Ln 84

LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak

5. SVIBNJA 2014.

BROJ 84 / GODINA IX.

Blagoslov kapelice sv. Josipa Radnika

Vrtić Radost

Tradicijske igračke za mališane

Kapela zaštitnik Poljanca

/str. 7./

FLORA CENTRUM MUNDI

/str. 3./

OŠ Ludbreg

Treći po redu projektni dan /str. 5./ /str. 8.-9./

Različitost cvjetnih vrsta HRVANJE

SPORT

KOŠARKA

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

Restauratorski centar

20 godina brojnih projekata /str. 4./

Sve više medalja za hrvače

Važna kvalifikacijska iskustva

2

A KT U A L N O

Zeleni savjet

Početkom mjeseca travnja u Gradu Ludbregu po prvi puta se sastao „Zeleni savjet”. Već prvi sastanak prošao je u radnoj atmosferi i dugoj raspravi.

Predsjednik „Zelenog savjeta” je Krešimir Šalig, a članovi su Alen Sabol, Hrvoje Lilek, Valerija Pokos, Ivana Pomahač, Renata Potočnik, Darko Rak i Sandra Lenček. Na sastanku su sudjelovali gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić i gradski vijećnici Ana Katana i Ivan Lončarić koji su predstavnici Odbora za razvoj Grada i zaštitu okoliša. - Cilj nam je da Ludbreg bude zeleni grad, da budemo čisti i oslobođeni od tereta i odlagališta otpada, ali i drugih onečišćivača. Ova tema je silno važna za razvoj grada, u ovom trenutku je možda ključna za određivanje budućnosti i razvoja grada, komunalnoga društva i zato želim razgovarati na jednoj široj platformi kako bismo mogli konačno donijeti kvalitetne odluke koje će nas voditi u sljedećem vremenskom razdoblju. Pred nama su važni projekti od prije svega projekta sanacije odlagališta otpada, tu je i regionalno odlagalište otpada Piškornica za koje očekujemo da će profunkcionirati, ali tu su i brojne druge obaveze koje nam proizlaze iz Zakona o zaštiti okoliša, a u puno toga kasnimo. – istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić.

O prvim koracima Savjeta govorio je predsjednik Krešimir Šalig. - Niz je faktora na kojima treba raditi i unaprijediti ih. Savjet je zamišljen da se bavi zaštitom okoliša, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću. Posljednjih godina na tim pitanjima kod nas se nije dovoljno radilo. Trenutno najveće pitanje je naše odlagalište otpada Meka za koje smo svi sigurni da je neadekvatno. – istaknuo je K. Šalig.

Zeleni savjet osnovan je kao savjetodavno radno tijelo gradonačelnika radi davanja stručnih i savjetodavnih mišljenja, analiza, prijedloga i inicijativa za očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih resursa koje se temelje na upotrebi energetskih izvora i recikliranih sirovina na lokalnom nivou.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: v.d. Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

5. svibnja 2014.

Najmlađi Ludbrežani u Uredu gradonačelnika Gradonačelnika Ludbrega, Dubravka Bilić ovih dana posjetili su najmlađi sugrađani.

Polaznici Dječjeg vrtića Iskrica gradonačelniku su predstavili projekt Say hello to to world, odnosno Pozdravimo svijet. Cilj ovog međunarodnog projekta je prvenstveno da se djeca u vrtićima i školama diljem svijeta međusobno povežu i komuniciraju preko video poziva kako bi i uz vizualni kontakt jedni druge pozdravili na jednom od svjetskih jezika ili pak na nekom dječjem. Komunikacija je već uspješno ostvarena, a djeca i tete iz Dječjeg vrtića Iskrica upoznali su nove prijatelje u Sloveniji. Kroz projekt vrtići predstavljaju svoje države, njihovu kulturu, gradove, a djevojčice i dječaci pritom razvijaju socijalne vještine. Iskustva koja će steći putem ovoga projekta koristit će im u kasnijem razumijevanju i prihvaćanju.

U sklopu poziva djeca pjevaju pjesme, pokazuju u kakvoj okolini odrastaju, koju hranu jedu, koji jezik govore. Uz ovakav način upoznavanja idejni začetnici nadaju se smanjenju predrasuda i širenju tolerancije.

Ured gradonačelnika posjetili

Djevojčice i dječaci iz vrtića Iskrica pozdravljaju svijet su i učenici od 1. do 4. razreda Osnovne škole Ludbreg, predsjednici razreda i članovi Dječjeg foruma Društva naša djeca Ludbreg. Forum postoji tri godine i cilj mu je uključivanje djece u lokalnu zajednicu. Učenici su u Ured gradonačelnika stigli spremni, odnosno postavili su mu brojna pitanja poput plana gradnje dječjih igrališta, dok ih je pak gradonačelnik, nakon što je odgovorio na dječje upite, upoznao sa svojim radom.

Mladi Ludbrežani s gradonačelnikom Bilićem

Grad Ludbreg supotpisnik Deklaracije o suradnji gradova i organizacija civilnoga društva U Gradu Lepoglavi potpisana je Deklaracija o suradnji gradova i organizacija civilnoga društva. Uz grad domaćin Lepoglavu, Deklaraciju su potpisali i gradonačelnici Ludbrega i Oroslavlja. Cilj Deklaracije je približiti politički sustav građanima te unaprijediti savjetovanje s organizacijama civilnoga društva u procesima donošenja, provedbe i praćenja odluka i javnih politika.

– Grad Ludbreg i Grad Lepoglava suradnju su započeli projektom Škola za udruge, a potpisivanje Deklaracije svojevrstan je nastavak provođenja projekta. Kroz Školu, predstavnici udruga u prvom su dijelu imali priliku nadograditi svoje znanje i upoznati se sa zakonskim okvirima u kojima udruge djeluju, mogućnostima financiranja udruga neovisno o gradskom proračunu.

O samom načinu razrade, pisanja i

Novi potpisnici Deklaracije provedbe projekata bit će još riječi.

Deklaracijom se obvezujemo pro-

micati načela partnerstva, ravnopravnosti, transparentnosti u radu,

odgovornosti za korištenje javnih resursa te poštivanja samostalnosti i neovisnosti organizacija civilnoga društva te uključivati organizacije civilnoga društva u izradu, provedbu i praćenje razvojnih strategija i programa te prikupljati i uključivati prijedloge koji pridonose razvoju lokalne zajednice. Udruge predstavljaju naš grad na brojnim događanjima diljem Hrvatske pa i izvan nje, mi računamo na njih i želimo da odnos bude što kvalitetniji. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Cilj je ovog programa ojačati sposobnost organizacija civilnog društva i unaprijediti njihov rad, ali i raspraviti o problemima s kojima se susreću.

Potpisivanju Deklaracije prisustvovala je i zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske Vesna Lendić-Kasalo.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova krenulo s novim aktivnostima Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa i OPG Pajnogač održalo je uoči Svjetskog dana zdravlja na Gradskoj tržnici akciju u sklopu koje su građani mogli kupiti prigodne rukotvorine povodom nadolazećeg Uskrsa, besplatno se mjerio krvni tlak i razina šećera u krvi, a kušala se i domaća sirutka i sir. Građanima je podijeljen i letak s informacijama o Povjerenstvu.

– Kroz aktivnosti ostvarujemo cilj Povjerenstva, a to je podizanje nivoa svijesti o važnosti poštivanja i unaprjeđivanja ljudskih prava žena i muškaraca u Gradu Ludbregu. – naglasila je Ivana Pomahač, predsjednica Povje-

renstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega.

Na štandu Povjerenstva za ravnopravnost spolova prikupljeni su novčani prilozi za novu sigurnu kuću za žrtve obiteljskog nasilja u Varaždinu, kao i potrebna odjeća. Prikupljeni su novčani prilozi iskorišteni za kupnju prigodnih uskršnjih paketa prehrambenih namirnica te slatkiša za djecu.- Građani su nam donirali i odjeću te ručnike i ogrtače.

Donaciju smo uručili ravnateljici utočišta, gospođi Vidici Fornažar. – priča Ivana Pomahač te zahvaljuje na pomoći Forumu žena SDP-a Ludbreg na pomoći oko organizacije akcije.

Tijekom ove godine planira se još nekoliko obilježavanja značaj-

Građani su se rado uključili u akciju nijih datuma u suradnji sa srodnim Povjerenstvima i drugim organizacija. Prva među njima

bit će aktivnost povodom Međunarodnog dana obitelji koji se obilježava 15. svibnja.

A KT U A L N O

5. svibnja 2014.

3

Aktivno u gradskom vrtiću

Tradicijske igračke Dječjem vrtiću Radost

„Dok su djeca mala, podari im duboko korijenje, kad budu starija, podari im krila.“ Tako glasi indijska narodna poslovica, a vođeni upravo tom mišlju Etnografski muzej Zagreb i Radio Kaj pokrenuli su odgojno-obrazovni projekt pod nazivom „Dajmo djeci korijene i krila“. U sklopu projekta vrtiće daruju tradicijskim drvenim igračkama koje su uvrštene na UNESCO-voj reprezentativnoj listi zaštićene baštine. Igračke su stigle i u Dječji vrtić Radost Ludbreg. Podjeli igračaka prisustvovali su zamjenik župana Alen Kišić, gradonačelnik Dubravko Bilić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost Zvjezdana Jadanić te Mirjana Drobina iz Etnografskog muzeja Zagreb, koja je ujedno i autorica ovog projekta. Cilj projekta je sačuvati umijeće izrade tradicijskih igračaka, a time i ostanak na reprezentativnoj listi UNESCO-a, upoznati djecu s ekološkim aspektom proizvoda od drva te s korijenima hrvatske tradicije u izradi dječjih igračaka.

- Zahvaljujem Radiju Kaj, Etnografskom muzeju i partnerima na ovoj hvalevrijednoj akciji u kojoj je ludbreški vrtić treća postaja u Varaždinskoj županiji. U današnjim vremenima moderne tehnologije ovakve igračke su rijetkost, a ima-

ju itekakvu vrijednost i dobro je da ih vraćamo u vrtićke prostorije.

Pokazujemo time poštivanje tradicije i ekologije, ali i potičemo njihovu izradu, a time i ostanak na listi nematerijalnog kulturnog dobra UNESCO-a. Posebno mi je drago da je današnja donacija u Ludbregu jer se radi o gradu u našoj županiji koji doista djecu i mlade ima na vrhu prioriteta, i to nije samo na deklarativnoj razini. Uostalom, samo u vrtićkom uzrastu gledano, nedavno je potpuno uređena zgrada vrtića Radost, kreće se u investiciju i vanjskog uređenja i igrališta, a i Ludbreg je jedan od rijetkih koji je snizio cijenu vrtića za roditelje.

– rekao je Alen Kišić, zamjenik župana.

Projekt će se realizirati do kraja ove godine u 40 centara.

- Kroz puno veselja i radosti koje će ove igračke potaknuti kod djece, one su zapravo i edukativne jer uče najmlađe i podsjećaju nas ostale na našu tradiciju i baštinu. Posebno mi je drago da ovaj projekt ima i gospodarski cilj, a to je povećati potražnju i opstanak proizvođača dječjih igračaka od drva na tržištu rada te zapošljavanje novih mladih obrtnika. – kazao je prilikom uručivanja gradonačelnik Dubravko Bilić.

A da li da vam uopće prenosimo

Kutiju su otvorili gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenik župana Alen Kišić reakciju djece? Jednostavno zamislite radost, smijeh i oduševljenje!

Dječji vrtić Radost jedan je od najstarijih u Varaždinskoj županiji, a posljednjih godina kroz niz projekata nastojali su oživjeti tradicijske običaje.

- Ove igračke odlično se uklapaju

u naš programski rad jer nastojimo senzibilizirati djecu za tradicijske vrijednosti tako da uz drvene igračke nadograđujemo naš dosadašnji rad. Cijeli projekt uistinu je hvalevrijedan i zahvaljujemo svim sudionicima što je i naš vrtić tako brzo došao na red. – rekla je ravnateljica

Zvjezdana Jadanić.

Akciji su se pridružile i Narodne novine d.d., pa su djeca dobila i posebne poklone – pribor i papire za crtanje.

Na kraju male svečanosti mališane je razveselila predstava zagrebačke udruge Laboratorij zabave.

Vrtić Radost pred novim investicijama

Nestrpljivo se čekaju nove igračke

Gradski dječji vrtić Radost jedan je od najstarijih vrtića na području Varaždinske županije. Svoja vrata otvorio je još 1966. godine. Kroz to razdoblje dograđivao se, uređivao, mijenjao programe, unapređivao svoje bogato iskustvo u radu s djecom kako bi postao ustanova poticajna za razvoj djeteta. A da bi u svom radu bili što kvalitetniji, važan je i odgovarajući prostor. A aktivno je bilo i proteklih tjedana.

Uređivala se posebna kupaona za pranje zubi.

