LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. OŽU J K A 2014. BROJ 83 / GODINA IX.
Odaberi srednju školu
Infrastruktura
Asfalt na nove javne površine /str. 2./
Veliki interes za SŠ Ludbreg /str. 2./
DAN GRADA LUDBREGA
Dobitnici javnih priznanja (str. 6-9)
Proljeće na gradskoj tržnici
Cvijeće kao najljepši poklon /str. 11./
CENTRUM MUNDI 2014
SPORT
/str. 6.-9./ /str. 14.-15./
KK GRAFIČAR - PRVAK A-2 LIGE
Kultura
Radionica za žičana glazbala /str. 12./
Ludbreški praznik atletike
Počinju kvalifikacije za 1.ligu
2
A KT U A L N O
Kampanja 'Odaberi školu' Sedmu godinu zaredom održava se kampanja ‘Odaberi školu’ širom županije, a sredinom ožujka održana je i u Ludbregu. Predstavilo se 17 javnih i privatnih srednjih škola, po prvi put Glazbena škola Varaždin, naravno, i Srednja škola Ludbreg. -U idućoj šk. godini bit će osigurano 2.421 mjesto u 103 razredna odjela. U našoj županiji 1839 učenika završava osme razrede, a određeni broj učenika uvijek dolazi iz susjednih županija. Pozivam učenike s ludbreškog područja i one iz susjednih, da prilikom odabira uzmu u obzir SŠ Ludbreg jer imamo velike planove u sklopu decentralizacije srednjoškolskog obrazovanja – rekao je Alen Kišić, zamjenik varaždinskog župana. OŠ Ludbreg završava 90 osmaša i 5 učenika iz posebnog odjela. Želja je da se veći dio njih upiše u ludbrešku Srednju školu. -Nastava se u idućoj školskoj godini više neće održavati u zgradi Osnovne škole. Dok se ne izgradi nova zgrada SŠ, nastava će se održavati u novouređenim prostorima u istočnoj zgradi dvorca. Pozivam učenike i njihove roditelje da promisle koje zanimanje je najbolje za njih i tko nudi najbolje uvjete – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Srednja škola Ludbreg će
31. ožujka 2014.
Interes za ludbrešku Srednju školu
Predstavnici škola, Grada i županije na kampanji
Kampanja je pobudila velik interes osmaša i njihovih roditelja
ujesen otvoriti 5 odjela – odjel opće gimnazije, odjel ekonomista u četverogodišnjem školovanju, kombinirani odjel kuhara, pekara i konobara, odjel CNC operatera, te odjel za pomoćnog kuhara i slastičara po prilagođenom programu u trogodišnjem školovanju. -Ukupno ćemo imati 8 odjela jer će uz 1. razrede nastavu pohađati i tri razredna odjela 2. razreda. Učenicima koji upišu SŠ Ludbreg osigurat ćemo tablet računala. Očekujem da ćemo upisivati učenike iz sve četiri škole ludbreškog kraja, te iz Varaždinskih Toplica, Svibovca i Jalžabeta. Od šk. godine 2015/16. SŠ Ludbreg treba upisati više učenika za tehnička zanimanja – pojasnio je Josip Zdelar, v.d. ravnatelja. Novo zanimanje u SŠ Ludbreg
učenicima ćemo ponuditi vertikalu da mogu nastaviti i četvrtu godinu srednjeg obrazovanja u slučaju da žele upisati fakultet – rekao je Zvonko Bedenik, profesor. Dok su još neki neodlučni, Ana Blagaj i Gabrijela Kajzogaj iz Ludbrega, pa Viktorija Hadari iz Poljanca već su čvrsto odlučile da će srednju školu nastaviti baš u Ludbregu. -Izabrala sam Ludbreg zbog niza prednosti. Neću morati rano ustajati, a popodne mogu na trening tenisa. Upisat ću opću gimnaziju, a poslije neku umjetničku akademiju – rekla je Ana. -Upisat ću ekonomski smjer u SŠ Ludbreg jer planiram nastaviti obiteljsku tradiciju. Moj otac Gjergj od 1994. godine ima pekarnicu, sada ima 12 zaposlenih, a kad završim školu moći ću
mu voditi ‘papire’. Uz kvalitetno obrazovanje imat ću i dosta slobodnog vremena za treniranje rukometa – rekla je Gabrijela. Kampanji u Ludbregu prisustvovao je mr. Miroslav Huđek pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Varaždinske županije te predstavnice partnera kampanje iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatske gospodarske komore – ŽK Varaždin. Da je kvaliteta nastave u SŠ na visokoj razini potvrđuju i rezultati sa županijskih natjecanja znanja. Gimnazijalka SŠ Ludbreg Ema Topkin bila je treća iz geografije, a sestra Valerija Topkin druga iz povijesti. Njihovi mentori su profesori Maja Štefić i Siniša Radiković. Dražen Vađunec
hod mjesnog odbora – rekla je Brankica Kovaček, predsjednica Vijeća MO u Hrastovskom. Velika površina gdje se okuplja najviše mladih, a i drugih žitelja, neće ostati bez drveća. -Surađujemo s inženjerom hortikulture kako bi osmisli-
li čitavu površinu gdje su bile breze, te posadili nova stabla. On će nam predložiti primjereno rješenje, a naša je želja da zasadimo stabla koja brzo rastu – kaže Brankica Kovaček. Vjerojatno će to biti crveni hrast ili javor.
Osnovci u gradskim uredima
Učenici trećih razreda OŠ Ludbreg posjetili su prostorije gradske uprave. S njima su se nakratko družili gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica Vera Jadanić, te su im pojasnili koje poslove moraju obavljati gradonačelnik i zamjenica. Najmlađe posjetitelje upoznali su s mnogim zanimljivim informacijama o povijesti na-
Komunalni radovi Izuzetno povoljne vremenske prilike u ožujku omogućile su završne radove i asfaltiranje ranije ugovorenih poslova na javnim površinama Grada Ludbrega. U ulici Lovački put u Ludbregu izvršeni su ugovoreni radovi. Zbog loše podloge terena bilo je potrebno izvesti dodatne radove na iskopu i navozu šljunka što će povećati vrijednost investicije. U ulici su postavljeni rubnici, odvodnja je riješena slivnicima, uređeni su prilazi parcelama, te su uređene površine od rubnika do privatnih posjeda. Lovački put asfaltiran je u dužini od 140 i širini 5 metara, uz debljinu asfalta od 6 cm. Cijena ugovorenih radova iznosila je 84.364 kune plus PDV, ali će investicija zbog dodatnih ra-
stanka zgrade gdje su gradski uredi, kako funkcionira Grad, što radi Gradsko vijeće, ali i o pokretanju Dječjeg gradskog vijeća. Ono će imati za cilj upoznati gradske vlasti s problemima i predlagati rješenja. Učenicima je odmah upućen prijedlog da razmisle tko bi između njih od jeseni mogao biti dječji gradski vijećnik.
Ana i Gabrijela bit će i CNC operater/ka. -To je strojarsko zanimanje povezano s informatikom izuzetno traženo kod nas i na EU tržištu. CNC strojar je poslužitelj elektronski upravljanog stroja u metalskoj i drvoprerađivačkoj industriji. Iako školovanje traje tri godine
Srušene breze U naselju Hrastovsko ‘nestao’ je park usred naselja kod društvenog doma, te nogometnog i dječjeg igrališta. Srušeno je 40-ak stabala među kojima su u najvećem broju prevladavale breze. Posao rušenja obavili su djelatnici Lukoma na zahtjev Vijeća mjesnog odbora Hrastovsko. -Stabla su bila vrlo stara, dotrajala i trula. Pored toga, u vrijeme cvatnje pelud se uvlačio ljudima u kuće, kroz svaku poru. Pritom su tegobe sa zdravljem imali mještani osjetljivi na alergije. Najbolje rješenje bilo je da srušimo stara, bolesna stabla. Nakupila se prilična količina drva koja ćemo prodati, pa će to biti pri-
Asfaltiranje javnih površina
Završni radovi na asfaltiranju odvojka Kranjčec
Asfaltiran dio na Plešivici
dova na iskopu i dovozu šljunka biti nešto veća, procjenjuje se za oko 35.000 kuna.
produžetak iz smjera naselja. Dionica je duga 532 metra sa širinom asfalta od 2,5 metra. Radovi su obuhvaćali profilira-
Završeni su i radovi na asfaltiranju produžetka odvojka Plešivica iznad Čukovca,
nje ceste s izvedbom odvodnje oborinskih voda, te uređenjem bankina. Ugovorena vrijednost je 143.751 kuna plus PDV. No, bilo je i dodatnih radova na pošljunčavanju tri pododvojka dužine oko 650 m i proširenju dijela klanjca. Nakon pripremnih zemljano-šljunčanih radova, asfaltiran je i Odvojak “Kranjčec” u Vinogradima Ludbreškim dužine 218 i širine asfalta 3 m s uređenjem bankina. Ugovorena vrijednost radova je 63.121 kuna plus PDV. Svi radovi zajedno se financiraju sredstvima građana i gradskog proračuna, a izvođač je tvrtka Pavlic–asfalt–beton iz Goričana čija je ponuda u javnom natječaju bila najpovoljnija.
A KT U A L N O
31. ožujka 2014.
Osnovan Savjet za zaštitu potrošača Na razini Grada Ludbrega imenovan je Savjet za zaštitu potrošača javnih usluga. Zaštita potrošača ugrađena je u naše zakonodavstvo i bavi se zaštitom građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima pribavljanja proizvoda i usluge na tržištu. Cilj je štititi pravo građanima-potrošačima na sigurnost roba i usluga, zatim na izbor roba i usluga, na cjelovitu i istinitu informaciju, te protiv zlouporaba koje ugrožavaju prava potrošača. Za članove su imenovani Katarina Sačer, Nikola Gadže, Đurđa Kokanović, Marija Kolak i Sanja Keretić iz
Udruge za zaštitu prava potrošača Varaždinske županije. -Mi ne možemo donositi odluke o cijenama ili kvaliteti javnih usluga, ali možemo reagirati i upozoriti kada nije opravdano i kada su povrijeđena prava potrošača. Smatram da je to jako važno u ovim složenim vremenima gospodarske krize i niskog životnog standarda naših građana. Savjet će dati očitovanja o pružanju i cijeni javnih usluga opskrbe plinom, energijom, pitkom vodom, odvodnje, prijevoza putnika u javnom prometu, održavanja čistoće, odlaganja komunalnog
Članovi Savjeta
Savjet potrošača s gradonačelnikom Dubravko Bilićem otpada, održavanja groblja i prijevoza pokojnika, dimnjačarskih poslova. Bit će tu i za građane koji će smatrati da su u trgovinama oštećeni. Ovih dana bit će postavljen sandučić za primjedbe, iskustva, prijedloge – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Savjeta. Sredinom mjeseca, točnije 15. ožujka obilježen je Svjetski dan zaštite prava potrošača u više od 110 zemalja svijeta. Tim je povodom gradonačelnik Dubravko Bilić pozvao na kratki susret i dogovor članove novoosnovanog Savjeta potrošača.
Prijem za monsinjora Josipa Đurkana
Na prijedlog i zamolbu varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka papa Franjo imenovao je tri svećenika Varaždinske biskupije kapelanima Njegove Svetosti s naslovom monsinjor, a među njima je i Josip Đurkan, župnik u Ludbregu, rektor svetišta Predragocjene Krvi Kristove. Ispričao nam je kako je na neobičan način doznao lijepu vijest. –Bio sam iznenađen jer me biskup pozvao na zasjedanje Svećeničkog vijeća kojeg nisam član. Mislio sam da je razlog tome hrvatsko-slovenski susret koji je planiran za Svetu subotu, a potom na samom kraju svih rasprava biskup je naglasio kako je stigla pošta iz Vatikana. Prepoznalo se djelovanje i dobro koje sam činio crkvi tijekom 40 godina rada – ispričao nam je monsinjor Josip Đurkan. Najprije je djelovao u Zagrebačkoj nadbiskupiji u kojoj je bio i Ludbreg do 1997. godine, a potom i za
V. Jadanić i D. Bilić s mons. Đurkanom Varaždinsku biskupiju. –Početak u Ludbregu nije bio lagan. Božji prst me doveo ovdje. Iako sam odrastao u blizini Ludbrega o događaju sam čuo za vrijeme boravka u Zagrebu. Putujući autobusom na relaciji Zagreb-Legrad žene
su pjevale punog srca radujući se odlasku u Ludbreg. Tada su i mene detaljno upoznale s cijelom pričom – prisjeća se monsinjor Đurkan. Imenovanje je potvrda prepoznatljivosti rada ludbreškog župnika i veliki poticaj za ustrajnost. Po-
-Zaštita potrošača jako je važna tema i prerijetko se spominje. Građani moraju znati da sve što kupujemo i koristimo podliježe domeni zaštite potrošača. Moramo biti oprezni i kod ostavljanja osobnih podataka jer često nismo ni svjesni kakvim zloporabama možemo biti izloženi. Potrošač ima dostojanstvo, interese i pravo na pravnu zaštitu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić prigodom prijema. Nastojanja novoosnovanog Savjeta bit će da građane educira o osnovnim pravima i obvezama njih kao potrošača. čast su mu iskazali gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica Vera Jadanić koji su priredili prijem u gradskoj upravi. –Grad Ludbreg iznimno cijeni rad monsinjora Josipa Đurkana na promicanju vrijednosti Ludbrega kao zavjetnog prošteništa Hrvatskog sabora i hodočasničkog središta sjeverozapadne Hrvatske. Zahvaljujući njegovoj upornosti i marljivom radu ludbreško je proštenište danas poznato nadaleko u svijetu, a njegovim zalaganjem je izgrađeno svetište kojim se ponosimo i čime je ispunjen još davni zavjet hrvatskog naroda – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Mons. Josip Đurkan je postao župnik ludbreške župe 1985. godine. Već tijekom prvih godina uvidio je važnost ludbreškog svetišta te se pokazao kao vrstan organizator i promicatelj hodočašća u slavu Svete Krvi. Za svoj predani dugogodišnji rad Grad Ludbreg dodijelio mu je 2004. nagradu za životno djelo.
