Ln 93

LIST GR ADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. sij ečnja 2015.

BROJ 93 / GODINA X.

Nastavljeni radovi na uređenju nogostupa Gradska knjižnica

/str. 2./

Prisjetili se Bože Hlasteca

VINČEKOM SVETI VINKO SE SLAVI

/str.12./

Stipendije

Lakše kroz godine studija /str. 2./

/str. 8. - 9./

RUKOMET

SPORT

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

NOGOMET

Zlatni pir

U ljubavi već 50 godina /str. 7./

Odvažno u nove pobjede

Nogometaši započeli s pripremama

2

A KT U A L N O

30. siječnja 2015.

Krležina ulica dobila nogostup

Novi nogostup, dužine 82 m i širine 2,5 m Na području naselja Ludbreg u siječnju su nastavljeni radovi na uređenju gradskih nogostupa. Naime, nakon što su krajem prošle godine završeni radovi na izgradnji nogostupa sa sjeverne strane Ulice Rudolfa Fizira u punoj dužini 365 metara i širini 2 metra, te u Ulici Bože Hlasteca dužine oko 120 metara i širine 1,5 nogostup je dobila i Ulica

Miroslava Krleže.

Ona dosad nije imala nogostup mada je riječ o vrlo prometnoj ulici u kojoj se, osim brojnih obrtničkih radnji, nalazi i autobusni kolodvor.

Novi nogostup dužine je 82 metra i širine 2,5 metra, a uređen je sa zapadne strane ulice uz javno parkiralište. Izvođač je bilo Poduzeće za ceste Varaždin čija

Nogostup je uređen sa zapadne strane ulice, uz javno parkiralište je ponuda u postupku natječaja javne nabave bila najpovoljnija.

Nakon iskopa zemljišta postavljena je šljunčana podloga, a potom se prišlo postavljanju rubnika. Čim se opet otvori asfaltna baza kod Varaždina nogostup u Krležinoj dobit će i asfaltnu podlogu.

Investiciju financira Grad Ludbreg, a vrijednost radova je

oko 43.000 kuna s PDV-om.

Otvaranje asfaltne baze nestrpljivo čekaju i žitelji Ludbreške ulice u Poljancu. U dijelu te ulice koja se nalazi između glavne državne prometnice odnosno Varaždinske ulice kroz naselje i pruge, bila su brojna oštećenja kolnika. Sada su oštećenja sanirana, a rupe u podlozi kolnika pokrpane, pa preostaje još samo

postavljanje novog sloja asfalta.

Otvaranje asfaltne baze kod Varaždina očekuje se i zbog novog sloja asfalta potrebnog u dijelu Frankopanske ulice u Ludbregu, od željezničkog prijelaza do skretanja u Zagorsku ulicu, odnosno u dijelu ulice gdje su se krajem prošle godine izvodili radovi na rekonstrukciji komunalne infrastrukture.

Grad Ludbreg pomaže školovanje svoje mladeži

Novih 16 korisnika stipendija

Nakon što je Socijalno vijeće Grada Ludbrega donijelo odluke o dodjeli novih stipendija studentima i učenicima, u prvim radnim danima ove godine korisnici su potpisali ugovor s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem o njihovom korištenju u akademskoj/školskoj 2014/2015. godini, sukladno gradskoj Odluci o stipendijama. Natječaj za dodjelu novih stipendija gradonačelnik je raspisao krajem jeseni, a odluku o stipendistima donosi Socijalno vijeće.

Na natječaj je stiglo 16 prijava i to 10 za stipendije po imovinskom kriteriju, a 6 prema kriteriju o deficitarnim zanimanjima.

Socijalno vijeće je temeljem kriterija odobrilo 11 novih stipendija, dok ostalih pet prijava nisu ispunile potrebne uvjete. Prema kriterijima o slabijem socijalnoekonomskom statusu obitelji

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@pouludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Stipendije - ulaganje u buduće stručnjake studenata dodijeljeno je šest, a prema kriteriju školovanja za deficitarna zanimanja na ludbreškom području još pet stipendija.

Također su odobrene i četiri stipendije učenicima srednjih škola. Osim toga, gradska odluka daje ovlast gradonačelniku da mimo raspisanog natječaja može dodijeliti ukupno 4 stipendije (po dvije studentske i učeničke) na temelju postignutih iznimnih rezultata na području znanosti, kulture i sporta. Gradonačelnik je odlučio dodijeliti samo jednu stipendiju prema svojim ovlastima.

- Uz ovih 16 novih, odlučeno je i o nastavku korištenja stipendija odobrenih prethodnih godina, radi se o 24 studentske i jednoj učeničkoj stipendiji.

Tako prema financijskim mogućnostima gradskog proračuna pomažemo u školovanju 41 mladog žitelja naše sredine, budućih stručnjaka raznih područja. Ne-

davno smo studentima uručili i jednokratne novčane pomoći od 250 kuna. Opredjeljenje Grada Ludbrega je da je briga o mladima jedan od naših strateških ciljeva. Moramo brinuti o svojim učenicima i studentima, oni su budućnost i na njih smo vrlo ponosni. Nadam se da će stipendije njima biti poticaj da ustraju u školovanju i ostvarivanju ciljeva – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Studenti koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske županije i Koprivničkokriževačke županije primat će po 500, a oni koji studiraju izvan tih područja 700 kuna mjesečno čitavu akademsku godinu. Učeničke stipendije mjesečno iznose 250 kuna i također će se isplaćivati do kraja školske godine.

Mjesečne obveze za isplatu svih stipendija iz gradskog proračuna trenutačno iznose oko 26.000 kuna.

Konačni cilj: podrška rastu proizvodnje

U sklopu provedbe projekta Grada Ludbrega, Zeleni krajolik Razvojna agencija grada Čakovca – Čakra d.o.o. u suradnji s Gradom Ludbrega, organizirala je radionicu pod nazivom ‘Marketing i razvoj cjelovitog izgleda proizvoda’. Radionica je održana u prostoru POU „Dragutin Novak“ – Našim poljoprivrednim proizvođačima djelatnici Grada stoje na raspolaganju za sve upite. Naravno, na samim proizvođačima ostaje onaj najvažniji dio – da proizvode dobro i kvalitetno. Nadam se da će ovakve radionice biti korisne za sve kako bismo se bolje upoznali, primijetili postojeće probleme i krenuli u izmjene. – naglasio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Cilj radionice bio je i interaktivnim pristupom u radu prezentirati i analizirati moguća rješenja za poljoprivredne proizvode i proizvode visoke kvalitete s ciljem prezentacije i prodaje željenih proizvoda i usluga. Poseban fokus stavljen je na online prodaju i kako biti vidljiviji na Webu, s konačnim ciljem podrške rastu poslovanja, u današnjem okruženju ozbiljnih gospodarskih izazova, pomoću Internet marketinga.

- U okvirima projekta naglasak će se staviti na Zelene točke i Web tržnicu preko kojih će naši proizvođači moći prodavati i promovirati svoje proizvode, uspostaviti nove kanale prodaje, surađivati s našim slovenskim parterima i predstavljati svoje proizvode hrvatskom i slovenskom tržištu. Želimo da poljoprivredni proizvođači znaju da od naše strane imaju podršku i pomoć u svakom trenutku i koraku provođenja projekta. – istaknula je Josipa Grđan iz Grada Ludbrega, voditeljica projekta.

Ključni cilj radionice bio je još jednom upoznati potencijalne korisnike projekta s aktivnostima i ciljevima projekta te upoznati sudionike projekta s osnovama marketinga, marketinških alata i strategija u cilju poboljšanja prodaje te mogućnostima za uključivanje u aktivnosti koje projekt nudi.

Promocijom proizvoda potiče se i promocija proizvođača čime ostvaruju svojevrstan izlazak na strana tržišta što je i jedan od glavnih ciljeva projekta Zeleni krajolik.

A KT U A L N O

30. siječnja 2015.

Iz Lukoma Dane blage zime i povoljnog vremena u gradskoj komunalnoj tvrtki Lukom iskoristili su za obrezivanje grana stabala na drvoredima ulica i u parku starog grada gdje se moralo i ukloniti nekoliko stabala.

-U Gajevoj se dosad nije obrezivalo jer nije trebalo, ali grane drvoreda javora su se s vremenom jako razvile i narasle, pa su prijetile da će oštetiti električne vodove i drugu infrastrukturu. U parku starog grada smo morali srušiti nekoliko stabla jer su bila bolesna odnosno trula, sigurno bi se s vremenom sama srušila. Za taj dio oko starog grada i čitavu javnu površinu u središtu grada postoji plan kako će se oblikovati. Zasadit će se nova stabla primjerena površini, pa ukrasno grmlje, cvijeće – kaže Alen Sabol, direktor Lukoma.

U parku starog grada sada je i više dnevnog svjetla, a i ne prijeti opasnost da granje načini štetu krovištima, a kako će se uskoro tu svakodnevno kretati srednjoškolci možda je i bolje da prolaznicima ne prijeti opasnost s bolesnog drveća.

S javnih površina i drvoreda u gradu postupno će se uklanjati sva bolesna stabla koja se više ne mogu oporaviti, a na njihovim mjestima sadit će se novo drveće u skladu s okolinom.

Centar za razvoj poduzetništva Ovih su dana započeli radovi na uređenju Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. kojem je cilj ostvariti pretpostavke za osnivanjem poduzetničkog inkubatora kao mjesta na kojemu bi se pružila podrška poduzetnicima koji počinju svoju poduzetničku karijeru kao i onima koji dosada nisu na drugi način uspjeli riješiti svoje prostorne probleme da započnu svoju djelatnost.

– Poduzetnički inkubator prema nekim našim planovima ima važnu ulogu u pokretanju gospodarstva u našem gradu. Započeli smo s uređenjem prostora u Društvenom domu u Hrastovskom i očekujemo da bi za Dan Grada prostorije već mogle biti uređene.

Intenzivno se radi na pripremanju

Obrezivanje stabala

3

POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA

KLASA:061-01/15-01/01 URBROJ:2186/18-02/3-15-3 Ludbreg, 15. siječnja 2015.

Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega - pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07) Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći OG L A S 1.

Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.

2.

VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA

Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu.

Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega.

Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.

Prije novog hladnog vala, obrezana su stabla

Grad potpora mladim poduzetnicima mladih poduzetnika, onih koji su zainteresirani okušati svoj poduzetnički potencijal. Mi ćemo im pružiti potporu i podršku. Poduzetnički inkubator nastojat ćemo povezati s još jednim vrlo važnim projektom, a to je osnivanje poljoprivredne zadruge te razvoj internetske baze poljoprivrednih proizvoda, za one koji su zainteresirani udružiti svoje snage. Pomoći ćemo im da proizvode plasiraju na tržište. Cilj je olakšati poljoprivrednicima plasman proizvoda na tržište putem servis web tržnice. Upravo u sklopu poduzetničkog inkubatora bit će otvorena i hladnjača za proizvode te pakirnica kako bi ih mali proizvođači mogli koristiti.

To su tek prvi koraci, nadamo se da ćemo okupiti u sklopu inku-

batora mlade stručnjake s raznih područja a koji traže prostor za ostvarivanje svojih želja. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Osnivanjem Centra za razvoj poduzetništva omogućit će se mladim, kreativnim ljudima da realiziraju svoje ideje uz pomoć Grada, lakše će se identificirati razvojne prilike, projekti i programi, a ostvarili bi se i nužni preduvjeti za javljanje na natječaje za iskorištavanjem sredstava ministarstava i europskih fondova te omogućilo pokretanje poduzetničkih projekata kao i bolje upravljanje poduzetničkim resursima na području Grada Ludbrega.

Također poticat će se poslovna suradnja i pružati tehnička pomoć.

NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.

NAGRADA GRADA LUDBREGA

Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu.

PLAKETA GRADA LUDBREGA

Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.

ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA

Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega.

3.

Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega.

Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom.

4.

Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 16. veljače 2015. godine.

5.

Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Odsjek za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 420-205, fax 420-206, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://www.ludbreg.hr.

Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Dubravko Bilić

Poduzetnički inkubator bit će smješten u Društvenom domu u Hrastovskom

4

A KT U A L N O

Gradsko vijeće Grada Ludbrega

Na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega održanoj krajem prošle godine za novu je predsjednicu izabrana Renata Potočnik, koja je dosad obnašala dužnost potpredsjednice. Za novu potpredsjednicu izabrana je Ana Katana. Izmjena u Gradskom vijeću bile su povod za razgovor s novom predsjednicom Renatom Potočnik.

- Donošenje važnih i odgovornih odluka dio je mojeg poslovnog habitusa. Posao kojim se bavim, tempo kakav nameće današnje profesionalno poslovno okruženje, iziskuje brza i konkretna rješenja. Isto takva je bila i moja odluka prihvaćanju funkcije predsjednice gradskog vijeća. Znala sam da mogu prihvatiti odgovornosti koje nosi funkcija, te da mogu u rad vijeća unijeti dodatnog intenziteta i kreativnosti. – pojašnjava nam sugovornica te nastavlja o planovima i načinu rada.

- Gradsko vijeće zajedno sa gradonačelnikom koji je dio direktne izvršne vlasti odlučuje o mnogim

30. siječnja 2015.

