Ln 96

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. T R AV NJA 2015.

BROJ 96 / GODINA X.

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg

Energetska učinkovitost

Korisnici subvencija u radovima /str.8.- 9./

Uspjeh za uspjehom /str. 6./

NOVI PROIZVODNI POGON

Srednja škola Ludbreg

Izradili repliku aviona /str. 6./

/str. 2./

USPJEŠNA GOSPODARSKA PRIČA MMA LUDBREG

SPORT

NOGOMET

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

Mladen Dolovski

Ostalo samo 14 slika /str. 12./

Dario Posavec u novom sportu

Sloga i Drava tik pred ciljem

2

AKTUALNO

30. travnja 2015.

Najveću zahvalu danas upućujemo najvećoj vrijednosti ove tvrtke a to su naši zaposlenici Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić bili su na otvorenju novog proizvodnog pogona i zgrade uprave poduzeća Inoxmont-VS d.o.o. u Sigecu Ludbreškom, a obišli su i tvrtku Bomark Pak d.o.o.

I

NOXMONT-VS u svojoj djelatnosti obavlja poslove montaže industrijskih postrojenja i cjevovoda, proizvodi poluproizvode i proizvode od metala za potrebe industrijskih grana kao što su termoelektrane, papirna industrija, auto industrija, prehrambena, kemijska i farmaceutska industrija.

Zapošljavaju visokokvalificirane i iskusne radnike kao što su diplomirani inženjeri strojarskih profila, inženjera zaštite na radu, strojarske tehničare, majstore strojarskih profila, zavarivače, cjevare – izometričare te bravare – montere. U vlasničkoj strukturi nalaze se još tri poduzeća u Republici Hrvatskoj. Prvi poslovni subjekat osnovan je 1996. godine i od tada je ostvaren prvi kontakt sa poduzetništvom. Inoxmont-VS i poduzeća u istoj vlasničkoj strukturi i imaju svoje poslovnice u Sloveniji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Vlasnici i direktori su Mladen Vidović i Zlatko Sova.

– Naša su zalaganja da se nekadašnje tranzicije zapošljavanja i dalje nastave.

Inoxmont je u posljednjih šest godina otvorio 150 radnih mjesta a u sljedeće dvije godine planira otvoriti još četrdesetak novih radnih mjesta. Zahvaljujem se našim poslovnim partnerima iz Njemačke koji su prepoznali naše zalaganje i veliki angažman kako bi svaki ugovoreni posao besprijekorno i u roku obavili. Sve ovo je stvoreno zalaganjem i odricanjem nas i naših radnika. Poručujem da se mnogi zadani ciljevi mogu ostvariti poštenim radom, velikim zalaganjem i dobrim odnosima na svim poljima. – kazao je Zlatko Sova.

INOXMONT – VS specijaliziran je i za montažu industrijske opreme, izradu i montažu dijelova industrijskih kotlova, nosača za cjevovode, remont industrijskih postrojenja i proizvodnju ostalih proizvoda od metala prema zahtjevim hrvatskih i inozemnih partnera.

– Tvtka je nastala kao udruženje iskustva, znanja i snaga dvojice radoholičara, pomalo vizionara. Naš bi put bio daleko teži bez naših inozemnih poslovnih partnera uz koje smo stjecali znanja i vještine od samih početaka, kroz školovanje u inozemstvu i pokretanje privatnih poslova. Tvrtka danas ima 160 zaposlenih, a broj se povećava sa zaposlenicima u grupaciji – Vidović Commerce, Cjevovod ZS, Iovia Tours i VS Mont Slovenija sa ispostavama u Nizozemskoj i Njemačkoj. Grupacija je u posljednjih desetak godina prihodovala 36 milijuna eura s izvozom preko 75 posto. Najveću zahvalu danas upućujemo najvećoj vrijednosti ove tvrtke a to su naši zaposlenici koji su svoje dragocjeno znanje nesebično ugradili u temelje i razvoj, možemo bez zadrške reći, i njihove tvrtke. – zahvalio je Mladen Vidović.

Okupljenima se obratio gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

– Ludbreg je Centar svijeta, makar mnogi to osporavaju, međutim mi smo i zahvaljujući ovom danas centar dobrih vibracija u gospodarstvu. Ovaj čas nalazimo se u tvrtki Inoxmont-VS dvojice privatnih poduzetnika koji su dosad uprihodovali stotinjak milijuna kuna, evo uz pomoć i Vlade RH i vlastitim sredstvima 39 milijuna kuna će uložiti u daljnji razvitak. Iskoristit ću i riječi njihovog njemačkog partnera koji je poželio našim gospodarstvenicima da krenu primjerom njegove tvrtke i da u skoroj budućnosti ovdje radi preko 200 ili 300 ljudi. Danas u Ludbregu imamo 30 posto manje nezaposlenih nego na vrhuncu krize što je pokazatelj da je ova Vlada napravila velike pomake i iskorake i da nas u budućnosti čekaju koraci naprijed prvenstveno zahvaljujući gospodarstvenicima koji koriste okvir koji je Vlada na lokalnoj i nacionalnoj razini stvorila. – poručio je gradonačelnik Bilić.

Zadovoljan je viđenim bio i potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

– Ovo je projekt koji ima svoju povijest, a ovo je jedna nova epizoda u toj povijesti koja diže kapacitet ove industrije na jednu novu razinu sa 160 trenutno zaposlenih i s planovima za budućnost. Vi ste garancija da Ludbreg i cijeli ovaj kraj idu naprijed, da se rješavaju oni ključni problemi, a to je nezaposlenost koja vidimo iz dana u dana je sve manja. To su i ciljevi ove Vlade koja podupire ovakve projekte, jedan od partnera ovdje je napomenuo da se može puno bolje, a današnje otvorenje jedan je od primjera toga i to su projekti koji Hrvatskoj trebaju – proizvodnja, investicije, izvoz. To je opredjeljenje Vlade, a vi to najbolje provodite u djelo. Zaista odajem puno priznanje.

