Ln 9

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 9 / GODINA II.

Rotor do 15. studenoga

/str. 3./

„ELEKTRA“ Koprivnica ulaže u razvoj ludbreškog kraja

Za bolju elektro-opskrbu 18 milijuna kuna

Mijo Sačer iz Ludbrega našao ‘divovsku’ gljivu /str. 9./

/str. 6./

“E, to se zove vrganj”

Općina Martijanec Zašto ne žele potpisati ugovor o dogradnji škole

Zarada od 350.000 kn

Neprihvatljivi uvjeti, a cijena - nepoznanica

/str. 5./

/str.7./

Sveta nedjelja u kunama

2

31. listopada 2007.

AKTUALNO

UKRATKO Kreću radovi na cesti D-2

Konačno je potpisan ugovor za izvođenje radova na proširenju i rekonstrukciji državne ceste D-2 na relaciji od mosta preko Plitvice u Vrbanovcu do Koprivnice.

Rekonstrukcijom i proširenjem osjetno će se povećati sigurnost biciklista i pješaka u naseljima općine uz državnu cestu zbog izgradnje biciklističkih staza. Radovi trebaju biti završeni u roku 15 mjeseci od datuma potpisa ugovora, a povjereni su „Cesti“ Varaždin i „Tegri“ Čakovec. Može se očekivati kako će u narednih 15 mjeseci zbog izvođenja radova dolaziti do privremenih zastoja u prometu koji će se odvijati jednim kolničkim trakom.

Selidba UDV-a Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (UDV) ludbreškog ogranka ima nove prostorije za redovito okupljanje.

Udruga je sama zatražila raskid ugovora za korištenje prostora od 30-ak kvadrata na drugom katu istočne zgrade dvorca Batthyany i dodjelu manje prostorije od deset m2 u prizemlju iste zgrade koja je dovoljna za djelovanje udruge, a prilaz lakši. Razlika je i u zakupu, pa će umjesto dosadašnjih 111,44 kune mjesečno, za korištenje nove prostorije dragovoljci i veterani plaćati simboličnih 3,5 kuna po kvadratu, odnosno 35 kuna mjesečno.

Utvrditi točnu cijenu odvoza Općinski vijećnici donijeli su odluku da Općina Martijanec neće prenijeti ovlasti u zbrinjavanju komunalnog otpada na Varaždinsku županiju tako dugo dok se ne utvrdi stvarna cijena zbrinjavanja komunalnog otpada po kućanstvu prema modelu javno-privatnog partnerstva.

Varaždinska županija za zbrinjavanje otpada predložila je općinama i gradovima prijenos ovlasti na Županiju, kako bi ista samostalno sklopila ugovor o javno-privatnom partnerstvu za zbrinjavanje otpada, a što bi cijenu odvoza moglo podići iznad 200 kuna po kućanstvu mjesečno.

Ukoliko će predložena cijena biti viša od sadašnje Općina neće raskidati postojeći ugovor sa sadašnjim koncesionarom da bi se žitelji općine zaštitili od nerealno visoke cijene odvoza otpada.

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Ignac Horvat, Zvonko Grgek Fotografije: Josip Grđan, Siniša Sović, Iva Havaić, Marina Hižak, Alen Sabol, arhiva Učilišta Grafički urednik: Ivica Kruhoberec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 114, Fax: 042 306 068 e-mail: info@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. , Zagreb

Zategnuti odnosi između vodećih čelnika Varaždinske županije i Grada Ludbrega

Niska razina suradnje U proteklih nekoliko tjedana između Grada Ludbrega gradske i Varaždinske županije komunikacija se spustila na nisku razinu. Reakcije iz Ludbrega izazvala je najava u medijima početkom listopada kako će župan Radimir Čačić službeno otvoriti radove na gradnji drugog ludbreškog rotora bez da su o tome obavijestili ludbreške čelnike, kao i posjet župana ludbreškim umirovljenicima. Na konferenciji za tisak gradonačelnik Ivan Lončarić i dogradonačelnik Franjo Beser istakli su zamjerke na suradnju između županije i grada Ludbrega.

U nastavku prenosimo reagiranja u cijelosti.

Prvo priopćenje Grada Ludbrega na konferenciji za tisak 09. listopada 2007. godine Potaknuti najnovijim ponovnim ignoriranjem gradske vlasti Grada Ludbrega od strane župana Radimira Čačića smatramo da je neophodno da ludbreška, a i šira javnost bude o tome obaviještena.

Naime, ludbreška gradska vlast dana 02. listopada preko medija doznaje da će varaždinski župan Radimir Čačić u srijedu 03. listopada u 13.30 sati otvoriti radove na izgradnji kružnog toka u Ludbregu, a da o ovome nitko iz gradske vlasti, gradskih službi, a niti pak izvođač radova nije bio obaviješten. Smatramo daje ovakav način neprimjeren, jer ovo su radovi koji će se izvoditi u Ludbregu i Grad Ludbreg će iz svog Proračuna morati izdvojiti blizu 800.000,00 kuna za ovu investiciju, dok se preostala sredstva od 1.200.000,00 kuna osiguravaju preko Županijske uprave za ceste.

Napominjemo, da je ovo bio vrhunac svih ranijih događanja, vrhunac nekorektnosti na relaciji Županija Varaždinska - Grad Ludbreg i još jedan od dokaza kako se župan odnosi prema političkim neistomišljenicima.

No, valja još jednom pobrojati neke od osnovnih razloga zbog čega je u Ludbregu 04.04. ove godine došlo do iskazivanja nepovjerenja dotadašnjem gradonačelniku iz HNSa i što se sve događalo nakon toga: 1. ignoriranje svih ostalih političkih opcija na području Grada Ludbrega - pa čak i koalicijskog partnera - HDZ, 2. zaduženost Grada odnosno nenaplaćene obveze za izgradnju komunalne infrastrukture u 2006. godine koje su na dan 30.06.2007.

godine iznosile preko 1,5 milijun kuna, 3. zaduženost Grada za preko 7,5 milijuna za narednih 25 godina za dogradnju osnovne škole u Ludbregu, a da o tome nije bilo obaviješteno Gradsko vijeće Grada Ludbrega, 4. neizvršavanje obveza Županije po osnovi Sporazuma za sufinanciranje otplate kredita za izgradnju školske sportske dvorane u Ludbregu u iznosu od milijun kuna godišnje - do 09. listopada Županija Gradu Ludbregu na ime tog Sporazuma nije doznačila ni lipe, a Grad je prema HBOR-u morao uplatiti 3 anuiteta što iznosi blizu 1.800.000,00 kuna, 5. Grad Ludbreg od samog otvorenja školske sportske dvorane plaća kompletne troškove održavanja uključujući i dvoje zaposlenika, a ovi troškovi do sada iznose blizu 220.000,00 kuna, 6. unatoč svim nastojanjima (usmenim i pismenim putem) župan ne želi i «nema vremena» primiti na razgovor ni gradonačelnika niti bilo koga iz Gradskoga poglavarstva Grada Ludbrega, a da istovremeno provodi vlastitu premijersku kampanju po čitavoj državi, 7. istovremeno župan iznalazi vremena i odaziva se u Ludbreg na privatne pozive, a prigodom pojedinih manifestacija /npr. Sajam cvijeća/ ne odaziva se u službene prostore Grada Ovo ignoriranje župana aktualne ludbreške vlasti nije jedini slučaj u Varaždinskoj županiji, već je ovakav odnos i prema našim susjednim općinama - Sveti Đurđ, Martijanec, Veliki i Mali Bukovec kao i drugim općinama.

Predsjednik Gradskog poglavarstva: Ivan Lončarić, oecc.

Reagiranje župana Radimira Čačića na konferenciju za novinare ludbreškog čelništva: -Vezano na konferenciju za novinare gradonačelnika Ludbrega a liste SDP-a Ivana Lončarića i zamjenika gradonačelnika, s liste njihova koalicijskog partnera HDZ-a, održane 9. listopada, radi korektnog informiranja javnosti dužni smo iznijeti nekoliko činjenica.

Otvorenje rotora u Ludbregu je odgođeno i nije održano, pa stoga gradske vlasti nisu o toma obaviještene, pri čemu je točno da izgradnju rotora financira Županijska uprava za ceste čiji je 100 postotni vlasnik Varaždinska županija, i to sa 60 posto ukupne investicije.

U pogledu izvršavanja obaveza Varaždinske županije pri izgradnji sportske dvorane u Ludbregu, koju Županija financira sa 16 milijuna kuna, sve naše obaveze se izvršavaju uredno i na vrijeme, prema sporazumu. Tako su već plaćena 2 anuiteta od 2 milijuna kuna, a u skladu s odgovornim raspolaganjem sredstvima građana Varaždinske županije bit će plaćen i ovogodišnji anuitet.

Stoga nas doista čudi zlonamjerno i neistinito informiranje javnosti.

U komunikaciji Grada Ludbrega i Varaždinske županije sve županijske službe i prvi zamjenik župana - gospodin Predrag Štromar, u više su navrata obavili konkretne razgovore, davši punu podršku u rješavanju problema na ludbreškom području. Posebno naglašavamo da smo za dogradnju osnovne škole u Ludbregu osigurali 30 milijuna kuna, u odnosu na 7,5 milijuna kuna koje je osigurao Grad Ludbreg: dakle u odnosu 80 posto :20 posto, kao što je to slučaj i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave, a o čemu je odluku donijelo gradsko tijelo.

Odgovor na reagiranje varaždinskog župana Ponukani najnovijim reagiranjem varaždinskoga župana Radimira Čačića vezano na održanu konferenciju za novinare čelništva Grada Ludbrega dana 9. listopada dužni smo ponovno iznijeti i ponoviti neke činjenice: -naime, ne radi se o «otvorenju rotora u Ludbregu» za što bi mi u Ludbregu bili sretni da je bio otvoren i dovršen prije Ludbreške Svete nedjelje, kako se to navodi u priopćenju župana već o OTVORENJU POČETKA RADOVA NA IZGRADNJI ROTORA U LUDBREGU. Otvorenje početka radova odgođeno je nakon intervencije gradonačelnika i članova Poglavarstva Grada Ludbrega jer smatramo ako se nešto počinje graditi na području našega Grada i ako to župan želi svečano otvoriti, da prije svega o tome treba biti obaviještena gradska vlast, a ne da o tome sazna preko medija. Što se pak tiče financiranja radova iste će sufinancirati ŽUC i Grad Ludbreg i iako je Varaždinska županija vlasnik ŽUC-a napominjemo da se ona financira

sredstvima naših građana (od registracije, prodaje goriva i dr.), a ne iz Županijskog proračuna - što se tiče izvršavanja obveza Varaždinske županije za izgradnju školske sportske dvorane u Ludbregu ponovno ističemo da je Županija anuitet za prošlu cijelu godinu doznačila Gradu Ludbregu 30.12., a da ove godine nije doznačena još ni lipa, a Grad je prema HBOR-u uplatio 3 anuiteta blizu 1,800.000 kuna - ne osporavamo da smo u više navrata s prvim zamjenikom župana - g. Predragom Štromarom obavili konkretne razgovore, te da su on i županijske službe kako župan ističe - citiramo „davši punu podršku u rješavanju problema na ludbreškom području“. Župan ovime samo potvrđuje naše navode da smo upućivani na osobe iz Varaždinske županije koji ne mogu riješiti naše probleme „već daju punu podršku“, a problemi i dalje ostaje neriješeni.

-vezano na dogradnju osnovne škole u Ludbregu, bivša HNS-a gradska vlast u Ludbregu preuzela je obvezu sufinanciranja u iznosu preko 7 milijuna kuna kroz narednih 25 godina, a što smatramo i

što smo više puta naglašavali kada smo bili u oporbi da nije u nadležnosti malih gradova ispod 20.000 stanovnika, ULAGANJA U PROGRAME NA PODRUČJU GRADA: -studentski krediti - sam naziv govori da su to «krediti», a ne stipendije-bespovratna sredstva i da se oni plasiraju putem poslovne banke, -besplatan prijevoz srednjoškolaca - iznijet je podatak da Varaždinska županija izdvaja 498 tisuća kuna, ali treba napomenuti daje sufinanciranje u omjerima 50%:50%, - dakle toliki iznos za prijevoz srednjoškolaca izdvaja i Grad Ludbreg iz svojeg Proračuna, -milijun kuna za vodoopskrbu pitamo gospodina župana „Na koje projekte vezano na vodoopskrbu u Gradu Ludbregu je Županija Varaždinska izdvojila milijun kuna?“.

Moramo napomenuti da vezano na vodoopskrbu, ulaganja koja su bila su ulaganja komunalnog poduzeća „Varkom“ u kojem je Grad Ludbreg 2. po redu dioničar sa 9,04 posto suvlasništva. Varaždinska županija nije suvlasnik „Varkoma“,

Istovremeno, Varaždinska županija ulaže značajna sredstva u razne programe i područja u Gradu Ludbregu: tako je za razne subvencije udrugama i poljoprivrednicima do sada uplaćeno 309 tisuća kuna, izdan je 41 studentski kredit u ukupnom iznosu od 1,623 tisuće kuna, a 244 učenika iz Ludbrega imaju besplatan prijevoz, za što Varaždinska županija godišnje izdvaja 498 tisuća kuna. I na području komunalnih ulaganja Varaždinske županije u Grad Ludbreg su značajna: oko milijun kuna za vodoopskrbu i oko 300 tisuća kuna za modernizaciju cesta. Što se pak činjenice da grad Ludbreg ne naplaćuje svoja potraživanja za izgradnju komunalne infrastrukture tiče, moramo istaknuti da je to isključivo obaveza grada, a nikako županije. To dovoljno govori o kvaliteti funkcioniranja gradske vlasti, o čemu će se, dakako, izjasniti građani na izborima. O kvaliteti pak funkcioniranja HNS-ove vlasti u Ludbregu građani su se već izjasnili na izborima za mjesne odbore u studenom 2006. godine kada je HNS dobio 45 posto glasova Ludbrežana, što je očigledno i bio razlog za formiranje današnje koalicije u Ludbregu, ali i ove konferencije za novinare.

Da, i ja osobno i ostali čelnici Varaždinske županije posjećujemo Ludbreg. Obaveza i pravo svakog političkog djelatnika je komunikacija s građanima i tu obavezu županijsko vodstvo izvršava.

Predizborno je vrijeme pa razumijemo napor gradonačelnika s liste SDP-a I HDZ kao koalicijskog partnera da neistinitim informacijama pokušavaju obmanuti javnost, no činjenice su ipak činjenice.Varaždinski župan RADIMIR ČAČIĆ -modernizacija cesta - 300.000 kuna - za koje ceste i projekte je Varaždinska županija izdvojila sredstva? „O kvaliteti funkcioniranja gradske vlasti“ građani će se svakako izjasniti, a i iskazivanje nepovjerenja bivšem gradonačelniku iz HNS-a dokaz je da se u Ludbregu mijenja ono što nije dobro i da se vrše promjene onih ljudi koji ne rade u interesu građana.

Smatramo da je ovakav način komunikacije, putem medija, između župana g. Radimira Čačića i ludbreške gradske vlasti neprimjeren u demokratskom i civiliziranom društvu te ponovno koristimo priliku i pozivamo župana da dođe u službene prostore Grada Ludbrega da zajednički riješimo probleme koji muče nas u Ludbregu, a čije rješavanje je za dobrobit građana kako našega Grada, tako i ove županije i cijele države.

Mi u Ludbregu ne služimo se lažima i insinuacijama već istinu branimo isključivo istinom.

Predsjednik Gradskog poglavarstva: Ivan Lončarić, oecc.

31. listopada 2007.

AKTUALNO

Projekt uređenja “Meke” sufinancirat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH

Zatražena lokacijska dozvola Procjenjuje se da će konačna cijena sanacije odlagališta iznosit oko 16 milijuna kuna, a Fond se svojim pismom obvezao da će sufinancirati 50 posto investicije Grad Ludbreg dobio je potvrdu kako će pri radovima na konačnoj sanaciji gradskog odlagališta otpada u Meki značajnom financijskom potporom sudjelovati i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske.

