Ln 94

LIST GR ADA LUDBREGA Besplatni primjerak 27. V ELJAČE 2015.

BROJ 94 / GODINA X.

Helena Par - Crnković

AK “Rudolf Fizir”

Pripreme za Svjetsko prvenstvo /str. 7./

Žena na čelu Udruženja obrtnika

/str. 6./

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Ludbreški fašnjak

Broj ljudi iznad očekivanja /str. 10./

/str. 8. - 9./

PRIZNANJA SPORTAŠIMA

SPORT

NOGOMET

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

Twirling klub Ludbreg

Zlato i bronca na državnom natjecanju /str. 10./

Radio Ludbreg nagradio sportaše

Nogometaši na pripremama

2

A KT U A L N O

Prometni redar u Ludbregu počeo sa radom Ako ste u Ludbregu stekli naviku nepropisnog parkiranja ubuduće vas može dočekati kaznena čestitka od 300 do 700 kuna. Jer u veljači je sa radom napokon počeo prometni redar.

Tu nezahvalnu dužnost obavlja Perica Horvat, stručni suradnik za komunalno i prometno redarstvo u Gradu Ludbregu.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama omogućuje jedinicama lokalne samouprave da uređuju promet na svom području, a za to je potrebna edukacija redara i suglasnost nadležne Policijske uprave. Tako je i Horvat završio obuku od 90 nastavnih sati na Policijskoj akademiji u Zagrebu, ali je prilično dugo trebalo čekati suglasnost zbog vrlo strogih zakonskih propisa koji uređuju ovu materiju.

Prometni redar kontrolira parkiranje po gradu na lokacijama za koje su ovlasti imali samo djelatnici policije. Oni baš i nisu bili strogi kontrolori i rijetko su kažnjavali nesavjesne.

Tako je parkiranje na javnim površinama koje za to nisu namijenjene uzelo maha, što je lako zamijetiti. Nerijetko se parkira kod kioska na trgu, čak i na zebri, na samom trgu, obavezno ispred zgrade Pučkog učilišta.

Ili još gore na zelenim javnim površinama. Za očekivati je da će takvog ponašanja biti osjetno manje zbog visokih kazni. A postupak je ovakav.

–Na nepropisno parkiranom vozilu ostavljam obavijest o počinjenom prekršaju s praznom uplatnicom. Moguće je platiti 50 posto propisane kazne, ali samo ako se plaća odmah ili u roku tri dana. Ako vlasnik vozila ne plati

LAG IZVOR

– Radi se o ukupnom iznosu koji je temeljem Ugovora o pristupanju, Republika Hrvatska dobila za jedan i za drugi fond negdje oko 700-750 milijuna eura. Tu govorimo i o nacionalnom programu za vino, pčelarskom programu, školskom voću, o programu ruralnog razvoja, izravnim plaćanjima. To je iznos koji se odnosi na godišnjoj razini i radi se o značajnim sredstvima i uvjerena sam da može napraviti puno pozitivnih stvari u poljoprivredi. – naglasila je Snježana Španjol u Ludbregu Prilikom posjete zamjenica ministra poljoprivrede obišla je staklenik cvijeća u vlasništvu Mirjane i Dubravka Herega te farmu za proizvodnju jaja Luneta d.o.o

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@pouludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

27. veljače 2015.

Kazne za nepropisno parkiranje

kaznu podnosi se obvezni prekršajni nalog s punom cijenom uvećan za troškove postupka od 100 kuna. Postoji mogućnost prigovora. Ako se vlasnik žali na prekršajni nalog tada sam dužan postupak predati prekršajnom sudu. Radi dokumentacije i dokaza svako nepropisno parkirano vozilo fotografiram – pojasnio je Perica Horvat.

Kazne su 300 kuna na svako nepropisno parkiranje, zatim 500 kuna za parkiranje na javnoj zelenoj površini, a čak 700 kuna na parkirnom mjestu za vozila invalidnih osoba. Kazne su prihod gradskog proračuna.

Prometni redar mora biti propisno odjeven, nositi odjeću na kojoj je jasno istaknuti natpis Grad Ludbreg – prometni redar.

Horvat je najprije samo opominjao počinitelje prekršaja: -Kontroliram zaustavljanje i parkiranje na nogostupima, pješačkim zonama, pješačkim prijelazima, biciklističkim stazama, stajalištima javnog prometa, ispred kolnih ulaza u zgrade, mjestima rezerviranim za vozila opskrbe, ispred odlagališta kućnog otpada, vatrogasnim prilazima, križanjima.

S kontrolom sam počeo 8. veljače i prvi radni tjedan samo sam opominjao, napisao 20-ak opomena. Od 15. veljače počeo sam s kažnjavanjem, dnevno po nekoliko kazni. Posebno se trudim izaći na kontrolu u doba dana kad su u centru veće gužve, tada ima svega. Nažalost, ima primjera kada prekršitelji umjesto isprike što nepropisno parkiraju na javnoj gradskoj površine budu neugodni, pa me i vrijeđaju – ističe Horvat.

Perica Horvat s kontrolom je počeo 8. veljače Ima i oni koji su uočili novost u gradu, pa brzo u auto i napuste 'mjesto zločina' kad vide da se približava prometni redar.

Horvat je također komunalni i građevinski redar, pa pošto ima i druge obveze ne može cijelo radno vrijeme biti u kontroli parkiranja. No, i nekoliko sati dnevno sigurno će pomoći da nesavjesni vozači manje ugrožavaju sigurnost i čine smetnju u prometu i za kretanje pješaka, te će zasigurno sada biti više reda na javnim gradskim površinama.

Dnevno napiše nekoliko kazni

Održane brojne radionice i savjetovanja

Od početka 2015. godine Lag „Izvor“ organizirao je sedam radionica u općinama: Martijanec, Sveti Ilija, Beretinec, Sv. Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec te gradovima: Ludbreg i Varaždinske Toplice na temu - „Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 20142020“s naglaskom na mjeru 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“ , sa podmjerama 4.1. „Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva“ te podmjera 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ ili razvoj poljoprivrednog proizvoda. Sudionicima su prikazani koraci koje je potrebno učiniti prije same prijave na natječaj, te je prikazan način prijave na natječaje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014-2020 koja se radi putem

programa „Agronet“ te novi način prikupljanja potrebnih ponuda za projekte. Radionici održanoj u Ludbregu prisustvovala je i Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Predavanje su održali voditelj ureda LAG-a „Izvor“ Matija Zamljačanec te project manager LAG-a „Izvor“ Mirko Herenčić. – LAG Izvor u svojoj domeni obavljat će radove pripreme natječajne dokumentacije za članove, u najvećem dijelu tu se radi o OPGima. Radimo pripreme za one projekte gdje ne treba poslovni plan, dakle do 200 tisuća kuna, odnosno jednostavniji projekti. – pojasnio je M. Zamljačanec.

Također u prostorijama ureda LAG-a „Izvor“ od početka godine održano je sedamdesetak pojedinačnih savjetovanja na kojima

Zamjenica je posjetila OPG Herega i farmu Luneta d.o.o.

Radionici u Ludbregu nazočila je S. Španjol, zamjenica ministra postao akreditiran Lag te putem se zainteresiranim strankama koje može povući do 450.000,00 pomoglo u razradi planova za HRK godišnje za rad. - Ovim puprijavu na natječaje Programa rutem pozivamo sve zainteresiraralnog razvoja Republike Hrvatne da nas posjete u uredu Lag-a ske za razdoblje od 2014-2020. „Izvor“ na adresi Vladimira NaOsim pomoći oko spomenutog zora 1, svakim radnim danom od natječaja u uredu Lokalne akcij8:00 do 16:00 sati . – naglašava ske grupe „Izvor“ zainteresirane Matija Zamljačanec. stranke zatražile su pomoć i oko U sljedećih mjesec dana LAG različitih drugih stvari vezanih uz OPG, obrt ili svoje poslova„Izvor“ planira odraditi desetak radionica na temu „Novi zakon o nje, poput pomoći oko rješavanja udrugama“ te „ Financije i knjigopapirologija, tumačenja zakovodstvo udruga“. Osim radionica na, pomoć kod prijave na druge LAG će nastaviti aktivno pratiti otvorene europske, nacionalne, sve natječaje , poticati članove i županijske natječaje ili natječaje ostale dionike s područja LAGJLS. Važno je napomenuti kako a „Izvor“ na prijavu te ukoliko su savjetovanja koje pruža Lag se ukaže potreba za specifičnim „Izvor“ besplatna jer najveći dio predavanjima ogranizirati iste sredstava potrebnih za rad, Lag crpi iz IPARD Mjere 202 (natjeradi što bolje edukacije stanovčaja), mjere kojom je LAG „Izvor“ ništva LAG-a „Izvor“.

A KT U A L N O

27. veljače 2015.

Središnja svečanost 19. ožujka

Grad Ludbreg Još 1999. godine Gradsko vijeće Grada Ludbrega proglasilo je 19. ožujka Danom Grada Ludbrega. Svetom bulom, odnosno papinskim pismom, papa Leon X Ludbreg je proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove. Dokument pape Leona X datiran je 19. ožujka 1513. godine. Dan Grada Ludbrega svake se godine obilježava prigodnim programima.

Na sam Dan Grada Ludbrega bit će održana svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega na kojoj se tradicionalno očekuju brojni uzvanici i prijatelji našega Ludbrega. Središnji dio svečane sjednice bit će dodjela javnih priznanja ovogodišnjim dobitnicima. Javna priznanja uručit će se zaslužnim pojedincima, udruga-

ma i tvrtkama koji su svojim djelovanjem pomogli u razvoju i promoviranju Ludbrega. Nagrada za životno djelo je u obliku pisanog priznanja, te pozlaćene kovanice od srebra, s jedne strane utisnut je grb Ludbrega, s druge strane reljef dvorca Batthyany, a dobiva se i zlatnik.

Nagrada Grada Ludbrega dobiva se u obliku pisanog priznanja te kovanice od srebra s utisnutim grbom Ludbrega i reljefom dvorca Batthyany.

Plaketa se dobiva u obliku pisanog priznanja, te u obliku metalne ploče s utisnutim grbom Ludbrega. Sve kovanice izrađuju se u ‘Ikomu’ u Zagrebu. Zahvalnica se dobiva u obliku pisanog priznanja.

Uz sva priznanja u pisanom

3

obliku dobitniku se uručuje i tekst odluke o dodjeli nagrade.

Uz sjednicu Gradskog vijeća na sam Dan Grada koji se slavi baš na blagdan svetog Josipa služit će se i sveta misa u Župnoj crkvi.

Proslavu Dana Grada pratit će i raznoliki programi. Već 14. ožujka program priređuju Ludbreške mažoretkinje, a dan kasnije bit će izvedena dječja kazališna predstava. Nakon dugo godina izložbom slika predstavit će se Ludbrežanin Krešimir Rak. Izložba će biti otvorena 20. ožujka, a dan kasnije na rasporedu je kazališna predstava u izvedbi HNK Varaždin. Nedjelja, 22. ožujka rezervirana je za dva sportska događaja – Memorijalni malonogometni turnir Jendrić-Petrikovski i uličnu utrku Centrum Mundi 2015.

Prijem povodom Svjetskog dana bolesnika

Povodom Svjetskog dana bolesnika koji se svake godine obilježava 11.veljače, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić primili su u Gradu Ludbregu predstavnike udruga i ustanova koje u središte svog djelovanja stavljaju bolesnika i njegove potrebe.

– Ovo je dan kada valja izraziti zahvalnost svima koji skrbe o bolesnicima, onima koji su svoj rad posvetili njezi i podršci oboljelima. To je rad koji nema radno vrijeme već ga čine strpljenje, volja i nesebična ljubav prema drugima.

Drago mi je što možemo reći da mi u našoj lokalnoj zajednici uistinu imamo ljude koji su spremno prihvatili takav rad. – objasnio je

gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na prijemu u Gradu Ludbregu bila je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge „Ludbreško sunce,“ Nada Kapusta, predsjednica Udruge „Narcisa – žene u borbi protiv raka dojke Ludbreg,“ Danica Gerić, predsjednica „Kluba multiple skleroze Ludbreg“ koji djeluje u sklopu Društva multiple skleroze Varaždinske županije, Ivan Jagić, predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg, Ivan Kovačić, predsjednik Društva stomista Varaždin koje djeluje i na području Ludbrega, Marija Kosec predsjednica Caritasa župe Ludbreg i Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Obilne kiše u zadnjem tjednu veljače ponovno su donijele probleme zbog punih vodostaja Bednje i Plitvice, kao i dijela odvodnih kanala u naseljima. U Hrastovskom najviše glavobolje zadali su kanali, pa se voda izlila po poljima u blizini kuća žitelja Ulice sv. Florijana na ulazu sa zapadne strane, bilo je vode u njihovim podrumima.

Pozvani su djelatnici tvrtke Jagić iz Poljanca koji su 'otvorili' kanal i propustili vodu. No, i u nekim drugim ulicama opet je voda ušla u podrume kuća. Bednja se opet približila razini mosta, a u Kučanu se i izlila iz korita na poljoprivredne parcele.

Opet su bile uspostavljene redovne mjere obrane od poplava na Bednji na dionici od Tuhovca do ušća u Dravu kod Velikog Bukovca. Inače, više kiše, gotovo 30 litara po četvornom metru u 24 sata, palo je u gornjem toku Bednje, ali je očito količina voda napunila korito na ludbreškom području.

Rijeka Plitvica također je napunila korito, a više problema imali su na lijevoj obali odnosno na području Općine Sveti Đurđ. Pomoćni odvodni kanal uz korito Plitvice spriječio je nove ozbiljne probleme i štete na najbližim kućama, gospodarskim i drugim objektima.