Stvarali ste i ulagali, u nove projekte, u ljude koji ovdje rade, u lokalnu zajednicu. – zaključio je ministar Grčić.

Direktori Vidović i Sova zahvalili su se zaposlenicima poduzeća

Otvorenju novog pogona nazočili su poslovni partneri, političari

Bomark Pak odličan primjer za sve ostale poduzetnike u Hrvatskoj kako doći do sredstava iz EU fondova Prije otvorenja novog proizvodnog pogona, razgledan je Bomark Pak d.o.o. u Ludbregu, članica Bomark grupe, jedan je od najvećih proizvođača stretch folije u jugoistočnoj Europi, a većina proizvoda namijenjena je izvozu.

Tvrtka je do sada uspješno aplicirala i dobila sredstva za unaprjeđenje i proširenje proizvodnje iz dva EU projekta.

- Tvrtka Bomark Pak konstantno ulaže u razvoj kako bi bili konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu, te uvijek iznova traži prilike kako unaprijediti poslovne i proizvodne procese, te samim time i krajnji proizvod. Sukladno tome, tvrtka je prepoznala dobru priliku koja se nudi putem EU fondova, te je već uspješno prijavila dva projekta za koje je odobreno sufinanciranje iz EU fondova.

Radi se o projektu „With Innovation to Re-granulation – EU WIR“ sufinanciranog iz IPA 3C operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007-2013“, te o projektu „Ulaganje u izgradnju i opremanje tvornice papirnih cijevi“ sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007-2013. – pojasnio je direktor Predrag Kozulić.

Važno je napomenuti da je zahvaljujući projektima planirano još 11 novih radnih mjesta, međutim u narednim godinama taj broj će još i rasti.

Nakon obilaska pogona u kraćoj izjavi Grčić je naglasio da se radi o sjajnim rezultatima tvrtke koja više od 75 posto svoje robe izveze na inozemna tržišta. Ističe da je primjer Bomark Pak-a u Ludbregu odličan primjer za sve ostale poduzetnike u Hrvatskoj kako doći do sredstava iz EU fondova.

U obilasku tvrtke te otvorenju novog proizvodnog pogona bili su i Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva i obrta, saborski zastupnik Mario Habek, varaždinski župan Predrag Štromar, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega Renata Potočnik, zamjenica ludbreškog gradonačelnika Vera Jadanić.

Bomark Pak jedan je od najvećih proizvođača stretch folija

Tvrtka Bomark Pak prepoznala je dobru priliku koja se nudi preku EU fondova

AKTUALNO

30. travnja 2015.

Radovi Tijekom travnja nastavljeni su, a potom i završeni radovi na asfaltiranju površina u Sigecu. Radilo se o opsežnim i vrijednim radovima na komunalnoj infrastrukturi kod društvenog doma odnosno uređenju javnih površina u njegovoj okolici. Izvedeni su radovi na asfaltiranju parkirališta oko društvenog doma s južne strane objekta, te s istočne strane gdje je asfaltiran prilaz vatrogasnom spremištu kod društvenog doma, a novi sloj asfalta dobio je i dio Ulice braće Radić ispred društvenog doma.

Konačno, asfaltirana je i prilazna cesta od društvenog doma do prostorija mjesnog nogometnog kluba Mladost čime je čitava površina s javnim mjesnim objektima u središtu naselja dobila novo ruho.

Ukupna vrijednost radova iznosi 165.325,16 kuna bez PDV-a odnosno 206.656,45 kuna s PDVom. Radove su izveli djelatnici Poduzeća za ceste Varaždin.

Napokon su počeli radovi i

3

Asfalt do mjesnih objekata u Sigecu, Frankopanska dobiva asfalt na kolničkoj podlozi u Frankopanskoj ulici razrovanoj zbog opsežnih radova još od prošle jeseni zbog rekonstrukcije ove važne ulice koja je vrlo prometni zapadni ulaz u grad prema središtu. Kako je poznato, s kolničkom trakom, te biciklističko-pješačkim stazama u ulici se istovremeno rješava i novi sustav odvodnje što je odužilo radove, ali i povećalo nestrpljenje građana i posjetitelja koji dolaze iz smjera Varaždina.

No, u prvoj polovici svibnja ove godine trebao bi se u potpunosti završiti novi asfaltni sloj kolnika i biciklističke staze na dionici od prijelaza preko željezničke pruge kod Grafičara, pa sve do raskrižja sa Zagorskom ulicom, a potom bi se do kraja svibnja dovršio i nogostup čime bi završila prva faza radova na rekonstrukciji Frankopanske ulice.

Kako će ulice izgledati možete vidjeti na ovoj stranici.

Intenzivne pripreme za ruralni fond Gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik Dubravko Bilić sudjelovao je na prvom Hrvatskom ruralnom parlamentu u Baranji. Cilj nacionalnog ruralnog parlamenta je čuti i uvažiti glas ruralnih zajednica. Na ruralnom parlamentu stanovnici ruralnih područja imaju priliku utjecati na politiku i provedbu ruralnog razvoja te jačati veze i partnerstva.

– Grad Ludbreg se intenzivno priprema za iskorištavanje sredstava iz ruralnog fonda u različitim segmentima, od cestogradnje do socijalne infrastrukture. Neki su projekti već spremni za prijavu, poput dogradnje dječjeg vrtića ili uređenja nerazvrstanih cesta dok se neki još pripremaju. Ruralni parlament je bio dobra prilika da se čuju pozitivna iskustva drugih sredina i drugih LAG-ova te da se upozori javnost na važnost malih gradova u procesu decentralizacije i demokratizacije jednakih mogućnosti i u ruralnom području – istaknuo je gradonačelnik Bilić.

Prvi Hrvatski ruralni parlament je korak naprijed, mjesto susreta i suradnje te nastavljamo dalje u tom smjeru, zaključak je to druženja u Baranji.

