovca jesen igra u sustavu toplo-hladno, ona pomalo .kašljuca'. Bilo je odličnih utakmica, ali i

onih gdje su se trebali dobiti bodovi.

Sigurno je na nešto manji bodovni učinak od onog što smo možda očekivali od Slokovčana utjecao nimalo lak raspored jer izgleda da su dosad redom u Slokovcu gostovale kvalitetnije momčadi, kandidati za vrh, koji su sposobni odnositi bodove s gostovanja. No, lakši raspored na gostovanjima morao je i mogao donijeti više bodova u Slokovec. Jedno je sigurno, Slogu u proljeće čeka

povoljniji raspored. Pred nama je uoči kraja jesenske sezone još jedan lokalni derbi u Slokovcu gdje domaćin dočekuje najbliže goste iz Selnika. Bit će to susret 13. kola na rasporedu 10. studenoga u 14,30 sati.

U Prvoj ligi Nogometnog središta Ludbreg za jesenski naslov nadmeću Mladost iz Sigeca i hit jeseni Gora iz Globočeca, dok je u drugoj ligi jesen na prvom mjestu završio Dinamo iz Apatije.

SP O R T

31. listopada 2013.

15

1/8 finala Hrvatskog nogometnog kupa: Podravina-Rijeka 1:3 (0:0)

Ludbrežani pali u finišu i ponosno se oprostili

Eh, kako je bilo blizu da 30. listopada 2013. bude sportska senzacija iz Ludberga. Ludbreški nogometaši vodili su protiv euroligaša Rijeke 1:0 do 67. minute. Nevjerojatno! Odolijevali smo snažnijem euroligašu u prvih pedesetak minuta i tada je u 59. minuti sijevnulo. Nikola Meho Valjak našao se, kako bi bivši izbornik rekao, u matnoj situaciji jedan na jedan. Pucao je Valjak u lijevu stranu, fantastičan refleks Vargića odbijanje lopte koja dolazi pod noge Denisu Bochlu. Puknuo je s kojih 30ak metara u mrežu gostujuće ekipe, hrvatskog prvoligaša koji je kandidat za prvaka. Erupcija oduševljenja ovog puta glasne domaće publike.

No vrlo brzo u 67. minuti gosti preko Alispahića dolaze do poravnanja.

Neobranjiv umješan volej s 10-ak metara. Trener gostiju Kek koji je još rano uočio da neće biti dobro, u igru ubacuje svog prvog topnika koji je u Ludbregu trebao odmarati nakon napornog ritma utakmica nedjeljačetvrtak-nedjelja. U igru ulazi Benko koji u 75. minuti koristi povratnu loptu glavom visokog Krstanovića i ubacuje je pokraj istrčalog, nemoć-

Podravina

1

Dojmovi

Lijepa uspomena na prvo gostovanje Riječana u Ludbregu nog Drevena. U lijevu stranu opet je Benko zabio iz penala u 87. minuti nakon što je najstroža kazna dosuđena zbog prekršaja na Sharbiniju. Iza toga je vrlo dobri sudac Mlakar označio kraj. Obje momčadi ispraćene su u svlačionice velikim pljeskom.

Ludbrežanima sve čestitke! Bili

3

Rijeka

Gradski stadion Ludbreg.

Gledatelja oko 1.500.

Sudac: Dalibor Mlakar (Zagreb), pomoćnici: Ambrinac i Olujić (obojica Zagreb). Delegat: Darko Matošić (Peteranec).

Strijelci: 1:0 Bochl (59), 1:1 Alispahić (67), 1:2 Benko (75), 1:3 Benko (8811m).

Podravina: Dreven, Pomper (od 83. Žmuk), Milas (od 23. Bochl), Valjak, Sabol, Kukec, Kosec, Mumlek, Jagec (od 61. Tarandek), Holi, Malec. Trener: Zoran Kastel.

HNK Rijeka: Vargić, Škarabot, Datković, Alispahić, Boras, Mitrović, Ajayi (od 50. Sharbini), Pokrivač, Brezovec (od 56. Močinić), Krstanović, Jugović (od 69. Benko). Trener: M. Kek.