Rujanske nedaće s kišama i poplavama još su u svježem sjećanju. Nakon toga dosta se saniralo ili napravilo kako bi se spriječile nove veće štete.

No, stručnjaci upozoravaju da svjedočimo klimatskim promjenama, ali koje će postati još intenzivnije u narednom razdoblju, s izraženim vremenskim ekstremima.

Nažalost, nepogode povezane s vremenom, klimom i oborinama, najčešće donose manje ili veće materijalne štete.

Na prijemu su bili predstavnici udruga i ustanova koje skrbe o bolesnima i nemoćnima

Kiše opet stvorile probleme žiteljima

4

A KT U A L N O

27. veljače 2015.

Kako razvrstavati otpad?

Lukom nastavlja s planom gospodarenja otpadom Od početka godine gradski se otpad, a u siječnju su žitelji grada i prigradskih naselja proizveli oko 160 tona miješanog otpada, više ne deponira na odlagalište u Meku koju čeka sanacija. Ludbreški otpad vozi se na uređeno odlagalište kod Grubišnog Polja, a odustalo se od Velike Trnovitice.

-Štedimo na svakom koraku, Grubišno Polje nam je bliže, a i cijena deponiranja tamo je nešto povoljnija, pa su troškovi nešto niži.

Ugovor je potpisan do 2018., kada pak bi trebao proraditi Centar za gospodarenje otpadom Piškornica kamo će Ludbreg, te svi gradovi i općine sjevero-zapadne Hrvatske odvoziti otpad. U fazi smo nabave novog kamiona za otpad. Jer kad se nedavno pokvario kamion star 11 godina popravak je koštao 200.000 kuna, troškovi održavanja starog voznog parka su ogromni. Smeće se moralo odvoziti i tijekom kvara, unajmili smo auto-smećar što nas je dodatno koštalo 300 kuna po satu. Drugi kamion star je 30 godina. Novi kamion treba stići k nama u Ludbreg najkasnije do početka travnja. Cijena je 2 milijuna kuna, a sa 40 posto investiciju sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – kaže Alen Sabol, direktor 'Lukoma', gradske komunalne tvrtke.

Hrvatska se napokon ozbiljno uhvatila u koštac s problematikom zbrinjavanja otpada. Puno gradova i gotovo sve općine na to sili zakonska regulativa. pa ih čekaju ulaganja u suvremene ekološke načine zbrinjavanja. Nekoliko odluka na gradskoj razini i niz aktivnosti 'Lukoma' zadnjih mjeseci pokrenuli su rješavanje ovog složenog pitanja i u Ludbregu.

-Nabavljamo 2.100 kanti za domaćinstva zapremine 120 litara i 40 kontejnera po vrstama materijala što smo dužni uvesti. Nabavljamo i 50 kontejnera za bio-otpad, a rasporedit ćemo ih po naseljima.

Građani kod nas mogu besplatno zamijeniti kantu od 240 za novu od 120 l. Prema zakonu morali smo prijeći na obračun za odvoz prema zapremini posude što znači da su jednima računi niži, ali drugima viši. Zato manja kanta znači nižu cijenu. Mislim da je kanta od 120 l

Iz Lukoma poručuju: Manja kanta - manja cijena sasvim dovoljna za otpad koji se u nju odlaže pošto imamo kontejnere za odlaganje po vrstama otpada, a 20 novih kontejnera koristit ćemo za skupljanje papira, a ostalih 20 ćemo po potrebi.Poseban je problem bio-otpad.

Ludbreg u prosjeku dnevno proizvede 9,2 tone otpada, pa ispada da je riječ o mjesečno 276 tona raznog otpada pri čemu je velik udio biootpada.

-Čak 40 posto je bio-otpad, a još više ga ima u sezoni od proljeća do jeseni. Nama je veliki financijski izdatak kada bio-otpad moramo odvojiti od ostalog. Ljudi moraju znati da za bio–otpad plaćamo zbrinjavanje u kompostani u Prelogu. Otpad od lišća, korova, trave, dakle, iz dvorišta, vrtova, voćnjak, ljudi moraju sami kompostirati, a ne da ga odlažu u miješani otpad. Stanarima zgrada koji nemaju gdje kompostirati otpatke od namirnica i ostatke hrane, postavit ćemo posebne kontejnere. Ako njihove potrebe budu veće moći će kupiti vreće za bio-otpad. Veći komadi bio-otpada od drveća, granje i slično mogu dovesti do Meke i postaviti na parceli koja bude namijenjena za taj otpad,

a uklonit će ga tvrtka Univerzal s kojom imamo ugovor – pojasnio je direktor Lukoma.

Lukom nije tražio više cijene usluga unatoč većim troškovima.

-U Grubišno Polje odvozimo otpad dva tjedna svakog dana, a preostala dva tjedna još po dandva. Uz odvoz iz kućanstava, dodatno skupljamo tekstilni otpad i obuću, zatim staklo, pa elektronički otpad, te besplatno do dva kubika glomaznog otpada iz domaćinstva jednom mjesečno. U ostalo vrijeme odvojeno skupljamo papir i plastiku i vozimo u Varaždin. Nabava kanti, kontejnera i kamiona, to je sve u cijeni koju ljudi plaćaju za odvoz miješanog otpada. Istovremeno mi smo nešto izgubili novim načinom obračuna otpada, ostali smo bez dijela prihoda kad se izdvojila 'Odvodnja', kao i zbog PDV-a. Imamo socijalne kategorije korisnika koji plaćaju od 30 do 50 posto niže cijene, dakako, na teret poslovanja Lukoma. Tu su i ulaganja. Kao gradska tvrtka na usluzi smo građanima sa što nižim cijenama, a sustavno podižemo standard naših usluga.

Ekonomska cijena za kantu od 120 l bila bi 90, a odobreno nam je 70

kuna s PDV-om, dakle, nama ide samo 56 kuna. To je manje nego u Prelogu, a tamo su već sanirali odlagalište, uredili sortirnicu i kompostanu, kupili auto-smećara, imaju ugovore s 5-6 općina koje plaćaju zbrinjavanje otpada. Oni već imaju uhodani sustav, a nas to sve tek čeka – ističe Sabol.

Stvaranje navika o važnosti razvrstavanja otpada nešto je što bi s vremenom trebalo dati i financijske učinke.

-Naši korisnici morat će shvatiti da razvrstavanjem otpada smanjuju cijenu i sebi, a i Lukomu.

Tijekom ožujka dobit će pisane upute kako razvrstavati. Moramo kontrolirati da li se pravilno odvaja i da je u svakoj kanti ono što mora biti. Jer kad je unutra ono čemu tu nije mjesto, mi za izdvajanje toga materijala van dodatno plaćamo. Građani se tome moraju prilagoditi jer ćemo u suprotnom slati opomene. U konačnici nepravilno odvajanje znači i njima veće troškove. Svjesni smo da treba vremena da se ljudi educiraju i počnu uhodavati kako pravilno razvrstavati. Dodatni problem čine nam žitelji okolnih općina i

Nabavljen JCB stroj Lukom je ušao u još jednu investiciju i nabavio kombinirani radni stroj 'JCB'. Ovakav makar i rabljeni radni stroj višestruke namjene nedostajao je u strojnom parku Lukoma.

-Događalo nam se skoro svakodnevno da smo za svaki sitni iskop zemlje, poravnavanje terena ili koju drugu potrebu i posao morali naručivati stroj i plaćati skupe satove rada. Kupili smo stroj star 11 godina za 150.000 kuna, a njime možemo proširiti poslove niskogradnje, koristiti ga za utovar, istovar i iskop, poravnavanje zemlje, te drugih materijala, za uređenje cesta, za premještanje štandova, primjerice. Zaista nam je neophodan i koristit će se gotovo svakodnevno, pa sam uvjeren da će nam se ova investicija jako brzo vratiti. Da, ovo otvara mogućnost da prema cjeniku ponudimo usluge strojem građanima, gospodarstvu, obrtnicima – kaže Alen Sabol.

sredina jer kad dolaze u Ludbreg sa sobom voze vreće s otpadom i ubace ih u kontejner bez obzira na vrstu otpada koja je unutra.

Takvi nam rade veliku štetu. Mi ćemo po okolnim mjestima početi s odvojenim skupljanjem papira, plastike, posebno tetrapaka i posebno miješanog otpada, a postavit ćemo i dodatne kontejnere.

Ovakav način prikupljanja otpada kakav imamo sada kada kamion dolazi prazniti kante je vrlo skupa varijanta. Kad postavimo kontejnere za pojedine vrste otpada u neposrednoj blizini kuća i zgrada, te kad budemo imali reciklažno dvorište u Meki sa spremnicima za 30-ak vrsta otpada, imat ćemo učinkovit i jeftiniji način zbrinjavanja i gospodarenja otpadom – kaže Alen Sabol, direktor Lukoma.

Osnovna škola Ludbreg u pilot projektu „e-Škole“

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet objavila je nazive prvih 150 škola koje će se u sljedeće tri godine uključiti u pilot projekt “e-Škole: Razvoj sustava digitalne zrelosti škola”, među kojima je i Osnovna škola Ludbreg. Odabirom ovih 150 škola, od ukupno prijavljenih 750, nacionalni strateški projekt e-Škole kreće u prvu fazu implementacije vrijednu 300 milijuna kuna. Projekt će školama poslužit za testiranje organizacijskih, tehnoloških i obrazovnih pretpostavki uvođenja IKT-a u obrazovne procese, stoga će škole uključene u pilot projekt biti u prilici prilagoditi načine učenja i poučavanja novom informatiziranom okolišu s ciljem uporabe suvremenih metoda i alata u nastavi, kao i lakšeg praćenja napredovanja učenika.

Cilj pilot projekta je uspostaviti sustav kojim će se podići razina digitalne zrelosti hrvatskih škola, kroz razvoj digitalnih kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja, razvoj digitalnog sadržaja, opremanje škola IKT opremom, provedbu potrebnih infrastrukturnih radova vezanih za pristup Internetu te kroz razvoj usluga za transparentno poslovanje škola i kvalitetno upravljanje nastavnim procesom. Škole odabrane za sudjelovanje u pilot projekt moći će pristupiti i proceduri uključivanja u provođenje novog, odnosno eksperimentalnog kurikuluma, u obimu u kojem isti bude razvijen.

U prvoj fazi projekta, već na jesen 2015. godine, uključit će se prvih 20 škola, dok će se ostalih 130 škola uključiti početkom 2016. godine. S odabranim školama, kao i njihovim

osnivačima, pristupit će se potpisivanju ugovora s definiranim pravima i obvezama prema planu pilot projekta. Nove škole trebat će pričekati do 2019. godine kada se planira uključivanje sljedećih 700 škola u drugu fazu projekta.

Inače, Javni poziv za sudjelovanje u Pilot projektu e-Škole, koji je CARNet objavio u prosincu 2014. godine, izazvao je izniman interes škola. Prijavljene škole svojim su odazivom iskazale želju za uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svoje obrazovne i poslovne procese.

U relativno kratkom roku, do 20. siječnja 2015. godine, prijavilo se ukupno 705 škola. Od 630 škola koje su zadovoljile nužne uvjete, prema kriterijima za odabir škola objavljenima u Javnom pozivu (http://www.skole.hr/e-skole/ prijava/), odabrano je ukupno 150 škola koje predstavljaju reprezentativni uzorak prijavljenih škola. Reprezentativni uzorak odabran je na osnovu vrste škole (uključivanje škola različitih vrsta – osnovnih i srednjih), načelu inkluzivnosti (na osnovu indeksa razvijenosti u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH), veličine škole (uključivanje škola različite veličine – prema državnim pedagoškim standardima osnovnih i srednjih škola) i samoprocjeni škole o vlastitoj tehničkoj opremljenosti i iskustvu u primjeni IKT-a. Uz potrebnih 140 škola odabrano je dodatnih 10 škola iz razloga zalihosti, kako bi se osiguralo da na kraju pilot projekta planiranih minimalno 140 škola podigne razinu svoje digitalne zrelosti za barem jedan stupanj, bez obzira na moguća odstupanja pojedinih škola.

27. veljače 2015.

Veterinarska stanica Ludbreg – Nova d.o.o.

Puno zadovoljstva među zaposlenicima tvrtke Veterinarske stanica Ludbreg-Nova d.o.o. Poznato je da se nad bivšom tvrtkom provodi stečaj. No, ovih je dana završen postupak u kojem je nekolicina zaposlenika preuzela tvrtku.

-Sad smo i službeno vlasnici svih objekata u krugu tvrtke, otkupili smo vozila, kompletnu opremu, instrumente, lijekove odnosno sve što je na ovoj lokaciji u Ludbregu, te ambulanti u Velikom Bukovcu i punktu u Hrženici. Sad nam preostaje samo raditi punom parom. I usput moramo ulagati u objekte i opremu jer se dugo nije ništa ulagalo. Uredili smo i opremili dio interijera, preuredili ambulantni dio, ljekarnu, napravili smo boksove za smještaj pasa lutalica, a imamo i druge planove. Baš su stigli majstori za postavljanje novih ulaznih vrata na čekaonicu veterinarske ambulante. Trudimo se opravdati povjerenje ljudi ovog kraja kvalitetom svoga rada i korektnim poslovno-partnerskim odnosom na dobrobit građana Ludbrega i regije – spremno je pojasnio dr. med. vet. Nikola Vidaković, direktor tvrtke.

Na tvrtki je da se sada izbori za svoje mjesto pod suncem na tržištu pružanja veterinarskih usluga.

Jedna je od pojačanih aktivnosti svakako akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće. Zaposlenici Veterinarske stanice su svakodnevno na terenu u naseljima ludbreškog kraja. Naime, akcija se provodi na području za koje tvrtka ima koncesiju, što znači na gotovo cijelom području ludbreške regije.