Ruralni parlamenti (RP) su redovita godišnja ili dvogodišnja događanja u Švedskoj, Estoniji, Mađarskoj, Finskoj, Slovačkoj i Nizozemskoj. Švedska je organizirala prvi RP još 1989., Estonija 1996.

Posljednjih su godina ruralne parlamente organizirale Slovenija i Latvija, a Škotska je to učinila ove jeseni. Europske mreže za ruralni razvoj PREPARE i ERCA potaknule su održavanje Europskog ruralnog parlamenta (ERP) u domaćinstvu Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća (EGSO) u Bruxellesu u studenom 2013. Sljedeći će se održati u jesen 2015.

Glazbena ograda u Centru svijeta

U samom centru Ludbrega, ispred gradske uprave postavljen je eksponat pod nazivom „Glazbena ograda“. Tako je upravo Centar svijeta prvi grad u svijetu koji je stanovnicima, ali i svim posjetiteljima omogućio stvaranje melodije „Ode radosti“ na ovakvom instrumentu.

Eksponat je dio projekta „Park znanosti“ započetog u Hrvatskoj.

“Park znanosti” je autorski projekt koji je zamišljen s ciljem da se javne površine oplemene interaktivnim znanstvenim i edukativnim sadržajem namijenjenim svim dobnim skupinama. Sadržaj Parka čine eksponati, od kojih svaki pokazuje i dokazuje zanimljive pojave iz područja fizike, astronomije, geografije i psihologije. Obzirom da je za eksponat u Ludbregu odabrana lokacija u neposrednoj blizini Osnovne glazbene škole, logičan izbor bila je upravo „Glazbena ograda“. Cijena postavljenog eksponata je 24 tisuće kuna s PDV-om.

Žene u obrtništvu, politici i poduzetništvu

Nakon što su početkom travnja članovi Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega održali u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa akciju povodom Dana zdravlja nije dugo trebalo čekati na novu aktivnost.

U organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova održana je u POU “Dragutin Novak” javna tribina pod nazivom “Ludbreške žene u obrtništvu, politici i poduzetništvu – ideje, iskustva, izazovi.” Gošće tribine bile su Ivana Čurila, direktorica marketinga u tvrtki Luneta d.o.o. i Renata Potočnik, voditeljica prodaje u međunarodnoj tvrtki i predsjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega.

– Napravljeno je puno pozitivnih pomaka što se tiče politike, znanosti, obrtništva. Donesen je Zakon o ravnopravnosti spolova a važan doprinos u svemu dale su žene koje su se profilirale svaka u svojem području, bilo da je riječ o politici, poduzetništvu, obrtništvu, koje su prepoznate u društvu i koje su stekle priznanja za svoj doprinos i rad. Upravo nam one svojim bogatim iskustvom mogu dati smjernice na koji način bi se mi kao društvo i Povjerenstvo trebali dalje usmjeriti. – kazala je Ivana Pomahač, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega.

Ivana Pomahač, Ivana Čurila i Renata Potočnik

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@pouludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

4

AKTUALNO

ZELENA ČISTKA 2015

30. travnja 2015.

Uključili se i najmlađi Ludbrežani

Grad Ludbreg treću godinu za redom uključio se u kampanju pod nazivom Zelena Čistka – jedan dan za Čisti okoliš u sklopu projekta Let’s do it world. Akcija je održana u subotu 18. travnja, a uključile su se brojne udruge, osnovnoškolci, srednjoškolci, predstavnici političkih stranaka i brojni drugi.

Nakon akcije čišćenja okoliša održano je druženje svih sudionika, a članovi Lovačkog društva Srnjak Ludbreg pripremili su grah.

Poljoprivredni komunalni redar U Gradu Ludbregu odnedavno djeluje poljoprivredni komunalni redar, odnosno redarka – Ludbrežanka Mirjana Zmaić koja je po struci inženjer poljoprivrednog ratarstva. Posao poljoprivrednog komunalnog redara sufinanciraju Općina Mali Bukovec, Općina Sveti Đurđ, Općina Martijanec, Općina Veliki Bukovec i Grad Ludbreg razmjerno broju stanovnika i veličini pojedine teritorijalne jedinice. Zadatak poljoprivrednog redara je provođenje Odluke o agrotehničkim mjerama i odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

-Pošto se radi o Općinama u kojima nije bilo poljoprivrednog komunalnog redara ljudi nisu upoznati s propisima koje je do-

Glavni cilj kampanje je podizanje svijesti građana o potrebi preuzimanja odgovornosti u stvaranju i načinu primarnog odlaganja otpada, saniranje postojećih divljih odlagališta otpada.

Uz pomoć odgojitelja polaznici dječjih vrtića Iskrica i Smjehuljica već su dan ranije očistili prostore koje koriste za igru, od vrtićkih dvorišta, Otoka Mladosti, površina oko nogometnog igrališta Podravina. Djeca su tako naučila da je potrebno brinuti o zaštiti i očuvanju okoliša te koliko je čisti okoliš bitan za kvalitetan i zdrav život ljudi.

Posao sufinanciraju i susjedne Općine

nijela njihova jedinica lokalne samouprave no nakon dodatnog objašnjenja i upoznavanja s Odlukama Općinskih vijeća prihvaćaju moje sugestije i opomene. Ukoliko stranke s vremenom neće poštovati moja upozorenja protiv njih će biti primijenjene prekršajne sankcije propisane Odlukama. - kaže nam Mirjana Zmaić.

Pod agrotehničkim mjerama, u smislu ove Odluke u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta, podrazumijevaju se mjere za sprečavanje erozije, sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka, suzbijanje biljnih bolesti, štetnika i ambrozije, održavanje organske tvari u tlu, održavanje povoljne strukture tla. U svrhu

zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije određuju se sljedeće mjere: ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga; ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše; zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima te njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama; zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta; određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta, to jest zemljišta podložnog eroziji; zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.