Slavlje nakon vodstva pred punim gledalištem

Plavi su pružili izvrstan otpor ponajboljem hrvatskom prvoligašu

su mudri, hrabri i kad su poveli u 59. minuti strašno je zamirisalo na senzaciju. Šteta što nisu vodstvo zadržali barem 10-ak minuta jer bi Riječani, po našem sudu, bili u još većim problemima. Istina u prvom dijelu

imali su nekoliko odličnih prigoda, ali što njihovi promašaji što fantastični Saša Dreven na golu držali su rezultat u egalu. I zaista šteta što su Riječani preokrenuli rezultat iz manje izglednih prigodna nego su bile

Miljenko Mumlek: -Zaslužena pobjeda gostiju.

Odlučili su se za nabacivanja na dvometraša Krstanovića što im se na kraju i isplatilo. Mislim da smo ostavili srce na terenu.Leon Benko, dvostruki strijelac: -Ušli smo stopostotno u ovu utakmicu. Domaćin nas jako namučio, a imao je i lijepu potporu s tribina. Možda bi imao i više šansi da nam u glavi još uvijek ne zuji lanjski kup poraz iz Nedelišća. Svaka čast Ludbrežanima.Zoran Kastel, trener Podravine: -Dali smo sve od sebe. Bilo smo jako dugo u igri. No, tada smo fizički pali i gosti s Kvarnera zasluženo odlaze u četvrt-finale.

Nadamo se da ćemo se nakon ove iscrpljujuće utakmice fizički vratiti za slijedeći prvenstveni ogled.Ivan Cvjetković-Tarzan, bivši reprezntativac, menadžer između ostalih i Marija Mandžukića: -Nisam prvi puta u Ludbregu.

Vidio sam da i trećeligaška momčad može igrati na visokoj razini.

Svaka čast na dekoru na stadionu. Vrlo sam ugodno iznenađen nastupom domaće 11-ice (Denis Bochl –op-a.)

one iz prvog dijela. Utakmica i dekor za pamćenje, na izdisaju listopada na ludbreškom gradskom stadionu.

Neven Jerbić

U 59. minuti zamirisalo je na senzaciju

Kako je Ludbreg dočekao Rijeku Kakav je to bio događaj za navijače Podravine? U osmini finala Hrvatskog kupa u Ludbregu je gostovao trenutno najatraktivniji hrvatski nogometni klub - Rijeka.

Eto, u nešto više od 10 godina u Ludbregu je gostovao najveći trojac hrvatskog nogometa – 2001., splitski Hajduk protiv Podravine, u Hrastovskom protiv Zadrugara zagrebački Dinamo 2010. i sada 2013. opet u Ludbregu Podravina-Rijeka.

'Europsku' Rijeku su simpatično zazivali i priželjkivali naši navijači nakon pobjede nad Šibenikom u šesnaestini finala: -Dajte Rijeku da se igramo….

I dogodilo se. Bilo je tu svega u pripremi utakmice. Na našem lokalnom radiju svakodnevno su gostovali igrači i članovi uprave, iznosili svoja mišljenja o velikoj utakmici koja slijedi, pozivali slušatelje da dođu na gradski stadion, dijelili ulaznice. Za to vrijeme Rijeka se privremeno smjestila u Svetom Martinu na Muri gdje je tri dana čekala dolazak na ludbreški dvoboj. Nekoliko dana prije utakmice potpredsjednik kluba Bruno Pavković čak je izustio: -Kaj opće igramo? Fićo bu zabil u 26. minuti, a Meho u 56. Idemo na polufinale i onda igramo protiv

Hajduka!'

A legendarni klupski vratar Herenčić, popularni oružar Kempes: -Pa gde si baš njih našel??

Doduše, Ludbreg i klub je u velikoj mjeri podsjećao na 2001. kada je također u kupu na istom stadionu, ali bez novog objekta gostovao tada trenutni državni prvak, splitski Hajduk. Baš je Kempes bravoruznim obranama “spustio rolete” do produžetka i zlatnog gol Splićana u 93. minuti.

Klupski predsjednik je smirivao strasti i dometnuo: -Dečki bez podcjenjivanja. Brunek kak ti baš znaš minute kad

budu golovi padali?'

Uprava je za gledatelje pripremila posebna iznenađenja. Jedan od njih osvojio je original dres Miljenka Mumleka. No, i dres kapetana Nikole Valjka dobio je vlasnika među gledateljima.