– Odvojeni prostor najbolje je rješenje jer se njime omogućuje kvalitetniji i higijenski prihvatljiviji način pranja zubi. –objašnjava Zvjezdana Jadanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost.

Također, investiralo se i u uređenje dvorišta te dviju terasa. – Djeca se najbolje osjećaju u prirodi. Osvijestimo li što prije da je za dječje odrastanje dobro da provode više vremena u igri na otvorenom, u trčanju, ljuljanju, igri loptom, pri čemu se djeca rješava-

ju viška energije, nauče što je napor i odmor to ćemo prije pomoći djetetovu razvoju. Jedan švicarski pedagog primijetio je da dijete voli prirodu, a mi odrasli smo joj zalupili vrata, dijete bi željelo naći smisao u igri, a mi smo ga uklonili, ono voli biti u pokretu. – ističe Zvjezdana Jadanić.

Planirana investicija iznosi oko 65 tisuća kuna. Uređenjem terasa dobit će se dodatan, siguran prostor za igru najmlađih polaznika vrtića, jasličke dobi.

Urbanistički plan određuje smjer razvoja

Gradski vijećnici na posljednjoj održanoj sjednici 29.travnja između ostaloga prihvatili su Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja UPU-1 Ludbreg. Motivi za izmjene i dopune bili su osigurati prostor za izgradnju srednje škole u Ludbregu, odustalo se od zasebnog donošenja, odnosno izmjena i dopuna koje su određene Odlukom o izradi Detaljnog plana uređenja „Zone mješovite namjene Loke“ u Ludbregu i Odlukom o izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Zone mješovite namjene 3B“ u Ludbregu.

– Smatram da je riječ o vrlo važnoj Odluci koja na neki način određuje smjer razvoja grada, a bit će još važnija kad Gradsko vijeće bude usvajalo konačni Urbanistički plan uređenja. Potrebno je naložiti izvođaču radova da uvrsti dodatne točke, prva se odnosi na Prelošku ulicu u Ludbregu, tu bismo formirali jedan tampon između Zone Sjever i samog naselja, jedan dio bio bi čista zelena površina, a drugi dio bi bio

Zona rezervirana za izgradnju Međunarodnog centra Zajednice Molitva i Riječ mješovite namjene koji se može koristiti za stambene namjene, ali i za neke manje poslovne objekte. Druga promjena odnosi se na prostor oko Lukapsa, moramo prihvatiti sadašnje stanje i postojanje poslovnih

prostora, unutar stambenog prostora, a također postoje neizgrađene parcele tako da smo prostor prilagodili stvarnome stanju i pretvorili ju u mješovitu, pretežno stambenu zonu. Također, obzirom da vlasnici

kuće uz Dječji vrtić Radost istu nemaju namjeru prodati, već u planu imaju gradnju također je prenamijenjeno u mješovitu zonu. Prostorna cjelina predviđena za međunarodni centar zajednice Molitve i riječ od

6,5 hektara prenamijenjen je iz zone N2 u zonu N3 koja ovaj čas štiti Grad i omogućuje da u slučaju neinvestiranja od strane Zajednice u ovaj projekt koji Grad godinama već podržava da ne moramo ponovo ići u promjenu Urbastičkog plana već u pronalaženje novog sadržaja.

Detaljne promjene Urbanističkog plana doći će na Gradsko vijeće i pred građane koji će imati mogućnost kroz javnu raspravu sugerirati još neke izmjene koje će razmatrati Gradsko vijeće koje i donosi konačnu riječ i time odrediti smjer kojim ovaj Grad mora u budućnosti ići. – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Treba istaknuti da se ovom Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o izradi ciljanih Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU-1 Ludbreg, ne definira unaprijed namjena određenog prostora nego se samo određuju ciljevi i programska polazišta, a konačnu odluku nakon provedenog postupka za izmjenu i dopunu UPU-a donosi opet Gradsko vijeće.

4

PRIGODNO

5. svibnja 2014.

Dvadeset godina Restauratorskog centra Ludbreg Prije točno dvadeset godina, u travnju 1994., kao rezultat uspješne suradnje hrvatskih i bavarskih stručnjaka otvorena je restauratorska radionica za polikromiranu drvenu plastiku i slike na drvenom i tkanom nosiocu s bibliotekom, drvorezbarskom i stolarskom radionicom, depoima i ostalim pratećim sadržajima. Tim povodom gradonačelnik Dubravko Bilić organizirao je susret predstavnika Hrvatskog restauratorskog zavoda, bivših ludbreških gradonačelnika, predstavnika Varaždinske županije, izvođača radova i svih koji su pomogli da se ostvari ovaj značaj projekt. Obilježavanju godišnjice prisustvovali su gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica Vera Jadanić, Božica Makar, predsjednica Gradskog vijeća, Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije, Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda, Blanda Matica, voditelj projekta , autor projektne dokumentacije i nadzor međunarodnog projekta za prenamjenu Dvorca Batthyany u Restauratorski centar u Ludbregu, Željko Trstenjak, pročelnik Konzervatorskog odjela u Varaždinu, Venija Bobnjarić Vučković, voditeljica RC-a Ludbreg, te bivši gradonačelnici Franjo Križanić, Krunoslav Kosir, Ivan Lončarić, Marijan Krobot i kao predstavnik izvođača radova, Slavko Blagaj.

– Baštinu treba znat baštiniti, svi su ovdje danas okupljeni, ponosni na svoju baštinu i dali su jedan doprinos da se ta baština spasi, da se ona u najboljem pogledu prezentira javnosti. Moram reći da Grad Ludbreg i čitav ovaj kraj je u pravoj mjeri uvijek znao čuvati baštinu. U Restauratorskom centru Ludbreg restaurira se baština iz svih krajeva Hrvatske jer tu postoje prostorni uvjeti, javljaju se i prvi školovani restauratori, koji su završili Akademiju. To je jedan proces, stalni razvoj i mora se stalno odvijati ako želimo imati uspjeha. – rekao je Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Priča je započela još 1991. godine kada nakon agresije na Hrvatsku hitna evakuacija postaje učestalo rješenje za spas kulturnog i umjetničkog nasljeđa od ratnih razaranja.

Brojni projekti realizirani

Restauratorski centar obišli su oni koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji

Vrijedni restauratori

Razgledavanje radova U okviru Programa evakuacije ratom ugrožene spomeničke baštine na području kontinentalne Hrvatske organizirano je petnaest tajnih privremenih depoa za umjetnine, a upravo je dvorac u Ludbregu svojim kapacitetom i relativnom uščuvanošću, te činjenicom da nije bio korišten pružao osnovne uvjete za pohranu evakuiranih umjetnina.

Tijekom 1992.godine uspostavljena

Restauriraju se različiti materijali

Zaposleno je 14 djelatnika

U Restauratorskom centru Ludbreg posebno su ponosni na realizirani projekte i one koji su u tijeku realizacije na obnovi zaštićene kulturne baštine Ludbrega i okolice.

–Poseban je osjećaj kad je rad završen i u punom sjaju vrćen na matično mjesto. Primjer značaj projekta je prije svega sam dvorac Batthyany, odnosno prostor Restauratorskog centra, Kapela sv. Križa u dvorcu Batthyany gdje je uređen arhitekturni dio i zidne slike, zatim zidne slike u prostoru bivše vjenčaone, cinktor župne crkve, arheološki lokalitet Iovia, propovjedaonica u župnoj crkvi, pil Svetog trojstva… - nabraja Venija Bobnjarić-Vučković.

Projekti su provedeni u suradnji s HRZ-om i RCL-om, a financirano od strane Ministarstva kulture.

je suradnja sa stručnjacima više zemalja i međunarodnih institucija. U studenom 1992. godine ekipa stručnjaka Bavarskog zemaljskog ureda za zaštitu spomenika iz Munchena razgledala je privremeni depoi umjetnina u ludbreškom dvorcu i već sljedeće godine donirala restauratorsku opremu i stručnu literaturu, te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, često nazivane „Ratnom bolnicom za umjetnine“.

- Sam dvorac Batthyany u kojem je smješten Restauratorski centar predstavlja kulturni identitet našega grada. Danas se prisjećamo samoga stvaranja centra, ali i uređenja dvorca, ljudi koji su u ono vrijeme upravljali gradom, Ministarstvo kulture u Bavarskoj biskupiji, stvorili su sinergiju vizije. Za sam grad Restauratorski centar nije samo očuvani spomenik kulture, dvorac Batthyany, nego je to jedno kulturno središte koje okuplja umjetnike, stručnjake, a nama kao gradu daje mogućnost da

Valja imati mirnu ruku

se odvijaju visokovrijedni programi unutar prostora. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Posljednjih deset godina Restauratorski centar vodi Ludbrežanka Venija Bobnjarić-Vučković. – U dvadeset godina restaurirano je, što pojedinačnih umjetnina, slika, skulptura, oltarnih cjelina, tekstila, tekstilnih predmeta čak iz osamdesetak lokaliteta. Restauratorski centar ima i centralni depo u kojem je pohranjeno mnogo umjetnina koje još čekaju na restauriranje, neke od njih su iz ratom ugroženih područja, a kod nas su jer se ne mogu vratiti u matične objekte koji su još uvijek oštećeni.

Naravno, osim što radimo na tim umjetninama iz ratom ugroženih područja sad trenutno primjerice radimo na jednom malom oltaru koji datira sredinom 17.st iz okolice Karlovca i propovjedoanicu iz ludbreške crkve a dosta pokrivamo cijelo područje sjeverozapadne Hrvatske. – kazala je V. Bobnjarić-Vučković.

Nakon sastanka u Gradu Ludbre-

gu, uslijedilo je razgledavanje Restauratorskog centra Ludbreg.

Projekt Restauratorskog centra u Ludbregu nastao je inicijativom hrvatskih konzervatora, iznimnim razumijevanjem i podrškom grada Ludbrega, uz pomoć iz Bavarske i stručnu suradnju s bavarskim konzervatorima i restauratorima. U vremenu oružanih napada na Hrvatsku ovaj projekt izrastao je kao odgovor na brojna pitanja spašavanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine.

Restauratorski centar Ludbreg danas je kuća otvorenih vrata – za eminentne stručnjake, njihove suradnike i studente, te sve one, koji se žele upoznati s konzervatorsko-restauratorskom strukom i pomoći, da se ovaj projekt još uspješnije razvija.

U Restauratorskom centru Ludbreg zaposleno je 14 djelatnika.

Osim što se u Restauratorskom centru obavljaju poslovi restauriranja umjetnina u velikoj svečanoj dvorani na prvom katu održavaju se koncerti, izložbe i razne promocije.

Rad među umjetninama

D O GS AU ĐS AR EJ IT

5. svibnja 2014.

5

Koliko poznaješ Hrvatski sabor?

Mladi su Ludbrežani, dobro je već poznato, uspješni na raznim natjecanjima. No, prošlog smo mjeseca otkrili i da briljiraju u poznavanju Hrvatskog sabora. Naime, među učenicima iz 96 hrvatskih osnovnih škola koji su se u petak, 28. ožujka natjecali u online kvizu pod nazivom "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", najbolji pojedinačni rezultat postigla je učenica Elena Crnković iz Osnovne škole Ludbreg. Ona je za 16 minuta i 55 sekundi odgovorila na sva pitanja i osvojila 39 od mogućih 40 bodova. Obzirom da je Elena test riješila i iznimno brzo, zanimalo nas je da li prati sjednice Hrvatskog sabora, na što je iz stopa odgovorila. – Ne! Njezina škola postigla je i najbolji ukupni rezultat, a uz Elenu, ekipu su činili još Luka Balažinec i Matea Havaić. Mentorica učenicima je učiteljica povijesti Marina Busija.

Zbog postignutog odličnog rezultata, učenike je u Gradu Ludbregu primila zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić.

– Čestitamo učenicima Osnov-

Sudionici kviza s učiteljicom M. Busija i zamjenicom gradonačelnika V. Jadanić ne škole Ludbreg na postignutom rezultatu. Uistinu se ponosimo, no ovo je samo dokaz onoga što već znamo, a to je kvaliteta naše osnov-

ne škole. – kazala je V. Jadanić.

Odgovarajući na 30 pitanja, učenici su pokazali zavidno poznavanje Hrvatskoga sabora, njegove povi-

jesne uloge, ali i znanje o suvremenom Saboru, načinu njegova rada te pravima i odgovornostima saborskih zastupnika.

– U natjecanju je sudjelovao tim od tri učenika, po jedan iz 6., 7., i 8.

Imali smo na raspolaganju 30 minuta za rješavanje kviza, a pitanja su bila različita, od fotografija prepoznavanja bivših predsjednika Sabora, kronološkog poredka i slično.

– objasnila nam je Elena Crnković.

