Ln 87

LIST GR ADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. sr pnja 2014.

BROJ 87 / GODINA IX.

ŽETVA PŠENICE

Vrijeme ne ide u prilog Prihvaćen rebalans

Povećanje proračuna

/str. 5./

LJETO U LUDBREGU

/str. 2./

Martin Sagner

Naš dobri Dudek /str. 12./

/str. 8.-9./

CRTANJE, KUHANJE I IGRE NOGOMET

SPORT

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

ATLETIKA

Cajnger plac

Priče iz prošlosti /str. 16./

Nova međužupanijska liga

Medalja sa Svjetskog prvenstva

2

A KT U A L N O

Gradsko vijeće Vijećnici SDP-a, HNS-a, HSUa, Laburista te vijećnici HDZ-a, HSS-a i HSP-a na posljednjoj održanoj sjednici usvojili su predloženi rebalans proračuna. Suzdržani su bili tek vijećnici HSLS-a. Prihodovna strana proračuna povećana je za 2.075.430 kuna ili za 8,51 posto. Najznačajnije povećanje prihoda za 1.095.780 kuna planirano je kod kapitalnih prihoda iz državnog proračuna i odnosi se na sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja i europskih integracija namijenjenih za adaptaciju zgrade „Stare škole“ u Ludbregu.

Ukupni rashodi povećani su za 2.241.947 kuna ili za 10,24 posto.

Osnovnoj školi Ludbreg osigurana su dodatna sredstva u iznosu od 324.000 kuna za nabavku knjiga za sve učenike osnovne škole.

Projekt „Zeleno podeželje“ odnosi se na implementaciju marketinško/promotivnog sustava za lokalne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete. Vrijednost ukupnog projekta iznosi 404.277 kuna od čega Europska unija financira 85% a grad 15% vrijednosti projekta. Za financiranje navedenoga projekta u proračunu za 2014.godinu osigurano je 364.846 kuna.

Projekt „MEDGEN BORZA“ – predviđa osnivanje međugeneracijskog središta u prostorijama udruge umirovljenika, a cilj kojeg je osigurati brigu i skrb za starije i nemoćne. Za potrebe provođenja projektnih aktivnosti predviđena je adaptacija prostora udruge, uređenje kuhinje i dnevnog boravka.

Vrijednost ukupnog projekta iznosi 385.000 kuna od čega Europska unija financira 85 posto, a grad 15 posto vrijednosti projekta. Za financiranje navedenoga projekta u proračunu za 2014. godinu osigurano je 310.601 kuna.

Ukupna vrijednost oba projekta iznosi 789.277 kuna od čega Europska unija financira 85 posto ili 670.885 kuna, a Grad 15 posto ili 118.392 kune.

31. srpnja 2014.

Prihodi u rastu – proračun povećan Novi vanjski izvori

Sjednice Gradskog vijeća nastavit će se ponovno na jesen - Napominjem da prema ugovoru Grad mora financirati 100 posto vrijednosti projekta, a po završetku svih aktivnosti ostvaruje pravo na refundaciju 85 posto sredstava, a koja mi moramo imati osigurana u proračunu. Ovaj rebalans je povećanje u odnosu na planirani, došli su i ti vanjski izvori, a taj se trend nastavlja i dalje.

Drago mi je što je klub vijećnika HDZ-a, HSS-a i HSP-a podržao ovaj rebalans proračuna jer on nije u korist gradske uprave, već građana, a kolege su to prepozna-

le. Sufinanciranje školskih udžbenika smatramo dobrim potezom, ulaganjem u našu djecu jer samo na taj način možemo biti grad znanja. Žao mi je što ovako značajne projekte od europskih pa onih kojima nastojimo olakšati početak školske godine nisu prepoznali vijećnici HSLS-a. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.Vijećnici su prihvatili i Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, zatim Odluku o darovanju

zemljišta potrebnog za izgradnju Srednje škole Ludbreg, Odluku o određivanju uvjeta i mjesta prodaje izvan prodavaonica na području Grada Ludbrega te Odluku o izmjenama i dopunama odluke o uređenju prometa na području Grada Ludbrega.

NIKOLA VIDAKOVIĆ

-Svi smo bili jednoglasni u odluci da ćemo ovaj rebalans proračuna podržati. U rashodovnoj strani vidljivo je da su osigurana sredstva za ova dva projekta kako za naše poljoprivrednike, tako za naše umirovljenike, vidljiva su povećanja za plaće, a na sastanku odbora za komisiju kojoj sam i ja član obrazloženo mi je da su to troškovi za Eu projekte koji će biti vraćeni kada projekti budu zgotovljeni. Teško je odvojiti sredstva za kupnju udžbenika i pohvalno je da će se olakšati roditeljima. Prvi puta vidimo da su se pojavili vanjski izvori.

Kao oporba pratit ćemo da sve ovo ne ostane mrtvo slovo na papiru, kako će se rebalans trošiti i da svi zajedničkim snagama ovaj rebalans održimo.

ŽUC najavljuje početak radova

Ministarstvo kulture najavilo je nastavak ulaganja na području Ludbrega. Tako je za uređenje cinktora Župne crkve predviđeno 50 tisuća kuna, za pil na Trgu Svetoga Trojstva 20 tisuća kuna, kapelicu Majke Božje Žalosne 100 tisuća kuna, za crkvu svetog Nikole u Čukovcu također 100 tisuća kuna te za Arheološki park 200 tisuća kuna. Lokacije je nedavno obišao i zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.

Radove je najavila i Županijska uprava za ceste. Postavljanje potpornog zida u Sigečaku u dužini stotinjak metara već je započelo.

Oporba je najavila detaljno praćenje promjena u proračunu

U pripremi Cajnger plac Turistička zajednica grada Ludbrega i Grad Ludbreg organiziraju još jedan program pod nazivom Cajnger plac, a koji će biti u znaku ludbreških udruga.

Program će biti održan 23. kolovoza u poslijepodnevnim satima.

- Bit će to prilika da ludbreške udruge na Trgu Sv. Trojstva prezentiraju svoj rad i svoje programe, iskoriste priliku za druženje i mogućnost za učlanjivanje novih članova ili sudjeluju u kulturno-zabavnom programu. – rekla je Andreja Horvat, predsjednica TZGL-a.

Rok za prijavu je 14. kolovoz.

Ministarstvo kulture i ove godine uložit će u obnovu

Radovi na Sigečaku

Nakon usvajanja rebalansa proračuna, nastavljen je pozitivan niz tzv. vanjskih izvora. Iz Ministarstva turizma tako je povučeno 70 tisuća kuna za Izradu idejnog rješenja i studije izvodljivosti te izrade analize troškova i koristi za izgradnju „Centra za posjetitelje“.

Cilj ovog projekta je izrada Idejnog rješenja, izrada studije izvodljivosti te izrada analize troškova i koristi zajedno sa ekonomskom i financijskom analizom kako bi ovaj projektni zadatak bio spreman za kandidiranje na EU fondove. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je Odluku o neposrednom sufinanciranju nabave specijalnog komunalnog vozila za sakupljanje komunalnog otpada na području Grada Ludbrega. Za tu svrhu Fond je osigurao iznos od gotovo 700 tisuća kuna. Komunalno vozilo neophodno je potrebno za učinkovito gospodarenje otpadom na području Grada Ludbrega i njime će se omogućiti učinkovitije gospodarenje otpadom u skladu s osnovnim načelima Zakona o zaštiti okoliša.

Ministarstvo graditeljstva za uređenje nogostupa u Ulici Rudlofa Fizira i Ulici Bože Hlasteca osiguralo je 70 tisuća kuna.

– Još je u planu postavljanje ležećih policajaca u Apatiji i Sigecu kako bismo na tom dijelu povećali sigurnost u prometu te asfaltiranje dionice GlobočecSlokovec.

Nakon održavanja manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje očekuje se početak radova u

Frankopanskoj ulici. – objasnio je Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste.

Rekonstrukcija Frankopanske ulice odvijat će se u tri faze, a odlučeno je da radovi započnu poslije najveće ludbreške manifestacije kako se ne bi remetio prometni tok u to vrijeme.

Program će se održati 23. kolovoza

A KT U A L N O

31. srpnja 2014.

3

Novih 86 učenika u Srednjoj školi Ludbreg

Ludbreška srednja škola od jeseni će sigurno brojiti 86 učenika više, a kako se očekuje brojka bi nakon jesenskog roka mogla biti veća za još nekoliko učenika. Prošle godine u Srednjoj školi Ludbreg upisani su učenici u gimnazijski odjel, zatim smjer brava te kombinirani razred pomoćnih kuhara, slastičara i vrtlara, a ove godine učenici su upisani u odjele – gimnazija, ekonomist, CNC operater, bravar- tokar, pekar te pomoćni kuhar, slastičar i vrtlar. Početak prijava u jesenskom roku za slobodna mjesta u srednjim školama predviđen je 25. kolovoza, dok će objava konačnih ljestvica biti 4. rujna 2014. godine. U Srednjoj školi Ludbreg ostalo je 5 slobodnih mjesta u odjelima opće gimnazije i ekonomije, dva su slobodna mjesta u odjelu bravara te jedno mjesto u odjelu pekara. Kod pomoćnih kuhara i slastičara slobodna su dva mjesta, a kod pomoćnih vrtlara 5 mjesta.

Pred sam kraj ljetnog upisnog roka potpisan je i darovni ugovor.

Naime na posljednjoj održanoj sjednici Gradskoga vijeća odobreno je da se Srednjoj školi Ludbreg daruje bez naknade zemljište koje je u vlasništvu Grada Ludbrega, a potrebno za izgradnju srednje ško-

USUSRET SVETOJ NEDJELJI Mjesec dana dijeli nas do početka manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje i proštenjarskog raspoloženja koje će zavladati gradom. Stoljećima duga tradicija hodočašća u jedinstveno svetište u Hrvatskoj iziskuje i kvalitetnu organizaciju.

Odbor za organizaciju „Ludbreške Svete Nedjelje“ kao privremeno radno tijelo za pripremu i organizaciju „Ludbreške Svete Nedjelje“ 2014. godine započeo je redovne sastanke.

U Odbor za organizaciju „Ludbreške Svete Nedjelje“ imenovani su: Božica Makar, presjednica Gradskoga vijeća Grada Ludbrega, Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika, Renata Potočnik, potpredsjednica Gradskoga vijeća Grada Ludbreg, Krešimir Šalig, vijećnik Gradskoga vijeća Grada Ludbrega, monsinjor Josip Đurkan, Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte, Darko Rak, voditelj Odsjeka za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu, Perica Horvat, stručni suradnik za komunalno redarstvo, Alen Sabol, direktor „Lukom“-a d.o.o. Ludbreg, Andreja Horvat – direktorica Turističkog ureda TZ Grada Ludbrega, Branko Dijanošić,

Prodaja mjesta za Svetu nedjelju

Od ponedjeljka, 4. kolovoza počinje prodaja mjesta za prodajne štandove, kao i za ugostiteljsku ponudu i zabavne sadržaje za 6. i 7. rujna tijekom manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje'. Na gradskim ulicama i trgovima osigurano je oko 400 mjesta za postavljanje štandova i ugostiteljske ponude.

Najviše prodajnih mjesta bit

le, a riječ je o oranici u Zagorskoj ulici od 9550 m2. Darovni ugovor potpisan je na simboličnoj lokaciji, samom zemljištu na kojem bi kroz nekoliko godina trebala „niknuti“ zgrada srednje škole.

- Ovo je ozbiljan projekt i ozbiljna institucija. Moram zahvaliti učenicima i roditeljima što su prepoznali kvalitetu što dokazuju ovogodišnji upisi. Stojimo iza stručnog kadra i kvalitetnog izvođenja nastave i tome težimo i dalje. Već sad pozivamo osmaše i roditelje da dođu u Srednju školu Ludbreg, a mi ćemo im rado dati sve informacije i osigurati kvalitetu u nastavi.

Srednja škola nije samo obrazovna institucija već i odgojna, dobivamo djecu, a iz nje izlaze mladi ljudi. – poručio je v.d.ravnatelja Josip Zdelar. Kupnju zemljišta vrijednog 592 tisuću kuna u jednakom su omjeru sufinancirali Grad Ludbreg i Varaždinska županija.

- Prenosimo zemljište jer izgradnju planiramo preko europskih fondova i kod svake aplikacije na europski fond ključno je da Srednja škola ima zemljište u svom posjedu. Srednja škola bitna je za istočni dio Županije, a i ovogodišnji upisi dokazuju njezin značaj. Želimo da škola ima suradnju s ludbreškim gospo-

Darovni ugovor potpisan je na simboličnoj lokaciji, mjestu buduće srednje škole Ludbreg darstvenicima jer cilj je školovati djecu ne za burzu već za radna mjesta u ovome kraju. – kazao je Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije.

Postavljanje kamena temeljca za izgradnju očekuje se iduće godine.

- U novoj školskoj godini imat ćemo oko 130 srednjoškolaca koji

će do izgradnje nove zgrade biti smješteni u centru grada u zgradi „Stare škole“ koju uređujemo, očekujemo da će se u samu adaptaciju uložiti preko 1,5 milijuna kuna, još će Županija uložiti znatna sredstva u opremanje. Nadam se da će veza koju smo započeli s gospodarstvenicima uroditi i tehnološkim parkom i na neki način

Pripreme za najveću ludbrešku manifestaciju

Očekuje se velik broj hodočasnika, pa sve valja pripremiti na vrijeme ravnatelj POU „Dragutin Novak“ Ludbreg, Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega, Boris Crnković, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg, Tomo Filip, predsjednik VMO Ludbreg.