Novi smještaj za selničke rode

Gotovo svako naše prigradsko naselje svake godine s proljeća dobije nove sugrađane. Dolaskom proljeća vraćaju se ptice selice, a među njima rode koje su u ludbreškom kraju brojne. Očito se kod nas osjećaju dobro i sigurno, da im 'paše' jer ima tu dovoljno hrane, a i žitelji su dobrodušni i još vode brigu da imaju udoban smještaj.

I Selnik ima svoju rodu. Bila je smještena na električnom stupu u Međimurskoj ulici kod raskrižja gdje je križno drvo. No, roda ima svoje fiziološke potrebe koje obavlja sa stupa, a to baš nije ni estetski, niti higijenski, a fasade najbližih kuća pritom su u opasnosti od moguće štete. No, ponekad nije jednostavno otkloniti problem budući da su rode zaštićena vrsta ptica.

Tako je prošle jeseni upućen službeni zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se dopusti premještanje gnijezda selničke rode. Na teren su u više navrata izašli predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, gradski komunalni redar, predstavnici 'Elektre'. Cilj je bio da se po selidbi rode na jug poduzmu radnje kako selnička roda ne bi ostala bez smještaja, već da se za nju nađe i osigura gnijezdo kako bi do proljeća i njezina povratka u Selnik imala potrebiti smještaj.

U rješenju ministarstva jasno je pisalo: '… da je potrebno osnovu gnijezda sačuvati pri skidanju sa stupa i premjestiti na novu lokaciju što bliže prethodnoj gdje će biti moguć dolet sa svih strana, postaviti nosač prema priloženom nacrtu, osnovu gnijezda treba doraditi s 15-20 grana iz starog gnijezda, a na staroj lokaciji ukloniti nosače kako roda po povratku ne bi na istom mjestu počela graditi novo gnijezdo.'

Dakle, poprilična se drama stvorila da rodu dočeka novi smještaj. Zahvaljujući dobroj volji djelatnika ludbreškog pogona 'Elektre' gnijezdo je skupa sa stupom premješteno blizu šumarka, na sam kraj Međimurske

Doznali smo i što je najvažnije znati u sezoni poljoprivrednih radova. - Pošto sam i zajednički komunalni redar za sve okolne Općine, prema zajedničkom sporazumu, kontroliram i slijedeće Odlukom o komunalnom redu propisane odredbe: dvorišta, vrtove, voćnjake, vinograde, livade, neizgrađena građevinska zemljišta i druge slične površine koje su vidljive s javne površine. Vlasnici, odnosno korisnici moraju ih održavati i obrađivati sukladno njihovoj namjeni i na taj način doprinositi uređenju grada i naselja. Dvorišta i vrtovi moraju se koristiti na način da s njih ne dolaze nikakvi štetni utjecaji na javne površine, susjedne građevine, komunalne objekte, uređaje ili druge površine. – pojašnjava Mirjana Zmaić.

ulice prema Obrankovcu. Tu u neposrednoj blizini nema puno kuća, a priroda s potokom, Plitvicom, njivama i šumarkom, pravi je raj za gozbe. Stup s gnijezdom na novoj lokaciji spremno je čekao proljeće i povratak selica s juga. Prvi susjedi su preko puta, udaljeni 50-ak metara.

-Oko Uskrsa je došla. A par dana kasnije doletjela je još jedna odrasla roda k ovoj u gnijezdo. Izgleda da su bili mužjak i ženka jer su gore na stupu počeli izvoditi neku vrstu ljubavne igre, grlili se, ljubili, mazili, baš su pokazivali da se vole. Donosili su nove grančice i dograđivali gnijezdo.

Zanimalo nas je i što je s ukrasnim nasadima i travom. - Ukrasni nasadi, voćke i druga stabla ne smiju svojim granama prelaziti na javne površine, te ne smiju biti posađeni tako da otežavaju preglednost odvijanja prometa.

Travu i korov uz ogradu i javnu površinu vlasnici i posjednici dužni su redovito uklanjati. Lišće, cvjetove, plodove i grane koje padnu na javnu prometnu površinu vlasnici su dužni odmah ukloniti, a javnu površinu očistiti. Zabranjeno je spaljivanje svih otpadnih tvari na dvorištima, vrtovima, poljoprivrednom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu i javnim površinama. – upozorava poljoprivredna komunalna redarka.

Eh, ali je za drugom rodom doletjela i jedna mlada koja se k njima 'prikrpala'. Ove odrasle su je tjerale iz gnijezda ili ga u njega nisu puštale, jasno su pokazale da je tu nepoželjna i nek si napravi svoje gnijezdo. Ma svi koji tu blizu imamo kuće pratili smo kaj se dešava – ispričala nam je Anica Petek čija je kuća na kraju Selnika najbliža novoj nastambi deložiranih roda.

Kako doznajemo od susjeda, rode malo borave u gnijezdu, pojave se na kratko dva-tri puta dnevno, a ostatak vremena provode u potrazi za hranom.

Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li ljubavni par izbaciti nepoželjno treće biće koje smeta njihovoj intimi ili će nevoljko pristati na povećanje obitelji.

O uspješno provedenoj deložaciji i novom smještaju za selničke rode uredno je obaviještena ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije. Žitelji su mladom paru nadjenuli imena.

-Dorica i Tonek, imena po susedima koji su ljudi u godinama. Išla sam ih pitati i dobila njihovu dozvolu, ništ se ne srde čak je Tonek bil zbog toga jako zadovoljan – kaže Anica.

Djelatnici ludbreške 'Elektre' redovito se iskazuju kao pravi zaštitnici prirode jer ne tjeraju rode s električnih stupova već su temelje za gnijezda roda napravili u više naselja našeg kraja, primjerice, u Sigecu, Slokovcu…

AKTUALNO

30. travnja 2015.