Renata Potočnik predsjednica Gradskog vijeća

Žene i politika Izuzetno mi je drago da se Ludbreg ocrtava kao vrlo liberalan grad. Dakle tu se ne staje samo na riječima kako su žene sposobne, predane i vrlo profesionalne u političkim aktivnostima. U Ludbregu se to i iz primjera vidi. Osobno mi je želja da se i u sam rad gradskog vijeća, u nekom budućemu sazivu, uključi još više žena. životno važnim pitanjima grada, od načina funkcioniranja grada, niza pravnih akata, neposredno i posredno o raznim socijalnim aspektima građana, o djelovanju škola i vrtića na području grada itd.

Ovo govorim samo da u grubo naglasim važnost funkcioniranja gradskog vijeća. Planiram u dogovoru s gradonačelnikom intenzivirati rad gradskog vijeća na način da se sjednice održavaju češće, da budu bolje strukturirane i naravno temeljito pripremljene.

U gradskom vijeću sjedi 15 zastupnika izabranih od naših građana, iz različitih sfera društvenog života. Svaki vijećnik svojim konkretnim prijedlozima treba sudjelovati u radu gradskog vijeća. Cilj je za sve isti: bolji grad, napredak u svim pravcima. Gradsko vijeće nije politička stranka, niti pozornica za politička prepucavanja, to je tijelo koje je postavljeno da neposredno i posredno upravlja gradom, zajedno s gradonačelnikom. – naglašava Renata Potočnik.

Novi tečaj u sklopu projekta Medgen Borza

Predsjednički izbori na području Ludbrega

Veća izlaznost nego prije pet godina Žitelji s glasačkim pravom s područja Ludbrega i prigradskih naselja u značajnom su broju izašli na biračka mjesta kako bi svojim glasovima utjecali na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske.

Prema službenim podacima Gradskog izbornog povjerenstva, u drugom krugu predsjedničkih izbora na 14 biračkih mjesta glasanju je pristupilo 4.839 građana što čini 61,47 posto ukupnog broja od 7.782 upisanih birača Grada Ludbrega. Broj ljudi koji su glasali nije usporediv s onim za izbor predsjednika prije 5 godina jer je u međuvremenu naselje Poljanec sa svojih oko 600 žitelja s glasačkim pravom postalo dijelom Grada Ludbrega.

Postotak pak otkriva da su građani 11. siječnja 2015. godine ostvarili izlaznost od 61,47 posto ili gotovo tri posto veću nego na predsjedničkim izborima prije pet godina (58,70). Za Ivu Josipovića glas je dalo 3.154 žitelja ili 67,11 posto, dok je izbor nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović pomoglo i 1.546 ludbreških glasova odnosno 32,89 posto.

Biračko tijelo Grada je na 13 biračkih mjesta većinom glasalo za sada već bivšeg predsjednika, a jedino u Apatiji žitelji su povjerenje dali budućoj predsjednici. Upada u oči podatak o čak 139 ili 2,87 posto nevažećih listića što na ludbreškim biralištima nije uobičajeno. Primjerice, na zadnjim lokalnim izborima bilo je 75 nevažećih listića.

Iako na prvi pogled možda i ne izgleda da ima posebne razlike u podjeli glasova u odnosu na predsjedničke izbore prije pet godina, razlika ipak postoji što će sigurno dobro analizirati političke opcije s područja Grada.

Naime, za Ivu Josipovića je prije pet godina u drugom izbornom krugu glasalo 77,45 posto građana, pobijedio je na svim biračkim mjestima Grada Ludbrega, a na više njih dobio je preko 80 posto glasova.

Kako su sada glasali žitelji Ludbrega vidi se u uokvirenom tekstu. Inače, u prvom izbornom krugu Josipović je dobio 52,48 posto, Kolinda GrabarKitarović 945 glasova što je 24,06 posto, mladi kandidat Ivan Sinčić neočekivano visokih 18,26 posto, a Milan Kujundžić samo 3,74 posto glasova.

Naglašavamo kako tijekom predizborne kampanje niti jedan od predsjedničkih kandidata nije obišao Ludbreg ili bližu okolicu kako bi biračkom tijelu pojasnili svoje stavove i planove.

Konačni rezultati s područja Grada približni su rezultatima za čitavu Varaždinsku županiju gdje je Kolinda Grabar-Kitarović dobila 35,77 posto, a Ivo Josipović 64,23 posto glasova.

Kako se glasovalo u drugom krugu?

U sklopu projekta Medgen Borza, u Gradu Ludbregu započet će s provedbom Tečaj za individualno druženje uz računalo.

Tečaj za individualno druženje uz računalo namijenjen je mlađim osobama (učenicima i studentima) koji žele dio svojeg slobodnog vremena posvetiti starijim osobama i naučiti ih kako se služiti računalom, te starijim osobama (umirovljenicima) kojima to znanje nedostaje i žele ga savladati.

Tečaj ima za cilj uspostaviti međugeneracijski odnos između mlađe i starije osobe čime će se ispuniti svrha tečaja a to je međugeneracijsko druženje na aktivnostima koje koriste objema generacijama. - Projekt je zaista hvalevrijedan i polako se počinju vidjeti rezultati. Radionice, odnosno prvi tečajevi pri samom su kraju, napokon smo završili i prostorije također u zgradi Stare škole koju koristi Udruga umirovljenika a koje će vrlo brzo zablistati u punom sjaju kao prostor Međugeneracijskog centra. Otvorit ćemo službeno uskoro i te prostorije koje će služiti za provedbu raznih programa. U sklopu projekta na redu je sad i ova nova zanimljiva edukacija koja također povezuje starije i mlađe. Učenici, studenti, naši mladi pokazat će starijima kako se koristiti suvremenom računalnom tehnologijom. Uspostavom takvih radionica uspostavljaju se i prijateljski odnosi a uz takav način rada osigurat će se dugoročnost ovoga projekta.– objašnjava gradonačel-

nik Dubravko Bilić.

Ukoliko ste zainteresirani za spomenuti tečaj, prijaviti se možete u Gradskoj upravi (Odsjek za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludbrega) ili putem

e-maila marijan.makar@ludbreg. hr. Za sve dodatne informacije možete nazvati i na broj telefona 042/ 420 – 208 ili mobitela 098/ 176 7345 (Marijan Makar – organizator mreže).

Na 14 biračkih mjesta ukupno je bilo upisanih 7.872 birača, a glasalo je 4.839 (61,47 posto).

Ludbreg - biračko mjesto u Pučkom učilištu: Ukupno birača: 1.509, glasalo 911.

Josipović 564 glasova, Grabar-Kitarović 317 glasova, nevažećih listića 30.

Ludbreg, biračko mjesto u zgradi Osnovne škole Ukupno birača: 1.567, glasalo 957.

Josipović 701, Grabar-Kitarović 235, nevažećih 21.

Vinogradi Ludbreški Broj birača: 539, glasalo 321.

Josipović 220, Grabar-Kitarović 96, nevažećih 5 Sigetec Broj birača: 585, glasalo 378.

Josipović 190, Grabar-Kitarović 183, nevažećih 5 Slokovec Broj birača: 235, glasalo 177 Josipović 96, Grabar-Kitarović 77, nevažećih 4 Apatija Broj birača: 202, glasalo 146 Josipović 57, Grabar-Kitarović 87, nevažeća 2 Selnik Broj birača: 714, glasalo 455 Josipović 269, Grabar-Kitarović 170, nevažećih 16 Kučan Broj birača 160, glasalo 84 Josipović 59, Grabar-Kitarović 19, nevažećih 6 Hrastovsko Broj birača: 629, glasalo 396 Josipović 301, Grabar-Kitarović 76, nevažećih 19 Globočec Broj birača: 422, glasalo 253 Josipović 162, Grabar-Kitarović 86, nevažećih 5 Čukovec Broj birača: 265, glasalo 161 Josipović 109, Grabar-Kitarović 50, nevažećih 2 Bolfan Broj birača: 388, glasalo 214 Josipović 131, Grabar-Kitarović 78, nevažećih 5 Segovina Broj birača: 35, glasalo 34 Josipović 29, Grabar-Kitarović 5 Poljanec Broj birača: 599, glasalo 352 Josipović 266, Grabar-Kitarović 67, nevažećih 19 Na području Grada Ludbrega Ivo Josipović dobio je 3.154 odnosno 67,11 posto glasova, a novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 1.546 glasova što čini 32,89 posto.

A KT US AU LS NR OE T

30. siječnja 2015.

Poslovni susret u Agro Alteri

‘Euvita’ pomaže razvoj poljoprivrednog poduzetništva ‘Euvita’ klaster koji obuhvaća područja Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske županije i Grada Zagreba nizom aktivnosti pomaže oko projekata ruralnog razvoja i zelenog poduzetništva poticanjem programa proizvodnje zdrave prehrane, prirodne medicine, kozmetike i dopune prehrani. Tako je organizirala posjet ludbreškoj tvrtki Agro Altera koja se bavi proizvodnjom povrća, te preradom hrena koji se pod markom ‘Ludbreški hren’ može naći na policama trgovina, a i velikih trgovačkih lanaca.

–U grupi su članovi Poduzetničkog centra Pakrac i razvojne agencije iz Slavonskog broda, postojeći poduzetnici, a i nekoliko nezaposlenih koji ulaze u posao oko poljoprivrede. Pomažemo im u usmjeravanju i kako početi s proizvodnjom. Na primjeru u Ludbregu upoznaju se s proizvodnjom i organizacijom kooperacije proizvodnje hrena i prerade hrena, da čuju iskustva ove obiteljske tvrtke. Mi surađujemo s tvrtkom od samih početaka, pomažemo u razvoju i ulasku na tržište, povezali

smo je s drugim proizvodnjama i tržištima, omogućili početak izvoza prerađenog mariniranog hrena, kao i početak kooperacije u Ormožu. Cilj ovog posjeta je razmjena iskustava i eventualno omogućiti razvoj kooperacije. U ovom slučaju proizvodnje i prerade hrena – pojasnio nam je mr. Zvonimir Novak, Ludbrežanin, predsjednik Udruge Euvita.

To nije jedina vrsta povrća s kojom se može poslovno i gospodarski uspjeti u ludbreškom kraju.

-Specijaliziranost proizvodnje je nužna, ne može se svaštariti i puno očekivati. Treba se orjentirati na ono gdje vladaš znanjem, tehnologijom i tržištem. Dok poslove oko hrena nastojimo širiti van regije i prema izvozu, istovremeno imamo znanje, tržište i tehnologiju za proizvodnju batata koja bi omogućila kooperaciju i zapošljavanje na području Ludbrega i njegove okolice. Batat nije autohtoni proizvod, ali postoje svi agro-uvjeti da se kod nas dobro razvije.

Euvita može povezati male proizvođače i poduzetnike kako bi zajednički izašli na tržište u lancu od primarne proizvodnje

do prerade poljoprivrednih proizvoda, uspostaviti oblike kooperacije tako da svaki ima interes i odgovornost, a najprije se moraju afirmirati na domaćem tržištu – kaže Novak.

Cilj je oblikovati projekte koje bi kandidirali prema EU fondovima. Time bi se izašlo izvan okvira Ludbrega i šire regije. Proizvodi ovog kraja mogli bi se naći na europskom tržištu, a na tome se radi u suradnji s Gradom Ludbregom.

- S Gradom Već surađujemo na ovim i drugim projektima, imamo sporazum o suradnji i razvoju ludbreške regije, te oko eventualne pripreme zajedničkih projekata.

Jako je važno tu na ludbreškom području stvoriti uvjete da uz proizvodnju imamo i preradu poljoprivrednih proizvoda, po mogućnosti što većeg stupnja prerade, bilo da se radi o hrenu, batatu, ljekovitom bilju, starim sortama voća ili nekog drugog proizvoda. Pogledajte kako je Agro altera krenula u preradu i sad ima marinirane vrste hrena s nekoliko okusa. Želimo da se bude konkurentan na tržištu, razvijaju proizvodi i programi s karakterom europ-

Cvjećari na otvorenom EU tržištu

Udruga cvjećara ludbreškog kraja u siječnju je održala svoju redovnu godišnju skupštinu i obilježila 19 godina uspješnog djelovanja. Radi se o udruzi koja je odlično vođena i koja se uspješno reklamira pa je prošlu godinu završila “u plusu” s 91 tisućom kuna.

-Želim vam da i ove godine uspješno djelujete te da se i dalje razvijate. Teškoće su prisutne, ali mogu biti prevladane ako budemo surađivali i zajednički radili. Vjerujem da će se sve ono što smo ranije dogovorili i ostvariti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić u pozdravnom govoru.

Na Skupštini je predsjednik Udruge podnio izvješće o radu u prošloj godini, a dopredsjednica Valerija Pokos financijsko izvješće. Usvojene su izmjene Statuta te donijet financijski plan rada za sljedeće dvije godine.

Planirani su prihodi od oko 240 tisuća kuna godišnje dok bi se rashodi trebali kretati u visi-

5

ni od oko 200 tisuća kuna.

-Prvo, htio bih se zahvaliti tvrtkama koje su repromaterijalom pomogli cvjećarima koji su stradali u poplavama. Zatim, želim naglasiti da je Udruga dogovorila s Gradom uređenje promotivnih gredica uz novouređene staze ispred dvorca Batthyany te da ćemo i ove godine od 1. do 3. svibnja održati Međunarodnu izložbu cvijeća.