Iz tiska ovih dana izlazi program manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje, a kao što je i uobičajeno težište je na vjerskim događajima.

U idućem broju Ludbreških novina objavit ćemo detaljan raspored događanja. će osigurano za štandove i ugostitelje u Ulici Petra Zrinskog, Gundulićevoj, Stepinčevoj i na Trgu slobode, a manji broj u Gupčevoj i Ulici kardinala Kuharića. Površine oko gradskog stadiona predviđene su za lunaparkove i druge zabavne sadržaje.

U ulicama kroz koje prolaze procesije vjernika pazit će se da štandovi budu izmaknuti na nogostupe tako da prometnice budu u potpunosti oslobođene

Ludbreški sejem ove će godine imati niz predavanja za kretanje procesija, kao i na to da sadržaj robe koja se izlaže ne narušava dostojanstvo vjernika.

Prednost u zakupu prostora i ovoga će puta imati prigode iskoristiti domaći zakupci s područja ludbreške regije kojima je omogućen izbor lokacije po želji.

Naime, prednost će imati oni koji žele zakupiti površinu ispred svojih poslovnih prostora, te zatim gospodarstvenici, obrtnici, vlasnici OPG-a s područja lud-

breške regije, kao i oni koji dolaze svake godine i uredno prema Gradu podmiruju svoju obveze.

Ako ne iskoriste pravo prioriteta zakupa površine, parcele će se ponuditi ostalim zainteresiranima koji dolaze iz drugih sredina izvan područja ludbreške regije.

Prodaja korištenja javnih površina obavljat će se u uredima gradske uprave na Trgu sv. Trojstva 14, 1. kat, svakog radnog dana do 15 sati.

zaokružiti strukovno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje i mislim da se time na pravi način uklapamo u razvoj školstva primjerenoga gospodarstvu i primjerenoga zaposlenju. – naglasio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Učenici će od jeseni biti smješteni u zgradi Stare škole u samom centru Ludbrega.

Ludbreški sejem od 4. do 7. rujna

Grad Ludbreg i ove će godine u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje prirediti 'Ludbreški sejem' kao središnji gospodarski događaj u sklopu programa. Sajamska manifestacija bit će održana od 4. do 7. rujna. Bit će to već 22. po redu Ludbreški sajam, a odvijat će se na površini središnjeg gradskog trga, kao i na parkiralištima ispred zgrada Hrvatske pošte i Pučkog otvorenog učilišta.

Očekuje se velik broj izlagača - poduzetnika, obrtnika, tvrtki, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji će se predstaviti svojim proizvodnim programom i uslugama, a sajam ima i prodajni karakter.

Na sajmu mogu sudjelovati i udruge, kao t oni koji promoviraju stare zanate.

U povodu novog Ludbreškog sajma bit će održano više zanimljivih popratnih programa. Između ostalih, Grad Ludbreg bit će organizator i domaćin poslovnog susreta s gospodarstvenicima iz Slovenije, a priredit će i stručno-radni skup na temu povezanih regija čime Ludbreški sejem postaje događaj i mjesto gospodarskog okupljanja poduzetnika i obrtnika iz šire regije, te pograničnih područja.

Prijave za sudjelovanje na Ludbreškom sajmu primaju se zaključno do 15. kolovoza u uredima gradske uprave, Trg sv. Trojstva 14, a prijavnice su dostupne i putem weba www.ludbreg.hr Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: v.d. Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

4

A KT U A L N O

Alen Sabol, direktor Lukoma Grad i građane Ludbrega u narednom razdoblju očekuju važne promjene u organizaciji, načinu i plaćanju zbrinjavanja otpada.

Tijekom srpnja je Gradsko vijeće Grada Ludbrega donijelo odluku o povjeravanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada gradskoj komunalnoj tvrtki Lukom. U jednom dijelu riječ je o formalnom usklađivanju sa zakonskim odredbama jer je Lukom i dosad to radio, ali i o nizu stvari koje obvezuju i Lukom i Grad. To nam je pojasnio Alen Sabol, direktor Lukoma: -Odluku o zbrinjavanju otpada mora donijeti predstavničko tijelo lokalne samouprave, pa je odlukom Gradskog vijeća izvršeno usklađivanje sa zakonskim aktima.

Zakon propisuje i uvjete pod kojima se vrši zbrinjavanje otpada. Zakon ne pita imaš ili nemaš uvjete.

Da budem potpuno jasan - ako se želi time baviti jednostavno mora se time početi i uskladiti sa Zakonom, osposobiti se za prikupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada, te odvojeno prikupljati otpadni papir, metal, staklo, plastiku i tekstil, kao i krupni(glomazni) komunalni otpad.

A nama zaista predstoji puno toga što moramo napraviti. U zadnjih 10-ak godina problem otpada nije riješen, pa nam je to sada jedna od osnovnih preokupacija – ističe Alen Sabol.

Što treba napraviti?

-Lukom nema dozvole za gospodarenje otpadom, za odvoz, za odlagalište. Pokrenuo sam mjere da se one ishode. Za razliku od nekih sredina poput Preloga koji nam u tome mogu biti primjer, mi niti imamo reciklažno dvorište, ni dovoljno vozila za odvoz, a i neriješene druge stvar propisane zakonom. Moramo sanirati odlagalište u Meki, početi s odvojenim sakupljanjem otpada, riješiti problem odlaganja. Najkasnije do kraja godine mora stati dovoz otpada na postojeće gradsko od-

31. srpnja 2014.

Zbrinjavanje otpada i širenje rada na općine lagalište. U tijeku su razgovori da pronađemo kamo ćemo odvoziti otpad i pod kojim uvjetima.

Buduće regionalno odlagalište Piškornica još 3-4 godine neće početi s preuzimanjem, pa do tada moramo naći privremeno rješenje i premostiti te godine. –

Je li poznato kamo bi i kako trebalo odvoziti ludbreški otpad?

-Cilj je da za Ludbreg i građane bude najbolje rješenje. Čini se izglednim da bi otpad mogli odvoziti na odlagalište Velika Trnovitica, između Bjelovara i Garešnice. Moramo uvesti odvajanje otpada u svim prigradskim naseljima, da ga nemaju samo Ludbreg i Selnik. Možda ćemo koristiti i vreće jer se čine funkcionalnijim iz više razloga. Nadam se da ćemo odvoz u Meku prekinuti i prije konca godine. Smeće se ne smije istovarivati po grabama i šumama, a za 15 godina bit će obveza reciklirati 80 posto otpada.-

Zna li se cijena tih promjena?

-Dosad za Meku nismo imali troškova za odlaganje, a u Velikoj Trnovitici ili ako bude drugdje morat ćemo plaćati. Moramo se izboriti za što povoljniju cijenu, a neke projekcije govore da bi tamo cijena bila 600 kuna po toni otpada. Da bismo smanjili svoje troškove odvoza na novo odlagalište, planiramo nabavu novog i većeg auto-smećara koji odjednom može primiti više otpada da smanjimo broj ruti do budućeg odlagališta. S postojećim 11 godina starim kamionom ne možemo računati na racionalizaciju. Dakle, trebamo tro-osovinac koji može zaprimiti više od 22 kubika. Pri kupnji novog kamiona za odvoz otpada sudjeluje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji nam je već odobrio 700.000 kuna za tu namjenu. Kad je riječ o Fondu očekujemo pomoć i za gradnju reciklažnog dvorišta u Meki. U pravilu, oni 100 posto daju za projektnu dokumentaciju, a za samu gradnju 80 posto sredstava.-

Uskoro se uvode obračuni prema količini, točnije volumenu prikupljenog otpada

Bit će promjena i u obračunu odvoza?

-Uskoro uvodimo obračune prema količini, točnije volumenu prikupljenog otpada. To je zakonska odredba prema kojoj moramo ukinuti obračun prema broju članova domaćinstva kako je sad.-

Došli ste na čelo tvrtke prije 4 mjeseca, koji su prvi zadaci?

-Prema analizi zatečenog stanje je slijedeće: prvi problem je likvidnost. Poduzeli smo mjere za bolju naplatu potraživanja. Od Grada redovito naplaćujemo potraživanja, ostaje nam da riješimo još druge korisnike. Popravlja se, ali se moramo stalno boriti za svoja sredstva da bi ih mogli usmjeriti u razvoj. Drugi problem je što prema novom Zakonu o vodama nije riješeno izdvajanje djelatnosti odvodnje koja ne smije biti u Lukomu, to se moralo napraviti do kraja 2013. Pokrenut je postupak da se odvodnja izdvoji iz Lukoma.

I treći problem, nedostatak dozvola za gospodarenje otpadom, neke su istekle, drugih nije bilo.-

Kao dipl. pravnik bili ste dugogodišnji pročelnik u gradskoj upravi, no dobro ste upoznati s prethodnim djelovanjem tvrtke. Kakva je sada Vaš vizija Lukoma u budućnosti?

Alen Sabol ispred gradske tvrtke Lukom d.o.o.

-Radio sam pet godina u gospodarstvu prije dolaska u gradsku upravu, a bio sam dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora Lukoma i vjerujem da će mi prethodna radna iskustva pomoći u ostvarivanju planova razvoja Lukoma. Mora biti tvrtka koja će poslovati pozitivno, razvijati se i pružati što kvalitetnu uslugu, ali uz najnižu moguću cijenu. Djelatnosti tvrtke su zbrinjavanje otpada, održavanje javnih površina, te održavanje javne rasvjete, groblja, cesta, pogrebni poslovi,

dimnjačarska služba, upravljanje stambenim zgradama i dijelom niskogradnja.

Plan je, već smo počeli razgovori u tom smjeru, da susjednim općinama ponudimo da i za njih obavljamo komunalne poslove.

Već radimo održavanje javne rasvjete za četiri 'ludbreške' općine.

Za sve poslove možemo im ponuditi kvalitetnu uslugu i vrlo prihvatljive cijene.

“N

ajkasnije do kraja godine mora stati dovoz otpada na postojeće gradsko odlagalište. U tijeku su razgovori da pronađemo kamo ćemo odvoziti otpad i pod kojim uvjetima.”

Za većinu poslova općine sad moraju raspisati natječaj ili dati koncesiju, ne mogu same raditi dosta toga, niti biti niži s cijenama prema svojim žiteljima. A mi smo blizu i odmah možemo obaviti posao, dobili bi brzo i kvalitetno rješenje, nižu cijenu. Jer Lukom nije osnovan da ostvaruje visoke profite već da uslugom i cijenom građani budu zadovoljni. Spremni smo preuzeti njihove komunalce na neodređeno vrijeme da imaju dugoročnu perspektivu, te zapošljavati nove ljude iz njihovih sredina razmjerno učešću ostvarivanja prihoda.

Optimist sam jer će općine kroz računicu vidjeti da im je

nabolje rješenje u povezivanju s nama gdje će imati kontrolu nad cijenama, a kvaliteta zajamčena.

Već razgovaramo o zajedničkim interesima - rješavanju problema reciklažnog dvorišta za sve, već smo preuzeli groblja u Općini Martijanec. Plan je razvoj djelatnosti niskogradnje - od gradnje staza, pločnika do održavanja i asfaltiranje nerazvrstanih cesta.

Plan je nabaviti JCB – stroj kojim bismo proširili poslove niskogradnje. Lukomu nedostaje kvalitetni stroj za čišćenje ulica. Ostalu mehanizaciju moramo osuvremeniti onom koja radi kvalitetnije, a ima manje troškove goriva i održavanja.-

Na čemu se posebno radi ovih dana?

-Pripremamo se za Svetu nedjelju, uređujemo grad. Poznato je da tvrtka daje glavnu tehničku i logističku pomoć za Svetu nedjelju, pa se moramo pripremiti. Preuzeli smo održavanje oba groblja u Bolfanu, a u planu je i ono u Čukovcu, radimo katastre groblja. Naši djelatnici radili su u svim mjesnim odborima na košnji i malčiranju. Imamo povećane poslove na održavanju javnih površina zbog učestalih kiša nakon kojih treba intervenirati na čišćenju, na košnji zbog neplanirano dugog intenzivnog rasta trave. Tako su ljudi maksimalno napregnuti u izvršavanju poslova. U Lukomu radi 29 radnika, a to je 14-20 ljudi manje nego lani koliko ih je zaposleno na državnom programu javnih radova. Fale nam radnici građevinske struke i za rad na komercijalnim poslovima. Inače, pripremamo se i za uređenje parka oko dvorca odnosno starog rada prema planovima stručnjaka hortikulture uvažavajući zahtjeve konzervatora - završio je Alen Sabol, direktor Lukoma.

A KTSUUASLRNEOT

31. srpnja 2014.

ŽETVA PŠENICE

“

S ovom žetvom ja sam zadovoljan. Ali, danas bez zaštite nema dobrog prinosa to je prva stvar. Sjećam se dede da je govoril da posijem pšenici i bez brige si do žetve. Nije to točno onaj koji nije delal zaštitu teško da bude imal ikakve koristi od ove žetve.

BOLESTI UMANJILE PRINOSE

“V

remenske prilike pogodovale su razvoju bolesti na pšenici. Najprije dugo sušno razdoblje, a nakon toga kišno, pa česte izmjene kišnog i sunčanog vremena donijeli su i bolesti koje su u znatnoj mjeri pogodile polja pod pšenicom, naravno, da nisu išle na ruku ratarima koji su zasijali pšenicu.”