M i n i s t a r u Lu d b re g u i Polj a nc u
Ministar uprave Arsen Bauk boravio je tijekom ožujka u kraćem posjetu Ludbregu i naselju Poljanec. Pritom je s Dubravkom Bilićem, gradonačelnikom i saborskim zastupnikom i Alenom Kišićem, zamjenikom županom naše županije razgovarao o stanju u Gradu Ludbregu i Varaždinskoj županiji, te ih informirao o aktualnostima iz rada ministarstva. Ministar se posebno zanimao za Poljanec pa je nakon sastanka u gradskoj upravi u pratnji domaćina posjetio naselje koje je lani izdvojeno iz područja Općine Martijanec i pripojeno Gradu Ludbregu. -Iznimno mi je drago bilo posjetiti Grad Ludbreg i vidjeti da se radi o uređenom gradu s dobrim potencijalom. Posebno mi je bilo zadovoljstvo posjetiti naselje Poljanec kojeg smo ite-
A. Kišić, A. Bauk i D. Bilić ispred društvnog doma u Poljancu kako spominjali kroz izmjene Zakona. Za mene riječ je o naselju koje je primjer kako građani svojim pozitivnim inicijativama
mogu na zakonski propisan i reguliran način utjecati na promjenu zakonske regulative koja se direktno tiče njih. Dokaz je to
da građani imaju utjecaj i nadam se da su tom promjenom godinu dana nakon donošenje izmjena zakona zadovoljni mještani Poljanca koji su je potaknuli i čija se volja većine žitelja poštovala, ali isto tako i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi –rekao je ministar Bauk. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo posjetom ministra Bauka, jednog od rijetkih vladinih dužnosnika kojemu je ovo bio prvi posjet Ludbregu. -Još prije godinu dana Hrvatski sabor je prihvatio zakonske izmjene čime je omogućeno da se Poljanec pripoji našoj jedinici lokalne samouprave. Ovaj posjet bio i prigoda da se ministar Bauk prisjeti procesa koji je vodilo njegovo ministarstvo i da vidi kako se zakon provodi u praksi – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
3
Nove subvencije Grad Ludbreg novim mjerama želi pomoći svojim poljodjelcima te je uveo nove subvencije za poljoprivrednu proizvodnju. Gradsko vijeće odlučilo da se subvencijama potiče proizvodnja povrća, cvijeća i sjemenja u zatvorenim prostorima, u plastenicima i staklenicima. Subvencija iznosi 5 kuna po kvadratu zatvorenog proizvodnog prostora za minimalnu površinu od 150 kvadrata. Po domaćinstvu može se odobriti do 10.000 kuna tijekom kalendarske godine. Odobrit će se i poticaji za nabavu i postavljanje staklenika i plastenika u iznosu 30 posto njihove nabavne cijene uz uvjet da je podignut u tekućoj godini i da ima minimalno 150 kvadrata. Uvedena je i subvencija za kupnju sustava za navodnjavanje na otvorenim površinama i zatvorenim prostorima u iznosu od 30 posto njegove vrijednosti, a za samogradnju sustava za navodnjavanje subvencionirat će se kupnja materijala u iznosu 25 posto. Nadalje, s 1.000 kuna po ha za najmanje 0,5 ha površine poticat će se ekološka poljoprivredna proizvodnja za koju proizvođač mora biti upisan u Gradski vijećnici također su uveli poticaje za sadnju borovnica i lješnjaka s 3 kune po sadnici, a za minimalno 20 sadnica što nije bilo obuhvaćeno prethodnom odlukom. -Novi se poticaji mogu koristiti do maksimalno 30.000 kuna po domaćinstvu odnosno dok ne potrošimo raspoloživa proračunska sredstva osigurana za tu namjenu u godini. Cilj je potaknuti što veću poljoprivrednu proizvodnju, pa je i ukinuta granica broja subvencioniranih jedinica. Novim poticajima pomoći će se onima koji se bave proizvodnjom povrća, cvijeća i sjemenja u staklenicima i plastenicima, te kod podizanja novih staklenika i plastenika. Subvencijama pri uvođenju sustava za navodnjavanje izravno se pomaže da proizvođači unaprijede i poboljšaju kvalitetu i količinu svojih proizvoda, a time povećaju zaradu. Također želimo poticati proizvodnju ekološke, zdrave hrane na području Grada koju potrošači traže sve više – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Izuzev novih subvencija, ratari imaju pogodnost koristiti i druge - od 3 do 5 kuna po sadnici za sadnju jabuka, krušaka, šljiva, višanja, bresaka, nektarina, marelica, trešanja, kupina, malina, ribiza, oraha, sadnica vinove loze.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
PRIGODNO
31. ožujka 2014.
Ludbreg velikanu hrvatske književnosti
Otkrivena bista Miroslava Krleže
Rotary klub Ludbreg prigodnim se sadržajem također priključio programu obilježavanja 19. ožujka, dana grada Ludbrega. Naime, ludbreški su rotarijanci organizirali postavljanje poprsja barda hrvatske književnosti Miroslava Krleže u prostoru Poštanskog ureda Ludbreg. Krležu i Ludbreg povezuju godine 1920 i 1921. kada su književnik i njegova supruga Bela živjeli u obližnjoj Dugoj Rijeci gdje je Bela radila kao učiteljica. A Krleža je djela koja su nastala u te dvije godine iz Pošte Ludbreg slao za Zagreb. Drama „Vučjak“ u kojoj je Krleža opisao Ludbreg i žitelje Duge Rijeke ekranizirana je u istoimenoj seriji. Skulpturu postavljenu u Poštanskom ured Ludbreg izradio je akademski kipar Petar Ujević. Čast da otkrije poprsje dobila je 100-godišnjakinja Marija Osman čiji je pokojni suprug bio jedan od učenika Bele Krleža. Tom smo prigodom čuli i nekoliko anegdota iz vremena kad su Miroslav i Bela Krleža
Gradonačelnik D. Bilić i Zdenko Geci iz RK Ludbreg na otkrivanju poprsja boravili u našem kraju. Prigodnoj svečanosti u pošti bili su nazočni mnogi poklonici književnosti, među ko-
jima i gradonačelnik Dubravko Bilić i njegova zamjenica Vera Jadanić. ‘Ludbreški dan’ u spomen na Miroslava Krležu zavr-
Krleža u ludbreškoj pošti
šio je prigodnim predavanjem o životu i djelu velikana hrvatske književnosti koje je održao Velimir Visković, naš poznati
književni kritičar i leksikograf koji je u svom radu trajno zaokupljen Krležinim književnim opusom.
Križni put mladih Varaždinske biskupije 5. i 6. travnja
Župama Hrvatskog zagorja, od Cvetlina do Kamenice Križni put je kroz povijest katoličke crkve tradicionalna pučka pobožnost vjernika kao priprava za najveći blagdan Uskrs. U Varaždinskoj biskupiji prije 14 godine počeli su lijepu tradiciju organizacije Križnog puta mladih naše biskupije, a za ovogodišnji su pripreme pri kraju. Već 14. po redu Križni put mladih Varaždinske biskupije održat će se, kao i uvijek, vikend prije Cvjetnice, ovoga puta to je prvi travanjski vikend 5. i 6. travnja. Mladi će hodočastiti župama Bednjanskog dekanata. Organizator je Ured
za pastoral mladih Varaždinske biskupije kojeg vodi bivši kapelan ludbreške župe vlč. Tihomir Kosec: -Korizmom se pripremamo za proslavu Isusovog uskrsnuća, a odricanjem, dobrim djelima i molitvom, nastojimo živjeti tako da nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti. Smisao dvodnevnog hodočašća je žrtva, od sudionika se traži poniznost kroz pješačenje, molitvu i razmišljanje, kroz žrtvu i ljubav, kroz zajedništvo i druženje. Za ovogodišnju poruku hodočašća odabrali smo geslo „Tebi sve
REPUBLIKA HRVATSKA VAR AŽDINSK A ŽUPANIJA GR AD LUDBREG
Jedinstveni upravni odjel Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu U Ludbregu, 24. ožujka 2014. god.
Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13), Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega objavljuje
JAVNI POZIV o započinjanju postupka
evidentiranja nerazvrstanih cesta Ovim pozivom obavještavanju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena ceste, o započinjanju postupka izrade geodetskog elaborata za evidentiranja nerazvrstanih cesta.
služi…“ (Ps 119,91), obilježje će biti zastavica, a himna 'Slijedimo Krista'. Put će započeti na
području župe Cvetlin i kretat ćemo se zapadnom granicom biskupije koja je ujedno i grani-
1. U k.o. Hrastovsko, u naselju Hrastovsko, Zavrtna ulica. Oznaka ceste: NC 3-008 označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 78/2013.). Opis dionice ceste: cesta predstavlja Zavrtnu ulicu u Hrastovskom, proteže se od raskrižja s Bednjanskom ulicom na zapadu (NC 3-007), pa sve do raskrižja s NC 3-009 na istoku i dalje kao slijepi put do kuće s kućnim brojem 30, izgrađena je na čkbr. 50/9, dijelu 49/2, dijelu 49/3, dijelu 49/1, dijelu 48/1 i 829, sve u k.o. Hrastovsko. Datum započinjanja radova evidentiranja: 07. travnja 2014. u 9:00 sati na licu mjesta. Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će: ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 10. travnja 2014., u vremenu od 8:00 do 14:00 sati, u prostorijama Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
ca Hrvatske. Upoznavat ćemo je i uživati u prirodi i kulturnoj baštini Hrvatskog zagorja. Noćenje će biti u župi sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Jesenju, a ovogodišnji Križni put završit će u župi sv. Bartola apostola u Kamenici – rekao je vlč. Kosec. Za ovogodišnji Križni put Varaždinske biskupije prijavilo se i 20-ak mladih iz ludbreške župe. Ne smije se zaboraviti da dvodnevno pješačenje od sudionika zahtjeva čvrstu i udobnu obuću, te ruksake za leđa što će sigurno olakšati kretanje umjesto torbi ili vrećica u rukama.
2. U k.o. Hrastovsko, u naselju Hrastovsko, Vrtna ulica. Oznaka ceste: NC 2-038, označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 78/2013.). Opis dionice ceste: cesta predstavlja Vrtnu ulicu u Hrastovskom, a proteže se od raskrižja s Ulicom sv. Florijana na zapadu (NC 2-036), i dalje na istoku kao slijepi put do kuće s kućnim brojem 5, izgrađena je na dijelu čkbr. 416/1, dijelu 416/2, dijelu 416/9 i na 416/42, sve u k.o. Hrastovsko. Datum započinjanja radova evidentiranja: 07. travnja 2014. u 10:00 sati na licu mjesta. Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će: ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 10. travnja 2014., u vremenu od 8:00 do 14:00 sati, u prostorijama Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. Voditelj Odsjeka Darko Rak, mag. iur
D A N SGURSARDE AT
31. ožujka 2014.
Svečanosti Dana grada
-Ovo što sam vidio u Ludbregu je sklad kulture, tradicije, gospodarstva i sporta te drugih djelatnosti. Čini se da ste pronašli formulu za poticanje gospodarskog rasta – riječi su kojima je dr. Ivo Josipović predsjednik Republike Hrvatske opisao Ludbreg. Posjetio ga je u povodu Dana grada 19. ožujka. Po dolasku obišao je tvrtke „Ducati komponenti“ i „Lukaps“ u vlasništvu stranih, odnosno talijanskih i indijskih investitora. -Odlične su to gospodarske priče koje bi bilo dobro preslikati na cijelu Hrvatske. Grad koji je ‘centar svijeta’ treba imati investitore iz Indije, Italije i ostalih zemalja, pa ćete tako i ostati centar svijeta kako svi nazivamo Ludbreg – poručio je predsjednik Josipović nakon obilaska tvrtki. O gradu je želio doznati više od samih građana, pa je s 50-ak njih popio kavu, jer doznali smo - predsjednik je uvijek za kavu. Na kavi su ga dočekali predstavnici udruga i ustanova. Potom je krenuo prema dvorcu Batthyany na svečanost Dana grada, ali je više puta zastao i razgovarao s prolaznicima. U suvenirnici su ga dočekale Žene iz Centra svijeta, a na štandu pored njih i predstavnici Ludbreškog sunca koji su ga darivali tepihom iz vlastite radionice. Uoči svečanosti u dvorcu Batthyany mi smo ga nakratko ‘oteli’ ostatku novinara: -Nije mi ovo prvi posjet Ludbregu, ali sad sam ga prvi put imao prigode bolje upoznati. Htio sam vidjeti gospodarski segment i to što sam vidio jako mi se dopalo, tvrtke sa stranim investicijama, odlične rezultate, zaposlene ovdašnje ljude, te odličnu perspektivu i budućnost – kazao je predsjednik i rado odgovorio na drugo pitanje: -Ludbreg se malom šetnjom može upoznati, a ovaj dio koji sam vidio je vrlo lijep i tu je očito ugodno živjeti. Uostalom ne zovu vas uzalud Centar svijeta. Veselim se razgledavanju Restauratorskog centra, dvorca, izgleda impresivno. Vrlo rado ću opet doći i tada bih rado upoznao onaj dio koji sada nisam stigao vidjeti - rekao nam je za Ludbreške novine. I potom se uputio u razgledavanje Restauratorskog centra iako je time poprilično uznemirio svoj tim za protokol koji je stalno gledao na sat, ali se nije dao smesti. Svečanost je po prvi put održana u dvorcu Batthyany. Svečana dvorana bila je dupkom ispunjena gostima među kojima su bili saborski zastupnici, predstavnici Županije, susjednih gradova i općina, ustanova, gradski vijećnici, mnogi drugi prijatelji Ludbrega. Dobrodošlicu gostima uputila je Božica Makar, predsjednica Gradskoga vijeća: -Lijepo se prisjetiti povijesnih činjenica, ali mi živimo i radimo u sadašnjosti. Zato je veoma važno kakvu sadašnjost i budućnost stvaramo. Na stvaranje naše sadašnjosti
5
Predsjednik Josipović, gost Ludbrega
Svečanost je po prvi puta održana u dvorcu Batthyany
Svečana sala bila puna uzvanika
Gradonačelnik Dubravko Bilić:
‘Ludbreg moramo mijenjati’
Dobitnici priznanja s predsjednikom
Susret na trgu sa Ženama iz centra svijeta velik utjecaj imaju i odluke koje donosi Gradsko vijeće. Vjerujem da će svi vijećnici, bez obzira iz koje političke stranke dolaze, postići zajedništvo oko ključnih pitanja bitnih za razvoj i bolji život građana Ludbrega – poručila je Božica Makar. Gradonačelnik Dubravko Bilić upoznao je goste s dosadašnjim rezultatima i planovima budućeg razvoja Grada Ludbrega. Božica Makar i Dubravko Bilić potom su uručili javna priznanja građanima koji su zadužili Ludbreg, promicali njegovo ime i ugled. Dirljivim se riječima u ime svih zahvalio Vladislav Vindakijević, novoproglašeni Počasni građanin Ludbrega. Uvjereni smo da će laureatima u sjećanju ostati zajednička fotografija s predsjednikom Josipovićem koji im je i
Nastup zbora Osnovne glazbene škole
ponaosob čestitao na odlikovanjima, a građanima na Danu grada: –Želim da se u nekoj drugoj zgodi opet vidimo i da kažete kako su razvojni planovi o kojima sam slušao ostvareni - kako su sagrađene škole, kako je muzička škola krcata đacima koji uspijevaju na natjecanjima, da su vaši košarkaši u prvoj ligi pri vrhu, da je Restauratorski centar učinio čuda i uredio sve umjetnine, da ste otvorili nove firme i učinili nove poduhvate. Vjerujem da vi to možete i hoćete, pa vam i zato unaprijed čestitam – poručio je predsjednik na odlasku. Svečanost je obogatio i kulturnoumjetnički program, zbor i solisti Osnovne glazbene škole, a Aleksandar Horvat recitirao je pjesme našeg pjesnika Bože Hlasteca – stihove o Ludbregu.