I na kraju moram podsjetiti sve naše članove na obavezu nastavka promocije našeg bren-

da, a to je “Ludbreški rozetlin” – rekao je Saša Jerković.

Na kraju Skupštine podijeljene su nagrade i priznanja u akciji “Cvjetni raj ludbreške regije 2014.”

Za najljepši balkon Ivani Mađarić iz Kapele, za najljepšu okućnicu Zlati Brzeska iz Velikog Bukovca te za najljepši kamenjar Ivani Zdelar iz Kapele.

Posebno priznanje za višegodišnje cvjetno uređenje svoje kuće priznanje primila je Anita Mraz iz Dubovice. (dv)

Karneval, karneval i ovog leta v Centru sveta!

Fašnjanski dani u Ludbregu imaju dugu i bogatu tradiciju. Priliku da postanete netko drugi ove godine imate u nedjelju 15. veljače. Tradicionalna budnica ulicama grada počinje već u 7 i 13. Poslijepodnevni program započinje okupljanjem sudionika u vremenu od 13 i 13 do 14 i 13 kod Nogometnog stadiona Podravina, a fašnjanska povorka kreće u 14 i 33. Središnji program na Trgu Svetog Trojstva započinje u 15 i 13 podizanjem zastave, a zatim slijedi primopredaja ključeva grada, proglašenje Fašnjanske republike, predstavljanje maškara te osuda, presuda i spaljivanje krivca za sve nedaće koje su nas zadesile. Javno će se objaviti „Vrabec“, šaljiva kronika o važnijim zbivanjima u gradu i okolici u proteklom razdoblju.

Organizator manifestacije je Črni maček ludbreški, iz Udruge poručuju da sve što je potrebno za dolazak jest puno dobre volje, pokoji dobar vic za bolje raspoloženje i spremnost na puno smijeha.

Brojni cvjećari okupili se na godišnjoj skupštini

Uručene su nagrade za najljepšu okućnicu, najljepši kamenjar,

Euvita organizirala posjet tvrtki Agro Altera skog projekta. O tome razgonaše poduzetnike. Naši članovaramo s Gradom Ludbregom vi su i znanstveni, istraživački i županijom. Puno očekujeinstituti, te ih povezujemo s mo od suradnje s Ludbregom. proizvođačima oko novih proEuvita će pomoći Gradu oko izvoda i uvođenja certificirabudućeg poduzetničkog inne ekološke proizvodnje što je kubatora da se brzo razvije. danas jako važno – ističe mr.

Ludbreg možemo povezati s Zvonimir Novak. inozemnim partnerima, s neU Agro Alteri je direktorica kima već imamo čvrste veze.

Bojana Hajduk goste iz zapadEuvita je već neko vrijeme parne i istočne Slavonije upoznala tner jake švicarsko-njemačke s razvojem tvrtke, kooperacimreže u prehrambeno-prerajom, proizvodnjom i preradom đivačkom sektoru, a to je jako povrća, posebice hrena koji je veliki, nepresušni potencijal za zaštitni znak ove tvrtke.

najljepši balkon,

i priznanje za višegodišnje uređenje.

6

M e đ u na m a

Biskup Josip Mrzljak o 2015. godini Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak redovito na kraju svake godine priređuje susret s novinarima iz medijskih kuća s područja naše biskupije. Biskup je tom prigodom najavio određene aktivnosti za 2015. godinu.

Naglasio je kako je 2014. bila godina u kojoj je Sveta Stolica posebnu pozornost posvetila obitelji, a to će nastaviti i u ovoj godini.

-Na sinodi u listopadu biskupi iz cijeloga svijeta razgovarali su o pitanjima vezanim za obitelj, o stanju obiteljskog života, problemima u obitelji u pojedinim dijelovima svijeta. Posebno je naglašeno pitanje o sakramentu ženidbe i o svakodnevnim problemima, poput što se događa kada netko ne izdrži u braku i dođe do rastave? Bitno je bilo pitanje o temeljnoj zajednici obitelji kao na prvim stranicama Biblije od kojeg Crkva ne može odstupiti.

Sinoda u 2015. donijet će konkretne upute o pastoralu ljudi koji se možda ne uklapaju onako u obitelj-

30. siječnja 2015.

Obitelj, Caritasov dom, samostan u Lepoglavi ski život kao što mi mislimo i kako Crkva uči – kaže biskup Mrzljak.

Moramo se zapitati kakvo je stanje u obitelji u domovini?

-U biskupiji se trudimo stvoriti preduvjete za bolji pastoral posebno obitelji. U Ludbregu smo sagradili Pastoralni centar u kojem će se moći odvijati bolji pastoral obitelji, a i drugi pastorali. Tu smo već imali duhovne vježbe, susrete mladih. Sad je moguće da obitelji borave 2-3 dana i prespavaju u ludbreškom centru, a kroz taj boravak produbljuju svoj ženidbeni odnos, obnove obećanja i zavjete koje su dali – rekao je biskup.

Nakon gradnje PC Ludbreg pred biskupijom je novi građevinski projekt, pravi poduhvat - obnova samostana Lepoglava.

-Samostan u Lepoglavi ima kulturnu vrijednost, tamo je bio zatvor i građevina je jako devastirana. Treba je temeljito obnoviti, srušiti dio zidova da bi se samostanu vratio prvobitni izgled kakav su ostavili

Srednja škola Ludbreg

Preseljenje i upisna kampanja

Ludbreški srednjoškolci 2. veljače sele u nove prostorije istočne zgrade dvorca Batthyany. Nakon nekoliko godina korištenja prostorija u zgradi osnovne škole, srednjoškolci s nestrpljenjem očekuju početak nastave u samom središtu grada.

– Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva i Grad Ludbreg uložili su znatna sredstva u sanaciju prostora tzv.

Stare škole. Svi koji navrate od trenutka preseljenja u novouređene prostorije biti će iznenađeni transformacijom koju je taj objekat doživio iznutra. Trenutačno nam vrijeme ne dopušta uređenje pročelje, no ono je svakako predviđeno i nadam se da ćemo i taj dio riješiti s dolaskom sunčanijih i toplijih dana.

Dokaz je to da je Srednja škola Ludbreg itekako vrijedan projekt i da ga kao Grad moramo maksimalno podržavati. Nadam se da će to biti jed-

na točka privlačenja mladih ljudi u Ludbreg, ne samo s našeg područja već i iz drugih županija. – istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U Srednjoj školi s nestrpljenjem očekuju ovaj važan trenutak, no istovremeno se okreću novoj upisnoj kampanji. Trenutno broje 130 učenika. - U novoj upisnoj godini 2015./2016. planiramo upisati dva nova smjera – strojobravar i kuharkonobar.

O novim zanimanjima odlučujemo u suradnji s poslodavcima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. – otkriva na Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg dok nam učenici pričaju što ih najviše raduje.

– Sigurno će biti lijepo svakodnevno boraviti u tom povijesnom prostoru koji sam po sebi priča brojne priče. Drago nam je što selimo baš u taj prostor! – zaključuju srednjoškolci.

pavlini. Iz povijesti je poznata jako velika uloga pavlina u našoj kulturi i školstvu, a neka područja njihova djelovanja još nisu istražena ili su nedovoljno istražena.

Lepoglava nam je značajna i po tome što je mjesto zatočeništva nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca. Za nas on je sam po sebi sveti čovjek koji je živio predanim kršćanskim životom u herojskome smislu što je prepoznato, pa je proglašen blaženim. Sada ga treba proglasiti svetim zbog svega dobrog što je učinio u životu. I rasvijetliti vrijeme u kojem je djelovao, vrijeme 2. Svjetskog rata i iza toga, jer rasvjetljavanje posebice posljednjeg razdoblja njegova života itekako je važno za povijest hrvatskoga naroda i cijele Crkve u Hrvatskoj. – Na kraju je biskup otkrio još neke planove.

-Po župama imamo ekonomska i pastoralna vijeća, pa planiramo osnivanje Biskupskog pastoralnog vijeća. Članovi bi bili vjernici-laici,

Biskup Mrzljak medijima predstavio planove svećenici, predstavnici drugih pokreta i udruga u biskupiji. Ono bi sigurno pomoglo u vjerskom životu, među mladima i u obiteljima, u pokretanju novih inicijativa.

Privodi se kraju prikupljanje dokumentacije i potrebnih dozvola za gradnju Caritasovog doma u Varaždinu. U proljeće bi stavili kamen-temeljac i počeli gradnju.

U ovom vremenu osjeća se potreba intenzivnog karitativnog djelovanja. Tamo bi najprije bila Caritasova kuhinja, a razmišljamo da kasnije bude dom za beskućnike.

Socijalne prilike u kojima živimo pozivaju nas da itekako svi budemo osjetljivi za sve potrebe – kazao je novinarima biskup mons. Josip Mrzljak.

Završen još jedan projekt obnove oltara iz ratnog područja Tijekom ratne opasnosti 1991./1992. godinu zbog granatiranja kapele Sv. Doroteje u Logorištu (južno predgrađe Karlovca) evakuirani su glavni oltar sv. Doroteje iz 18. stoljeća, te desni bočni oltar sv. Mihovila iz druge polovice 17. stoljeća. Oba oltara bila su pohranjena u tajnom ratnom depou dvorca Batthyány .

Glavni oltar je obnovljen 1994. godine u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, a vraćen je 1999. godine u obnovljenu kapelu koja je također doživjela velika razaranja.

Radovi na oltaru sv. Mihovila započeli su u Restauratorskom centru u Ludbregu 2012. godine konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, a nastavljeni su tijekom 2013./14. godine te je u prosincu 2014. godine vraćen u crkvu. Radovi su bili organizirani u suradnji s konzervatorima Konzervatorskog odjela u Karlovcu, a financirani sredstvima Ministarstva kulture RH kroz redovnu djelatnost RC Ludbreg.

Kapela Sv. Doroteje nalazi se na osamljenom brežuljku izvan naselja u blizini groblja. Pretpostavlja se da je sazidana u prvoj polovini 17.stoljeća, ali je od tada u više navrata doživjela mnoge preinake. Oltar sv. Mihovila je prvotno imao funkciju glavnog oltara (sa skulpturom sv. Doroteje u niši), međutim, tijekom

obnove u 18. stoljeću on je uklonjen na bočnu poziciju uz trijumfalni luk, dok je u svetište smješten „novi“ barokni oltar. Prilikom premještanja oltara sv. Mihovila je doživio određene preinake: bočna baldahinska ornamentalna krila su preseljena na vrh oltara, kao i skulpture ispod njih, izvorna polikromija je bila u cijelosti preslikana, dok su rebrasti stupovi bili obloženi limenom oslikanom oblogom.

Tijekom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja rekonstruiran je njegov u potpunosti izvorni izgled.

Bio je to oltar koji pripada tipu malih crnih pozlaćenih oltara 17.stoljeća domaće pučke provenijencije koje u manjem broju sačuvane nalazimo na području Karlovca i Jastrebarskog. Karakterizira ih monokromno crna obrada arhitektonskog sklopa s obilno pozlaćenom i koloriranom hrskavičnom ornamentikom te pripadajućim pozlaćenim skulpturama. Kako je oltar trebao biti vraćen na zatečenu poziciju u kapeli, prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova njegov izvorni izgled mogao je biti samo djelomično prezentiran i to u kolorističkoj obradi, dok je kompozicijski zadržao zatečeno stanje iz 20.stoljeća.

Venija Bobnjarić-Vučković, prof.

Logorište - desni oltar i glavni Dio oltara prije obnove prije 1950-tih

Završna montaža 2014.

30. siječnja 2015.

7

Na vjenčanje po blatu i snijegu u bijelim štiklama

Zlatni pir Đure i Biserke Pokos iz Ludbrega Puno je bilo radosti, pjesme, emocija, čestitara i poklona, točno usred siječnja u Gajevoj ulici u Ludbregu na broju 60. Razlog prekrasan – Đuro i Biserka Pokos 15. siječnja su ostvarili punih 50 godina braka i slavili zlatni pir. Tog četvrtka kod Pokosovih su se cijeli dan mijenjali čestitari s poklonima. Dva dana kasnije u župnoj su crkvi obnovili vjenčanje, a svečanu misu i obred vodio je mons. Josip Đurkan, ludbreški župnik. Nakon toga obitelj, najbliži rođaci i prijatelji imali su zajedničku večeru i druženje uz glazbu u 'Arabeli' u Globočecu.

I slavljenički bračni par upoznao se na zabavi u ludbreškom hotelu Putnik.

-'Oprema' je tu imala zabavu za kraj godine, Đuro je delal u toj firmi, a na toj zabavi i sviral gitaru.

Ja sam bila u našem 'Varteksu' i direktor nas je isto pozval na večeru za kraj godine. Tak smo se prvi put sreli na toj zabavi u Putniku. Bila sam predsjednica omladine 'Varteksa', a mi smo radile priredbe, programe sa skečevima, pjesmama, plesom. Tak smo u Opremi davale program par mjeseci poslije kad su imali sindikalnu skupštinu.

I onda smo počeli skupa – otkrila je Biserka čije je djevojačko prezime Kolesarić. Šalimo se kako je Đuro tada već bil momak u godinama, jer su se u to vrijeme parovi ženili dosta rano, vrlo mladi.