Početkom drugog tjedna srpnja kombajni su ušli u polja u okolici grada na žetvu pšenice. No, već je kombajniranje ječma dalo naslutiti da ratari neće biti zadovoljni prinosima. Žetva je čak počela i ranije nego prijašnjih godina, doznajemo od ratara. Uzrok tomu su klimatske prilike od sjetve nakon koje smo imali rekordno toplu zimu koja je u prvom dijelu godine potaknula bujni razvoj, pa je kasnija pojava nižih temperatura za žitarice bila nepovoljna. Proljeće, pa čak i prvi tjedni ljeta bili su u znaku čestih i obilnih kiša.

Vremenske prilike pogodovale su razvoju bolesti na pšenici.

Najprije dugo sušno razdoblje, a nakon toga kišno, pa česte izmjene kišnog i sunčanog vremena donijeli su i bolesti koje su u znatnoj mjeri pogodile polja pod pšenicom, naravno, da nisu išle na ruku ratarima koji su zasijali pšenicu.

Uvjerili smo se na poljima u okolici Ludbrega.

-Gotovo sam 40 let na kombajniranju u žetvi, ali ne pamtim ovakvu. I ovak su male površine pod pšenicom, a još su je napale bolesti, evo, tu nemaš kaj slikati, sama prašina s malo pšenice jako loše kvalitete pšenice. Tko nije šprical pšenicu taj sad nema kaj kombajnirati.

Znam da je Alen među rijetkima kaj je šprical, a sije veće površine, pa je njegova pšenica dobra – kaže Božidar Gložinić, kombajner iz Slokovca.

I uputio nas malo dalje poljskim putevima do površine na kojoj je kombajn za taj dan upravo završio posao na pšenici Alena Lenčeka, mladog ratara i poljoprivrednika iz Slokovca.

-Točno je da sam delal zaštitu i to u dva navrata. Prva preventivna zaštita protiv rđe bila je krajem ožujka ili početkom travnja, ne znam točno napamet, ali imam zapisano jer o svemu vodim evidenciju, uglavnom dok se buseni. Druga zaštita bila je protiv 'zastavičara', to je bilo prije cvatnje. Prinos mi je 3 tone po rali, moram s time biti zadovoljan, vlaga je ispod 13 posto kaj je sasvim u redu. Posijal sam 9 rali pšenice, veće površine imam

Alen i kombajner K.Mužic

kod Čukovca, a tam sam posijal kasniju sortu, pa još nije dozrela i moramo pričekati za kombajniranje – kaže Alen.

Pšenica je najvažnija krušarica, ali danas se površine pod žitaricama i približno ne mogu mjeriti s onima koje su se sijale pred 30-ak i više godina. Državni poticaji u poljoprivredi nestaju, po običaju ratari nikad ne znaju otkupnu cijenu, a sada još i bolesti. Ljudi zbrajaju rashode i pitaju se hoće li prodajom pšenice pokriti troškove njezine proizvodnje.

-Kak zbrajati i oduzimati kad ne znate otkupnu cenu? To je stara priča, ponavlja se iz leta u leto, iz žetve u žetvu. Eto, niti danas (razgovarali smo u polju 7. srpnja –op.p.) još se ne zna cena, pretpostavljam da bude oko 1,10 kuna za kg.

Cena bi mogla i morala biti vekša. Ali, to kaj se cena ne zna je veliki problem za nas koji od toga živimo, kak se morete orijentirati kolko planirati?

Primjerice, kuruza dok je jedne lete bila 1,70 kn/kg i od toga je bila solidna zarada, ali leto posle 0,88 kuna! To su prevelike razlike Pa bolje bi nam bilo da je recimo 1,40 kuna, pa onda svako leto plus ili minus 10 posto, pa okvirno znate na čemu ste. Tak bi trebalo i s pšenicom.

Ja je i osobno moram sijati radi plodoreda – predlaže Alen.

Je li se još uopće isplati proizvoditi tu tradicionalnu žitaricu kroz povijest toliko važnu za stanovništvo?

-S ovom žetvom ja sam zadovoljan. Ali, danas bez zaštite nema dobrog prinosa to je prva stvar. Sjećam se dede da je govoril da posijem pšenicu i onda si bez brige do žetve. Nije to točno onaj koji nije delal zaštitu teško da bude imal ikakve koristi od ove žetve.

Druga stvar je sjemenski materijal. Nemam ništ protiv domaćih sorti, ali ipak mislim da su strane sorte dosta kvalitetnije. Ovo kaj vidite to je jedna francuska sorta, a tam kod Čukovca posijal sam au-

strijsku. Nadam se da bu za jesen došla i jedna njemačka sorta na naše tržište i nju bi posijal. Strane sorte bolje se prilagođavaju našim klimatskim prilikama koje se mijenjaju, to je činjenica. Također su otpornije na bolesti, zrno je kvalitetno, daju dobar prinos. Danas se bez problema može nabaviti kvalitetno sjeme, nazovete određene firme i za par dana vas pozovu da dođete po robu, ili vam čak dopelaju doma. Primjerice, surađujem s tvrtkom 'Toni' iz Donjeg Kraljevca, s njima obavljam 90 posto poslova, preko njih naručujem sve kaj mi treba, dio i prodajem, oni se prilagođavaju nama partnerima, jako sam zadovoljan našim suradnjom, prišparaju mi dosta vremena, a to mi je jako važno. Eto i pšenicu na prodaju vozim u njihov pogon u Rasinju, rade cijeli dan po potrebi, tak da mi paše. Samo ovu malu prikolicu pšenice budem otpelal u silose v Ludbreg na polog u zamjenu za brašno – kazao nam je Alen Lenček.

U ovogodišnjoj žetvi na širem području bilo je čak sedam otkupnih mjesta pšenice – u Sesvetama, Karlovcu, po dva u Martijancu i Velikom Bukovcu, te samo jedno u Ludbregu, silosi nekadašnjeg kombinata gdje je pšenicu preuzimala na polog tvrtka iz Čakovca.

U ne tako davna vremena sjećamo se, zbog nepreglednih kolona traktora s prikolicama punim pšenice u samom naselju Ludbreg, pred mlinom ili silosima kada se satima, ponekad i do kasno u noć čekalo na predaju žita, razgovaralo u krčmama gdje su ljudi čekali na red.

Imalo je to svojih čari, baš kao i nekad žetva u ludbreškom kraju koji je slovio kao žitnica Varaždinske županije jer se u najbolja vremena pšenicu sijalo na tisuće hektara.

-Nekad smo bili po 10-ak dana s kombajnima na poljima, od jutra do kmice, a sad kombajniram manje od 50 malih parcela, otprilike 15-ak rali. To bu za 2-3 dana gotovo. Ja sam od svoje osme godine s tatom hodal na kombajniranje, a poslije nastavil sam. Znači, kombajner sam celi život – kazao nam je Božo Gložinić s početka ove

Suvremeno pospremanje slame

5

”

Alen Lenček zadovoljan je prinosom pšenice

Žetva pšenice još je najvažniji ratarski posao ljeta priče.

A prije kombajna bilo je vrijeme kosaca, vršilica ili kako smo ih zvali 'mašina'. Žetva je tada bila puno važniji događaj, gospodarski, ali i društveni jer su ljudi pomagali jedni drugima, težaci su hodali od polja do polja, od gumna do gumna i pomagali u pospremanju

žita. Tko zna, možda će se u neka druga vremena pšenica opet sijati na velikim površinama ludbreškog kraja, jer ovako se samo sa sjetom prisjećamo početka ljeta i nekadašnjih zlatnih ludbreških polja.

Jer naši ljudi kažu da zemlju ipak treba zasijati, da polja ne ostanu zapuštena.

Cijena bi se morala znati i prije sjetve

6

DOGAĐANJA

31. srpnja 2014.

Otvorena druga stambena zajednica Ludbreškog sunca

Ludbreško sunce otvorilo je krajem srpnja i službeno vrata druge stambene zajednice. Kuća „Sunčeve zrake“ se kao što smo već pisali na našim stranicama nalazi u Frankopanskoj ulici u Ludbregu, na broju 25.

– Upravo ovdje, na ovome mjestu pobijedila je nesebična ljubav koja ponire iz naših srca, ljubav koja ima podršku našega Grada, Županije, Ministarstva i mnogih dragih ljudi. – kazala je na otvorenju Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce.

U realizaciju projekta krenulo se nakon poziva Ministarstva socijalne politike i mladih. Nove odredbe Zakona o socijalnoj skrbi i usklađivanju s normativima koje postavlja Europa znače da korisnici moraju biti smješteni što bliže lokalnoj zajednici, a to je uključivalo i regionalizaciju Centra za

rehabilitaciju Stančić i Centra za rehabilitaciju Ozalj gdje su dosad bili smješteni korisnici.

- Zahvaljujemo Udruzi osoba s invaliditetom, Ludbreško sunce" na predanom radu, a posebno na trudu i aktivnostima koje već dugi niz godina poduzima s ciljem razvoja i širenja usluga i programa u zajednici za osobe s invaliditetom na širem području Ludbrega što je od neprocjenjive važnosti za uspješno provođenje procesa transformacije i deinstitucionalizacije u Republici Hrvatskoj te ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na život u zajednici.

Dokaz tome su i osmjesi na licima korisnika koji su dugi niz godina živjeli u institucijama. – rekla je na otvorenju Martina Zelić, viša stručna savjetnica iz Službe za osobe s invaliditetom, Sektora za politike za osobe s invaliditetom i

Najmlađi štićenici Ludbreškog sunca pripremili su prigodan program odrasle osobe.

Program otvorenja uljepšali su i najmlađi korisnici Ludbreškog sunca i to pjesmom, plesom i recitacijama. Osobe smještene u stambenoj zajednici su uživale u pažnji i

Hodočašće vatrogasaca 17. kolovoza

Ljeto je uobičajeno vrijeme za vježbanje vatrogasaca. Tako je posljednje srpanjske subote bilo vrlo živo kod vatrogasnog doma u Ludbregu gdje se 40-ak ekipa svih uzrasta natjecalo u vježbama za Kup Grad Ludbrega u organizaciji DVD-a Ludbreg i pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega. No, već za 2. kolovoza najavljeno je natjecanja u organizaciji DVD-a Čukovec, a tjedan dana kasnije 9. kolovoza kada ga priređuje DVD Sigetec.

Kruna ljetnih aktivnosti, kako doznajemo, bit će tradicionalno hodočašće vatrogasaca na svetište Predragocjene krvi Isusove -Dogovoreno je da ubuduće svake prve nedjelje nakon Velike gospe bude hodočašće vatrogasaca u svetište. Tako će to ove godine biti 17. kolovoza. U ho-

dočašću će sudjelovati društva iz Vatrogasne zajednice Grada i općina regije Ludbreg, odnosno iz općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, a najavila se i Vatrogasna zajednica Rasinja. Okupljanje će biti kod vatrogasnog doma, a zatim ćemo se svi zajedno u mimohodu gradskim ulicama najprije do župne crkve, a u nastavku do svetišta gdje će u 10,30 sati biti sveta misa za hodočašće vatrogasaca. Želja je nas vatrogasaca da s vremenom preraste u veće hodočašće u Ludbreg na još široj razini – rekao nam je Vlado Vukina, zapovjednik DVD-a Ludbreg i Vatrogasne zajednice Grada.

Hodočašće vatrogasaca 17. kolovoza tako će zapravo biti uvod u predstojeće manifestacije u povodu blagdana Svete nedjelje.

složno nam odgovorile – Jako nam je lijepo u ovoj kući, a posebno nam se sviđa dvorište i vrt!

Otvorenju stambene zajednice nazočila je zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, Ruža Jelovac,

Kolovoz u Knjižnici

Kviz znanja i poezija pod zvijezdama Gradska knjižnica i čitaonica i tijekom kolovoza organizira brojne programe. Svakog ponedjeljka u 19 i 30 sati na Trgu Svetog Trojstva, kod sata održat će se kviz znanja Mućni glavom.

Namijenjen je prvenstveno učenicima, a dobrodošli su i navijači. Uzmite knjige u ruke, ponovite gradivo, nadogradite svoje znanje i odvažite se na sudjelovanje u kvizu!

Pjesnici se pak mogu prijaviti na manifestaciju "Poezija pod zvijezdama".

Poezija će se čitati 22. kolovoza, od 20 sati, u parku dvorca Batthyany.

Kako je broj sudionika ograničen, pjesnici se trebaju javiti u knjižnicu do 15. kolovoza. - Poezija može biti objavljena ili neobjavljena. Pravila nema, bitno da se čita! - poručuju organizatori.

Vlč. Silvio Košćak, novi vikar u Ludbregu Sredinom srpnja Varaždinska biskupija objavila je imenovanja i premještaje svećenika koji su stupili na snagu dekretima varaždinskog biskupa mons.

Josipa Mrzljaka. Među 50-ak imenovanja i premještaja je i ono koje se odnosi na Župu Ludbreg.

Vlč. Ivica Cujzek razriješen je dosadašnje službe župnog vikara u Župi Ludbregu, te će biti privremeni upravitelj Župe Sveti Đurđ, a imenovan je i odgajateljem u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Novim župnim vikarom u Ludbregu imenovan je velečasni Silvio Košćak.

Velečasni Silvio Košćak rođen je 16. studenog 1989. godine, rodom iz Margečana, iz župe

svete Margarete. Mladomisnik je, prije mjesec dana zajedno s trojicom đakona zaređen je za svećenika u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije 'po rukama' varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka.

U koncelebraciji je bilo 50-ak svećenika među kojima su bili župnici župa iz kojih su mladomisnici i u kojima su bili na đakonskoj službi, poglavari Bogoslovnog sjemeništa, profesori s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i drugi.

Poslije toga vlč. Košćak je 13. srpnja slavio mladu misu u Margečanu, svojoj rodnoj župi.