Procjenjuje se da će konačna cijena sanacije odlagališta iznosit oko 16 milijuna kuna, a Fond se svojim pismom obvezao da će sufinancirati 50 posto investicije. Jedini uvjet Fonda je da se za planirane radove ishodi građevinska dozvola što je posljednji korak prije odabira izvođača radova.

Pripremi poslovi za sanaciju “Meke” traju već dvije godine.

Izrađena je i potom usvojena studija o zaštiti okoliša, a proveden je i javni uvid. Državnom uredu za opću pravu nedavno je predana dokumentacija radi ishođenja lokacijske dozvole. Time je napravljen novi korak u opsežnom i dugotrajnom postupku priprema. No, upozoreno je na neke manje propuste, pa su zatražene određene dopune idejnog rješenja na kojima radi projektna tvrtka “Ving” iz Varaždina. Čim dopune budu unijete, idejno rješenje bit će upućeno u daljnji postupak,

točnije na pribavljanje potrebnih suglasnosti u nadležna ministarstva radi ishođenja lokacijske dozvole.

U Ludbregu se nadaju da će nastavak priprema sada donekle ubrzati. Čim se dobije lokacijska dozvola naručit će se izrada glavnog projekta na temelju kojeg se pribavlja neophodna građevinska dozvola, a zatim će pre-

ostati još samo raspisivanje natječaj za odabir izvođača radova. U Ludbregu se stoga nadaju da bi radovi na sanaciji i uređenju odlagališta počeli tijekom iduće godine.

Problem je još uvijek otkup okolnog zemljišta kako bi se za veliki projekt sanacije osigurala potrebna površina. U gradskim uredima doznajemo

da je sporan još samo dogovor s jednim vlasnikom s kojim nikako da se postigne sporazum. Po svemu sudeći, zbog tog problema grad će morati pokrenuti postupak izvlaštenja.

Planom sanacije i uređenja sadašnje bi se odlagalište preuredilo u reciklažno dvorište iz kojeg će se otpad odvoziti na druge lokacije.

Radovi na najvećem raskrižju u gradu

Elipsasti rotor do 15. studenoga

Na raskrižju ulica Vatroslava Lisinskog, zatim Petra Zrinskog i Frankopanske ulice kod malog parka u tijeku su radovi na gradnji drugog ludbreškog rotora. Prvi pripremni radovi već su izvršeni tijekom ljeta, s lokacije su maknuta dva kioska, a

Hrvatski zavod za zapošljavanje

tamo se izvršena i rekonstrukcija kanalizacije, te izvedeni pripremni radovi za kolnik.

Ludbreški rotori su jedinstveni.

Onaj izgrađen prije nekoliko godina na raskrižju Krležine, Vinogradske, Koprivničke i Jelačićeve ulice bio je

prvi rotor u Varaždinskoj županiji. Drugi će biti jedinstven jer bi se moglo reći da će tamo odvijati ne kružni, već elipsasti tok prometa.

Razlog je, dakako, namjera da se sačuva jezgro malog parka i spomenik palim sportašima. Mali park ipak će

izgubiti donedavni izgled jer se morala srušiti stara betonska ograda, ali i dio hortikulture koja bi mogla utjecati na preglednost u rotoru, a tako i na prometnu sigurnost. Izvođenje radova povjereno je Poduzeću za ceste Varaždin, a prema potpisanom sporazumu očekuje se da će radovi biti završeni do 15. studenoga.

Izgradnja drugog ludbreškog rotora na vrlo prometnom raskrižju na ulazu u uže središta grada iz smjera Varaždina i Međimurja trebala bi značajno povećati sigurnost i protočnost vozila i drugih sudionika u prometu. Iskustva s prometom na prvom rotoru u istočnom dijelu grada vrlo su pozitivna. Rotori na raskrižjima danas se smatraju vrlo uspješnim i u većim gradovima.

Gradnju drugog ludbreškog rotora zajednički sufinanciraju Grad Ludbreg sa Županijskom upravom za ceste Varaždin, a vrijednost investicije je gotovo 2 milijuna kuna. Županijska uprava za ceste, prema potpisanom sporazumu, izdvojit će za investiciju 1,2 milijuna kuna, a preostalih 800.000 kuna osigurat će Grad Ludbreg.

Nezaposlenima 200 kuna viša naknada

Korisnici iz prava materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti od studenoga će primati za 200 kuna više nego do sada.

Prve isplate novčanih naknada za korisnike kreću uskoro, a naknada od 1.200 kuna ujedno je najviši iznos. Najniža naknada bit će kao i do sada 976,60 kuna. Prosječni iznos novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti je 996,84 kuna.

Visinu novčane naknade čini prosjek obračunate plaće umanjen za obvezne doprinose za puno radno vrijeme u posljednja tri mjeseca provedena na radu. U slučajevima u kojima se ne može utvrditi prema obračunatoj plaći, naknada se utvrđuje u visini prosjećne isplaćene novčane naknade u Zavodu u prethodnom mjesecu.

U ludbreškoj Ispostavi Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sredinom listopada bile su evi-

dentirane 1.082 nezaposlene osobe, a od tog broja 460 osoba prima novčanu naknadu. Broj nezaposlenih u laganom je padu. Tijekom rujna i listopada najviše osoba s ludbreškog područja zaposlilo se je u prerađivačkoj industriji, obrazovanju, trgovini te na području građevinske i metalske struke. Najveća potražnja je upravo za KV radnicima u građevini, metalurgiji i ugostiteljstvu. (ah)

3

IZDVOJENO Pomoći iz proračuna

Gradsko poglavarstvo Ludbrega uključilo se u akciju ‘Djeca, prijatelji u prometu’ s 2.000 kuna. Riječ je o akciji u kojoj su djelatnici Policijske postaje ludbreg podijelili reflektirajuće i treptajuće predmete učenicima Osnovne škole Ludbreg kako bi pri povratku iz škole bili lakše uočljivi vozačima motornih vozila. ŠNK ‘Podravini’ odobrena je pomoć od 10.000 kuna zbog visokih troškova natjecanja u Hrvatskom nogometnom kupu.

Naime, možda najveći uspjeh u dugoj i bogatoj povijesti kupa bio je plasman u osminu finala najmasovnijeg športskog natjecanja u Hrvatskoj, ali su uspjesima na terenu usporedo rasli troškovi. Poglavarstvo je time i nagradilo uspjeh nogometaša koji su više nego dostojno zastupali boje kluba i grada na zadovljstvo šprtskih djelatnika i svih građana.

Vijenci na grobove branitelja Delegacija Grada Ludbrega i braniteljskih udruga u povodu Dana svih svetih polaže vijence na grobove poginulih branitelja Domovinskog rata s područja Grada Ludbrega. Vijenci se polažu na grobove Mladena Jendrića u Bolfanu, Josipa Kanižaja u Sesvetama, Josipa Međimurca u Selniku, te na grob Božidara Petrikovskog na gradskom groblju u Ludbregu.

Gradski vijećnici, članovi poglavarstva, te predstavnici Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata, Udruge antifašističkih boraca, Udruga hrvatske domovinske vojske 1941-1945. i političkih stranaka uz Dan svih svetih polažu vijence uz središnji križ i spomenik braniteljima Domovinskog rata na groblju u Ludbregu, te za sve poginule za hrvatsku državu.

Obnova ceste prema Selniku Na županijskoj cesti od raskrižja sa semaforima prema općini Sveti Đurđ provode se kraju radovi na rekonstrukciji kolničke trase i izgradnji pješačko-biciklističkih staza kroz naselje Selnik s obje strane prometnice. Rekonstrukcijom kolnika, a posebice uređenje staza za bicikliste i pješake, osjetno će se poboljšati sigurnost prometa na ovoj prometnoj cesti kojom se velik broj posebice školaraca koriste na putu do ludbreške škole, te srednjoškolci do obližnjeg željezničkog kolodvora radi prijevoza u srednje škole u Varaždin i Koprivnicu.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 778.475 kuna, a kako je riječ o županijskoj cesti potpisan je sporazum o zajedničkom sufinanciranju sa Županijskom upravom za ceste Varaždin koja investiciju financira sa 418.000, dok je obveza Ludbrega 360.000 kuna.

4

AKTUALNO

31. listopada 2007.

‘Altera’ prerasla u velikog proizvođača povrća

Hrenom osvojili tržište sve od Božića do Uskrsa Sve veća potražnja za prokulicom cvjetačom, brokulom i drugim vrstama povrća dokazuje o promjeni prehrane Tvrtka ‘Altera’ obitelji Makar iz Sigeca posljednjih godina intenzivno proizvodnjom određenih vrsta povrća. Tvrtka je poznata i kao iznajmljivač šatora za velike manifestacije, ali je proizvodnja povrća sada osnovna djelatnost. Ove jeseni očekuje se urod od oko 240 tona raznih vrsta povrća kao što su kelj pupčar ili prokulica, kinakol ili kinesko zelje, varaždinsko zelje, cvjetača, brokula, repa i hren s kojim su postali najveći proizvođači u Hrvatskoj.

Obitelj je najprije počela proizvodnju na vlastitih 3,5 ha, a lani je dvostruko veće količine uzela u zakup i zasijala 10 hektara.

Uzgajaju nekoliko vrsta povrća.

-Odlučili smo se za povrće koje prema svim pokazateljima ima najveći trend rasta potrošnje, kako kod nas tako i u zemljama Europske unije. U Engleskoj je kelj pupčar na prvom mjestu po potrošnji od svega povrća. Kinakol ili kinesko zelje čija proizvodnja uopće nije zahtjevna sve je popularniji. Na zapadu je ekspanzija ovih kultura, a kod nas raste iako još puno zaostajemo. No, to su vrste povrća čija će potrošnja dugi niz godina nezaustavljivo rasti – rekao je Franjo Makar, direktor tvrtke.

Višegodišnje iskustvo komercijalnog direktora u nekadašnjoj ludbreškoj ‘Bednji’, suradnja s poljoprivrednim kooperantima i upoznava-

nje s poljoprivredom očito je imalo utjecaja za preorijentaciju na povrtlarstvo.

Povrće budućnost ratarstva

Brokula od gotovo tri kilograma!

Potpuno zdravu brokulu ekstremne veličine i težine ovih su dana pronašli u berbi povrća na poljima „Altere“.

Prekrasni primjerak teži 2,712 kg s promjerom glave više od 40 cm. Inače, standardna brokula prve klase teži od 500 do 600 grama s promjerom glave od 12 do 15 centimetara. Impozantni primjerak za nekoliko je puta nadmašio standardne kriterije. Zato je ovog vjerovatno brokula rekorderka iz centra svijeta

-Najveći smo proizvođači konzumnog hrena u Hrvatskoj, a među većim kelja pupčara i brokule. Upravo sada završava vegetacija i sa sušenjem lista počinje takozvano zalijevanje korijena biljke. Krajem listopada ili početkom korijen će biti zreo za berbu, zatim se utrapi, kao repa.

Zato ga možemo slati na tržište od studenoga do Uskrsa, što znači praktički do kraja travnja – ističe Franjo Makar, direktor tvrtke. Čini se da su kvalitetna zemlja u ludbreškom kraju i kontinentalno podneblje, na što agronomi upozoravaju već dulje vrijeme, idealni uvjeti za ove povrtlarske kulture. Kvaliteta ludbreškog povrća privukla je velike trgovačke lance kao što su Konzum, Plodine, Lidl.

-Njima je očito važno da u svojim megamarketima nude povrće svježe. Naša proizvodnja zasnovana je na otvorenom, dakle, povrće u uvjetima maloprodaje traje znatno duže nego onog proizvedenog pod plastenicima. Imamo pakirne strojeve i rashladnu komoru što nam omogućuje da svaku vrstu za veleprodaju pakiramo zasebno, u mrežaste vreće, folije ili u sanduke. Mislim da ljudi ovdje

moraju odbaciti tradicionalne kulture pšenica i kukuruz. Od toga više nema kruha.

S ovakvom zemljom i ovo šire područje može proizvoditi dovoljne količine povrća za čitavu Hrvatsku. Ulaskom u Europsku uniju otvorit će se tržište, a uvjeren sam da kvalitetom možemo konkurirati više nego ravnopravno konkurirati europskih povrtlarima – smatra Makar.

Hren ludbreškog kraja A ‘ ltera’ je vjerovatno najveći proizvođač hrena u Hrvatskoj. Upravo ovih dana počinje vađenje sorte glatkog hrena vrlo visoke eteričnosti, a nakon berbe stavit će se u trap gdje može stajati mjesecima, pa isporuka traje sve do Uskrsa.

-Pakiramo ga pojedinačno po korijenu ili sortiramo više korijena približno istih težina, naravno, s deklaracijom i zamotanog u strech foliju. Siguran sam da ćemo se s hrenom uskoro probiti do inozemnih potrošača. Inače, u ludbreškom kraju ima nekoliko velikih proizvođača hrena, pa čak mislim da odavde možemo snabdijevati čitavo domaće tržište.

Povrtlarske nasade navodnjavaju se rolomat sustavom, ali je suša ipak ostavila tragove.

U ‘Alteri’ polako prelaze i na preradu, pa će proizvodi plasirati u staklenkama za maloprodaju i u velikim pakiranjima za ugostiteljstvo.

‘Farmal’ će nakon prodaje ‘Lukapsa’ sve svoje potencijale usmjeriti u razvoj generičkih lijekova

Otvaraju se “Farmalove” tvrtke u pet zemalja Vodstvo „Farmala“ uvjereno je da „Lukaps“ očekuje snažni razvoj što je jamstvo za sve zaposlene radnike poduzeća Nakon gotovo 26 godina „Farmal“ više nije vlasnik tvornice tvrdih želatinskih kapsula ‘Lukaps’. Novi vlasnici već su preuzeli “Lukaps”, a riječ je o indijskoj kompaniji “ACG Worldwide”.

U poslovnom svijetu danas je takvo sklapanje poslova sasvim uobičajeno. No, “Lukaps” je najveći proizvođač tvrdih želatinskih kapsula za potrebne farmaceutske industrije u središnjoj i jugoistočnoj Europi, čini tri posto ukupnog europskog, te 50 posto tržišta Rusije, Ukrajine i drugih zemalja u regiji.

U upravi „Farmala“ smatraju da je prodaja najbolje rješenje za budućnost i jedne i druge tvrtke, a čini se da je i indijski kupac “Lupaksa”, treća strana također vrlo zadovoljna.

-Bio je to logičan poslovni potez bez obzira na specifičnost proizvodnje u “Lukapsu” i snagu na tržištu.

Naime, posljednjih godina u tijeku je grupiranje kupaca u ovoj djelatnosti, te bi “Lukaps” vrlo brzo ostao izvan sustava kupaca iz velikih kompanija. To bi dovelo do ozbiljnih po-

remećaja u poslovanju. Prodaja indijskim partnerima znači sigurnost za „Lukaps“. Treba izbrisati neke predrasude o Indiji jer su u nekim područjima danas vodeći u svijetu.

“ACG Worldwide” je po veličini drugi svjetski proizvođač kapsula koji posluje u 70 zemalja svijeta, uz bok s Amerikancima i Japancima, ali dosad nisu bili prisutni na europskom tržištu. Njima je ‘Lukaps’ ulaznica za Europu. Tražili smo partnera koji će ulagati u razvoj, a oni do ožujka žele uvesti nove linije i suvremene tehnologije i proizvodnju s dvije povećati na šest milijardi kapsula godišnje. To automatski znači sigurnost radnih mjesta za svih stotinu radnika koliko su preuzeli i vrlo vjerovatno kroz nekoliko mjeseci otvaranje novih radnih mjesta – obrazložio nama je Dražen Dedi, predsjednik Uprave „Farmala“.

Indijsko gospodarstvo, prema neslužbenim informacijama, dosad uopće nije bilo prisutno u Hrvatskoj, pa je prema tome Indija svoju prvu investiciju u Hrvatskoj reali-

zirala i to baš u Ludbregu. Prilikom našeg posjeta „Farmalu“ novi vlasnici u susjednom „Lukapsu“ nisu bili u Ludbregu, ali će u centru svijeta, kako doznajemo, živjeti ljudi koji će voditi tvrtku.