-Ja sam 1936., a ona 1944. godište. A ništ, čekal sam da završi školu da se stalno zaposli. Onda smo se odlučili vjenčati. Ona je iz Hrženice, a ja sam iz Jalševca, ali sam od 1958. bil u Ludbregu, pa smo odlučili da budemo živjeli u Ludbregu. Bili smo podstanari tu blizu u Gajevoj ulici gde smo kupili gradilište i polako podizali svoju kuću. To je išlo sporo, kak je bilo novaca, a mi smo bili jako skromni.

Nakon tri godine čim je prizemlje bilo gotovo odmah smo se preselili – pričao je Đuro o počecima zajedničkog života. Žene očito zauvijek pamte vjenčanje, pa se Biserka i dan-danas sjeća svakog detalja tog 15. siječnja 1965. godine i tih dana.

-Sve je bilo onak kako smo mogli napraviti, skromno. Tad je mladenka morala kupovati odjeću za budućeg muža, pa sam odabrala za njega crno odijelo. Iz Hrženice nas je po snegu na vjenčanje i natrag vozil vjenčani kum Mirko Bedeković, među prvima je imal u to doba 'fićeka'. Do matičara nas je pratila glazba. Moja je mama radila u školi u Hrženici, pa su nam

ZLATNI PIR

ustupili jednu prostoriju gde smo prvi dan imali svatove. Drugi dan je bilo crkveno vjenčanje u crkvi Sveta tri kralja, to je crkva na brijegu za vjernike Svibovca i Jalševca. Onda nije bilo asfalta, pa su se dole miješali sneg i blato. A ja s belim šlajerom i u belim štiklama koje bi se zapičile u sneg. Mještani nas gledaju, a jedna žena veli: -Ste ji mogli kupiti bele čižme! Bogica bi lefko bosa došla na svoje vjenčanje.- Vjenčal nas je vlč. Ivan Štefek.

Svatovi su bili kod njegovih doma u Jalševcu, razišli smo se tek drugi dan tak da se sve odužilo praktički na tri dana – ispričala je Biserka.

Naš zlatni par iznimno je komunikativan, da ništa ni ne pitate sami bi vam sve rekli. Oboje su jako društvene osobe koje beskrajno vole ljude, družiti se s njima i uživati. Biserku je od rane mladosti zanimao kulturno-umjetnički rad u selu i u tvornici, radila je priredbe, nastupala, jedna je od osnivača ludbreškog KUD-a, sindikalna aktivistica, čak i predsjednica nekadašnje Konferencije za društveni položaj žene i obitelji Općine Ludbreg. Đuro pak oduvijek obožava glazbu, samouki je svirač gitare i još nekih instrumenata.

-Puno nas je iz moje obitelji iz Jalševca imalo sklonosti prema glazbi, svaki je nekaj sviral i pjeval.

U meni je dugo tinjala želja da budem muzičar, a i dan-danas žalim kaj nisam imal prigodu pohađati glazbenu školu, to mi fali. Nekad mi je bil draži džez, sad tamburice. Volim i zabavnu glazbu, ali onu Marka Novosela, Tereze, Vice Vukova, Gabi. Obožavam slušati Ivu Robića, kakav je to bil glas, kakvo znalačko pjevanje – kaže Đuro koji je dugi niz godina pjevao u župnom zboru.

Biserka ima samo brata dok je Đuro najmlađi od sedmero braće, imao je tri sestre i tri brata. Osim njega, zlatni pir doživjela je samo jedna sestra koja je ubrzo nakon toga ostala sama. Još su mu žive dvije sestre. Slavljenici rodom nisu iz Ludbrega, ali su započeli obiteljsku tradiciju strojobravarske radionice. Đuro je strojobravarski zanat izučio u Varaždinskim Toplicama, a 1958. nakon vojske došao je u Ludbreg gdje su trebali kovača u radionici u Frankopanskoj ulici.

-Tad je to bilo važno zanimanje, a kovačkog posla puno, od potkivanja konja do izrade prozora. Nakon toga sam se zaposlio u Poljoservisu, kasnije je to postala Oprema. Doma sam otvoril paušalni obrt i dobil sam dozvolu na

Najviše veselja danas im pružaju unuci

Đuro i Biserka Pokos u župnoj su crkvi obnovili vjenčanje 4 sata rada dnevno. Trebalo je nekak doštukati primanja jer obitelj je rasla: Posla je bilo. U Opremi sam dočekal umirovljenje – kaže Đuro.

Skromni Đuro nešto je prešutio, pa Biserka dodaje: -U Opremi je postal majstor i inovator, jer strojevi su bili loši, pa je radil preinake da mladi radnici mogu lakše i kvalitetnije raditi.

Zato je dobival i nagrade, a on vam je onaj novčani dio nekome darival za humanitarne svrhe, a uzel samo plaketu. I medalju rada od Tita je dobil. I sin Ivica ima ljubav, marljivost i pedantnost u tom poslu kak i Đuro. Djeca su se učila poslu i obvezama od malena - tvrdi Biserka koja je nakon 33 godine rada u Varteksu otišla u mirovinu. Đuro i Biserka su 1966. dobili kćerku Violetu, a sina Ivicu šest godina kasnije. Ukupno imaju šestero unučadi, najstarija je Kristina, pa Vlado, Ivana, Jura, Ivan i najmlađi sedmogodišnji Fran.

Strojobravarsku radionicu doma je naslijedio sin Ivica gdje u istom dvorištu živi sa suprugom Lidijom i njihovom djecom. Kćer Violeta već dugo živi i radi u Pregradi, nažalost, rano je ostala udovica, pa su se Đuro i Biserka trudili pomoći kćeri da lakše prebrodi tragediju.

Uživaju u obitelji i prijateljima u svakom trenutku.

Slavljenički par i članovi obitelji

Mladenci danas i mladenci nekoć -Za blagdane, kao što je Božić tu se kod nas nađemo djeca, unuci, a i dobri prijatelji. Onda se preselimo gore kod mladih jer je tamo puno više mjesta kojeg su Lidija i Ivica lijepo uredili, izmijenimo darove i tu se družimo. Smatramo da smo cijeli život skromni, radišni, a društveni i veseli ljudi koji uživaju u životu. Imamo puno prijatelja, volimo društvo, pjesmu, ples, radujemo se u druženjima, slavljima. Uvijek smo uživali u novogodišnjim dočecima gdje god bili.Đuro danas rado sluša glazbu, Katolički radio, na TV-u pogleda dnevnik i sport, a prošeće i do radionice gdje svojim velikim znanjem i savjetima pomogne Ivici u njegovom poslu. Uz kućanske poslove Biserka pomno prati do-

maće TV serije, a baš su brinuli o najmlađem unuku Franu kojem temperatura i virus nisu dopustili odlazak u školu. Kažu da još imaju obveza.

-Stalno imamo posla. Najprije podigneš djecu, pa prvog unuka, drugog i tako po redu. Još moramo poženiti unuke! I stalno vodimo brigu jedan o drugome. Ma, imamo mi još jako puno posla, samo da je zdravlja - kažu zlatni Đuro i Biserka.

Jako se raduju što će uskoro na svečanost na Filozofski fakultet u Zagreb kada će magistarsku diplomu, na ponos djeda i bake, primiti njihova najstarija unuka Kristina iz Pregrade, profesorica povijesti umjetnosti. Kažu, to treba proslaviti.

8

V I N C EK O V O

30. siječnja 2015.

Devet zlatnih vina

Izložba vina ‘Ludbreg 2015 u organizaciji udruge Trsek Vinogradari bi najradije zaboravili lanjsku sezonu. Kažu ona 2010. bila je jako loša, ali se i ona ne može mjeriti s lanjskom u kojoj je grožđe vidjelo premalo sunca i toplih dana, a previše kiša, vlage i niskih temperatura kada ih nije trebalo. Zato su na ovogodišnjoj Izložbi mladih vina ludbreškog i drugih vinogorja rezultati slabiji nego prije.

-Posljedica takvih uvjeta bili su pojava bolesti vinove loze, te prerani početak berbe što je uzrokovalo visokim sadržajem ukupnih kiselina. Radili smo stručno i pravedno, samo smo devet vina ocijenili zlatnim odličjima. No, velik broj srebra svjedoči da je većina vinogradara ovladala tehnikom i tehnologijom rada na vinu. Onima koji nisu napravili dobro neka im naš sud bude misao vodilja kako raditi ubuduće – kaže Dubravka Premužić predsjednica Povjerenstva ludbreške izložbe.

Bila je to 23. izložba na kojoj su bila 262 vina. Novom vodstvu 'Trseka' organizacijski je to bila prva izložba.

–S obzirom na sezonu mi smo zadovoljni odazivom i rezultatima.

Puno ljudi nije donijelo vino jer su znali da je slabije kvalitete, a bilo je

pomalo i straha od enologa. Naša izložba ima dugu tradiciju, najstarija je u Hrvatskoj za mlada vina, ona je imala, a i dalje ima utjecaj na podizanje kvalitete vina za što su zaslužna sva prethodna vodstva udruge i vinogradari – poručio je Zlatko Brunčić, predsjednik Trseka.

Na otvaranju i degustaciji nije manjkalo poruka poticaja. Župan Predrag Štromar najavio je da će Varaždinska županija i dogodine biti glavni pokrovitelj, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić je uputio čestitke u ime pokrovitelja Grada Ludbrega uz kojeg su i sve četiri općine ludbreškog kraja.

Na vinskom balu uručena su priznanja. Dobitnici zlatnih odličja su: Zdravko Grginić iz Vinograda Ludbreških za sauvignon, Dražen Par iz Hrastovskog i Ivan Vađon iz Ludbrega za chardonnay, Vladimir Čurila iz Ludbrega za zeleni silvanac, te Kristijan Kolak iz Selnika za voćna vina od maline i crnog ribiza. Također i Branko Čurin iz Slovenije za muškat žuti, te Slavko Borščak iz Beretinca za muškat žuti i za traminac.

Dodijeljeno je još 168 srebrnih i 60 brončanih odličja.

Vincekovo kod kipa Ludbreška vinogradarska udruga Trsek četvrtu je godinu zaredom obilježila početak nove vinogradarske godine kod kipa sv.

Vinka iznad Globočeca. Po oblačnom vremenu pokrštenju goric i posvećenju trsovih grančica pribivalo je oko 150 ljudi, a grančice je svetom vodom posvetio vlč.

Silvio Košćak. Nakon crkvenog obreda održana je ceremonija rezidbe vinove loze i zalijevanje starim vinom. U narodnoj tradiciji je i vješanje špeka te kobasica na lozu čime se želi simbolički dočarati kakvi će veliki grozdovi izrasti ove godine i kako će ih puno biti.

U vodstvu udruge Trsek na izbornoj skupštini u ožujku prošle godine došlo je do promjena pa je tako za novog predsjednika izabran Zlatko Brunčić, a Mladen Matijašec je tajnik. Stjepan Sanjković je i dalje ostao meštar ceremonijala, a pomagali su mu Franjo Rašić, Nikola Makar i Stjepan Gerić. Miris kuhanih kobasica i kuhanog vina širio se oko kipa

Mesekom trsje se časti

te dopirao i do vinograda Antuna Havaića gdje je i ove godine održana ceremonija temeljena na narodnim običajima.

- Ove godine smo nastojali izmoliti bolju godinu za vinogradare jer prošla zbog gotovo svakodnevne kiše nije bila baš najbolja.

Dvije od puno dobrih osobina našeg zaštitnika sv. Vinka bile su upornost i vjera. Naši vinogradari su vrijedni težaci koji vrijedno rade u svojim vinogradima bez obzira na vremenske neprilike.

Istovremeno, uvijek su spremni ugostiti i počastiti pajdaše, razmijeniti iskustva s njima i vjerovati da se može još bolje. Udruga Trsek planira u travnju ove godine edukativni izlet u talijansko vinorodno područje Toscanu, a planiramo se povezati i sa drugim udrugama kako bi još bolje iskoristili potencijal kipa sv. Vinka – rekao je Zlatko Brunčić.

Loren i Lejna Kelemen iz Globočeca bili su među prisutnima najmlađi i hrabro su držali gran-

čice vinove loze na posvećenju.

Svoje tri grančice donijela je i Katica Gložinić iz Slokovca.

- Imamo veliku klijet tu blizu ispod kipa pa sam tu svake godine. U vinogradu je zasađeno oko 500 čokota, a donijela sam tri reznika frankovke. To je crno slatkasto vino koje mi žene volimo popiti za zdravlje i bolju krv – rekla je Katica.

Nakon ceremonije pokrštenja vinove loze nastavljeno je druženje vinogradara i njihovih gostiju u klijetima uz obilje hrane i pića.

Ako se u klijetima popilo puno vina najesen bi trebalo biti puno grožđa jer jedna od narodnih izreka za Vincekovo glasi: 'Koliko vina vinogradar popije u svojoj klijeti na Vincekovo takav će mu biti i urod.' U klijeti Vjekoslava i Natalije Kirić iz Sigeca uređenoj u stilu dalmatinske konobe bilo je puno gostiju koje su domaćini počastili ukusnim suhim kobasicama, kuhanom vratinom, kruhom ispod peke i suhim kolačima.

Narodne običaje valja poštivati

Vjekoslav je pazio da mu pajdaši ne budu žedni jer u njegovom objektu na vidnom mjestu nalazi se šaljiv natpis otisnut pirografijom na hrastovoj dasci: 'Svi misle da sam pijan, a nitko ne vidi da sam žedan'. Na proslavi Vincekova žedan zasigurno nije bio nitko.