Kako doznajemo vlč. Košćak stupit će na službu nakon dogovora s prijašnjim vikarom i župnikom.

pročelnica za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji, predstavnici srodnih udruga i roditelji. Stambenu zajednicu blagoslovio je velečasni Siniša Dudašek iz Sračinca.

Nakon mise zaređenja za svećenika, vlč. Košćak lijevo od biskupa Mrzljaka

31. srpnja 2014.

Z A N I ML J I V O ST I

Domišljato rješenje u borbi protiv “neprijatelja”

U berbi bobičastog voća u Selniku

Dva su tjedna odjekivali pucnjevi sjevernije uz ludbrešku zaobilaznicu. Svi su pomislili da je neki lovac sebi dao oduška, a pucnjevi su se čak intenzivirali. No, umjesto lovca na mjestu gdje se prostire 6 ha plantaža borovnica, malina, kupina i crvenog ribiza u vlasništvu obitelji Kolak iz Selnika uočili smo krivca za pucnjavu - plinski top.

-To je top za plašenje ptica jer dok su berači na jednom kraju ubirali plodove na drugom su čvorci 'pomagali' u berbi. U početku smo top namjestili kod plantaže kupina da puca svakih 20 minuta, ali nije bilo dovoljno, pa sada pucnjevi odjekuju svake 4 minute. Kupili smo još jedan isti takav i stavili ga kod nasada borovnice jer je ona čvorcima najslađa, a jedino maline baš ne vole – rekao je Kristijan, vlasnik plantaža.

U berbi smo zatekli učenike i studente sezonski zaposlene preko student servisa. Većina je radila na poslovima berbe i pakiranja plodova.

-Sezona berbe bobičastog voća traje oko 6 tjedana. Pakiramo ga u zdjelice u uobičajena pakiranja po 250 g, a od nedavno i u dvostruko manja pakiranja od 125 g. Jako je bitno da što brže dođe do hladnjače jer sljedećeg jutra mora biti na policama velikih trgovačkih centa-

Filip Janičar i Nataša Zember

Karlo Čić

Kristijan Kolak topom zaštitio nasade ra. Možemo se pohvaliti da nakon ulaska u EU izvozimo i u Sloveniju – rekla je Marija.

Zbog velike količine vlage ove godine plodovi su izuzetno veliki i sočni, ali javljaju se problemi s gljivičnim bolestima listova koji izgube zelenu boju, a biljke odumiru.

-Bolesnu biljku treba odstraniti, a odstranimo i stare šibe koje su dale rod. Njih među redova malčiramo zajedno s korovom, a ostavimo mladice jer će dati

Gabrijela Mikulić

Tikvica - vladarica ljetne kuhinje

N

edavno je počela sezona tikvica. Njihovo podrijetlo nije točno određeno, smatra se da neke vrste dolaze iz Indije, a druge iz Amerike. Postoje različite vrste koje se razlikuju u boji i obliku, ali kod nas se najčešće pojavljuju tamnozelene, srednje veličine. Baš kao krastavci i dinje, tikvice pripadaju porodici Cucurbitacea i zapravo su voće, dok se kod nas svrstavaju u povrće, a tako ih tretiramo u pripremi jela.

Tikvice imaju, naime, malo kalorija, a puno nutrijenata.

Znači da su odlične za mršavljenje i dijetalnu prehranu, a daju osjećaj sitosti. Bogate su vitaminima B i C, manganom, kalijem, a većina se tih tvari nalazi u kori, pa se tikvice ne preporučuje guliti, već samo dobro isprati vodom. Hrani organizam vlaknima koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i čiste crijeva od toksina. Smanjuju vjerojatnost od raka crijeva, kontroliraju šećer u krvi, smanjuju apetit. Spojevi u tikvici čuvaju zdravlje krvožilnog sustava i snižavaju kolesterol, pa pomaže u borbi protiv srčanog i moždanog udara.

Istraživanja pokazuju da su tikvice izrazito dobre za smanjenje simptoma povećane prostate kod muškaraca. Mangan u tikvicama ključan je za zdraviju, meku i svježu kožu.

Ploškice tikvice ostavite na licu 20-ak minuta, pa isperite.

Slatke tikvice

7

Svakodnevna konzumacija naročito je moguća ljeti kada su tikvice osim u trgovinama i tržnici, dostupne i u vrtovima. Tikvice se odlično uklapaju s mesom i povrćem postajući tako glavna jela, 'pašu' jako dobro i kao prilozi ili salate.

No, jeste li pokušali pripremiti tikvice na slatki način?

Evo dva ukusna recepta s ovom vrijednom namirnicom i požurite po sastojke, jer ovi ljetni deserti su 'za prste polizat'.

rod dogodine. Ispod redova korov se freza, kosi i odstranjuje motikama. Prskanja obavljamo ekološkim zaštitnim sredstvima, pa se plodovi mogu konzumirati odmah nakon tretiranja – pojasnio je Kristijan.

-Jako pazimo na kvalitetu voća.

Ono što ne valja odmah bacamo.

Oko 90 posto plodova proda se u svježe, a samo 10 posto prerađujemo u voćna vina koja su bogata željezom, a imaju neznatno više

alkohola od vina od grožđa – dodala je Marija. Kod Kolakovih zatekli smo 4 generacije obitelji s 9 članova. Franjo s 93 godine na leđima najstariji je žitelj Selnika, a i njegova supruga Marija je u dobi od 85 godina. Njihov sin Zvonko i snaha Vera počeli su s uzgojem bobičastog voća, a unuk Kristijan sa suprugom Marijom nastavili su obiteljski posao. Na kraju, tu su i praunuci Klara, Lovro i Vinka koji su premali za odluku o životnom

Franjo i Marija te praunuci Lovro, Vinka i Klara

opredjeljenju, ali su se zato rado fotografirali s pradjedom i prabakom.

Pri odlasku zamijetili smo čvorke kako spremno čekaju na stablima oraha i topola da topovi zataje.

Kao da znaju da bi to se moglo dogoditi ako se plinske boce isprazne ili nešto pokvari. Vjerujemo da se to neće dogoditi i da će obitelj Kolak sa svojih plantaža ubrati plodove cjelogodišnjeg rada.

Dražen Vađunec

Snaha Marija i suprug Kristijan

Neobični slatki deserti

Čokoladni muffini s tikvicama

Sastojci: 1 tikvica srednje veličine, 2 jaja, 3 žlice šećera, 3 žlice ulja, 100 g tamne čokolade, 3 žlice gorkog kakaa, 5 žlica brašna, 1 limun (sok cijelog limuna i ribana korica polovice)1 prašak za pecivo, 1 žličica cimeta, 50-100 g mliječne ili tamne čokolade, sitno nasjeckati Priprema: Naribati tikvicu i pustiti da odstoji 15-ak minuta. Na pari otopiti čokoladu. Umutiti jaja i šećer, dodati ulje, ribanu koricu i sok limuna. Dodati otopljenu čokoladu, kakao prah i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu izmiksati te joj dodati cimet, rukom ocijeđene tikvice i nasjeckanu čokoladu, pa lagano izmiješati žlicom. Napuniti kalup za muffine i peći na 190°C 20-ak minuta.

Slatke polpetice od tikvica

Sastojci: 1 tikvica srednje veličine, 1 jaje, 5 žlica oštrog brašna, 5 žlica glatkog brašna, 5 žlica zobenih pahuljica, 1 žlica gorkog kakaa, 1 žličica cimeta, 1 žličica sode bikarbone, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, ulje za pečenje, štab-šećer za posipavanje.

Priprema: Naribati tikvice i pustiti ih da odstoje 15-ak minuta. Rukama ih ocijediti i dodati im ostale sastojke. Raditi polpetice i kratko ih popeći na vrućem ulju sa svake strane. Ocijediti na ubrusu i posipati ih štab šećerom.

Pripremila: Željka Namesnik

8

L J ET O

31. srpnja 2014.

Stručni žiri odrađuje posljednje konzultacije

Priprema gulaša iziskuje puno truda

Novinarski kotlić u centru svijeta

mr. Branko Dijanošić: Projekt je postao dugovječan jer se mi trudimo napraviti uzornu organizaciju, pa nam uvijek dođu ekipe iz raznih medija.

Na stolovima kod fontane čeka ih sve što im je potrebno, od posuđa do mesa pa i šibice za potpalu drva koje je donirala Pilana Radašić, naš stalni i budući sponzor. Ekipe donesu samo začine.

Dok su novinarske ekipe kod fontane kuhale svoje gulaše, najmlađi su na drugom kraju trga crtali 'na ulici'. Organizator ove zanimljive i nadasve korisne aktivnosti na otvorenom bila je TZ Grada i Likovno udruženje Ludbreg pod vodstvom predsjednice Elvire Štabi-Vidović. Svoju potrebu za likovnim izražavanjem iskoristilo je 30-ak mališana. Pogađate da je bilo više djevojčica jer dječaci ionako više vole 'naganjati' loptu. Crtalo se ugljenom i kredom, slikalo temperama te bojama za obraz i tijelo. Neki su slikali kistovima, drugi prstićima, a oni malo stariji su već vješto baratali crtaćim likovno-tehničkim sredstvima. Kod najmlađih koji su u fazi šaranja prevladavala je

Street painting

crvena boja. Bilo je i onih koji su papire 'popunjavali' različitim bojama.

-Ja sam Luka Valek–Koren iz Ludbrega. Imam tri godine i idem u DV Iskrica. Jako volim slikati, a sada sam nacrtao šumu – rekao je Luka. Njegova baka je pojasnila da je to vjerojatno šuma u kasno popodne jer je Lukin djed lovac, a na slici prevladava crna boja.

-Moja kćerka Mia je 6 mjeseci starija od Luke i slika zajedno s prijateljicom Lorom veliki cvijet temperama. One su ove godine otkrile radost crtanja u DV Radost gdje ih već pomalo pripremaju za školu – rekla je mama Ivana Pačko-Horvat.

-Ja sam Ana-Marija Bahat iz

Karlovca i najviše volim crtati konje. Ovo crtanje na ulici jednostavno nisam mogla propustiti jer već imam dosta uspjeha na likovnom području. Osvojila sam tri nagrade na državnoj razini ilustrirajući svoje priče, a dvije su mi slikovnice štampane. Upravo sam se prijavila za ljetnu školu crtanja – rekla je Ana-Marija.

I dok su najmlađi istraživali, član Likovnog udruženja Ludbreg, kipar Željko Petković izrađivao je kipiće od gline. U kiparenju se okušala i ludbreška slikarica Marija Kovačić. Druga Ludbrežanka Snježana Jantolek slikajući cvijeće u vazi privlačila je pozornost roditelja djece koja su bezbrižno stjecala likovna iskustva na otvorenom. (dv)

Crtanje na ulici djeci je uvijek zanimljivo

U LUDBREGU

31. srpnja 2014.

9

Novinarske ekipe u konačnici najvažnije je ispuniti cilj, a to je prvenstveno dobro druženje na krugovima centra svijeta

Pobjeda napokon pripala domaćinima

svijeta

Kako smo pobijedili

Nakon 10 godina kuhanja i znojenja, što od vatre, što od sunca, pobijedila je ekipa Ludbreških novina Budimo realni – zaslužili smo mi pobjedu već više puta ranijih godina. Ali, možda je ovako slađe – jer bio je to jubilarni 10. 'Novinarski kotlić u centru svijeta'. Kako je poznato svekolikoj javnosti – pobijedila je ekipa Ludbreških novina! Osvojili smo brončani kotlić, zlatnu kuhaču i platinastu kuharsku kapu, te navukli na sebe zavist kolega po peru i mikrofonu.

I dan danas stižu nam čestitke na pobjedi kojoj nema ni jedne zamjerke, nit' bi Beusanovo 'Oko sokolovo' našao grešku. Jer kada se označi kraj kuhanja, kotlić morate skloniti s vatre, dobijete broj, a tanjur s vašim uratkom stavi se u drugi prazni tanjur označen brojem, pa ocjenjivači ne vide broj koji ocjenjuju niti znaju koja ekipa ima koji broj. Bilo je sedam novinarskih ekipa iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Čakovca i Ludbrega koje imaju puno iskustva, a naša je pobjeda bila potpuno iznenađenje.

Priznao je to mr. Branko Dijanošić, idejni tvorac ludbreškog novinarskog kotlića koji već 10 godina sa svojom malobrojnom ekipom uspješno organizira ovo lijepo druženje novinara.

-Žiri veli da je pobjednik broj 3, čak smo mislili da je to jedna od ekipa iz Čakovca, a ne vi. Pa bil je i red da konačno pobijedite. Čestitam! Moram zahvaliti svima koji su došli, bilo je manje ekipa nego prije jer smo ušli u sezonu godišnjih, pa oni koji nisu na moru moraju dodatno dežurati po redakcijama. Ali i ovako je bilo dobro – rekao je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj našeg Pučkog učilišta, organizator popularnog događaja među novinarima bliže i dalje okolice.

Kako Hrvatska ima zakone, a gradovi (i Ludbreg) povjerenstva o ravnopravnosti spolova,

lako je moguće da kakva prijava dođe do pravobraniteljice jer je u ekipama prevladavao muški dio redakcije koji se prihvatio kuhače. Naša ekipa - Iva, Dražen i Darko, već sat i pol prije početka došla je naoružana oštrim noževima (neki su mislili da idemo na kolinje), ribežom i 'cekerom' sa začinima da razradi taktiku - kako narezati meso, koliko luka, što staviti od povrća, dozirati začine i koje, i na kraju tajna s krumpirom. Zbog 'očnih' problema Ivu smo oslobodili poslova s lukom ako se ne računa da je donesla još 3-4 glavice nek se nađe, a od Dražena smo zahtijevali da šalabahter s nekakvim sumnjivim receptom baci u koš. Tijekom kuhanja u par navrata došlo je do ozbiljnih prepirki 'kolko čega hititi v kotlić' što je očit dokaz studioznog pristupa. Na koncu je najstariji član ekipe ujedno i autor ove reportaže demokratski odlučio 'da bu tak i gotovo', a rezultat se vidi. Uostalom on je jedini koji je odradio svih 10 novinarskih kotlića u centru svijeta, a po kilaži zorno utjelovljuje lik vrhunskog kuhara.