U razvoj generičkih lijekova U „Farmalu“ će se sada potpuno posvetiti proizvodnji i distribuciji generičkih lijekova. Očito je plan u razvojnoj politici usmjeriti sve svoje kadrovske, financijske i poslovne potencijale usmjeriti na proizvodnji generičkih lijekova koji polako, ali sigurno postaju sve važnija farmaceutska djelatnost.

Radi se o vrstama lijekova koji su po strukturi i kvaliteti istovjetni i istovrsni poznatijim lijekovima, ali je njihova cijena puno prihvatljivija potrošačima. U “Farmalu” je ostalo stotinjak zaposlenih radnika koji trenutno proizvode 20 registriranih generičkih lijekova, ali je u postupku registracije još preko 20 novih lijekova. Domaći proizvođači generičkih lijekova tuže se na još uvijek predugi postupak za registraciju novih lijekova.

-Treba čekati u prosjeku od godinu do dvije godine. To je apsolutno predugo. Država bi trebala snažnije poticati na domaćoj proizvodnji generičkih lijekova koji su vrlo kvalitetni, a osjetno jeftiniji. Time bi se ubrzo eliminirao ili značajno smanjio uvoz, a zbog ušteda mogle bi se proširiti liste sada za one lijekove kojih sada nema. To bi koristili pacijentima, sustavu zdravstva, a i

uštedama u državnom proračun procjenjuje Dedi. „Farmal“ radi na otvaranju novih tvrtki za prodaju i distribuciju generičkih lijekova u pet zemalja jugoistočne Europe, a još ove godine u Bugarskoj i Albaniji krenut će i prodaja naših lijekova. Cilj je do 2010. godine uzeti pet posto domaćeg farmaceutskog tržišta, a s vremenom postati jedan od vodećih proizvođača generičkih lijekova u čitavoj regiji.

Što su generički lijekovi?

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje najavljuje da će na svoju listu lijekova stavljati sve više generičkih lijekova, jeftinijih od originala.

Generički je pandan originalnom lijeku, sadrži istu djelatnu tvar u istoj količini i u istom obliku kao original, ima jednaki način primjene, kvalitetu, neškodljivost, učinkovitost, te indikaciju za primjene, a svoju istovrsnost mora dokazati kroz brojne pokuse, te prolazi striktne i stroge

provjere. Na tržište može doći nakon isteka patentnog prava izvornog lijeka.

Budući da generički lijek na tržište izlazi godinama nakon originalnog proizvoda, događa se da zbog razvoja tehnike i tehnologije u proizvodnji generički lijek postane unaprijeđen ili čak znatno poboljšan što je svakako najbolja stvar za krajnje korisnike.

-Procjene su da će za tri godine 70 posto farmaceutskog tržišta bit će generički lijekovi. Oni su budućnost u proizvodnji lijekova. Kod bolesnika postoji strah od nečeg novog i trebamo više promovirati i educirati korisnike i struku – smatra Dražen Dedi.

Generički lijekovi, inače, nisu jeftiniji zato što su lošiji, već zato što u cijenu nije ukalkulirano stvaranje nove molekule i skupa ispitivanja. Generički lijek na tržište se stavlja pod imenom drugačijim od originala.

Svaki novi generički lijek koji se plasira na tržište za pacijente je zbog cijene odmah dostupniji.

AKTUALNO

31. listopada 2007.

IZDVOJENO

Bolesna djeca za nacionalno hodočašće izabrala Ludbreg

Hodočasnici i mali ministranti ispunili Ludbreg pjesmom Nakon slavlja Svete nedjelje, ludbreško je proštenište i dalje bilo ispunjeno onima koji su tražili utjehu, nadu i mir. Dva tjedna nakon završnog euharistijskog slavlja na blagdan Svete nedjelje, proštenište i Zavjetnu kapelu hodočastila je zajednica ‘Vjera i svjetlo’ koja okuplja retardiranu djecu i osobe s posebnim potrebama, te njihove roditelje i prijatelje. Njihova zajednica osnovana je u jednom malom francuskom selu na inicijativu roditelja koji su željeli da i njihova bolesna djeca kojima je neophodna posebna i stalna briga i skrb odlaze na hodočašća.

Preko tisuću bolesne djece, njihovih roditelja i prijatelja ovom je prigodom ispunilo prostor Zavjetne kapele. Pristigli su članovi zajednice iz Čakovca, Zagreba, Donjeg Miholjca, Belišća, Županje, Osijeka, Đakova, Vinkovaca, Krka i Zadra. Osim što su Ludbreg ispunili svojom pjesmom prostor svetišta bio je ispu-

Sveta nedjelja u kunama

njen i šarenilom balona pomoću kojih su članovi pojedine zajednice prema boji u svakom trenutku mogli pronaći svoje voditelje.

- Iskazala se potreba za ovakvom zajednicom nakon što je put na hodočašće odbijen roditeljima koji su željeli da njihovo bolesno dijete hodočasti i traži pomoć Gospodina i njegove Majke. Kako se tako nešto ne bi ponovilo osnovana je ova zajednica, a mi smo ove godine u Ludbreg odlučili hodočastiti na svoje nacionalno hodočašće, ispričao nam je Miljenko Bistrović, član zajednice Vjera i Svjetlo iz Čakovca.

Kako se mnogi od njih upravo poznaju preko nacionalnog hodočašća ovo je ujedno bila prilika za druženje i igru uz molitvu s prijateljima iz drugih gradova i mjesta diljem Hrvatske.

Ludbreško svetište potom je ugostilo i mlade Varaždinske biskupije koji su se okupili na

Selnik

Slika za kapelicu

Kongresu ministranata. Kongres je održan povodom desete obljetnice Varaždinske biskupije, a moto je bio ‘Za 10 je činiti dobro’. Preko tisuću djevojčica i dječaka dan je provelo u međusobnom druženju. Vrhunac svečanosti bilo je misno slavlje nakon čega su sjemeništarci iz Zagreba uprizorili igrokaz i svjedočili o zvanjim sjemeništaraca i bogoslova. (ivh)

Kancelar Varaždinske biskupije mons.

Antun Perčić predvodio je sredinom listopada u 11 sati u kapeli Svetog Antuna Pustinjaka u Selniku, misno slavlje tijekom kojeg je blagoslovio sliku s likom svetog Antuna Pustinjaka.

Sliku je dao izraditi kao poklon za kapelicu vjeroučitelj Mladen Greguraš iz Selnika, prihodom od svoje knjige “Što znam o svetim Antunima? Pustinjaku i Padovanskome”, izdane 2005. godine. Umjetnička slika, dimenzija 1x2,5 metara, izrađena je u tehnici ulja na platnu s elementima slikoreljefa, a djelo je akademskog slikara Stjepana Đukića.

Sustavna obnova kapele svetog Antuna Pustinjaka trajala je 2004. godine kada se je zamijenjeno dotrajalo krovište i skinuta stara fasada, a promijenjeno je i krovište zvonika.

Potom je napravljena hidroizolacija, sanacija zvonika, sanacija napuklina u zidovima, i drugi radovi, a kapela je zablistala i novim pročeljem, te kompletno uređenim vanjskim zidovima. Radove je izvela ‘Euroline’ iz Ludbrega, vlasnika Slavka Blagaja koji je također rodom iz Selnika, a poznato je i da tvrtka posjeduje certifikat Ministarstva kulture za obnovu spomenika kulturne baštine.

Zarada od 350.000 kuna

Ludbreg je ostvario dosad najveće prihode što se odrazilo na ukupni financijski rezultat organizacije manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’ održane krajem kolovoza i početkom rujna. U gradski proračun uplaćeno je 650.925 kuna prihoda što je za čak stotinjak tisuća kuna više nego prošle godine, a višak ostvarenih prihoda nad rashodima iznosi oko 350.000 kuna.

Od zakupa javnih površina za postavljanje štandova, ugostiteljskih šatora i luna-parkova ostvaren prihod od čak 530.000 kuna usprkos činjenici što ove godine nije bilo dozvoljeno postavljanje štandova u Ulici Alojzija Stepinca koja vodi do samog svetišta Predragocjene

Krvi Isusove čime se desecima tisuća hodočasnika omogućio lakši prolazak kroz grad na glavne vjerske svečanosti na ludbreškom svetištu. Inače, za brojne trgovce radilo se uvijek o najatraktivnijoj lokaciji s velikim brojem prodajnih mjesta i koja su u pravilu uvijek bila rasprodana. Veliki interes bio je i za ‘Ludbreški sajam’ na središnjem gradskom trgu, pa su izlagača za mjesta uplatili 55.000 kuna, a potporu za organizaciju sajma od 30.000 kuna dalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Prihodima treba pridodati i 35.000 kuna Auto-kluba Ludbreg na ime koncesije za organizaciju i naplatu parkiranja u dva završna dana svečanosti.

Rashodi su ostvareni s gotovo 300.000 kuna. Najveće stavke odnose se na povećanu promidžbu manifestacije od 53.000 kuna, koncert ‘Crvene jabuke’ od 40.000 kuna, za ‘Podravinu’ od prodaje mjesta u sklopu stadiona izdvojeno je 64.000 kuna, više od 52.000 kuna iznosili su troškovi preko ‘Lukoma’ koji se najvećim dijelom odnose na troškove zaštitarske službe, najam ekoloških WC-kabina, priključaka i za druge izdatke.

U Gradskom poglavarstvu zadovoljni su financijskim učincima ovogodišnje manifestacije, dakako, posebice ostvarenim prihodima, a jedan od zaključaka je da se ubuduće troškovi manifestacije pokušaju što je moguće više smanjiti.

DVD Ludbreg

Novi zapovjednik V. Kišić Za novog zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg imenovan je Vilim Kišić.

On je na ovoj dužnosti zamijenio dugogodišnjeg zapovjednika Mirka Jurasa koji je podnio ostavku na dužnost iz osobnih razloga.

-Želja nam je da se podigne spremnost interventne postrojbe na još višu razinu. Samo konstantno ulaganje u edukaciju kadrova i opremu osigurava uspješnost u obavljanju intervencija, pa već sada pripremamo tečaj za vatrogasnu mladež tijekom zimskih školskih praznika – ističe Vilim Kišić, novi zapovjednik.

Uspješnost obuke i edukacije članstva najbolje dokazuju posti-

5

gnuti rezultati, pa je tako ekipa ženske mladeži kroz natjecanja na nižoj razini uspjela izboriti nastup na državnom prvenstvu gdje će zastupati Varaždinsku županiju, a i ostale stalne ekipe DVD-a Ludbreg redovito ostvaruju visoke plasmane na vježbama sposobnosti.

DVD Ludbreg je proteklih tjedana uspostavio i suradnju sa NK Podravina, tako da se na gradskom stadionu besplatno osiguravaju utakmice tzv. visokog rizika.

-Uvijek smo otvoreni za suradnju sa svim udrugama našeg kraja i stavljamo im na raspolaganje naše usluge i pomoć pa su nas slobodni kontaktirati – naglašava Kišić.

Kraj listopada za ludbreške vatrogasce znači i završetak ispomoći na hrvatskom priobalju u borbi protiv učestalih ljetnih požara. Ludbreški su vatrogasci od lipnja pomagali na nekoliko lokacija na Jadranu.

Ispomoć tijekom ljeta u vatrom zahvaćenim područjima traje već niz godina, a provodi se u suradnji sa Državnom upravom za zaštitu i spašavanje. (ah)

Osnovna škola Ludbreg

Dogradnja prema planu Dogradnja Osnovne škole Ludbreg napreduje prema utvrđenoj dinamici i ne očekuju se zastoji koji bi graditelje mogli omesti da radove ne završi u ugovorenom roku. Podsjećamo, dogradnjom će škola dobiti novih 14 učionica, blagovaonice i nove kuhinje ukupne površine 1.859 kvadratnih metara. Očekuje se da će škola već za drugo polugodište ove školske godine imati uvjete za uvođenje jednosmjenske nastave. Naime, novi učenički prostor i popratni prostori omogućit će pohađanje nastave 813 učenika ludbreške škole u jednoj smjeni i druge pogodnosti za kvalitetnije odvijanje nastave.

Radnici varaždinskog ‘Hidroinga’ završili su s djelomičnom rekonstrukcijom starog dijela škole koji se nalazi iznad male dvorane.

Dogradnja zapadnog krila dijela škole je pred završetkom, te je potrebno još postaviti stolariju, grijanje, podove i završiti pročelje.

Uređenje okoliša i prometnice također se odvija prema planu i već je pri kraju, a istočno krilo škole nalazi se u fazi zidarskih i obrtničkih radova.

Radnici na gradilištu nadaju se da će vremenski uvjeti biti povoljni i da će dopustiti odvijanje radova do kraja jeseni i početka zime, kako bi se svi radovi okončani do početka siječnja.(mh)

Budućnost doma

Postignut će dogovor o konačnom uređenju, opremanju i zaštiti od daljnjeg propadanja novog društvenog doma u Selniku. Čini se kako je napokon utvrđena namjena ovog velikog objekta koji nikada nije u potpunosti dovršen.

-Vijeće mjesnog odbora godinama nije moglo pronaći zainteresiranog investitora koji bi uložio novac u dovršenje doma uz određene uvjete korištenja. No, sada smo predložili da se manji dio površine objekta dodjeli mjesnom odboru i nogometnom klubu. Tako ćemo za sadašnje i buduće generacije dugotrajno riješiti društvene prostorije. Postigli smo dogovor da ćemo veći dio površine objekta dati u najam pčelarskoj zadruzi - pojasnio je Goran Horvat, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Selnika koji je ujedno i čelnik ŠNK ‘Plitvica’.

Kako je Grad Ludbreg vlasnik objekta, Gradsko poglavarstvo stoga je donijelo zaključak kojim prenosi u vlasništvo istočni dio novog doma nogometnom klubu.

Dakako, zadovoljni su u klubu čije su postojeće prostorije u sve lošem stanju, s vremenom su postale pretijesne i s premalo komfora. Iznad klupskih prostorija u novom domu uredit će se i prostorije za potrebe mjesnog odbora. Pčelarska zadruga ‘Api Cro’ Ludbreg u iznajmljenom dijelu doma želi urediti punionicu meda za koju imaju osiguranu financijsku potporu iz državnog i vjerovatno županijskog proračuna što će biti od velikog značaja za proizvođače meda ludbreškog kraja i šire okolice.

Zakonskim odredbama naselja su društvene domove dobila samo na upravljanje, a vlasništvo su preuzele jedinice lokalne samouprave. Tako je Grad Ludbreg prije desetak godina kao vlasnik uložio znatna sredstva na postavljanju i pokrivanju krovišta čime se objekt zaštitio od vremenskog utjecaja i daljnjeg propadanja. Nove vlasnike i korisnike, međutim, sigurno očekuje još dosta ulaganja kako bi objekt napokon uljepšao izgled naselja i posao ponos mještana koji će ga dobrim dijelom i koristiti za svoje potrebe.

6

31. listopada 2007.

INVESTICIJE

„ELEKTRA“ Koprivnica ulaže u razvoj ludbreškog kraja

Za kvalitetniju elektro-opskrbu 18 milijuna kuna

Rekonstrukcija trafostanice u Vinogradskoj ulici najveća od investicija koje su u tijeku na ludbreškom području. U planu novi objekti ukupne vrijednosti oko 20 milijuna kuna U Ludbregu je počela cjelovita rekonstrukcija trafostanice u Vinogradskoj ulici izgrađene 1952. godine i djelomično rekonstruirane 1975. godine novom elektro-opremom. Donedavno su se iz ove trafostanice energijom napajali svi potrošači Pogona Ludbreg. Sada se obavljaju građevinski radovi na obnovi zgrade i okoliša, kao i elektromontažni radovi koji obuhvaćaju kompletnu zamjenu postojeće elektro-opreme i transformatora. Ukupna vrijednost investicije je 12 milijuna kuna.