(D.Vađunec)

Legenda o zaštitniku vinogradara Ludbreški vinogradari uzeli su za zaštitnika našeg vinogorja svetog Vinka (Vincentiusa) i napravili kip s njegovim likom koji zajedno s postoljem doseže visinu od čak 15 metara. To je najveći kip svetog Vinka u svijetu koji u ruci drži tri trsove grančice, simbol rodnosti vinove loze. Od prije tri godine kip je osvijetljen te je s regionalne ceste Ludbreg-Koprivnica vidljiv i noću. Vinko je živio tijekom

Brojni vinogradari na blagoslovu trso

I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A

30. siječnja 2015.

Dražen Par, uspješni mali vinogradar iz Hrastovskoga

A

ko se na Gracima na vašoj parceli nalazi kip svetog Martina, a prvi susjedi su dr.

Branko Ošpuh, Mario Melnjak i još neki majstori-vinari, tad vam je obveza imati odlično vino. To je sudbina i Dražena Para (45) iz Hrastovskoga koji je na ludbreškoj izložbi dobio zlatno odličje za chardonnay. I to nije slučajno, jer Dražen je već dulje u 'zlatnoj seriji'.

Vrhunska vina sa ‘zlatnog brega’ -Dobio sam više srebra i ukupno 15 zlata s izložaba u Ludbregu, Vinici, Svetom Iliji, Knegincu Gornjem, Hrastovskom, Varaždin-bregu, a prvo zlato bilo je u Ludbregu 2004. na mojoj prvoj izložbi. Dva puta bio sam šampion s najvišom ocjenom. Možda je u tom rangu sad ovo zlato zbog izrazito nepovoljne vinogradarske sezone kakva je bila lani – ističe Dražen.

Ima male, stare obiteljske gorice, njegov tata je nekad uzgajao više trsova. A Dražen je izvadio stari nasad, napravio redove širine 2,70 m i posadio samo 420 trsova, gotovo sve chardonnaya i poneki trs traminca, rajnskog rizlinga.

-Osim chardonnaya radim i miješano, suho ili polusuho, slatko ili poluslatko što ovisi o količini šećera. Chardonnay je rana sorta, dozrijeva u prvoj dekadi.

Graševina je kod nas najpopularnija, pa rajnski rizling, ali su možda prekasne sorte kad je vremenski loša sezona poput lanjske.

Eto, sad nema zlata za graševinu, a zbog jako niskog šećera griješilo se ako su se radila polusuha i poluslatka vina. Inače, naši ljudi rade vrhunske graševine i druga sortna vina, a izložba je u 23 godine neopisivo pomogla, svi smo puno naučili o vinu, rade se kvalitetna, vrhunska vina. Nekad je njih par napravilo dobro vino, a ostalo su bila loša. Danas svi rade dobra, a razlika je u samo u nijansama. Iako je tek 10-k godina u vinogradarstvu nakupio je znanja.

-Kada sam počinjao pomogla su mi iskustva prijatelja Mladena Petričevića i mejaša Branka Ošpuha koji su se već ozbiljno time bavili. Nešto pobereš od jednog, pa od drugog, pa dodaš vlastita saznanja i iskustava. I tako sam postavio svoju formulu za raditi vino. Pokazala se točnom, nje se držim, možda ponešto dodam.

Ne možete slučajno godinama osvajati zlata. I pratim novosti o

četvrtog stoljeća u Zaragozi u Španjolskoj za vrijeme zloglasnog rimskog cara Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio kako bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija. Pokušao je to učiniti nudeći mu raskoš no čim su ga položili u meku, mirišljavu postelju, preminuo je. Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali legenda kaže da je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu, stoga sv. Vinka još zovu 'onaj koji pobjeđuje'.

ovih grančica

9

vinogradarstvu preko interneta, literature. Na izložbe se mora ići, ne zbog ocjene nego da se družite s kolegama i razmijenite iskustva, to je neophodno. Dobar savjet treba prihvatiti, a ne ignorirati. Izložbe nisu zbog ocjena nego da proširuješ znanja, uvijek tu nešto novog doznaš. Tako na izložbe treba gledati.Kako je napravio zlatno vino unatoč lošoj sezoni?

-Godina je bila jako loša, ali je takva i kad je duga suša jer onda je premalo hrane za kvasce, važne kod prerade. Kišna sezona može donijeti trulež grožđa.

Chardonnay je rani i jedini može dozrjeti u našim uvjetima u prvoj dekadi. Iznimno je važna kvaliteta grožđa jer mora biti tehnološki zrelo. Šećer je pokazatelj kvalitete mošta, 10-11 posto daje mošt slabije kvalitete. Nije dobro ni previše šećera jer onda se povećava postotak alkohola, a on ne pokriva kvalitetu vina, te može zatomiti njegovu aromu. Tjedan uoči berbe bilo je 15,5 posto šećera, a nakon par kišnih dana smanjilo se za još 1 posto. Tak niski postotak 14,6 nikad nije bio.

Par dana prije berbe strgali smo sve listove s trsja, pobrali bobice pod njima, ono malo trulih bobica nisam dirao. No, grožđe je bilo zrelo za berbu koju sam imao oko 20. rujna. Ponavljam, chardonnay je rana sorta i bere se u prvoj dekadi. Dražen je dao i nekoliko vlastitih savjeta: -Za mjeriti šećer uzmem bobice iz svakog dijela nasada, pa je mjerenje onda realnije. Važno je taloženje pri čemu ljudi najčešće griješe. Taloženjem se unište prirodni kvasci njih 20-25, a ubace se selektirani, samo oni koji rade vinsko, alkoholno vrenje. Filtrira se samo loše vino. Pošto sam tek 3 km do kuće, nakon berbe ja mošt dopelam doma i tu pazim na vrenje i na hlađenje mošta.

Hladim samo vodu u dva velika badnja, u njih stavim bačve i vodu napunim do vrha. Takvim načinom imam kontrolu temperature i svaku sekundu znam koja je temperatura vrenja. To se pokazalo jako korisnim. Koristim i malolaktičko vrenje koje se odvija nakon prvog vrenja, a traje 2-3 dana. Njime napraviš da kiseline prelaze u blago mliječne.

Dakle, radim prirodno vino bez

U konobi Vjekoslava i Natalije Kirić iz Sigeca

Dražen Par, dobio je zlatno odličje za Chardonnay

U samo desetak godina u vinogradarstvu nakupio je znanja

Godišnje radi u prosjeku 600-700 litara vina kemijskih dodataka. Mora se paziti na sve, ne smije se griješiti, a važno je sve - od muljanja, prešanja, taloženja, dodatka kvasaca, vrenja. Ljudi rade, muče se cijelu godinu, a onda zadnja 3-4 dana pogriješe i cijeli trud im padne u vodu.Dražen s obitelji ima OPG, bave se uzgojem flanaca, zelene salate, rajčice, jagoda i krizantema u velikim plastenicima.

Zato nema puno vremena za vinograd i briga o ovih 420 trsova u goricama je sasvim dovoljno, te ne planira povećati nasad: -Gorice su mi samo 3 km kuće i motorom često odem samo da pogledam kak je gore.

Kad sam izvadio tatin stari na-

sad, pri sadnji novog formirao sam redove 2,70 m širine, pa može među njih mali Ferguson i druga mehanizacija, dakle, lakše i brže obavljam radove. I klijet sad preuređujem, od podruma, boravka, do potkrovlja s dvije sobe.

Vinograd mi je hobi i time se bavim amaterski. No, uz ljubav prema tome i znanje uvijek se može napraviti dobro vino.

Godišnje radim u prosjeku 600-750 litara i uglavnom sve razdijelim prijateljima, bratu u Zagreb, ode na druženja s prijateljima, lijepo sfeštamo.

Najdraže vino? Pa, chardonnay, a volim i graševinu – kaže Dražen, zlatni vinogradar.

10

S A S V I H ST R A N A

30. siječnja 2015.

Biblioterapija u Smiraju

Volontersko čitanje Đurđa Kokanović – Đuka mlada je ludbreška umirovljenica koja svoje slobodno vrijeme iskorištava za pripremu biblioterapije štićenika u obiteljskom domu Smiraj.

-Moram priznati da mi je bavljenje tom aktivnošću promijenilo život. Priče i pjesme u Domu čitam volonterski uglavnom četvrtkom, ali nije to samo puko čitanje starijima i nemoćnima već i druženje s njima, prebiranje po uspomenama, prisjećanje na neka davna vremena. Kako osobno poznajem većinu njih i njihove životne priče oni jedva čekaju da se pojavim i da započne razgovor, čitanje i opet razgovor i druženje.

Na taj način štićenici nesvjesno ‘misle’, razmišljaju pozitivno i trude se da žive dulje – rekla je Đuka. Štićenici Smiraja jedva su dočekali Đuku nakon novogodišnje pauze. Na prvom susretu u novoj godini ona je pak njima pripremila razgovor o Božiću, o odlasku na polnoćku, izradi ukrasa i kićenju novogodišnjeg drvca u vrijeme dok su bili mladi. Pročitala im je i nekoliko duhovnih pjesama iz knjige ‘Vrelo nadahnuća’. Na kraju je ‘pao’ dogovor da se u Domu orga-

trebali bi obnoviti Ivanka i Pavel Vukina koji 7. veljače slave 60-godišnjicu braka, a oboje su korisnici Doma. Već su među štićenicima izabrani i vjenčani kumovi, a stihove za mladence napisat će Dragica Horvatić.

-Đuka, jako sam srećna kaj dolaziš k nama i kaj si došla s pojačanjem. Za Novo leto te nije bilo i jako si nam falela. Ja sam isto prije pisala svoje pesme, a ve za ‘svate’ budem nekaj sastavila našim mlodencima - rekla je Dragica.

Za svirku na svatovima, u šali, ponudila se Irena Perić koja je došla u posjet svojoj majci i prisustvovala ‘čitanju’.

-Često u Domu posjećujem svoju mamu Elu Gerić. Kad je Đuka došla čitati, mama me molila da ostanem uz nju. Ona je inače najstarija članica Gradske knjižnice. Posljednju knjigu pročitala je prošle godine u svojoj 94. godini života, a zbog slabog vida i lagane demencije u zadnje vrijeme, prestala je čitati i rješavati križaljke, što joj je bila velika strast. Stoga je bila nesretna i nesigurna što nije znala odgovor na pitanje postavljeno u slobodnom razgovoru. Naime, nije se mogla prisjetiti naziva te knjige. Educirani i iskusni

Ela Gerić (95) s kćerkom Irenom Perić nizira vjenčanje. Bračni zavjet

volonteri kao što je Đuka znaju

Udruga "Život" Ludbreg Iako je ekološka poljoprivreda u svijetu poznata više od 90 godina nije bilo lako početi u našem kraju. Članovi i donatori ludbreške udruge "Život", društvo za biološko-dinamičko gospodarenje bili su entuzijasti, pokretači takve proizvodnje na razini države prije 10 godina. U povodu 10. obljetnice Udruga je predložila Ministarstvu poljoprivrede da izradi Zakon o ekološkoj poljoprivredi po ugledu na druge zemlje.

Nada Ivanić iz Čukovca tada je registrirana kao prva i jedina proizvođačica u Varaždinskoj županiji. –Zahvaljujemo svima koji su podržali naš rad u ovih 10 godina, pomogli nam da opstanemo kao nova grana poljoprivrede, te širimo znanje na druge zainteresirane - rekla je Nada koja je uz pomoć drugih entuzijasta osnovala udrugu prije 10 godina. Ekološka poljoprivreda je organizam održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu, a obuhvaća uzgoj bilja i životinja, te proizvodnju hrane, sirovina, prirodnih vlakana njihovu preradu, proizvodnju, uključujući sve ekološki opravdane gospodarske, društvene, tehnološke metode u svrhu zaštite tla, vode i zraka, vodeći računa o zaštiti zdravlja ljudi, životinja, čitavog prirodnog okoliša. Jer, poljoprivreda je živi organizam višeg reda kojeg treba razumjeti i s njim živjeti. Biološko-dinamička poljoprivreda najstarija je grana, ujedno i temelj ekološke poljoprivrede definirana još 1928. godine. Njegov tvorac je Rudolf Steiner koji je zbog problema u poljoprivredi ponudio rješenja koja se primjenjuju već 90 godina. Ona obuhvaćaju cjelokupni način proizvodnje te su dobiveni najviši standardi u proizvodnji hrane bez umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. Takvi proizvodi nose oznaku 'Demeter' što je najviši međunarodni certifikat u proizvodnji ekološke hrane.

Štićenici Smiraja jedva su dočekali Đuku nakon novogodišnje pauze uputiti dodatno pitanje ili izreći pohvalu kako bi se dotična osoba bolje osjećala. Zapravo je nevjerojatno kako su starim ljudima naoko nevažne stvari izuzetno bitne, a knjiga koja joj se stalno ‘vrtjela’ u glavi bila je Tihi Don ruskog pisca Šolohova – rekla je Irena.