Ekipe uvijek šalju špijune da obiđu suparnike, ali mi smo mudro skrivali svoje adute za završnicu. Njihove reakcije, kao i gledatelja koji su sa žlicama dolazili probati 'kak vam ide?' dale su naslutiti konačni rasplet. I mi smo imali špijuna koji odmah uočio probleme drugih - 'nekaj nam je malo pobeglo', ili 'nekaj nam fali ali ne znamo kaj'.

Kad su cure iz žirija presudile i prozvan broj 3, naši Iva i Dražen već su naveliko jeli, pa nismo ni shvatili da nas zovu po prvu nagradu – brončani kotlić. Pet minuta nakon toga u kotliću više nije bilo ničega tako da mnogi nisu stigli kušati naš šampionski gulaš, pa se i naš gradonačelnik Dubravko Bilić morao zadovo-

ljiti međimurskom izvedbom.

Sve ekipe primile su priznanje i prigodne nagrade. Pa su svi sjeli, jeli komentirali, družili se, dogovarali. Ili konkretno – zabavljali se.

-Novinarski kotlić u centru svijeta pokrenuli smo prije 10 godina, zamislili smo ga kao druženje novinara uz zabavu i odmor od njihovog napornog posla. Uvijek za učesnike pripremimo i prigodne nagrade. Za grad je to lijepa promocija jer o našem kotliću i Ludbregu novinari pišu u svojim medijima. Projekt je postao dugovječan jer se mi trudimo napraviti uzornu organizaciju, pa nam uvijek dođu ekipe iz raznih medija. Na stolovima kod fontane čeka ih sve što im je potrebno, od posuđa do mesa, pa i šibice za potpalu drva koje je donirala Pilana Radašić, naš stalni i budući sponzor. Ekipe donesu samo začine. Uvođenjem drugih programa kroz ljeto umjesto krajem lipnja morali smo kotliću odrediti kasniji termin kad novinari već idu na godišnje, pa je nešto manje ekipa. No, vjerujem da su se ljudi iz medija dobro opustili i zabavili, kao i gledatelji koji u velikom broju dolaze na ovu manifestaciju. Gladan sigurno nije ostao nitko jer smo u hotelu Amalia naručili smo još 100-ak porcija gulaša i podijelili na trgu - rekao je mr. Branko Dijanošić.

Svoj doprinos oko postavljanja 'radnih jedinica' dali su dečki iz 'Lukoma', te Pišta i Mirek iz Učilišta. Kad su navečer pale prve kapi tople ljetne kiše trg je bio uređen i čist kao da se prije par sati tu nije održavao dvoboj kuhačama.

Zanima vas recept našeg šampionskog gulaša? Hm, kako na kraju Lovrakove prekrasne priče na zvoniku crkve reče Pero Kvržica članovima svoje družbe –Otkrit ćemo drugi put!

Možda………

ISPRAVAK U BROJU 86!

I oni su odlikaši: 1.D - Jakov Tenčić, Florijan Varović, Josipa Vuk, Tin Vuk 2.A – Marija Grošić Maštoviti i kreativni mališani, crtali su ugljenom i kredom, slikali temperama te bojama za obraz i tijelo

2.B – Ema Horvat

10

S A S V I H ST R A N A

Udruga umirovljenika regije Ludbreg

Kada se zađe u ponešto pozne godine rekreacija je iznimno važna za ljude starije dobi. Nisu svi za loptu, planinarenje ili jogging, ima tu i drugih mogućnosti. Momci iz ove priče rekli bi – šah je igra za mudre, a što je čovjek stariji to je zreliji, mudriji. Članovi Udruge umirovljenika regije Ludbreg su veliki zaljubljenici u drevnu igru s dalekog jugo-istoka. Neki kažu da dolazi iz Indije, drugi iz Kine, treći da potječe iz 6. stoljeća, a četvrti da je igra postojala i prije Kristove ere.

-Svake srijede i petka se okupljamo i nas 10-ak redovito igramo šah, ponekad i 20-ak partija. Dobri smo i na županijskim igrama umirovljenika – kažu dečki.

Nismo došli onako slučajno jednog petka u prostorije udruge.

Pozvala nas je agilna predsjednica Katica Sačer.

-Imamo dosta naših članova koji vole šah i svaki put ga igraju kad dođu u udrugu. Nažalost, neki od članova zaljubljenika u šah su preminuli. Zato smo lani prvi put priredili memorijalni šahovski turnir u spomen na naše preminule članove-šahiste. Sad imamo drugi turnir, peharom ćemo nagraditi najboljeg na turniru, a imamo i dvije utješne simbolične nagrade

31. srpnja 2014.

Napad na kraljicu i kralja

Trebalo je skoro pet sati zadržati punu koncentraciju

Nagrade najboljima, ‘muhoklepec’ je za 4. mjesto

Igrači i kibici prije početka turnira kako dolikuje skromnim umirovljenicima. Jedino nam baš ne paše termin u srpnju jer neki su već na ljetovanju na moru, pa ih polovice danas nema – kazala je Katica.

Priskočio je Zdravko Kišiček i dodatno je pojasnio.

-Jako smo dobri, na županij-

Ivanu je pehar predala Katica Sačer, predsjednica udruge

skim igrama umirovljenika među 14 ekipa standardno smo pri vrhu, zaista više nego uspješno zastupamo našu udrugu i Grad Ludbreg – kazao je Zdravko. Uoči početka turnira čuli smo kakva su pravila.

-Igramo svaki sa svakim dvije partije i zbrajaju se bodovi iz svakog meča. Tko skupi najviše bodova iz svih partija taj je pobjednik. Igra se taknuto-maknuto, triput zaredom isti potez je remi, za izravni napad na kralja treba izgovoriti 'šah'. I molim igrače da isključe mobitele!– naredio je Zdravko.

Kako je dio igrača već uživao u ljepotama Jadrana za turnir se prijavilo njih sedmorica - Tomo Funtek, Antun Marković, Ivan Podvez, Antun Juras, Zdravko Kišiček, Stjepan Bobnjarić i Boris Dolovski.

Neposredno prije prvog poteza

odustao je Bobnjarić, pa su znanje odmjerila ostala šestorica. Dečki igraju bez satova odnosno vrijeme nije ograničeno. Nakon višesatnog šahiranja turnir je završio pobjedom Ivana Podveza, drugi je bio Antun Juras, a šef turnira Zdravko Kišiček 'okitio' se broncom. Daleko od toga da je pobjednik neki pacer jer igrao je Ivan i protiv pravih velemajstora, pa čak i protiv svjetskog prvaka. Naravno, u simultankama.

-Bilo je to za vrijeme studija u Zagrebu, igral sam protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Anatolija Karpova i izborili smo remi. Drugi put igrali smo protiv engleskog velemajstora Nigela Shorta. Poslije sam osam godina putoval na posao u Čakovec, pa mi je to oduzelo dosta vremena i zapustio sam šah.

To je pametna igra, upoznal sam je u djetinjstvu. Eto, sad opet imam

više vremena za šah– rekao nam je Ivan.

Pitamo odgovorne kako je protekao turnir.

-Mi igramo u miru i tišini, nema provociranja, ritanja pod stolom ili 'pogledaj kaj je ono tam'.

Bil je jedan prigovor, neosnovani, pa je odbijen.Drugi memorijalni šahovski turnir udruge uspješno je bio priveden kraju. Predsjednica Katica stoički je odslušala staru anegdotu da žene slabije igraju šah jer se igra u tišini i dugo.

-Možda slabije igramo šah, ali zato su za nas karte. Kad mi kartamo belu, od 3 do pol noći nit se muha ne čuje – nasmijala se Katica Sačer. I još jednom ponovila kako je za građane starije živote dobi izuzetno važno da ne miruju već da budu aktivni. Igre su za to idealne.

Odred izviđača Ludbreg logorovao u Tisnom Ljetno logorovanje završetak je godišnjeg programa rada izviđača kada se provode posljednji složeniji tečajevi i priznaju postignuta znanja i sposobnosti u izviđačkoj godini. Ludbreški odred je 12. samostalno logorovanje organizirao od 30. lipnja do 7. srpnja u Tisnom na otoku Murteru. U Vodstvo logorovanja bilo je sedmero izviđača od kojih tri odrasle osobe. Voditelj je bio Nino Daraboš, a njemu je u programskom dijelu pomagala instruktorica Tea Car. Na osmodnevnom logorovanju bila su 22 izviđača, najviše desetogodišnjaka, pa je to bio zahtjevan organizacijski poduhvat.

-Prijevoz opreme obavili smo teretnim kombijem, a prijevoz izviđača sa po jednim kombi-busom i mini-busom koji su cijelo vrijeme logorovanja bili u našoj blizini u slučaju potrebe. S iznimkom dana kada smo stigli, vrijeme je bilo svakog dana sunčano i toliko vedro da za nastavu iz osnova meteorologije nismo mogli djeci pokazati vrste oblaka. Noćilo se u šatorima za po 2-3 osobe, prehrana je bila u vlastitoj kuhinji i dnevno se pripremalo 75 obroka, a pored toga za marendu smo dijelili voće – kazao nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda.

Daleko od toga da je logorovanje na moru samo kupanje, sunčanje na plaži, igra. Realiziran je i bogat program.

-Logorovanje je mjesto skupnog rada, druženja igre i zabave – od samostalnog podizanja logora, uređenja šatora, redarstva i pranja posuđa pa do dužnosti dežurnih i stražara tijekom 24 sata.

Dužnosti i redarstva realizirani bez ijednog prigovora, a proglasili smo i stanare najuređenijeg šatora.

Najmlađi izviđači koji su sad završili 3. razred bili su izuzetno zainteresirani za tečajeve da bi ovladali znanjima za izviđačke kurire, izviđače–plivače, male prirodnjake i meteorologe, poznavatelje prve pomoći, te stekli su uvjete za primanje brončanog javora, prvog stupnja znanja. I voditelji su uložili golem trud kako bi se u osam dana uspio ostvariti inače desetodnevni izviđački program, pa nije bilo vremena za više igre, pjesme, noćna kupanja i istraživanja života u moru. Na kraju je bilo nagrada i unapređenja – rekao je Nino Daraboš, voditelj logorovanja. Za izviđačku školu za voditelje skupina koja traje dvije godine predloženi su Manuela Vargović, Luka Murić, Mia Danko Janeš, Brigita Kraljić, Mateo Dožajić, Luka Mužic i Jakov Oblak koji su time postali izviđači-kadeti. Posebno su nagrađeni Manuela, Mia, Brigita i Luka Murić kao najbolji izviđači u prošloj sezoni. Ian Novak unaprijeđena je u izviđačkog vodnika, a Anja Daraboš u izviđačkog mentora. Više stupnjeve znanja stekle su Ian No-

Logorovanje na moru uz bogat program vak, Petra Struški i Anja Daraboš.

U vodstvu Odreda posebno su ponosni što su se s mora svi izviđači vratili kao plivači, a većina iz starije dobne skupine položila je i ispit za izviđača–plivača.

-Priređen je i kulturno-zabavni program, kao i upoznavanje s lokalnom sredinom. U Tisnom gdje najčešće priređujemo ljetno logorovanje, u samom auto-kampu, u mjestu i na plažama, uvijek smo li-

jepo prihvaćeni. Inače, organizirali smo razgledavanje mjesta Tisno koje je prijatelj Grada Ludbrega, priređen pohod na Raduč, najvišu točku otoka Murtera s pogledom na Kornatsko otočje – kaže Struški.

A dojmovi najmlađih?

-Nadamo se ponovnom dolasku ovamo, ali na dulje logorovanje, barem još par dana više - kažu mali ludbreški izviđači očito pre-

zadovoljni nezaboravnim iskustvom logorovanja.

Time nisu završene planirane ljetne aktivnosti jer u Odredu izviđača Ludbreg već pripremaju ekspediciju izviđačkih voditelja u Nacionalni park Mljet krajem kolovoza gdje će se realizirati završni dio tečaja vodnika i pripremati upis novih članova početkom školske godine koja je ujedno i početak nove izviđačke godine.

S A S V I H ST R A N A

31. srpnja 2014.

4. kup Hrastovsko Prve srpanjske nedjelje po izuzetno vrućem vremenu održan je četvrti po redu 'Kup Hrastovsko'.

Radi se o vatrogasnom natjecanju najmlađih uzrasta vatrogasne mladeži osnovnoškolskog uzrasta starosti od 6 do 12 godina. Natjecalo se 18 ekipa iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, 15 muških i 3 ženske.

-Ženske mladeži je bilo puno više nego što to na papiru izgleda jer ako u ekipi ima čak 9 djevojčica, a samo je jedan dječak po pravilima to se računa kao 'muška ekipa'.

Općenito smo jako zadovoljni odazivom i brojem ljudi. Svaka ekipa je uplatila akontaciju od 300 kn u koju cijenu je uključena hrana i sokovi za 10 natjecatelja – pojasnio je Krešo Krušelj, predsjednik DVD-a Hrastovsko.