Za dvoboj na ludbreškom stadionu izdano je čak 50-tak akreditacija novinarima brojnih redakcija novina, radija, portala, televizija. I prekrasne hostese bile su znak da je riječ o nečem velikom na gradskom stadionu. Vodstvo Podravine poslalo je riječkoj navijačkoj skupini 'Armadi' čak 250 posebno dizajniranih ulaznica. Nakon dugo vremena

prodavale su se karte za tribinu, te posebno one za žene, djecu, vojnike i stajanje. Gradska parkirališta prepuna vozila, a registarske oznake VŽ, KC, ČK, ZG, KR, BJ pokazale su da je interes za utakmicu Podravina-Rijeka nadišao lokalne okvire.

Ludbreg se odlično pripremio za veliki događaj koji se ne može vidjeti baš svake godine. Ipak, bila je to osmina finala Hrvatskog nogometnog kupa. To će biti posebno upisano u bogatu klupsku povijest, kao susret osmine finala Hrvatskog nogometnog kupa: Podravina-Rijeka 30. listopada 2013. godine u 14,00 sati.

16

31. listopada 2013.

ŠALJITE FOTKE!

Foto rubrika za čitatelje

Pred vama su novi fotouraci naših čitatelja. Ako nas sjećanje dobro služi po prvi nam se puta fotografijom javila Nikolina Topolko iz Hrastovskoga. Za vrijeme berbe grožđa na Puhlakima u Vinogradima Ludbreškim nabasala je na nesvakidašnji prizor kada je u trsju pronašla ptičje gnijezdo, ali tamo nije bilo stanara već jagoda grožđa.

Imamo novi uradak našeg sada već stalnog gosta u rubrici, Alena Šragalja iz Ludbrega.

Krasnu gotovo crno-bijelu fotografiju snimio je, kako nam je javio, u marini kod Preloga.

Nakon male stvaralačke pauze najavio nam se Bruno Herceg iz Ludbrega.

-Prilikom fotografiranja koristio sam efekt – javlja Bruno.

U posljednji čas fotografije

Jesen na trgu (s efektom) (Bruno Herceg)

Na Dravi (Alen Šragalj) je poslala i Karmen, snimila ih je tijekom nedavnog izleta volontera Crvenog križa našeg kraja u Vukovar. I pronašla je pravu vukovarsku golubicu

kod dvorca Eltz.

Zanimljive, lijepe, neobične fotografije šaljite na e-mail: : ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr

Vjenčanje na Otoku mladosti

Grožđe u gnijezdu (Nikolina Topolko)

Dunja i Karlo (na slici s kumovima) vjenčali su se na Otoku mladosti Zanimljiv sadržaj odvijao se jedne listopadske subote na Otoku mladosti. Pozlaćene boje razasutog lišća, mir i inspiracija u srcu grada.

Razlog zbog kojeg su mnogi prolaznici zastali i osvrnuli se, je vjenčanje na toj romantičnoj lokaciji. Prirodnu ljepotu tom je prilikom nadopunjavao zvuk violine, bijeli prostrti tepih, bijelo cvijeće…

Hrvatska obiluje mnoštvom atraktivnih lokacija na kojima se može organizirati vjenčanje iz snova, a i Ludbreg ima svojih čari pa je tako koprivnički par, Du-

nja Dijanošić i Karlo Kišiček, ovom prilikom spojio nostalgične razloge s praktičnima.

– Kada smo tražili dvoranu za svadbu, odlučili smo se za onu u Hotelu Amalia u Ludbregu. Želja mi je bila da sam obred vjenčanja bude na otvorenom, a ludbreški Otok mladosti je u blizini dvorane i tako smo krenuli s tim – ispričala je Dunja. Činjenica da će vjenčanje i svadba biti baš u Ludbregu, najviše je obradovala njezinog oca, Zlatka Dijanošića, koji je rodom iz Ludbrega i koristi svaku priliku da ovdje posjeti prijatelje. Također, u Ludbre-

gu su zadržali i kuću iako ih je život odveo u Koprivnicu, pa i sama Dunja pamti Ludbreg kao mjesto u kojem je provela lijepe trenutke djetinjstva, a sada i po svom romantičnom vjenčanju.

Za same mladence, ali i uzvanike bilo je ovo nezaboravno iskustvo, a tko zna možda vjenčanja na ludbreškom Otoku mladosti, mjestu koje kao da se nalazi daleko od ostatka svijeta, postane naša nova atrakcija. Što reći već: Živjeli mladenci, sretno vam bilo i zauvijek mirno plovili bračnom lukom!

Ovako je to idilično izgledalo u prirodi Otoka mladosti

Vukovarska golubica (Karmen Karloci)