-Od zadnjeg cijepljenja životinje ne smije proći više od godinu dana. Dakako, vodimo o tome evidenciju i radimo kalendar cijepljenja. No, pas se može cijepiti prije tog roka, to ne smeta, ali nikako kasnije. Akcija traje cijelu godinu, ali je udarno prvih nekoliko mjeseci u godini. Obilazimo naselja na području Ludbrega, općina Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec. Stariji će se sjetiti da su ljudi nekad dovodili pse na jedan punkt gdje se masov-

Akcija cijepljenja pasa

no cijepilo, a sada idemo doslovce od kuće do kuće odnosno od dvorišta do dvorišta i cijepimo pse.

Ako kod kuće ne zateknemo nikog ostavimo obavijest da vlasnik dovede psa na cijepljenje u ambulante Ludbreg ili Veliki Bukovec. Na području ludbreške regije prošle sezone cijepljeno je oko 2.300 pasa, pa će okvirno tako biti i sada, možda i više – ističe Vidaković.

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće izuzetno je važno. Čini se da su to s vremenom shvatili i vlasnici svojih ljubimaca. Sve donedavno nije bila rijetkost da u ovo doba godine vidite psa na ulici bez nadzora, puštenog kako bi vlasnik izbjegao dati cijepiti pse zbog troškova.

-Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se cijepiti protiv bjesnoće.

Da, bile su prisutne takve pojave što je bilo neodgovorno od strane vlasnika. No, u novije vrijeme zaista su to sporadični slučajevi. Ljudi su sada dobro educirani i sad znaju koliko je važno cijepiti psa protiv bjesnoće. Naime, bjesnoća je zarazna i preko zaraženog psa lako može prenijeti na čovjeka. Zato je cijepljene pasa jako važno. Nekad nije bilo ni dovoljno cjepiva, a ni znanja niti razumijevanja o tome i bilo je opasno. Nakon toga počela se sustavno voditi briga o tome, ljudima je dosta uglavnom stalo da cijepe svog ljubimca i sebe i svoje ukućane, pa i druge osobne s kojima njihov ljubimac dolazi u kontakt. Ja doista ne pamtim da bi u Ludbregu imali slučaj bjesnoće pasa, a tu sam već dugo. Ako pas je čipiran i ima svoju iskaznicu, cijepljenje stoji 150 kuna. U suprotnom treba ga čipirati i napraviti mu iskaznicu, a tada je cijena oko 260 kuna – kaže Nikola Vidaković. Čip je način identifikacije psa i čipiranje je danas obvezno.

-Čip se u obliku injekcije psu stavlja samo jednom i to s lijeve strane pod kožu u području vrata. Kad pas pobjegne od vlasnika, ako je krivac za prometnu nesreću ili ako ugine na javnoj površini, njegov vlasnik otkriva se pomoću čipa. Znate da je bilo je puno primjera kada se bez nadzora kretao

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće izuzetno je važno

A KT US AU LS NR OE T

prometom, pa ga je udario auto i na autu nastala šteta, pa nitko nije priznao vlasništvo psa bojeći se nadoknade štete vlasniku vozila.

A sada nas nazovu iz Policijske postaje Ludbreg, čitač čipa na ekranu pokaže njegov broj, a u našoj bazu podataka čipiranih pasa odmah vidimo podatke o vlasniku.Doznajemo kako se na ludbreškom području s vremenom nabolje promijenila svijest o držanju kućnih ljubimaca.

-Ljudi su prihvatili da imati kućnog ljubimca znači obvezu.

Sada su u velikoj mjeri psi čipirani, dakle, u našoj su evidenciji, a to znači i da se redovito cijepe.

Ima i dosta kastracija pasa, pa je i razmnožavanje pod kontrolom.

Uglavnom, kultura držanja kućnih ljubimaca je uznapredovala. Zamijetili smo, što posebno raduje, mnogo Ludbrežana mlađe generacije kao vlasnike kućnih ljubimaca, posebice pasa i mačaka koji o životinjama zaista brinu. S druge strane mi u Veterinarskoj stanici Ludbreg-Nova trudimo se svojom ponudom usluga još više približiti našim klijentima koji imaju male životinje. Da bismo poboljšali tu vrstu usluga uposlili smo mladu kolegicu Kranjčec koja je zadužena isključivo za liječenje malih, kućnih ljubimaca. Vlasnici sada ne moraju voziti svoje ljubimce k veterinaru u veće centre, a naš je cilj da budemo što bolji u pružanju medicinske skrbi kućnim ljubimcima.– Dr. Sanja Kranjčec kratko nam je predstavila asortiman u veterinarskoj ljekarni koji se odnosi na kućne ljubimce.

-Izuzev za velike životinje, naša ambulanta, a i ljekarna prilagođene su i potrebama pružanja skrbi malim životinjama i kućnim ljubimcima. U ljekarni smo osigurali kompletan asortiman primjerice za pse, od vodilica do igračaka, do hrane. Osim uobičajene hrane za pse i mačke koja se može nabaviti u svakom šoping centru, ovdje držimo i veterinarske dijete. To je vrsta hrane koja služi kao potpora liječenju malih životinja, dakle,

5

Nikola Vidaković, dr. med. vet., direktor tvrtke s dodacima vitamina i minerala.

Može se nabaviti hrana koja se koristi kod povraćanja, zatvora ili proljeva pasa i mačaka, protiv bolesti kože poput alergija ili neke druge bolesti – kaže dr. Kranjčec.

U dvorištu je uređeno nekoliko novih boksova za smještaj pasa lutalica. Baš je tamo bio jedan 'stanovnik', mješanac koji je izgleda bio uplašen nad svojom sudbinom, čini se bespotrebno.

-Kad građani uoče napuštenog psa ili psa lutalicu i to žele prijaviti, ne zovu nas nego moraju zvati komunalnog redara Pericu Horvata u gradski ured. Nakon toga gradski ured nas službeno obavještava o lokaciji gdje se kreće takva životinja. Čim psa uhvatimo provjerimo da li je čipiran. Ako nije mi stavljamo čip i psa cijepimo protiv bjesnoće. Nakon cijeljenja pas mora ostati kod nas 10 dana u karanteni. U tom razdoblju vlasnik mora

doći po psa. No, ako se vlasnik ne pojavi psa otpremimo u Varaždin i predamo ga udruzi 'Spas' koja vodi azil napuštenih životinja. Mi imamo za područje Grada Ludbrega koncesiju za uklanjanje uginulih životinja s javnih površina, cesta.

Kada se uoči takav slučaj također se mora najprije obavijestiti komunalni redar, a onda ćemo mi zbrinuti lešinu – pojasnio je Nikola Vidaković, direktor Veterinarske stanice Ludbreg-Nova.

Ponovit ćemo da se moraju cijepiti svi psi stariji od tri mjeseca.

Cijepljenje će se nastaviti i tijekom ožujka, a očekuje se da će akcija biti završena tijekom travnja. Ako vas kod kuće ne zateknu djelatnici Veterinarske stanice LudbregNova naći ćete obavijest da psa dopremite na cijepljenje u veterinarsku ambulantu u Ludbreg ili u Veliki Bukovec.

6

U dru ž e nj e obr t ni k a

27. veljače 2015.

Prva žena vodi obrtnike

Helena Par-Crnković, predsjednica Udruženja obrtnika Ludbreg

Po nekima - kad imate 25 onda kao da ste premladi i još morate učiti, a s 55 da ste prestari! Pa kad se dokazivati ako ne s 25, 30 godina? Dajte mladima priliku da se dokažu!

N

a nedavnoj skupštini Udruženja obrtnika Ludbreg na dužnost predsjednice izabrana je Helena ParCrnković, vlasnica Obućarskog, galanterijskog i trgovačkog obrta 'Nikea' iz Hrastovskoga. Tako su obrtnici ludbreškog kraja dobili prvu ženu na čelu Udruženja. Posjetili smo je u radionici koja se nalazi u dvorištu iza obiteljske kuće u Selskoj ulici 166.

-Moji roditelji su pokrenuli obrt početkom 90-ih, mama Štefica je bila pokretač svega i vlasnica obrta. No, kad je bila pred mirovinom našli smo se na prekretnici – hoćemo li obrt ugasiti i zatvoriti ili nastaviti.

Bilo je to 2004., odlučili smo da idemo dalje. U dvorištu smo napravili poslovni prostor i proširili radionicu na 150 kvadrata.

U proljeće čim vremenske prilike dopuste planiramo napraviti još jednu manju halu. Sada isključivo radimo lohn–poslove, šivanje gornjih dijelova obuće, a za jednu austrijsku tvrtku radimo unutarnje dijelove vatrogasnih kaciga – otkriva planove Helena Par-Crnković.

Kako je danas mladoj ženi voditi obrtničku radnju?

-Obveza je puno, a bit će još više kad šestogodišnji sin Filip ujesen krene u školu. Suprug Matija radi u HŽ-u, pa je puno toga na mojim leđima. Bez pomoći roditelja i sestre Jasminke vjerojatno ne bih uspjela. Radni dan mi počne u 5,15 sati, a završava oko 10 navečer. Kad Filipa pospremim na spavanje, vraćam se u ured u sklopu radionice da pripremim ono što treba za drugi dan. Radim sve oko nabave, isporuke, potrebne dokumentacije, carine, 'skačem' kamo treba. Dok me nema priskoči u pomoć sestra Jasminka. Imam četiri radnice, ali ih tako ne zovem već su one 'moje cure'. Mi smo kao mala obitelj, tu popijemo kavu, popričamo i o privatnim stvarima i o poslu, potužimo se jedna drugoj, pa je lakše i ljepše raditi i živjeti.

Ja sam peta zaposlena, a kad ima potrebe uzmem još dvijetri domaće cure koje zaposlim na par mjeseci. Moja je vizija, kad proširimo radionicu, da u proizvodnji specijaliziramo asortiman na maksimalno 2-3 proizvoda.-

Ističe kako joj je velika čast voditi Udruženje obrtnika.

-Komorski sustav sam brzo dobro upoznala, vidiš što valja a što ne, stalno sam nešto pitala i htjela nešto novo. Ubrzo sam postala predsjednica Ceha proizvodnog obrta, izabrali me u komorsku skupštinu županije, pa i u Zagreb na državnoj razini. To što su me izabrali doživjela sam kao ogromnu čast i priznanje za mojih 11 godina rada. Velika je to čast pogotovo kada se zna što je u prošlosti obrtništvo značilo za Ludbreg i koliko je utjecalo na napredak Ludbrega i cijelog kraja. Znam, čeka me puno posla, možda nisam ni bila svjesna koliko, ali vjerujem da mogu pomoći bez obzira na teškoće.Već dulje se obrtništvo nalazi u ozbiljnim teškoćama.

-Kriza postoji, ali vjerujem da konačno ide kraju jer se osjećaju povoljniji vjetrovi. Najteže je proizvodnim obrtima. Ipak je zaustavljen trend zatvaranja obrta. U šest sekcija imamo 320 obrta u sklopu Udruženja obrtnika. Nažalost, danas u samom gradu ima puno oronulih kuća i praznih lokala gdje su nekad bile obrtničke radnje. Na svima je da to popravimo.Najveći problemi?

-Svakako naplata potraživanja i nefleksibilnost Porezne uprave.

Ljudi često dugo čekaju na naplatu obavljenog posla, a ponekad ostanu bez zarade. S jedne strane obrtnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja, a istovremeno Porezna uprava nije spremna pričekati obrtnika da ispuni svoje porezne obveze. Kao da tamo ne postoji želja za dogovorom nego se odmah sjeda na račun, ide u blokadu.

Tad je teško poslovati i vratiti se u normalu. Oni imaju podatke da vi godinama korektno izvršavate obveze, ali ponekad nekima malo 'zašteka' i trebaju vremena da premoste problem. Najčešće nisu naišli na razumijevanje. Kada bi se PU postavila prema obrtniku više kao partner, a ne kao represivni aparat, svi bi imali puno više koristi. Imamo i problem inspekcija. Nametne nam se šuma raznih pravilnika, po našem sudu i puno nepotrebnih birokratskih stvari, kao da uz sve obveze imate viška vremena baviti se tolikom papirologijom. Mi

Helena namjerava pojačati suradnju s Gradom i susjednim općinama

Prva lijevo je Jasminka (sestra), zatim Đuka, Helena, Marijana i Marija s ludbreškog područja smo uočili da su inspekcije najčešće na našem terenu. U kontaktu ste s kolegama s varaždinskog, koprivničkog, čakovečkog područja i shvatite da kod njih nije takav pritisak. Ne bježimo mi od obveza mada su neke od njih teško shvatljive i prihvatljive, no ispada kao da na nekim područjima vrijede drugi zakoni.

Zato se u Ludbregu osjećamo kao poligon za strogoću.

“

na veliki sajam u München 15. i 16. ožujka. Preko mailova i ovim putem pozivamo obrtnike da se prijave za ovu stručnu ekskurziju na sajam u bavarsku metropolu. A u našem uredu u Ulici bana Jelačića koji radi svaki dan od 7-14 sati mogu se dobiti sve informacije oko otvaranja obrta i dobiti pomoć u tom postupku, a postojeći obrtnici dobiti informacije iz ministarstava i komora od županije do državne razine.-

Danas u samom gradu ima puno oronulih kuća i praznih lokala gdje su nekad bile obrtničke radnje. Na svima je da to popravimo.”

Imamo i slučaj da su naši ljudi na sudu zbog onog nameta za kolni prilaz a kazne nisu male. Oni tamo nisu svjesni da kazne od desetaka tisuća kuna mnogim obrtnicima može značiti 'ključ u bravu'. PU i inspekcije moraju shvatiti stanje u gospodarstvu, obrtništvu, društvu.

Trebale bi više imati savjetodavnu ulogu i biti oni koji će pomoći, a ne da su isključivo radi naplate, kažnjavanja. Nije čudno što se ljudi boje otvarati obrte.Kako može pomoći Udruženje?