Predsjednik u tvrtki Ducati s D. Crnkovićem
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u nadahnutom govoru gradonačelnik Dubravko Bilić podsjetio je na dosadašnje aktivnosti novog vodstva te naglasio kako današnji razvoj i budućnost Grada počivaju na temeljima kulture i bogate baštine, malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi i sve više na turizmu. Tome će se težiti u budućem razvoju: -Težište našeg rada mora biti podizanje društvenog standarda i uređenje grada, očuvanje i korištenje kulturne baštine kao turističkog potencijala, očuvanje okoliša, održiva i ekološka poljoprivreda, razvoj konkurentnog i suvremenog gospodarstva. Zajednički usmjeren trud i predan rad, međusobno povjerenje i pozitivna optimistična energija mogu nas voditi naprijed. Na putu optimizma i povjerenja možemo biti i svjetlo za one iza nas, možemo biti uzoran primjer Hrvatskoj i Europi jer mi smo mali tek onoliko koliko to sami želimo biti. Grad, a i ja osobno, imamo puno prijatelja koji nam pomažu, usmjeravaju nas i koji nam otvaraju vrata, pa im ovom prilikom zahvaljujem jer Ludbreg je i njihov grad. Zahvaljujem županu Predragu Štromaru s njegovim zamjenicima, posebno našem Alenu Kišiću, jer nam pomažu u našim projektima, gradonačelnicima i saborskim zastupnicima, posebno velikom i dugogodišnjem prijatelju
Na druženju u hotelu
Mariju Habeku čija energija i lobiranje nemaju kraja, dužnosnicima u Vladi i javnim poduzećima, a posebno predsjedniku dr. Josipoviću koji je prije pet godina s Ludbregom započeo prijateljstvo. Rekao bih da naš Ludbreg moramo mijenjati, moramo ga činiti suvremenim i jedinstvenim gdje god je to moguće, ali sačuvati i našu tradiciju i nasljeđe jer nam je to obveza. Osuvremenjivanje nije samo krpanje rupa na cesti, ono je puno više, stvaranje tolerancije, razumijevanja i poštivanja, ono je i snaženje duha kroz kulturu i umjetnost i zato je projekt glazbene škole projekt stvaranja identiteta Ludbrega. Pred nama žiteljima, ali i pred našim prijateljima stoji cilj pretvaranja Ludbrega u čisti i zeleni, energetski održiv grad, bez odlagališta smeća i s uređenom odvodnjom. To su projekti koji zahtijevaju promjene kod svih sudionika, od građana do komunalnog društva, kako bismo cilj i ostvarili. Svi zajedno morat ćemo donositi odluke koje će nas mijenjati i činiti boljima i ne smijemo ni jednog trena osjećati strah od promjena. Trebamo vjerovati da naš Ludbreg i svi mi u njemu ima snage biti najbolji i najljepši, uspješan i ponosan ne na put kojim idemo nego na cilj na koji ćemo svi skupa doći – poručio je, između ostalog, gradonačelnik Dubravko Bilić.
6
J a v na
Dr. Drago Dobec, Nagrada grada Doktor je stomatologije, radni vijek proveo u Ludbregu, iznimno uspješan pčelar. Drago Dobec jako je ponosan na ludbreško podrijetlo i beskrajno voli Ludbreg. -Ima više ludbreških obitelji s istim prezimenom, a nismo u srodstvu. Marija Winter pronašla je da su moji preci živjeli tu par stotina godina. Mi smo iz kuće gdje su sada Bobnjarići, kraj stare policije. Četvero nas je braće, ja sam drugi po redu, a imam i dvije mlađe sestre. Stariji brat Vlado već dugo živi u Zagrebu, ali je strašno vezan za Ludbreg. Da mi Ludbreg nije tako prirastao srcu, vjerojatno bih živio negdje drugdje – kaže nam Drago Dobec (82), dobitnik Nagrade grada. Sa suprugom Dragicom živi u mirnoj Zagrebačkoj ulici, a oboje kažu da nedostaju biciklističke staze po gradu i u njihovom kvartu gdje su blizu željeznička stanica, vrtić. U Ludbregu je završio osnovu školu, a mladi ambiciozni Drago zatim je upisivao i završavao razne škole što je u ono doba bilo neobično, a danas se za to kaže cjeloživotno obrazovanje. –Kao preteča svestranosti u obrazovanju. Upisao sam nižu, pa onda srednju poljoprivrednu školu, potom Učiteljsku školu u Čakovcu. Onda sam vanredno završio povijest i zemljopis na Višoj pedagoškoj u Zagrebu. No, želio sam završiti i zvanje koje je neovisno o bilo čemu i nečijoj volji, da
31. ožujka 2014.
Kad se navikneš na pčelarstvo potpuno t mogu raditi bilo gdje. Pomalo slučajno izbor je pao na stomatologiju. Na Medicinskom fakultetu u Ljubljani diplomirao sam i postao dr. stomatologije u svibnju 1968. Kao napredni studenti jedan kolega i ja dobili smo priliku diplomirati prije odslušanih predavanja. Nije baš bilo lako, 10 semestara, a doma obitelj, viđali smo se uglavnom jednom mjesečno. – Radio je i u prosvjeti i u stomatološkoj ambulanti. -Prvi posao bio mi je u školi u Svetom Đurđu, potom u Školi učenika u privredi, te u sveučilištu u Ludbregu. Kad sam završio stomatologiju zaposlio sam se u Domu zdravlja, radio po vanjskim ambulantama i u Ludbregu. Nije bilo baš kadrova, dosta stvari radili su tehničari, a kasnije su išli na specijalizaciju. Struka se počela razvijati i posla je bilo jako puno, ljudi su postajali bolje educirani. Bilo je to dijelom vezano za životni standard, koliko je ‘socijalno’ moglo pokrivati, a koliko ljudi sami moraju platiti. I tada je to bilo važno kao i sada. U mirovinu sam otišao 1990. godine.Za laureata javnog priznanja predložili su ga pčelari. -Kad sam 1959. kao nastavnik radio u Svetom Đurđu sa pčelama me još upoznao dobar prijatelj Stjepan Kišić. To me osvojilo i nisam se prestao time baviti čak niti za vrijeme studija. Bilo je to
Priznaje kako mu ovo priznanje od svog grada puno znači
zlatno doba, nije bilo toliko bolesti pčela, na poljima se još nisu toliko koristili pesticidi. Po diplomi nastavio sam se baviti strukom, a pčelarstvom kao hobijem. Bio sam član ludbreškog ogranka Pčelarskog društva Varaždin. No, 1982. osnovali smo samostalno društvo u Ludbregu kojem sam jedan od osnivača, a i prvi predsjednik. Bili smo jako aktivni, radili stručna predavanja, družili se, posjećivali stručne izložbe u Osijeku, Somboru i drugim mjestima. Posebno mi je Budimpešta ostala u sjećanju, bio nas je pun autobus. Primio sam za svoj rad i doprinos pčelarstvu više priznanja našeg društva, a Pčelarski savez Hrvatske odlikovao me zlatnom značkom, te još nekim priznanjima, kao i u povodu 120. obljetnice pčelarstva u Ludbregu 2006. godine za izuzetan doprinos u unapređenju razvoja pčelarstva ludbreškog kraja. Pčelarstvo ima tako dugu tradiciju u Ludbregu mada društvo nije djelovalo kontinuirano. Mene je to uvijek zanimalo, ipak smo iz poljoprivrednog kraja, a kad se navikneš, potpuno te zaokupi.Nakon umirovljenja intenzivno se počeo baviti pčelarstvom. -Razgovarali smo: ili budemo u miru čekali na naše male mirovine svaki mjeseci ili ćemo se usput baviti time što znamo da popravimo umirovljenički standard. Najviše smo imali 150 košnica, prikolicu za selidbu na paše, potrebnu opremu. Pomogao je mnogim pčelarima, poklanjao košnice, davao savjete. -Kaže bez stalne edukacije ne možete kvalitetno raditi. -Svaki posao traži ljubav i stalno usavršavanje. Moja struka neprekidno se razvija, uvode se nove tehnologije, materijali, zahvati, kompjuterizacija, i trebate to znati. Pčelarstvo je također struka, ako ne vladate određenim znanjima bolje da se time ne bavite. I na kraju, pčelarstvo nam je pomoglo kad je bilo teško jer smo odlazili u mirovinu u ratno doba. Moj med bio je na policama u okolici, Varaždinu, Međimurju, Toplicama, dru-
Zahvalnice grada Ludbrega Ana Katalenić
Živi u Selniku, članica je KUD-a Anka Ošpuh od 1989. godine gdje je najprije plesala u folklornom ansamblu, te ima bezbroj nastupa po Hrvatskoj i izvan granica. Aktivno je sudjelovala i u radu dramske grupe, te pokazivala izrazitu sklonost za rad s djecom. Godine 1993. postala je volonterska vodite-
ljica ritmičke skupine KUD-a u koju ulaže slobodno vrijeme, priprema koreografije i vodi brojne nastupe. Broj djece u ritmičkoj skupini povećao se do gotovo 120 članova u četiri dobne skupine do 15 godina starosti. Kao volonterka-voditeljica s velikim strpljenjem radi s generacijama plesnih skupina, osmišljava koreografije, kostime i scenografiju. Njen rad značajno je utjecao na razvoj KUD-a, a brojnim mladima pružio mogućnost da se druže, uče i zabavljaju, te sudjeluju u javnom životu našega grada.
Zdravko Pahor Dugogodišnji je politički i društveni aktivist iz Poljanca. U više mandata izabran je za člana Općinskog vijeća Općine Martijanec, od 1997. do 2001. godine obnašao je i dužnost
zamjenika, a u dva mandata od 2001. do 2009. godine i dužnost
Dr. Drago Dobec, stomatolog, prosvjetar, pčelar gim gradovima, pa i Sloveniji. – Kaže da je med prirodni lijek, a mi ga premalo konzumiramo. A Ludbreg i naš kraj po pčelarstvu je među najrazvijenijim u Hrvatskoj i možemo se pohvaliti vrhunskom kvalitetom meda: -Da, ako se drži do svojeg zvanja i posla. Med mora biti potpuno prirodni proizvod, ali znate ‘naše narodne običaje’ kad se improvizira ili štedi, tada trpi kvaliteta. Med je pravi energent, ima vitamine, minerale, aminokiseline, sve što treba. Nedostaje nam bolja kultura njegove konzumacije. Istina, ima to veze i sa standardom ljudi, jer danas za litru meda kupite 2 kg mesa. Odličan je za preventivu. Volim bagremov med koji je laganiji, a supruga od šumskog cvijeća.Supruga Dragica dobacuje kako se istovremeno udala za Dragu i za – pčele. Jednom je ručno navrcala 500 kg meda. -Nisam mu bila samo moralna, već i fizička potpora. To doba intenzivnog pčelarstva meni je bilo novo iskustvo, spavali smo pod vedrim nebom, upoznali druge pčesebno vrijednog spomenika iz NOR-a, a vrijednost sanacije i uređenja procjenjuje se na oko 120.000 kuna. Bio je organizator i voditelj projekta uređenja spomen-bolnice Gabrinovec koja je trajala od 2008. godine do 2011. godine. Godinama vodi brigu i o ostalim spomenicima ludbreškog kraja iz narodnooslobodilačkog rata, a posebno se iskazao i brigom o starijim i onemoćalim članovima Udruge.
Luka Siladić
predsjednika Općinskog vijeća Općine Martijanec. Član je Udruge antifašističkih boraca i antifašista od 1990. godine, bio je zamjenik predsjednika 10 godina, a od 2007. godine do danas obnaša dužnost predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista. Inicijator je obnove bolnice u Gabrinovcu kao po-
Ludbrežanin, rođen je 1986. godine, a već u osnovnoj školi iskazivao je na svim natjecanjima izuzetne sportske rezultate. Dugogodišnji je igrač Košarkaškog kluba “Grafičar” Ludbreg u kojemu je prošao kroz sve selekcije. Nekoliko je posljednjih godina istinski lider i kapetan našeg kluba, u samom je vrhu po broju postignutih koševa, skokovima, asistencijama i osvojenim lop-
lare, upoznali prirodu skoro cijele Hrvatske – kaže Dragica, prosvjetar u mirovini. Sreli su se na školovanju na Učiteljskoj u Čakovcu, a život ih je opet spojio u Svetom Đurđu gdje su oboje počeli raditi u školi. Kćerka Dubravka završila je medicinu i radi kao neurologinja u varaždinskoj bolnici. -Živi u Varaždinu sa suprugom
Dr. Drago Dobec tama. Uzor je mladim igračima doprinosom i odnosom prema kubu i navijačima. Njegov du-
gogodišnji angažman i vjernost ludbreškoj košarci izravno su utjecali na najbolje rezultate u povijesti KK Grafičar koji je ove godine na pragu ulaska u prvu ligu.
Pavao Kancijan
Rođen je u mnogobrojnoj obitelji u Čukovcu gdje živi i danas. Nakon osnovne škole izučio je zanat za mlinara. Od najranije mladosti aktivan je u rodnom naselju gdje je bio uključen u društveni i politički
PRIZNANJA
31. ožujka 2014.
te zaokupi
Darkom, poznatim fotografom koji ima svoju tvrtku. Imamo dvoje unučadi. Dorica je na 2. godini arhitekture, a Karlo gimnazijalac 1. razreda. Ne prođe dan da se ne čujemo. Dođu kad nađu vremena, ponekad odemo k njima jer još vozim auto. Imam 20 košnica iznad Globočeca, iz hobija. Odem povremeno gore. Unuk i zet budu mi pomogli kolko treba. – No, ipak je vrlo aktivan. -Pokosim dvorište, pošalje me supruga u dućan, poštu, banku, pomognem joj u vrtu. Na TV posebno volim dokumentarce ‘odabrao Đelo Hadžiselimović’, Nedjeljom u 2, te još iz navike redovito pratim poljoprivrednu emisiju. I čitam knjige, sada onu srednjoškolsku beletristiku iz vlastite biblioteke Čehova, Šenou, Krležu.Javno priznanje ugodno ga je iznenadilo. -Nisam ni znao da su me predložili. Znači mi to puno. Očito da ipak netko zapazi nečiji dobar rad, a ne mislim tu samo na sebe. Trebalo bi dostojno cijeniti ljude koji rade na dobrobit društva i naše zajednice. Svakako da mi godi ovo priznanje – rekao nam je na koncu dr. Drago Dobec. život. Bio je dugogodišnji član mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, te nogometnog kluba gdje je dao značajan doprinos pri uređenju igrališta. Godinama je bio uključen u rad mjesnog odbora i sudjelovao je u brojnim komunalnim akcijama u Čukovcu na sanaciji putova i odvodnih kanala, bio je inicijator i aktivno sudjelovao u izgradnji vodovodne mreže čime je svako domaćinstvo dobilo izvorsku vodu. Bio je sudionik i organizator gradnje spomen križa žrtvama 2. svjetskog rata u svom selu. Priznanje je preuzela njegova supruga.