Rezultat tima zbroj je osvojenih bodova svakog člana tima. Kviz natjecanje osnovnih škola pod nazivom "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?" provela je saborska Služba za građane u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

- Imali smo svi zajedno tremu, ali nismo se opterećivali rezultatom niti su postojala velika očekivanja jer smo po prvi put sudjelovali u takvom, online, kvizu tako da nam je cilj bio steći novo iskustvo i pokazati naučeno znanje. U sklopu priprema proučavali smo Ustav, poslovnik… - priča mentorica Marina Busija.

Pobjednicima kviza zaslužene nagrade uručit će predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.

Novo vozilo u Ludbreškom suncu

U sklopu IPA projekta koji provodi Udruga Ludbreško sunce odobrena je nabava kombi vozila za prijevoz učenika s poteškoćama u razvoju. Vozilo je preuzeto krajem ožujka te je zahvaljujući Europskoj uniji obogaćen vozni park udruge. – Zahvaljujući novom vozilu omogućeno nam je kvalitetnije obavljanje usluga prijevoza korisnika. – objašnjava Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce. Projekt u sklopu IPA IV komponente „Razvoj ljudskih potencijala" Ludbreško sunce provodi u partnerstvu s Gradom Ludbregom i Osnovnom školom Ludbreg te je obuhvaćeno 50

Zelena čistka u subotu 10. svibnja Grad Ludbreg drugu godinu za redom sudjeluje u kampanji pod nazivom Zelena Čistka - jedan dan za Čisti okoliš u sklopu projekta Let’s do it world.

Zbog vremenskih uvjeta akcija Zelena čistka planirana za subotu 26. travnja otkazana je za 10. svibanj.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane Ludbrežane da se uključe i pomognu u malom iskoraku rješavanja problema vezanih uz očuvanje okoliša i prirode. Nakon akcije čišćenja okoliša bit će održano druženje svih sudionika, a članovi Lovačkog društva Srnjak Ludbreg pripremit će grah.

Okupljanje sudionika bit će u 9 sati kod Lovačkog doma, a sve koji žele sudjelovati u akciji organizatori podsjećaju da se prikladno obuku i sa sobom ponesu rukavice.

korisnika, učenika s poteškoćama u razvoju. Podsjećamo, Ludbreško sunce krenulo je u realizaciju novog projekta u sklopu kojeg je kupljena kuća za potrebe stambene zajednice. Nova stambena zajednica nalazi se u Frankopanskoj ulici, na broju 25. Kuća ima dva stana s kupaonicama i garsonijeru u potkrovlju. U potpunosti je opremljena tako da dodatna, znatnija ulaganja nisu potrebna. Takvom vidu zbrinjavanja teži se u razvijenom svijetu, a Ludbreško sunce svojim je primjerom stambene zajednice u Globočecu, koja djeluje već jedno vrijeme, pokazalo da prednjači u Hrvatskoj.

Partner u projektu je Grad Ludbreg

Premijer Milanović u Ludbregu na Praznik rada

Premijer je pozdravio okupljene Praznik rada i ove je godine u Ludbregu tradicionalno proslavljen kod Lovačkog doma. Dvjestotinjak posjetitelja uživalo je u sunčanom danu uz nezaobilazni grah. Proslavu Praznika rada organizirali su Gradska organizacija SDP-a i HSUa. Proslavi su se pridružili premijer Zoran Milanović i ministar Siniša Hajdaš Dončić. Premijer je prisutnima čestitao 1. svibanj, a posebno ga je obradovao susret s Vlatkom

Fotak, sestrom Mladena Kerstnera.

– Gruntovčani su naša najbolja serija, svaki put kad ju gledam, iznova se u to uvjerim. - istaknuo je premijer i dodao kako ga nije trebalo nagovarati na dolazak u Ludbreg već ga je rado uvrstio u plan puta povodom Praznika rada. Ljubitelj košarke osvrnuo se i na lijepe košarkaške dane u Ludbregu, ali i Hrvatskoj.

– Volio bih da u košarci budemo ponovo kao prije dva, tri desetljeća

Zoran Milanović i Vlatka Fotak kad smo bili svjetska sila. – zaključio je premijer Milanović. U sklopu proslave održane su i razne natje-

cateljske igre, a najmlađi posjetitelji uživali su u igraonici pripremljenoj samo za njih.

6

DOGAĐAJI

5. svibnja 2014.

Rasplesani učenici Osnovne škole Ludbreg

Prema nekima ples je stvorio osnovu prve komunikacije, a njegova je važnost uočena još u najranijim danima ljudskog društva. I danas je on jedan od načina neverbalne komunikacije, potiče nas na smijeh, usrećuje nas, a još kad plešu svi učenici Osnovne škole Ludbreg koja broji oko 740 učenika, o količini smijeha i veselja ne trebamo vam uopće pisati. Naime, dok su brojne škole spojile Praznik rada i petak nakon, u Osnovnoj školi Ludbreg odlučili su i po tome biti drugačiji od većine. No tog su petka knjige ostale po strani, a glavni je predmet bio ples.

Održan je treći po redu projektni dan kojem je ove godine naziv bio – Tko je za ples? – U projekt je bila uključena cijela škola, u revijalnom dijelu sudjelovali su gosti,

ludbreške udruge kojima je upravo ples osnova, a nakon toga uslijedio je natjecateljski dio u kojem su učenici po razredima pokazali što su ranije, tijekom održanih radionica naučili. -rekla je ravnateljica Kristina Stanko.

Svaki razred je osmislio koreografiju, a svaka plesna točka bila je posebna. Kroz projektni dan učimo djecu drugačijoj vrsti rada, prvenstveno tu je timski rad, učenici prezentiraju svoju aktivnost i želimo da projektni dan bude tradicija. Djeca su pažljivo promatrala koreografije svojih kolega i gostiju.

– Plešemo kaubojski ples, učiteljica nam je demonstrirala, a kasnije smo mi ponavljali. Samu koreografiju nije bilo teško naučiti, vježbali smo više od mjesec dana tako da je bilo naporno, ali s vremenom smo

Dok su se učenici zagrijavali plesali su predstavnici udruga

Kauboji i kaubojke rasplesali cijelu dvoranu ju dobro uvježbali. Ovakva nastava nam se jako sviđa. – ispričale su

Natalija i Dora marljivo su uvježbale plesnu točku

Nagrade za izvrsnost

Nagrađeni učenici i studenti s članovima Rotary kluba Rotary klub Ludbreg ima već petogodišnju tradiciju nagrađivanja izvrsnih. Ove godine nagradili su ukupno 14 učenika i studenata za rezultate postignute u prošloj školsko-akademskoj godini u tri kategorije. U kategoriji gimnazijalaca sa po 1.000 kuna nagrađeni su: Saša Vukina, Davor Biškup, Alan Vučkovečki, Ivana Dežić i Zvonimir Kunštek.

Tea Jakupić i Ivana Kos su primile

nam Natalija Busija i Dora Međimurec. Učenici su složni da je ova-

isti iznos u kategoriji ostalih četverogodišnjih srednjih škola. U kategoriji redovitih studenata s po 1.500 kuna nagrađeni su: Hrvoje Premec, Helena Hrupec, Marina Mikulinjak, Petra Novak, Marko Gložinić, Marko Kos i Tomislav Kunštek. Ukupno je podijeljeno 17.500 kuna što je više nego lani kada su rotarijanci darivali 15.000 kuna. Nagrađenima se prigodnim riječima obratio Stanko Ko-

sec, a u povjerenstvu za izbor prijavljenih na natječaj i dodjelu nagrada izabranima bili su Davor Špikić i Josip Haramija. Njih dvojica će nakon što ove godine buduća predsjednica Božica Hatze preuzme rotaryjanski lanac, biti sljedeći predsjednici ludbrešog kluba. Nagrađenima će uskrsni blagdani ostati u lijepom sjećanju zato valja reći: ‘Isplati se učiti i biti izvrstan’. (dv)

kva nastava puno zabavnija, a opet poučna. Svima poručuju: Plešite!

Učenice 1.B s osmijehom su pratile nastupe

Rotarijanci opet humanitarno Potaknuti uspjelom božićnom humanitarnom akcijom, Rotary klub Ludbreg je i uoči Uskrsa organizirao prikupljanje novčanih priloga za Caritas. Unatoč vrlo hladnom vremenu na gradskoj tržnici rotarijanci su pržili srdele, a u dva sata akcije ‘prodano’ je preko 100 porcija ribica. Građani su davali dobrovoljni prilog prema mogućnostima. I svi su dobili ribice, bez obzira je li mogao dati prilog. Porcije je pripremala profesionalna kuharica Silvana Modrić.

-Želim zahvaliti Sanji Stručić što nam je stavila na raspolaganje terasu ispred tržnice sa stolovima i što je pripremila stolove i stolice od trupaca topole. Sve ostalo od ribe, kruha, ulja, plina, ubrusa i drugo potrebno kupili su

pojedini članovi Rotary kluba. Ne treba naglašavati da su oni prilikom kupnje porcije dali najviše novaca, pa smo sakupili oko 3.000 kuna. Osim novaca, neki naši članovi su donirali i poklon pakete za obitelji slabijeg imovinskog stanja – rekla je Božica Hatze, glavna organizatorica akcije.

Među građanima koji su htjeli pomoći najviše je bilo umirovljenika: Za stolom smo zatekli Rosku i Dragutina Zdelara, te Treziku Šoš koja je porciju kupila za doma.

-Kupila sam porciju za susjedu Anu Trnjak jer ona jako voli jesti ove ribice i bit će jako iznenađena. Lijepa gesta je pomagati drugima i podržavam akciju – rekla je Trezika. (dv)

Srdele odlične i na hladnoći

Riječ nagrađenih

Marina, Hrvoje i Helena

Hrvoje Premec: -Studiram medicinu na fakultetu u Zagrebu i trenutno sam na drugoj godini studija. Dobitnik sam dekanove nagrade koju dobivaju studenti koji su sve ispite položili s odličnom ocjenom i to iz prvog pokušaja. Osnovni studij mi traje 6 godina, a planiram specijalizirati neurologiju. Uspjeh na prvoj godini fakulteta omogućio mi je da steknem državnu nepovratnu stipendiju od 700 kn mjesečno.

Helena Hrupec: -Ja sam također dobitnica dekanove nagrade što znači da isto imam prosjek položenih ispita 5.0.

Studiram na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu odsjek Čakovec za odgajateljicu. U mojoj generaciji nas je samo sedmero jer se tražila viša razina matematike. Inače, studij nije težak, ali ako netko nije u potpunosti siguran želi li raditi s malom djecom, bolje je da odmah izabere neki drugi studij. Nagradu planiram potrošiti za elektroničku klavijaturu.

Marina Mikulinjak: -Magistar sam ekonomije od prošlog rujna, smjer marketing, trenutno sam bez posla. Zanima me područje marketinških komunikacija i odnosi s klijentima. Voljela bih raditi na istraživanju tržišta, promotivne kampanje za novi proizvod ili odnose s javnošću. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu uz teoriju imali smo i puno prakse tako da studij preporučam svim kreativcima. Moram još razmisliti kako najbolje iskoristiti dobivenu novčanu nagradu.

DOGAĐAJI

5. svibnja 2014.

Svečanost u Poljancu

7

Biskupov blagoslov kapelice sv. Josip Radnika

Donedavno Poljanec nije imao vjerski objekt iako je jedno od najvećih naselja u čitavom kraju. No, na Praznik rada biskup mons. Josip Mrzljak blagoslovio je novosagrađenu kapelicu pokraj društvenog doma, najviše na radost mještana vjernika koji pripadaju Župi sv. Martina biskupa Martijanec u kojoj obavljaju sve vjerske obrede.

-Dugo, predugo smo čekali i jedva dočekali kapelicu. Izgleda lijepo, ali samo da je barem malo veća. Ali i ovak je dobro – rekla nam je zadovoljno Ivka Stančin nakon blagoslova.

Bilo je neizvjesnosti oko gradnje koja je počela još 2009.

-Bivše poglavarstvo i vijećnici Općine Martijanec donijeli su odluku da se sagradi kapelica. Odabrana je lokacija kod društvenog doma čime su smanjeni budući troškovi. Općina je ishodila potrebne dozvole i dokumentaciju. No, došli su lokalni izbori, pa odlazak Poljanca u Grad Ludbreg i to je poremetilo planove jer po prvobitnoj financijskoj konstrukciji općina i MO trebali su financirati radove 'do krova', a završne radove mještani i donatori. Na kraju je Grad Ludbreg pomogao da se završi dogradnja i da kapelica dobije ovaj izgled. Hvala Ludbregu zahvala na daru, a hvala i Općini i svima koji su pomogli. Kapelica će dugo služiti vjernicima Poljanca i svim drugima koji budu prizivali za pomoć sv. Josipa Radnika – rekao je vlč. Košutić, martijanečki župnik.

Troškovi gradnje su oko 200.000 kuna. Pomogli su MO, Općina Martijanec, Grad Ludbreg, te mještani Poljanca. U suradnji MO i udruga uređen je prilaz kapelici sa stazom i

Započeto se uvijek mora završiti

Mještani Poljanca napokon dočekali kapelicu cvijećem.