-Na dosta toga ne možemo utjecati jer se donosi na državnoj razini preko ministarstava, sabora. Mi ćemo preko Županijske i Hrvatske obrtničke komore sugerirati i tražiti određene promjene. Na lokalnoj razini namjeravam pojačati suradnju s Gradom Ludbregom i susjednim općinama našeg kraja, primjerice, vezano na ono što se odnosi na gradske i općinske parafiskalne namete. Dužnosnicima možemo skrenuti pozornost na svoje probleme, a oni bi trebali stati iza nas i to iznijeti na višoj razini. Uvijek smo spremni pomoći svojim sredinama i predstaviti ih na svim događajima, sajmovima u najboljem svjetlu. To je ujedno promocija naših obrtnika, a i Ludbrega kao grada, te cijele regije. Organizirati ćemo stručna predavanja, posjete drugim sredinama da vidimo nešto novo i doznamo iskustva iz drugih regija i država. Eto, pred nama je odlazak

Bližimo se i Danu žena, međunarodnom prazniku. Jeste li vi kao obrtnica doživjeli neugodnosti zbog spola?

-Jesam, bilo je to na početku ulaska u obrtništvo. Neki su na mene kao obrtnicu gledali s poniženjem. I to me strašno pogodilo, kao da ja ne znam razgovarati o poslu. Jednostavno morate naučiti da u tom slučaju prijeđete preko toga. Podozrivo su me gledali i kao ženu i na račun mojih godina.

Po nekima - kad imate 25 onda kao da ste premladi i još morate učiti, a s 55 da ste prestari! Pa kad se dokazivati ako ne s 25, 30 godina. Dajte mladima priliku da se dokažu!-

Ima li vas žena danas dovoljno u gospodarstvu, obrtništvu?

-Trebalo bi nas biti više. Razmišljanja da je uloga žene biti domaćica i majka odavno su prošla.

Tko zna možda je pomalo riječ o stereotipu da žena ima puno posla oko kuće i obitelji, pa ne stigne imati karijeru. Ima i ponešto ljubomore. Najteže je početi.

I mene je u početku bilo strah, prije nisam nigdje radila, mada smo sestra Jasminka i ja rasle uz to kad je mama ušla u posao. Na početku je bilo teže, ali nekako je išlo. Žene su stup koji sve drži kod kuće i na poslu. I ja sve volim imati pod kontrolom. One brže, lakše i efikasnije rješavaju probleme, u najmanju ruku barem su jednako uspješne poput muškaraca. Kad bi u poslovnom, a i političkom svijetu bilo više žena, bilo bi nam bolje. Presudno je imati potporu obitelji, podršku supruga, djece, ostalih članova kakvu ja imam jer inače u to ne bih ušla. Primjerice, mama je začetnica obrta, sad brine o kuhinji i time mi jako pomaže. Žene se možda mogu bolje organizirati nego muškarci. Meni je na prvom mjestu obitelj, pa posao i tek onda društveni život. Trebate imati društveni život jer vam on pomaže da bolje funkcionirate rekla nam je Helena Par-Crnković, prva predsjednica Udruženja obrtnika Ludbreg.

Usprkos puno posla, na prvo mjesto stavlja obitelj

27. veljače AK “Rudolf Fizir” Aeroklub “Rudolf Fizir” Ludbreg, Grad Ludbreg Hrvatski zrakoplovni savez organizatori su najvećeg ovogodišnjeg sportskog natjecanja u Varaždinskoj županiji, Svjetskog prvenstva u zrakoplovnim modelima kategorije F3K, koje će se u Ludbregu održati od 19. do 26. srpnja. Važno događanje predstavljeno je na konferenciji za medije gdje su uz gradonačelnika Ludbrega Dubravka Bilića, zamjenika župana Alena Kišića više o samom natjecanju govorili Danijel Horvatić, natjecatelj i član Hrvatske F3K reprezentacije, Filip Geci, direktor natjecanja, Siniša Križan, direktor događaja i Damir Kosir, član izvršnog odbora Hrvatskog zrakoplovnog saveza i predsjednik modelarske komisije. – Grad Ludbreg je grad bogate zrakoplovne tradicije jer ovdje je rođen Rudolf Fizir, svjetski priznati konstruktor aviona na kojeg smo jako ponosni.

Ponosni smo i na naš klub koji nosi njegovo ime i koji okuplja velik broj mladih ljudi koji se natječu na raznim natjecanjima i u Ludbreg su donijeli mnoštvo medalja i priznanja, a organizacija ovako važnog događaja kruna je njihovog rada.

Grad Ludbreg u potpunosti je stao iza ovoga projekta jer kao grad bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa možemo se predstaviti natjecateljima iz svih krajeva svijeta. Ovo nije samo sportski događaj, već događaj zahvaljujući kojem ćemo se predstaviti mnogima, a nadam se i osvojiti pokoju medalju. Pred nama je još puno pripremnih aktivnosti kako bismo dočekali natjecatelje i druge goste u najboljem mogućem svjetlu. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Aeroklub „Rudolf Fizir“ tijekom 20 godina rada postao je jedan od najtrofejnijih klubova u Hrvatskoj stoga i ne čudi da su odabrani za organizaciju samog Svjetskog prvenstva. Konkurencija je bila jaka, no pored Hong Konga i SAD-a, Ludbrežani su kontinuiranim kvalitetnim radom zaslužili da im se

S V J ETSK O P R V E N ST V O

Ludbreg domaćin Svjetskog prvenstva!

povjeri ovaj zadatak. – Samo natjecanje odvijat će se na livadi kod svetišta. Livadu treba još dodatno urediti kako bi bila adekvatna za samo natjecanje. Natjecanje je složeno, natjecatelji su podijeljeni u grupe, imaju razne zadatke koje odrađuju tokom natjecanja. Jedan od zanimljivijih je istovremeni start kad natjecatelji bacaju model i moraju odletjeti zadano vrijeme. Svi piloti lete isti broj zadataka. Predviđeno je da se u prvih pet dana odradi čim više zadataka, svi lete jednako jer to su zapravo kvalifikacije za zadnji dan.

Dvanaest najboljih ulazi u finale.

Trenutno su krenule preliminarne prijave koje traju do kraja mjeseca a potom idu „prave“ prijave. – objasnio je Filip Geci.

Do sada su održana dva prvenstva, 2011. godine zemlja domaćin bila je Švedska, a 2013. godine Danska. Na zadnjem Prvenstvu sudjelovalo je 300-tinjak natjecatelja iz 27 zemalja svijeta pa se tako i u Ludbregu očekuju reprezentacije iz tridesetak zemalja, od Brazila, Japana, Njemačke, Austrije, Izraela, Novog Zelanda, Poljske, Rusije, Slovenije, Južne Afrike pa nadalje. – Vođeni dobrim iskustvima i komentarima nakon organiziranih natjecanja odlučili smo se prihvatiti ovog posla.

Očekujemo oko 120 pilota i njihovih pomoćnika te članova što dakle znači oko 350 samih sudionika natjecanja. – naglasio je Siniša Križan.

Svjetsko prvenstvo u zrakoplovnim modelima kategorije F3K bit će najveći sportski događaj ikad održan u Ludbregu. Tijekom deset dana Ludbreg će uistinu postati pravi Centar svijeta. – Želim čestitati klubu na kvaliteti kojom su jednom malom Ludbregu osigurali domaćinstvo ovako vrijednog natjecanja. Kad čujemo tko su bili konkurenti, mislim da to dovoljno govori koliko se naš klub cijeni među natjecateljima. No, uz sport tu je i gospodarski aspekt. Ovdje će biti tristotinjak sudionika, a to je prilika za naše ugostitelje i turističke animatore da im pokažu sve

7

Važan sportski događaj nedavno je predstavljen medijima

AK “Rudolf Fizir” tijekom 20 godina postao je jedan od najtrofenijih klubova u Hrvatskoj ljepote naše Varaždinske županije.

Logično je da se i mi kao Županija uključimo u ovaj projekt, jer zdrave projekte valja podržati. – zaključio je zamjenik župana Alen Kišić.

F3K kategorija je kategorija rukom bacanih modela jedrilica koje

Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje:

N A T J E Č A J za dodjelu «Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2013/14. godinu» u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. dvije nagrade za najbolje učenik srednje škole - gimnazije u iznosu od po 1.000 kuna, 2. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole sa četverogodišnjim trajanjem (sve osim gimnazije i strukovne ) – u iznosu od po 1.000,00 kuna, 3. dvije nagrade za najbolje učenike srednje strukovne škole u iznosu od po 1.000,00 kuna, 4. šest nagrada za najbolje redovne studenta dodiplomskog,diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 1.500,00 kuna.

5. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od

2.000,00 kuna, te dodjelu nagrada Rotary kluba Ludbreg za 2013/14.godinu u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. nagrada za učenike srednjih muzičkih škola 2. nagrada za studente muzičkih akademija Pravo natjecati se za nagradu imaju učenici srednjih škola i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (doktorski, specijalistički) za prošlu akademsku godinu s prebivalištem s područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.

su također kontrolirane pomoću daljinskog upravljača. Zbog specifičnog starta modela F3K je jedna od najatraktivnijih kategorija zrakoplovnog modelarstva.

Za potrebe samog natjecanja Grad Ludbreg uložit će oko 100

tisuća kuna u uređenje samog natjecateljskog polja, a najavljeno je i uređenje auto kampa kojeg na nivou Varaždinske županije nema.

Projekt auto kampa kojim će se povećati smještajni kapaciteti prijavljen je i resornom Ministarstvu.

Natječaj je otvoren od dana objave do 20.ožujka 2015. godine.

Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2013/2014. akademske godine koju je kandidat završio.

Popis dokumentacije za kndidate – učenike srednjih škola: a) preslik ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2013/2014. b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju,javni nastupi,izložbe i dr.) c) životopis Popis dokumentacije za kandidate – studente a) preslik ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2013/2014. b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja,objavljeni radovi,izložbe,javni nastupi i dr.) c) starost kandidata, d) životopis e) dekanova nagrada, f) rektorova nagrada Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) a) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti –preslik osobne iskaznice b) preslik ocjena poslijediplomskog studija c) popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2. a3), d) dekanova nagrada, e) rektorova nagrada Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 10 dana od dana zaključenja natječaja.

Svaka osoba može dobiti samo jedanput nagradu iste kategorije.

Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.

Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27 (Hotel Amalija).

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 042/811-433 ili 091 1911993 Rotary klub Ludbreg

8

SREDNJA ŠKOLA

27. veljače 2015.

Srednja škola Ludbreg u istočnoj zgradi starog grada

Jasminka Vugrinec, profesorica u Srednjoj školi Ludbreg Jasminka Vugrinec od prvih je dana u projektu Srednje škole Ludbreg. Mlada Ludbrežanka profesorica je hrvatskog jezika i književnosti, predavač u školi.

Kada ste diplomirali i jeste li dugo tražili posao?

-Diplomirala sam 2010., a potom „vježbala strpljenje“ tražeći posao. S tim iskustvom mogu posvjedočiti da se upornost i trud uvijek isplate. Nakon mnogo molbi i kucanja, dobila sam priliku, najprije u OŠ, a potom i u Srednjoj školi Ludbreg.Koliko je mladim stručnjacima teško naći primjeren posao?

-Nije lako izraziti kako je mladom čovjeku koji hoće ostvariti životni poziv ili zasnovati obitelj, bez posla, ne samo s materijalne strane, nego još više zbog osjećaja praznine i beskorisnosti. No, ne treba odustati niti se obeshrabriti.

Vjerujem da je svaki posao primjeren ako se radi pošteno, požrtvovno i zahvalno, a priliku ćemo susresti ako joj smjelo krenemo ususret. Valja pritom imati i malo vjere.Žalite li možda što ne radite u većoj urbanoj sredini?

-Bilo je za to prilike, ali u ključnom trenutku prevladala je privrženost zavičaju. Iskustvo života u velikoj sredini iznjedrilo je prednosti manjih sredina u kojima je okruženje toplije, ljudi su obazriviji i otvoreniji. Jedan je književnik zapisao da je „gorak tamo zalogaj hljeba gdje svoga nema i gdje bra-

ta nije“, a što onda vrijedi sve ako je čovjek nesretan i sam? Osobno smatram da ljudi uvijek moraju biti ispred karijere. Kada tako živimo, sve se, prije ili kasnije, posloži na svoje mjesto.Kako je raditi u prosvjeti u gradu gdje živite?

-Biti nastavnik odgovorna je i zahtjevna služba, ali ujedno i velika radost, pogotovo kada vidite vedrinu na licima učenika jer su samostalno nešto postigli, u nečemu uspjeli, jer su prepoznali ili je prepoznat njihov talent, kada dobiju priliku ostvariti svoje zamisli, radom nekoga obradovati. Ta ozarena lica su vrijedna težine koju učiteljski poziv neizbježno nosi.Jeste li željeli karijeru početi u prosvjeti?

-Jesam, glavni razlog zbog kojega sam izabrala ovaj poziv jesu djeca i mladi, želeći im pomagati u otkrivanju i ostvarivanju njihove darovitosti i životnih poziva te pružati mogućnost za ispunjenim, radosnijim, boljim i uspješnijim životom, što me osobito veseli.Kako je vama bilo raditi u bivšem prostoru i kako je ovdje? Jeste li i kod djece zamijetili promjene nakon selidbe?

-U novim je prostorima opuštenije. Primjetno je da su učenici sad pažljiviji, sigurniji, slobodniji, zadovoljniji, a i uspješniji. Kod učenika se osjećala napetost, osobito navečer, dok nastava u prijepodnevnim satima pruža više mogućnosti za različite aktivnosti.

Učenici se sada marno uključuju u razne projekte koje usklađujemo prema njihovim interesima.