Kako su naglasili Ivan Gregur, direktor „Elektre“ Koprivnica i Antun Križanić, voditelj Pogona Ludbreg rekonstrukcija „vinogradske“ omogućena je izgradnjom trafostanica Ludbreg-Selnik i Rasinja prije nekoliko godina koje su sada preuzele napajanje električnom energijom potrošača Pogona Ludbreg. U gradnju tih dviju trafostanica uloženo je oko 35 milijuna kuna. Povećana je instalirana snaga transformatora radi nesme-

tanog razvoja gospodarstva i omogućeno priključenje novih potrošača koji su se pojavili u posljednjih godina. Radi se o desetak velikih gospodarskih objekata ukupne vršne snage desetak MW, a sada je omogućeno i priključenje novih potrošača. Zbog uklapanja novih trafostanica u postojeću mrežu izgrađeno je 51 km vodova od čega 42 km kabelskih. Radi povećanja sigurnosti napajanja sve većih potrošača većina srednjenaponskih mreža zatvorena je u prsten čime je omogućeno dvostrano napajanje. U radove je uloženo preko 25 milijuna kuna.

Radi daljnjeg razvoja se u planu je izgraditi nove elektroenergetske objekte ukupne vrijednosti oko 20 milijuna kuna.

Radovi u trafostanici Selnik i Na ludbreškom području u tijeku je također i ugradnja novih kabelskih vodova iz trafostanice Ludbreg-Selnik koji će omogućiti razdvajanje napajanja gospodarskih pogona na

Nova ulaganja u 2008.

U „Elektri“ iduće godine planiraju, između ostalog, izgradnju novih transformatorskih stanica s priključnim kabelskim srednjenaponskim vodovima „Črnbel“, „Ludbreški Vinogradi 5“, „Čukovec 2“ i „Martijanec 1“, kao i rekonstrukcija desetak kilometara niskonaponske mreže.

-Uz izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih objekata znatan trud uložen je i u održavanju postojećih postrojenja radi sigurne i kvalitetne opskrbe potrošača. No, još uvijek ima pojedinih područja s lošijim mrežama i naponskim prilikama. U narednom razdoblju u planu je i postupni prelazak mreže na 20 kV čime će se prijenosni kapacitet dvostruko povećati. Kako je na području Pogona Ludbreg zabilježen najveći porast opterećenja i potrošnje, na tom području se i najviše ulagalo posljednjih godina, tako da je elektroenergetska mreža na ovom području nadprosječno razvijena – pojasnio je Ivan Gregur, direktor „Elektre“ Koprivnica.

području grada Ludbrega od ostalih potrošača, te na sjeveru ludbreškog kraja razdvajanje pilana i šljunčara od naselja. Ulaganja iznose 2,5 milijuna kuna.

Uz državnu cestu na dionici od Vrbanovca do Koprivnice obavljena je zamjena postojeće niskonaponske mreže golim vodičima na drvenim stupovima, novom mrežom sa samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima, a vrijednost radova je oko 3,5 milijuna kuna.

Tijekom ove godine također je rekonstruirano 6 km zračnih niskonaponskih mreža za što je utrošeno oko jedan milijun kuna u dijelovima naselja ludbreškog kraja. U gradu Ludbregu izgrađena je kabelska niskonaponska mreža u Frankopanskoj ulici. U toku je rekonstrukcija zračne niskonaponske mreže u Svetom Đurđu. U Malom Bukovcu rekonstruirana je trafostanica Mali Bukovec 2 i izgrađen je novi srednjenaponski kabelski priključni vod.

O koprivničkoj „Elektri“ „Elektra“ Koprivnica djeluje kao jedno od 21 distribucijskog područja u sklopu jedinstvenog poduzeća HEP-a sa sjedištem u Koprivnici i pogonima Ludbreg i Đurđevac u kojima su zaposlena 253 radnika. Prostire se na području između Bilogore i mađarske granice pokriva većinski dio Koprivničko-križevačke, dio Varaždinske županije točnije šire ludbreškom područje do Vrbanovca i dio Virovitičko-podravske županije. Energijom snabdijeva više od 52.100 potrošača, a godišnja potrošnja je oko 335.000 MWh. Opskrba potrošača obavlja se preko 14 distribucijskih trafostanica, 775 trafostanica, 120 km zračnih i 15 km podzemnih kabelskih dalekovoda, 730 km zračnih i 260 km podzemnih kabelskih vodova, te 2.200 km zračne i 290 km podzemne kabelske niskonaponske mreže.

Radi nesmetane opskrbu potrošača „Elektra“ Koprivnica kontinuirano mora ulagati u gradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata radi povećanja kvalitete napajanja postojećih potrošača, smanjenja broja i trajanja prekida, te poboljšanja naponskih prilika, uz ravnomjerni razvoj cijelog područja. Planovi se usklađuju i mijenjaju u skladu sa zahtjevima novih potrošača, posebno kada se radi na komunalnoj infrastrukturi u pojedinim naseljima. Razvoj novih tehnologija primjenjuje se u praksi, pa se upravo radi na uvođenju geografskog informacijskog sustava, revitalizaciji i dogradnji sustava daljinskog vođenja, unapređenju sustava zaštite elektroenergetskih postrojenja, a posebno na podizanju razine kvalitete usluga prema kupcima električne energije.

Zamolba potrošačima Zbog rekonstrukcije trafostanice u Vinogradskoj ulici, potrošači električne energije Pogona Ludbreg napajaju se električnom energijom iz trafostanica Ludbreg-Selnik i Rasinja. No, radi isključenja iz mreže trafostanice u Vinogradskoj ulici u Ludbregu povećano je opterećenje pojedinih vodova, pa je smanjena sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom. U „Elektri“ mole potrošače da prilikom povremenih nestajanja električne energije isključe sva veća trošila kako bi olakšali i ubrzali uspostavu ponovnog napajanja.

Rekonstrukcije trafostanice u Vinogradskoj bit će dovršena, kako se očekuje, do kraja svibnja 2008.

31. listopada 2007.

UKRATKO

Vozilo za interventnu postrojbu Općinsko vijeće Općine Martijanec prihvatilo je izviješće o radu i poslovanju Vatrogasne zajednice Općine Martijanec za devet mjeseci ove godine nakon čega se suglasilo oko odluke o potrebi nabave novog vatrogasnog vozila za interventnu vatrogasnu postrojbu. Cijena vozila s dogradnjom potrebne vatrogasne opreme iznositi će oko 350.000 kuna. Nedostatna sredstva za nabavu vozila Vatrogasnoj zajednici općine osigurat će se posebnom dotacijom iz općinskog proračuna.

Dan općine 11. studenog Svečano obilježavanje Dana općine Martijanec koji se slavi uz blagdan Svetog Martina održat će se u nedjelju 11. studenoga.

U Župnoj crkvi Sv. Martina u Martijancu u 11 sati služit će se blagdanska sveta misa. Program proslave nastavlja se istoga dana u 16 sati u društvenom domu u Martijancu zajedničkom svečanom sjednicom Općinskog vijeća i poglavarstva. Potom je predviđen prigodan program učenika Osnovne škole Martijanec i svečana večera, te druženje uz zabavni program.

Program u povodu općinskog praznika i blagdana počinje već u nedjelju 4. studenoga kada će se u naselju Rivalno održati velika javna pokazna vježba Vatrogasne zajednice Općine Martijanec. Tradicionalni malonogometni susret dužnosnika i djelatnika Općina Martijanec i Sveti Đurđ bit će u petak 9. studenoga u dvorani osnovne škole u Martijancu u 18 sati.

Iz „EIB II“ 975.756 kuna Općina Martijanec sudjelovala je u natječaju za dodjelu sredstava iz Programa „EIB II“ koji je provodilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Općina je kandidirala projekt „Modernizacija nerazvrstanih cesta u bregovitom dijelu Općine“ za koji je samostalno izradila potrebnu dokumentaciju. Vrijednost projekta iznosi 1,626.260 kuna od čega će Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka osigurati 60 posto iznosa odnosno 975.756 kuna. Dok je udio Općine 650.504 kune ili 40 posto. Radove će izvoditi „Cesta“ Varaždin. S obzirom na dolazak zimskih uvjeta radovi će se izvoditi najvjerojatnije u proljeće 2008. godine.

OPĆINA

MARTIJANEC

Općina ne želi potpisati ugovor o dogradnji škole

Neprihvatljivi uvjeti, a cijena - nepoznanica

7

UKRATKO

Općina će sama platiti dokumentaciju za dogradnju osam novih učionica, a projekt će kandidirati ministarstvima za sufinanciranje

Općina Martijanec jedna je od jedinica lokalne samouprave koje su odbile potpisati ugovor o javnoprivatnom partnerstvu sa Varaždinskom županijom radi dogradnje zgrade Osnovne škole Martijanec.

Zbog toga je bila izložena pritisku i šikaniranju od strane Varaždinske županije. Niz je razloga zbog kojih je općinska vlast odbila ući u projekt.

Po našem sudu, Varaždinska županija u tajnim ugovorima o javnoprivatnom partnerstvu maksimalno štiti privatni na štetu javnog interesa.

Rate najma nisu fiksne već su promjenljive i u slijedećih 25 do 30 godina, a privatni partner nema nikakvu obavezu tekućeg održavanja škola, već je to obaveza samih škola, on samo treba osigurati funkcionalnu raspoloživost objekta. Županija je ultimativno tražila od općina i gradova

da potpišu bianco ugovore bez iznosa vrijednosti radova za projektiranje, te za gradnju ili dogradnju školskih objekata. Od jedinica lokalne samouprave traži se da u sufinanciranju sudjelujemo s istim postotkom od 20 posto vrijednosti radova, a ne sa različitim postocima učešća prema ekonomskoj snazi svake pojedine jedinice lokalne samouprave. Nama je to neprihvatljiv kriterij. Pored toga, prema projektu radilo bi se manjeviše o rekonstrukciji postojeće školske zgrade, a ne o dogradnji novog prostora od temelja na što također nismo mogli pristati. Naime, predloženi projekt ne bi osigurao niti poštivanje sadašnjeg pedagoškog standarda o kvadraturi učionice po učeniku, a kamoli poštivanje novog pedagoškog standarda koji se priprema - objasnio je razloge odluke o nepotpisivanju

Osnovnu školu Martijanec pohađa 300-tinjak učenika

ugovora s Varaždinskom županijom Franjo Golubić, načelnik.

Općina će u idućoj godini sama financirati izradu dokumentacije za dogradnju osam novih učionica, a projekt kandidirati prema nadležnim ministarstvima za sufinanciranje.

Temeljita analiza pokazala je kako je cijena izgradnje po kvadratnom metru po modelu JPP previsoka i iznosi oko 3.000 eura dok je stvarna cijena gradnje škola koji je ostvario Grad Varaždin samostalno putem javnih natječaja oko 670 eura.

Nadalje, cijena rata najma prostora po principu JPP nije fiksna već je promjenljiva slijedećih 25-30 godina o čemu odlučuje isključivo privatni partner i Varaždinska županija, dok izgradnjom na klasičan način investitor sam bira kvalitetu ugrađenog materijala i osigurava vlastiti nadzor, što je u slučaju modela JPP-a prepušteno na volju privatnom partneru. Za izgradnju škola ne smiju se koristiti samo sredstva područne i lokalne samouprave, već prije svega i nadležnih ministarstava. U klasičnom modelu gradnje školskih objekata nema potrebe za tajnim ugovorima, kao kod JPP-a. Znakovito je, međutim, da se Varaždinska županija ne želi uključivati u sufinanciranje gradnje objekata u školstvu za koje su pojedine općine i gradovi osigurali kod nadležnih ministarstava 60 posto potrebnih sredstava jer tada natječaje za izvođenje radova i nadzor ugovara nadležno ministarstvo. Treba također istaknuti da dogradnja objekata u osnovnom školstvu nije obaveza općina i manjih gradova, već županija i države.

Općina Martijanec dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave zbog nove zakonske regulative

Ostali bez 550.000 kuna Općinski porezi kreću se ispod 300 kuna godišnje po stanovniku

Izmjenama odredbi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinama i gradovima povećano je učešće u porezu na dohodak s 34 posto na 53 posto, ali im je istovremeno ukinuto učešće u porezu na dobit.

Ujedno, JLS-e morale su građanima, umjesto države vratiti porez za 2006. godinu po stopi od 52 posto, iako su u istom u 2006. godinu imale učešće od svega 32 posto. Promjene su različito utjecale na pojedine jedinice lokalne samouprave, a Općina Martijanec, konkretno, ostala je bez 550.000 kuna poreznih prihoda u proračunu, za prvih 9 mjeseci, a koje bi inače ostvarila da nije došlo do promjene zakona. Za devet mjeseci 2007. godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, jedinice lokalne samouprave ludbreške regije ostvarile su, zahvaljujući zakonskim promjenama, porast svojih prihoda od poreza na dohodak i dobit, primjerice, Ludbreg za 46,8 posto, Sveti Đurđ za 126,6 posto, Mali Bukovec za 55,7 posto i Općina Vrliki Bu-

kovec za 109,7 posto. Istovremeno su Općini Martijanec čak smanjeni prihodi od poreza na dohodak i dobit za 4,20 posto. Tako proizlazi da je državni proračun uzeo sa područja ludbreške regije najveći dio prihoda u državni proračun upravo od Općine Martijanec.

- Općinski porezi kreću se ispod 300 kuna godišnje po stanovniku što nas svrstava u siromašne sredine.

Samo za plaćanje 60 posto ekonomske cijene dječjeg vrtića za svu djecu predškolske dobi, trebalo bi nam 409 kuna po stanovniku bez ikakvih drugih izdataka. Novim zakonskim odredbama najveći dobitnici su bogatije i razvijenije sredine. Zaključujemo da se bez ustroja fonda izravnanja, kao što je to slučaj u Europi, ne može uspješno provesti financijska decentralizacija da i u budućnosti ne bi dolazilo do nepravdi i neravnomjernog razvoja – smatra Franjo Golubić, načelnik Općine Martijanec.

Radi nadoknade izgubljenih prihoda Općina je uputila zamolbu

ministru financija za financijsku pomoć na temelju njegove izjave kako će ministarstvo pomoći onim sredinama koje će biti oštećene izmjenom zakonskih propisa. Međutim, još nije stigao nikakav odgovor.

U općini podsjećaju kako je prema Ustavu država dužna pomagati svojim ekonomski slabije razvijenim područjima, a da se u praksi to ne provodi. Općina smatra da je za ravnomjerni razvoj svih sredina potrebno izračunati i javno objaviti podatke o poreznim prihodima po glavi stanovnika, ali i druge slične podatke na temelju kojih bi se mogli napraviti pravedni kriteriji porezne politike prema jedinicama lokalne samouprave jer posljednje zakonske izmjene nisu postigle svoj cilj.

One sredine koje iz vlastitih izvora ne bi mogle osigurati potrebna sredstva u predviđenom iznosu dobivale bi dotaciju iz fonda izravnanja, kao što je to praksa u Europskoj uniji, mišljenja je Općina Martijanec.

Novi sjaj Župne crkve Na Župnoj crkvi Svetog Martina u Martijancu završeni su radovi na prekrivanju sjevernog dijela krovišta i postavljanju gromobranske instalacije. Radove u vrijednosti 70.000 kuna u cijelosti je financirala Općina Martijanec.

Iako je Varaždinska županija prošle godine odobrila sredstva iz svog proračuna za obnovu crkvenih spomenika kulture RKT Župi Svetog Martina, međutim, Varaždinska županija taj odobreni iznos sredstava nikada nije i doznačila. Radi se o 20.000 kuna koje je Županijsko poglavarstvo umjesto za obnovu martijanečke crkve preusmjerilo za obnovu crkve u Varaždinu, ističu u Općini. Župi je za obnovu objekata u 2007. godini odobreno još 25.000 kuna. No, u Martijanec još nije stigao ugovor iz Varaždinske županije kako bi se odobrena sredstva mogla i stvarno koristiti.

Uz blagdane jednokratne pomoći Općina Martijanec u povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, i ove će godine dodijeliti jednokratne novčane pomoći svim roditeljima djece rođene u 2007. godini, kao i svim redovnim studentima s prebivalištem na području općine. Prigodni darovi pripremaju se za najmlađe i u povodu blagdana Svetog Nikole. Ukupno 500 prigodnih darova uručit će se mališanima rođenima u razdoblju od 2006. godine pa zaključno do četvrtog razreda osnovne škole.