JKP 'Lukom' Ludbreg

5

Razvrstavanje otpada zakonska obveza građana

Gradskom Javnom komunalnom poduzeću 'Lukom' proljeće je donijelo niz novosti. Jedna od najvažnijih odnosi se na susjednu općinu Mali Bukovec koja je donijela odluku o ulaganju u temeljni kapital tvrtke 'Lukom'.

-Kada se to pravno formulira i regulira to znači da će usluge koje imaju građani Ludbrega u skorije vrijeme imati i žitelji naselja Općine Mali Bukovec. Male jedinice lokalne samouprave zaista sve teže mogu ispunjavati zakonske odredbe o vrstama i načinu pružanja usluga svojim žiteljima, u Malom Bukovcu su to uvidjeli. S druge strane mi smo najbliži, a time i najbrži, te pružamo niz usluga i to po vrlo korektnim, zapravo najnižim cijenama u široj okolici. Primjerice, od ove godine mi smo preuzeli održavanje javne rasvjete na području općine Jalžabet jer smo na raspisanom natječaju dali njima najpovoljnije uvjete i izabrali su nas. Očekujem da ćemo uskoro saznati kako će odlučiti i općine Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Rasinja – istakao je Alen Sabol, direktor Lukoma.

Novi način zbrinjavanja otpada prema zakonskoj regulativi, odnosno promjene koje uvodi 'Lukom', izazvale su reakcije žitelja, najviše zbog složenosti razvrstavanja i novog obračuna zbrinjavanja otpada. U Lukomu podsjećaju da je

riječ o zakonskim obvezama koje uključuju novi način obračuna za odvoz i obvezu svakog građanina da razvrstava otpad.

-Zakon je zabranio naplatu prema broju članova domaćinstva odnosno kvadraturi i obzirom na to, morali smo uvesti obračun prema zapremini posuda. Zato su jednima računi veći, drugima manji. Žitelji grada i prigradskih naselja također moraju prihvatiti da je njihova zakonska obveza razvrstavanje otpada, dakle, svako od nas mora razvrstavati sedam vrsta otpada: miješani, bio-otpad, papir, plastiku, staklo, metal, tekstil. Pri kraju je podjela kanti; za papir, a posebno za plastiku i limenu ambalažu koje građani dobivaju besplatno. Postavili smo 40 zelenih otoka po Ludbregu i u svim prigradskim naseljima. Sva kućanstva dobila su zaista detaljne upute što ide u koju kantu, a što se nikako ne smije staviti u kante koje za to nisu predviđene, kao i novi raspored odvoza otpada. Veliki problem je što pojedinci komunalni otpad ostave uz zelene otoke izvan kontejnera odnosno ne razvrstavaju ga na propisan način kako određuje pravilnik.

-To se događa svakodnevno, a mi to moramo sanirati i imamo dodatne troškove; pravilnog razvrstavanja, odvoza, zbrinjavanja takvog otpada. Dužan sam upozoriti

Grad Ludbreg je jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji gotovo redovito koristi programe zapošljavanja na javnim radovima koje nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Sukladno njihovim mjerama, Ludbreg je za ovu godinu prijavio dva projekta za financiranje zapošljavanja u javnim radovima, te je prema projektu 'Romi za Rome' zaposleno devetero djelatnika, žitelja romske populacije.

Prema projektu 'Radom za zajednicu i sebe' zaposleno je 20 osoba iz ciljanih skupina s popisa nezaposlenih. To su osobe bez završene srednje škole koje su u evidenciji Zavoda barem 12 mjeseci te osobe sa srednjom školom i nezaposleni stariji od 50 godina koji su u evidenciji Zavo-

da ćemo od sada svaki takav slučaj prijaviti Komunalnom redarstvu grada koje će kažnjavati one koji ne poštuju upute o pravilnom razvrstavanju. Osim kazne, oni će platiti i troškove pravilnog razvrstavanja i odvoza. Upozoravamo ljude da su kazne velike. Morat ćemo istraživati da bismo otkrili krivca što ćemo u svakom slučaju i činiti.

U slučaju da je neki kontejner pun, otpad se deponira na drugom zelenom otoku. Znam da treba vremena za prihvaćanje novog načina zbrinjavanja, no siguran sam da će s vremenom to prijeći u naviku i postati rutina.

U Prelogu je otvorena kompostana i tamo je Lukom dogovorio zbrinjavanje gradskog bio-otpada.

Sva kućanstva dobila su naše letke s konkretnim uputama što ide u kante, pa zaista molim građane da se toga pridržavaju. Molimo ljude da ne bacaju papir i plastiku, ostatke hrane i bio-otpad u kante za ostali otpad, toga unutra ne smije biti. Građane iz stambenih zgrada molimo da sadržaj vrećice s bio-otpadom istresu u odgovarajući kontejner. U slučaju da je vrećica čista treba je baciti u kantu za plastiku, a prljavu u kantu za ostali otpad. Tko se toga neće pridržavati morat će dodatno platiti razvrstavanje. Papir i plastiku nemojte bacati u posudu za ostali otpad ili npr. ostatke hrane u ostali

otpad, to treba razdvojiti. Mi sad imamo oko 15 posto korisnog otpada koji se odlaže, a Prelog 40 i bliži se 50 posto. Kad dođemo do njihove razine vjerujem da će tada biti moguće sniziti cijene prema korisnicima. Iz Ludbrega se mjesečno odvozi oko 100 tona otpada u Grubišno polje, uskoro će dio i u Garešnicu. Savjetujem da u kućanstvu na jednu hrpu stavljate papir koji ćete odlagati u plavu kantu, da imate jednu vrećicu za plastiku i limenu ambalažu, jednu za ostali otpad i jednu posudu za bio-otpad koju ćete dnevno ili svaki drugi dan prazniti u komposter odnosno u kontejner za bio-otpad. Za glomazni otpad građani se mogu javiti u Lukom. Kućanstva s dvorištima dužna su sama zbrinjavati bio-otpad, a za one koji nemaju tu mogućnost i za stanare zgrada postavljeni su kontejneri, ukupno njih 50. Ako imate veće količine, primjerice lišća i trava, kod nas možete kupiti vreću od 120 litara za 12,5 kuna.Ekologija, edukacija, podizanje svijesti, odgovornosti o pravilnom zbrinjavanju otpada već je odavno u školama.