Ovaj projekt Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner traje već tri godine, a u planu je i njegovo unaprjeđenje. Naime, u sklopu projekta Medgen Borza kojeg provodi Grad Ludbreg osposobljavaju se volonteri za međugeneracijsko volontiranje. Putem tečaja polaznici se osposobljavaju za vođenje programa za zdravo, kvalitetno i dostojanstveno starenje. Tako osposobljeni moći će pomagati potrebitima, uglavnom starijima i nemoćnima. Organizatora mreže projekta Medgen Borza Marijana Makara i tri polaznice tečaja ugostila je Ines Siladić, voditeljica i vlasnica Smiraja u vrijeme ‘čitanja u Domu’.

Ines Siladić sa Marijanom Makarom organizatorom mreže MB -U budućnosti će sasvim sigurno biti još više potreba za biblioterapijom pa već sada planiramo povezivanje sa Međugeneracijskim centrom Ludbreg kako bi se osposobili volonteri za vođenje čitalačkih grupa.

Tako će građani Ludbrega uz posuđenu knjigu moći zatražiti i volontera koji će im čitati kod kuće. A sve je počelo jednim odlaskom u dom i sa jednom pročitanom pričom – pojasnila

je Edita Kutnjak – Zlatar.

Nekih korisnika Smiraja više nema, ali su zato njihove priče žive i ostat će još dugo u mislima onih koji su im volonterski čitali. Najviše takvih uspomena ima Đuka i to je zasigurno jedan od razloga zašto ona, dok mi ovo pišemo, prebire po knjigama tražeći neku novu priču prigodnu za one koji ne mogu čitati sami.

Dražen Vađunec

Deset godina rada

Ludbreška udruga osnovana je uz pomoć Bernarde Orehovec iz Međimurja, prve i tada jedine s ovim certifikatom. Ona je bila mentorica Nadi Ivanić. U 10 godina održani su razni seminari i predavanja za zainteresirane. Primjerice, o kompostiranju i sjetvenom kalendaru, radionice izrade sumporne juhe, obrezivanja voćaka, plodoredu u vrtu, o turizmu na seljačkom gospodarstvu, uzgoju češnjaka, sjemenarstvu, a dio aktivnosti bio je i u povodu obilježavanje prigodnih datuma.

–Malo toga bismo napravili da nije bilo financijske potpore Grada Ludbrega, Varaždinske županije, sponzora. Ipak su to bili počeci ekološke poljoprivrede na razini županije i zemlje.

Danas svjedočimo sve većim prirodnim katastrofama - poplave, vjetrovi, suše. Priroda se buni jer smo je poremetili.

Zato treba prijeći na održivu poljoprivredu, ruralni razvitak, koristiti kompostirani stajnjak, smanjiti kemiju i skupu proizvodnju. Kad postignemo prirodni sklad i ravnotežu rješavamo se tih problema – kaže Nada Ivanić, i danas predsjednica udruge Život.

Ekološka poljoprivreda dobro je organizirana cjelina gdje se stvara međusobna ovisnost ljudi, životinja, bilja, insekata, mikroorganizama, Sunca, Mjeseca i drugih planeta. Stvara se nedjeljivost biljne i stočarske proizvodnje. Gospodarstvo dobije harmoničnost, zatvorenu cjelinu sklada i ravnoteže, plodno zemljište i zdrave biljke – hranu za nas. Bez obzira jeste li vlasnik malog vrta ili velikog imanja, možete postati član ili prijatelj udruge, potražiti savjet. Bit će priređena predavanja i seminari radi edukacije i osposobljavanja zainteresiranih za eko proizvodnju.

Nada Ivanić predlaže da isprobate ovaj recept:

Nada Ivanić (lijevo), predsjednica udruge Kompot od muškatne tikve Sastojci: 2 kg tikve, 80 dag smeđeg šećera.

Priprema: Tikvu oprati, oguliti koru, sjemenke očistiti žlicom i narezati na kocke veličine kocke šećera. Staviti u veću posudu red tikve, pošećeriti, pa red tikve i opet pošećeriti dok sve ne potrošite. Ostavite na hladnom da preko noći pusti sok. Ujutro procijedite, sok stavite kuhati, dok provri unutra stavite kocke tikve i kuhajte dok postanu staklaste.

Ostavite da se ohlade, poslažite u staklenke, zalijte sokom, zatvorite i pasterizirajte do 80 stupnjeva. Ostavite da se ohladi postupno u vodi u kojoj ste pasterizirali.

Ako želite po vlastitom ukusu dodajte tijekom kuhanja cimet, vanilin šećer i 1 dl bijelog vina. Željka Namesnik

S A S V I H ST R A N A

30. siječnja 2015.

11

Peti planinarski pohod

Damir Klarić s damama koje ga odlično poznaju Dva ludbreška planinarska društva PD Ludbreg i PD Castrum Iovia iskoristila su blagdan Tri Kralja i zajedničkim snagama organizirala 5. planinarski pohod ‘Ludbreškom planinarskom obilaznicom’. Ljubitelji prirode i planinarenja okupili su se ispred svetišta Predragocjene Krvi Kristove otkud su u 9 sati krenuli na 23 km dugačak pohod po šumama i brežuljcima ludbreškog vinogorja. Vrijeme je bilo prekrasno, sunčano, temperatura u plusu, prvi snijeg se topio pa je odlično markirana staza na mjestima bila blatnjava.

-Planinari su na takve uvjete spremni jer ionako izbjegavaju uređene puteve i asfaltirane ceste. Ima nas više od stotinu i vjerujem da će većina biti zadovoljna organizacijom. Uz rekreativnu notu te korist za zdravlje, ovaj događaj je zanimljiv i medijima pa nas tako prate brojni fotoreporteri i televizijska ekipa

HTV-a – rekla je Ljiljana Gerić iz PD Castrum Iovia.

Sudionici su mogli odmah nakon zajedničkog fotografiranja u laganom hodu upoznati znamenitosti Ludbrega počevši od Svetišta, preko dvorca Batthyany, Centra Svijeta, kuće Mladena Kerstnera, crkve Presvetog Trojstva i dr. Na startu smo zamijetili i podosta naših domaćih mladih bivših i još uvijek aktivnih sportaša. Uz Ljiljanu vodiči na stazi su bili Darko Kos i Kornelija Klarić.

Na kraju kolone hodao je Damir Klarić, predsjednik PD Ludbreg koji je kao ‘glavni i odgovorni’ morao imati situaciju pod kontrolom.

-Možemo se pohvaliti da su se našem pohodu odazvali planinari iz 12 planinarskih društava, a došli su i ljudi iz Hrvatskog planinarskog saveza na čelu s dopredsjednikom Tomislavom Čanićem te ljudi iz Planinarskog saveza Varaždinske županije na čelu s

Darko Kos - vodič na planinarskoj stazi

Odred izviđača Ludbreg Godinu u kojoj obilježavaju 15.godišnjicu rada, članovi Odreda izviđača odlučili su otvoriti izviđačkim zimovanjem i to po prvi puta sa smještajem u Planinarskom domu Kalnik. Izviđačka druženja uvijek su prilika i za učenje. Ovoga puta učilo se o osobnoj i zajedničkoj opremi izviđača za aktivnosti u zimskim uvjetima a bilo je prilike i za upoznati biljni i životinjski svijet, pripremu i paljenje vatre u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Popeli su se do vrha Vranilac (643 m), šetali šumom i okolnim livadama i igrali se na snijegu.

- Desetak novoupisanih izviđača dali su svečani zavjet, nekoliko njih i pred kamerom Hrvatske televizije koja je na našem zimovanju snimila pri-

Odlična atmosfera na početku pohoda predsjednicom Jadrankom Čoklica. Najprije smo se kroz Kućan uspeli do druge kontrolne točke u Malom Slanju i nastavili na istok do ‘Lijepe gorice’ najviše točke pohoda na nadmorskoj visini od 348 m gdje je bila treća kontrolna točka. Nakon toga spustili smo se prema 4.KT na Gracima te ponovno nastavili prema istoku i Črnoglavcu gdje je bila 5.KT – rekao je Damir.

Nakon 13 km hodanja planinari su se odmorili u vinogradskom naselju Graci. Otuda se pružaju prekrasni vidici na cijelo područje od Ivančice, preko Varaždina, Čakovca, Ludbrega i dalje Podravskom ravnicom. Tamo su članovi najmlađe ludbreške stranke samoinicijativno pripremili topli čaj i kuhano vino pa se većina planinara zadržala oko 20 minuta. Ubrzo nakon toga uslijedio je novi odmor. U klijeti predsjednika ‘PD Castrum Iovia’ Miljenka Gerića i njegove su-

Zoran Zember iz Sigeca i kćerka Emili 9 godina najmlađa sudionica pruge Ljiljane sudionici su se redana i njezin otac Renato Biliosnažili toplim grahom i kolači- čić koji su u Ludbreg pristigli čak ma te ponovno okrijepili. Među iz Duge Rese. onima koji su se u Ludbreg, na-Ovdje smo prvi put i jako kon dvije trećine puta, planirali nam se svidjelo. Svoju suprugu otuda vratiti bilo je i društvo Ja- nikako ne mogu nagovoriti da se dranke Meingassner iz Poljanca. ‘aktivira’, ali je zato moja kćerka -Imali smo takav dogovor no na pravom putu da svog dečka predomislili smo se jer je zaista privuče rekreativnom planinarebilo fenomenalno pa smo odlučili nju. Pokazat ćemo fotke i našim ići do kraja i nije nam žao. Uživali prijateljima pa dogodine sigurno smo! Okušali smo se za Vinceko- dolazimo u još većem broju – revo prošle godine planinarenjem kao je Renato. po Ivanščici, ali ovdje nam je bilo U restoranu u Globočecu odrljepše – rekla je Jadranka. žano je završno druženje gdje su -Oni koji nisu zbog umora razmijenjena iskustava i doživljamogli nastaviti dalje vratili su se ji s pohoda. Učesnici koji su prošvinskom cestom u Ludbreg. Ipak, li cijelu Ludbrešku planinarsku većina je nastavila rekreativnu obilaznicu dobili su značke i priplaninarsku šetnju prema KT6 u znanja. Po oduševljenju sudioniLajdiberu te do KT7 u Sigečaku. ka za vjerovati je da će se većina Nakon toga trebalo se samo spu- njih pojaviti u Ludbregu i sljedeće stiti na 157 metara nadmorske godine na 6. planinarskom pohovisine natrag do Svetišta i na cilju du. Do tada, živi, zdravi i sretni potvrditi dnevnik sudjelovanja – bili! pojasnio je Damir.

Dražen Vađunec Do kraja pohoda stigli su Lo-

Planinarski pohod - valja se i okrjepiti

Zimovanje na Kalniku

log za Dobro jutro Hrvatska i Hrvatska danas. Imali smo i izviđački kviz, pjevali smo, igrali društvene igre i zabavljali se u planinarskom domu.

– otkrio nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača. Dorian Vuk imenovan je za izviđača - kadeta te će sa sedmoro ostalih kadeta polaziti izviđačku školu za buduće izviđačke voditelje a Brigita Kraljić, Luka Murić i Manuela Vargović unaprijeđeni su u izviđačke predvodnike.

- Naše inače tradicionalno, ovoga puta 11. zimovanje ostvarili smo u dva dana kako bi izviđači zanimljivo i aktivno proveli dio školskih praznika u druženju, igri, ali i usvajanju praktičnih znanja o životu i boravku zimi u planini.

Nekima je to bio mali ispit samostalnosti i prvo noćenje izvan roditeljskog doma. Tridesetak mlađih izviđača po prvi

Jadranka Meingassner iz Poljanca (prva lijevo) i njezina ekipa

puta je bilo na zimovanju, vratili su se umorni ali i zadovoljni i nestrpljivo čekaju buduće aktivnosti. – kaže M. Struški.

Bilo je ovo već 11. zimovanje naših izviđača

Svečani zavjet

12

NAŠI LUDBREŽANI

30. siječnja 2015.

U spomen na Božu Hlasteca Ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica je sredinom siječnja organizirala književnu večer koju je posvetila Boži Hlastecu, podravskom pjesniku, rođenom Ludbrežaninu. Rodio se 19. siječnja 1923., a umro je također u siječnju odnosno 26. siječnja 1994. godine.

Na književnoj večeri održanoj u kino-dvorani Pučkog učilišta predstavljena je knjižica o Boži Hlastecu, prigodna tiskovina koju je pripremila prof. Lidija Novosel.

Knjižica je jedna u nizu tiskovina iz edicije 'Ludbreška razglednica' koju je pokrenula Gradska knjižnica i čitaonica. Tiskana je u 500 primjeraka, a može biti lijep i prigodan poklon svakom Ludbrežaninu, a i onima koji Ludbreg žele bolje upoznati. Opširnije je napisan životopis pjesnika, tako da svi koji žele doznati nešto više o Boži Hlastecu svakako neka nabave knjižicu. Ili neka je 'prolistaju' na internetu obzirom da je knjižica predstavljena i u digitalnom obliku.

Jasminka Hlastec-Funda, kćerka Bože Hlasteca, na književnoj večeri otkrila nam je nekoliko zanimljivosti o ocu.

-Zračio je vedrinom i bio dobar čovjek. Sve ga je zanimalo i o svemu je imao svoj stav koji je branio. Kroz dan je maksimalno živio, pomagao u kuhinji, pa odlazio u lov, a navečer kada se sve stišalo, pretakao je svoje osjećaje u stihove. Mama je bila glavna sutkinja u ocjenjivanju njegovih pjesama prisjetila se Jasminka, kćerka Bože Hlasteca.