Vjernici u dogovoru sa župnikom predložili su da kapelica nosi ime sv.

Josipa Radnika.

-Papa Pio XII odredio je da se blagdan slavi 1. svibnja kada i svijet obilježava Praznik rada. Rad oplemenjuje čovjeka. Papa je želio da nas rad upućuje na sv. Josipa jer je bio samo tesar koji je vrijedno radio i brinuo za obitelj u kojoj je odrastao Isus, da

Vlč. Košutić i biskup Mrzljak

nam on bude uzor brige za obitelj. Čovjek ima i duhovnu dimenziju, mora hraniti dušu kao što hrani tijelo. Tu dosad nije bilo kapele, znaka da i tu žive vjernici kojima je to potrebno. Neka nova kapela bude znak kako je čovjek pozvan raditi u životu.

Od danas neka kapela bude zaštitnik Poljanca i nadahnuće da se tu može živjeti časno, pošteno, u dobroti, ljubavi, miru, radosti, poštenju, isti-

noljubivosti, čemu je težio sv. Josip i o čemu nas je učio Isus – poručio je biskup Mrzljak.

Tijekom mise pjevao je zbor martijanečke župe, a u suslavlju su sudjelovali Ivica Cuzjek, vikar ludbreške župe i župnici susjednih župa. Prigodni program izveli su Tamburaški orkestar ludbreške Osnovne glazbene škole i 'Pajdašice' KUD-a Anka Ošpuh.

Mnoštvo okupljenih na blagoslovu

OPG Vrtlarija Stančin Vrtlarija Stančin ponovno je, treću godinu zaredom, priredila Dane otvorenih vrata sredinom travnja.

Kao obiteljsko gospodarstvo bliži se polako jubileju - proizvodnji cvijeća i povrtlarskih kultura dva desetljeća.

Tijekom prošlih 18 godina posao se toliko razvio da je Vrtlarija Stančin postala najveći proizvođač cvijeća Grada Ludbrega, te je među najvećim u našoj regiji što je izniman doseg zbog izrazito razvijenog cvjećarstva u širem ludbreškom kraju.

Posjetom plastenicima Vrtlarije u Kučanu Ludbreškom lako se uvjeriti u vrijednost i kvalitetu proizvodnje u koju su uključeni svi članovi obitelji Stančin.

-U Vrtlariji imamo 12 zaposlenih. Jako je puno posla jer proizvodnju imamo na 15.000 kvadrata otvorenog prostora i 3.500 zatvorenog prostora. U ovom trenutku uzgajamo preko 70

Brojim mještanima Poljanca i župljanima iz drugih naselja, na svečanosti se pridružio gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić: -Prije gotovo godinu dana k meni su došli predstavnici Organizacijskog odbora za gradnju i sa strahom pitali hoće li Grad pomoći da se napokon završiti.

Uvijek se započeto mora i završiti, pogotovo ono započeto u dobroj nadi i vjeri. Mnogi su obećali pomoći, ali bi morali bit pažljiviji s obećanjima. Sa zadovoljstvom ističem kako mi je iznimno drago što je Grad novčano pomogao da se radovi privedu uskočio i na kraju završi objekt, te kapelica preda mještanima i župi Martijanec na korištenje. Radostan sam što mještani napokon nakon puno godina imaju objekt gdje će zadovoljavati vjerske potrebe i imati vjerske obrede.

Zahvaljujem svima koji su pomogli u gradnji kapelice koja će dugo služiti na čast i za potrebe mještana Poljanca – rekao je Dubravko Bilić.

Kapelica na radost svih

Proizvoditi 100-tinjak vrsta cvijeća

vrsta balkonskog cvijeća, zatim cvijeća za viseće tegle, za gredice, staze, groblje, kao i više od 40 vrsta trajnica za kamenjare i dvorišta. U povrtlarskom dijelu proizvodnje prevladavaju presadnice paradajza, paprike, salate, krastavci, patlidžana i drugih vrsta povrća – kazao nam je .

Kristijan Stančin, direktor i vlasnik Vrtlarije Stančin.

Brojni posjetitelji su tijekom travnja razgledali plastenike i otvorene površine pod uzgojem, a ponešto i kupili od bogatog asortimana.

Prekrasno cvijeće i kvalitetne presadnice iz Kučana Ludbreškog nađu se, međutim, i u mnogim drugim mjestima i gradovima Hrvatske.

-Dio kupaca dolazi tu k nama u Vrtlariju, a značajan dio plasiramo preko tržnica u varaždinskim kraju, Međimurju, okolica Zagreba, pa sve do Slavonije. Manji dio ide u veleprodaju po cvjećarni-

Kristijan Stančin, direktor i vlasnik Vrtlarije cama i poljoprivrednim apotekama.

Naime, najveći problem je složenost naplate koja ide vrlo teško i sporo.

Baš smo zato primorali na prodajnu kroz tržnice gdje je odmah naplata.

Naravno, visoki su i troškovi, ali vjerujemo da bi sve bilo u redu kad bi se s naplatom ne bi bilo problema – naglasio je Kristijan.

Vrtlariju je vrlo lijepo uređena

prema suvremenim trendovima čime se približila kupcima. Maćuhice, ljetnice, balkonsko, ukrasno grmlje, sadržaji za djecu i goste, kao u cvjetnom parku – sve je nadohvat ruke i pogleda, mami kupce.

-Brinemo da je cvijeće zdravo i zaštićeno, nudimo i sadni materijal za okućnice i druge površine.

Planovi? Cilj je proširili proizvodni asortiman, ali smanjiti ukupnost proizvodnje i povećati kvalitetu. To znači proizvoditi još više vrsta cvijeća i povrća, do 100-tinjak vrsta.

No, istovremeno želimo smanjimo količinu. Konkretno to znači manje biljaka po kvadratnom metru, pa će sadnice imati više smjesta, biti veće, ljepše i zdravije biljke – najavio je Kristijan.

Djelatnici Vrtlarije besplatno pomoći će vam pri sadnji cvijeća čime potiču svijest da živimo u ljepšem životnom okolišu.

8

IZLOŽBA I SAJAM

Izložba i sajam 'Flora Centrum Mundi 2014.'

Već gotovo 20 godina jedna od posebnosti Ludbrega zbog koje se dolazi u grad je izložba i sajam cvijeća 'Flora Centrum Mundi'. Točnije 18 godina ovu manifestaciju priređuje Udruga cvjećara ludbreške regije svake godine početkom svibnja, pa je tako bilo i sada. Prvog svibanjskog vikenda bila je to trodnevna rapsodija ljepote cvijeća, prekrasnih boja, opojnih mirisa.

Na središnjem gradskom trgu svoju je proizvodnju cvijeća predstavilo 90-ak proizvođača, uzgajivača cvijeća iz gotovo svih krajeva Hrvatske, a najbrojniji su bili, dakako, s područja šireg ludbreškog kraja. Šteta što loše kišno vrijeme zadnja dva dana nije išlo na ruku kako orga-

5. svibnja 2014.

Ludbreg u cvije

Domaći OPG-ovci nudili domaće specijalitete

Prije kupnje treba dobro razgledati ponudu

Zadovoljni posjetitelji izložbe U obilasku trga prepunog cvijeća i mnoštva posjetitelja na dan otvaranja izložbe cvijeća snimili smo i nekoliko dojmova posjetitelja.

Biserka Gložinić:

Slađana Jagodić i Ivica Špikić:

Ivanka i Marijan Sraga:

Nikola Kolak:

Ivan i Dragica Pišpetić:

-Krasno mi je kaj se takve manifestacije događaju u Ludbregu, a najviše mi se sviđa druženje jer ima puno ljudi, pa komentiramo sve kaj se događa na trgu. Ni meni nije daleko dođi iz Apatije i svake godine posjećujem izložbu i dojma sam da je iz godine u godinu sve više posjetitelja, ima jako puno ljudi koji dolaze iz bliže i dalje okolice. Redovito tu svake godine kupim nekaj cvijeća za sebe. Ponuda je odlična bogata i raznovrsna, a najviše mi se sviđaju orhideje kojih ove godine na izložbi, kako mi izgleda, ima više nego prethodnih godina. Mislim da su i cijene sasvim u redu i prihvatljive, poznato mi je da iza svakog ovog cvijeta stoji puno, puno rada i troškova, pa onda vrijedi svaku kunu koju izdvojimo kad ga kupujemo.-

-Mi smo tu domaći, Ivica je iz Ludbrega, a za iz okolice iz Ludbrega. Je, već smo nekaj odabrali.

Kupili smo dalije i sandevilu. Ja tu sandevilu jako volim i jako mi je lijepa, imala sam je prije, ali mi se posušila, pa sam zato kupila sada novu. A dalije su za mame, dakle, odabrali smo i skromne poklone za naše mame. Za cijene vjerujem da nisu pretjerane, takve su cijene uglavnom i u njihovim plastenicima, možda tek kunu– dvije skuplje. Nabavljam cvijeće svake godine, pa otprilike znam kak se kreću cijene. Mislim da je i ponuda sasvim dobra i lijepa, doista ima svega, dobra je ponuda vanjsko za cvijeće i za unutra.

Sasvim je u redu i ljudi mogu biti zadovoljni.-

-Mi smo iz Varaždina, ali redovito svake godine navratimo na ludbrešku izložbu cvijeća. Volim cvijeće i uvijek treba vidjeti ponudu jer se pronađe i nešto novog, a uvijek nešto izaberemo za kuću.

Ovo je ruža stablašica koju smo kupili. Već neko vrijeme razgledavam ponudu i tog cvijeta, ali su ostale bile malo preskupe, pa smo naišli na ovu koja nam odgovara i izgledom i cijenom. Dok je presadim ona bude ostala tak visoka, ali bude se formirala kao lijepa krošnja. Tu na izložbi cijene zaista nisu previsoke. A ponuda je jako bogata i stvarno jako lijepa, vrijedilo je doći jer možete odabrati puno toga. Prije ove ruže već smo kupili i ukrasnu vrbu, a tko zna, možda uzmemo još nešto ako mi se dopadne.-

-Osobno nisam posjetitelj izložbe svake godine, pa kad baš nemam doma nekog posla nerijetko navratim jer mi je blizu pošto sam iz Ludbrega.

Pogledal sam ja i lani izložbu. Ali, supruga na izložbu ide svake godine.

Mi cvijeće nabavljamo u pravilu od naših domaćih cvjećara, supruga to ima na brizi. Dosad sam obišel veći broj štandova, ali budem pogledal i ovaj dio koji još nisam. Mada se ja baš i ne razmem preveć u cvijeće čini mi se da je ponuda kako dobra, da ima puno raznolikog cvijeća i da ljudi imaju kaj odabrati i kupiti za sebe. Mislim da cvjećari nisu pretjerali sa cijenama jer vidim da ljudi dosta kupuju. Nije ni cvjećarima lako to uzgojiti, pa i prodati na sajmu jer vele da se bude vrijeme pokvarilo do kraja izložbe, a ako bude tak onda bu to utjecalo i na prodaju.-

Obitelj Pišpetić iz Čakovca zatekli smo na odlasku s izložbe, rukama punih cvijeća.

-Supruga bira i kupuje, a suprug plaća i nosi. Imamo mi i kod nas u Međimurju izložbe cvijeća, ali nekak nam je navika doći u Ludbreg. Uostalom, kad je nedavno bila zadnja izložba kod nas u Čakovcu supruga nije bilo doma, a htjela sam da kupimo cvijeće čim prije. Zato smo došli tu, razgledali, odabrali i – suprug Ivek je platil. Puno toga se može odabrati, a cijene su prihvatljive i zadovoljni smo.-

eću

nizatorima i izlagačima, tako i posjetiteljima. Ali, na tisuće posjetitelja je od 2. do 4. svibnja pohodilo ludbreški festival cvijeća koji je, uz onaj zagrebački, najveći u Hrvatskoj. Mnogobrojne vrste cvijeća za vanjsko uređenje, za unutarnje prostore, materijali i oprema za cvjećarstvo i povrtlarstvo, pridružile su se i razne udruge i školske zadruge koje su na štandovima predstavile, sve je to upotpunilo dojam. Jer program manifestacije još od ranije ima ne samo izložbeni već i poslovni i edukativni karakter.

U povodu izložbe Grad Ludbreg je organizirao stručni radni skup s predstavnicima resornog ministarstva, županijskih struktura, te poljoprivrednih proizvođača na kojem je bilo riječi i o aktivnostima u cilju razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Sve je to privuklo na tisuće posjetitelja iz Ludbrega, okolice, ali i drugih

Kaktusi nikad ne izlaze iz mode

FLORA CENTRUM MUNDI

5. svibnja 2014.

9

Izložba i sajam cvijeća proslavili punoljetnost

gradova i naselja šire okolice koji su u potpunosti mogli biti zadovoljni ponudom na izložbenom prostoru. Uostalom, to su nam neki od njih potvrdili što možete pročitati na susjednim stupcima.