-To nije radi države, Grada ili Lukoma, samo radi sebe i potomaka. Pravilno i ekološko zbrinjavanje otpada odgovornost je prema prirodi i okolišu, a nemjerljiva korist za nas, naše zdravlje, za sve

Radnici na javnim radovima

da barem dvije godine.

Program traje šest mjeseci, a svih 29 osoba prema programu javnih radova zaposleno je u Lukomu. Grad je osigurao sredstva za liječničke preglede i još neke troškove.

Zavod financira bruto plaće zaposlenika u iznosu od 3.550 kuna, te prijevozne troškove od 400,00 kuna za zaposlene čije prebivalište je udaljeno od Ludbrega više od 5 km.

-Njihov radni odnos traje od 15. travnja do 15. listopada. Lukom je za njih osigurao uvjete za rad, materijale i alate, prsluke i radnu odjeću. Raspoređujemo ih na poslove održavanja javnih površina, uređivanja zelenila, čišćenja prometnica, a i druge poslove za koje su stručni ili su

sugrađane. Naša je obveza potomcima ostaviti zdravu, čistu prirodu. Lukom će upoznati učenike osnovne i srednje škole u gradu sa svojim aktivnostima u pravilnom zbrinjavanju otpada, a i predstaviti ih na svojoj web-stranici. Fond za zaštitu okoliša odobrio nam je sredstva za projektiranje zgrade u budućem reciklažnom dvorištu gdje će ljudi u budućnosti moći odlagati sav otpad, a odobrio nam je sredstva za nabavu kanti, kao i kanti za bio-otpad – ističe Alen Sabol, direktor Lukoma.

U Lukomu ovih dana očekuju isporuku novog kamiona za smeće koji će znatno olakšati posao skupljanja i smanjiti troškove odvoza otpada.

POHVALJUJEMO: Stanari zgrada na Trgu Svetog Trojstva 7/9 ozbiljno su se prihvatili razvrstavanja otpada. Zajednički su odlučili kontejnere staviti u prikladan zatvoreni prostor zbog lakšeg sortiranja, ali i ljepšeg izgleda. Investicija je vrijedna oko 10 tisuća kuna, a financirana je iz pričuve. Kontejneri su pod ključeva kako bi ih koristili isključivo vlasnici stanova.

ih sposobni obavljati. I tvrtka 'Odvodnja' će ih povremeno koristiti ovisno o njihovim sposobnostima.

U proljeće je posla najviše. Dobili smo poslove održavanja nerazvrstanih cesta Grada Ludbrega, radimo na uređenju groblja, počela je sezona košnje, vršimo dimnjačarske usluge, a nedavno nabavljeni JCB stroj svakodnevno je u pogonu. Pripremamo povrtlarske parcele za projekt na 'Varoškim vrtima', tu je svakodnevno uređenje zelenih i drugih javnih površina. Pripremamo još neke veće poslove koji će se izvoditi idućih mjeseci – otkrio je Alen Sabol.

'Lukom' početkom svibnja, točnije od ponedjeljka 4. svibnja, prelazi na ljetno radno vrijeme od 6 do 14 sati.

6

DJECA I MLADI SREDNJA ŠKOLA LUDBREG

Agrogimnazija jedino u Ludbregu

Srednja škola Ludbreg koja je osnovana prije dvije godine ove će godine nuditi i eksperimentalni program – agrogimnazija.

– U početku smo imali jedan razred opće gimnazije, ekonomije, CNC operatera, kombinirani razred bravara, tokara i pekara te prilagođeni program za pomoćnog kuhara, slastičara i vrtlara. Od sljedeće godine planiramo uvesti i novosti za koje smo prepoznali potrebu na tržištu rada. Uvodimo trogodišnje obrazovanje poljoprivrednog gospodarstvenika i strojobravara te četverogodišnji eksperimentalni program Agrogimnazije, koji će se provoditi jedino kod

Dječji vrtić Radost

Kvalitetniji i aktivniji boravak na vrtićkom dvorištu

Igra na otvorenom za manju djecu je veoma važna. Igra je općenito najvažnija aktivnost za djecu, a vanjski prostor mora biti dinamičan i prilagođen dobnom uzrastu. Igra vani djeci omogućuje istraživanje, stjecanje neposrednih iskustava i kontakt sa svijetom prirode. Djeca razvijaju svoje ideje, kreiraju nove igre. No istovremeno stječu osnovna znanja o sigurnosti. Sve te činjenice dobro su poznate i Dječjem vrtiću Radost Ludbreg. Stoga se ovih dana radilo na uređenju glavnog dvorišta vrtića zahvaljujući kojem su djeca još sigurnija u igri. Svaki dodatak za njih je dodatan poticaj za razvoj mašte i istraživačkog svijeta. – Novim uređenjem vanjskog prostora našeg vrtića omogućili smo polaznicima da se raspoređuju po interesu, vodeći pritom brigu da ima dovoljno prostora za sve. Nema

30. travnja 2015. nas u Ludbregu – naglašava Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

Radi se o programu opće gimnazije, koji je pojačan strukovnim predmetima na polju prirodoslovlja i tehničkih znanosti.

Polaznici Agrogimnazije pohađat će i održivi razvoj, poduzetništvo, pokretati vježbeničku tvrtku, učiti o marketingu proizvoda i usluga te slična praktična znanja koja će im koristiti u budućnosti.

– Oni će učiti koristiti visoku tehnologiju i inovativne pristupe u poljoprivrednim i tehničkim znanostima. Bitno je naglasiti kako tu djecu pokušavamo usmjeravati na prirodoslovne i tehničke fakultete, umjesto društvenih, jer inače si neće moći naći posao pa će im obrazovanje biti trošak novca i vremena.