Natjecanju su prebivali gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, zapovjednik vatrogasne zajednice Varaždinske županije Stjepan Kovaček te zapovjednik ludbreških vatrogasaca Vlado Vukina. Ekipe su se natjecale u vježbi s brentačama prema pravilniku Hrvatske vatrogasne zajednice.

Prve tri dobile su medalje, a pobjedničke u muškoj i ženskoj konkurenciji dobile su prijelazne pehare. Zatim je održano natjecanje u vatrogasnim igrama i to: prenošenju vatrogasnih ljestava između stupića, proguravanju loptice kroz B-cijev te nošenje mlaznice do cilja trčeći u vrećama.

11

Ni vrućine ne smetaju mladim vatrogascima

-Ove igrice izbor su domaćina iz službenog pravilnika Vatrogasne olimpijade 2005. održane u Varaždinu u kojem je navedeno 50 igara. One su primjenjive ne samo na vatrogasnim natjecanjima već i u drugim prigodama pa čak i u školama – rekao je Stjepan Kovaček.

Na natjecanju smo zamijetili i klince koji još nemaju 6 godina, a jedna od njih bila je i mala Mateja Varović iz Poljanca koja je čvrsto držeći mlaznicu vodom gađala plastičnu bocu i uspjela je zbaciti sa stalka. Mateja se u istoj ekipi natjecala s bratom Florijanom koji ne samo da voli vatrogasna natjecanja već ima i ime zaštitnika vatrogasaca svetog Florijana. Brat i sestra Varović članovi su DVD-a Ludbreg jer Poljanec nema dobrovoljno vatrogasno društvo.

-Zovem se Janja Križanić, imam 9 godina i u DVD-u Hrastovsko vježbam zajedno sa sestričnom Klarom Štimac već dvije godine.

Mi smo kao domaćini izvodili vježbu izvan konkurencije, ali smo postigli bolje vrijeme od Ludbrežana.

Naš trener je Miroslav Ščuric i ove godine pobijedili smo na sličnom natjecanju u Rasinji – radosno je kazala Janja.

Ovakva natjecanja su svakako korisna jer osim što se djeca natječu, ona se i druže na otvorenom što je izuzetno važno posebno za vrijeme školskih praznika kada je broj dječjih aktivnosti bitno smanjen.

Dražen Vađunec

Muška i ženska ekipa DVD-a Ludbreg

Domaćini DVD Hrastovsko

Igre s ljestvama

Na plavom nebu iznad… Ludbrega

Aeroklub «Rudolf Fizir» iz Ludbrega, kao jedan od vodećih aeromodelarskih klubova u Hrvatskoj, ove godine dobio je tu čast da po 12. puta bude organizator europskog kupa «Eurocontest 2014.» koji je ujedno bio i 1. Svjetski kup, a koji je održan u subotu 12. srpnja.

– Sudjelovalo je 59 natjecatelja u 14 zemalja, a prvo mjesto osvojio je Igor Butseroha iz Ukrajine, drugi je bio Roland Sommer iz Tajvana, a treći je bio Harald Helm iz Austrije.

Obzirom da smo puno truda uložili u organizaciju samog natjecanja, svi natjecatelji bili su i organizatori i zadovoljni smo rezultatima.

Naravno, uvijek se može bolje.

– objasnio je Miljenko Frančić iz AK Rudolf Fizir. Od hrvatskih natjecatelja najbolje plasirani bio je Nikola Frančić na 10-tom mjestu, Danijel Horvatić 16-ti, Miljenko Frančić 30-ti, Filip Geci 39-ti i Josip

Barić 52. Svi su članovi ludbreškog aerokluba.

No, i dan kasnije Ludbrežani su kod svetišta mogli uživati u zanimljivim prizorima. Tada je održan 17. kup Zaprešića također Eurocontest natjecanja u kategoriji F3K radioupravljanih modela jedrilica.

Ova modelarska klasa sve je popularnija kako kad nas tako i u Europi.

Samo natjecanje sastoji se od startanja modela jedrilice iz ruke. Cilj je pomoću radio-uređaja upravljati modelom, koristeći samo uzlazne zračne struje ostati što duže u zraku. Na F3K Zaprešić kupu sudjelovao je isti broj natjecatelj. Roland Sommer iz Tajvana osvojio je prvo mjesto, drugi je bio naš Nikola Frančić, a treći Švicarac Cederic Duss. Ludbreški aeromodelari zauzeli su slijedeća mjesta: Danijel Horvatić 5., Miljenko Frančić 18., Filip Geci 42. i Josip Barić 58.

Odlukom direktora “VIS” Konfekcija d.d. Varaždin od 17.07.2014. godine raspisuje se

NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu

- ŠIVAČ -

u “VIS” Konfekcija d.d.

- proizvodni pogon u Jalžabetu -

UVJETI: SSS, KV ili PKV (odjevni tehničari, šivači, krojači), a u obzir dolaze i kandidati sa završenim tečajem krojenja i šivanja Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.

Uz ponudu priložiti: - dokaz o stručnoj spremi - preslik osobne iskaznice - kratak životopis.

Ponude dostaviti u Kadrovsku službu “VIS” Konfekcija d.d. Varaždin, Svilarska 2, s naznakom „za natječaj“.

12

K U LT U R A

Prisjećanje na Mladena Kerstnera

P

ovod prisjećanju na lik i djelo Mladena Kerstnera bila je godišnjica rođenja.

Mladen Kerstner rođen je 8. srpnja u Ludbregu, a program pod nazivom Sjećanje na Mladena Kerstnera – naš dobri Dudek organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner. Posebni gosti programa bili su Martin Sagner i Mladen Kerstner ml. – Mladena, od davnih vremena, još kad nismo razgovarali o Gruntovčanima, u razgovorima oko svega, najčešće sam doživljavao kao pritajenog mudraca, koji nikada nije isticao svoje poznavanje, a u glavi, poslije sam zaključio, imao takve pretince, u kojima je svu mudrost kraja u kojem je živel znal jako dobro spremiti. I u tome je bilo moje uživanje u društvu Mladena. U glavi još uvijek razgovaram s njim, prisjećajući se Gruntovčana. Želja mi je potaknuta današnjim televizijskim stvaralaštvom da netko najde peneze i ne mora sve nastavke Gruntovčana tiskati i objaviti, ali bilo bi vrijeme i lijepo da se odaberu neki i objave. I da to bude udžbenik kak se piše za televiziju, kak za kazalište. Znam, nije to lako, ali televizija je ono kaj more pomiriti i kazalište i film, a to je Mladen Kerstner znal. – prisjetio se Martin Sagner koji je utjelovio lik Dudeka u popularnoj seriji Gruntovčani. Upravo su televizijske serije(”Mejaši”, ”Gruntovčani” i ”Dirigenti i mužikaši”), doživjele veliku popularnost i hrvatskoj publici približile lepi naš kaj!

- Ostvarenje Mladenovih rečenica, došlo je u ruke ljudi koji su bili prema njima vrlo odgovorni, to je bilo evanđelje jer ta kajkavska reč, i to kaj je to prihvaćeno u cijeloj Jugoslaviji je zasluga dobrog ostvarenja ili lepo po hrvatski interpretacije Mladenovoga pisma. Poticaj Mladena Kerstnera i glumačko ostvarenje su dvije velike stvari koje su vratili poštovanje kajkavskoj riječi koje

31. srpnja 2014.

Svu mudrost kraja u kojem je živel znal je jako dobro spremiti Monolog je izveo Aleksandar Horvat, a program su vodili Lidija Novosel i Filip Bajsić.

Bila je to večer smijeha i suza, prisjećanja na Dudeka, Regicu, Presvetloga, Cinobera – Gruntovca!

ona ne može izgubiti niti bude ikad. – ispričao je Martin Sagner.

„A

Ludbrežani se rado prisjećaju Mladena Kerstnera koji je istinski poznavatelj podravskog čovjeka, a problemi koje je prikazivao u Gruntovcu i danas su još sveprisutni. Maher za svjedočenje stvarnosti, Mladen Kerstner, hrvatski književnik, scenarist i promicatelj kajkavske književne riječi, trajno je zadužio svoje sugrađane. Kerstner je umro 1991. vrlo nenadano u Zagrebu.

– Mladen Kerstner mi je dao Ludbreg i njegov sam vječni dužnik i zahvalnik. Mladen Kerstner u Ludbregu će živjeti još dugo, na njega će podsjećati djeca koja su danas ovdje glumila, publika koja je podržala program i Ludbrežani koji su zahvalni na onome što je on učinio ne samo za Ludbreg već i za kajkavski jezik za koji je pokazao da je jezik pametnih i dobrih ljudi. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U sklopu programa KUD

l kak nek ti velim, Ferči?... Ja nekak bez doma nemrem i nemrem… Viš, po cele dane i noči se pitam: kaj ja nem, gda vjutro oči otprem, videl svojega dvorišča, škednja, vrta? Lipu pred hižom? Kaj nem išel po Kljukačevom jarku v gorice, čez Bahatov klanjec vu šumu, čez Meku na Dravu? Kaj ničega ne više? Gda se tega zmislim, me tu nutri zapeče, a suze vudriju na oči… Bi se najrajši za nekaj prijal i vikal: Nejdem!

Nikam nejdem!... Me razmi! Meni je mileše gladen sedeti pod svojom hruškom, nek se bogactvo sveta imeti.

“

Gruntovec iz Koprivničkog Sigeca izveo je predstavu Cinober se ženi, a ludbreška Kazališna družina Trio V u predstavi Prvi april podsjetila je na Dudeka u danima djetinjstva.

Martin Sagner o Dudeku:

Dudek sve zna kaj dela, u jednom je vrlo mudar, neće se suprotstavljati onom, ali baš neće, gdje procjeni da ne može napraviti nikaj, od toga se miče. Od puno toga se mora maknuti jer je to nemoguće popravljati, ako se ne popravi i društveno-politička klima.

Dudekovo poštenje izvire od onih koji tam na groblju mirno spe.

Martin Sagner s gostima

Dudek s ludbreškim glumcima - amaterima – U mnogim životnim okolnostima je zapravo moj tata ispadao ko Dudek, zato jer je bio dobar. Lik Dudeka simbolizira jednu apsolutnu dobrotu koja je stvorena u jednom čo-

vjeku. Dudek ne može biti u deset stvari dobar, a u tri stvari loš.

On će dat da ga se prevari jer je svjestan da je prevarant na punoj nižoj razini od onoga koji je prevaren. – zaključio je u svom prisjećanju Mladen Kerstner mlađi.

KUD "ANKA OŠPUH" SPREMA SE ZA MAKEDONIJU U organizaciji KUD-a „Anka Ošpuh“ u nedjelju 6. srpnja održana je Večer folklora. Uz domaćine nastupio je i Folklorni ansambl „Mirče Acev“ iz Topolčana (Makedonija). Time je započeta suradnja naših i makedonskih folkloraša koja će se uskoro nastaviti i u Makedoniji. Veliki folklorni ansambl KUD-a "Anka Ošpuh" Ludbreg posljednjih se mjeseci intenzivno sprema za višednevno gostovanje u Makedoniji. Broj nastupa se povećao, a uvedena je i jedna dodatna proba na kojoj se usavršava višeglasno pjevanje. Većina je folkloraša radi toga odustala od ovogodišnjeg ljetovanja na Jadranu jer ih u Makedoniji čeka zaista naporna turneja - u pet dana čak 4 cjelovečernja nastupa. Turnejom će obići gradove Prilep i Bitolu gdje će sudjelovati u programu

Kulturnog ljeta te općine Novaci i Topolčani. Planira se i obilazak UNESCO-va grada Ohrida gdje su naši folkloraši gostovali pred "dalekih" 18 godina. Među tim kudovcima bio je i sadašnji voditelj Folklornog ansambla, Milivoj Dretar - Balkanski festival i gostovanje u Ohridu ostalo mi je među najljepšim uspomenama, siguran sam da će se Makedonija dopasti i našim folklorašima. Klima je mediteranska, hrana, običaji i ljudi su nešto drukčiji nego kod nas. Mi ćemo biti smješteni u hostelu, a svaku ćemo večer na drugu destinaciju na nastup. Naravno, vremena će biti i za razgledavanje povijesnih spomenika, kupanje na Prespanskom jezeru te za druženje s domaćinima i upoznavanje makedonskih običaja i kulture. Čak smo naučili dvije makedon-

ske narodne pjesme, time ćemo malo iznenaditi domaćine. Folkloraši su ove godine održali već petnaestak nastupa, po planu suradnje s mjesnim odborima, program su održali u pet sela te sudjelovali su u svim gradskim manifestacijama. Izgleda naporno, no s tim se ne slaže petnaestogodišnja Mateja: Sada je na probama malo napornije nego inače, no ekipa u KUD-u je super pa na kraju ništa nije teško. Ove sam godine završila prvi razred Medicinske škole u Varaždinu s odličnim uspjehom, neki puta je bilo mnogo za učiti, ali u zadnjih godinu dana nisam propustila nijednu probu folklora.

Jako se veselim Makedoniji, očekujem da se dobro zabavimo, ali i da dobro odradimo naše zadatke i da predstavimo naš KUD i Ludbreg u najboljem svjetlu."

KUD-ovci aktivni ovoga ljeta Folkloraši na put kreću sredinom kolovoza, potporu su im pružili Grad Ludbreg, Varaždinska županija i više sponzora. Nakon "Večeri folklora" i "Cajnger placa", ako vas zanima kako su se

spremili naši folkloraši, pozvani ste na cjelovečernji koncert Folklornog ansambla "Pri Starem gradu" koji će se održati uoči makedonske turneje, u subotu 9.8., s početkom u 20.30 h.

31. srpnja 2014.