Mnogobrojne goste su na otvorenju sajma pozdravili Saša Jerković, presjednik Udruge cvjećara ludbreške regije, varaždinski župan Predrag Štromar, gradonačelnik Dubravko Bilić. Sajam je otvorila Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

- Prekrasne boje svjedoče jednoj divnoj tradiciji ovoga kraja, jednog od najvećih proizvođača cvijeća u Republici Hrvatskoj. Izraz je to truda i marljivosti, snage udruge koja pokazuje kako se kroz zajednički rad i udruživanje može jako puno napraviti. Uvjerena sam da će ova manifestacija postati brend Ludbrega kao što je to Centar svijeta. – poručila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Na ovogodišnjoj manifestaciji predstavilo se 90 izlagača, uz cvijeće, posjetitelji su imali priliku razgledati balkonsko i ukrasno cvijeće, začinsko i ljekovito bilje, sobno cvijeće, crnogoricu, sadnice, lončanice, trajnice, bonsai, kaktuse i sukulente. Uz cvjećare predstavili su se i umjetnički obrti, a našlo se i stručne literature.

- Trud, rad, znanje i umijeće predstavljaju cvjećari ovim saj-

Zamjenica ministra sa zanimanjem je razgledala cvijeće

mom. Manifestacije ne bi bilo bez mukotrpnoga rada cvjećara i stalnog ulaganja u sebe, njihove obitelji kako bi od malih skromnih cvjećara postali veliki proizvođači cvijeća i Ludbreg je po tome upravo poseban. Ponosan sam na njih, bez obzira da li su iz Ludbrega ili susjedne općine, oni su svi naši proizvođači cvijeća i da bismo mi pored toga što smo centar svijeta postali i centar cvijeća moramo svi skupa puno raditi, međusobno si pomagati i međusobno se slušati i uvažavati kako bi i ovaj sajam bio sve veći i prepoznatljiviji. Nadam se da će goste kupljeni cvijet, sadnica ili drvo podsjećati na naš Ludbreg.poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Udruga cvjećara ludbreške regije, koja je već godinama glavni organizator sajma i izložbe cvijeća, ponosno je dočekala punoljetnost ove tradicionalne manifestacije.

– Nadam se da će ova naša tradicija još puno godina živjeti, a poznavajući marljive cvjećare koje u ovaj posao uključuju cijele obitelji, uvjeren sam da će tako i biti. – zaključuje Saša Jerković, predsjednik Udruge.

Organizatori se trude svake godine osigurati dodatnu zanimljivost. – Ove godine posjetitelji su mogli uživati u popularnim orhidejama u prostoru cinktora Župne crkve gdje je stvoren ugođaj vrta. – objašnjava S. Jerković. A raznovrsne egzotične i prekrasne orhideje zasigurno su mnogima bile dodatan motiv da posjete Centar svijeta u vrijeme trajanja sajma Flora Centrum Mundi.

Brojni posjetitelji na otvorenju sajmu uživali su i u kulturnoumjetničkom programu, koji je bio nastavljen i u nedjelju. Čak ni povremena kiša nije spriječila posjetitelje da dođu na trodnevnu manifestaciju koja je poznata širom granica Hrvatske i u tri dana uživaju u bojama i mirisima. Ludbreška izložba po broju izlagača i posjetitelja odmah je poslije zagrebačkog Floraarta. No kad se spoje prirodna ljepota i vrhunski uzgoj cvijeća, po čemu je Ludbreg nadaleko poznat, teško da može biti drugačije.

Pokrovitelji održanog događaja su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Varaždinska županija i Grad Ludbreg, a generalni sponzor je Zagrebačka banka.

Posebnost, zelenilo i ljepota na sajmu

Ludbrežanke s nestrpljenjem dočekale kupnju cvijeća

Održan i bogati program bez obzira kišu

10

TU OKO NAS

5. svibnja 2014.

Treća izložba vina Gračkog grozdeka

Održana treća izložba vina

Udruga vinogradara i vinara Grački grozdek uspješno je organizirala svoju treću izložbu vina.

Ova manifestacija međunarodnog karaktera, zbog uzoraka vina pristiglih iz Slovenije i Mađarske, trebala je biti održana na otvorenom kod kipa Svetog Martina u vinogorju na Gracima.

-Planirali smo uzorke vina izložiti na pet štandova kod kipa, a dodjela priznanja i medalja za vina koja su ocijenjena zlatom kao i kasnije druženje održalo bi se ispod dva šatora.

Međutim, zbog višednevnog kišnog vremena odustali smo od organizacije u prirodnom okruženju – rekao je predsjednik udruge Dražen Crkvenčić.

Zbog toga je izložba održana u društvenom domu u Hrastovskom uz prisutnost Božice Makar, predsjednice gradskog vijeća Grada Ludbrega, Josipa Janyja, načelnika općine Sveti Đurđ te dvojice predsjednika prijateljskih udruga iz ma-

đarskog Letenya i našeg Virja, Andraša Somođija i Marijana Cepetića.

Ukupno je bilo ocjenjivano 128 uzoraka vina, a 13 ih je dobilo 'zlato': Petar Cik iz Virja, Krunoslav Bačani, Goran Bajrović i Branko Ošpuh svi iz Ludbrega za graševinu, Dalibor Jagić iz Hrženice i Branko Ošpuh iz Ludbrega za rajnski rizling, Dražen Banjkovec iz Hrženice i Mario Melnjak iz Ludbrega za pinot bijeli, Vladimir Čurila iz Ludbrega za zeleni silvanac, Dražen Par iz Hrastovskog za chardonay, Branko Čurin iz slovenskog mjesta Kog za muškat žuti te Drago Pavičić iz Virja i Miroslav Molnar iz Ludbrega za miješano vino.

-Svaki vinogradar morao je donijeti 3 litre vina i platiti 100 kn po svakom uzorku za troškove ocjenjivanja. Mi članovi udruge Grački grozdek prva dva uzorka platili smo po 80 kn, a na ostale uzorke nismo trebali platiti naknadu. Ukupno imam oko 1200 čokota plemenite loze, dobio sam zlato za rajnski ri-

Čak 13 zlatnih medalja za vrijede vinogradare zling i tri srebra za pinot crni, sauvignon i miješano bijelo vino – pojasnio je Dalibor Jagić, član 'Grozdeka'.

Najbolju ocjenu korisnosti ovakvih izložbi izrekao je Goran Bajrović, član obiju vinogradarskih udruga i Trseka i Gračkog grozdeka:

Vrijeme je za presadnice

Travanj je mjesec sjetve i sadnje presadnica povrća u povrtnjaku, pa smo istražili ponudu i cijene presadnica povrća i cvijeća na ludbreškoj Gradskoj tržnici. Cijene su na štandovima istakle žene koje se bave povrtlarstvom - Ksenija Markulinčić, Katarina Mlinar, Valentina Ratković i Marica Vađunec.

Presadnice povrća u lončiću (pikirane): rajčica od 2 do 4 kn komad, kupusnjače (kelj, zelje, brokula) 1 kn za komad, a cvjetača i brokula po 2 kn, sijana paprika po 1 kn, a pikirana paprika po 2 kn za komad, peršin i celer po 1 kn, presadnice tikvica, patlidžana i krastavaca 3 kn. Pušlek mladog luka od 12 komada stoji 10 kn, mjerica friškog špinata koštat će vas 10 kn, lanjske cikle 7 kn, a mrkve 8 kn po kilogramu. U ponudi su i viseće pelargonije u lončiću po 5 kn, salvije i tagetes po 3 kn te vodenike obične po 3 kn, a vodenike Nova Gvineja koštaju 10 kn.

Sa sadnjom nekih presadnica i ne treba žuriti jer su kao npr. one krastavaca jako osjetljive na niske temperature. Dobro je pričekati koji tjedan jer će cijene pasti pošto su jer prve presadnice i najskuplje.

Ako ste ipak kupili osjetljive biljke iz plastenika treba ih posaditi na gredice zaštićene prozirnom plastičnom folijom.

D. Vađunec

'Mislim da je ovdje najbitnija dimenzija druženja iako želim naglasiti da su vinari upravo zbog ovih ocjenjivačkih izložbi podigli kvalitetu svojih vina'.

Druženje vinara nastavljeno je duboko u noć uz paprikaš, domaće

klipiće i naravno vrhunske gemište.

Organizirana je i tombola u kojoj je glavna nagrada bila motorna prskalica, a sudionici izložbe mogli su kupiti prgice i sireve OPG-a Pajnogač iz Hrastovskog.

Dražen Vađunec

Počela sezona gljiva Blaga zima krivac je za rani početak sezone branja gljiva. No, gljivari prve gljive ne traže po tlu već na stablima. I to gljivu Žuti kruh.

Prvi primjerci nađeni na starim stablima vrbe uz Bednju kod željezničkog mosta u samom Ludbregu.

-Radi se o jednoj od najljepših gljiva koja dolazi rano u proljeće i raste na bjelogorici - hrastu, višnji, trešnji i vrbi. Žuti kruh (lat. Laetioporus sulphureus) raste uglavnom na starijim stablima, a može narasti i na crnogoričnoj tisi. Beru

se mladi primjerci gljive od limun žute do narančasto-žute boje. Ako gljiva ima smeđu boju znači da je prestara za jelo – otkrio nam je Franjo Nikolaus, predsjednik Gljivarskog društva Vuzmek.

Gljiva raste kao skup klobuka veličine 15-50 cm kao lepeza zaobljenih rubova. Meso je mekano, izlučuje žuti sok, ima oštar miris i trpki okus nalik piletini pa je kuhari jako cijene. Uglavnom se koristi za pripremu vegetarijanskih obroka, za rižoto ili za cury umak. (dv)

M. Vađunec zadovoljna prodajom

Beru se mladi primjerci gljive Ksenija Halec među cvijećem

Katarina Mlinar bavi se povrtlarstvom

Đ. Kokanović i V. Kudrna biraju presadnice

Rižoto od gljiva Kao predsjednik Vuzmeka Franjo koji je postao i član suda časti Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, nam je usput rečeno, osobno otkrio recept za rižoto od Žutog kruha.

-Priprema počinje blanširanjem gljiva narezanih na kockice. To se radi u slanoj kipućoj vodi oko 5 min. U tavi se

na ulju preprži sitno nasjeckani luk, stavi mljevena paprika i papar, a nakon par minuta zalije se vodom. Zatim se stave gljive, pa svježa paprika nasjeckana na komadiće i riža, kao i ostali začini, sol i vegeta. Dinsta se dok riža ne omekša. Lagano, zdravo i ukusno jelo gotovo je za 40 minuta – kaže Franjo.

S A S V I H ST R A N A

5. svibnja 2014.

11

Igraonica namijenjena najmlađima

Turbo igra u Turbo igraonici

Turbo igraonica u Koprivničkoj ulici broj 5 u Ludbregu i svečano je otvorila svoja vrata. Poduzetnica iz Ludbrega, Aleksandra Vručina uz podršku HAMAG INVEST-a realizirala je projekt namijenjen najmlađim sugrađanima koji u krugu od 20 kilometara nisu imali na raspolaganju adekvatan prostor u kojem bi provodili vrijeme u zajedničkoj igri, a koji bi ujedno poslužio i njihovim roditeljima za odmor od svakodnevnih aktivnosti.

Igra može početi

Vlasnica igraonice A. Vručina sa sinovima i gradonačelnikom

Djeca sada imaju novo mjesto za igru

– Ideja o igraonici / rođendaonici rodila se iz istraživanja potreba tržišta. Nedostatak ove djelatnosti na lokalnom području ukazao je na mogućnosti koje su mi bile na raspolaganju u cilju realizacije vlastitih poduzetničkih ambicija. – objašnja-

čarobni dječji svijet prepun dječje sreće i postati nezaobilazno mjesto dječjih rođendanskih proslava.

Također u planu su i organizirane radionice kako bi se potaknulo izražavanje kreativnosti kod djece u slobodnom vremenu, a sve to kroz

va Aleksandra Vručina. Odluka da vlastiti prostor prenamijeni u mjesto koje će zadovoljiti dječje potrebe za igrom, kao i potrebe njihovih roditelja za druženjem i opuštanjem, bio je logičan slijed u pokretanju poslovnog pothvata. Cilj im je stvoriti

igru, druženje i zabavu. Djeca su u igraonici pod nadzorom odrasle osobe tako da roditelji za to vrijeme bezbrižno mogu obavljati svoje poslove. U ponudi su i različiti rođendanski paketi tako da svatko može odabrati što mu najviše odgovara.

Tradicija u Gornjem gradu

Krijes na ‘gornjem gradu’

Društvo za šport i rekreaciju Gornji grad iz Vinograda Ludbreških i ove je godine pripremilo uskrsni krijes. Drvenu građu donirana od Pilane Radašić i bila je složena 4 m uvis, osjetno manje nego ranijih godina. No i sada se plamen dizao visoko nekoliko metara, pa su kod krijesa dežurali ludbreški vatrogasci sa zapovjednikom Vladom Vukinom.