Na lijepom i emotivnom susretu izvedene su neke uglazbljene

Spomen na Rudolfa Fizira (13.1.1891.-11.11.1960.)

Tek nekoliko Ludbrežana u svome gradu imaju ulice koje su ime dobile po njima. Grad im se time odužio za doprinos koji su

Hlastecove pjesme. Uglazbio ih je Miroslav Betlehem, skladatelj i kantautor, član Bemian dueta kojeg čini sa suprugom. Posjetitelji su zacijelo uživali u pjesmama: 'Mesečina', 'Ludbreška noć', 'Hrvatskoj', 'Ti si čmela', 'Stari pot' i 'Života se ne boj'.

Pored toga, više Hastecovih pjesama publici su recitirali Aleksandar Horvat, Ksenija Mihin, Snježana Hranić, Filip Matijević, Luka Petrač i Filip Bajsić. Doista se moglo uživati u prekrasnoj večeri, u sjećanju na Božu Hlasteca i njegove stihove. Posjetitelji su među prvima imali u rukama knjižicu o Boži Hlastecu, te CD s uglazbljenim pjesmama.

Božo Hlastec bio je najstarije dijete obitelji Hlastec. Ludbreško djetinjstvo u obiteljskoj kući u Frankopanskoj ulici dijelio je s bratom Ivicom i sestrom Vericom. Božo je u Ludbregu završio građansku, a srednju tehničku školu u Zagrebu. Po zanimanju je bio građevinski tehničar. Od 1952. godine živio je i radio u Samoboru.

Još u đačkim danima pisao je pjesme na kajkavskom, ali ih je počeo objavljivati relativno kasno. Većina pjesama bila je vezana upravo za zavičaj, prijatelje, prirodu, a zapisao je i mnogo ljubavnih pjesama.

Supruzi Ančici, koju je neizmjerno volio, posvetio je mnoštvo stihova i pjesama.

Posljednju zbirku 'Lubavne popevke' objavio je 1989. godine, a u njoj je 100-tinjak ljubavnih popijevki, te je dokazao kako je bio pjesnik ljubavi i neposredne zanesenosti. Naime, u prethodnim uspješnim zbirkama istakao se

Večer za ludbreškog pjesnika

Volonteri i prijatelji Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner”, priredili program suptilni pripovjedač o djetinjstvu i ludbreškom zavičaju. Objavljeno je ukupno pet zbirki Hlastecovih pjesama: 'Stari poti', 'Na zemli tragi', 'Podravske senje', 'Zvezde nad Samoborom' i 'Lubavne popevke'.

Njegove pjesme objavljivale su i razne novine i časopisi. Više pjesama je nagrađeno na smotrama kajkavskog pjesništva, a zastupljen je u antologijama i zbornicima kajkavskog pjesništva. Pjesme „Senjam te, „Daj mi roko“, „Domovini“, „Drava, Drava“ uglazbio je dugogodišnji nastavnik glazbene kulture Antun Kranjčec, a pjesme Bože Hlasteca uglazbili su i drugi skladatelji. Željka Namesnik

Predstavljena je i knjižica

Ludbreški genijalac

dali svojoj lokalnoj sredini, za ono što su ostavili iza sebe. I Rudolf Fizir koji je zadužio društvo i u svjetskim razmjerima. Svoj prvi avion konstruirao je još za vrijeme studija, a samo tri godine nakon prvog leta aviona u Hrvatskoj i 10 godina od prvog leta aviona u svijetu. Potječe iz ugledne ludbreške obitelji, a u siječnju bismo slavili njegov rođendan. Rođen je 13. siječnja 1891. u Ludbregu. Osim Rudolfa, otac Mijo i majka Valentina imali su još troje djece. Nakon škole u Ludbregu, roditelji su ga poslali na školovanje u Zagreb, pa Beč, Njemačku.

Dobio je zvanje diplomiranog aero inženjera. Radio je u tvornici 'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina. Uoči kraja 1. Svjetskog rata u Budimpešti je

za firmu 'Fokker' osnovao i vodio tvornicu aviona. Zatim je 1925. konstruirao dvokrilni zrakoplov i njime pobrao nagrade, te doživio osobni uspjeh. Velik je uspjeh imao njegov dvokrilni zrakoplov s dva sjedala i dvostrukim komandama Fizir FN, pa je izgrađeno 100-tinjak modela, a koristio se i kao školski zrakoplov čak do sredine 70-ih godina. Neke modele preradio je u hidroavione. Amfibijski zrakoplov za spuštanje na rijeke, jezera i more Fizir je konstruirao 1931., potom i turistički zrakoplov, padobran. Pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova i bio predavač. Nakon 2. Svjetskog rata radio je u Vazduhoplovnoj komandi u Novom Sadu. Za njegov rad vlast nije imala puno razumijevanja, pa je gradio zrakoplove o vlastitom trošku u dvorištu kuće u Petrova-

radinu gdje je tada stanovao.

U svijetu zrakoplovstva bio je poznat po tome što je više pozornosti poklanjao konstrukciji letjelice i njezinim karakteristikama, a manje snazi motora. Zbog jednostavnosti i precizne konstrukcije njegovi su modeli bili vrhunski, a on toliko cijenjen u svijetu aviokonstruktora. Njegova rješenja čak i danas oduševljavaju suvremene konstruktore. Genijalni Ludbrežanin ostao je jedan od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova.

Pred kraj radnog vijeka radio je u Institutu za naučna istraživanja, te u Industrijskom projektnom zavodu u Zagrebu gdje je osnovao vrlo uspješnu tvornicu motorkotača TMZ koja je opet preseljena u Beograd. Umirovljen je zbog bolesti 1952. godine, ali je i u mirovini radio. Konstruira novi sportski

zrakoplov, četverosjednu amfibiju.

Bio je i inspektor građanskog zrakoplovstva.

Ing. Rudolf Fizir umro je od upale pluća u bolnici u Zagrebu 11. studenoga 1960. godine. Za ukupan doprinos u razvoju zrakoplovstva nakon smrti dodijeljena mu je diploma 'Paul Tissandier', najviše priznanje međunarodne zrakoplovne federacije sa sjedištem u Parizu.

Na zgradi Pučkog otvorenog učilišta od 1971. godine stoji spomen-ploča u čast pioniru europskog zrakoplovstva. Iza njegove smrti pod pokroviteljstvom Ludbrega pokrenuto je natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju i navigacijskom letu s izviđanjem koje je doživjelo čak 40 izdanja. Pučko učilište je prije 10-ak godina izdalo prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog skupa o životu i radu ing. Fizira održanog 2002. godine i još neke manje tiskovine. Njegovim imenom ponosi se i ludbreški aeroklub, najpoznatiji upravo po modelarskoj sekciji.

30. siječnja 2015.

Već su prošla dva desetljeća, a kao da je bilo jučer. Pjevačko društvo mladih Trinitas, između Božića i Nove godine, proslavilo je svoj 20. rođendan.

Vjeroučitelj Zoran Havaić 1994. godine iz skupine mladih glazbenih entuzijasta Župe Presvetog Trojstva oformio je zbor mladih Trinitas. Dvije godine kasnije Zbor je po prvi puta organizirao festival duhovne glazbe pod nazivom 'Ludbreg 1996'. Već sljedeće godine festival je dobio karakteristično i prepoznatljivo ime 'Duga' koje nosi i danas. Devet godina nakon osnivanja došlo je do prve veće smjene generacija i vodstvo Trinitasa preuzeo je Željko Martinković.

-Najprije smo imali akustičnu gitaru isključivo za intonaciju no kasnije smo uvidjeli da neke duhovne šansone još bolje zvuče uz glazbenu pratnju. Tako smo napravili Trinitas bend u kojem smo imali klavijature, bas gitaru, flaute i druge instrumente. Mnogo je onih koji su u bendu svirali od začetaka pa do danas i sve njih je gotovo nemoguće nabrojati no valja napomenuti da su to danas sve odreda uspješni mladi ljudi: Matija Moslavac, Petar Križanić, Zoran Kraljić, Marko Šestak, Bojan Žugec, Elvis Međeral, Tihomir Kosec, Željko Zaplatić i drugi. Uz odličnu mušku ekipu koja je svirala u bendu, punu podršku u vođenju zbora imao sam i od naših

Prvih 20 godina Trinitasa

'cura' posebno od vokalne solistice Ines Grabarić te Karle Krušelj i Sandre Špoljarić kojima nikad ništa nije bilo teško napraviti – rekao je Željko.

Kada je 2005. godine osnovan Zbor mladih Varaždinske biskupije, Trinitasovci su se naravno odmah uključili u njegov rad sviranjem i pjevanjem. Tri godine kasnije u Varaždinu je održan Susret hrvatske katoličke mladeži gdje je Trinitas odigrao važnu ulogu udomljavanja učesnika s otoka Brača. Pretprošle pak godine festival 'Duga' u organizaciji Trinitasa je evoluirao do te mjere da je postao prvorazredni glazbeni događaj.

Od tada se festival odvija tako da svi prijavljeni zborovi i skupine pjevaju u zajedničkom zboru, a na programu je dvadesetak glazbenih točaka. Naravno skladbe su izvedene uz festivalski bend koji je također dosegnuo višu razinu sviranja jer se popunjava školovanim glazbenicima iz cijele biskupije.

-Protekle dvije godine u zajedničkom zboru mladih pjevalo je 50-ak mladih ljudi uglavnom srednjoškolaca odanih Bogu koji uživaju pjevajući i družeći se. Prošle godine imali smo izuzetno povoljno vrijeme te smo 'Dugu' organizirali na Svetištu, a to je prostor koji je najpogodniji za nastup velikog broja izvođača na pozornici, u našem slučaju ispred oltara. Inače, kroz Trinitas od postanka do danas su se izmijenila 153 člana,

a trenutno su aktivna 23 – rekla je Jelena, predsjednica Zbora. Članovi Zbora imaju probe bez iznimke svakog petka od 20 sati u Caritasovim prostorijama, a često pjevaju na svetim misama, proštenjima pa čak i na vjenčanjima.

Kako je Željko Martinković 'napredovao' i preuzeo Zbor mladih Varaždinske biskupije, umjetničko vođenje Trinitasa povjereno je mladom polazniku Glazbene škole Varaždin Ediju Vugrincu.

Suradnja sa Željkom traje i dalje i Zbor se redovito odaziva na biskupijske projekte.

-Uživamo u onome što radimo. Važno nam je zajedništvo i druženje. Nastojimo nastaviti sve ono što se radilo i dosad, a uz to osmisliti i nešto novo. Već prošle godine organizirali smo Uskrsni koncert, a sudjelovali smo i na Holywin-u koji je po prvi puta održan u našoj biskupiji. A proslava dvadeset godišnjice? Obilježili smo je skromno. Nakon svete mise organizirali smo druženje u Pastoralnom centru za sve prijašnje i sadašnje članove te potvrdili da ćemo nastojati što uspješnije nastaviti tradiciju slavljenja Boga na svojstven način, pjevanjem i sviranjem – rekao je Edi. Želite li i vi sudjelovati u pisanju povijesti Trinitasa, a srednjoškolac ste, vjerujete u Boga i volite pjevanje uključite se u rad i na pravom ste putu da postanete pravi Trinitasovac. (D.Vađunec)

Duga - festivalski zbor u pratnji benda

U sklopu programa Ludbreg petkom, 30. siječnja bit će otvorena izložba Ludbrežanke Eve Vučković.

Redovna studentica I. godine grafičkog smjera Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Eva Vučković, na izložbi će se predstaviti svojim slikama (tempera, akril, ulje na platnu), crtežima u olovci, ugljenu i tušu, te radovima u kombiniranoj tehnici koji su nastali tijekom srednjoškolskog obrazovanja u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, radovima iz pripremne mape za upise na Akademiju kao i nekim najnovijim radovima.

Izložba će biti otvorena u izložbenoj dvorani u prizemlju dvorca Batthyany s početkom u 18 sati.

Podsjećamo, Ludbreg petkom je program pokrenut prošle godine u suradnji Grada Ludbrega i POU „Dragutin Novak“ i kojem je cilj promocija kulturnih aktivnosti kako bi se pokazao njihov značaj i uloga.

Ines Grabarić, Željko Martinković i Jelena Brcković, desetak godina zajedno u Trinitasu

Prošlogodišnji nastup na Svetištu

4. veljače – Ksenija Savčić: „Niko i Vilenjak“ 11. veljače – Mirjana Gložinić: „Što se dogodi kada se između pčelice i cvrčka ljubav rodi“ 18. veljače – Christian Pletz: „Nilski konjić Tu-tu“ 25. veljače – Ksenija Savčić: „Pustolovine malog crva“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

13

Trinitas na probi petkom

PRIČE ZA LAKU NOĆ U VELJAČI Izložba “Kratki osvrt” mlade Ludbrežanke

K U LT LTURA

Članovi Trinitasa danas

14

SP O R T

RK „Ludbreg Mljekara Bohnec“ RK „Ludbreg Mljekara Bohnec“ proživljava neke od najljepših sportskih trenutaka u svojoj povijesti. Sve je počelo prije otprilike tri mjeseca. Nekoliko lošijih rezultata potaklo je trenera Emersona Žnidarića, da iz moralnih razloga ponudi ostavku. Nije prihvaćena, igrači su se rekli jedan drugome što ih je mučilo i krenulo je. Niz prvenstvenih pobjeda, a posebno je dojmljiva kup odiseja. Svladan je „Trnovec“ u gostima, a zatim drugoligaš „Vidovec“, pa u finalu Županijskog kupa pred 400 gledatelja i 1- B ligaš „Ivančica“. Nije bilo dosta. U finalu regionalnog kupa u ludbreškoj dvorani pred oko 700 gledatelja svladan je 1- B ligaš „Prelog“.