Obišli smo sve škole u okolici i predstavili roditeljima naš princip prema kojem se stalno prilagođavamo poslodavcima, koji rade u našem području, pa im tako osiguravamo kvalitetnu radnu snagu koja im je zaista potrebna. Zato nam je praktična nastava jako važan segment pa puno ulažemo i u trogodišnja zanimanja, jer smatramo kako i ona mogu biti vrlo dobar izbor za našu djecu, rekao je Josip Zdelar te dodao da puno energije ulažu kako bi roditeljima objasnili da pohađanje strukovnih trogodišnjih škola danas nije sramota i zapravo može biti vrlo dobar izbor.

Kako bi ih što kvalitetnije pripremili za tržište rada, u studenome prošle godine pokrenuta je praktična radionica. Budući bravari, strojobravari, CNC operateri i tokari svoj zanat bruse u prostorima škole i na praksi kod lokalnih obrtnika.

– Umjesto da ih odmah na početku šaljemo kod obrtnika, oni su cijeli prvi razred isključivo kod nas u radionici, jer nam je cilj da svi imaju jednako kvalitetno znanje iz osnova.

U drugoj godini su jedan dan kod poslodavca, jedan kod nas, a u trećoj ih šaljemo isključivo na praksu kod obrtnika kako bi ih oni do kraja izbrusili – kaže ravnatelj Zdelar.

U sklopu radionice učenici proizvode klupe, stolce, vješalice, nadstrešnice za bicikle i koševe za smeće. Vještine koje su stekli iskoristili su i za opremanje vlastite, ali i osnovne škole, a njihovi proizvodi koriste se i u gradskim parkovima. Za svoj rad primili su i nagradu, riječ je o nagradnom fondu koji iznosi 1280 kuna.

- Ovo je prvi put da ovako novčano nagrađujemo naše učenike, a na to smo se odlučili jer nam se čini fer platiti ih za ono što su proizveli. Smatramo da svima odgovara ovakva suradnja, jer je nama tako jeftinije opremiti školu, a učenici kroz praksu stječu potrebno znanje, objasnio je ravnatelj Josip Zdelar svoju odluku.

U sklopu praktične radionice srednjoškolci su konstruirali repliku aviona Rudolfa Fizira, našeg najpoznatijeg i najdjelotvornijeg konstruktora zrakoplova, koji se rodio u Ludbregu.

– Naši učenici su izradili pet metara dug i širok avion, koji će biti izložen na našem poznatom sajmu cvijeća. To što su oni napravili je unikatan proizvod, izjavio je ravnatelj i u nastavku priznao kako je u početku i sam bio pomalo skeptičan na ideju da će djeca izrađivati avione, međutim, sada svu svi oduševljeni njihovom izvedbom. – zaključuje Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg

Svjetsko zlato i čak šest državnih!

više besciljnog trčanja dvorištem, a ovo je prvi korak u osiguravanju uvjeta za što kvalitetniji i aktivniji boravak u dvorištu i stjecanje vještina za što bolje i sigurnije snalaženje u prirodi. – pojasnila je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost. Ukupna investicija iznosila je 37 tisuća kuna, a postavljena je pergola za zaštitu od sunca iznad velikog pješčanika koji je uređen prošle godine. Uz nju su postavljena korita za igru s vodom i pijeskom.

Postavljene su i dvije kućice na drvetu, mali vrt za uzgoj biljaka.

– Biljke smo posadili zajedno s djecom i uskoro ćemo ih presaditi van i zajedno njegovati. Posijali smo grašak, salatu, krastavce, a kasnije ćemo nabaviti presadnice rajčice. Želja nam je našu pergolu i vrt ukrasiti cvatućim biljkama kako bi naše dvorište uz igru djeci služilo i za učenje, brigu o biljkama, ali i ljepšem estetskom dojmu svakom tko dođe u naš vrtić. – zaključuje ravnateljica.

Naslov svjetskog prvaka u kategoriji rhytmic twirl i šest zlatnih medalja na državnom prvenstvu u mažoret plesu.

Time su se okitili članovi i članice Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg.

Dobre su vijesti stigle već početkom mjeseca kada je član Twirling kluba Ludbreg i hrvatski reprezentativac Tihomir Bendelja postao svjetski prvak u kategoriji rhytmic twirl. Naime na Svjetskom prvenstvu održanom u Lignanu Sabbiadoru u Italiji, Tihomir je osvojio zlatnu medalju. Kao dio hrvatske twirling reprezentacije naši su Lud-

brežani za koreografiju s pomponima također ostvarili dobar rezultat zauzevši osmo mjesto. – Iz Italije smo se vratili prezadovoljni. Tihomir je još jedanput potvrdio da mu nema premca, a za koreografiju s pomponima dobili smo visoke ocjene i pohvale od reprezentacije SAD-a.

Osvojiti osmo mjesto u takvoj konkurenciji uistinu je odličan rezultat. – rekla je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg. A potom su otputovali u Sveti Ivan Zelinu na državno prvenstvo u mažoret plesu.

Tamo su apsolutno „pomele“

konkurenciju i osvojile su zlatne medalje u čak šest kategorija.

Ludbrežanke su se natjecale u sedam kategorija, a zlatne medalje osvojene su u kategorijama pomponi, paradna grupa, tradicionalni mažoret ples, exhibition grupa, grupa s rekvizitima te solo s rekvizitima. Ludbreške mažoretkinje ostvarile su plasman na europsko prvenstvo koje će se održati u listopadu u talijanskom gradu Lignano Sabbiadoro. Kažu u Ludbreškim mažoretkinjama kako ih jedno vrijeme nije bilo u mažoretu, no sudeći po rezultatima, vratile su se i bit će ih teško nadmašiti!

30. travnja 2015.

DJECA I MLADI

7

Nagrade za izvrsnost

Već tradicionalno, po šesti put, na uskrsnu subotu Rotary klub Ludbreg nagradio je izvrsne učenike i studente. Ove godine nagrađeno je ukupno 10 izvrsnih, a nagradni fond je iznosio 13 tisuća kuna. Nagrade su podijeljene za postignute rezultate u prošloj akademskoj godini i to u tri kategorije.