-Radi sigurnosti, morali smo smanjiti visinu krijesa tako da smo potrošili tri prikolice ili oko 6 m³ materijala. Ideja o krijesu rodila se slučajno prije 10-ak godina kad smo gradili društveni dom i trebalo je na ovom mjestu zrušiti veliki jasen.

Granje smo nametali na hrpu i zapalili, a baš je bilo uoči Uskrsa, pa je ispao veliki uskrsni krijes – rekao je Željko Zember, predsjednik Društva.

Prije krijesa, vlč. Ivica Cujzek blagoslovio je hranu u košaricama, a poslije je održano druženje članova triju udruga. Uz domaćine druženju su prisustvovali i članovi Črnog mačka ludbreškog i Gljivarskog društva Vuzmek. Tradicionalni uskrsni krijes u Vinogradima

omlet za sve one koji su taj dan bili angažirani na izradi pisanica i pripremi krijesa – pojasnio je Željko.

Na večeru je stigao i razdragani mladi član udruge Borna Kiš sa srebrnom medaljom u hrvanju s natjecanja Slovenije u Murskoj Soboti.

Uskrsni krijes ostat će tradicija u Vinogradima Ludbreških, a istovremeno i prigoda za lijepo druženje.

D. Vađunec

Pripreme za tradiconalni krijes u Gornjem gradu Ludbreškim podržao je i gradonačelnik Dubravko Bilić, a program je vodio naš kolega s radija Josip Loparić.

Brojni gosti i ove godine na krijesu

-Dan ranije naša djeca oslikavala su pisanice koje smo označili brojevima i kupnjom kojih su svi naši gosti mogli osvojiti neku od 160 vrijed-

Vatra se mora držati pod kontrolom

nih tombolskih nagrada.

Ukupno smo ispuhali 320 jaja od kojih smo napravili

Borna Kiš

Uskrsni krijes i druženje

12

K U LT U R A

5. svibnja 2014.

KUD Anka Ošpuh

Mladi folkloraši pokazali su što znaju Po četvrti puta Ludbreg je ugostio male folkloraše u sklopu Dječjih folklornih susreta. No, kako ne bi sve bilo isto, organizatori KUD „Anka Ošpuh“ kinodvoranu su ove godine zamijenili Gradskom dvoranom kako bi što više posjetitelja moglo uživati u folklornim izvedbama čak 250 malih folkloraša. U programu su sudjelovali KUD Donji Vidovec, KUD Elizabeta, KUD Cestica, DIF Koprivnički Ivanec, KUD Horvatska i KUD “Anka Ošpuh”. Poseban gost bila je Folklorna grupa “Ludbreškog sunca”. – Folklorni susreti već nakon prve godine održavanja pokazali su se kao uspješan dodatak kulturnim manifestacijama u Ludbregu. Prilika je to da i najmlađi članovi kulturnoumjetničkih društva pokažu što znaju i na taj način zapravo približimo folklor drugoj djeci i potaknemo ih da se i oni uključe u rad kulturno-umjetničkog društva. – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a „Anka Ošpuh“. Također, folklorni susreti prilika su za druženje, upoznavanje novih plesova, narodnih nošnja, ali i novih prijatelja. – Po-

Mirna, Ivana i Patrik

Poseban gost i suradnik u organizaciji bila je udruga Ludbreško sunce slije svih nastupa družimo se i to je uvijek zanimljivo. – objasnio nam je Patrik Čiček iz Poljanca. Djevojčice su nam pak rado ispričale i zašto su

se baš odlučile na folklor. – Plešem već pet godina, najprije sam krenula na ritmiku, a tada je teta Maša rekla kako bih mogla krenuti na folklor.

Morala sam si malo premisliti i ipak sam onda se odlučila za folklor jer to je naša tradicija.- priča Mirna Kosec, također iz Poljanca. U ludbreškom

KUD-u plešu i djeca iz drugih općina. – U KUD-u „Anka Ošpuh“ sam već sedam godina, otkad me mama kao malenu djevojčicu upisala. Folklor je super hobi zbog plesova i narodnih nošnji i kroz njega čuvamo naše stare običaje. – zaključuje Ivana Petek iz Vrbanovca. Publika je bila oduševljena izvedbama malih folkloraša, a za njih je pak ovo bilo jedno novo iskustvo. A pokazali su da uspješno rade i na svom temeljnom cilju -prenošenju tradicijskih i folklornih vrijednosti na najmlađe generacije.

Uloženo puno truda i ljubavi

Ljepota narodnih nošnji

– Posebno nam je drago što imamo nove prijatelje, novu kariku u našem lancu prijateljstva.

Prijatelji su tu da vam budu podrška, da daju krila kada sami ne možemo letjeti. Naša djeca za folklorne susrete vježbala su s puno ljubavi, a voditelji su uložili puno truda. – istaknula je Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca. Suradnja između ludbreških udruga na projektu „Budi mi prijatelj“ započela je početkom godine, a folklorni susreti bili su prilika za premijeru štićenika

Ludbreški folkloraši uspješni organizatori

Priče za laku noć u svibnju 7. svibanj Mira Šincek: Pričuljci 14. svibanj Dječja amaterska kazališna družina Trio V: Maminih 5 minuta!

21. svibanj Jana Bauer: Strašna vila u groznoj šumi 30. svibanj Diana Rosandić: Gradska paučica Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“.

Ludbreškog sunca. Suradnju dviju udruga pohvalio je prilikom otvorenja 4. dječjih folklornih susreta i gradonačelnik Dubravko Bilić. – Drago mi je što su se dvije udruge civilnog društva povezale i pokazuju svima nama da se kroz zajedničke projekte i u ovim teškim vremenima može učiniti puno. – naglasio je D. Bilić. Uz pripreme za nastup, bilo je i prilika za druženje pa su tako štićenici Ludbreškog sunca i KUD-a „Anka Ošpuh“ u Kući sunca zajedno izrađivali pisanice.

Pažljivo se prate nastupi

Nastavljene izložbe u ZB Art-u U sklopu programa Ludbreg petkom, tijekom travnja u galeriji ZB Art mogla se razgledati izložba pod nazivom „Lica i siluete.“ Na izložbi se predstavilo 20 autora: Marko Abramović, Jakob Baranašić, Štefanija Baranašić, Zlatko Baranašić, Gabrijela Binder, Alen Biočić, Branko Dolenec, Franjo Horvat, Johan Ibrakop, Dragutin Jamnić, Stjepan Juriša, Miljenko Kranjčec, Željko Lapuh, Dragutin Mikec, Željko Mucko, Dimitrije Popvić, Đurđa Pušić, Martina Šver, Dejan Štefanek i Ivan Žerjavić.

Autori su pristupili različito ovoj temi, kao što je i njihov život i pogled na njega. Prikaz je postojanja i prolaznosti kao i trag kojeg ostavlja-

Nakon nastupa bodrenje drugih skupina

Pratimo što još možemo naučiti

Ljepota cvijeća u očima umjetnika

Svibanjsku izložbu otvorio je gradonačelnik D. Bilić mo. – objasnio je Zlatko Baranašić.

Ovo je već četvrta po redu izložba ove godine u galeriji ZB Art, a dosad

su uz Lica i siluete obrađene teme More, Životinjski svijet i Ludbreški otisak. Vrijedni voditelji galerije

ZB Art Štefanija i Zlatko Baranašić organizirali su i izložbu povodom 18. međunarodne izložbe i sajma cvijeća. Tema izložbe na kojoj se predstavilo 26 umjetnika je naravno cvijeće. Izložbu je otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić koji je istakno kako je ljepota cvijeća vječna inspiracija umjetnicima. Umjetnici su temi pristupili različito, a radovi su bogati bojama i oblicima. Osim slika zastupljeni su i radovi od keramike, dekorita - skulpture, zdjele, vaze, tanjuri. Voditelji galerije odlučili su se i za ovu temu jer ističu kako nas upravo cvijeće prati tijekom cijeloga našega života, njegovih uspona i padova. Izložba se može razgledati do kraja ovoga mjeseca.

K U LT LTURA

5. svibnja 2014.

13

28. susret puhačkih orkestara

Važna uloga orkestra u Centru svijeta Posljednje travanjske nedjelje u ludbreškoj kinodvorani održan je 28. susret puhačkih orkestara koji su organizirali Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije, Puhački orkestar grada Ludbrega i Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ Ludbreg. Ludbreška je publika imala priliku poslušati izvedbe tri orkestra: Limene glazbe Lepoglava, Limene glazba Sveti Martin i Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Ludbrežani su se ambiciozno pripremali za ovaj susret da još jedanput dokažu važnu ulogu orkestra u Centru svijeta. Naime, Grad Ludbreg ima dugu i bogatu glazbenu tradiciju, posebice na puhačkim instrumentima. Prvi pisani trag o Puhačkom orkestru Ludbrega datira iz 1893. godine, te iz 1896. kad gradski orkestar muzicira zajedno sa čuvenim orkestrom Rambergove pukovnije, za vrijeme posjete Austro-Ugarskog carskog princa Ludbregu. Uz prekide i nestalnosti

kroz desetljeća, 1997. godine, utemeljen je današnji Puhački orkestar grada Ludbrega, kao udruga građana.

Broji 40-tak glazbenika, nezaobilazan je i vrijedan kulturni ambasador grada i regije. - Godišnje bilježimo 30tak nastupa, a sudjelovali smo dosada na različitim susretima, koncertima i smotrama u gotovo svim gradovima Hrvatske. Gostovali smo u Republici Mađarskoj u Letenyu i Pećuhu, sudjelovali smo na Međunarodnoj smotri puhačkih orkestara u Koprivnici 2003., državnom natjecanju mažoret timova u Sinju, Opatiji i Ludbregu, na velikom kurentovanju u Ptuju, dva se puta plasirali među 15-tak ponajboljih orkestara u Hrvatskoj. – priča Marko Prepelić koji ravna orkestrom.

Puhački orkestar stalno je prisutan na smotrama puhačkih orkestara Varaždinske županije. Puhački orkestar grada Ludbrega danas djeluje kao sekcija pri “Pučkom otvorenom učilištu D. Novak” u Ludbregu. Repertoar

Limena glazba Sv. Martin Breznički Hum

Puhački orkestar grada Ludbrega orkestra bazira se na klasičnim djelima domaćih i inozemnih autora, a izvodi i suvremene popularne sklad-

be i koračnice. Orkestar obnavlja i popunjava svoje članstvo glazbenicima iz šire ludbreške regije, čiju osno-

vu čine polaznici Osnovne glazbene škole, koja djeluje pri Pučkom učilištu u Ludbregu.

Lovro Povijač ponovo najbolji Lovro Povijač, trombonist učenik je šestog razreda osnovne glazbene škole pri POU „Dragutin Novak“ u Ludbregu, u klasi prof.

Marka Prepelića.

Njegov natprosječan talent pokazao se već u prvom razredu glazbene škole, te je uz pomoć svog nastavnika, ravnatelja i učitelja glazbene škole u Ludbregu bio motiviran i upućen u svijet pravilnog sviranja i muziciranja.

Svojim je zalaganjem i upornim vježbanjem te redovitim nastupima koji se održavaju skoro svaki mjesec u Ludbreškoj glazbenoj školi, osvojio prvu nagradu i prvo mjesto na državnom natjecanju mladih glazbenika: (52. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa), koje se održalo 9. travnja ove godine u Samoboru.

Ludbreška glazbena škola može se također ove godine pohvaliti i

međunarodnim nagradama. To su dvije prve nagrade (klavir) u Sloveniji te prva nagrada (trombon) u Srbiji, i nekoliko drugih i trećih nagrada koje su kao i sve ostale novosti i obavijesti vidljive na internetskim stranicama osnovne glazbene škole u Ludbregu. Dokaz je to kvalitetnog rada mladih ludbreških glazbenika koji se nadaju kako će škola uskoro djelovati kao samostalna ustanova.

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner

I Ludbrežani se prisjetili F. Galovića Sredinom travnja Ludbrežani su imali priliku prisjetiti se važnog hrvatskog književnika – Frana Galovića. Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i Matica hrvatska Koprivnica organizirali uz 100-u obljetnicu smrti književnika hrvatske moderne i autora kajkavskog ciklusa „Z mojih bregov” Frana Galovića predstavljanje edicije Sabrana djela Frana Galovića I-VI. Predstavljanje je održano u Gradskoj knjižnici Mladen Kerstner u Ludbregu u sklopu programa Ludbreg petkom.