I to je jedna od prednosti manjih i prisnijih sredina jer otvara mogućnost da se aktivnosti potpuno prilagode učenicima. Tako su učenici osnovali glumačku skupinu u kojoj predano i izvrsno rade, a mladi su novinari upravo tiskali prvi broj školskoga lista. Vrijedno je istaknuti i to što učenici, osobito strukovnog usmjerenja, sami sudjeluju u opremanju i uređivanju novih prostora, a to ih motivira za bolji i predaniji rad.Što Ludbreg kao grad dobiva sa srednjom školom?

-Teško se u nekoliko riječi osvrnuti. Mislim da je najočitija živost koju u grad unose mladi, sudjelovanje i iniciranje raznih zbivanja u kojima njihova domišljatost i kreativnost mogu doprinijeti oplemenjivanju sredine u kojoj djeluju.Smatrate li da SŠ ima budućnost u Ludbregu?

-Uvjerena sam da Srednja škola ima budućnost u Ludbregu. Naši učenici koji svakodnevno razbijaju predrasude o tome kako je Ludbreg premala sredina za srednju školu. Oni svojim uspjesima i zalaganjem na raznim područjima dokazuju suprotno postižući izvrsne rezultate. Mladi doista zaslužuju ovu priliku, uvjerena sam da će je dobro iskoristiti, a nadam se da je ni u narednim godinama novi učenici neće propustiti. -

Sabina Glasovac,

pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta.

Jasminka Vugrinec, prof. u Srednjoj školi Ludbreg od prvog je dana

„Smatram da je Grad Ludbreg lijepi primjer one stare uzrečice: Tko hoće, nađe način – tko neće, nađe izgovor. Ludbreg je pokazao da vrlo jasnom vizijom razvoja obrazovanja i važnosti obrazovanja za gospodarski razvoj nekog grada ili županije, pronađete način da se ista i ostvari. Prvi korak ostvarivanja vizije bio je osnivanje Srednje škole Ludbreg, drugi korak je pružanje mogućnosti da učenici, nastavnici, stručni suradnici borave u svježem i novouređenom prostoru. Ministarstvo ih je u tome projektu pratilo, a naravno da ćemo ih pratiti i dalje kako bi se Srednja škola razvijala u programskom dijelu i uistinu postala pokretač i motor razvoja Grada Ludbrega i cijele županije.“

Riječ srednjoškolaca Gabrijela Kajzogaj: -Idem u 1.E, u novim prostorima naše škole mi je jako lijepo, nisam očekivala da bude tako dobro, sve je novo, nova oprema u učionicama, ima dosta prostora. Sviđa mi se što nam je sve blizu u okolici škole, trgovine, nije hladno, sve je dobro. Jako sam zadovoljna. Sada imamo samo jutarnju smjenu, ali meni je ljepše ići ujutro u školu jer poslije nastave sad nam ostaje puno više vremena i za obveze oko škole i slobodnog vremena. Sve je super, i baš sam zadovoljna.-

O

živjelo je središte Ludbrega mladim naraštajem. U novouređene prostore prizemlja i prvog kata istočne zgrade dvorca Batthyany uselili su srednjoškolci. Njihova prisutnost usred grada osjeti se tijekom prijepodneva – ujutro kad stižu na nastavu, pod odmorima kad u trgovinama kupuju zakusku, pa rano popodne iza zadnjeg sata kada odlaze iz škole. Učenici očito uživaju. I stariji Ludbrežani s puno emocija prihvatili su školu u starom gradu. Jer i oni su tu nekad išli u školu i srušenoj na čijem su mjestu sada pošta i banka.

–Ova sad ima komunalije, tu su sportski tereni. I nama ništ ne fali kaj smo tu išli u školu. Deca kak deca, nekad su malo bučna, razigrana, ali to je mladost. A mladi daju život gradu – komentiraju stariji. Na ulazu škole dočekao nas je dežurni učenik Valentin.

-Nastava je od 7,20-13,35, imamo dva velika odmora po 20 minuta, onda svi navale na aparate za sokove i tople napitke, grickalice – kaže Valentin. Pojasnio nam je gdje se što nalazi, mada su u hodnicima 'putokazi', pa ne možete zalutati. Prostorije imaju puno dnevnog svjetla, dolje su učionice, informatički kabinet, zbornica, tajništvo, mora se urediti mala kantina. Na katu je većina učionica, ured ravnatelja i pedagoga. Uređeni su sanitarni čvorovi. Povijesnu građevinu, nekad pomoćnu gospodarsku zgradu dvorca nikad do kraja uređenu, preurediti u školski prostor prema strogim zahtjevima pedagoškog standarda nije bilo lako ni jednostavno kako se možda očekivalo. Od kolovoza su se tu mijenjali brojni radnici i majstori. Najsloženiji posao bio je rješavanje nedostatka grijanja i sanitarnih čvorova.

–Uvedeno je plinsko centralno grijanje, postavljene su nove električne instalacije, obnovljeni podovi i zidovi, uređeni sanitarni čvorovi, prilazne površine. U proljeće će se urediti fasada. Udrugama i njihovom članstvu koje su tu imale prostore još jednom zahvaljujem što su ustupile prostore uviđajući važnost projekta. A kada jednog dana škola iseli iz ovog prostora novi će korisnici doći u potpuno uređene prostorije s novim instalacijama – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Vrijednost radova je višemilijunska, a zajedno su financirali Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo graditeljstva, te Grad Ludbreg. Varaždinska županija je za školski inventar izdvojila oko 150.000 kuna. Škola ima osam učionica, informatički kabinet, učionicu za kemijubiologiju-fiziku, zbornicu, prostoriju za pedagoga i psihologa, ravnateljev ured, računovodstvo, mala knjižnica koja služi i za dnevni boravak, na ulazu je rampa za invalide. Ukupno 22 prostorije.

–Sada imamo 130 učenika u 5 razrednih odjela, 34 djelatnika i tri pomoćnika u nastavi. U novoj školskoj godini imat ćemo novi smjer Agro gimnaziju.

Karlo Đurašin: -Ja sam iz Koprivnice i svaki dan putujem vlakom u Ludbreg. Vlak u Ludbreg stiže u 6,30 sati i tak oko 10 minuta mi treba do škole, ali ima malo više vremena da se pripremim za početak nastave, čak i zadaću stignem napisati ako treba, hahaha. Nakon nastave vlak za kući ide u 13,30 sati, pa kad imamo 7. sati onda pitam profesore da me par minuta ranije puste na vlak. Škola je OK, nove učionice, uređena zgrada, novi prijatelji, bolje je i ljepše nego tamo u osnovnoj školi gdje smo bili. A i tu smo u centru, pa je sve blizu što god ti treba.

Upoznal sam grad i u Ludbregu mi je super.-

SREDNJA ŠKOLA

27. veljače 2015.

9

Školi novi sjaj starog zdanja

'Odaberi svoju školu' u Ludbregu 9. ožujka

Odličnom i korisnom akcijom u proteklih sedam godina pokazala se kampanja 'Odaberi svoju školu' koju provodi Varaždinska županija zajedno s partnerima, a to su: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Varaždin, Obrtnička komora Varaždinske županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Varaždin i Varaždinska televizija.

Upravo počinje nova osma kampanja u kojoj će se obići svi

Program je jednako vrijedan općoj gimnaziji, ali uz opće predmete od 3. godine učenici biraju dva modela: Ekološka poljoprivreda bazirana na održivom razvoju i Agro ekonomija. Opet će biti smjer ekonomist, također četverogodišnji program, a od trogodišnjih imat ćemo upise u smjer kuharkonobar-pekar, CNC operater za rad na strojevima, te poljoprivredni gospodarstvenik. Djeca s teškoćama opet će se moći upisati u za pomoćnog vrtlara, te pomoćnog kuhara-slastičara. Ovo su obrazovni programi u skladu s interesima djece, roditelja, a i gospodarstva ovog kraja, pa sam uvjeren da ćemo upisati veliki broj djece. Dakako, i zbog pogodnosti koje nudimo, a to su organizacija prijevoza za učenike-putnike, subvencija za školsku kuhinju, visoka kvaliteta nastave, obavljanje praktičnog dijela u Ludbregu – kaže Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole. Preseljenje đaka u stari grad i službeno otvaranje škole u novom prostoru službeno je obilježeno 20. veljače koji je proglašen Danom škole i otvorenih vrata. To je prigodom nove prostore razgledali mnogi uvaženi gosti, kao i građani.

Svečanom otvorenju nazočila je S. Glasovac, pomoćnica ministra Janja Djura: -Idem isto u 1. E, a inače sam iz Ludbrega. Lijepo je imati vlastitu školu, a ovo je sada naša škola, tu smo samo mi. Sve je novo, novi namještaj, inventar, klupe stolice, ploče. I sve nam je u gradu jako blizu, dok smo bili tamo u osnovnoj školi onda si nekako na kraju i nije bilo ničega oko zgrade. Idem u dućan, pekaru. Uopće mi ne smeta što je ova zgrada jako stara, to se uopće niti ne vidi. Bilo bi dobro da imamo malu kantinu da na miru pojedemo sendvič. Puno mi je ljepše što idemo u školu samo u jutarnjoj smjeni jer imamo za sve puno više vremena i za sebe.-

gradovi u županiji i nekoliko općina odnosno bit će provedena u deset sredina.

Predstavljaju se sve srednje škole na području Varaždinske županije, pa će učenici osmih razreda osnovnih škola i njihovi roditelji lakše odabrati školu za upis u ljeti jer će predstaviti programe i zanimanja svih srednjih škola.

Na raspolaganju je oko 2.200 mjesta u prvim razredima u 14 županijskih srednjih škola što je

dovoljno mjesta za sve jer osme razrede završava oko 1.830 đaka.

Posljednjih godina kampanja je započinjala u Ludbregu, a tako će biti i sada.

U Ludbregu će biti održana u ponedjeljak 9. ožujka u sportskoj dvorani Osnovne škole Ludbreg s početkom u 18 sati kada će se osmašima Ludbrega i čitave okolice, te njihovim roditeljima predstaviti sve srednje škole u županiji, a prva će na redu biti Srednja škola Ludbreg.

Učenici napokon u novouređenom prostoru

Srednjoškolci su posebno zadovoljni što su u samom centru grada Filip Bajsić: -I ja sam iz Ludbrega. Meni je jako drago što smo se preselili iz zgrade osnovne škole u svoju posebnu zgradu, što imamo vlastitu školu i novouređene prostore. Tu imamo i više slobode, a i čini mi se i više prostora. Sad nastavu pohađamo samo prijepodne, a lakše je i ljepše ujutro.

Je, prije sam puno dulje spavao, a sad moram rano ustati. No, nema veze jer sad imam slobodno cijelo popodne, pa i večer za svoje razne aktivnosti. Sve je dobro, nemam nikakvih primjedbi i ništa ne bih mijenjao. -

Nikolina Bestijanić: -Učenica sam 1. razreda, a živim u Karlovcu. Putujem u Ludbreg autobusom, moram ustati oko 6 jer mi autobus dolazi u 6,22. Nakon nastave koja završava u 13,35, autobus za kući kreće u 14,10 sati, pa stignem bez žurbe. I meni je ljepše što smo sad u jutarnjoj smjeni, jer stvarno vam ostaje puno više vremena da kod kuće sve stignete, a i više je slobodnog vremena. Škola, zgrada jako mi se sviđa, sve je super. Pod velikom odmorom izlazimo prošetati po trgu, sve je blizu ako trebam nešto kupiti u trgovini, gradska knjižnica nam je preko puta.-

10

DOGAĐAJI

27. veljače 2015.

Brojna publika na ovogodišnjem fašnjaku

Dječji vrtić Radost u povorci

Sudjelovao je i Dječji vrtić Iskrica

Ludbreški Fašnjak 140. put

Jedna od najstarijih ludbreških tradicija svakako je Ludbreški Fašnjak koji je ove veljače održan 140. put. Isto toliko puta održani su i fašnički svati kao posebnost našeg Fašnjaka. Na Fašnik dozvoljeno je gotovo sve i nitko se ne bi trebao ljutiti jer oni koji se vole maskirati običavaju reći: 'Bedaki se glupiraju cijelu godinu, a pametni samo na Fašnjak'. Fašničke svate teško je opisati jer su svake godine iznova originalni. Mladenka je obavezno visoka, prsata, privlačna i uredno našminkana. Ona je u stvari maskirana muška osoba u vjenčanici. Mladenec je povučen, žgoljav, nizak rastom, kojemu glava doseže tek do mladenkinih prsiju i kojemu su mladenku dogovorili roditelji. Tu su klencar i klencarica oboje muškog roda te roditelji koji moraju mladencima dati blagoslov, župnik, neobični kumovi i druga rodbina. U svatovima je naravno i stari djed koji na klimavim nogama želi sudjelovati u svatovskom plesu unatoč škripa-

vim zglobovima. Treba pohvaliti članove udruge za sport i rekreaciju 'Gornji grad' koji su veći dijelom preuzeli gotovo sve uloge u fašničkim svatima.

Fašnička nedjelja započela je budnicom kada su već prve zrake Sunca učinile zimsko jutro ljepšim. Budnicu su kao i obično odradili bubnjari Črnog mačka. Poslijepodnevni program održan je po prekrasnom vremenu uz poneki nalet vjetra koji je davao do znanja da smo još u zimi. Prije formiranja povorke, zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić u svom je uredu primila izaslansvo maškara. Po dolasku povorke na trg u 15 sati i 13 minuta ključeve grada maškarama je predala dogradonačelnica Vera Jadanić, a zatim je podignuta fašnička zastava i proglašena Fašnička republika. Program je nastavljen predstavljanjem maskiranih grupa i pojedinaca. Nastupila su i djeca iz ludbreških dječjih vrtića Iskrica i Radost te mlađi uzrasti ludbreških mažoretkinja. Za sve

Nastupile su i Ludbreške mažoretkinje

Zamjenica V. Jadanić predaje ključeve grada

Tihomir Bendelja ponovo najbolji Na 15. državnom prvenstvu u twirlingu koje se krajem veljače održalo u Solinu, Tihomir Bendelja osvojio je prvo mjesto u kategoriji rhythmic twirl.