Venija BobnjarićVučković, Nagrada grada Za vrijeme studija Venija Bobnjarić-Vučković nije ni sanjala da će svoj posao jednoga dana obavljati u svome rodnome gradu Ludbregu. No, ipak se to dogodilo, spletom okolnosti. –Kada se javila potreba za hitnom evakuacijom crkvenih i muzejskih predmeta iz ratom pogođenih područja Hrvatske započeo je s radom Restauratorski centar Ludbreg u sklopu dvorca Batthyany u kojem su pronađene odgovarajuće mogućnosti smještaja i zaštite evakuiranih umjetnina zbog svoje dobre očuvanosti i velikog prostornog kapaciteta. I tako sam s obzirom na svoju struku tu našla zaposlenje – kaže Venija Bobnjarić-Vučković, dobitnica Nagrade grada Ludbrega, inače povjesničarka-umjetnosti i etnologinja po struci. Prije dolaska u ludbreški Restauratorski centar radila je u Konzervatorskom odjelu MK u Varaždinu. –Obitelj je bila u Ludbregu i nastankom Restauratorskog centra logičan je bio moj prelazak ovdje. Dvorac je postao kako su ga u ratno doba nazivali „Ratna bolnica za umjetnine“, a i danas je nadaleko poznato mjesto na kojem se umjetninama vraća „stari sjaj“ – kaže Venija. Posljednjih deset godina ona i vodi Restauratorski centar. Zapažen je njen rad na zaštiti i očuvanju kulturne baštine i dobra ludbreškog kraja, ali i šire. Kako je raditi među umjetninama u dvorcu? –Sama radna atmosfera je veoma ugodna, no najljepši je osjećaj kad je oltar ili neka druga cjelina završen i kad vidimo rezultate našega rada. Restauratorski centar Ludbreg od velikog je značaja za naš grad i još nisam naišla na osobu kojoj obilazak nije bio zanimljiv – kaže Venija. Bila je inicijator otvaranja tekstiloteke u sklopu Restauratorskog centra kao sabirnog centra ugrožene povijesne tekstilne građe u svrhu očuvanja. –Pokušavam zabilježiti važnije segmente materijalne i nematerijalne baštine kulture Ludbrega. Imam puno zamisli, ali istraživanjem se mogu baviti nakon radnog vremena, tako da mi jednostavno dan ponekad ne traje dovoljno dugo. Postoji još puno toga neistraženog i s materijalne strane, ali i s duhovne, brojni su običaji o kojima znamo jako malo. Ono što bih željela je da se u takve aktivnosti uključe mladi ljudi. Nadam se da će i
7
I centar zaslužuje priznanje
Venija Bobnjarić-Vučković na radnom mjestu u dvorcu sam Restauratorski centar jednom primiti nagradu odnosno javno priznanje za svoj rad jer smatram da brojnim odrađenim aktivnostima možemo biti na ponos Ludbregu – ističe Venija. Ponosna je na rad Restaurator-
ustanovama iz kulture, znanosti i umjetnosti. Realizirani su i drugi projekti na nepokretnoj kulturnoj baštini Ludbrega u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, našom matičnom kućom. Ali, ipak je jedan trenutak posebno upečatljiv, a to je prilika koja nam se ukazala da u Restauratorskom centru ugostimo predsjednika Ivu Josipovića i predstavimo mu barem jedan mali segment svih provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, te interesa koji je pokazao obilazeći radionice obraćajući se restauratorima - objašnjava Venija. Iza nje je puno odrađenog posla, ali
Venija s predsjednikom puno planova još predstoji. A da biste bili uspješni u onome što radite, recept je vrlo jednostavan – volite svoj posao i ustrajte. Venija Bobnjarić-Vučković u pravom je smislu promotor Ludbrega kao grada, te kao kulturnog i društvenog središta predstavljanjem Restauratorskog centra na raznim seminarima, savjetovanjima i predavanjima kod nas i u svijetu, te je suorganizatorica raznih događanja vezanih za Ludbreg i dvorac Batthyany, te je autorica mnogih članaka u raznim publikacijama.
Dođite pogledati što radimo RC vodi deset godina skog centra u posljednjih deset godina. Prije svega na konzervatorsko-restauratorske radove na crkvenom tekstilu iz Zbirke sakralne umjetnosti u Ludbregu i na osnivanje tekstiloteke u kojoj se prikupljaju uzorci povijesnog tekstila za budući Muzej tekstila u Hrvatskoj. Obnovljeno je ili se obnavljaju mnoge vrijedne umjetnine Ludbrega i ludbreškog kraja. -U tijeku su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na propovjedaonici iz crkve sv. Trojstva u Ludbregu, obnovljene su slike iz Zbirke sakralne umjetnosti iz Ludbrega i dijelovi narodne nošnje iz Zavičajne zbirke. Ostvarili smo suradnju s
Kroz svoj rad promovira Ludbreg u zemlji i svijetu
Veniji je posebno drago što je RC razgledao predsjednik Samozatajni rad stručnjaka u tišinu i miru Restauratorskog centra uglavnom je daleko od očiju javnosti i medija. Voditeljica smatra da bi interes morao biti veći i da nema zapreka da se o tome javnost bolje ne upozna. -Iako se nalazimo iza velikih i zatvorenih vrata, posjetitelji su uvijek dobrodošli. Često me ljudi pitaju što točno mi radimo u Restauratorskom centru, a ja im odgovaram pozivom. Smatram da nismo ni svjesni koliki je značaj takve ustanove u našemu gradu i da možemo biti ponosni što je
Restauratorski centar svoj dom našao baš ovdje. Posjećuju nas redovito učenici trećih razreda osnovne škole koji u sklopu nastavne cjeline upoznaju grad u kojem žive. Čuvamo crteže i sastavke koji nastaju nakon njihovih posjeta, dolaze nam i stručnjaci i studenti izvana, a upravo su nam dolazak najavili i koprivnički gimnazijalci. Želim da Ludbrežani znaju što mi radimo, da upoznaju našu djelatnost jer i kroz razne projekte nastojat ćemo uključiti i naše građane u aktivnosti ove ustanove.
8
JAVNA
Feliks Pignar, Nagrada grada za životno djelo Mala kuća u Vinogradima Ludbreškim, dvorište s voćakama, pomoćni objekti, gredice za cvijeće, povrće, mali svinjac. U produžetku dvorišta oranica i nasad vinove loze. To je životno okružje Feliksa Pignara, dobitnika Nagrade grada za životno djelo, poznatog zdravstvenog radnika u mirovini. -Kakva je tu krasna priroda, zdravi zrak. Stabla pupaju, rane marelice koje obožavam već su procvale, mir Božji! Suseda bi bilo i više, ali su parcele uske, pa se tu više ne da graditi. A jeftinije je nego ‘dole’. Nekad je to bila, neprohodna šikara, grabe. A sad asfalt, plin, telefon, vodovod, a kanalizaciju nemaju niti svi dole. Planiral sam novu kuću napraviti u Ludbregu gdje je pokojna supruga Marija dobila parcelu, ali me spuntal dr. Vilešić. Dobro kaj sam ga posluhnul - kaže Feliks kojeg smo zatekli kako i u 88. godini štiha gredicu za cvijeće. Potomak je Slovenaca, tate iz Ptuja i mame Mariborčanke. Došli su 1921. jer je grof Drašković tražio nadvincilira za svoja tri velika vinograda, a otac je u Grazu završio vinogradsku školu, pa je tu dobio posao, stan kuću, državljanstvo. Feliks se rodio 1926. Na ovom broju žive od 1950. važne godine u njegovom životu. Te je godine završio Srednju medicinsku školu laboratorijskog i sanitarnog smjera i radio u Ludbregu
31. ožujka 2014.
Kad te pozdrave na ulici znaš da nij Teta Kata i dr. Peričić Imao je bezbroj suradnika, ali dvoje posebno ističe. Katu Brcković koja je umrla prije 7 godina spomenuo je 10-ak puta. -Radili smo skupa 50 godina u Crvenom križu. Neizmjerno je poštujem. Nezamjenjiva, i ne bismo toliko napravili da nije bilo nje – žena sa sela sa 4 razreda pučke škole, ali iznimni organizator, uporna, marljiva, beskrajno poštena i puna energije. Zato su je i ljudi toliko voljeli jer je bila 'narodna'. Bila je inicijator, animator i organizator, a ja realizator. Znala je odlično procijeniti situaciju, primjerice, re-
kla je: -Feliks, moramo napraviti prava mesna društva u svakom selu jer nam treba jaku bazu za aktivnosti!' Slagali smo se ko braća i uživanje je bilo raditi s njom. Mnogi su je u šali zvali 'Leteća Kata'. Bila je nevjerojatna. Pazite, ona se odrekla tri plaće da bi u Celju kupila suđe za školske kuhinje koje smo baš osnivali. Zato mi je žal kaj smo na kraju pomalo nespretno otišli. Bila je doživotni počasni predsjednik Crvenog križa našeg kraja, a ja doživotni počasni predsjednik darivatelja krvi. Još sam pomogao dok je bil Domo-
sve do umirovljena, punih 42 godine, 3 mjeseca i 15 dana. -Stručnog kadra bilo je onda jako malo, pa sam odmah dobil posla u tadašnjoj Kotarskoj ambulanti Ludbreg koju je vodil dr. Mihovil Peričić. U celom kraju bilo je puno bolesti, zaraza, epidemija, jako puno posla. Mukotrpno smo radili. Naobrazba ljudi bila je slaba, a životni, higijenski i drugi uvjeti mizerni. Zato sam bil zadužen za predavanja po selima, školama i poduzećima o pružanju prve pomoći, o higijeni, zaraznim bolestima, o čuvanju namirnica, zdravoj prehrani, higijenskom minimumu. Nema sela u kotaru gdje nisam održal po par predavanja, sve skupa oko tisuću. Najprije sam
odlazil pješke, poslije biciklom, a prvi je bil poklon od UNICEFa. I predavanja bila su iznimno posjećena. Naime, zajedno s Katom Brcković sudjelovao je u osnivanju mjesnih društava Crvenog križa po naseljima, a ona je bila iznimni organizator. A Feliks je dao izniman doprinos organizaciji Crvenog križa gdje je bio začetnik dobrovoljnog darivanja krvi. -Teta Kata je bila fenomen organizacije. Ako su političari trebali nekaj poručiti ljudima čekali su da mi u selu nekaj organiziramo, pa su nam se prikrpali jer su znali da bude puno ljudi. Na natjecanjima prve pomoći imali smo školsku djecu, omladinu i odrasle, po 50-ak ekipa,a s nama su bili doktori Križan, Radiković, Filipašić. Po 90 traktora bilo je na sabirnim akcijama. Ljudi su lakše darivali ono kaj su imali, a to je bila hrana. Jer novaca niti danas dost. Skupovi i druženja nakon njih isto su jako važna, morate biti s ljudima, pa budete puno lakše sproveli sve kaj zamislite. Od članarine smo minimalno ostavili za općinsku organizaciju, a ostalo smo vratili u mjesne. Tako smo kod ljudi imali povjerenje. Našim radom bio je oduševljen predsjednik Crvenog križa bivše države dr. Pajo Gregorić. On je posjećival
Zidovi kuće su prepuni priznanja za doprinos zajednici
vinski rat. Rado se sjeća i dr. Mihovila Peričića. -On je u Ludbreg došao 1921. na svoje prvo radno mjesto. Rodom je iz Slunja, gimnaziju je završil u Senju, a medicinu u Pragu. Bil je izvrsni student. Nebrem niti opisati kakve je on zahvate delal kod poroda, pa i pravu kirurgiju. Na terenu od Subotice do Toplica, bezbroj noći nije spaval zbog posla. Jako mi je žal kaj Ludbreg nema ulicu s njegovim imenom, a zna se gdje bi trebala biti. Mnogi je imaju koji nemaju veze s Ludbregom, a on je tolike tu zadužil. Ipak neshvatljivo! Da, i jako puno je napravil dr. Vilešić, kaj god tko rekel!naša sela, Opremu, bil je na godišnjim skupštinama. I poklonil nam je ‘fićeka’ za Crveni križ. Bez lažne skromnosti po rezultatima smo valjda bili vodeći ne samo Hrvatskoj već i u bivšoj državi. Mišljenja je da je i danas neophodno humanitarno djelovanje. -Ima puno ljudi koji treba-
Feliks Pignar ju pomoć. Možda nam sad fali malo više ljudskosti, solidarnosti, druženja s ljudima. Znate, ja sam dio zajma kaj sam dobil za kuću dal jednoj čistačici koja
Najviše priznanje za F. Pignara – Nag nije imala gdje biti, takva su bila vremena. Danas je zakonska obveza izdvajati za Crveni križ, a ja sam redovito moral do Drage Novaka, tadašnjem predsjedniku općine ‘fektat peneze’. I do maksimuma smo šparali. Na početku smo za ured dobili špajzu u zgradi komiteta s jedni starim stolom, stolcem, ormarom. Mladi ne znaju kak im je lepo i moraju čuvati to kaj imaju.Na aktivnosti po selima podsjećaju ga fotografije u albumu. Još se čuje s s ljudima iz mjesnih društava i darivateljima koji su živi. Kućne zidove krase brojna priznanja od Grada Ludbrega, bivše Općine Ludbreg, Crvenog križa, a za sve nema ni mjesta na zidu. -Narod me cijeni, to mi je najvažnije. Uživam kaj me ljudi pozdravljaju i dan-danas. Znači da cijene to kaj sam radil, a to je najveća vrijednost. U Vrbanovcu su iste godine jednom stradali djevojka koja je ostala bez ruke i noge, te čovjek kojeg su
ACG Lukaps d.o.o. - Plaketa Grada Ludbrega Tvrtka ACG Lukaps već šest godina pokazuje da se unatoč gospodarskoj krizi i lošoj poslovnoj klimi može uspjeti, te je među rijetkima odlučila investirati u proizvodnju. Ova uspješna tvrtka u posljednjih nekoliko godina je u gradnju pogona, uvođenje novih tehnologija i kadrove uložila više desetaka milijuna kuna. Proizvodi tvrde želatinske kapsule, a tvornicu je 2007. godine kupila indijska kompanija ACG Worldwide. Poslovni rezultati govore da se tvrtka ubraja među perspektivnije u Hrvatskoj, trenutačno drži treće mjesto u Europi po proizvedenim i prodanim kapsulama. Izvozi 99 posto proizvodnje, od čega oko 55 posto u zemlje EU, 25 posto na tržište Rusije, a ostalo u zemlje regije. Prodaja raste iz
U ACG Lukapsu dr. Josipović, M. Fresl, D.Bilić, M.Habek godine u godinu, a lani je povećana za više od 10 posto. Prošle godine realiziran je projekt zamjene ručnog sortiranja kapsula s automatskim vrijedan
4,2 milijuna kuna. Započet je i projekt proširenja pogona, a građevinski radovi bit će gotovi do kraja godine, nakon čega slijedi zamjena strojeva. To će
U ime tvrtke Plaketu je primio direktor Marko Fresl idućih godina omogućili zapošljavanje još 50 novih radnika. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na više od 100 milijuna kuna. Trenutačno je u
Lukapsu zaposleno 180 radnika, plaće su redovite, a isplaćuju se i ostala materijalna prava radnicima poput božićnice, regresa, prijevoza i druga.