– Ovo je zaista iznimno vrijedan projekt, na ovaj način izdvajanje sabranih djela Frana Galovića. I mi možemo biti ponosni na ovu ediciju jer zapravo jesmo dio Galovićevoga habitusa, Galovićeve Podravine i zbog toga je ovo istovremeno i naše izdanje iako je izdavač Matica hrvatska, Koprivnica. – kazao je na predstavljanju gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nakon Koprivnice, Zagreba i Đurđevca, edicija je tako predstavljena i ludbreškoj publici, a cilj je kulturnoj javnosti skrenuti pozornost na cjelokupni opus Galovića, ali i na njegovanje kajkavskog narječja.

– Galović je uistinu jedan od velikih hrvatskih književnika, a njegov je značaj u tome jer je u svojoj sjajnoj zbirci Z mojih bregov oživotvorio, revitalizirao kajkavštinu nakon stotinu godina od ilirskog pokreta. Galović je prema prof. Milivoju Solaru, glavnom uredniku edicije, uz Krležu jedan od nositelja novije hrvatske lirike kroz cijelo 20.st. – rekao je na predstavljanju Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvat-

Crn -bel Crn-bel... crn-bel V trsju popeva, Grozdje dozreva...

Crn-bel...

Dok večer se zmrči, On pesmo zavlači, Drago starinsko, Veselo vinsko: Crn- bel... crn-bel...

Jesensko to pesmo Mi čuli vre jesmo Tri večeri tu...

Crn-bel

Okupljeni gosti na predstavljanju edicije

Biografija

Goste je pozdravila v.d. ravnatelja Edita Kutnjak - Zlatar ske Koprivnica.

U predstavljanju edicije sudjelovao je i Mladen Kerstner, sin poznatog Ludbrežanina, pokojnog Mladena Kerstnera.

– Drago mi je što predstavljamo ovu ediciju i u, slobodno mogu reći, mom Ludbregu. Fran Galović živio je samo 27 godina, da je poživio

sigurno bi bio među pet vodećih hrvatskih književnika, no on je u u svojih 27 godina uspio kvantitativno stvoriti izuzetno mnogo, a istovremeno i kvalitetno. – zaključuje M. Kerstner.

O liku i djelu Frana Galovića govorila je i Ludbrežanka, profesorica Lidija Novosel.

Fran Galović rođen je nedaleko Koprivnice u selu Peteranec 1887.godine, a poginuo je na samom početku Prvog svjetskog rata 1914.godine. Za života je uspio objaviti svega četiri omanje knjige, a tek posthumno objavljena su mu opsežna djela, te brojna izdanja pojedinih djela.

Iza sebe ostavio je golem i žanrovski raznolik opus, koji karakterizira pluralizam umjetničkih i estetskih programa.

– Galović je započeo kao štokavski pjesnik, počeo je sa štokavskim stihovima, no doista je tek u kajkavskim stihovima postigao umjet-

I znamo, da je leto Otišlo je, eto Baš kakti u snu...

Crn- bel... crn-bel...

(F. Galović) ničku razinu s ciklusom Z mojih bregov koja je objavljena posmrtno.

U tom se ciklusu vratio izvornoj, autohtonoj kajkavštini svojega rodnog Peteranca. – objašnjava L. Novosel.

Osvrt na ediciju dao je i književnik Darko Pernjak. U interpretativnom i glazbeno-kantautorskom programu sudjelovali su Ivana Betlehem, Zdenka Čavić i Bemian duet.

Predstavljanje je bilo popraćeno bogatom kompjuterskom projekcijom slikovnih priloga o Franu Galoviću.

14

SP O R T

5. svibnja 2014.

Badmintonom protiv stresa

Popularna sportska igra badminton odnedavno se može zaigrati i u Sportskoj dvorani u Ludbregu. Na prvo okupljanje novooformljene sekcije odazvalo se 12 rekreativaca, a sudeći prema izjavama, za očekivati je da će se pridružiti još zaljubljenika u ovaj sport. U stresnoj svakodnevici badminton se nametnuo kao izvrstan način smanjenja napetosti i idealan je za sve dobne uzraste.

Rekreativnu sekciju vodi prof.

Milivoj Dretar koji je pokrenuo učeničku sportsku grupu u OŠ Jalžabet u kojoj je zaposlen.

- Nekada se badminton igrao pred svakom kućom, na ulici i po igralištima. Sada se sve manje takvo nešto može vidjeti. Iako se često misli da je badminton nekakav sporedni sport, itekako je

popularan u svijetu. Mogu ga igrati gotovo sve generacije, a uspjeh garantira i dobra kondicija. Od Grada smo dobili termin u Sportskoj dvorani, a po ljeti će biti prilike da zaigramo i vani. Za sad smo počeli samo rekreativno, no bude li dovoljno zainteresiranih, možemo razmišljati o klubu – naglasio je prof. Milivoj Dretar.

Inače, o popularnosti badmintona svjedoči i sve veći interes u školama.

- Doista hvale vrijedna inicijativa i u potpunosti je podržavam. U osnovnim školama badminton je ravnopravan sa svim ostalim sportovima te ima sve više poklonika.

U OŠ Ludbreg natječemo se nekoliko godina na županijskoj razini i ove smo godine osvojili 3. mjesto ekipno. Dakle, baza po-

Na prvo okupljanje stiglo 12 rekreativaca stoji, samo treba hrabro krenuti i uspjeh je zajamčen. Ova ekipa je jako dobra, ima dobre potencijale

- rekao je Tomica Letina, nastavnik TZK. Rekreativci se nadaju da će se uskoro ukazati i sunce kako

bi se badminton, ta popularna igra, zaigrao i na otvorenom, kako bi privukli još zaljubljenika u nju .

Klubovi iz našeg središta u Županijskoj ligi na visini zadatka Sezona 2013./2014.u 1. Županijskoj ligi potvrdila je visoku kvalitetu nogometa koji se igra u našem kraju. Tri naša županijska prvoligaša tvrd su orah svima , a poredani su od samog vrha do sredine ljestvice.“ Zadrugar“ je u trenutku pisanja tekst vodeći klub Lige, klub koji je na 1.svibnja na svojem terenu u vrlo dobroj utakmici s 3-1 svladao tradicionalno neugodnog rivala iz Slokovca. Njegova prednost na vrhu mogla je biti još mnogo izraženija u bodovima ,kiksalo se na više utakmica. Sva sreća i prvi pratitelj

„Plitvica“ iz Gojanca imala je neuvjerljivo proljeće. Ovako do kraja prvenstva slijedi veliki boj za titulu između dva kluba. Prvak lige kao i nekoliko njih s vrha naći će se iduće sezone u novoj Međužupanijskoj ligi. Među njima po svim osnovama bit će i Cowboyi iz Hrastovskog.

Petoplasirana Plitvica iz Selnika i devetoplasirana Sloga imali su niz dobrih utakmica , poglavito u drugom dijelu prvenstva. No imali su i niz problema, što s ozljedama , što sa pribavljanjem dostatnih sredstava za natjecanje. Pogotovo je tu

u neugodnom položaju Sloga , jer Slokovec je malo mjesto gdje vrlo teško popunjavaju ekipu s mlađim naraštajima jer djece gotovo pa i nema. Preživljaju zahvaljujući velikom entuzijazmu trenera i igrača koji razumiju trenutak. No jedan naš ludbreški poznati djelatnik jednom je rekao; „Doći će jednom trenutaka kada će Županijsku, odnosno Međužupanijsku ligu činiti polovica klubova iz našeg Središta“. Vjerujemo da će se to uskoro dogoditi jer ovdje rastu kvalitetni nogometaši.

Neven Jerbić

Naši županijski prvoligaši u igri

Ludbreške mažoretkinje I ovo je proljeće Ludbreškim mažoretkinjama i Twirling klubu Ludbreg donijelo velik uspjeh.

Na Državnom prvenstvu koje se održalo u Novoj Gradiški postigli su odlične rezultate. U kategoriji paradne grupe ludbreške udruge osvojile su zlatno odličje i time se kvalificirali na Europsko prvenstvo koje će se održati krajem rujna u Slavonskom Brodu.

U kategoriji pompona također u vrlo jakoj konkurenciji, nakon 2008., Ludbreg je ponovo zlatan i time se kvalificirao kao klub na Svjetsko prvenstvo u twirlingu koje se održava iduće godine oko Uskrsa u Italiji.

– Predstavili smo se u ukupno 4 kategorije i osvojili dvije zlatne medalje. Iznimno smo zadovoljni, a posebno nas raduje spoznaja da smo nakon 2008.godine ponovno kao grupa najbolji, zlatni.- priča Mirjana Pavičić predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba.

Mažoretkinje su nas već pomalo navikle na odlične rezultate, no do njih nije lako doći. Radi se tu o višegodišnjem trudu.

– Mažoretkinjama sam se pridružila prije deset godina. – kaže srednjoškolka Marija Kirić i dodaje kako su motiv da im se pridruži bili ples, glazba i druženje. No sa zlatom oko vrata sve dođe na svoje.

– Potrebno je puno vježbati, no kad dođu i rezultati, osjećaj je

Pripreme za smotru Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg trenutno broje četrdesetak djevojčica i jednog dječaka.

– Trenira se puno, čak pet puta tjedno u trajanju od dva, pa i tri sata. Trenutno smo u pripremama za veliku smotru mažoret plesa i twirlinga u Ludbregu koja će se održati 14.lipnja, a naravno u pripremi su već i nove koreografije za nova državna prvenstva kao i novogodišnji program.

– priča Mirjana Pavičić i dodaje kako uspjeh ne dolazi preko noći već je rezultat marljivog rada.

Ludbreške mažoretkinje treniraju gotovo svakodnevno lijep. – ističe Karla Ciler. Državno prvenstvo posebno je obradovalo one najmlađe članice. – Bilo mi je jako lijepo, najviše mi se sviđalo jer je bilo jako puno gledatelja, a i sutkinje su pošteno sudile. Na idućem prvenstvu sigurno budemo još i bolje. – ispričala nam je Dora Strah, učenica drugog razreda Osnovne škole Ludbreg.

No, odličnim rezultatima tu nije kraj. Poznato ime, prvi hrvatski supertalent Tihomir Bendelja, kao član Twirling reprezentacije

Hrvatske osvojio je zlatnu medalju u dance kategoriji na Europskom prvenstvu održanom u Belgiji i time potvrdio svoju nadmoć u europskom twirlingu i dodatno nadopunio klupsku policu s peharima.

Potvrdio se Tihomir i kao odličan koreograf i trener. Naime Bernard Barać iz Twirling kluba Donji Kraljevec također u sastavu hrvatske reprezentacije, a kojem je Tihomir koreograf i trener osvojio je srebrnu medalju u dance kategoriji.

- Ponosni smo na rad ove udruge,

njihova upornost i kvaliteta prepoznati su, stoga ne čude ni ovi rezultati. U Ludbregu postoje brojne udruge i sportski klubovi, no u njima češće svoje mjesto pronalaze dječaci, stoga mi je drago što se ovdje okuplja velik broj djevojčica. Grad Ludbreg i dalje će podržavati rad ove udruge, no svakako zahvaljujem i roditeljima ove djece bez čijeg razumijevanja i potpore ne bi toliko kvalitetno funkcionirali. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ludbreškim mažoretkinjama i

Mirjana Pavičić Twirling klubu uspjeh nije udario u glavu. Odmah po povratku s natjecanja prionuli su na posao i spremni su za nove izazove.

SP O R T

5. svibnja 2014.

15

Sjajna promocija ludbreškog sporta Košarkaši „Grafičara“ pred krajem su prvoligaških kvalifikacija. Dojmovi su odlični. Ludbrežani u ovim kvalifikacijama igraju protiv znatno snažnijih ekipa, viših, s mnoštvom prvoligaških igrača pa i budućih europskih pa možda i svjetskih zvijezda poput Bendera i Žižića iz Kaštela , Bundovića iz Gorice . Može se reći da ludbreška košarka prolazi kroz svoje najsvjetlije trenutke. Početak ovog visokorangiranog natjecanja koje se igra po prvoligaškim regulama i koji iziskuje isto takvu organizaciju donijelo nam je gostovanje KK „Škrljevo“. Šuterska ekipa iz mjesta u Općini Bakar odlično je odradila prvu dionicu utakmice, iskoristila pomalo i impresioniranost naše ekipe.

U drugom poluvremenu povratak samopouzdanje i gubi se tek u neizvjesnoj završnici. Druga tekma donijela je gostovanje u Kaštel Sućurcu, u 24 sata prijeđeno je više od 1000 kilometara.

Naravno da je to ostavilo traga

Igra vrijedna gledanja

Naši košarkaši ponos su grada u utakmici koja je odigrana u novoj dvorani u tom dalmatinskom rasadniku talenata. Nakon utakmice večera , njoki s kozicama bili su zaista na visini, mediteranska hrana nekima nije bila dovoljna pa se udrilo na palačinke. U povratku na nekim odmaralištima naše atlete iskušali su se i sportskoj gimnastici.