Također predstavnice Twirling kluba Ludbreg, Marija Kirić i Aleksandra Kučeković osvojile su treće mjesto u kategoriji parova.

Vrijedno je napomenuti da su izvedene koreografije bile u aranžmanu Tihomira Bendelje. Organizator ovoga prvenstva bio je Hrvatski twirling savez.

Natjecalo se dvanaest timova i stotinjak natjecatelja iz cijele Hrvatske koji su bili podijeljeni u tri dobne skupine u petnaestak kategorija. Državno natjecanje ujedno su i kvalifikacije za svjetsko twirling natjecanje koje će se ove godine održati u Italiji.

maskirane sudionike bile su osigurane krafne, čaj i kuhano vino. Ove godine tombole nije bilo.

Poslije izvršenja presude i izvršenja kazne nad glavnim krivcem za sve nedaće u prošloj godini Fašnikom, pročitana je šaljiva kronika o najvažnijim događanjima u gradu i okolici tzv. 'Vrabec'. Čitanje Vrapca pozorno je slušao i predsjednik 'Črnog mačka' Stanko Žnidarić.

-Broj ljudi je bio iznad očekivanja, a to je prvenstveno zato jer smo uspjeli animirati puno djece koja su se maskirala. Mali maškari su došli s roditeljima, a mnoge su došli gledati djedovi i bake. Vidim da se mališani odlično zabavljaju, a čini mi se da se našeg 'črnog mačka' i ne boje baš previše. Odraslih maškara je bilo nešto manje jer su danas maškare gotovo u svakom gradu. Pristigla je tek srednje velika skupina maškara iz fašničke udruge 'Maska' iz Ivanca te nekoliko manjih skupina iz okolnih mjesta. Iz Slovenije su bile najavljene

Križni put mladih Varaždinske biskupije 21. i 22. ožujka

dvije grupe koje ipak nisu došle jer se u Ptuju održava centralna fešta maškara – rekao je Stanko.

Kao i prošle godine Fašnjak je obilježen većim dijelom domaćim snagama i to samo jedan dan na fašničku nedjelju, ali ne i u utorak na sam Fašnik kao što je to bio običaj u nekim boljim vremenima. Za opuštanje od svakodnevice zaslužni su pokrovitelji Grad Ludbreg i Turistička zajednica te naravno udruga 'Črni maček ludbreški' kao glavni organizator fašničkih spelavanja. Ove godine sve je bilo u znaku broja 13 pa je tako budnica započela u 7 h i 13 min, okupljanje je zakazano za 13.13 pa sve do 14.13, a povorka maškara je od stadiona Podravine krenula točno u 14.13. Zašto je to bilo baš tako to ne znaju ni sami organizatori (neki su bili mišljenja da je trebalo u 2015. godini biti sve u znaku broja 15), a nije ni bitno jer na Fašnik važno je 'prodati' dobru foru te ostati 'neotkriven' pod krinkom. (dv) Obitelj Najman iz Vrbanovca

Proglašenje fašničke republike

Prijave do 10. ožujka

Križni put mladih Varaždinske biskupije ove će godine biti održan 21. i 22. ožujka, dakle, tradicionalno vikend uoči slavlja Cvjetnice. Lijepa tradicija započeta prije 14 godina, pa će sada biti jubilarni 15. Križni put.

Korizmom se odricanjem, dobrim djelima, molitvom i žrtvom pripremamo za proslavu Isusovog uskrsnuća.

Smisao dvodnevnog hodočašća je žrtva, od učesnika traži poniznost, molitvu i razmišljanje kroz zajedništvo i druženje.

Poruka ovogodišnjeg hodočašća je moto: 'Silom Slave Njegove', a himna 'Jerihonske zidine'.

Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije odredio je trasu i mlade hodočasnike očekuje obilazak župa Gornjovaraždinskog i Donjevaraždinskog dekanata. Početak je u Ivancu kod župne crkve sv. Marije Magdalene, a nastavak župama ivanečkog kraja, te će mladi upoznati sakralne, kulturne i prirodne znamenitosti i ljepote tog dijela Hrvatskoga zagorja. Prvi dan hodočašća završit će u Vidovcu gdje će biti noćenje. Dan kasnije hodočašće će se nastaviti župama prema Varaždinu i završiti svetom misom u varaždinskoj katedrali.

Posljednjih godina na manifestaciji sudjeluje više stotina mladih, a sada će možda biti i više. Kako je sada mala obljetnica manifestacije, Ured za pastoral mladih poziva mlade da se prijave, ali da potaknu i pozovu nekadašnje sudionike hodočašća odnosno one koji su bili učesnici Križnog puta mladih biskupije od samih početaka.

-Tako bi ovog puta sada možda već i obiteljski ljudi zajedno s mlađim generacijama prigodno obilježili obljetnicu. Krenite s duhovnim i fizičkim pripremama, pozovite prijatelje, prijavite se u svojim župama i pridružite nam se na jubilarnom Križnom putu mladih naše biskupije gdje vas očekuje osobito duhovno bogatstvo i brojna iznenađenja! Učinimo i ove godine svoj korizmeni hod blagoslovljenijim i plodonosnijim!– ističu u pozivu iz Ureda za pastoral mladih naše biskupije.

U hodočašću mogu sudjelovati samo stariji od 15 godina, za dvodnevno pješačenje potrebna je udobna i čvrsta obuća, udobna odjeća, te isključivo ruksak za najnužnije stvari.

S A S V I H ST R A N A

27. veljače 2015.

LUDBREŠKO SUNCE Povodom Dana zaljubljenih u Kuću Sunca već tradicionalno navratili su učenici Medicinske škole iz Varaždina. Posjet je to kojeg svake godine organizira profesorica Nataša Vuković. U Kući Sunca učenike i njihove profesorice primila je predsjednica udruge Ruža Zlatar, koja je upoznala učenike s radom i projektima Kuće Sunca te zahvalila učenicima i profesoricama na dugogodišnjoj suradnji i prijateljstvu.

Učenici Medicinske škole darivali su korisnike Kuće Sunca prigodnim poklonima dok su pak korisnici uzvratili plesom kojeg su izveli članovi Folklorne skupine Ludbreško sunce. Učenici su, kako su sami rekli, postali bogatiji za jedno predivno iskustvo i saznanje kako je za sreću ponekad stvarno potrebno malo - iskren osmijeh, topla riječ i stisak ruke prijatelja.

Inače, krajem prošle godine održana je izborna-izvještajna skupština Ludbreškog sunca. Za predsjednicu udruge u sljedećem mandatu ponovno je izabrana Ruža Zlatar.

Planova i projekata za ovu godinu ima pregršt, a vjerujemo kako će se još i povećati.

NAJAVE „Za tetu Miru“

KUD „Anka Ošpuh“ i ove godine priređuje tradicionalni koncert „Za tetu Miru“. Iako je koncert obično na rasporedu u veljači ove će godine biti održan prvog dana u ožujku. Prilika je to da se bivši i sadašnji članovi prisjete Mirjane Bošnjak koja je tri desetljeća aktivno djelovala i razvijala kulturno-umjetnički amaterizam u Ludbregu. Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega. naime, 1977. se priključila novoosnovanom KUD-u sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka, a ubrzo se uključuje i u druge sekcije. U nekoliko mandata bila je predsjednica Društva. Inače, ovogodišnji je koncert 10.po redu, a održat će kao što smo već spomenuli 1.ožujka u 18 sati u prostoru kinodvorane.

Abeceda kuhanja - s kuhačom

U Selniku se nedavno priredilo druženje ljubitelja kulinarstva. Uz glavnu organizatoricu ovog susreta Biserku Stančin i uz pomoć Aktiva žena Selnik i Narodne stranke-reformisti mnogobrojni uzvanici i posjetitelji proveli su lijepe trenutke druženja u razgovoru, kavici i finim kolačima. Okupilo se oko stotinjak posjetitelja iz Selnika, obližnjih mjesta i Ludbrega.

Sudjelovali su kao gosti poznati kuhari profesionalci ili pak zaljubljenici u kuhanje. Primjerice, gost je bio Damir Crleni, poznati "zlatni kuhar" i šef kuhinje Hotela Turist Varaždin, ujedno i dugogodišnji predsjednik Udruženja kuhara Varaždinske županije. Dakako, tu je bila vrlo uspješna i nagrađivana kuharica Grozdana Bohorč iz ludbreškog restorana Fantasy, zatim Vanja Orban učenik koji postiže zapažene rezultate na natjecanjima, a praktikant je kod Grozdane Bohorč. Nadalje, Biserka Zlatar, vlasnica i kuharica ugostiteljskog objekta "Paris" Ludbreg, Trezika Petrinić domaćica iz Globočeca, Željka Namesnik voditeljica kulinarske emisije "Kuhanje je uvijek u modi " i autorica dviju kuharica Radio Ludbrega.

Gosti su se kratko predstavili, rekli nešto o svom radu i o ljubavi prema kuhanju. Kako je to bio prvi ovakav susret, svi su zainteresirani za nastavak ovog projekta, ali i da sudjeluju s kuhačom za štednjakom u pripremi jela.

Posjet ovom zanimljivom događaju bio je iznimno velik, pa su organizatori izrazili želju da ponovo okupe ljubitelje domaće kuhinje, uz podršku žena iz Selnika, Kreše Horvata predsjednika MO Selnik, te Biserke Stančin.

Druženje je to i za one koji o kuhanju sve znaju, a još uvijek žele naučiti nešto novo, kao i za one mlade koji tek rade svoje prve kulinarske korake. U Selniku su bile okupile mnoge kuharice i domaćice, a među njima bila poznata i omiljena „gazdarica“ iz Selnika Dijanušić Jelica. Ona je dugi niz godina pripremala za svatove, obiteljske i razne druge svečanosti.

Jelka ili teta Jelica kako je mnogi znaju kaže da je kuhanje za

Dan zaljubljenih u Kući sunca

Ibrica Jusić u Ludbregu

Povodom 8. ožujka – Međunarodnog dana žena u Ludbregu će koncert održati Ibrica Jusić. Ludbreškoj će publici Jusić predstaviti presjek svog 50-godišnjeg umjetničkog djelovanja, pod egidom 'Ibričin vremeplov – 50. godina rada'. Legendarni dubrovački kantautor Ibrica Jusić nastupit će na sam Dan žena, 8. ožujka u kinodvorani. Koncert počinje u 20 sati. Ulaznice, po cijeni od 30 kuna, mogu se kupiti u tajništvu POU-a „Dragutin Novak“ ili u prostoru Radio Ludbrega. Supokrovitelj ovoga koncert je Grad Ludbreg.

Forum žena SDP-a Ludbreg i ove će godine tradicionalnom proslavom obilježiti Međunarodni dan žena.

Proslava će se održati u subotu 7. ožujka u hotelu Crnković s početkom u 18 sati. Za dobru zabavu pobrinut će se grupa Kontrast. I ove godine neće izostati brojnih zanimljivih sadržaja a sve s ciljem da se prisjetimo hrabrih žena koje su se odlučile boriti za svoja prava.

Kotizacija je 60 kuna po osobi u što je uračunat aperitiv i večera.

Druženje uz kavu i kolače

svatove jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih poslova.

Danas ima 75 godina i još je uvijek vitalna i druželjubiva, omiljena u Selniku, ali i u rodnoj Strugi: -Udala sam se za Tomu i došla u Selnik kad mi je bilo 20 godina. Kao mlada snaha učila sam kuhati od svekrve, a kasnije sam s puno volje pomagala Mariji Hrelja, poznatoj gazdarici iz Selnika. Uz nju sam mnogo naučila, a s godinama rada postala samostalna gazdarica koju su za pripremu svojih svatova htjeli mnogi iz okolnih mjesta, a posebice iz rodne Struge – priča Jelica. Pripremala je svadbene svečanosti više od četrdeset godina.

-Za takav posao treba biti dobro organiziran, izračunati koliko se jela i kolača priprema, te koliko se namirnica mora pripremati za svadbu prema broju svatova. Svadbe su se nekad održavale uglavnom dva dana, pa je bilo 300-400 uzvanika – kaže teta Jelica. Nemoguće je nabrojiti sva jela koja je pripremala, ali sve počne od svatovske juhe od domaćih kokoši i s rezancima, kuhanog mesa s hrenom, svinjske pečenke s mlincima ili hajdinskom kašom, pohanog mesa i zelene salate, odojka, šunke, sarme, gulaša…

-Pripreme su započele još u nedjelju, tada bi radile rezance, a od ponedjeljka smo počele raditi suhe kolač. Svakodnevno se radilo od osam ujutro do pola devet navečer, a najmanje 5 žena mi je trebalo pomagati. No, sve bi počelo 2-3 mjeseca prije svadbe dogovorom s domaćinima oko namirnica, mesa, povrća i svega ostalog, do namirnica za kolače. Uvijek je trebalo imati obzira prema obitelji-domaćinima, njihovim materijalnim mogućnostima, tako da se bude svega i da svi budu zadovoljni – kaže Jelica.

Ona je imala mnoge obaveze i u svom domaćinstvu, tako da je najprije obavila kućne poslove, nahranila i pomuzla kravice, pa otišla na pripremu svadbe. Bilo je to dosta naporno, ali je sve bilo lakše uz potporu supruga i obitelji. Obveze su trajale

11

cijeli tjedan, pa nakon ručka i večere na dan svadbe, a i cijele noći. No, nedjeljnu jutarnju misu ujutro nikad nije propustila.