JULIA KLIER

K U LT LTURA

13

Publika u Varaždinu gromoglasnim pljeskom pozdravila predstavu Lekcija

„Putovati s predstavom naporno je, ali jako uzbudljivo. Posebno ako joj sude ljudi koje znaš cijeli život.

Zato bih voljela ponovno doći. Međutim, teško je kad su ti roditelji jedini sponzori, a prijatelji producenti i PR.“

K

rajem lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin izvedena je predstava Lekcija za koju je režiju potpisala mlada Ludbrežanka Julia Klier. Nakon završene Prve gimnazije u Varaždinu, Julia je upisala Odsjek za režiju na ASU Sarajevo u klasi prof.

Harisa Pašovića i doc. Aide Begić. Trenutno je studentica treće godine u klasi prof. Pjera Žalice i ass. Elmira Jukića. Završila je tečaj filmske režije na London film academy, radila u funkciji redatelja, asistenta režije, kostimografa i scenografa na mnogim studentskim filmovima te postavila četiri predstave.

Studiraš režiju, kako je odluka pala baš na režiju?

Odluka je bila nepromišljena. Ipak, tek sad shvaćam da je to bilo prvo zanimanje kojeg sam se sjetila i poslije bila uzbuđena.

Studentica si treće godine u Sarajevu, gdje se vidiš nakon studija, hoćeš li se zadržati na kazališnim daskama ili se više možda vidiš u filmu?

Akademija u Sarajevu jedna je od rijetkih s programom multimedijalne režije. Ako već učim i jedno i drugo, želim to znanje iskoristiti. Upisala sam zbog filma, ali naučila sam voljeti predstave, posebno proces oživljavanja teksta i adrenalin tokom izvedbe.

Malo nam opiši sam način studiranja, na čemu se temelji sam studij, koje su tvoje obveze?

Svaki semestar slušamo desetak predmeta. Neki od njih su teoretski, no većina je praktična. Praktični su najviše orijentirani ka glavnom zadatku. Sada, u 6. semestru, to je dokumentarni film. Postoje različite vježbe, najčešće u obliku kratkih filmova, scenarija i seminarskih radova.

O predstavi Lekcija… koje je ovo bilo izvođenje, kad i gdje je premijerno prikazana?

Lekciju je napisao dramatičar apsurda Eugene Ionesco.

Klasificirana je kao komična drama, ali nosi dozu tragičnosti koja se provlači kroz cijelo djelo i na kraju kulminira. Predstava vjerno prati tekst, no transpo-

Lekcija je prilagođena našem kraju

U predstavi glume Emir Fejzić, Dina Mušanović i Anđela Husić nirana je u naše podneblje danas. Osnovni karakter svakog lika je zadržan, no nadodane su mu i nove osobine koje korespondiraju sa suvremenim svijetom. Lekcija je premijerno izvedena 6. ožujka ove godine, kao ispit 5. semestra režije, na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje je reprizirana 16. travnja. Dakle, izvođenje u HNK u Varaždinu bilo je prvo izvan granica škole.

Priča je prilagođena našoj sredini, kakve su bile reakcije publike i da li si i sama zadovoljna?

Smatram da je prevođenje originalnih romanskih jezika na južnoslavenske odlično funkcioniralo, pošto je dodatno naglasilo apsurd društveno-političke situacije na Balkanu. To je publika prepoznala i svidjelo joj se. Ja sam jako zadovoljna odjekom, ali voljela bih da sam imala više vremena u svakom segmentu pripreme, ne bi li usavršila predstavu.

Zašto si odabrala baš tu predstavu?

Zadatak je bila komedija jed-

nočinka. Izbor nije pretjerano velik (barem u mojem poznavanju dramske književnosti), ako se ne želite baviti zastarjelim ili banalnim oblicima humora.

Međutim, presudila je direktna i vrlo jasna ideja teksta koja me intimno pogađa. Svoju ogorčenost svijetom u kojem se ne cijeni kombinacija istinskog truda i kvalitete pokušala sam pretočiti u predstavu. Njena atmosfera je mučna i lepršava, vesela i tužna, optimistična i letargična, u svojoj bizarnosti posve životna.

Da li je Lekcija prvo „veće“ djelo pod tvojom palicom, odnosno u čemu si se sve okušala tijekom studija?

Lekcija je moja prva cjelovečernja predstava, tako da pretpostavljam da je odgovor "da". Postavila sam još tri kraće predstave, dvije relativno dobre i jednu očajnu, te radila na dosta kratkih filmova i vježbi, najčešće unutar akademije, bilo kao redatelj, asistent režije, scenarist, kostimograf ili scenograf. Jedini moj ozbiljniji film je adaptacija Salingerove pripovijetke Perfektan dan za bananaribe koji je ove godine u konkurenciji za najbolji studentski film na Sarajevo Film Festivalu.

Hoćemo li imati priliku u Varaždinu gledati i tvoj završni studentski rad? Imaš li već nekih ideja po tom pitanju?

Program studija je 3+2, tako da je moj završni rad za ovaj stupanj dokumentarni film. Za projekt na masteru još nisam sigurna. Putovati s predstavom naporno je, ali jako uzbudljivo. Posebno ako joj sude ljudi koje znaš cijeli život.

Zato bih voljela ponovno doći.

Međutim, teško je kad su ti roditelji jedini sponzori, a prijatelji producenti i PR.

O predstavi...

Dramaturginja je Lejla Muratčauš, dok su za produkciju i izvršnu produkciju zaslužni Dražen Krešić i Benjamin Čengić. Scenografiju i kostimografiju osmislila je Nirvana Žiško, dok je Faris Lukovac zaslužan za audio-video dizajn. Likove se utjelovili Emir Fejzić (profesor), Dina Mušanović (učenica) te Anđela Kusić (sluškinja). „Lekcija“ započinje dolaskom učenice k profesoru na instrukcije.

Njihov razgovor u početku je i više nego prijatan. Učenica je pretjerano vedra i entuzijastična, a profesor je stidljiv, ponizno hvaleći svaku banalnost koju ona izgovori. Kako njihov dijalog odmiče, profesor preuzima dominaciju, dok se učenica povlači i uozbiljuje.

Komična drama „Lekcija“, napisana je u lipnju 1950., a premijerno odigrana 20. veljače 1951. godine u Džepnom kazalištu. Redatelj Marcel Cuvelier igrao je glavnu ulogu, Rosette Zuchelli tumačila je Učenicu, a Claude Mansard oličavao je sluškinju. Danas jedan od najizvođenijih komada u svijetu, „Lekcija“ je prvobitno naišla na nepovjerenje i publike i kritike. Ako je suditi prema dugotrajnom pljesku i skandiranju varaždinske publike, predstava je naišla na simpatije gledatelja.

A sudeći po dugotrajnom pljesku nakon predstave, sav napor zbog putovanja brzo je zaboravljen. Publika je predstavu zdušno pozdravila, a mladoj režiserki zasigurno dala poticaj za nova kreativna izdanja koja ćemo sa zadovoljstvom pratiti i na našim stranicama. Julia, sretno!

Julia Klier studentica Odsjeka za režiju na ASU Sarajevu

14

SP O R T

31. srpnja 2014.

Sara brončana na Svjetskom juniorskom prvenstvu Iz američkog Eugenea u utorak 29. srpnja vratila se kopljašica Sara Kolak. U zračnoj luci Pleso dočekala ju je obitelj, suradnici, prijatelji. Sa Svjetskog juniorskog prvenstva Sara se vratila s brončanom medaljom.

Devetnaestogodišnja Ludbre-

žanka bacila je hitac od 55,74 metara što joj je donijelo treću stepenicu pobjedničkog postolja.

– Nakon kvalifikacija nisam imala prevelikih očekivanja i nisam se nadala osvajanju medalje.

No, rekla sam prije puta svojima da se ne vraćam kući praznih ruku

Sara se ponosno vratila iz Amerike

i ostvarila sam taj cilj. – rekla nam je po povratku Sara.

U finale Svjetskog prvenstva Sara je ušla s devetim rezultatom, a u finalu je bacila 52,65, 53,03 zatim 55,66 i u posljednjoj seriji 55,74 čime je potvrdila osvajanje medalje. Drugo mjesto pripa-

lo je Šveđanki Sofi Flink, a zlato je osvojila Ruskinja Jekaterina Stargjina. Kakvog li samo društva, i u njemu odraditi tako sjajan posao!

Pred Sarom je puno posla, odmah po povratku u Hrvatsku uputila se do Bleda, a potom ju

očekuje natjecanje u Zürichu.

No, Sara je potvrdila svoj prvotni cilj – dokazala je da može puno.

Ovaj rezultat dodatan je poticaj i motivacija za rad. Uz novog trenera i silnu podršku koju ima u svojoj obitelji spremno čekamo nove rezultate mlade Ludbrežanke.

Malo iznenađenje na Plesu - doček za osvajačicu svjetske medalje

Usamljena Sloga

Sloga iz Slokovca bit će jedini predstavnik Grada Ludbrega u Prvoj ligi ŽNS-a Varaždin. Zadrugar i Plitvica iz Selnika preselili 'gore', a sesvećki Podravac odbio je napredovanje u ovu ligu, pa je Sloga ostala naša usamljena dama.

Doduše, i Šemovčani su iz NS Ludbreg, ali ipak oni su bliži Varaždinu. Unatoč tome u Slogi očekuju uspješnu sezonu.

-Šteta što Podravac nije došao, a otišla je i Plitvica, pa više nemamo 'domaći' derbi. Promijenilo se skoro pola lige i ne poznajemo dovoljno nove ligaše – Varaždin ŠN, Čevo, Svibovec, Babinec, Tuhovec, Šemovec, ali ne vjerujem da su oni bolji od onih koji su otišli gore. Mi bismo morali biti bolji nego u prošloj sezoni kad smo bili 10., malo ispod mojih očekivanja.

Uvijek je druga godina u svakom rangu kritična, a ona je iza nas. Godinu smo dana stariji, zreliji, iskusniji, pa igrači sad znaju što nas čeka i vjerujem da će treća godina za nas biti rezultatski najuspješnija.

U prijelaznom roku zasad nismo imali promjena u seni-

Streetball ponovno u Ludbregu

U subotu 9. kolovoza u Ludbregu se na Trgu Svetog Trojstva igra turnir u uličnoj košarci, popularni Streetball. Tradicija je to od 2006. godine, a ovo izdanje ima neke posebnosti. Uz novčani fond, prvacima će po uzoru na NBA pripasti i srebrni gravirani prsteni koji će im zacijelo ostati prekrasna uspomena.

Bit će i natjecanje u zakucavanju, kao i u tricama .

Posebno će se i to večerom za dvoje honorirati i koš postignut s Centra svijeta. Igrat će se po standardnim pravilima ulične košarke 3+1, do 15 ili na 15 minuta.

Nakon svakog koša lopta mijenja vlasnika, a nakon uhvaćene lopte u napadu izlazi se van reketa. Sigurni smo brojni kvalitetni igrači privući će i publiku, a kao i uvijek očekuje se dinamična i beskompromisna igra.

Kotizacija je svedena na minimalnih 100 kuna, a prijavite se može po prijavnici koja se nalazi na portalu Grada Ludbrega ili na sam dan odigravanja.

Ne zaboravite - Streetball u Ludbregu na središnjem trgu, u subotu 2. kolovoza već od 14 sati. (N. Jerbić)

Plavi iz Slokovca najavljuju plasman pri vrhu

Sloga na kraju prošle, bez promjena ulazi u novu sezonu?

orskom kadru, ali se nadam da će ih biti na naše zadovoljstvo. Pripreme smo počeli 18. srpnja i uz treninge igramo brojne turnire i pripremne utakmice. Problem su odlasci na more, ali se nadam da će igrači biti spremni za sezonu.

Očekujem plasman u gornju polovicu, bliže vrhu nego sre-

Tradicionalno posljednjih godina između dva prvenstva dosta se mijenja u redovima sad već 95-godišnje 'Podravine'. Ni ova nije bila iznimka.

Na čelu je umjesto Špikića koji je odradio finale Županijskog kupa zasjeo dobri stari Slobodan Sudec – Suki koji je prije tri godine osvojio naslov prvaka III. HNL istok koja je tada bila čak još moćnija nego što je sada.

Ludbreški stadion napustila je trećina prošlosezonskog kadra Kosec, Bochl, Jagec, Brlek, Milas, Čižmešija, Jadanić. Nova imena u Podravini su Mario Sačer (Albanija), Elvis Sabol (Mladost Prelog) i Siniša Vađunec koji je povratnik iz sesvećkog Podravca.

Vidjet ćemo hoće li i u kolovozu biti kadrovskih novosti. Uglavnom, promjena je dosta i sigurno će trebati vremena za uigravanje momčadi.

Srećom Sudec je u tome veliki majstor. Već od prvog trenutka krenuo je žestoko, pokazao se kao lider, ali i trener koji želi pružiti veliku šansu juniorima i kadetima: -Pred mene nije stavljen nikakav rezultatski imperativ, pa ću iskori-

dini ljestvice – kazao nam je Mario Piškor, trener Sloge.

Kao domaćini u Slokovcu će igrati subotom. Prvo kolo je 17. kolovoza, a Sloga mora na noge neugodnoj Dubravki u Turčin.

Podravina pred novim izazovom

Za što bolji ulazak u sezonu dogovorene pripremne utakmice stiti šansu da uz okosnicu momčadi mnogo prigode dajem i našim mladim igračima, poniklima u klubu. U Županijskom kupu opet planiramo daleko, najdalje, a u Hrvatskom kupu sve ovisi o tome da li smo domaćin ili gost. Doma protiv nas nema favorita – uvijek pozitivno odrješit je Sudec.