PRIZNANJA
31. ožujka 2014.
je bilo uzaludno
9
Vladislav Vindakijević, Počasni građanin Ludbrega
Direktor Razvitka, predsjednik MZ, igrač Podravine, glumac
Počasni građanin V. Vindakijević – povelju su mu predali D. Bilić i B. Makar
grada grada za životno djelo pregazila zaprežna kola, pa su trebali jako puno krvi. A na godišnjoj oni se nama javno zahvale: ‘Hvala vam davaoci kaj ste nam spasili živote!’ Čovjeku to ostane zauvijek u sjećanju i zna da to kaj je radil imalo je smisla.Živi sam, a raduje se svakodnevnom dolasku snahe Karmen koju jako hvali, kao i dvije odrasle unuke. -Jelena je na 4. godina studija u Osijeku, a Ana radi u Ludbregu. Snaha Karmen mi jako pomaže, sve zna delati, skuha i dopela mi obroke svaki dan, znosila je lojze dok sam obre-
Feliks (88) još štiha zal gorice, prikupi stari kruh za moje pajceke. Jako je poštivam i pokušavam joj se nekak odužiti. Sina Željka pokosila je astma prije tri godine, tu mi je dio kuće oblekel u drvo ispod je stiropor postavil, prava izolacija, imal je smisla za drvo. Supruga Marija umrla je još prije. Svake srijede idem na groblje, upalim lampaše na zajedničkoj grobnici u kojoj su svi pokopani, supruga, sin i moji roditelji.Unatoč 88-oj obavlja gotovo sve poslove oko kuće. -Frezam gorice tu u nastavku dvorišta, štiham, drva nacepam, hranim dva pajceka koji kak da imaju terasu, kosim travicu za njih. Svake godine imam tikve za koščićno ulje, opet pomaže Karmen jer dobro dvaput ope-
re prek sita tak da je ulje čisto, pravo prirodno i zdravo. Jedino ove visoke voćke nebrem obrezati, pa pozovem nekoga da to napravi. Jednom su me spasili pokojni sin i kolega Slavek Pećevski iz Stanice za transfuziju s kojim se znam jako dugo preko akcija na darivanju krvi, vidite kak vam se nekaj vrati. Bil sam u bolnici jer mi je pozlilo, a njihov CT nije radil. A njih dvojica su me oteli, odveli na CT privatnom doktoru i hitno sam završil na Rebru na operaciji zbog krvarenja, srećom, van moždane opne. Nakon dve operacije na glavi, trećom su mi ugradili pumpu da regulira dotoka krvi. I od tad je prošlo više od 20 godina. I eto, još sam živ, zdrav i sve delam.Bicikl je imao važnu ulogu u njegovom životu, ima on novog, ali njegov zaštitni znak je ‘starac’ od 100-tinjak godina. -To je francuska marka Dirkop. Kupil prije 64 godine, a već je bil poprilično rabljeni. Ispravni je, samo treba nove gume i ide kak ‘vurica’ i vozim se kak u kočiji – smije se Feliks. Svog miljenika namjerava pokloniti udruzi Žene iz centra svijeta koje će tako u svojoj zbirci starina dobiti još jedan nadaleko poznati eksponat – bicikl Feliksa Pignara.
I vozi bicikl
-Kad odete iz mjesta u kojem ste proveli najveći dio života i radnoga vijeka, a 12 godina poslije dobijete poziv da dođete da vam se iskaže takva čast kao što je ovo priznanje, to znači da ste tu nešto radili, da je iza vas ostao neki trag i prožmu vas lijepi osjećaji – tako je sa zahvalom u svoje i u ime ostalih dobitnika priznanja počeo Vladislav Vindakijević (77), dobitnik povelje Počasnog građanina Ludbrega. Mlađi možda ne znaju tko je bio. Počasni građanin ne može biti osoba s prebivalištem na području grada, pa je zaista čudno kako piše– Vladislav Vindakijević iz Zagreba! -U Ludbregu sam proveo 56 godina, doselili smo 1947. kad sam imao devet godina. Preselio sam u Zagreb prije 12 godina kad sam prodao kuću i vinograd, pa tamo uživam u mirovini.Vodio je uspješnu ludbrešku tvrtku Razvitak, nekadašnju Mjesnu zajednicu Ludbreg koja je počela uvoditi neke nove standarde pod njegovim vodstvom, pomagao brojne udruge, u mnogima bio i aktivan član – kazališni amater, član mlade folklorne skupine KUDa, nogometaš Podravine. Rado je pristao na razgovor. -Dodjela Plakete grada tvrtki Lukaps pobudila je u meni poseban osjećaj ponosa jer sam bio na čelu tima koji je prije 31 godinu realizirao ulaganje u visoku tehnologiju proizvodnje tvrdih želatinskih kapsula za farmaceutsku industriju u proizvodnji lijekova, napose antibiotika. Razvijajući taj projekt željeli smo promicati i ime našega grada, širiti njegov ugled u zemlji i u svijetu. To se i ostvarilo. Danas zahvaljujući znanju, ljudima koji su došli, ulaganjima koja su bila i koja će realizirati, Lukaps postaje kompanija međunarodnog značaja. Sigurno je da se ulaganja u razvoj mogu realizirati i danas, angažirajući ljude koji znaju i mogu.Podsjetite nas na radni vijek u Razvitku. -Bio sam u Razvitku od 1963. do 1990. Počelo je s košaraštvom. Tada su se firme dijelile na izvozne i na one koje ne izvoze. Mi smo bili pretežiti izvozni-
ci i to nam je omogućilo uvoz repromaterijala. Košaraštvo je na vrijednost izvezenog dolara dobilo još toliku kao subvenciju, ako ste izvezli za 300 dolara dobili ste još 300 od države. Kad se to počelo smanjivati počela se gubiti rentabilnost. No, koristeći izvoz osnovali smo ‘Galanteriju’, s 1976. tvrtku za razvoj u Zagrebu. Krenuli na kemijsku proizvodnju za građevnu industriju, te za farmaceutsku industriju. Imali smo prvorazredni odnos s nekoliko velikih i jakih partnera s kojima smo zajedno ili samostalno razvijali nove proizvode, proizvodnju i nove programe. Prvi smo radili aluminijske folije za domaćinstvo, ljepilo za tapete, hidroizolacij-
V. Vindakijević ski sustav vezano na Feromoto lukrativnih disperzivnih djelatnosti, vlastiti izolacijski sustav, auto-reparacioni kit kojeg smo nazvali ‘Luplast’ - Ludbreška plastika. S partnerima smo došli i do proizvodnih programa aditiva za kemijsku građevinu. Ta suradnja nam je donijela to što je naš jaki partner Feromoto s 30 posto financirao gradnju pogona Lukapsa. Kad sam odlazio iz tvrtke 1990. bilo je oko 380 zaposlenih radnika.Manje je poznato da ste vodili nekadašnju MZ Ludbreg. -Od 1978. do 1986. Komunalno tada baš nismo bili razvijeni, ali je bilo ogromno htijenje ljudi da nešto napravimo. Bio vam je jedan izvrstan Ludbre-
žanin Joža Gerić, bio je tajnik MZ-a, pa je jedan ‘policajac’ Petrović. Toj dvojici tako je ozbiljno bilo stalo da podignemo Ludbreg! Njih dvojica došli su k meni s idejom da se groblje uredi i planski razvija, čak otišli u vjerske krugove jer je trebalo premjestiti križeve. Tada su nastale konture gradskog groblja da dobije primjeren kulturan estetski izgled. Krenuli smo s odvozom otpada, uređenjem pločnika, plinom, vodom, kanalizacijom. Puno toga doprinosom, ali valja reći da se izdvajanjem građana i iz proračuna sa po 30 posto puno toga napravilo. Uz to pomagali smo vatrogasce, radio klub, KUD, druge udruge, čak smo i utrku napravili. Bilo je lijepo raditi.Aktivni ste bili i u društvenom životu Ludbrega? -Bio sam junior Podravine, pa smo onda Uglješa (Špikić. op.p) i ja bili malo u Varteksu. Kad sam se vratio od 1957. do 1965. godine bio sam prvotimac Podravine. I glumio u kazališnoj družini. Zapravo, mi koji smo bili u Ludbregu, a školovali se van Ludbrega i na fakultetima, uvijek smo rado dolazili u Ludbrega, a ne dalje. Pogotovo što sam se puno družio sa starijima, kao što su Drago Novak i tim društvom. Moj firmani kum je Mladen Kerstner, jednom me čuo kako recitiram, pa kaže: -To ti ništ ne vredi! I za gimnazije i za fakulteta svakog smo se tjedna našli. Kad je pisao Gruntovčane meni je on čitao to što je napisao. a dobro znam da su Dudek Presvetli, Cinober i drugi bili ljudi iz zbilje koje je Mladen samo stavio na papir pod drugim imenima.Na kraju je rekao. -Ovakva čast zaista izaziva emocije, kako ne? Ja sam radni vijek i većinu života u Ludbregu radio za njegov prosperitet koliko sam znao i mogao. Trnci me prožmu i sad kad smo o tome pričali, o Lukapsu da i ne govorim. No, došla su nova vremena, početak 90-ih, svašta događalo pa sam otišao. I povremeno navratim u Ludbreg. Hvala što ste mi dali prigodu da nešto kažem i da pozdravim sve drage ljude u Ludbregu – završio je Vladislav Vindakijević, Počasni građanin Ludbrega.
10
DOGAĐAJI
Ludbreški turizam
31. ožujka 2014.
Ludbreg se predstavio u Zagrebu
Prvog proljetnog vikenda Ludbreg se na lijep način predstavio u Zagrebu. Bilo je to na prigodnom sajmu u Trgovačkom centru Avenue Mall u Zagrebu gdje su predstavnici Ludbrega posjetiteljima predstavili lokalne proizvode i turističku ponudu našeg grada. A ona nije mala i ima puno potencijala.
-Ludbreg ima mnogo toga za ponuditi, ali je još na početku, posebice u dijelu vinskog turizma u kojem vidimo velike mogućnosti, a grad će svakako podržati ovakvu vrstu promocije. Pozvao sam Zagrepčane, posjetitelje sajma da posjete Ludbreg 1. travnja, kada se u Ludbregu na vrlo zanimljiv način obilje-
Ludbreg može puno toga ponuditi, ističe gradonačelnik žava Dan centra svijeta – rekao nam je gradonačelnik Dubravko Bilić. Posjetitelji u centru imali su prigodu kupiti i degustirati mnoge proizvode ludbreškog kraja, kao što su vina, sirevi, bučino
Ludbreška ponuda u Zagrebu
ulje, med i hren. Mogli su doznati nešto iz povijesti i sadašnjosti našeg grada, saznati zašto je Ludbreg ujedno i Centar svijeta, uživati u ludbreškom cvijeću, upoznati legendu o Ludbergi i kušati vino “Poštenjak”.
Smjernice za razvoj turizma
‘Strateški plan razvoja turizma destinacije Ludbreg’ je dokument koji će sustavno i koordinirano osiguravati razvoj turizma na području Ludbrega u idućih 10-ak godina, iznijeli su predstavnici Instituta za turizam iz Zagreba koji su radili na dokumentu i prezentirali ga nositeljima izvršne vlasti Grada gradonačelniku Dubravku Biliću i njegovoj zamjenici Veri Jadanić, te poduzetnicima, predstavnicima političkih stranaka, te gradskih udruga koje se uključuju u razna događanja i manifestacije u gradu. Ludbreg je u turističkom smislu istaknut prvenstveno kao vjersko-turistička destinacija što diktira profil njegove ponude i potencijalne potražnje. Procjenjuje se da će grad posjećivati većinom dnevni posjetitelji, a turisti koji ostvaruju barem jedno noćenje najčešći će biti gosti u tranzitu ili na kružnom putovanju. Sudionici kulturnog turizma bit će uglavnom dnevni posjetitelji Ludbrega ili turisti na kružnim putovanjima - ističu u Institutu za turizam.
Ludbrešk i fašn ičk i svat i
Ludbreški fašnički svati ove su godine održani 139. put. Prve ožujske nedjelje građane Ludbrega probudili su bubnjari i sirene ‘črnog mačka’. Kako su meteorolozi predviđali kišu, proradila je domišljatost organizatora koji su za budnicu pripremili traktorsku zapregu i samoutovarnu prikolicu za sijeno natkrili ceradom. Ipak vrijeme je poslužilo, a i vjetar se smirio. Povorka maškara u pratnji Puhačkog orkestra Grada Ludbrega oko 15 sati stigla na glavni trg. Na pozornici je gradonačelnik Dubravko Bilić predao ključeve grada princu karnevala Emersonu Žnidariću. Gradonačelnik je za razliku od prethodnika rekao da u gradskoj blagajni ima novaca. Na trgu se okupilo oko 500-tinjak posjetitelja koji su sa pratili plesne koreogra-
Na trgu na fašničku nedjelju
fije maskiranih mališana vrtića Smjehuljica. Posebno dojmljiv bio je nastup dviju mlađih starosnih skupina Ludbreških mažoretkinja. -Ova stoljetna tradicija fašnika u Ludbregu daje nam za pravo da s Turističkom zajednicom županije dogovorimo da Ludbreg bude središte karnevalskih događanja u ovom dijelu Hrvatske. Zahvaljujem školama i vrtićima što su doprinijeli da se fašnik održi i tradicija nastavi – rekao je gradonačelnik Bilić. Nakon toga vidjeli smo ludbreške fašničke svate i nastavak spelavanja. Gledatelji su se mogli osvježiti besplatnim čajem i kuhanim vinom, a svi maskirani mogli su dobiti i ‘kraflin’. Program je nastavio nastup MPZ Podravina, a zatim je slijedilo čitanje Vrapca. Ukazano
je na probleme koji su se protekle godine pojavili u Ludbregu, a za krivca ‘kaj v Ludbregu nema posla i kaj ljudi imaju male plaće’ optužen je fašnik. On je nakon brzog ali poštenog suđenja osuđen i još spaljen uz dimne bombe i vatromet. Sretnici koji su igrali tombolu dobili su LCD televizor, plinski roštilj i mikrovalnu pećnicu. -Bio sam ovih dana u svim gradovima županije i manje-više svi imaju fašnički program. Velika prednost Ludbrega je prekrasni trg koji mu daje atribute većeg grada nego što jeste, jer za mene je on nakon varaždinskog sigurno najljepši u županiji. Djeca se igraju bez bojazni, a novo igralište kraj fontane je pun pogodak. Treba nastaviti organizirati još više aktivnosti na ovom prekrasnom mjestu pa će se i navi-
Mladenec s mladenkom, a kumovi su dobili tortu ke Ludbrežana promijeniti – rekao je Alen Kišić, zamjenik župana. Pokrovitelji Ludbreškog fašnjaka bili su Grad Ludbreg i Tu-
Dolazak na trg s Puhačkim orkestrom Štrumpf-mažoretkinje
ristička zajednica Grada, a organizatori Črni maček ludbreški i Udruga Gornji grad iz Vinograda Ludbreških. D. Vađunec
Kazna za krivca - vješanje i lomača
Korizma, učiteljica za promjenu loših navika
U vrijeme Korizme, sa 40 dana pokore i odricanja kao pripreme za Uskrs, brojni se kršćani odlučuju odreći nekih poroka, neki među njima i određene vrste hrane, najčešće raznih suhomesnatih proizvoda dok se mlađe generacije često odriču omiljenih slastica, kolača ili čokolade. Koliko je takvo odricanje dobro i pozitivno pokazuju daljnje životne i prehrambene navike ako se nastavi tako i nakon 40 dana. Odricanje čovjeku pokazuje da je moguće živjeti bez nečega na što smo naviknuti i što nepovoljno djeluje na zdravlje, duhovni i fizički razvoj. Čista srijeda, Pepelnica, obilje-
žava se postom ili nemrsom. Post je cjelodnevno suzdržavanje od hrane ili minimalno blagovanje. U našem kraju umjesto posta če-
Povrće je idealno posno jelo
šći je nemrs, znači izbjegavanje mesa i masne hrane, ponegdje i mliječnih proizvoda i jaja. Taj dan obično se za blagovanje odabire riba. Post je dobar za organizam jer ne jedemo ništa ili vrlo malo, pa ćemo tijelu dati odmor i isprazniti ga od nečistoća koje potiču stvaranje bolesti. Dan bez mesa, nemrs, organizmu će dati prilike da prikupi što više vitamina iz voća i povrća. Ne smije se ustručavati više dana u mjesecu blagovati bez mesa, a riba treba što češće biti na jelovniku. Ona sadrži nezasićene masnoće koje su saveznici u prevenciji od raznih bolesti, stresa, boljoj koncentraciji.