Gazdarica je imala veliku odgovornost, a trebala je biti spretna, snalažljiva i brza, a što teta Jelka kaže „bez volje nema ništ“.

-Za svadbe se prosječno pripremalo 10-12 torti. A jednom sam po želji mladenaca i roditelja iz Sesveta pripremala za svadbu 107 vrsta kolača i 27 torti!!!Radila je i za krstitke, pričesti, rođendane, pomagala je i kuhala u Selniku kad je trebalo za različite prigode, štrukle za nogometaše... Kao gazdarica jako je cijenjena i omiljena, pa je i ponosna što su svi bili zadovoljni njenim radom. S posebnim ponosom ističe pjevanje u župnom zboru u Ludbregu u kojem je bila uključena četrdeset pet godina. Jako je veseli što je i u Selniku osnovan crkveni zbor u kojem s radošću pjeva s još 20-ak žena. Željka Namesnik

12

S A S V I H ST R A N A

'Stare sorte jabuka u Hrvatskoj', knjiga Pavla Kovačića Jabuku smatramo kraljicom naših voćnjaka, kod nas je najzastupljenija vrsta voća. Još su je u prošlosti smatrali najzdravijim voćem i vladari naređivali njezinu sadnju. Jer od svega voća ima najširi spektar, bogata je hranjivim sastojcima potrebnima našem tijelu, sadrži vitamine, minerale, voćne kiseline, vlakna, pektine. Poslovica kaže: ako pojedeš jabuku za počinak, tvoj liječnik mora prositi ručak! Ona pomaže u probavi, potiče rad imunološkog sustava, omogućuje taloženje masti u jetri, štiti od karcinoma, te pojave drugih tegoba i oboljenja.

Plod osvježavajućeg, kiselo-slatkastog okusa i svojstvene arome po sortama se razlikuje po okusu, slatkoći, kiselosti, sočnosti.

Procjenjuje se, naime, da u Hrvatskoj ima oko 5.000 tisuća sorti jabuka. A još više o jabukama, točnije o starim sortama jabuka mogli su doznati posjetitelji na promociji knjige "Stare sorte jabuka u Hrvatskoj" autora Pavla Kovačića.

Uvidjevši da na tržištu gotovo uopće nema knjiga o starom voću, a i na nagovor brojnih poznanika odlučio je objaviti par knjiga na temu starinskog voća. Želja mu je da svoja saznanja podijeli sa širom javnošću. Sve je započelo 2010. godine kada kupuje zapušteno imanje u obližnjem Cvetkovcu kod Rasinje, te započinje lijepu priču o starim sortama voća. Bez pomoći partnerice Zdenke Horvatić to bi bilo teško ostvarivo. U pet godina oni su stvorili bajku za Guinnessovu knjigu rekorda.

-U prvoj knjizi opisano je 50-ak

27. veljače 2015.

Priča o najrasprostranjenijem voću našeg kraja

sorti jabuka s fotografijom i kratkim opisom. Planiram objaviti nastavak knjige o jabukama, ali i sve o kruškama i ostalom hrvatskom voću. Imam puno životnog iskustva o uzgoju i cijepljenju voća, a putujući Hrvatskom u potrazi za ljekovitim biljem, bio sam razočaran što ima puno stabala koje vape za pomoći u očuvanju vrste. Baš je Podravina bogata starim sortama. Moj dio posla je pronalaženje mjesta i voćke, razgovor sa domaćinom kako bi čim više saznao o pojedinoj voćki, uzimanju uzorka, ploda ili plemke. Ne mogu vam opisati koliko je lijep osjećaj kada vidite koliko si iskreno sretni, oduševljeni da mogu ispričati svoju priču i da će netko produžiti život nečemu što su proživjeli – piše Pavao u knjizi.

Pavao Kovačić-Palči, po prirodi je inovativna, radoznala osoba i mnogi ga znaju kao čovjeka nemirna duha. Od najranije mladosti izmišlja novotarije, kao inovator dobivao je priznanja i nagrade s raznih područja. Već dugo, 40-ak godina, bavi se i ljekovitim biljem, te kaže da je to neiscrpno područje jer svaki put dozna nešto o bilju i biljnim ljekovitim pripravcima.

Mnogi se pitaju zašto uslijed takve ponude sadnica treba saditi baš stare sorte jabuka?

-Zbog velike važnosti čuvanja starih sorti voćaka. Počeo sam s vođenjem evidencije i fotografiranjem starih nasada voćaka i plodova. Skupio sam preko tisuću vrsta starih sorti voća. Od toga sam nacijepio oko 500 vrsta na podloge divlje jabuke i kruške. Matičnjak

Knjiga “Stare sorte jabuka u Hrvatskoj” predstavljena je u ludbreškoj knjižnici planiram širiti svake godine. Sakupio sam također i priličan broj starih sorti trešnje, višnje, mušmule, murve, marelice i breskve. Na svu sreću, osjećam da sve više ljudi želi na okućnicama saditi stare sorte voća koje ne treba špricati, tim ljudima treba pomoći da dobiju ono što su imali njihovi preci. Starinske sadnice su sadnice života i dar za generacije, skoro svaki ima svoj „ficlek“ zemlje gdje može posaditi voćku sa koje će iz godine u godinu brati zdrave i ekološke proizvo-

de – naglašava Kovačić.

U svom obilasku mnogih krajeva Hrvatske susreo se s istinskim ljubiteljima starih sorti voćaka, pa je od njih puno saznao. Bilo je tu i vrlo zanimljivih susreta i vrlo mudrih izreka.

-Veli mi jedan čovjek star 90ak godina. „Sinek, voćku sadi kraj kuće jer zaklanja od sunca, žege, vjetra i oluja, listovi čiste zrak, a korijen zemlju, pa tako čini ukućane zdravijim“. Zato čuvajmo našu povijest i živimo zdravije, te

pomozimo svi zajedno očuvanju starih sorti, posadivši barem jednu voćku. Eto, pozivam sve koji trebaju pomoć kod cijepljenja voćaka da me nazovu, rado ću svojim savjetima pomoći i svakome pokazati kako raditi – poručuje Pavao Kovačić-Palči.

Stiže proljeće, bliži sve vrijeme sadnje novih sadnica voćaka. Pa, zašto ne zasaditi staru sortu jabuke? I uživati potom u ukusnim sočnim plodovima. Željka Namesnik

27. veljače 2015.

Varaždin i regija Sjever u zajedničkoj inicijativi Ludbreg se pobliže upoznao s pripremama za kandidaturu i konceptom kandidature Varaždina s još devet gradova regije Sjever, među kojima je i Ludbreg, za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Natječaj je Ministarstvo kulture otvorilo još prošloga lipnja, a sada polako ističe rok za podnošenje prijava. Europska prijestolnica kulture jedna je od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi. Projekt traje od 1985. godine kako bi se istaknulo kulturno bogatstvo Europe, zajedničke povijesti i vrijednosti europskih naroda. Titulu Europska prijestolnica kulture dosad je ponijelo 40 europskih gradova, a 2020. titulu će nositi po jedan hrvatski i irski grad.

-Titula zaista nosi jako mnogo, konkretne rezultate i boljitak za lokalno stanovništvu što potvrđuju primjeri svih gradova koji su bili proglašeni za EPK. Nije tu samo stvar o obogaćivanju kulturne ponude i života u toj sredini već i konkretno profita, rasta BDP-a, razvoj turističkih potencijala, razvoj mnogih djelatnosti i javljanja novih djelatnosti, zbog zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta, jačanja imidža prema potencijalnim investitorima i ulagačima u sredini. Zahvaljujući tituli ti su gradovi ostvarili značajne kulturne, društvene i gospodarske koristi, dugoročno su izmijenili sliku grada i poboljšali kvalitetu života građana te postali prepoznatljivi na kulturnoj karti Europe. Svaki grad koji je nosio titulu doživio je masovni dolazak posjetitelja domaćih i stranih, a radi se o brojkama koje ne možemo ni zamisliti. I u Varaždinu i Ludbregu imamo velike manifestacije, ali se ne mogu mjeriti s milijunima posjetitelja programa i stotinama tisuća turista koji dolaze u Europsku prijestolnicu kulture. Svaki uloženi euro višestruko će se vratiti. Varaždin je nositelj, ali ne može sve

K U LT LTURA

13

Za titulu europske prijestolnice kulture 2020 imati, ima i Ludbreg svoje projekte kao i drugi gradovi partneri i moramo se međusobno nadopunjavati. Kad spojimo kreativne programe i projekte hrvatskoga sjevera dobit ćemo spoj nespojivog što je slogan naše kandidature – pojasnio je Raymond Rojnik, voditelj projekta kandidature Varaždina i gradova regije Sjever.

Devet cvjetnih latica na logu simbolizira devet partnera Varaždina - Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ivanec, Lepoglava, Krapina, Koprivnica, Čakovec, Prelog, te Ludbreg.

-Ludbreg daje čvrstu potporu ovom projektu. Za nas je to velika prigoda da u zajedničkom projektu predstavimo svoju bogatu kulturnu baštinu, da bolje i brže razvijemo kulturnu i turističku ponudu.

Svjesni smo kako bi to moglo donijeti gospodarske i društvene koristi našem gradu. Pozivam ustanove u kulturi, naša brojna društva i udruge, te pojedince da predlože svoje programe i kreativne ideje koje bi na bilo koji način mogle pridonijeti uspjehu kandidature, a i promociji grada – istkao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Najavljuje se da bi možda do 10-ak hrvatskih gradova moglo podnijeti kandidaturu, ali voditelj projekta za Varaždin i regiju Sjever kaže: -Posjetio sam niz europskih gradova koji su se u prošlosti kandidirali, pa iz iskustva tvrdim da u ovoj fazi nisu tako daleko s pripremama i imaju takve potencije kao mi. Uvjeren sam zato da imamo velike šanse da Varaždin sa svojim partnerima-gradovima dobije titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine – tvrdi Rojnik.

Rok za predaju prijavnice je 17. travnja, a nakon toga slijedeći prvi krug u kojem će otpasti većina kandidata. Grad koji će dobiti titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine proglasit će se u veljači iduće godine.

PRIČE ZA LAKU NOĆ U OŽUJKU 4. ožujka – Sven Nordqvist: „Gužva u povrtnjaku“ 11. ožujka –„Pčelica Maja i kraljičina pustolovina“ 18. ožujka – Jose Moran: „Slon i velikodušnost“ 25. ožujka – Sven Nordqvist: „Pustolovine malog crva“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Radio Ludbreg

Vrelo nadahnuća nastavlja se i ove godine

Radio Ludbreg pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega objavio je 3. natječaj duhovno-religioznog stvaralaštva “Vrelo nadahnuća” 2015 za kratke književne vrste i glazbene radove. Na natječaj se mogu slati isključivo neobjavljivani i javno neizvođeni radovi duhovno-religiozne tematike. Autori na natječaju mogu sudjelovati s po jednim radom u svakoj od dviju kategorija. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Najuspjeliji i najistaknutiji radovi po izboru stručnog ocjenjivačkog suda bit će nagrađeni. Izabrani radovi bit će javno izvedeni na književno-glazbenoj večeri u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje 2015. Bit će, također, objavljen zbornik radova s audio zapisom skladbi, a 15 autora s najuspjelijim radovima biti pojedinačno predstavljeni u programu Radio Ludbrega u posebnim emisijama.

Ludbreg daje čvrstu potporu ovomu projektu

Brojni zainteresirani upoznali su se s pripremama

R. Rojnik, voditelj projekta

Sjajni mladi glazbenici

Osnovna glazbena škola “Ivan Padovec” Novi Marof organizirala je tradicionalno natjecanje “Mladi Padovec” na kojem su sudjelovali učenici Glazbenog odjela Osnovne škole Ludbreg i postigli vrijedne rezultate. Prvu nagradu osvojili su Ivan Paska (truba) i

Angela Mesarić (klarinet). Drugu nagradu osvojili su Timon Kovačić (truba) i Filip Martinković (truba), a treća nagrada pripala je Svenu Glavaku (truba). Mentori učenicima su Marko Prepelić (truba), mag. art i Nikola Šincek (klarinet), prof.

14

SP O R T

Zadrugar, Plitvica i Sloga uoči nastavka nogometne sezone

27. veljače 2015.

Zadržati ligaške statuse, a Sloga sanja i kup

Zadrugar iz Hrastovskoga i Plitvica iz Selnika predstavnici ludbreškog nogometa u Međužupanijskoj ligi Varaždin-Čakovec, a Sloga iz Slokovca u Prvoj županijskoj ligi ŽNS-a Varaždin, marljivo se pripremaju za predstojeći drugi dio sezone koja počinje 7. ožujka. Ako posebno izdvojimo hrvatskog trećeligaša Podravinu, ovi su klubovi perjanice ludbreškog nogometa.

Nakon prvom dijela priprema koji se temelji na podizaču snage i izdržljivosti drugom dijelu veljače klubovi su počeli s odigravanjem pripremnih utakmica.

Plitvica

Sloga

Što bi dala Plitvica iz Selnika da ima takvu bodovnu zalihu kao Zadrugar?! A ona je s 10 bodova na 16-om mjestu, samo je Ivančica ispod njih. U Selniku se nisu predali, pa je kod njih bilo najprometnije u zimskom prijelaznom roku.

Za trenera su doveli Dražena Dlaku, znalca s bogatim igračkim iskustvom u višim ligama.

Otišli su Sakač i Štabi. Došli su provjereni kvalitetni igrači kao što su bivši igrač Podravine Mario Kranjec koji je zadnju sezonu igrao u Kotoribi, zatim Krstitović iz Imbriovca, Medved i Kapusta iz malobukovečkog kluba, Vucković iz Zadrugara, Grabarić iz Podravine. Dejan Međimurec napokon se oporavio od teđke ozljede zbog koje je izgubio godinu dana neigranja. Sasvim sigurno bi on mogao biti možda i veliko pojačanje u odnosu na jesen, ali će se tek vidjeti je li duga pauza ostavila traga na početku povratka.