Predsjednik Mladen Henec imao je opet radno ljeto. Niz odlazaka i dolazaka išao je preko njegovih pleća: -Da, opet sam imao zabavno ljeto hahaha (smijeh op.p). Otišlo je više igrača, nego došlo, ali to što je zasad došlo zaista je etablirano. Mario

Sačer zajedno s našim „Mehijem“ Nikolom Valjakom, uvjeren sam, činit će najjači trećeligaški napadački tandem. Elvis Sabol naše je dijete, veznjak od kojeg očekujemo partije kakve je imao u Prelogu, pa i bolje.

'Sina' Vađunec donijet će bez dvojbe svojim bogatim iskustvom sigurnost u obrani. Osvojili smo već ovaj rang natjecanja, usprkos malo 'čkaljenja' kojekakvih lobija protiv nas.

Mislim da opet možemo igrat važnu ulogu u prvenstvu – razmišlja Henec.Određeni su i parovi 1. kola III. HNL istok koja započinje 23. ko-

lovoza. U prvom kolu 'plave bluze' dočekuju Višnjevac predvođen trenerom Robertom Špeharom, legendarnim osječkim nogometašem.

U drugom se ide na teško gostovanje u Belišću, a na Svetu Subotu dolazi Vukovar. Nakon toga usred tjedna dolazi gostovanje u Požegi kod Slavonije, pa dva domaćinstva protiv Mladosti iz Antina te Bjelovar.

Dakle, Podravina će u šest kola četiri puta biti domaćin. Sigurni smo da ćemo se nagledati zanimljivog nogometa.

Za što bolji ulazak u sezonu dogovoreno je više pripremnih utakmica, već su odrađene utakmice protiv Zadrugara i Croatie.

Evo i rasporeda pripremnim utakmica u kolovozu: 2. kolovoza gostuje se u Slakovcu kod Slobode, zatim 9. kolovoza na programu je utakmica Županijskog kupa, potom 13. domaćinstvo gostima iz Kalinovca, a 16. kolovoza ide se na gostovanje u Imbriovcu kod Borca.

Kao uvertira sprema se i utakmica u Ludbregu 20. kolovoza protiv juniora zagrebačkog Dinama.

Neven Jerbić

SP O R T

31. srpnja 2014.

Međužupanijska liga Čakovec-Varaždin

Nakon brojnih sastanaka, odluka, promjena odluka i intervencije HNS-a iz Zagreba, sapunica je napokon gotova.

Kreće nova Međužupanijska liga Čakovec-Varaždin liga s 18 klubova.

Za nas je najvažnije što su članovi Zadrugar iz Hrastovskoga i Plitvica iz Selnika. Natezanja dva saveza trajala su mjesecima, a HNS tražio da bude liga 16 umjesto 18 klubova koliko su tražili savezi da sve zadovolje.

Tako bi status izgubila Plitvica iz Selnika gdje nisu bili spremni biti žrtveno janje. Odlučili su da u tom slučaju da ne žele u 1. ligu ŽNS-a i da će zatražiti da se vrate u Prvu ligu NS Ludbreg.

Predsjednik Krešo Horvat čak je dao ostavku: -Zaista sam bio vrlo razočaran jer smo dobili dojam da vrijede dvostruka mjerila. Ispunili smo sve uvjete, pa i za spornu treću mlađu uzrasnu momčad koja je bila u postupku registracije igrača. Zadnjih smo godina uložili puno novaca i rada u sportski kompleks i sad sam uvjeren da imamo bolje uvjete nego mnogi drugi - nove su-

Zadrugar i (ipak) Plitvica u novom rangu

vremene prostorije, 120 natkrivenih sjedećih mjesta, odličan teren. Sportski je da se želite natjecati s još boljima, a to je bio naš osnovni motiv zašto smo se borili za Međužupanijsku ligu – pojasnio nam je Krešo Horvat.

Emotivne i opravdane reakcije iz Selnika naišle na plodno tlo, pa je vodstvo VŽ-saveza ipak ishodilo kompromis u Hrvatskom nogometnom savezom. Končano je 24. srpnja HNS dozvolio da jednu sezonu liga broji 18 klubova, a čelnici dvaju saveza postigli su dogovor međusobno i s HNS-om.

U ligi je 11 klubova iz Međimurskog i 7 iz ŽNS-a Varaždin.

Međimurski predstavnici su Polet (Sv. Martin na Muri), Rudar (Mursko Središće), Naprijed (Cirkovljan), Centrometal (Macinec), Graničar Komet (Kotoriba), Archea Čakovec, Sloga (Čakovec), Pušćine, Nedelišće, Mladost (Prelog) i Sloboda (Slakovec). I dok su se Međimurci povodili plasmanom kao kriterijem, Varaždin je imao donekle drugačiji stav jer uz ponajbolje iz lanjske sezone 1. ŽNL Zadrugara, Plitvicu Gojanec, Zelengaj,

Slavlje je završilo - valja se pripremiti za nove izazove Novi Marof i Plitvicu iz Selnika, članovi su još Ivančica koja je lani imala zamrznuti status, te Jalžabet koji se jedva spasio ispadanja, ali ima novoizgrađeni stadion.

Liga od 34 kola počinje 16. kolovoza. Za godinu dana mora se smanjiti na 16 klubova, pa će

Zadržati status – osnovni cilj

Klubovi iz Hrastovskoga i Selnika nadaju se da neće imati organizacijsko-financijskih problema u Međužupanijskoj ligi Međimurje-Varaždin. Klubovi znaju da će troškovi biti veći, ali su uvjereni da nova liga donosi veći interes gledatelja i sponzora.Dakako, trebat će voditi brigu o još jednoj novoj ekipi mlađeg uzrasta. A sportski ciljevi?

-Ova neizvjesnost oko statusa jako nam je poremetila pripreme jer igračima nije svejedno gdje će igrati, kao ni treneru.

Sad je sigurno da su nam došli Šerbek iz Tuhovca, Štefanek iz Zadrugara, te Oršulić i Sakač iz Sesveta. No, kako je konačno potvrđen naš status morali bismo se još pojačati i radimo na tome. Prvi dio priprema odradio je pomoćni trener Ivančić, a momčad kao trener preuzima sada Zoran Brlenić, jedna od legendi Varteksa. Želja nam je plasman u sredinu ljestvice, stabilnost u statusu ligaša -– rekao nam je Krešo Horvat koji je na ipak povukao ostavku na mjesto predsjednika Plitvice.

U Zadrugaru su svijesti da je vrijeme slavlja zbog osvojenih naslova prošlo, a čeka ih složen posao. Njihova je prednost što je trener Željko Vađunec veliki dio igračke karijere proveo u

HK Ludbreg ponovno je osnovan 31.srpnja prošle godine, a na dostojan je način obilježio prvu godišnjicu djelovanja. U ovih prvih novih godinu dana rada otišlo se na niz natjecanja, postignut je već niz dobrih rezultata, a već je tu i nekoliko perspektivnih hrvača. Posebno blista mladi Balažinec kojem se predviđa lijepu karijeru, naravno, uz odricanja i kvalitetan rad. Ne bi nas začudilo da zbog kvalitete uskoro promijeni i klupske boje. U povodu prvog rođendana klub je u Slokovcu na nogometnom igralištu organizirao 26. srpnja druženje na kojem su se susrele sve generacije ludbreških hrvača. U sklopu okupljanja održana je turnir u pijesku na kojem su svoje vještine pokazali članovi kluba. Opet se iznad svih dignuo sjajni Božidar Pajnić koji je u kostimu Vikinga svima prkosio, i pokazao da je čovjek u šezdesetima još uvijek moćan. Fantastični hrvački neimar iz Globočeca. Slavlje na igralištu Sloge koje je u trenucima proslave lijepo kosio igrač, kapetan, trener, malo oružar i još koješta tog kluba Mario Piškor potrajalo je duboko u noć.

Neven Jerbić

15

ispasti posljednja četiri. Ligu će puniti najbolji iz županijskih liga Čakovca i Varaždina, te klubovi s područja ovih saveza iz 3. Hrvatske ligi istok u ako ispadaju.

Prvak Međužupanijske lige Čakovec–Varaždin za ulazak u 3. HNL istok igrat će kvalifika-

Međimurju, pa poznaje mentalitet, klubove, igrače.

–Objektivno slabiji smo nego u prošloj sezoni. Naime, otišla su trojica vrlo važnih prvotimaca – Kosir (Nedelišće), Pačko (Austrija) i Štefanek (Selnik). Jest vratili su se domaći dečki Prlog i Hlebec iz Gore što je bila velika želja uprave kluba, te Novak iz Poljanca koja je već tu igrao. Oni dobro znaju klub i igrače, ali su ipak preskočili dva-tri ranga i treba malo vremena da se priviknu na jake protivnike, složenije zahtjeve u igri.

Zato u klub dolaze Vukina i Bradarić koji su iskusni i znalci, pa nam sigurno mogu puno pomoći. Rado bih da dovedemo još neko jako igračko ime, ali nema puno toga za izbor. Zato je naš cilj je sredina ljestvice.

Počeli smo pripreme 13. srpnja, radimo pet puta tjedno, uz treninge imamo i brojne pripremne utakmice. Radimo na snazi na i promjenama u igri. uigravanju novog stila.

Da, većinu novih protivnika iz Međimurja poznajem, oni koji su ispali iz 3.HNL tamo su se morali orijentirati na polukontre i kontre, a protivnici su vodili igru. Sada će biti u obrnuto, oni će morati voditi igru protiv nas, a mi ćemo po-

cije s prvakom skupine Bjelovar-Koprivnica-Virovitica.

vučeno čekati prigodu za protuudare. Siguran sam da će ligaši iz Međimurja donijeti više publike, kod kuće uvijek imaju puno gledalište, a kolone za njima idu na gostovanja,.

Dakle, bit će bolje nogometno ozračje, lakše pokrivanje troškova, a naši igrači igrat će u još Željko Vađunec trener Zadrugara kvalitetnijoj ligi nego sada, pa će kroz stjecanje tog iskustva, igre protiv jačih suparnika na terenu postaja još bolji nogometaši što je uostalom i jako dobro za ludbreški nogomet u cjelini – poručio je Željko Vađunec.

Zadrugar će kao domaćin igrati u Hrastovskom nedjeljom popodne, a Plitvica će u Selniku biti domaćin subotom. U prvom kolu Zadrugar gostuje kod Slobode u Slakovcu, a Plitvica kod Mladosti u obližnjem Prelogu.

Hrvači obilježili godišnjicu

16

I

C A J N G E R PL A C

Kak je to bilo negda!

ovog je ljeta na Trgu Svetoga Trojstva održan Cajnger plac. Vura ide tika taka i ovoga nas je puta odvela u prošlost, u neko već zaboravljeno, a mlađima i gotovo potpuno nepoznato vrijeme. Tradicija je pretočena u predstavljanje narodnih običaja uz ljepotu nošnji i plesa te domaće proizvode. Pričama iz prošlosti pridodane su igre školice i mlin koje su pojedini posjetitelji manifestacije, zaigrali po prvi puta. U sklopu programa na Trgu Svetoga Trojstva održani su 13. folklorni susreti na kojima su nastupili folkloraši iz Ludbrega, Kršana (Istra), Pleternice (Slavonija), Kupinca i Remetinca te Hrvatski gajdaški orkestar. Birala se i najbolja ludbreška sneha, a uvjet je bio dobro poznavati stare podravske izraze, vješto baratati metlom te imati izuzetnu plesnu koncentraciju. Najboljom se pokazala sneha iz KUD-a „Seljačka sloga“ iz Kupinca. No, ipak možemo biti ponosni i na našu Ludbrežanku Marinu – zmetala je s takvom odlučnošću da je i metlu uspjela ftrči!

U birtiji „Ludbreške vinske ceste“ uz poznati ludbreški peti element – vino, okupili su se majstori za igru šnaps. Za pravi turnir u šnapsu organizacijski se pobrinula Udruga umirovljenika Ludbreg. Uz ljepotu narodnih plesova, nošnji i glazbe, posjetitelji su se mogli okušati u praktičnim radionicama za koje su se pobrinule „Žene iz Centra svijeta“. Peglalo se starinskom peglom, pralo se rublje, što je kako smo se imali prilike uvjeriti bio nimalo lak i brz posao, krojilo se, šivalo, vezlo, a mališani su, neki i po prvi puta, zaigrali mlin i popularnu igru školice. U izložbenom dijelu posjetitelji su imali priliku vidjeti stare kućanske aparate, narodne nošnje, tradicionalne dječje igračke, proizvode od drveta, dio tradicijske kulture gostujućih KUD-ova i pregršt drugih zanimljivih izložaka. - Ovim se programom željelo podsjetiti na autentičnost, značaj, ali i važnost očuvanja tradicijske kulture i folklora te udruga i obrta koji su promicatelji tradicijske kulture. Kulturna i društvena vrijednost naše tradicije je od velikoga značaja i nužno ju je predstaviti publici. – naglašavaju organizatori, koji se nadaju da će ovaj nostalgičan pokušaj vraćanja u prošlost postati tradicionalni ljetni sadržaj. Pokrovitelj manifestacije bio je Grad Ludbreg, a organizatori KUD “Anka Ošpuh”, POU “D. Novak” Ludbreg i TZ Ludbreg. Kao suorganizatori i sudionici u izložbi i radionicama su se predstavile brojne udruge i obrti s područja Ludbrega i okolice koji su tematski vezani uz događaj. U prošlost se ponovo vraćamo u budućnosti, idućeg ljeta vidimo se na tradicijskom izdanju Cajnger placa.

31. srpnja 2014.