Povrće i riba
Sastojci za 4 osobe: oko 60 dag ribe (sa što manje kosti - file od bakalara, oslića, odrezak lososa i sl.), povrće - mrkva, krumpir, luk, tikvice, cvjeta-
ča ili brokula, poriluk i sve drugo povrće koje imate pri ruci, začini i maslinovo ulje. Priprema: Ribu očistite od kostiju, narežite na komade i začinite. Povrće narežite, malo začinite i prelijte maslinovim uljem. Na veći komad folije složite povrće i ribu, još malo nauljite i sve zajedno zamotajte u foliju. Stavite peći u pećnicu oko jedan sat. Kad se okusi povrća i ribe sjedine dobit ćete ukusan kompletni obrok posebno ukusnog povrća i ribe. Pripremila: Željka Namesnik
S A SV I H ST R A N A
31. ožujka 2014.
Narcisama protiv bolesti
Svake godine, na samom početku proljeća, točnije 23. ožujka u Hrvatskoj se obilježava Dan narcisa. U većini gradova, pa tako i u Ludbregu taj se dan obilježava prigodnom prodajom narcisa. Naravno da su akciju u Ludbregu provele vrijedne članice Udruge žena u borbi protiv raka dojke ‘Narcisa’. Na središnjem trgu imale su štand sa narcisama. -Cvijeće su donijele same članice, a i druge žene. Kupci žutih narcisa, koje su simbol života, dali su prilog, dakle, platili su narcise koliko su htjeli. Prihod ćemo koristiti za naše iduće aktivnosti. Poznato je da smo u suradnji s dr. Dragicom Lukić u akciji kupnje sondi za ultrazvučni aparat za pregled dojke. Jedna od najvažnijih aktivnosti je i edukacija žena o važnosti preventivnih pregleda i što poduzeti kada se pojavi bolest. Već smo organizirali više predavanja u Ludbregu i okolnim mjestima, a baš sada dogovaramo predavanje za Martijanec. Zahvaljujući našoj udruzi pregledi se mogu obaviti i u Ludbregu bez če-
Gradska tržnica Lijepi običaj darivanja cvijeća postoji još od davnina, a ima posebni značaj i danas. Iako su prošli ‘dani darivanja’, poput Valentinova ili Dana žena, za mnoge je još uvijek značaj cvijeća poseban ukoliko su ga dobili kao poklon jer osvaja ljepotom, oblicima, bojama i mirisom. Cvijeće je uvijek pravi poklon koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Navika darivanja cvijeća razvila je i “tajni govor cvijeća” jer njime prenosimo poruku odabirom vrste cvijeta i bojom. Ciklama je cvijet iskrenosti i pomirenja, jaglac simbol prve ljubavi, a orhideju najčešće darujemo u znak prijateljstva. Cvijetom crvene boje iskazujemo ljubav, bijelim poštovanje, žutim ćemo pokazati ljubomoru, plava je boja vjernosti, a ako
11
Cvijeće za uzorne vozačice Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, na inicijativu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Ludbrega, a u suradnji s Policijskom postajom Ludbreg održana je akcija u kojoj se uzornim vozačicama u Ulici kardinala Kuharića dijelilo cvijeće. Uz Ivanu Pomahač, predsjednicu Povjerenstva, Dan žena tom
su prigodom vozačicama čestitali i gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenik župana Varaždinske županije, Alen Kišić. Vozačice su bile ugodno iznenađene prigodnim poklonom i samom gestom. Svi sudionici prometa malo su ponovili gradivo – pojas je bitan element sigurnosti!
Svaki cvijet i svaka kuna koriste se za pomoć ženama kanja, a naše članice plaćaju puno manji iznos od redovite cijene pregleda. Zato pozivam žene koje nisu članice da nam se pridruže, a godišnja članarina je 30 kuna - rekla je Nada Kapusta, predsjednica ‘Narcisa’. Danom narcisa nastoji se podi-
ći svijest o borbi protiv ove najčešće bolesti kod žena koja i danas ima visoku smrtnost. Stoga je razumljivo da je edukacija žena temelj aktivnosti udruge. O tome i drugim planovima bilo je riječi na godišnjoj skupštini udruge održanoj odmah dan nakon akcije.
TEXT A. Kišić, D. Bilić i I. Pomahač u akciji darivanja vozačica
Cvijeće kao poklon
izaberete ružičasti cvijet iskazujete nježne osjećaje.
Jaglac
Postoji 400 vrsta jaglaca i bezbroj podvrsta koji tijekom zime obilno cvjetaju. Za uspješan uzgoj jaglaca potrebno ih je držati na sobnoj temperaturi i svijetlom mjestu. Naravno da je važno i zalijevanje i gnojivo. Ako kupimo prelijepu lončanicu naš najvažniji zadatak je da je što duže sačuvamo u istom stanju. Jaglaci u lončićima nisu obične kućne biljke i ne mogu dugo uspijevati u toplim sobama. Da lijepo cvatu u kući, moraju biti u svijetloj prostoriji i gdje temperatura nije veća od 1015 stupnjeva. Moramo ih umjereno zalijevati, često i redovito, tako da listovi i cvjetovi nikada
Ksenija Markulinčić redovito je s cvijećem na tržnici
Cvijeće za suprugu nepolegnu.
Maćuhica
Vjeruje se da “infuzija” sačinjena od cvijeta ove biljke pomaže slomljenim srcima. Spada u poro-
dicu ljubica pa je često zovu poljska ljubičica. Jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka, ovisno kad je posađena. I ljekovita je, može joj se koristiti cvijet i lišće, pomaže u liječenju kožnih bolesti. Maćuhica cvjeta od ranog proljeća do početka ljeta. Voli djelomično sjenovita ili sunčana mjesta, a uvijek mora imati barem malo sunčeve
svjetlosti. Maćuhica je cvijet u kojem uživamo cijelu jesen, zimu, sve do kasnog proljeća odnosno do pojave prvih velikih vrućina, kada na red dolaze ljetnice. Na gradskoj tržnici uvjerili smo se u bogatu ponudu proljetnog cvijeća. Ne zaboravite - cvijet je uvijek ‘siguran’ poklon. Pripremila: Željka Namesnik
Gimnazijalke i osnovke najbolje
Živo je bilo 15. ožujka u Osnovnoj školi Ludbreg iako je bila subota. U holu su se postrojile ekipe u pružanju prve pomoći iz sve četiri škole ludbreškog kraja – Ludbreg, Sveti Đurđ, Martijanec i Veliki Bukovec, te dvije ekipe iz Srednje škole Ludbreg. Razlog je bilo međuškolsko natjecanje naše regije. Natjecatelje su pozdravili i podsjetili na važnost brze i točne intervencije prve pomoći Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, te Igor Franolić, predsjednik Gradske organizacije Crvenog križa. Bile su tu i ravnateljice škola, mentori ekipa, članovi povjerenstva za provedbu natjecanja, suci. I školarci su samo morali pokazati kako su ih pripremili mentori. Osnovci su najprije rješavali testove, njih četiri, a za svakog su imali na raspolaganju 8 minuta. -Neka pitanja su bila laka, a bilo je i onih koja baš i nisu bila jednostavna – kazali su nam osnovci. Srednjoškolci su bili u dvorani gdje su prikazali pružanje prve pomoći. U dvije intervencije imali su po tri zadatka pomoći unesre-
Ekipa OŠ, pobjednik u svojoj konkurenciji Prikaz pružanja prve pomoći ćenima, naravno, na modelima. -Sva tri ozlijeđena morala su dobiti pomoć u roku sedam minuta, a onda smo imali jednu minutu da sucima riječima objasnimo kakve su bile ozljede i kako smo pružili prvu pomoć, te smo mogli u toj minuti još nešto popraviti – kazale su učenice gimnazijskoj razreda Srednje škole. Cure su sasvim korektno obavile svoje zadatke, za razliku od druge ekipe u kojoj su bili dečki, učenici razreda bravara, kojima
baš nije išlo. U ekipi gimnazijalki bile su Zorana Kučeković, Ivana Gašparić, Silvija Šarec i Ema Topkin, Tonka Jerbić, a njihova mentorica je Karmen Karloci. Uz gimnazijalke na međužupanijsko će i najbolja ekipa s natjecanja, ekipa iz OŠ Ludbreg u sastavu Tena Mužic, Ivana Biškup, Lea Petrošanec, Marta Posavec, Vedran Vukoja i Luka Stubić koje su pripremili mentori Tihana Petrić i Tihomir Horvat. Ono će biti 5. travnja u Hodošanu.
I gimnazijalke idu na međužupanijsko natjecanje
12
K U LT U R A
Radionica za žičana glazbala KUD-a Anka Ošpuh Iz jedne učionice u Osnovnoj školi Ludbreg svakog ponedjeljka, utorka i srijede tijekom šestog sata čuju se zvuci tamburice, točnije žičanih instrumenata mada škola nema tamburaše. No, odnedavno više od 30 učenika pohađa radionicu sviranja i upoznavanja s tamburaškim instrumentima, a provodi je KUD Anka Ošpuh u suradnji sa školom. Tajnama tamburice i drugih instrumenata školarce podučava Antun Šimić, doajen tamburaškog sastava ludbreškog KUD-a. -Moramo se zahvaliti na razumijevanju i podršci ravnateljice Kristine Stanko što nam je škola ustupila prostor za vježbanje, te nekadašnjoj članici našeg KUD-a učiteljici Zdenki Moslavac na agilnosti jer je animirala kolegice i njihove
31. ožujka 2014.
Budući mali tamburaši
mamo mladih i moramo misliti na budućnost. Ujedno je bila želja da kod najmlađih pobudimo interes za ovu vrstu glazbe i populariziramo tradicijska glazbala – rekao nam je Antun Šimić, voditelj radionice. Nakratko nas je obišla ravnateljica škole Kristina Stanko. -Radionica je u programu vannastavnih aktivnosti, a program i gospodin Šimić imaju punu podršku i suradnju škole. Za dolazak u radionicu učenicima je trebala i suglasnost roditelja. Baš raduje što su gotovo svi upisani ostali u radionici, gotovo da nitko nije odustao – kaže ravnateljica. Škola ima većinu instrumenata, ali kako dugo nisu bili u uporabi voditelj radionice morao je prionuti poslu na njihovom ugađanju i uređenju, a na svaki sat donese iz
podijeliti u tri grupe. Sada smo u fazi učenja nota dok ne svladamo ljestvicu, uče kako se pravilno koriste ruke, prsti, kako se pravilo drži instrument i slično. Učenici četvr-
KUD-a još pet glazbala. Radionicu pohađaju učenici 3. i 4. razreda. -Kako se radi individualno sa svakim učenikom morao sam ih
tog razreda u programu glazbene kulture moraju savladati C-dur ljestvicu. Zasad učimo bisernicu i brač, kasnije će i bugariju, bas.
Odlični nastupi učenika Osnovne glazbene škole Učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg pri Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’ ostvarili su nove uspjehe na natjecanjima koja su održana tijekom ožujka. Učenik trombona Lovro Povijač osvojio je 1. mjesto na međunarodnom natjecanju u Beogradu. Učenik trube Ivan Paska na regionalnom natjecanju u Vrbovcu osvojio je 2. mjesto. -Zadovoljan sam kako sam odsvirao na natjecanju. I profesor me pohvalio za izvedbu. Klavirska pratnja bila mi je Marija Dolores Grabant, učiteljica iz naše glazbene škole. Na natjecanju u Beogra-
Lovro i Ivan nastupili su na svečanosti Dana grada du bili su učenici iz više zemalja, a stigli smo malo prošetati da vidi-
mo grad. Učenik sam zadnjeg razreda Osnovne škole Veliki Buko-
Motoklub Ludbreg sudjeluje u organizaciji rock spektakla
Psihomodo pop, Thompson, Van Gogh
“Fjaka Music Festival” i “Crazy Hill Festival” nazivi su dva velika i povezana rockspektakla. Dok će Fjaka Music Festival u Splitu biti organiziran po treći put, Ludbregu će ovo biti prva godina otkako je uključen u organizaciju festivala. Radi se naime, o trodnevnom glazbenom događaju koji je najprije od 8. do 10. svibnja organiziran u Splitu, a vikend kasnije i u Ludbregu, dakle, od 15. do 17. svibnja na Otoku mladosti. Organizatore iz Fjaka Music Festivala iznimno raduje povezivanje s Ludbregom, te najavljuju da se zajedničkim snagama, te proširenjem dosadašnjeg programa i širenjem logističkih struktura, stvaraju uvjeti za intenzivni razvoj festivala i otvara mogućnost da ova dva
-Volimo dolaziti na radionicu. Nije previše teško, jedino kaj imamo ‘rupe’ na prstima – kažu školarci i tuže se jer vršci prstiju još nisu vec i 5. razreda Osnovne glazbene škole, ali se nadam da ću polagati i za 6. završni razred glazbene škole. Želja mi je da sad upišem Srednju glazbenu školu - kazao nam je Lovro Povijač iz Dubovice. Nakon 3. mjesta na međuškolskom u Novom Marofu, učenik trube Ivan Paska osvojio je i 2. nagradu na regionalnom natjecanju održanom u Vrbovcu u kategoriji učenika 3. i 4. razreda. -Jako dobro je bilo u Vrbovcu. Puno sam vježbao, posebno onaj tjedan prije odlaska na natjecanje u školi, u Učilištu, te kod kuće. Učenik sam 4. razreda Osnovne glazbene, a pohađam 5. razred OŠ Ludbreg - rekao nam je mla-
di Ludbrežanin Ivan Paska. Lovri i Ivanu mentor je prof. Marko Prepelić. Učenici OGŠ su na kraju ožujka ostvarili nove vrijedne rezultate i to na međunarodnom natjecanju ‘Panonski festival pianistov’ u Murskoj Soboti. Zlatne nagrade osvojile su Antonija Majhen, učenica klavira mentorice Marije Dolores Grabant i Jelena Nakić, mentorice Ane Pokos Labazan. Roko Vugrinec osvojio je srebrnu medalju, mentor je Ana Pokos Labazan. Brončano odličje osvojila je Lana Sabol kojoj je mentor Dino Pomper. U sedam kategorija natjecalo se 60-ak mladih glazbenika iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske.