Prioritet – dovršetak vrtića Dovršetak izgradnje dječjeg vrtića najvažniji je prioritet Općine Martijanec u idućoj godini, a ako za tu namjenu neće imati dovoljno sredstava iz tekućih prihoda u proračunu razliku sredstava osigurat će putem kredita. Planirano je da će objekt po izgradnji dati u zakup. Za tu namjenu ne očekuje se pomoć iz županijskog proračuna jer od ustroja nove Županijske vlasti, ističu u Martijancu, Općina do sada nije dobila nikakva sredstva, pa niti ona koja je trebala dobiti temeljem zakonskih propisa zbog svojih niskih poreznih prihoda po stanovniku.

8

REPORTAŽA

31. listopada 2007.

Uz 25. listopad Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Priznanja mnogostrukim darivateljima krvi

Ivanu Vidoviću za 104 darivanja krvi orden Red Danice hrvatske s likom K. Zrinski Svečano je bilo i u Ludbregu i u Zagrebu. Mnogostruki dobrovoljni darivatelji krvi dobili su zaslužena priznanja za svoju humanost. Ludbreg se i ove godine među najuspješnijim sredinama po darivanju krvi. Dokaz tomu bio je i prošlog četvrtka u Zagrebu kada je Ivan Vidović iz Hrastovskoga za svojih 104 darivanja, uz dosadašnja priznanja Hrvatskog Crvenog križa, primio i ono od izaslanika predsjednika države - orden Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski.

-Sretan sam, ovo je dosad najveće priznanje koje sam dobio. Dobro je ako sam spasil jedan život, a sigurno ih je bilo više. Ponosan sam što su se mlađi u obitelji uključili u darivanje – rekao nam je 66-godišnji Ivan Vidović iz Hrastovskoga kojemu je na svečanosti u Zagrebu pripala i čast zahvaliti se u ime prisutnih 89 mnogostrukih darivatelja iz čitave Hrvatske.

Zanimljivo je da su svi punoljetni ukućani Vidović darivatelji krvi. Ivana slijedi sin Ivica sa 63 i snaha Anica s 25 darivanja, a jedno darivanje ima i Ivanova supruga

Josipa koja je zbog rijetke bolesti morala odustati od novih darivanja. Sveukupno su ukućani Vidović poklonili 193 doze i spasili mnoge živote. Njihov dom prepun je mnogobrojna priznanja, zahvalnica, zlatnika.

-Imam krvnu grupu A pozitivnu, nikad nisam pital tko bu dobil moju dozu, to nije niti bitno. Sada je pomaknuta dobna granica do 70 godina i vjerujem da ću dogurati barem do 120 darivanja – rekao je Ivan, uvjeren kako će i unuke Petra i Ivana čim dođu do punoljetnosti postati i članovi velike obitelji darivatelja krvi.

Ludbreški kraj dao više od 1.500 doza Na svečanosti održanoj u restoranu Črn-bel 26. listopada u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg višestruki darivatelji krvi čitavog ludbreškog kraja primili su odličja, priznanja i zahvalnice Hrvatskog Crvenog križa.

Veliki srebrni znak, priznanje i zahvalnicu za 75 darivanja primili su Ivan Strah iz Svetog Petra i Radoslav Jadanić iz Hrastovskoga. Za 50 darivanja mali srebrni znak i zahvalnicu primili su: Dragutin Hanžek iz Globočeca, Dragutin Grgec iz Hrastovskoga, Franjo Tkalec iz Vrbanovca, Stjepan Vukina iz Luke, Ivan Denžić iz Leskovca, Vladimir Havaić iz Malog Bukovca, Vjekoslav Ivančić iz Velikog Bukova, Slavko Račman iz Županca i Srećko Anić iz Varaždina. Malim srebrnim znakom i zahvalnicu za 35 darivanja primile su darivateljice: Katarina Erceg, Marija Turek i Josipa Pomahač, sve iz Ludbrega, Mirjana Kovačić iz Poljanca, Marija Bogdanić iz Svetog Petra, te Marija Grabarić i Josipa Lilek, obje iz Selnika.

-Ludbreški kraj je bio među prvima u Hrvatskoj koji je započeo, organizirao i razvio ovu humanu djelatnost. Sve to možemo zahvaliti dobrovoljnim darivateljima krvi, ali i onim mnogobrojnim anonimnim aktivistima i djelatnicima. Ove godine naši su darivatelji poklonili više od 1.500 doza krvi. Na to možemo biti ponosni. Imamo i obitelji gdje se ova humanost prenosi iz generacije u generaciju - rekla je Ružica Antolić. (mh)

Na ludbreškom placu sa Šteficom Štefanek iz Kučana Za odlazak na ludbreški plac srijedom i subotom valja ustati ranije kako bi stigli razgledati najbolju ponudu rano izjutra. Žene ludbreškog kraja koje tamo prodaju slabo se obaziru na spuštanje žive u termometru koja nas podsjeća na jesen i neumitno približavanje zime. Na ponudi ima voća, povrća, cvijeća, dok je mlijeka i mlječnih prerađevina sve manje.

Pet minuta za ukusnu prgicu

Gotovo svi Ludbrežani još uvijek pamte ‘kak je negda sega toga više bilo’. Svježeg sira, popularnih prgica, vrhnja i sličnih prerađevina na starom je placu pod krovom bilo znatno više. Danas još rijetko koje kućanstvo drži krave, a i mlađi ukućani uz redovne poslove teško pronalaze vrijeme za bavljenjem takvim već nepopularnim zanatima. U ‘Bakinoj

hiži’ na placu Štefica Štefanek iz Kučana uporno, međutim, prodaje svoje proizvode. Zanat zna već od desete godine, a sa svojim proizvodima dolazi na plac već kojih pedeset godina.

-Na ponudi imam prgice, sireve, putra i vrhnje. Doma imamo samo jednu kravu, nekad smo ih imali više, ali eto, vremena se mijenjaju.

Ovaj posao radim sama iako su za-

nat izučili i ostali ukućani meni je ovo nešto što jednostavno radim otkad znam za sebe. Posao je postao rutinski, pa je prgica gotova i za manje od pet minuta. Mušterija uvijek ima jer svi vole domaće - ispričala nam je Štefica Štefanek. Štefica će i ove jeseni biti na placu svake srijede i subote, a njezine prgice treba kušati. (ivh)

31. listopada 2007.

REPORTAŽA

9

Mijo Sačer iz Ludbrega našao ‘divovsku’ gljivu

“E, to se zove vrganj” Naše šume u Kataleni, Črnoglavcu, Krčevini i drugdje privlače ujesen brojne tragače za gljivama, ali s gljivama uvijek treba biti na oprezu Pripremila: Marina Hižak

Berači gljiva došli su na svoje. Lagano jesensko zahlađenje i kišovitije vrijeme otvorili su sezonu berbe šumskih gljiva. Ljubitelji gljiva ponovit će šalu da su sve su jestive, ali neke samo jedanput. Zato ih je važno dobro poznavati i pažljivo skupljati.

Berači gljiva zasigurno imaju svoje priče, kao lovci i ribiči. No, Mijo Sačer iz Ludbrega doista se može pohvaliti rijetkim, jedinstvenim ‘ulovom’ vrganja teškog 1,25 kg.

-To je pravi vrganj kojeg još zovu hrženjak ili jurček. Našao sam ga krajem rujna u listopadnoj šumi u Črnoglavcu ispod grabovog grma.

Bio je na osunčanoj zapadnoj strani šume. Promjer klobuka bio mu je čak 31 cm, a težio je 1,25 kilograma.

To je najveća gljiva koju sam ubrao ove jeseni, barem dosad - ispričao je Mijo koji svake jeseni redovito gljivari sa suprugom Katicom.

otpalom lišću, zatim gumene čizme i primjerena odjeća za vlažne šumske uvjete.

-Najčešće berem gljive po šumama u Kataleni, Črnoglavcu, Krčevini. Najbolje vrijeme za branje je jutro nakon svitanja. Važno je da budem prvi da mi netko prije ne ubere plijen. U nekoliko sati provedenih u šumi znam prevaliti i do 12 kilometara. Ove sam jeseni u četiri dana skupio čak 35 kila vrganja – rekao je Mijo.

Iskusnog gljivara zamolili smo za nekoliko savjeta onima koji nisu takvo vješti u potrazi za gljivama, dakako, i svim budućim gljivarima.

Šume bogate gljivama U grabovim i bukvinim šumama ludbreškog kraja mogu se naći mnoge jestive gljive, a najčešće su vrganji, sunčanice, lisičarke, panjevčice, grmače. U obvezan dio opreme za gljivare spadaju pletena košara, štap za razmicanje granja i lišća, pogotovo kod lisičica koje se nalaze u

A gdje ti je brat?

-U našim šumama beru se uglavnom vrganji koji imaju tamnosmeđu kapicu tako da su teško uočljivi, pa je potrebno pažljivo promatrati tlo kako bi berba bila što uspješnija.

Vrganju treba prići pažljivo i pogledati ga sa svih strana, zatim ga nježno kucnuti po klobuku. Taj zvuk otkriva njegovu starost. Ako je zvonak i napet, radi se o mladom vrganju, a ako je zvuk nikakav i na klobuku nakon kucanja ostane udubina, taj je vrganj već pri samom kraju svog kratkog života. Nakon prve provjere treba ga tiho upitati gdje mu je brat.

Naime, vrganj rijetko kada raste usamljen. Uvijek je u blizini i njegov mlađi brat koji dobro sakriven među lišćem, čeka da lovac na gljive daleko odmakne - otkrio nam je Mijo tajne gljivarskog lova.

Divovski primjerak vrganja morao je ući u obiteljski foto-album za uspomenu. Da se ne radi o nekoj ‘gljivarskoj’ priči s početka, dio golemog vrganja završio je u tavi, ‘zdinstan’ s lukom i jajima, a ostatak je spremljen u hladnjaču. Bit će od njega nekoliko obroka.

Šumsko meso Gljive imaju važnu ulogu u prehrani jer su bogate kalijem, fosforom, manganom, željezom i vitaminima D1, B1, B2, A i C. Naziv ‘šumsko meso’ dobile su zbog toga što uglavnom rastu u šumovitim predjelima, a kao i kod mesa, bjelančevine čine većinu njihovih hranjivih tvari.

Svježe gljive su niskokalorična hrana i važno je znati kako ih ubrati i postupati s njima prije spremanja za jelo. Gljiva se lagano zaokrene i pažljivo izvuče iz zemlje, a nastala rupa se zatrpa okolnom zemljom i lišćem kako bi mogla narasti nova. Nakon toga se sprema u pletene košarice ili sandučiće za voće, jer je bitno da bude u prozračnoj i čvrstoj posudi. Nikako ih se ne bi trebalo stavljati u plastične vrećice jer su tada bez dovoljno zraka, pa se brzo kvare i mogu naštetiti zdravlju.

Oprez

Najopasnije otrovne gljive koje se mogu naći u šumama ludbreškog kraja su bijela i zelena pupavka, muhara koju je lako prepoznati po karakterističnom izgledu. Ima crveni klobuk s bijelim točkama. U našim šumama još rastu otrovnice ludara, sumporače i cjepače.

Da se kojim slučajem u vašoj košari ne bi našla jedna od ovih naizgled privlačnih, ali vrlo opasnih gljiva za konzumaciju dajemo vam najbolji savjet – pozovite sa sobom u berbu iskusnog gljiva koji će vas poučiti i spriječiti da uberete otrovnicu. Ako ste se već vratili iz šume, provjerite u literaturi jeste li ubrali jestive gljive ili još bolje – opet pozovite pravog poznavatelja koji je provjeriti vaš ‘ulov’. Konzumacija otrovnih gljiva vrlo je opasna i po život, pa površno znanje o gljivama često puta zna biti kobno.

Sigetec postao zanimljiv prolaznicima

Razigrane životinje atrakcija za djecu i prolaznike Imanje višečlane obitelj Hrastić u Sigecu već je neko vrijeme meta namjernika i slučajnih prolaznika.

Razlog su njihovi novi ljubimci - tri konja križanca stara više od godinu i pol dana ukras su njihovog poljoprivrednog gospodarskog imanja. Brojni prolaznici kroz Sigetec u čudu zastajkuju i dive se ljepoti životinja koje se danas ne mogu vidjeti baš često.

Lino, Vilma i Vranka, smeđi mužjak s dvije crne ljepotice zaustavljaju dah i osvajaju srca svakog prolaznika. U njihovoj razigranosti najviše uživa četvero djece obitelji Hrastić, Martin, Marina, Tin i Matilda. No, igri se redovito pridružuju mališani iz cijelog sela.

Konji kao hobi -U obitelji smo oduvijek imali konje i kao dječak rastao sam uz njih. Nekad je to bilo sasvim drugačije i konji nisu bili tolika atrakcija jer ih se češće moglo vidjeti. Tako je i ostala ljubav prema toj životinji, a

naslijedila su je i moja djeca. Konji su ih oduševljavali i rado bi odlazili na mjesta gdje smo imali priliku uživati u ljepoti te životinje. Tako nas je čista ljubav primorala u nabavku konja. Prvo su stigli Lino i Vilma.

Mislili smo da će na njima i ostati, ali

tada smo dobili ponudu za živahnu Vranku i jednostavno nismo mogli odbiti. Životinje smo kastrirali jer nemamo s njima nikakvih materijalnih planova. Želimo ih držati samo radi hobija, da uživamo u njihovu društvu. Oni su jednostavno divne životinje i obitelj je stalno na okupu jer su oni neiscrpna tema. Tako da su te divne životinje, osim svoje igre i vedrine uspjele okupiti našu brojnu obitelj - ističe Jerko Hrastić.

Obitelj konje drži preko puta obiteljske kuće na mjestu gdje su nekad držali piliće. No, time se više ne bave jer nakon ptičje gripe, koja njihovu perad osobno nije dotakla, ipak su bili primorani životinje usmrtiti.

Uza staju ima i dovoljno prostora, pa konji mogu bezbrižno boraviti na zraku. Brigu oko konja, koji su poznati kao jedne od najurednijih životinja, vode svi ukućani. Redovito ih kupaju, četkaju, timare.

-Uredili smo im prostor imajući u vidu da im ostane dovoljno mjesta za šetnju. Nekoć je na tom

prostoru bila i kruška, ali doslovno su ju obrstili. Rado jedu sve.

U jelovniku se nađe kukuruz, zob, sijeno i trava, no ponekad tu doluta i kolač ili bombon. Ništa im ne smeta. Jedino stalno kontroliramo da ne pretjeraju s vitaminom C kako im prevelika doza ne bi utjecala štetno na zube - rekla nam je Mirjana Hrastić.

Najmlađi članovi obitelji, Matilda, Tin i Marina u prednosti su jer zasad jedini mogu uživati i u jahanju.

Naime, obzirom na dob konja ostali ukućani bili bi preveliko opterećenje ovim još uvijek mladim životinjama.

Kako su konji izuzetno ljubomorni ako se jednog jaše, a drugog ne. Sreća da je kuća obitelji Hrastić puna kako djece tako i odraslih.(ivh)

10

SA SVIH STRANA

IZDVOJENO

Fotomonografija Hrvatske M. Novaka

Promocija u studenom Ludbreški fotograf Mario Novak koji živi u New Yorku, za studeni je najavio promociju svoje prve fotomonografije Hrvatske.

Fotomonografija je velikog formata s 340 stranica i oko 250 fotografija u boji.

Novak je na terenu fotografirao najatraktivnije lokacije i detalje iz Hrvatske, a osmislio je i cjelokupan koncept i dizajn knjige. Izdavač knjige je riječki nakladnik Astoria, a tiskana je u talijanskom studiju ArtGrafiche u Milanu.

Popratne tekstove napisao je Damir Konestra, a prvo izdanje knjige dolazi na hrvatskom i engleskom jeziku. Predpromocija knjige održat će se 9. studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a središnja promocija održat će se dan kasnije u prostorima dvorca Trakoščan.

Knjiga će se predstaviti u još nekim hrvatskim gradovima, od Pule, Rijeke, Omiša do Osijeka.