Ovim fantastičnim uspjehom, donedavno nezamislivim, dečki su izborili plasman u osminu finala Hrvatskog kupa, među 16 veličanstvenih. Izvučen je „Poreč“ drugoplasirani prvoligaš.

Koja će samo to fešta biti 18. ožujak u Ludbregu! Potvrđuje

30. siječnja 2015.

Tražena su „roba“ u regiji

Pokazali kroz utakmice kvalitetu Emerson Žnidarić - Zaslužili smo takav susret. Naši dečki imaju kvalitetu koja je morala isplivati. Nažalost ili na sreću primijetili su to iz brojnih klubova, pa se sad moramo boriti s ponudama za njih. Nadam se da će se na više nivoa razmisliti o tome jer šteta bi bilo da izgu-

bim tako sjajnu generaciju. Ako ostanemo skupa mislim da i 1- B liga nije nedostižan san. Mislim da smo kroz ove utakmice pokazali da imamo kvalitetu nositi se i s klubovima koji su dva ranga više.

Prvenstvo počinje za otprilike mjesec dana, a kako popular-

Sve brojnija publika bodri naše rukometaše ni Vuco kaže naši dečki „Tražena „Varaždin 1930“, a gostovalo se su roba u gradu (regiji). Svi jedi u Grazu, u Austriji, kod njinostavno žele odigrati utakmicu hovog drugoligaša. I svugdje je s rukometnim hitom. Pa tako su ostavljen odličan dojam. već odigrane utakmice u pripreMožemo samo biti ponosni mnom razdoblju; dva puta s 1- B na njihove utakmice, i žaliti što ligašima „KTC-om“ iz Križevaim je „Čakovec“ u prvenstvu odca i „Ivančicom“ ,drugoligašom makao na pet bodova. „Vidovcem“, liderom 1.lige GRK Neven Jerbić

„Plave bluze“ krenule s pripremama

Nogometaši „Podravine„ počeli su s pripremama za drugi dio sezone u III. HRL „Istok“. No kao i u svakom prijelaznom roku, tako je i u ovom došlo do nekih igračkih rotacija. Klub su napustili Sačer, koji je igračku sreću potražio u također trećeligašu „Međimurju“, Bendelja koji se skrasio u trećeligašu „Zelini“ te mladi golman Čvrk koji je dres našeg trećeligaša zamijenio onim Dinama 01 iz Vrbanovca, člana 1.lige NS Ludbreg. I u rubrici dolasci dosta zanimljivo. Iz Rijeke je stigao 19 – godišnji golman Ante Bilandžić,inače rodom iz Sinja, koji je će biti pod prismotrom koprivničkog „Slaven Belupa“ gdje računaju na njega u doglednoj perspektivi te vezni igrač Bruno Piskač, 23- godišnjak iz Gaćica

koji je posljednji igrački angažman imao u „Dinamu“ iz Apatije. Inače igrao je u međimurskim ligašima, a voli zaigrati i mali nogomet, gdje je pravi virtuoz, nadajmo se da će se iskazati i na velikim površinama. Još je tu i golman Podravca Harambaša koji će trenirati pod paskom trenera golmana Tropšeka, i vjerujemo napredovati. O predstojećem drugom dijelu prvenstva, nadanjima i ambicijama zapitali smo popularnog trenera Slobodana Sudeca „Sukija„ - Prvi dio prvenstva završili smo u sredini ljestvice na osmom mjestu. U drugom dijelu prvenstva računamo na koju poziciju više, no najviše od svega očekujem iskorak naših mladih igrača. Vrijedi istaknuti da je ekipa sastavljena od 80 posto

„domaćih“ dečki, pa vjerujem da će taj podatak kao i naše zalaganje prepoznati i naši navijači“.

Dogovoreno je i više prijateljskih utakmica. Prva će se već sutra 31. siječanja odigrati u Selniku protiv „Plitvice“. Zatim se gostuje kod „ Podravca„ u Virju 7. veljače, 8. veljače u Slakovcu protiv „Slobode“, 14. veljače u Ždralovima kod „Mladosti„, 18. veljače u Hrastovskom kod „Zadrugara“, a generalka će biti 21. veljače protiv „Borca“ u Imbriovcu. Početak prvenstva za Ludbrežane bit će 1. ožujka kad se gostuje u Višnjevcu, kod ekipe koja je na početku prvenstva pobijeđena s 4-0.

Drž'te se dečki!

Neven Jerbić

SP O R T

30. siječnja 2015.

KK „Grafičar“ Igrači KK „Grafičar“ propustili su prigodu za ponovno osvajanje naslova prvaka A2 lige „Sjever“.

Najvjerojatnije će se tom titulom okititi „Podravac“ iz Virja koji se u ludbreškoj dvorani dignuo iz mrtvih. U utakmici drugog kola drugog dijela prvenstva u ludbreškoj dvorani su gosti, boksačkom terminologijom, bili na konopcima. Vodilo se s 14 razlike, usprkos nizu promašenih slobodnih bacanja i vanjskih šuteva. No, gosti su okrenuli na zonsku obranu i tu su počeli problemi. Nekoliko puta Virjani su ušli u liniju dodavanja, presjekli naše statične napade i na kraju stigli do pobjede kojoj se, čini nam se, nisu nadali. Naravno, svaka takva utakmica ogoli igrače do srži, pa se vidjelo tko može, a tko opet ne može iznijeti teret utakmice na svojim leđima. Ono što nas posebno veseli je kapital gledateljstva. Na tribinama je bila 1/10 ludbreškog stanovništva, oko 400 gledatelja, koji su stvorili fantastičnu atmosferu, što je zalog za još intenzivniji rad, pogotovo u mlađim dobnim uzrastima, iz kojih lagano izviru i zanimljiva igračka rješenja. U prvenstvu sad „Grafičar“ dijeli 2. do 4. mjesto, pa ne bi bilo zgoreg dati šansu ludbreškim igračima, a i pokoji mladac iz kadetskog pogona mogao bi dobiti šansu. Neven Jerbić

Fair play – Radio Ludbreg Izbor najboljih sportaša i sportašica Ludbrega u 2014. godini I ove godine uredništvo sportske emisije „Fair-play“, koja se emitira već 16 godina odlučilo se na dodjelu priznanja najboljim ludbreškim sportašima i sportašicama. Kriteriji kojima su se prilikom ovog nagrađivanja rukovodili bili su; mjesto bavljenja olimpijskim sportom u Varaždinskoj županiji ili zbog nedostatka uvjeta u pojedinim sportovima u klubu izvan županije. Opredijelilo se na sedam kategorija s ukupno 11 priznanja. U najjačim kategorijama „Najbolji sportaš- sportašica“ dijele se nagrade od 1. do 3. mjesta.

Dodjeljuje se nagrada najboljem klubu, najvećim nadama ludbreškog sporta, najboljem treneru, a i jedan sportski djelatnik dobit će priznanje za svoj dugogodišnji rad u sportu. Priznanja najboljim sportašima i sportskim djelatnicima ludbreške regije za 2014. godinu bit će uručena 30. siječnja u 17 sati u vijećnici POU „Dragutin Novak“ Ludbreg.

Sve u svemu jedan lijep sportski događaj koji će samo potencirati sjajna ostvarenja naših sportaša u protekloj godini, kada su, samo to istaknimo, osvojili Županijski kup u nogometu, košarci, rukometu. Može li godina biti bolja?!

Neven Jerbić

15

KOŠARKAŠI ISPUSTILI PRIGODU

Prvi put Šemovčani, kod pionira opet Podravina U vrijeme zimskih školski praznika u Ludbregu je održano 9. Zimsko dvoransko malonogometno prvenstvo. Nogometnim krugovima ranije se proširila vijest da se prvenstvo ovaj put neće održati jer je u isto vrijeme ŽNS Vž slično prvenstvo planirao u Varaždinu na koje se naši klubovi nisu prijavili zbog većih troškova.

U seniorskom dijelu ludbreškog natjecanja sudjelovale su 22 ekipe podijeljene u 6 skupina. Naravno, bolje plasirane ekipe iz svake skupine imale su lakše protivnike u drugom dijelu prvenstva kada se igralo na ispadanje.

Polufinalnu utakmicu između ludbreških predstavnika Sloge iz Slokovca i Zadrugara iz Hrastovskog, svakako možemo okarakterizirati kao 'finale prije finala'. 'Slogaši' su u uzbudljivom meču na kraju uspjeli nadjačati 'Zadrugare'. U drugom polufinalu Mladost iz Šemovca se lako obračunala s Dravom iz Svetog Đurđa. U finalnoj utakmici tako su se sastali Sloga i Mladost iz Šemovca, i jedni i drugi po prvi puta u samoj završnici ludbreškog Zimskog malonogometnog prvenstva. U prilično mirnoj utakmici do uzbuđenja je došlo tek sredinom 2. poluvremena kada Sloga nije uspjela 'podići' svoje vodstvo na dva gola razlike, a za to je imala idealnu prigodu.

No, u čistoj prilici iz neposredne blizine lopta Sloginog napadača je, na opće iznenađenje svih prisutnih, umjesto u mreži završila na okviru gola.

Kako je to uobičajeno u sportu, posebice u nogometu, kazna je stigla vrlo brzo i 'mladostaši' iz Šemovca su u tri minute preokrenuli rezultat. No, Sloga je pred kraj umjesto vratara u igru ubacila petog igrača što je urodilo plodom jer je uspjela izjednačiti u predzadnjoj minuti, 100-tinjak sekundi prije kraja. Nakon izvođenja šesteraca više smirenosti i preciznosti imali su pucači iz Šemovca za konačni rezultat 6:5.

Najboljim vratarom proglašen je Franjo Balaško koji je obranio i ključni šesterac za prvo mjesto, a najboljim igračem turnira proglašen je Nikola Sajko, obojica su iz šemovečke Mladosti. Naš predstavnik Zadrugar osvojio je 3. mjesto, a iz njegovih redova dolazi najbolji strijelac turnira Mario Novak koji je 12 puta zatresao mrežu suparnika. Zanimljivost je u činjenici da je postignuto 311 golova, jednako kao i lani.

U pionirskom dijelu prvenstva natjecalo se 14 ekipa. Pioniri prve ekipe Podravine (stariji uzrast) niti ove godine nisu imali ozbiljnijeg protivnika, što se ponavlja iz godine u godinu. Doduše, u finalu je pionirska momčad Sloge iz Slokovca povela s 2:0, ali je ubrzo sve došlo na svoje i ludbreški malci su na kraju pobijedili s visokih 5:2. Najbolji igrač i strijelac na prvenstvu već treću godinu zaredom bio je igrač Bruno Lončarić iz Podravine sa 16 pogodaka. I u kategoriji pionira treće mjesto pripalo je Zadrugaru.

-Zadovoljni smo kvalitetom prikazanog nogometa s obzirom da su igrači nastupili nakon netreniranja jer zimska stanka traje više od mjesec dana. Unatoč tome bilo je dosta trke i borbenosti te smatram da su gledatelji došli na svoje. Sretni smo što nije bilo ozljeda igrača, a također i zbog vrlo dobrog suđenja naših sudaca te korektno odrađenog posla delegata.

Pohvalu zaslužuju i gledatelji koji su korektnim navijanjem pridonijeli uspješnosti turnira. Čestitam, naravno, i svim ekipama koje su nastupile, a posebno Zadrugaru i Slogi što su s obje ekipe, i sa seniorima i sa pionirima,

Mladost iz Šemovca pobjednici 9. ZDMP došli do završnice turnira – rekao je Nino Vugrinec, tehnički tajnik.

Zbog premalog broja prijavljenih veteranskih ekipa nije održano natjecanje u veteranskom dijelu turnira pa su gledatelji na neki način uskraćeni jer upravo su veteranske ekipe ranijih godina igrale atraktivan nogomet i bile mamac za publiku. Grad Ludbreg je kao suorganizator prvenstva osigurao dvoranu tako da su gledatelji po prvi put mogli pratiti prvenstvo bez plaćanja ulaznica. Tijekom dvije završne večeri odigrane su i četiri revijalne utakmice. (D.Vađunec)

Pioniri Podravini ni ove godine nisu imali ozbiljnijeg protivnika

16

30. siječnja 2015.

Lubregu Puno sem prešel sveta, I fnogi lepi videl kraj, Al srce navek me je vleklo V Lubreg, v zavičaj.

Tu navek sonce je toplo, Si su ludi poznati, Ze starim prijateli dragi, Sigde se moreš zestati.

Tu mladost ostavil sem svojo, Se tožne i lepe cajte, I kak bi vas onda pozabil, Nit vi pozabiti najte.

Navek ja mislim na te Dragi moj Lubreg zeleni.

O, kak bi rad bil vu tebi Z pajdaši dragi, lubleni.

Al došel bom, došel nazaj, Makar ob vuri skradnji, Da vidim svoj rodni kraj I pozdrav pošlem mu zadnji.

(Božo Hlastec)