Jedna od grupa radionice s voditeljem Antunom Šimićem Ugodno je raditi, mada ponekad nemaju koncentraciju ako su prije toga imali naporni školski raspored – kaže Antun. Mali tamburaši u glas viču:
Patrik uči bisernicu, a Marija iza njega brač
Učenje glazbene abecede učenike, pa imamo velik broj polaznika. Htjeli bismo da tamburaški sastav KUD-a dobije kroz par godina dostojne zamjenike jer baš ne-
otvrdnuli od pritiskanja žica. -Ja sam se upisala jer sam htjela da znam svirati barem jedan instrument. Učim brač i sviđa mi se jer je veći od bisernice. I budem stalno dolazila – kaže nam Marija Kokolek. Već su ponešto i naučili: -Već smo naučili par nota, i malo svirati. Učim bisernicu, ima 4 žice. Kak i brač – otkrio nam je Patrik Čiček. Voditelj kaže da je tradicijska kultura pomalo zapostavljena i najmlađe je teško animirati, pa je broj polaznika radionice iznad očekivanja i na veliko zadovoljstvo organizatora: -Mlade ‘virtualne’ generacije imaju računalo, kliknu i gotovo. Ovo je za njih nešto novo jer treba vježbati, ponavljati. Djeca danas imaju puno obveza, pa želim da ustraju jer će dobiti neophodno kvalitetno glazbeno znanje da mogu čitati note, napredovati. Nastojim da im bude zanimljivo, pa im uvijek pokažem nešto što ih malo zadivi. Radionica će ih osposobiti da nauče glazbenu abecedu. Sve baziram na našim folklornim motivima. Rezultati će se vidjeti za oko dvije godine. Uvjeren sam da među polaznicima ima budućih članova KUD-a. Možda bude moguće i u školi osnovati tamburaški orkestar – ističe Šimić. Radionica će trajati do kraja školske godine. I nikad nije kasno naučiti svirati, primjerice, tamburicu, bez obzira da li što znate o tome. U KUD-u će podučiti i odrasle koji žele znati vještinu tamburaškog sviranja. Čekaju vas nastupi, lijepa gostovanja, druženje.
festivala postanu najveći rockspektakl regije. Središnji događaj večernjih dijela koncerta na pozornici Otoka mladosti u Ludbregu bit će nastupi grupa Psihomodo Pop i Van Gogh, te Marka Perkovića Thomspona. Uz njih nastupit će i Atlantida, Malehookers, Kronika, Bandx i brojni drugi bendovi. Suorganizatori ludbreškog dijela trodnevnog spektakla su Moto klub Crazyhill Riders i tvrtka Tentorium. Njihova je želja da za prvo predstavljanje publici u
Ludbregu osiguraju kvalitetne organizacijske temelje kako bi Crazy Hill Festival postao redovito godišnje okupljanje ljubitelja dobrog rocka. Osim večernjih nastupa bendova, stoga najavljuju i bogat cjelodnevni festivalski program za širu publiku koji će svakodnevno započinjati u ranim popodnevnim satima uz brojne izlagače i razne zabavne sadržaje poput motorističkog stunt showa i drugih, te raznovrsne gastronomske ponude. Priredit će se i možda dosad najveći motociklistički defile na ovim prostorima. Jednog sretnog posjetitelja festivala čeka i posebna nagrada sponzora - novi Harley Davidson Sportster! Ulaznice su u prodaji na prodajnim mjestima Tiska i Eventima.
Ludbrešk i ot isa k U povodu Dana grada u galeriji ZB Art otvorena je izložba Ludbreški otisak koju su autori i vlasnici galerije, Štefanija i Zlatko Baranašić posvetili Ludbregu za njegov dan. Punih 15 godina Štefanija i Zlatko Baranašić ostvaruju projekte u dvoje po čemu su poznati široj javnosti, kao i po prezentacijama umjetničkih opusa drugih autora. -Inspirirani gradom u kojem živimo i radimo stvorili smo „ludbreške otiske“. Motivi su to Ludbrega i okolice, nije se robovalo vremenu u kojem živimo nego je unijeto naše viđenje kao autora – rekla je Štefanija Baranašić. Autori su Ludbreg prikazali kroz tehnike akrilika na platnu, papiru, reljefima, dekoritu, keramici i kombiniranoj tehnici. Izložbu je otvorila Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika, a može se razgledati do sredine travnja.
Priče u trav nju
Raspored čitanja priča srijedom u 19 sati na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice. 2. travnja – Vrline mane Mare bubamare (Arijana Čulina) 9. travnja – Prof. Baltazar -O mišu i svatovima - Zvjezdani kvartet 16. travnja – Pričice i pjesmice za Uskrs (Trio V) 23. travnja – Ćelavi jež (Diana Rosandić) 30. travnja – Bongo (Walt Disney) Prigodom Dana planete Zemlje u utorak, 22. travnja u 8 sati priču 'Medvjedići čuvaju okoliš' (S. i J. Berenstain) čitaju učenici 3.D razreda OŠ, učiteljice Zdenke Moslavac. Priča na engleskom 'Goldlocks and the Three Bears' čita se 4. travnja u 19 sati.
K U LT LTURA
31. ožujka 2014.
13
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner
Ludbreška razglednica o Mariji Winter
O Mariji Winter već smo puno pisali na našim stranicama. No, ova svestrana žena ponovo je bila inspiracija. Tako je u sklopu programa ‘Ludbreg petkom’ predstavljena brošura ‘Marija Winter – prva kroničarka Ludbrega’. Autor brošure o ženi koju najčešće pamtimo s maramom na glavi i njenim biciklom je prof. Milivoj Dretar: –Marija Winter postala je poznata kao narodna učiteljica, povjesničarka, umjetnica, spisateljica, znamenita Ludbrežanka. Njezin rođendan pada uoči 8. ožujka Dana žena, pa je simbolički povezana s datumom u spomen borbe žena za jednaka prava s muškarcima i ostvarenje svih ljudskih prava. I sama je bila pravi primjer borca za prava – kaže Milivoj Dretar. Na predstavljanju brošure u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice, o svestranoj Mariji pričale su njene učenice i kolegice, a njezine je zapise čitala Ksenija Mihin. Marija Winter ostavila je veliku ostavštinu - rukopise, dokumentaciju, fotografije, crteže,
obiteljsku knjižnicu, osobne predmete. Među rijetkim je autorima koji su njegovali i promicali kajkavsko narječje u razdoblju kada to nije bilo popularno. Nakon predstavljanja brošure u kinodvorani je izvedena predstava ‘Poštene žene’ na tekst kojeg je ona napisala u izvođenju Dramske amaterske družine Trio V koja djeluje u sklopu Gradske knjižnice i čitaonice. Program o Mariji Winter, prvoj kroničarka Ludbrega prva je u nizu iz edicije ‘Ludbreška razglednica’ koju je pokrenula Gradska knjižnica i čitaonica. –Nit vodilja je sabrati sve ono vrijedno i reprezentativno za naš grad, sve ono što ga predstavlja na najljepši način – kazala je Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice. Brošura o Mariji Winter je prva ‘Ludbreška razglednica’ i tiskana je u tisuću primjeraka, svojim dimenzijama prikladna je i za džep, a cijena joj je simboličnih pet kuna. Možete je nabaviti u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
Prof. Dretar (u sredini) s organizatorima i gostima koji su govorili o M. Winter
Brojni posjetitelji promocije
Kaj smo doživele, mi poštene žene…
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner već dulje vrijeme djeluje kazališna družina ‘Trio V’. Družinu je u početku uistinu činilo troje članova istog inicijala imena, ali je članstvo sada brojnije i raznih dobnih uzrasta. Uprizorila je Kerstnerov „Prvi april“ u kojem se Drašekova naivnost tek nazire, a posebno je popularan tekst ‘Poštene žene’. Autorica teksta Marija Winter stvorila je vrijedno kulturno djelo i time zadužila svoj kraj. Prašinu s teksta, slikovito rečeno, skinula je Vlasta Kudrna zaslužna za njegovu adaptaciju dok su scenografiju pripremili Stjepan Gradečak i Štefanija Baranašić. –Predstava ima dva čina. U prvom, dvije seljanke, Dora i Jula, razgovaraju o događajima u selu.
Književni natječaj Radio-Ludbrega
U sklopu kulturnih programa ‘Ludbreg petkom’ održano je predstavljanje zbornika radova za 2013. i proglašenje rezultata 4. književnog natječaja RadioLudbrega za najbolji prozni i pjesnički rad. Bilo je to druženje uz lijepe riječi proznog i pjesničkog karaktera. Ove je godine stiglo najviše radova dosad, uz sudjelovanje 61 autora s 35 proznih tekstova i 210 pjesama. Time se
Nagrađena D. Stručić
Trio V na izvedbi predstave sredinom ožujka Nakon što su ogovarale gotovo sve žene u selu, uspijevaju se i same posvađati, čak uz prijetnju sudom. Tako nas drugi čin vodi u sudnicu jer Jula i Dora tuže jedna drugu – otkriva Bojana Premec koja vodi družinu i u predstavi glumi Julu
Brblić. Đurđa Kokanović glumi Doru Frflić, Vlatko Hlupić je sudac Rus, porotnika glumi Stjepan Gradečak, ulogu daktilografkinje Ivanke uprizoruje Vlasta Kudrna, a Zara Lu Sakač je Ivkica, Julina unuka. ‘Trio V’ je ‘Poštene žene’
već izveo na ludbreškom Festivalu kajkavske komedije, zatim u sklopu programa ‘Ludbreg petkom’, na gostovanju u Martijancu, te na nedavnoj Smotri amaterskih kazališnih družina Varaždinske županije održanoj u Ludbregu. Odmakli smo od vremena kad su nastali igrokazi Marije Winter, ali rečenica iz jednog od njih sasvim dobro opisuje stanje: ‘………vreme je bilo drugo… ali ljudi su bili isti… nit bolši niti gorši nek su denes’. Stoga ne čudi da je interes za izvođenjem ove predstave sve veći, a čak i ako ste ju već pogledali na smijeh će vas natjerati iznova. Vjerujemo da bi se nasmijala i sama Marija Winter, ali zasigurno bila bi i ponosna. Jer se okupila ambiciozna ekipa koja njezina djela polako vraća na pravo mjesto – daske koje život znače.
Dosad najveći broj autora
pokazuje kako je sve veći interes. Za ovaj natječaj prijavili su se autori iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije, te iz slovenskog Velenja. Pred brojnom publikom dodijeljene su nagrade najuspješnijima. Prvu nagradu za prozni rad dobio je poznati Varaždinac Denis Peričić, a prvu nagradu za pjesnički rad dobio je Goran Gatalica iz Zagreba. Posebnu nagradu za dramski tekst dobila je Biserka Kolarek iz Preloga, kao i Kristina Mojzež iz Ivanca za ciklus pejzažnih pjesama. Najviše oduševljenja domaćih posjetitelja izazvala je naša Ludbrežanka Dubravka Stručić. Ona je pjesmom “Ljubav” osvojila nagradu slušatelja. Pjesmom o ljubavi Dubravka Stručić osvojila je osim nagrade i srca mnogih slušatelja Radio-Ludbrega. Prvi
Nagrađeni autori s književnog natječaja puta sudjelovala je na natječaju i to sasvim slučajno. –Pjesmu sam napisala još 1991. na običnim listovima papira, a slučajno je došla u ruke kćerke koja ju je pročitala i potakla me da se javim na natječaj koji je trajao još
samo dva dana. Tako sam se prijavila, onako u zadnji tren, i bez ikakvih očekivanja, pa me nagrada dodatno razveselila - rekla nam je Dubravka. Dubravka je pjesme počela pisati u osnovnoj školi, nasta-
Kazališne predstave za Dan Ludbrega Mali, ali i odrasli građani dobili su za Dan grada Ludbrega prigodu uživati u besplatnim kazališnim predstavama. U predstavi ‘Volim Njofru’ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin igrali su Stojan Matavulj ujedno i redatelj i Mirela Brekalo. Obiteljska komedija iz 1982. godine aktualna je i danas, te potvrđuje kako se svijet mijenja, ali bit muško-ženskih odnosa i odnosa djece i roditelja ostaje ista. Klinci i klinceze uživali su u predstavi ‘Čarobnica Berta, Maks i mala princeza’. Inspirirana slikovnicom “Vještica Winnie” i svojim mačkom, autorica Ksenija Krčar s glumcima se upustila u avanturu stvaranja kazališne čarolije. Dječji smijeh koji je odjekivao dvoranom potvrda je njene kvalitete.
vila u srednjoj, a onda nakon prekida ponovno je pisala puno puta tijekom kćerkine bolesti. U pjesmama je zapisivala sve tužne i radosne događaje, pa je ovog puta kćerka bila najvažnija kad je trebalo njoj dati podršku. Dubravka o nagrađenoj pjesmi kaže: -Pjesma je o ljubavi koja je najveći pokretač svega u životu, o ljubavi s mnogo lica, može biti stvarna ili sakrivena, nesretna ili neizrečena, ali gotovo uvijek je lijek protiv bolesti. Postoji ljubav prema djeci, Bogu, roditeljima, voljenoj osobi, životu. I zbog toga je ona neiscrpna tema. Hvala svima koji su dali glas mojoj pjesmi, a meni dali i novu inspiraciju za pisanje - kazala je na kraju Dubravka. Nagrađeni autori govorili su po nekoliko svojih radova, a profesor Pero Markić naglasio je važnost sudjelovanja mladih na ovakvim natječajima. Glazbeni dio večeri obogatili su “Kadenca” iz Koprivnice i kantautor Darko Marić iz Pitomače. Željka Namesnik
14
SP O R T
31. ožujka 2014.