Autor je Fotomonografiju Hrvatske predstaviti i u SAD-u. (ah)

Imenovani novi izviđački voditelji Članovi ludbreškog Odreda izviđača tijekom redovne Jesenske smotre na Otoku mladih dobili su nove voditelje. Tako je za vođu prve posade „Kalnik“ imenovan Boris Daraboš, dok će mu pomagati predvodnica Lea Međimurec i vodnica Maja Lilek uz mentoricu posade Marinu Šabani. Drugu posadu „Podravina“ vodit će Jelena Ivančić, a uz nju za vođe patrola imenovane su vodnice Gabrijela Mikulić i Ivana Ivančić, dok je za mentoricu imenovana Kristinka Koprek. Osim imenovanja voditelja, i neki drugi izviđači unaprijedili su svoje položaje.

Osim službenog dijela, članovi su našli vremena za druženje. Uz nezaobilazne šatore i izviđačku vatru, izviđači su demonstrirali svoje znanje i vještine uz igru, proglašeni su i pobjednici, a odigrana je i utakmica scoutballa.

Kako se bliži kraj godine ludbreški se izviđači polako pripremaju i za dolazak Betlehemskog svjetla kojeg će, kao i svake godine, donijeti u župnu crkvu u Ludbreg kako bi građani uz Betlehemsko svijetlo dočekali Božić. (ah)

31. listopada 2007.

Ludbreške mažoretkinje

Iz Slovenije s novim odličjima Ludbreške mažoretkinje ponovno su zabilježile veliki uspjeh u svom radu. Na Evropskom prvenstvu u mažoret-plesu koje je održano početkom listopada u Sloveniji, osvojile su medalje u svim kategorijama natjecanja. Od ukupno izvedenih pet koreografija, osvojile su zlatnu, dvije srebrne i jednu brončanu medalju.Na prvenstvu je sudjelovalo 12 zemalja, a ukupnu pobjedu prvenstva osvojila je Nizozemska.

Hrvatska je osvojila drugo mjesto, pa je ovo nedvojbeno jedan od većih uspjeha za našu zemlju.

-Uspjeh koji smo postigle je zasigurno velik jer u ukupnom pore-

tku zaostale smo tek 3 boda za Nizozemskom i ovo nam je još jedan razlog više da idemo dalje i marljivo radimo.

Prvenstvo u Sloveniji bilo je odlično organizirano i naše su članice osim samog natjecanja bile zadovoljne i druženjima s ostalim sudionicima, te su i ovaj put sklopljena nova prijateljstva. Sudjelovanje na ovom natjecanju omogućili su nam Grad Ludbreg i sponzori kojima se i ovom prilikom zahvaljujemo – rekla nam je predsjednica Zdenka Ernoić.

Mažoretkinje već marljivo vježbaju nove koreografije za nove

nastupe, kao što će biti Božićna priredba.

U udruzi primaju prijave za nove članove, a zainteresirani se mogu javiti osobno na treninzima u ponedjeljak ili četvrtak od 17 do 18 sati.

Trening se održava u novoj sportskoj dvorani u maloj fitnes-dvorani.

Radosna je vijest da je Ludbreg dobio domaćinstvo državnog prvenstvu u atraktivnom twirlingu koje će se održati u Ludbregu krajem veljače iduće godine.Ludbreg će, po svemu sudeći, ugostiti natjecateljice iz dvadesetak hrvatskih gradova. (željka namesnik)

Gradski dječji vrtić „Radost“

Dani zahvalnosti za plodove zemlje

Polaznici i djelatnici gradskog vrtića ‘Radost’ prigodno su obilježili dane zahvalnosti za plodove jeseni u sklopu Dana kruha. Mališani su zajedno sa odgojiteljicama mijesili kruh i pecivo, a kuharice ga ispekle u vrtićkoj kuhinji kako bi mali pekari mogli i isprobati ukusne pekarske proizvode koje su sami izradili. Održana je i završna svečanost uz prezentaciju dječjih radova.

Na temu jeseni u vrtiću je održano je i niz edukativno-kreativnih ra-

dionica. Tako je u dvorištu održana vrtićka kestenijada uz igru, pjesmu i uživanje u vrućim pečenim kestenima, a mališani su se pridružili i programu „Klopotec u centru svijeta“ imali su i nastup na glavnom gradskom trgu.

U ‘Radosti’ je prigodno obilježen i međunarodni „Dječji tjedan“. Središnji događaj bio je izlet u etno-selo Kumrovec gdje su mališani mogli vidjeti prezentacije starih hrvatskih zanata i vještina kojima su se stanovnici sela nekada bavili svakodnevno.

Najzanimljiviji dio bio je aktivno uključivanje djece u izradu starih igračaka kojima su se nekad igrali njihovi pradjedovi i prabake. Tom prigodom mališani su posjetili izvor rijeke Bednje kod Trakošćana. Uz Dječji tjedan za mališane je bila organizirana i posebna kazališna predstava. (ah)

Dani kruha u Kući Sunca Uz miris domaćeg kruha, peciva, raznih pekarskih proizvoda i plodova jeseni, djelatnici i štićenici Udruge ‘Sunce’ obilježili su Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Na priredbi koja je bila priređena u čast kruha štićenici su pripremili prigodan program svojim roditeljima i gostima. Pjevalo se, plesalo i recitiralo u čast jeseni i prijateljstvu, a nakon toga je uz prisutnost ludbreškog kapelana održano blagovanje kruha.

Povodom Dana kruha ženska inicijativa Hrvatske narodne stranke-podružnice Ludbreg organizirala je humanitarni program u ludbreškoj kinodvorani. Sudjelovali su glumačka družina ‘Opojski zvon’i mališani Dječjeg vrtića ‘Iskrica’ koji su svojim nastupom dali svoj doprinos akciji prikupljanja sredstava za nabavu novog kombi-vozila za potrebe ‘Sunca’.

Krajem studenog također će se organizirati tradicionalni 11. po redu humanitarni koncert ‘Otvorimo srca-pružimo ruke’ u sklopu kojeg će biti i prodajna izložba kolača, te radova samih štićenika. (mh)

Zlatne ruke iz centra svijeta ‘Žene iz centra svijeta’ predstavile su se sa svojim proizvodima na danima ‘Lepoglavske čipke’. Mnogobrojni posjetitelji imali su prilike vidjeti veliku ponudu suvenira ludbreškog kraja izrađenih na starom domaćem platnu, poput culeka, fertuna, torbi za plac, ludbreške ruže.

Ludbrežanke su osvojile drugo mjesto za najljepše uređen štand.

Proglasivši najboljim suvenirom ove godine ludbreški culek, Turistička zajednica Varaždinske županije uputila je poziv udruzi da se predstavi na nedavnom sajmu ‘Lova, ribolova i turizma’ u Varaždinu gdje su ‘Žena iz centra

svijeta’ također imale zapažen nastup, a njihov je štand bio vrlo posjećen.

Udruga je nedavno za svoje članice organizirala jednodnevni izlet u Istru tijekom kojega su razgledale Vodnjan, jamu Baredine, Višnjan, te novu zvjezdarnicu u Tičanu.

Na ludbreškom ‘Klopotecu’ upriličile su rezanje i gaženje zelja, kosanje jabuka za jabučni ocat, kosanje tikvi i prodaju prigodnih suvenira. Posjetitelji su mogli uživati i u starinskim kolačima, raznim pitama, štrudlama kao i u slatkim zalogajima koji su se pripremali povodom berbe grožđa. (bk)

31. listopada 2007.

SA SVIH STRANA

Đurđica Kirin, pjesnikinja iz Ludbreških Vinograda

Pjesme o domovini, zavičaju, ljudima, obijačjima….. „Moje su pjesme istine, čežnje i zablude, ali mi se čini da u tome nisam usamljena, da ima još ljudi koji se osjećaju tako“ - zapisala je Đurđica Kirin u predgovoru svoje prve zbirke pjesama izdane 2005. godine. Pjesme je počela pisati po odlasku u mirovinu, zbog prevelikih životnih promjena odlučila je zbog samoće bilježiti sve ono što osjeća, zapaža i doživljava u svojoj trećoj dobi. Tijekom života stekla je bogato radno i životno iskustvo, a sada se posvećuje pisanju.

-Pišem o svojoj velikoj ljubavi prema domovini, Vinogradima Ludbreškim, Ludbregu i ljudima s kojima dijelim dobro i zlo. Želim o tome ostaviti svoje zapise - rekla nam je Đurđica.

Prva zbirka koju je objavila je samo jedan mali dio pjesama odabranih na temu ljubavi, a velika želja joj je da i ostale njene pjesme dođu do srca čitatelja, pa priprema odabir pjesama gdje piše o ljudima i običajima našeg kraja, prirodi u kojoj zapaža i najmanje detalje i promjene, ljubavi prema Bogu i ljudima. U nekim njenim pjesmama naslućuje se kritičnost i samokritičnost koja je zapravo dobronamjerna jer želi, na poneki put i šaljivi način, upozoriti na nepravednosti koje nas svakodnevno okružuju. Đurđica Kirin, djevojačkim prezimenom Katalenić, rođena je u Selniku 1943. godine. Nakon osnovne škole u Ludbregu, odlazi u Zagreb na školovanje za zdravstvenu medicinsku tehničarku, radi u Ludbregu 4 godine te nakon toga odlazi u Švicarsku. U Švicarskoj je

radno iskustvo, naučila dva strana jezika radila je u svojoj struci bez obzira u koju zemlju je došla.

-Neizmjerno je važno da se uvijek prilagodimo onima u čiju zemlju dolazimo živjeti. Jer ne mogu se mijenjati tuđi običaji i smatram da mi sami trebamo više cijeniti svoju domovinu, svoj govor i običaje i prihvatiti svakoga, ali pri tom ne mijenjati sebe i svoje navike – naglašava Đurđica. Đurđica u svoje slobodno vrijeme pjeva u Mješovitom zboru Podravina Ludbreg i sudjeluje u kulturnom i zabavnom životu u Ludbregu.

Od mnogobrojnih pjesama koje Đurđica svakodnevno bilježi u svoje bilježnice ovom prigodom objavljujemo ‘Kesnu jesen’. Kao i većina pjesama pisana je na dragom nam kajkavskom narječju kojeg Đurđica nadasve cijeni, voli i njeguje.

KESNA JESEN Dosta dugo sonca ni, Furt se megla k mej žuri.

Z dena v den so dani krajši, Ja bi sonca vidla rajši. osnovala obitelj i preselila se u Australiju gdje je živjela sedam godina. Zatim se ponovno vraća u Zagreb i konačno 1983. godine doselila se u svoje Ludbreške Vinograde, a do svoje mirovine radila je u Domu zdravlja Ludbreg. Stekla je bogato

Se hladneše mi je v duši, Samo rafung lulu puši.

Počela je šuma spati, Se se teže morem stati. Čim se v jutro ja zbudim, Sama sebi je velim: «Dobre vole moram biti, puno toga moram včiniti!»

Denes menje, zutra više, Sam nek nema snega, kiše.

Peć si vjutro ja zakurim I na fruštuk se požurim.

11

IZDVOJENO Grozdana Bohorč na svjetskom prvenstvu kuhara

Brončani čokoladni deset s malinama Hrvatska kuharska reprezentacija vratila se iz Moskve s dvjema osvojenim medaljama sa svjetskog prvenstvu kuhara pri čemu je velike zasluge imala Grozdana Bohorč iz ludbreškog restorana „Fantasy“. Naime, jedna medalja osvojena je upravo zaslugom najbolje hrvatske kuharice koja je bila u sastavu četveročlane ekipe. U velikoj konkurenciji 500 kuhara iz 20 zemalja svijeta Hrvatsku, medalju je osvojila u kategoriji deserta za pripremu čokoladnog sufflea s malinama i kremom od vanilije.

-Bio je to prvi službeni nastup hrvatske kuharske reprezentacije. Ponosna sam što su me odabrali za četveročlanu ekipu, to je veliko priznanje za mene osobno, a nadam se da sam naš Ludbreg dostojno zastupala – radosno je izjavila Grozdana.

U restoranu ‘Fantasy’ kojeg vodi zajedno sa suprugom Bojanom svi mogu isprobati čarobna jela i poslastice, pa tako i brončani desert nagrađen na svjetskom prvenstvu. (žn)

Čokoladni suffle Grozdane Bohorč Sastojci: 250 g čokolade, 250 g maslaca, 250 g jaja, 100 g žumanjka, 50 g glatkog brašna, 125 g štab šećera.

Priprema: Čokoladu i maslac lagano otopiti, postepeno dodavati ostale sastojke i neprekidno miješati pjenjačom. Staviti u frižider da se ohladi i tek onda stavljati u kalupe koji se moraju obložiti papirom za pečenje. Peći 12 minuta na 180 C.

Radio mi pesme svira, Al ja ipak nemam mira.

Moram iti, moram iti.

Bog zna de već moram biti.

Pripremila: Željka Namesnik

Recepti jeseni Jesensko je doba, pa evo i dva recepta za poslastice primjerene godišnjem dobu. Vrijeme je ukusnih kestena koji se mogu pripremati kao kolač, dok za bundevu ili buču mnogi kažu da je kraljica jeseni, pa zbog titule koju nosi i prehrambene vrijednosti donosimo poslasticu s bučom u receptima jeseni.

Zlevenka s bundevom (recept Vesne Kmetić) Naribati oko 2-3 šake bundeve i malo posoliti.

Za tijesto: 3 jogurta, 3 jaja, malo mlijeka (dobro razmutiti), dodati glatko brašno da smjesa bude malo gušća nego za palačinke. Umiješati buču koju po želji možemo malo istisnuti, sve dobro promiješati i staviti u maslacem premazani lim. Smjesu premazati vrhnjem i peći.

Isprobajte ovu ukusnu poslasticu, koju ćete vrlo jednostavno napraviti za svaku prigodu i uživajte u jeseni i plodovima koje nam je priroda podarila.

Kesten kolač (recept Grozdane Bohorč) Sastojci: 1 kg kesten pirea (ako je kupovni ne treba šećer) ako radite iz domaćeg kesten pirea dodajte 25 dag šećera.

1 l hole vrhnja 2 vrećice želatine.

Priprema: 0,5 l hole vrhnja zagrijati, (paziti da ne zavrije) u to staviti 2 vrećice želatine.

0,5 l šlaga izrađenog izmiješati s kesten pireom i staviti u kalup. Kad je stvrdnuto izvaditi iz kalupa i preliti rastopljenom čokoladom.

Pripremila: Željka Namesnik

12

KULTURA

UKRATKO Izložba slika Elvire Vidović U izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’ 16. studenoga otvorit će se izložba slika Elvire Vidović. Autorica će se predstaviti s 30-tak radova s motivima Ludbrega i okolice u tehnikama ulje na platnu i akriliku.

Elvira Vidović izlagala je na izložbama u Varaždinu, Čakovcu i Ludbregu, a sudionica je mnogih likovnih kolonija u Hrvatskoj i inozemstvu. Česti motivi slika su joj pejzaži, ljudski lik i građevine. Predsjednica je Likovnog udruženja Ludbreg, te je voditeljica likovnog tečaja za djecu školske i predškolske dobi.(mh)

Muškarci izlažu d 9. do 11. studenog Udruga ‘Žene iz centra svijeta’ i ove je godine odlučila darovati muškarce u povodom blagdana Svetog Martina.

Sedmorica muškaraca koji se bave različitim stvaralaštvom javno će predstaviti svoje neobične radove. Posjetitelji će moći vidjeti predmete od drva, različite maske, viteške oklope, predmete nastale bakrotiskom.

Trodnevna izložba ‘Muškarci izlažu’ moći će se razgledati od 9. do 11. studenog u prostorima ludbreškog Pučkog otvorenog učilišta.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Ludbrega. (mh)

31. listopada 2007.

Kulturno-umjetničko društvo ‘Anka Ošpuh’

Solistice pozvane na državnu smotru Ženska vokalna skupina KUDa ‘Anka Ošpuh’ predstavljat će Varaždinsku županiju na Državnoj smotri malih vokalnih sastava koja će biti održana 24. studenog u Mariji Bistrici. To je, dakako, iznimno priznanje za ludbreško društvo i sam grad. Ludbrežanke su pozvane na ovo natjecanje nakon nastupa na Županijskoj smotri zborova i malih pjevačkih sastava koja se održala sredinom lipnja u Varaždinu.