Slijedeće utakmica donijela je prvu povijesnu pobjedu. Iako znatno viši, fizički dominantniji igrači Borova, nisu uspjeli stati na kraj velikoj želji Ludbrežana za pobjedom. Veliki obol pobjedi dao je trener Cesar sa odličnim savjetima centru Mariu Novaku i beku Andreju Bušiću koji su uz Poljaka bili arhitekti pobjede koja je digla na noge ludbrešku dvoranu. Na krilima te pobjede odlično se igralo u Gorici , protiv jednog od favo-

Najsvjetliji trenuci ludbreške košarke rita kvalifikacija čak se i vodilo nakon prvih dvadeset minuta.

Na kraju poraz u neizvjesnoj završnici. Bivši „finanzministar“ Ivan Šuker koji je u tom klubu već četrdesetak godina nije krio impresioniranost borbenošću

Ludbreški hrvači sve bolji

Hrvačice i hrvači HK „Ludbreg“ sudjelovali su na dva vrlo kvalitetna turnira. Na "Međunarodnom turniru prijateljstva" u Velikoj Gorici bilo je čak 530 natjecatelja , iz čak 10 država .

Ludbreška ekipa brojila je 17 natjecatelja , a vratili su se s tri odličja: Karla Samošćanec je u vrlo jakoj konkurenciji starijih djevojčica osvojila brončanu medalju, gdje je pobijedila suparnice iz najjačih hrvačkih škola - domaćina Metalca i Gavrilovića. Medalju istog sjaja osvojila je i Elena Beriša također kod starijih djevojčica, a srebrnu kod početnica Lucija Petrić. U konkurenciji mlađih dječaka Luka Balažinec je osvojio 5.mjesto odnosno izgubio je borbu za broncu od aktualnog doprvaka države. Vrlo slično je prošao Dario Filipović kod starijih dječaka osvajanjem petog mjesta, također je izgubio borbu za broncu uz vrlo dobro hrvanje. Kod kadeta Borna Kiš i Ivan Šimek su bili 4. Borna je izgubio borbu za broncu od aktualnog prvaka Srbije te prije toga superatraktivnim hrvanjem ostvario pobjedu protiv mađarskog predstavnika, imao niz prekrasnih poteza i u ostalim borbama u kojima je mogao ostvariti pobjede, vodio. Ivan Šimek je u borbi za broncu vodio protivnika 8:1 i držao protivnika u tuš poziciji kojeg je spasio kraj runde te je na kraju naš Ivan platio danak neiskustvu. Pobjede su još ostvarili i

Hrvanje u Ludbregu sve popularnije Bruno Frančić, Teo Varga-Črepinko, Filip Matijević, Ralf Vegh, Leo Petrić i Lovro Kiš koji su imali čak i do 35 konkurenata u kategoriji. Ogromne muke svojim iskusnijim protivnicima zadali su David Horvat, Lovro Stančin, Vilim Stančin i Patrik Balija, kod kojih su se pobjede već mogle namirisati. Isti hrvači svakim svojim mečom ostvaruju ogromne napredke, a pobjede bi zasigurno bile i ostvarene da je bilo povoljnijeg ždrijeba.

Lijep uspjeh ostvarili su naši hrvači na turniru u Sloveniji. U prvom dijelu u kategoriji do 66 kg starijih dječaka Luka Balažinec osvojio je broncu te Dario FIlipović . U drugom dijelu, naši kadeti su sve iznenadili i odnijeli još dva srebra. Prvo je čvrstim nastu-

pima Ivan Šimek u kategoriji do 54 kg došao do finala gdje je bio puno bolji od protivnika, ali se sam doveo u nezgodnu poziciju te nesretno izgubio.

Onda je požrtvovnim, atraktivnim i pametnim hrvanjem naš Borna Kiš u kategoriji do 80 kg pomeo konkurenciju do finala, gdje je nastavio u istom tonu, ali je protivnik bio dosta iskusniji pa je ovaj puta Borna sportski priznao poraz. Svi dečki su hrvali čvrsto, agresivno i pametno te slušali trenere pa su zavrijedili svaku pohvalu.

Sklopljena su i prekrasna prijateljstva i dogovorena zajednička suradnja ponajprije sa kolegama iz Murske Sobote pa Lenarta, Poljčana, Maribora.

Dečki svaka čast.

Neven Jerbić

naše ekipe, lijepo je nas počastio, a njegove grandiozne klipiće većinom je u slast pojeo moj sjajni sukomentator u prijenosima Igor Dijanošić. Povratak je također bio zanimljiv, provukao se na čak četiri sata iz nedaleke

Gorica. Na to je utjecao očevid koji je morao biti obavljen nakon lakše havarije našeg prometala. Drugi dio kvalifikacija počeo je gostovanjem u mjestu Čavle u njihovoj lijepoj dvorani u kojoj svoje utakmice igra odlična ekipa iz obližnjeg Škrljeva.

U prvom dijelu odličan otpor domaćinu u čijim redovima igra pet-šest prvoligaških igrača, pogoduje veliki izbor iz obližnje Rijeke. U drugom dijelu malo put, malo precizni domaći igrač i dovode utakmicu u izvjesnost. Večera je bila zaista iznenađenje. Nedaleko od mjesta igranje nalazi se restoran „ Putniku“. Onako s ceste ne izgleda impresivno, no kada smo ušli u njega , u njegov aneks, bili smo ugodno iznenađeni. Sve puno gostiju iz inozemstva. Posebna priča je večera. Prvi klupski operativac Siniša Beser nakon Dalmacije okrenuo je ploču. Na meniju je bio „pojačani“ fažol, sjajna“ lagana“ večera u 21 sat, uz koju je sjajno sjelo i pokoje „Velebitsko“. Popularni Čiko nije se dao , potegao je „Pančinu“ iz f laše, usprkos čaše u neposrednoj blizini. Kaže naš junak „Navika je navika“. Igrači su si dali truda no nije se moglo sve „izist“. Punog „droba“ naša se ekipa vratila u ranim jutarnjim satima. A onda je uslijedio susret protiv snažnih Kaštela na domaćem parketu na kojem je opet pružen sjajan otpor ekipu u kojoj nekoliko igrača ima i do 2.000 eura plaće. Veselimo se itekako i ostatku kvalifikacija , koje donose oglede protiv Borova u gostima te Gorice kod kuće.

Neven Jerbić

Petar Rodik, pojačanje ludbreškim rukometašima

Roda kod kuće ni „zuc“ U redove rukometnog trećeligaša 'Ludbreg - Mljekara Bohnec' u zimskom razdoblju pristigao je poznati varaždinski rukometaš Petar Rodik. Igra na poziciji lijevog vanjskog po potrebi srednjeg vanjskog. Za njim je već upečatljiva karijera. Taj 33-godišnjak najprije je branio boje RK Varteks di Caprio. Potom je igrao u Sloveniji, u Velikoj Nedelji i Gorici, Umagu, u Francuskoj u drugoj ligi, pa povratak u Hrvatsku u Ivanec i Čakovec. Posljednja destinacija bio mu je daleki Oman.

Znamo da su rode ptice selice, ali ipak.. ; -Pečalbarim već 10-ak godina, ali nije mi žao.

Upoznao sam mnoge gradove i države, a Oman mi je ostao u posebno lijepom sjećanju. Tamo su u klubu neke turbulencije i nadam se da ću se tamo vratiti, bio sam bez lažne skromnosti jedan od najboljih - kaže Rodik. Kako je došlo su suradnje s ludbreškim rukometom?

-Došao sam na nagovor

prijatelja Emersona Žnidarića pomoći vašem klubu, do daljnjeg igram za ludbreškog trećeligaša. Vrijedno treniram i nadam se igrama na visokoj razini. - Daje znatan doprinos ekipe što znači u prosjeku 10ak golova. Pitamo ga kako su ga dočekali dečki, a on će u šaljivom stilu: -Iako sam zgodan i šarmantan, ne primjećujem ljubomoru kod suigrača. Dobri su oni van terena.

-Naravno, to implicira da na parketu i nisu nešto, a ovi mu naravno, nisu ostali dužni: -Znate da klubovi za koje je Roda igral dosad ispadaju iz liga. Mi smo usprkos njemu u boljoj situaciji. A doma ne smije ni 'zuc' jer mu je supruga bivša svjetska prvakinja u savate-boksu!“ Dečki iz kluba dobili su dostojnog partnera za šae pošalice, ali i odličnog suigrača koji će im pomožći u ostvarivanju natjecateljskih ambicija.

Neven Jerbić

16

Z A N I ML J I V O ST

5. svibnja 2014.

Uskrsna tradicija u Poljancu

Kotačkanje na najveći blagdan

Žitelji Poljanca, najmlađeg naselja Grada Ludbrega, već dugi niz godina svaki Uskrs provode jednako u kotačkanju. Drevna igra u našem se kraju može vidjeti samo ovdje jer je vrlo rijetka u Hrvatskoj.

Naši domaćini kažu da se prema njihovim saznanjima igra njeguje u samo još dva podravska sela, a možda još kojem selu diljem Lijepe naše.

-Moj pokojni otac se još kak dečec kotačkal. Umrl je pred 20 let u 68. On je pripovedal kak su se i stariji kotačkali. To znači da je kotakčanje prisutno u Poljancu između 100 150 let – pričao nam je Đuro Dožaić koji je i sada na uskrsno popodne došao pogledati kako kotačkaju mlađe generacije.

Kotačkanja dakle, ima

‘teren’ – kaže Đuro.

Igra je zapravo vrlo jednostavna. Dvije su ekipe, jedna baca drveni kotačić prema drugoj koja ga palicama s ovećom površinom pokušava odbiti prema protivnicima što dalje i tako osvajati teren.

Dubravko nam je dodatno pojasnio: -Bitno da je približno isti broj igrača s obje strane, znalo je biti i do 15 igrača po ekipi.

Mora se hititi da padne par metara prije protivničkih igrača da se smanji rizik od ozljedi, slično kak kod poput softbola.

Drveni kotačić ili furek kak b mi to zovemo mora biti od šljive jer se od tog drva najteže raspadne. Dogovorili smo se da ploha za odbijanje na palici nesme biti veća od 50 x 50 cm, i uglavnom svi imamo

Pravi znalci u igri kotačkanja

Igra je zapravo vrlo jednostavna malo u Hrvatskoj, ali je ovo u Poljancu zasigurno najstarije. A ima i jedna priča kako nije riječ samo o uskrsnom običaju.

-Oni koji točno znaju tu priču više nisu među živima.

A govori da su se naši Poljančani koji su bili pripadnici Austrougarske vojske preci vraćali sa solunskog fronta iz Prvog svjetskog rata i osmisliti igru da bi prikratili vrijeme višemjesečnog povratka u Poljanec. Kući su stigli na uskrsno jutro i zato se u Poljancu kotačkaju svakog Uskrsa – kažu domaćini naši.

‘Igralište’ je na cesti, usred Kalničke ulice koja vodi prema Luki. Iz praktičkih razloga.

-Prvo se igralo na glavni cesti po prašini i blatu jer onda nije bilo asfalta. Kako se povećaval promet tak se igra nakratko preselila na ulicu prema prugi, a onda na ovaj

manje. Moj je od aluminija, to je bil poklon Austrijanaca koji su dolazili u Poljanec. Igralište je dugo oko 100 metri, igra se od na jednoj stranici ulice kukuružnjaka do čempresa na drugoj jer su tam zrušili kukuružnjaka – ističe Dubravko.

Nekad je znalo biti i pravih ozljeda, potvrđuju igrači koji su svih dobnih skupina, od dječaka, do ovih srednjih

Igralište je na cesti

Kotačkanje je prisutno između 100 i 150 godina

godina, pa do poznih godina.

-Bilo je krvavih arkada, i noseva, bilo je i drugih manjih ozljeda, ali presječenih križni ligamenata. Tom je bila najteža ozljeda dosad – kažu igrači.

Eventualne ozljede nikad nije utjecale na interes žitelja klao igrača i gledatelja iako ih je sada bilo nešto manje.

-Malo nam je ova kišica pokvarila štimung, a i klub je morao na nogometnu utakmicu, pa nas danas nas tu nema puno, u ekipama su po četiri igrala, a i gledatelja je manje. – Doznajemo u time-outu kojeg ima kao u većini sportova. On se zove u slučaju potrebe – ako neki igrača mora obaviti fiziološku potrebu ili je – žedan.

-Čim je veća vrućina i temperatura onda su time-outi svaki čast. Nema time-outa radi čik-pauze. Tu uz ograde uvijek ima dovoljno okrepe, a puno puta su se vrtjeli ražnji za kotačkanje – kaže Đuro koji je tražio od igrača da pre-

kinu time-out koji se odužio na 10-15 minuta.

Pobjedniku idu samo lovorike i pravo da se poraženima može bez posljedica rugati iduću godinu danas. I sve drugo očito je nevažno, izuzev tradicije.

-Glavno je da uskrsno popodne provedemo na kotakčanju, i mlađi i stariji, što više mještana raznih generacija.

Nama je najvažnije da odigramo i održavamo tradiciju kotačkanja na Uskrs - kažu Poljančani.