-Cilj je ostati u Međužupanijski ligi. Znamo da nas čeka velika zadaća. Zato smo i doveli pojačanja. Imamo dobar raspored na početku i ako taj uvodni dio bude dobar uhvatit ćemo priključak s ostalima.

Optimisti smo. I u upravi kluba su bile neke promjene u cilju boljeg funkcioniranja nego prije. Zadnja provjera bit će protiv Mladosti iz Koprivničkih Bregi – kaže Krešo Horvat, predsjednik Plitvice.

U Selniku u 1. kolu 7. ožujka gostuju Preložani, potom se ide u Jalžabet, pa dolazi Ivančica, a to su izravni suparnici. Nakon toga na redu je lokalni derbi sa Zadrugarom.

Sloga iz Slokovca jedini ludbreški 'mohikanac' u 1. ŽNS ligi. S 19 bodova osvojen ujesen na 10-om su mjestu ljestvice, ali nisu baš bezbrižni oko opstanka. To što nemaju domaćeg derbija i gostovanja bližeg od Šemovca ne ide na ruku Slogi. Zimski prijelazni rok u klubu kao da nije postajao. Rubrika 'dolasci-odlasci' ostala je prazna. Nije da Slokovčanima ne treba novih igrača, naprotiv.

-Nama je najveći problem nedostatak širine igračkog kadra, imamo premali broj prvotimaca za tako dugu sezonu, ali teško je danas dovesti igrača. Pomoći će svi koji mogu iz mlađeg uzrasta. Na startu ne smijemo upasti u neku crnu rupu loših rezultata, pa da se moramo čupati. Velika nam je želja ulazak u finale županijskog kupa u svibnju, čekaju nas dvije polufinalne utakmice s Poletom iz Cestice koji je i kandidat za prvaka u našoj ligi.

Nadam se da će igrači shvatiti kako im se pruža jedinstvena prigoda da igraju finale županijskog kupa i da će se podrediti tom izazovu, događaju koji bi mogli pamtiti čitav život. I planirali smo početak priprema da ako bude moguće baš u razdoblju kup-utakmica budemo na vrhuncu forme – ističe Mario Piškor, trener Sloge.

Sloga će zadnju provjeru imati s nogometašima iz Velikog Bukovca. A u subotu 7. ožujka na startu drugog dijela prvenstva u Slokovcu gostuje Dubravka iz Turčina.

Zadrugar U Zadrugaru je tijekom zime bilo neuobičajeno malo promjena u odnosu na završetak jeseni. Zapravo, najvažnija informacija je kako je vodstvo kluba trenersku palicu povjerilo domaćem kadru. Nakon razlaza s trenerom Vađuncem, priliku je dobio dugogodišnji kapetan Danijel Kolak koji je zbog teže ozljede već je dulje izvan terena kao igrač. Kao trener Danijel je odradio i zadnja dva jesenska kola, a sada će proljeće: -Nisam zaliječio koljeno, izgleda da me čeka operacija ligamenata i to moram napraviti radi sebe, nije tu više stvar o nogometu. Zato sam prihvatio da barem ovako pomognem klubu i dečkima. Otišao je Vucković u Selnik, a došao nam je Nikola Jagić iz Ćićkovine. Mladi Dario Struški je kroz program razmjene studenata otišao u Češku, pa smo malo hendikepirani s ljevacima, a ako nam se poklope nedaće s ozljedama i kartonima kao jesenas javit će se problemi s kvotom mladih koji moraju početi utakmicu.

Ujesen je bio veliki problem izostanaka stopera što se i vidi po broju primljenih podataka, a prije smo baš bili poznati po odličnoj oborani. Osnovni je cilj zadržati status člana Međužupanijske lige, doduše, nismo u opasnoj zoni, ali prvenstvo je dugo i treba biti na oprezu. U prvom kolu nastavka u Hrastovsko stiže jesenski viceprvak Sloboda iz Slakovca, a mi ćemo biti bez trojice prvotimaca koji odrađuju kartone.

No, možda je i bolje da se očistimo od kartona na početku.

S Radničkim iz Hrženice odigrat ćemo pripremi dvoboj 1. ožujka, a za tjedan uoči prvog kola dogovaramo još jednju pripremnu utakmicu i to s trećeligašem Varaždinom kojeg vodi Miljenko Mumlek s kojim bismo trebali odigrati u tjednu uoči prvog kola – kaže Danijel Kolak, trener Zadrugara.

Zadrugar je jesen završio kao osmi s osvojena 24 boda.

Plitvica se marljivo pripremala

Zadrugar najavljuje uspješnije proljeće

Slogina velika prilika za finale kupa

HRVAČKI KLUB LUDBREG

Zadrugar (plavo-crveni) na utakmici u Svetom Đurđu

U Varaždinu je u nedjelju 15. veljače održan hrvački derbi. Domaća “Vindija ” ugostila je HK “Sesvetski Kraljevec”. Susret je završen 4-4. Brzopotezni meč koji je trajao tridesetak minuta obilježilo je nekoliko zanimljivosti. Od osam borbi dvije su bile predane. Kod domaćina najatraktivnije pobjede izborili su Ratković i reprezentativac Sokol, a kod gostiju prema očekivanju olimpijac Nenad Žugaj koji je hrvao i izvojevao pobjedu s petnaestak kilograma težim domaćim hrvačem. Vrijedi istaknuti i debi mladog Jana Siročića, sina poznatog hrvača Gordana. U predborbama varaždinskoj publici u “Graberju ” predstavili su se uz domaće nade i tri mlada ludbreška hrvača: Pobjedu je ostvario Teo Varga, poražen je Leo Petrić kao i Luka Balažinec koji je morao hrvati s dvije – tri godine starijim protivnikom.

Zanimljivo je bilo vidjeti kako su doživjeli svoje borbe. Luka, koji je treća generacija hrvača u obitelji, je opservirao susret s ocem. Kao i svi budući asovi nije bio zadovoljan izvedbom i analizirao je svoj poraz. Iako, bio je to susret u kojem je mogao pobijediti samo iznenađenjem jer je protivnik bio znatno stariji. Za Luku nema brige, bit će to veliki ludbreški šampion.

Leo Petrić nam se malo izgubio, njegov trener Ignac Horvat kazao je da je uzrok porazu mala zimska stanka, no ni on nije pao šaptom. Pružao je snažan otpor.

Teo Varga, mladi hrvač koji stanuje kod autobusne u Ludbregu pokazao je veliki talent; “Nisam se nadal pobjedi, a dobil sam ga na dobru foru. Želja mi je biti poznat i svjetski prvak”, kazao nam je simpatični dječarac. Bila je to lijepa škola za naše mlade talentirane sportaše. Najbolji način za sportsko odrastanje . Neven Jerbić

27. veljače 2015.

“Fair play” Radio Ludbrega

Bila je to godina za pamćenje

U petak, 30. siječnja u prostorijama vijećnice POU „Dragutin Novak“ održana je dodjela priznanja najboljim sportašima i sportskim djelatnicima ludbreške regije za 2014. godinu emisije Fair play radio Ludbrega. Već godinama, ustvari četiri desetljeća što Zajednica sportskih udruga, što ludbreški radio proglašavaju najbolje sportaše.

S jedne strane zahvalna, a s druge nezahvalna dužnost. Kriterija može biti stotinu. No kao što smo i naveli treba pokazati odlučnost, dozu hrabrosti i krenuti na posao. Ni po kumu ni po stričevima već po kriterijima koji su ovog puta bili; bavljanje olimpijskim sportom u županiji ili van nje ako ne postoje uvjeti za bavljanje sportom u njoj.

Može i tako. U krcatoj dvorani u POU “Dragutin Novak” bilo je to jedno lijepo sportsko druženje na kojem su se prisutnim obratili i gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenik župana Alen Kišić te predsjednik Zajednice Franjo Beser. Nakon toga prionuli smo proglašenju.

Priznanje su primili kao nade ludbreškog sporta Ana Vrabec, igračica Ženskog rukometnog kluba Ludbreg te Luka Balažinec član Hrvačkog kluba Ludbreg. Za dugogodišnje sportsko djelovanje priznanje je primio predsjednik NK Podravina Mladen Henec. Prvo mjesto u konkurenciji za najboljeg trenera podijelili su trener Podravine Slobodan Sudec i trener Rukometnog kluba „Ludbreg Mljeka-

Sportaši i ljubitelji sporta napunili su Gradsku vijećnicu

ra Bohnec“ Emerson Žnidarić.

U konkurenciji sportašica prvo je mjesto pripalo našoj kopljašici Sari Kolak, drugo rukometašici Koke Ivani Dežić, a treće odbojkašici Ženskog odbojkaškog kluba Ludbreg Ljubici Hajdarović. Najbolji sportaš ludbreške regije u 2014. godini po odabiru emisije je Vilim Poljak, košarkaš Grafičara, na drugom mjestu je Nikola Valjak, kapetan Podravine, a treći je atletičar Željko Vincek, član Atletskog kluba Dinamo. Najbolji klub je KK Grafičar.

Iskoristili smo prigodu i za izjavu zamolili dva pojedinačna laureta, dame imaju prednost.

Sara Kolak: “Za mene je ovo itekako vrijedno priznanje, jer dolazi od ljudi koji pozna-

15

koliko godina, no teža ozljeda odmakla ga je od potpisivanja profesionalnog ugovora. Bio je i član kadetske reprezentacije, a sad je već treću sezonu u KK “Grafičar” gdje je i trener jedne mlađe klupske kategorije; “Dobro mi je ovdje, na kraju sezone ćemo sjesti i nadam se dogovoriti za daljnju suradnju. Šteta što nam prvenstvo izmiče no nadam se da ćemo iduće sezone biti na tronu. Jerba, zahvaljujem na priznanju bit će mi to veliki podstrek da i dalje napredujem”.

I tako spušten je zastor na neponovljivu sportsku 2014.godinu u kojoj smo bili županijski prvaci u tri elitna sporta košarci, nogometu i rukometu.

Nadamo se približno takvoj 2015.godini.

Neven Jerbić

Najbolja sportašica sasvim zasluženo je Sara Kolak

Ervin Horvat novi predsjednik NK Podravina

Impuls indoor challenge 2015 Na Dan zaljubljenih 14. veljače održan je drugi po redu „Impuls indoor challenge 2015“. Na natjecanju je sudjelovalo devet natjecatelja iz triju županija (Varaždinska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka). Natjecanje se sastojalo od pet kvalifikacijskih wod-ova (wod – workout of the day), od kojih je jedan bio bazenski, tri wod-a su se održali u prostoru fitness i fizio centra „Impuls“, a zadnji wod se održao u ludbreškoj gradskoj dvorani. Wod-ovi su se sastojali od sveokupne provjere fizičkih sposobnosti i kapaciteta natjecatelja, a sadržavali su vježbe poput marinaca, zgibova, trčanja, plivanja, powerliftinga, sklekova, čučnjeva i ostalih vježbi funkcionalnog treninga. Nakon pet kvalifikacijskih wod-ova troje najboljih natjecatelja se plasiralo u finale koje se sa-

ju sport. Nije lako biti najbolja sportašica u regiji, vidimo i Ivana Dežić kuca na vrata seniorske rukometne reprezentacije.

Prošle sezone bila sam treća na Svjetskom juniorskom u Americi, iako sam mogla bolje. Pretkraj godine zadesila me neugodna ozljeda izbačajnog desnog ramena. No to sam sad sanirala, i krećem u “svetu borbu” ostvarivanja olimpijske norme od 61 metra - rekla nam je Sara.

Gđice. Kolak već lagano kupujemo kokice i zagrijavamo se za Olimpijadu u Riu. Baš onako kao što smo negdje na počecima karijere to i napisali.

Vilim Poljak poseban je sportaš. Već kao mladog dječaka prepoznali su njegov talent u KK “Cedevita”. Tamo je bio ne-

SP O R T

stojalo jedne vježbe vještine i jedne prethodno zadane vježbe koju je trebalo napraviti u što kraćem vremenskom roku. Kao finalisti istaknuli su se Adriano Kovaček iz Sv. Đurđa, Marko Jertec iz Koprivnice i Ivan Žigrović iz Sv. Ivan Zeline. Ivan je bio najbolji nakon svih pet kvalifikacijskih wod-ova i

u finalu samo potvrdio svoju premoć nad ostalim natjecateljima.

Kao drugi je završio Marko Jertec, a treće mjesto je osvojio „naše gore list“ Adriano Kovaček. Natjecali su se također i Nikola Ivanuša, Kristijan Janušić, Luka Molnar, Dario Petrinić, Bruno Hereković i Viktor Ošpuh.

U VIP prostorijama Gradskog stadiona u Ludbregu održana je Izvanredna izborna skupština NK “Podravina” na kojoj je za novog klupskog predsjednika umjesto dosadašnjeg Mladena Heneca izabran ugledni ludbreški gospodarstvenik Ervin Horvat koji je tu dužnost već obavljao u jednom mandatu. Prvi klupski dopredsjednik je Franjo Beser, a drugi Dražen Crnković. Istaknuto je da će se smanjiti klupski proračun koji će na godišnjoj razini biti oko 500.000 kuna što bi trebalo osigurati nesmetani rad i daljnje natjecanje u III. HNL Istok.

Neven Jerbić

16

ZIMA U LUDBREGU

Snježne fotografije u našem lijepom Ludbregu zabilježio je Miroslav Vađunec.

Ako ste i vi snimili zanimljive fotografije u našemu kraju svakako nam ih pošaljite, a mi ćemo ih vrlo rado objaviti. Naš mail glasi: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

27. veljače 2015.