-Tamo smo se prijavili samo za revijalni dio programa jer zbog nedostatka vremena nismo uspjeli pripremiti program koji bi odgovarao propozicijama kako bismo konkurirali za nastup na državnoj smotri.

Međutim, jako smo se svidjele profesoru

Nastup na županijskoj smotri Veliki folklorni ansambl KUD-a „Anka Ošpuh“ nastupio je 20. listopada na Županijskoj smotri folklora koja se održala u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Bio je to prvi ludbreški nastup na županijskoj smotri na kojoj su premijerno izveli koreografiju Tomislava Špaca s plesovima i pjesmama Hrvatskog zagorja. (mh)

Josipu Jerkoviću, izborniku Hrvatskog sabora kulture, koji je po-

Gradska knjižnica i čitaonica ‘M. Kerstner’

hvalio naše pjevanje, ali i nastup u narodnim nošnjama. Preporučio nas je Hrvatskom saboru kulture da nastupimo kao županijski predstavnici - pojasnila je Doroteja Novak, voditeljica ženske vokalne skupine.

Cilj susreta malih vokalnih sastava na ovakvim smotrama je, prvenstveno, razvijanje i njegovanje tradicionalnog oblika pjevanja u manjim sastavima i nije natjecateljskog karaktera. Članice ženske vokalne skupine trenutno uvježbavaju program koji je prilagođen zahtjevima za sudjelovanje na smotri u Mariji Bistrici.

-Pripremamo troglasne varijante pjesmi koje smo na Županijskoj smotri pjevale dvoglasno. Predsta-

vit ćemo se pjesmama ‘Dobar večer, stara mila majko’, ‘Grmljavica’ i ‘Gumbelijum beli’.

Već nekoliko godina naše društvo surađuje s profesoricom Zdenkom Knapić koja zadnje dvije godine radi s našom vokalnom skupinom, a ona nam je jako pomogla da podignemo kvalitetu našeg pjevanja - rekla je Doroteja Novak. Ženska vokalna skupina KUD-a ‘Anka Ošpuh’ osnovana je prije nepune dvije godine i sastavljena je od odraslih članica folklornog ansambla. Članice su Irena Frančić, Maša Horvat, Ana Katalenić, Elena Kovačić, Doroteja Novak, Stela Pavetić, Andreja Horvat-Ročkar, Tanja Vargović i Jasminka Zember. (marina hižak)

Promocija knjige R. Cindori

Dani Mladena Kerstena festival kajkavske komedije

‘Mjesec hrvatske knjige’ koji traje do 15. studenoga prigodno će biti obilježen i u ludbreškoj Gradskoj knjižnici i čitaonici ‘Mladen Kerstner’. Knjižnica će svojim sugrađanima predstaviti novu knjigu Ružice Cindori pod naslovom ‘Grad, šuma, otok’ koja je osvojila i ugledne književne nagrade.

Promocija knjige održat će se 12. studenog u 19,30 sati. Također će se organizirati i druženje s autorima popularne televizijske emisije HTV-a ‘Na rubu znanosti’.

O rubnim temama znanosti koje sa svojim gostima obrađuje voditelj Krešimir Mišak razgovarat će autori

Festival kajkavske komedije „Dani Mladena Kerstnera“ projekt je kojega je pokrenulo Pučko učilište „Dragutin Novak“, a nakon nekoliko godina različitih pristupa programu, prošle je godine kao festival amaterskih dramskih družina podržala INA svojom financijskom donacijom, a ove je godine projekt dobio potporu i Ministarstva kulture.

Ove će se godine Festival kajkavske komedije održati 17. studenoga u dvorani Učilišta, a svoje su nastupe prijavile amaterske družine iz Svetog Đurđa i Preloga. Uvjet kojega moraju ispuniti amaterske dramske družine je tekst na kajkavskom narječju i, naravno, komedija. Organizatorima bi bilo drago kad bi se netko odlučio i za postav kojega teksta Mladena Kerstnera, a svima stoje na raspolaganju za pomoć oko odabira teksta iz svoje arhive.

-Ovo je ujedno i poziv amaterskim družinama da se već sada počnu pripemati za slijedeću godinu kako bi što više družina bilo na festivalu, a Učilište će se pobrinuti za maksimalnu pomoć – istakao je ravnatelj Branko Dijanošić. Dolazak na ovogodišnje izdanje Dana Mladena Kerstnera najavio je i Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad koji bi tom prigodom postavio izložbu posvećenu Mladenu Kerstneru.

emisije Giuliano Marinković i Božidar Kemić.

-Budući da Gradska knjižnica oskudijeva s prostorom, organiziramo i prigodnu prodaju otpisanih knjiga po popularnim cijenama.

Mogu se pronaći romani, popularno-znanstvena i stručna djela. Korisnici knjižnice moći će u tih mjesec dana, dakle, do 15. studenog koristiti i besplatni Internet-rekao je ravnatelj prof. Dubravko Bilić.

Cijena knjiga na prodaju je simboličnih 5 kuna po knjizi, pa se i na ovaj način potiče kulture čitanja koja se ne bi trebala vezani samo uz obilježavanje ‘Mjeseca hrvatske knjige’. (mh)

31. listopada 2007.

Posjet umjetnici Štefaniji Baranašić Uspješna voditeljica i organizatorica raznih kulturnih programa u vlastitoj galeriji ‘ZB Art’ Štefanija Baranašić i sama je svestrana likovna umjetnica. Nedavno je u Zagrebu održana izložba njezinih slika i keramike, a već tri godine organizira i vodi keramičku školu za djecu i odrasle ‘Keramikum’ i malu keramičku radionicu za djecu i odrasle s poteškoćama u razvoju u ludbreškom ‘Suncu’, o čemu smo u nekoliko navrat već pisali na našim stranicama.

No, svi koji otvaraju vrata galerije koju Štefanija vodi sa suprugom Zlatkom u Ulici Petra Zrinskog 24, zapažaju i prekrasne kreacije unikatnog nakita kojim se iskazuje darovitost autorice.

KULTURA

13

Svaka ogrlica i naušnica - unikat

Likovna radionica u ‘Suncu’ U Kući Sunca u Globočecu od listopada djeluje likovna radionica. Polaznici su štićenici Udruge ‘Sunce’ koji uče stvarati olovkom, ugljenom, temperom, akrilikom i suhim pastelom. Radionicu vodi Elvira Vidović, predsjednica Likovnog udruženja Ludbreg.

-Planiramo organizirati i radionicu s glinom koju će voditi Željko Petković, kipar iz Preloga. Glina je najprirodniji materijal, najlakše se modelira, pa će tako štićenici imati priliku razvijati finu motoriku ruku i prstiju - rekla je predsjednica Likovnog udruženja Ludbreg Elvira Vidović.

Može se očekivati da će radovi polaznika likovne radionice biti izloženi i na prigodnoj izložbi. (mh)

-Nakit je oduvijek bio ukras i služi naglašavanju ljepote onoga koji ga nosi. Ljubav i znanje prema izradi nakita na mene je prenijela moja kći Nataša. I to već traje 20 godina. Uživam raditi kreacije jer svaka ogrlica ili naušnice koje izradim su unikat. Dosta radim svečani nakit, nakit za svakodnevno nošenje, zatim nakit po narudžbi, primjerice za vjenčanja ili ga izradom usklađujem tako da prati boje i liniju odjeće - otkrila je Štefanija.

Svojom strukturom, bojom i oblikom nakitom se naglašava osobnost onoga koji ga nosi, pojasnila je Štefanija. Osim što ljudsko tijelo treba obogatiti novom ljepotom i naglasiti željena unutrašnja stanja duha, može dati i energiju, snagu i zaštitu.

-Kod izrade nakita prvenstveno treba zadovoljiti kriterij da odgovara karakteru osobe za koju se on izrađuje. Potrebno je, koliko je moguće, proniknuti do dubina osobe i izgraditi onakav koji pristaje karakteru i duha i tijela. Nakit modeliram i stvaram koristeći prirodne i umjetne materijale.

Najčešće su to glina, drvo, umjetno biserje i poludrago kamenje. Štefanija smatra se da svaki poludragi kamen ima neko svojstvo koje može pomoći vlasniku, ali i odmoći ako se kamen ne koristi pravilno.

Izrada nakita je strpljiv ručni rad.

-Pri izradi nakita od poludragog kamenja, oni trebaju biti pažljivo izabrani kako bi bili usklađeni jer svaki ima energiju koja svojim vibracijama potiče određeno raspoloženje onoga

koji ga nosi. Poznato je da se poludragi kamen koristi u liječenju, stoga je važno pravilno izabrati kamen za nakit.

Da bi nastala ogrlica, ako je ona modelirana, treba mi desetak dana, a ako je od poludragog kamena dva do tri dana - otkrila je ludbreška umjetnica.

Izrada nakita je umjetnički rad i treba posvetiti veliku pozornost kompoziciji, dakle, važno je pažljivo i dobro osmisliti kako će nakit izgledati.

-Onaj tko izrađuje nakit, mora biti i dobar crtač jer se tek u pri samom crtanju razvija, dorađuje i poboljšava ideja o konačnom izgledu. Nakit je na neki način naš izraz, iskazujemo ljubav prema ljepoti i on treba ostaviti dojam na svakog promatrača – smatra Štefanija. (Marina Hižak)

14

SPORTSKI PREGLED

IZDVOJENO ‘Mladi rukometaš’

Uključeni u prvenstvena natjecanja Rukometna udruga Mladi rukometaš osnovana je u prosincu prošle godine kako bi se mlađem naraštaju omogućili svi potrebni uvjeti za rad koje im sam rukometni klub nije mogao omogućiti. Danas redovito trenira osamdesetak djece u tri dobne skupine, Broj zainteresirane djece za rukomet nadmašio je sva očekivanja i razveselio vodstvo udruge. Njihov je cilj stvoriti mlađima uvjete za trening i naučiti ih da vole sport. Djeca rado dolaze na treninge koje odrađuju s velikom željom za uspjehom i dobrom igrom. Puna dvorana na svakom treningu dokaz je uspjeha organizatora koji su im to omogućili.

-Prošle sezone imali smo dvije ekipe, prva je obuhvaćala dječake rođene 1994. i 1995. godine, a druga dječake rođene 1996. i 1997. godine. Od ove sezone zbog interesa imamo i najmlađu dobnu skupinu, a to su dječaci rođeni 1998. i 1999. godine.

Povećali smo i broj trenera, to su sada Damir Špikić, Andrija Pišpek, Nenad Novosel i Tomica Letina koji vode treninge u dobnim skupinama. Ekipe su opremljene dresevima i loptama. Očekivanja nam nisu velika, očekujemo igru, a iz igre će se moći pokazati rezultati - istaknuo je predsjednik Darko Struški.

Mladi rukometaši naporno rade na treninzima gdje uče od najboljih domaćih rukometaša, organiziraju turnire, putuju na prve službene utakmice. Svaka pohvala od gostiju dokaz im je kvalitetnog rada na budućnosti ludbreškog rukometa.

Ludbreška rukometna budućnost nedavno je odigrala prve službene utakmice jer je uključena u prvenstvena natjecanja pionirskog uzrastu. Na prvom prvenstvenom turniru Ludbrežani su zabilježili dvije pobjede i dva poraza. Evo rezultata: Mladi rukometaš-Pipo IPC 11:7,Mladi rukometaš-San Sport (Čakovec) 9:16, Mladi rukometaš-Ivančica 9:16, Mladi rukometaš-Vidovec 14:10.(ivh)

31. listopada 2007.

Neven Jerbić oprostio se od aktivne košarke

Iz operacijske sale na utakmicu Najdraže su mi pobjede u dresu ‘Grafičara’ protiv ‘plaćenika’ iz Međimurja, kaže Jerbić Iza njega je više od 500 odigranih utakmica i preko 8.000 postignutih koševa, bezbrojne asistencije i skokovi. Karijera prepuna lijepih uspomena na život pod koševima. A tamo je Neven Jerbić proveo čak 21 godinu.

Ostavio je duboki trag u varaždinskim klubovima i u ludbreškom ‘Grafičaru’ čije je boje branio 13 godina, od 1994. godine sve do nedavne odluke o oproštaju od službenih utakmica. Odavno je rodni Varaždin zamijenio za Ludbreg, ne samo zbog košarke, već je ovdje zasnovao i obitelj.

-Košarka me osvojila u varaždinskoj OŠ ‘Ratimir Herceg’. Prvi klub bio mi je ‘Banfica’ još 1985. godine, prošao sam niz varaždinskih klubova, a bio je i jedan kratki izlet u Međimurje. Zanimljivo je da je 80-ih u Varaždinu bilo čak osam košarkaških klubova, a danas samo jedan. Slično je i s rukometom. Mislim da su tada za sport bila sretnija vremena jer danas je u sportu mnogo onih kojima tu nije mjesto i mlade zapravo odbijaju od sporta – smatra Neven.

Momčad važnija od koševa Iz tako bogate sportske karijere uvijek se može izvući niz zanimlji-

Ludbreška škola košarke ‘Trica’

vačkog Radnika ubacio sam više od 50 koševa s tek ili-ili tri promašaja.

Ali, mislim da sam ipak prije svega bio igrač kolektiva i uspjeh momčadi uvijek mi je bio ispred osobnog isticanja. – Košarka je donijela poznanstva, prijateljstva, drage suigrače što je najveća vrijednost sporta. Posebno pamti, kaže, najdraže suigrače iz ‘varaždinskog’ razdoblja Gene Kolara i Danijela Videku, a u Ludbregu su to bili Željko Novota i Goran Križanić, pravi sportaši i dobri prijatelji.

Košarkaški fanatik

vosti i najdraži dani, trenuci, utakmice.

-Nezaboravne su utakmice kad sam s ‘Grafičarom’ osvajao plasmane u Hrvatsku A-2 ligu. Bile su to utakmice i pobjede protiv međimurskih ‘Sokola’ i ‘Dubravčana’ koji su tada imali ekipe ‘plaćenika’. Pamtim i utakmice protiv Trnovca i križe-

Za vrijeme karijere bio je, priznaje, košarkaški fanatik koji živi život kroz košarku što potvrđuje i ova anegdota.

-Bio sam u Zagrebu radi operacije gušterače. Na putu u operacijsku salu koju minutu prije zahvata zvoni mi mobitel - jedan od suigrača pitao me u kojim ćemo dresovima igrati u nedjelju.“U zelenima i dolazim na tekmu“- spremno sam mu odgovorio.

I ja sam stvarno onak zakrpan preležao na klupi na pričuve u Donjem Kraljevcu cijelu utakmicu. Možete

misliti kako je supruga Mirjana reagirala na to. A bilo je puno takvih ‘nestašluka’ – prisjeća se sa smiješkom.

Osim nezaboravnih igara pod koševima ostavio je traga u košarci i svojim knjigama. Izdao ih je tri o povijesti košarke u Varaždinskoj županiji. Oprostio se samo od utakmica, ali ne i od košarke. S dugogodišnjim suigračem Željkom Novotom pokrenuo je školu o čemu pišemo na susjednim stupcima jer svoje znanje i iskustvo želi prenijeti mladim poklonicima nekad najpopularnijeg sporta u Hrvatskoj.

-Košarka mi je puno dala i osjećam se obveznim da joj se na neki način odužim. To je rad s mladima koje želim usmjeriti na pravi košarkaški put, želim promicati košarku. Svi koji su bili kod mene znaju da mi stan izgleda poput muzeja košarke. Pratim utakmice preko satelita, od Afrike do Južne Amerike, od Azije do Luksemburga. Košarka mi je u krvi, iz te kože ne mogu, ali niti ne želim izaći. Sve za košarku, a košarku nizašto – otkrio nam je Neven na kraju svoj sportski moto. (ds)

‘Sad učimo pravu košarku’

Košarkaška udruga ‘Trica’ osnovana je prije dva mjeseca već radi punom parom na razvoju mladih košarkašica i košarkaša. U školskosportskoj dvorani djevojčice i dječaci zainteresirani za ovaj atraktivni sport okupljaju se od 18.rujna. Košarka je među najmlađim naraštajima pridobila brojne poklonike, tako da je od početnih 11, broj porastao na 40-ak mladih košarkaša i košarkašica.

Djevojčice i dječake koji žele učiti o tajnama košarke treniraju Neven Jerbić, Tomica Letina i Željko Novota.