Pov ijesn i da n i ludb
Godinama, desetljećima sanjao je košarkaški puk taj trenutak. Pobjedom u posljednjem kolu nad Mladosti iz Đurđevca 103:82 osiguran je naslov prvaka A-2 lige. Bilo je to zaokruženje sjajnog prvenstvenog ciklusa od 20 pobjeda i samo 2 poraza. Tijekom cijelog prvenstva Grafičar je predvodio ljestvicu, pa o zasluženosti trijumfa nema ni najmanje spora. ‘Koalicija’ ludbreških, varaždinskih i čakovečkih košarkaša postala je neslomljiv orah za protivnike, što je donedavno bilo nezamislivo. Posebna priča bili
su navijači, na više utakmica bili su pravi šesti igrač na parketu, a posebno na odlučujućim protiv Podravca i Mladosti kad su bili jednostavno fantastični. Čestitke za igru i zalaganje zaslužuju svi, od pravog sportaša kapetana Siladića, sjajnog playmakera Poljaka, snažne braće Novak, u drugom dijelu prvenstva jednog od ponajboljih Prprovića, sjajnog defanzivca Bušića, korisnog Štefana, posebno Manuela Novaka u prvom dijelu našeg najboljeg igrača koji je zbog ozljede prosjedio drugi dio prvenstva. No za kvalifikacije će biti
spreman. Bez puno oscilacija na vrlo visokoj razini odigrao je i Bruno Dijanušić. Svoj obol dali su i mladi Bačani, Mihalić, Orban, a jednu utakmicu odigrao je i mladi 13-godišnji nadareni Sven Križanić. A i 39-godišnji veteran Kristian Kokolek iskoristio je svaku ponuđenu prigodu i pokazao da se na njega još može ozbiljno računati. Trener Cesar studiozno je od početka do kraja kormilario našim košarkaškim brodom što koji puta i nije bilo lako, jer „mornari“ su koji puta imali i morsku bolest, ali je on iskusnim manevrima
U time-outu ozbiljnost do zadnje sekunde
brod usidrio u luku. To treba znati. Posljednju utakmicu u kojoj je potvrđen naslov za KK Grafičar su igrali: Matija Novak 12 koševa, Andrej Bušić 8, Mihael Bačani, Bruno Dijanušić 9, Manuel Novak, Luka Siladić 6, Vilim Poljak 22, Zlatko Štefan 2, Kristian Kokolek 6, Mario Novak 22, Luka Prprović 14, Tin Mihalić. Trener: Dražen Cesar, pomoćnik: Tomica Horvat, prvi klupski operativac Siniša Beser. Za vječno pamćenje! Pred ludbreškom ekipom su kvalifi-
Grafičar očekuje 8 utakmica kvalifikacija
U z D a n g r a d a u t r k a C e n t r u m M u n d i 2 014 . Zadnje izdanje atletske utrke oslobođenja 3. listopad održano je 1988. godine, trčale su žene, djeca, veterani, te seniori dionicu dugu 17 km od spomenika u Šemovcu do stadiona Podravine. Tada je pobijedio Josip Lacković. A on se 26 godina kasnije vratio na ludbrešku utrku i unatoč godinama uzeo ‘broncu’. Jer od 16. ožujka 2014. atletika opet stanuje u Ludbregu. Uličnom utrkom u povodu Dana grada ‘Centrum mundi 2014.’ Grad Ludbreg je želio prigodno obilježiti svoj dan, vratiti tradiciju atletske utrke, te ujedno promovirati zdrav i aktivni način života. A trčanje je za to najbolji primjer. Prekrasni dan, toplo vrijeme, idealno za trčanje, rekreaciju, natjecanje. Od podneva se trg punio raznim uzrastima trkačica i trkača. Zapazili smo brojna poznata lica kako se pripremaju za start ili pak imaju zaduženje u organizaciji. Primjerice, v.d. ravnatelja Srednje škole sa svojim učenicima, ravnateljicu
Labaš, Žilić (pehar) i Lacković
Vodeća skupina glavne utrke nakon starta naše Osnovne škole koja je došla dati potporu svojim đacima-trkačima, gotovo kompletni hrvački klub došao je trčati, lideri Črnog mačka i mnogi drugi - od Zagreba, Samobora, Varaždina i okolice, Koprivnice i okolice, čitavog Međimurja, te najdalje iz Sinja, pa čak i iz Velog Iža. Idejni začetnik utrke, gradonačelnik Dubravko Bilić, i sam je na
Lara, M. Schubert, Adam
kacije. Suparnici su Gorica koja se dodatno pojačala s tri prvoligaška igrača, Kaštela koja imaju profesionalni pogon, Škrljevo (Bakar) stalni sudionik kvalifikacija, te Borovo iz junačkog Vukovara, predvođen osječkom legendom Voloderom kao trenerom. Osam kvalifikacijskih utakmica kroz travanj, osam velikih iskušenja koje mogu donijeti plasman u A-1 ligu. Kvalifikacije počinju početkom tranja i završit će u prvoj polovici svibnja.Nadamo se novim radostima koje će Ludbregu darivati naši sjajni košarkaši. Neven Jerbić
njoj nastupio. Brigu o trkačima iz škola vodio je Tomica Letina, učitelj tjelesnog iz OŠ Ludbreg. Prvo su startali dječaci i djevojčice u kategorijama do 6. razreda, a nakon njih 7. i 8. razreda. Staza je išla trgom, Gundulićevom, uz prugu natrag na Gundulićevu i do cilja opet na trgu. -Trčal sam 1.400 m. Malo mi je bilo naporno, bole me mišići.
Tata Igor Varga i mali Petar
Idem u 8. razred OŠ Ludbreg. Ovi ispred mene su prebrzi - rekao nam je Matej Alagić, očito zadovoljan 3. mjestom. Kako su pobjede odnijeli gosti koji treniraju u klubovima, svako postolje bio je lijep uspjeh za učenike ludbreške škole. –Trka je bila naporna, teška iako treniram plivanje i rukomet. Jaka je konkurencija, probala sam rasporediti snagu, pa sam krenula lakše pa ubrzala. I 3. mjesto je super – kazala nam je Marta Busija, učenica 8. C naše škole. Osnovcima je gradonačelnik uručio medalje, a onda krenuo na zajednički start utrka na 7.500 i na 2.500 m žena i muškaraca, atletičara iz klubova i rekreativaca. Trčalo se preko trga, Fizirove, Pavleka Miškine, Koprivničke, Jelačićeve, Zrinskog i Gupčeve ulice. Rekreativci jedan, a atletičari i oni hrabriji rekreativci tri kruga. I odmah se vidjelo tko su profesionalci jer se brzo izdvojila trojka koja se borila za pobjedu.
Tonka, najbrža Ludbrežanka
At let i ka
-Trčao sam za više klubova, ali u Koprivnici sam se počeo baviti atletikom i nedavno se vratio. Pehar me obvezuje da dođem iduće godine, ali ja se nadam i još puno godina. Nije mi bilo baš prenaporno jer sam u punom treningu za polumaratone, pa mi je ovo bio vrlo dobar tempo-trening. Uhvatio sam dobar tempo 3,23 po kilometru. Konkurencija je bila sasvim dobra – kazao je Zoran Žilić iz AK Koprivnica, pobjednik glavne utrke. Nama su domaći natjecatelji, posebno rekreativni bili zanimljiviji. Tu je bilo lijepih priča i obiteljskih nastupa. Tako je Tonka Jerbić startala skupa s tatom, našim kolegom novinarom. Krug je završila oko 2,5 minute prije tate i bila najbrža Ludbrežanka: -Gde sam Tatu ostavila? Prije skretanja u drugu ulicu. Treniram odbojku, ali i trčim dok imam vremena. Na početku je bilo malo teško, poslije sam uskladila di-
D. Zmaić kod prijava
31. ožujka 2014.
breške koša rke
SP O R T
15
KK Grafičar – prvak A-2 lige sjever
Predaja pehara kapetanu Luki Siladiću
Fantastični navijači bili su podrška cijelo prvenstvo
a se v rat i la u g rad
Pred start najmlađih s kojima je bio učitelj Letina sanje i ritam i onda je bilo dobro – kaže Tonka, naš adut za iduću godinu. Troje najmlađih trkača su na ponos Ludbrega. Najprije su u cilj ušli tata Igor i mali Petar Varga: -Ovo je bila idealna prilika da najmlađe uvedemo u rekreaciju i sport, da razvijamo sportsku kulturu. U stvari nisam trčao zbog sebe već radi Petra, uz mali poticaj išlo je, dok je vidio publiku odmah mu je bilo lakše – ispričao je tata Igor, a Petar je stidljivo: -Idem u prvi razred. Dugo smo trčali.Učiteljica tjelesnog u mirovini prof. Franciska Schubert nije trčala zbog nedavne operacije, no obiteljski predstavnici jesu –
kćerka i unuk kojemu je pomogla u zadnjim metrima. S njima je trčala i mala susjeda: -Adam ima 5,5 godina, curica Lara je njegova vršnjakinja, kćerka našeg atletičara Željka Vinceka koji je Adamu veliki uzor. Znala sam da budu prošli stazu. Ma, djeca su bolje izdržala neg ja, jedva sam došla do cilja – kaže Marija. -Ja sam bil prvi, dobro je bilo trčati, noga me sad boli. I samo sam trčal, niti malo hodal. Nisam izgubil niti malo energije! – stručno je pojasnio Adam. Gradonačelnik Dubravko Bilić startao je sa suprugom Željkom, on je hrabro istrčao sva tri kruga, a supruga je ušla u cilj s hrvačima
dva kruga prije. Najbrži Ludbrežanin na 2.500 m bio je Roman Čotra, koji se bavi biciklizmom: -Ne znam je li teže na biciklu ili ovo ako želite dobar plasman. Nisam zadovoljan svojim vremenom, moglo je brže, krenuli smo prejako. Sve je OK, dogodine očekujem još više trkača iz Ludbrega – rekao je Roman. Nakon gotovo trosatnog druženja sportaši su se počeli razilaziti. Svakako da su na kraju organizatori zadovoljni. -Ovo je bila lijepa utrka. To je pilot-projekt, zadovoljan sam, nismo imali puno vremena, ali smo se dobro pripremili i zaslužili smo solidnu četvorku. Bilo je sitnih propusta što je sasvim normalno za prvi put. Dežurne službe su bile tu, ali sve je prošlo dobro. Zahvaljujem Miroslavu Hajnšu, mjeritelju vremena koji je kompjuterski obrađivao rezultate i nakon 1-2 minute bili su dostupni. Budemo sve analizirali. Možda dogodine uvedemo još neke zanimljive utrke, primjerice za djecu vrtićke dobi. Sad budemo napravili i cross ligu da građanima omogućimo rekreaciju, zdrav način života – rekao je Željko Vincek, koji je podnio najveći organizacijski teret i bio sudac utrke. Sudjelovalo je 90 trkača iz osnovnih škola, te njih 122 koji su startali na 2.5 i 7.5 km.
Zapis sa staze
Prije 240 godina Goethe je objavio roman Patnje mladog Werthera, sentimentalnu, romantičnu priču u kojoj Werther na kraju sebi oduzima život. Na sreću, vaš novinar uspio je živ stići do kraja utrke, za njega ‘ludbreškog maratona’. Krenuo je laganim korakom na dalek put od 2.500 metara, poput starca Santiaga u Hemingwayovu romanu o moru, promišljajući o vlastitoj prošlosti kako je nekad na srednjim prugama bio među 10-ak u Hrvatskoj. Svašta mu se događalo, vrtio je cijeli život pred očima, ‘vidio’ je oaze…….. Na svu sreću taj maraton je potrajao 15ak minuta. Prije 20 godina i 40 kilograma manje bilo bi pet minuta manje. No lice mu je ozarila spoznaja da je bio dio velikog broja zaljubljenika u atletiku, od najmlađih do veterana. Opazio je odličnih trkača i trkačica, rekreativaca, a i onih koji su malo precijenili snage, pa su trebali pomoć. Kada je i autor redaka pristigao (konačno) u cilj sav ozaren, morao se suočiti s bolnom spoznajom - kćer ga je nadmašila za više od………… minuta. Neka, neka, revanš iduće godine čeka. Radosno se mogu pohvaliti da sam stigao do cilja, da sam bio dio događaja kojem su se priključili gradonačelnik i ravnatelj Srednje škole. Gradonačelnik je kao pravi
Na ciljnoj ravnini domaćin otvorio i zatvorio trku, a svaka mu čast jer je trčao ‘kraljevsku’ dionicu od 7,5 km, naravno, i na ideji da Ludbregu vrati prekrasni sportski događaj. Ravnatelj SŠ je lošiji rezultat od očekivanja pravdao igranjem tenisa isti dan.„Centrum mundi“ bio je sjajan događaj koji je zbližio ljude i pokazao da još nisu svi otuđeni računalima. Ponovilo se. Neven Jerbić
16
F O T O R EP O R T A Ž A
31. ožujka 2014.
Ludbreške razglednice
Upravo smo obilježili i proslavili 19. ožujka, Dan grada Ludbrega. Stoga smo u ovoj fotorubrici za ovaj prigodnoblagdanski broj napravili malu razglednicu Ludbrega kakav je bio nekad. U našoj arhivi imamo poprilični broj starih fotografija. Za dio njih zna se iz kojeg su razdoblja ili godine, za drugi dio zna se onako, otprilike, a za određeni broj fotografija nemamo podataka, već samo možemo nagađati. Sakupljači starih fotografija Ludbrega su fotograf Miro Novak i hobist-fotograf Tomica Letina koji su ih dobili od građana, presnimili i zaštitili od propadanja. Zaista je šteta što nemamo više prostora. No, pokušat ćemo i ubuduće napraviti neku crno-bijelu ludbrešku razglednicu.
Ulica Matije Gupca 50-ih
Trg sv.Trojstva 30-ih godina prošlog stoljeća
Zgrade dvorca snimljene 1969.
Gupčeva snimljena 70.
Petra Zrinskog, fotografija je iz 1938.
Dan centra svijeta i Ludbergin rođendan
U utorak 1. travnja
Ludbreg je poznat po mnogočemu, između ostalog, i kao grad legendi. Jedna od njih govori da je baš Ludbreg središte svijeta, prema teoriji koju je dokazao švicarski povjesničar umjetnosti dr. Erasmus Weddigen. Istina je da su mnogi svjetski gradovi i metropole na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. I to nije sve. Uz taj datum vezana je i legenda o vinogradarki Ludbergi, pa istoga dana slavimo i njezin rođendan. Legenda kaže da bi zaštitnici grada ovo bio njen čak 873. rođendan. Prema zapisu pavlinskog opata Honoriusa rođena je 1. travnja 1141. godine, a legenda kaže da je nečastivog zauvijek protjerala iz grada tako da ga je odalamila drvenim križem svom silinom da ga je
zabila u zemlju od čega je na suprotnoj strani zemaljske kugle nastala eksplozija od koje je danas ostao samo mali južnopacifički otočić Antipodes, stvarni antipod Ludbrega. Tako ćemo u utorak, 1. travnja obilježavati Dan centra svijeta i slaviti rođendan Ludberge. Prigodni program počinje od 17 sati, a pripremaju ga brojne gradske udruge u organizaciji Grada Ludbrega i Turističke zajednice grada. Kako i priliči rođendanskoj proslavi, bit će i torta, a uz tortu nazdravit će se i petim elementom – iskričavim ludbreškim vinom. Bit će to tek uvod jer središnja proslava Dana centra svijeta je početkom svibnja, točnije 3. svibnja u sklopu nove izložbe i sajma cvijeća.