-Kroz ljeto sam znal na školskom igralištu s prijateljima pucati na koš, to mi je bilo baš super. Sad pravu košarku učim tu na treningu. Prvo se malo zagrijavamo, onda trčimo, radimo vježbe istezanja, dvokorak, dodavanje za kontru i prelaženje igrača – pojasnio je jedanaestogodišnji Denis.

Djeca predškolske dobi vježbaju pod vodstvom odgajateljice Mirjane

Jerbić koja svoje bogato iskustvo iz koprivničkih vrtića sjedinjuje sa zabavnim sportskim igrama podučavajući tako djecu sportu, ali i osnovama koje ih pripremaju za školu.

Treninzi se odvijaju dva puta tjedno, a pred mladim ludbreškim košarkašima i košarkašicama su i prve utakmice. Posebno je velik odaziv

košarkašica kojih je već više od 20 u dobi od 7 do 18 godina što daje naslutiti u skorije vrijeme i realnost osnivanja ženskog košarkaškog kluba. No, nisu zapostavljeni niti dječaci od 7 do 15 godina koje će rad pod stručnim vodstvom zasigurno oplemeniti u poimanju košarke, znanju, te ih pripremiti za nastup na parketu.

-Najviše volim pucati trice. Za to moraš imati dobar šut. Teško je to. Pred kraj treninga igramo ekipa protiv ekipe. Danas sam dala 4 koša.

I skoro sam pogodila tricu. Sigurno budem jednog dana dobra košarkašica – pohvalila se devetogodišnja Tonka.

Rad udruge za sada se financira članarinom koja iznosi 70 kuna što je jedna od najnižih u Hrvatskoj za ovaj sport.

-Očekujemo i potporu iz gradskog proračuna, Varaždinske županije i gospodarstvenika s područja ludbreške regije.

Do sad su djeca primila donaciju sportskih majica ludbreškog SDP-a, no mi smo otvoreni za suradnju sa svim političkim strankama i gospodarskim subjektima - rekao je Neven Jerbić, potpredsjednik ‘Trice’.

Upisi su svaki utorak od 18 sati u ludbreškoj školsko-sportskoj dvorani. (marina hižak)

31. listopada 2007.

SPORTSKI PREGLED

15

Prva liga Nogometnog središta Ludbreg

Bukovčan prema naslovu Bukovčan iz Velikog Bukovca lider je Prve lige Nogometnog središta Ludbreg. Malo je tko očekivao da već baš nogometaši iz Velikog Bukovca voditi glavnu riječ u novoj sezoni. No, trener Bačani očito je dobro posložio iskusnu momčad s čvrstom obranom koja rijetko prima pogotke, uz dugačku klubu koja bi mogla presuditi tijekom borbe za prvaka.

Sloga iz Slokovca, blizu je vrha prema očekivanju, a unatoč dobrom plasmanu možda je mrvicu više očekivalo od ‘mladostaša’ iz Sigeca i Plitvice iz Selnika. No, Podravka iz Struge i Karlovec svojim su dobrim nastupima iznenadili poklonike nogometa i svakako su najugodnija iznenađenja ove sezone.

Liga se nekako razdvojila na dva dijela uoči završnice jesenske

Druga liga Nogometnog središta Ludbreg

Martijančani na putu povratka Polet iz Martijanca s maksimalnim učinkom nakon prve trećine prvenstva na najboljem je putu da se izbori za povratak u elitniju ligu odakle je lani, po mnogima, nezasluženo ispao.

Prema onome što su ligaši pokazali nakon prvog kruga međusobnih utakmica čini se da je možda tek Bednja iz Slanja jedina koja kako-tako može prtiti korak s vodećem.

Dosadašnji dio sezone pokazao je kako će vjerovatno za preostala dva mjesta u mini-ligi za prvaka, nakon što se u proljeće završi drugi krug, biti iznimno oštra konkurencija jer su svi ostali ligaši bodovno dosta blizu. Tako će prvenstvo u proljeće ipak imati dodatnu draž i dobiti na zanimljivosti unatoč superiornosti ‘poletovaca’.

„Podravina“ u jesenskoj nogometnoj sezoni Sigurnim pobjedama u Komarnici protiv Ajaxa i u Ludbregu protiv Ivančice, nogometaši Podravine ušli su u polufinale Kupa ŽNS Varaždin gdje će na proljeće slijedeće godine igrati protiv Slobode iz Tužnog dvije odlučujuće utakmice za proboj u finale Kupa ŽNS Varaždin, a time ujedno i pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa u novoj sezoni. Ako se tome pridodaju i možda najveći uspjeh upravo Hrvatskom nogometnom kupu i veličanstvena pobjeda nad pulskom Istrom 1961 i ulazak u osminu finala taj dio natjecateljskog plana uprave i momčadi obilato je nadmašen.

sezone jer se između gornje i donje polovice stvorila određena bodovna razlika. Već je sada vidljivo da će možda čak osam klubova ove godine voditi borbu za ostanak.

Sigurno je da već sada ne mogu biti mirni Lunjkovec, Razvitak iz Čićkovine, šemovečka Mladost, Radnički iz Hrženice, Drava iz Svetog Đurđa, Dinamo iz Apatije, Gora iz Globočeca, pa i prošlogodišnji prvak Podravac iz Sesveta koji je uvjerljivo najneugodnije iznenađenje sezone.

Očito nas u proljeće očekuje velika borba za naslov, a posebice za ostanak. Lako je moguće da iz lige ispadne nekoliko klubova zbog već donijete odluke o reorganizaciji sustava u višim ligama. Naime, moglo bi se dogoditi da iz gornje županijske lige ispadne veći broj klubova, a baš našim predstavnicima ne cvjetaju ruže jer su Zadrugar i Ajax u opasnoj zoni. Ako do toga dođe to znači da će ludbreški prvoligaši morati napraviti više mjesta za popunu lige.

Majstori kupa, ali...

Podravina se još jednom pokazala kao majstor kupa. Obrane Hontića i fanatičnu borbenost s igračem manje 70 minuta protiv Puljana znalo je prepoznati gotovo tisuću posjetitelja kup-utakmice posljednje rujanske srijede koji su svojim bodrenjem dali svoj doprinos velikoj pobjedi.

U prvenstvu, nažalost, nije išlo tako dobro. Uoči završnice jesenskog dijela sezone u Četvrtoj hrvatskoj ligi sjever skupini A skupini zaostatak Podravine za najvećim suparnicima iz Preloga i Čukovca je pomalo zabrinjavajući. Činjenica je kako je ludbreška momčad kva-

litetom kandidat za prvaka, mladi trener Ivica Sertić unio je niz pozitivnih promjena u momčad. No, spletom što objektivnih što subjektivnih okolnosti plasman je zbroj osvojenih prvenstvenih bodova ipak je ispod plana. Bilo je tu i sudačkih propusta na štetu Podravine, no i utakmica za koje se krivica može naći u vlastitim redovima prečestih individualnih grešaka u obrani ili slabe realizacije u završnici napada. Momčad je očito i tjelesno puno bolje pripremljena nego u prošloj sezoni, a kad je u punoj top-formu doista na terenu izgleda jača od svakog suparnika za nekoliko golova. To se pokazalo i u odličnim predstavama u prijateljskim ogledima protiv prvoligaša Međimurja i Slaven Belupa. Sada je cilj sezonu završiti sa što je moguće manjim zaostatkom za vodećim.

Zato će biti potrebno do kraja jeseni osvojiti što je moguće više bodova, bilo bi idealno svih 100 posto, i nadati se kako će i suparnici možda negdje ‘stati na minu’. Bio bi to na kraju dobar završetak jeseni za mirnu zimsku analizu i proljetni juriš na zacrtani cilj uoči početka sezone – osvajanje naslova. (zvonko grgek)

I. županijska Zadrugar plaća cijenu liga Varaždin mlade momčadi Ludbreški nogomet ove sezone u Prvoj Županijskoj ligi ŽNS-a Varaždin ima dva predstavnika.

Ajaxu iz Komarnice ove se sezone pridružio Zadrugar iz Hrastovskoga.

Nogometaši Zadrugara iz Hrastovskoga iskoristili su pravo napredovanja u godini kada obilježavaju 60. obljetnicu uspješnog rada i djelovanja i nakon 20-tak godina igranja u ludbreškim ligama.

Bez rezultatskog imperativa, s izuzetno mladom ekipom, predvođenom sa svega dvojicom-trojicom iskusnijih igrača, nogometaši Zadrugara krenuli su u županijsko prvenstvo. No, bilo je dosta problema. Dio momčadi nije redovito trenirao, bilo je tu i objektivnih okolnosti zbog prvotimaca koji kroz tjedan pohađaju fakultete što se odrazilo na rezultate. Nakon polovice odigrane jesenske polusezone trener Mladen

Žunko izgubio je strpljenje i otišao. Momčad je preuzeo iskusni Nevenko Blagaj: -Pokušat ćemo konsolidirati ekipu, uigrati koncepciju sustava 4-4-2 i animirati igrače što redovitijem treniranju. Momčad je vrlo mlada, pa se bodovi uglavnom gube baš zbog neiskustva. No, bit će ovo sezona uhodavanja, prikupljanja iskustva. Dakako, pokušat ćemo izboriti ostanak u ligi, napraviti prave zimske pripreme – rekao je Nevenko Blagaj.

U slučaju da im se rezultatski plan ne ostvari kvalitetni mladi prvotimci osjetit će ‘miris’ kvalitetnijeg stupnja, steći iskustvo što će biti veliki plus za novi uzlet koji je u planovima kluba.

Drugi predstavnik Ajax iz Komarnice vjerovatno neće ponoviti prošlogodišnji visoki plasman.

Plasman u donjem dijelu ljestvice uoči završnice jeseni ipak nije bio očekivan. (zg)

Nogometno središte Ludbreg

Krajem studenog početak kupa Ako posluže vremenske prilike i tereni još uvijek budu pogodni za odigravanje utakmica, nakon prvenstvene jesenske sezone koja završava 18. studenoga predviđeno je odigravanje pretkola i prvog kola kupa Nogometnog središta Ludbreg. Time bi se oslobodili termini u proljetnoj sezoni koji su prilično popunjeni, te bi se izbjeglo odigravanje utakmica radnim danom. Na zajedničkom plenumu klubova dviju liga koji je održan na sredini jesenske sezone određeni su parovi.

Natjecanje će i za ovu 2007/ 2008. godinu imati pretkolo što znači da će osam klubova čekati protivnike, pobjednike iz utakmi-

ca pretkola. Nakon pretkola u natjecanju će ostati 16 klubova čime će se izbjeći neparni broj klubova u kasnijoj fazi što znači da nakon pretkola više neće biti slobodnih.

Kako bi se sa sucima pokrile sve utakmice dogovoreno je da se utakmice igraju u dva termina, u 11,00 i 13,30 sati.

Parovi utakmica pretkola kupa 25. studenoga u 11 sati: Drava (SĐ)-Mladost (S), Poljanec-Podgora, Lunjkovec-Dinamo 01’, Bukovčan-Podravka.

S počekom u 13,30 sati istoga dana sastaju se: Bednja-Novakovec, Polet-Drava (Š), Gora-Karlovec, Poljoprivrednik-Bukovčan 27’.

16

31. listopada 2007.

Jesen u Ludbregu – „Klopotec 2007.“

Grožđe na krugovima centra svijeta i ove godine dobro rodilo ‘Gornjograđani’ podsjetili kako su nekad izgledale berbe grožđa u ludbreškom kraju

Nakon prave berbe u našem vinogorju, ova sada već tradicionalna manifestacija želi sačuvati od zaborava neke od običaja ovog kraja

Osmina finala kupa HNS-a: INTER ZAPREŠIĆ–PODRAVINA 1–0 Bilo je to prekrasno nogometno predvečerje pod reflektorima stadiona u Zaprešiću 23. listopada.

Ugođaj je kvarila samo uporna i dosadna kiša koja je nemilice padala, uništavala travnjak i onemogućavala ljepše akcije. Na kraju ponos i tuga - nogometaše Podravine samo su tri minute dijelile do produžetaka, došli su na prag sportske senzacije u utakmici protiv prvoligaša Intera. No, 87. minu-

vezane uz berbu grožđa i pokazati, posebice mladima, kako se peče rakija. Naravno, pokazala su se, ali i probala jela kojima su gazde častile

berače – domaće kobasice, sir, luk i čvarci, uz nezaobilazne orehnjače i makovnjače.

Zamijetili smo na trgu veliku navalu na pečene kestene koji su bili uobičajeni uz berbu. No, grožđe je, kao i gotovo svi ovogodišnji plodovi zemlje uranilo, ali se kesten nije dao, možda je sazrio tek tjedan dana prije nego obično. Brzo je nestalo pripremljenih 150 kg, a udruga je sve na trgu pozvala na svoju kestenijadu koja je održana samo nekoliko dana kasnije.

U programu su sudjelovali „Trsek“, Žene iz centra svijeta sa svojim rukotvorinama i suvenirima, mažoretkinje, puhački orkestar, folkloraši KUD-a, mališani ludbreških vrtića, grupa ‘100%’.

Turistička zajednica grada još jednom je organizirala uspješnu manifestaciju i ovoga puta uz pomoć Udruge „Črni maček ludbreški“.

Više nego častan oproštaj ta i udarac s 20-ak metara odveo je prvoligaše u četvrt-finale.

Trener Ivica Sertić odlično je pripremio igru tako da su nogometaši Podravine uz pomoć 50-tak vjernih i bučnih navijača koji su autobusom ili vlastitim automobilima stigli u Zaprešić prilično lako zaustavljali napade Intera. Domaćini u prvom dijelu nisu stvorili niti jednu izrazitu prigodu. Čak su u nekoliko navrata startovima za opomene,

možda i za izravno isključenje, zaustavljali goste u kombinatornoj igri.

Početkom drugog dijela domaćin je bezuspješno pokušavao pritisnuti, dok je napade Podravine zaustavljao je pomoćni sudac mahanjem nepostojećeg zaleđa, te je u nekoliko navrata oštetio Podravinu u akcijama iz koje se dolazi u golprilike.

Tješio nas je otac jedinog strijelca: -Sretan sam što mi je sin postigao pogodak, ali i nesretan što nije pobijedila Podravina jer je tijekom cijele utakmice bila ravnopravan suparnik i nije se vidjela razlika tko je tu prvoligaš, a tko četvrtoligaš – rekao je Jonjić, stariji.

Nakon svega teško se oteti dojmu da je Podravina ‘imala u šaci’ prvoligaša i došla na prag četvrt-finala.

Ludbrežanima sve čestitke - bili su jedini hrvatski četvrtoligaš u osmini-finala i na najljepši su način predstavili ludbreški nogomet i grad Ludbreg. Šteta što u HNS-u nema više sluha,

ALEN SABOL

Gotovo 10-ak metra visoki klopotec, simbol vinogorja u čitavom kraju, i ove je jeseni ponosito stajao nedaleko krugova centra svijeta na središnjem ludbreškom trgu. Mnoštvo okupljenih Ludbrežana i znatiželjnika iz okolice došlo je iskoristiti ugodno toplo listopadsko popodne, naučiti ili se podsjetiti na neke od starih običaja iz berbe grožđa, a usput uživati u besplatnom grahu, gemištima i kušati ‘friško pečene najbolše goričke kostanje’.

Dovučen je već nadaleko poznati ludbreški top, zglancan i dobrog nišana. Skoro 30-ak težaka Udruge ‘Gornji grad’ iz Ludbreških Vinograda dovelo je sa sobom gazdu, vincelira, dekle koje su tancale i gacale v bednju po grozdju, putare, prešare…., pa kotla za pečenje rakije i kotle za kostanje.

-Docukali su na trg pol goric – čuli su se duhoviti komentari.

domaćin se određuje ždrijebom, a prema nižem natjecateljskom koeficijentu u ovoj fazi. Primjerice, u Zaprešiću je bilo oko 400 gledatelja, a sigurni smo da bi se na gradskom stadionu okupilo barem triput više poklonika nogometa. U nacionalnoj kući nogometa očito se ne razmišlja koliko bi takva utakmica značila za nogomet u manjim gradovima.