U kategoriji učenika 'gimnazijalaca' i ostalih srednjoškolaca s 1000 kn nagrađeni su: Mario Ilić, Dominik Biškup i Nikola Somina.

Isti iznos nagrade primio je, u kategoriji nadarenih glazbenika, Edi Vugrinec.

U kategoriji redovitih studenata s po 1500 kn nagrađeni su: Martina Višnjić, Martina Dežić, Marta Vrban, Petra Špoljarić, Petra Martinković i Tino Šeba. Nagrađenima se prigodnim riječima

obratila predsjednica ludbreških Rotarijanaca Božica Hatze. Govoreći o djelovanju svjetskog rotarijanskog pokreta koji ima tradiciju dulju od 100 godina između ostalog je rekla: 'Znak Rotarijanaca je kotač koji simbolizira kretnju prema naprijed, prema boljemu. Ne morate biti bogati da bi bili član našeg kluba.

Trebate imati ponešto slobodnog vremena i biti spremni pomagati drugima, a vjerujem da će to u budućem vremenu biti netko između vas koje danas nagrađujemo'.

U povjerenstvu za izbor prijavljenih na natječaj i dodjelu nagrada izabranima bili su Davor Špikić i Josip Haramija. Upravo će Josip početkom lipnja preuzeti rotarijanski lanac i biti sljedeći predsjednik Rotary kluba u jedno-

godišnjem mandatu. Svečanosti je pribivala Vera Jadanić, dogradonačelnica Grada Ludbrega te načelnici općina Sveti Đurđ i Martijanec Josip Jany i Marijan Horvat.

-Obrazovanje je bitno, a Grad Ludbreg puno pozornosti posvećuje upravo obrazovanju mladih.

Uz osnovnu školu imamo i srednju školu u kojoj se obrazuje 130 učenika. Za novu školsku godinu pripremamo novi smjer tzv. 'agrogimnaziju'. Imamo i glazbenu školu koju također pohađa velik broj učenika i to je zalog za razvoj ludbreške regije u budućnosti – rekla je ludbreška dogradonačelnica.

Nagrađenima će uskrsni blagdani zasigurno ostati u lijepom sjećanju, a Rotary klub je ostvario još jednu zadaću zapisanu u svom programu aktivnosti. (dv)

Martina Dežić: 'Živim u Ludbregu i završila sam Učiteljski fakultet odsjek u Čakovcu za zanimanje magistrice primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom hrvatski jezik. Stažiram kao pripravnica u OŠ Šemovec, a mjesečno dobivam jedinstvenu naknadu od 2400 kn plus putne troškove.

Za sada sam zadovoljna, a nadam se da ću s položenim stručnim ispitom uspjeti pronaći zaposlenje u struci.'

Edi Vugrinec: 'Ja sam također iz Ludbrega.

Pohađam 3. razred Druge gimnazije Varaždin, a usporedno učim svirati klavir u Glazbenoj školi Varaždin. Želja mi je nastaviti školovanje na Glazbenoj akademiji u Zagrebu te jednog dana postati glazbeni pedagog i raditi u školi.

Za natječaj Rotary kluba saznao sam iz Ludbreških novina.'

Čujmo glasove različitih!

U Osnovnoj školi Ludbreg, u organizaciji Udruge slijepih Varaždinske županije, a u partnerstvu s Koalicijom za život u zajednici čiji je član i Ludbreško sunce, predstavljen je projekt „Čujmo glasove različitih“. Riječ je o događaju kojim se afirmiraju i promoviraju prava osoba s invaliditetom, a koji je organiziran s ciljem prepoznavanja osoba s različitim teškoćama kao ravnopravnih članova zajednice.

U programu su uz osobe s invaliditetom sudjelovali i učenici Osnovne škole Ludbreg i Srednje škole Ludbreg. Svi prisutni su na nekoliko trenutaka “ušli u cipele“ građana s invaliditetom simulacijom različitih vrsta invaliditeta (sljepoća, gluhoća, kretanje u kolicima…) te tako stekli uvid u to s kakvim se sve preprekama i problemima osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu. Program je započeo koncertom benda čiji su svi članovi slijepi. Nakon pozdravnih govora uslijedila je i simulacija. Gradonačelnik Dubravko Bilić tako je na nekoliko trenutaka sjeo u invalidska kolica.

– Ovo je u svakom slučaju bilo neobično iskustvo jer osjetite kolika su i kakva su ograničenja ljudi koji su osuđeni na invalidska kolica ili neko od drugih pomagala. To je jedan doista zapanjujući osjećaj kad svojim nogama ne možete doći do cilja već se krećete uz pomoć kolica. Mi smo trenutno na ravnom terenu, u sportskoj dvorani, a svakodnevni prolaz gradom još je znatno teži. Problem nije samo prelazak ceste već i uvažavanje vozača i ostalih sudionika u prometu. No, upravo je cilj ove akcije da svi probamo doživjeti osobe koje su tu, u neposrednoj blizini, a svaki se dan susreću s problemima. Posebno mi je drago da su ovdje mladi, učenici kako bi naučili biti susretljiviji. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić. “Čujmo glasove različitih: integriranje organizacija osoba s invaliditetom u civilni dijalog” projekt je kojeg provodi Udruga slijepih Varaždinske županije, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda.

Djeca pod skrbništvom uživala u izletu Planinarsko društvo Ludbreg ove je godine izuzetno aktivno i nastoji svoju prekrasnu Ludbrešku planinarsku obilaznicu približiti što većem broju građana. Tako su ovaj put prema ideji Snježane Bačani, a u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Ludbreg i s Dječjim domom 'Svitanje' Koprivnica organizirali šetnju jednim dijelom obilaznice za djecu pod skrbništvom te za njihove roditelje i skrbnike.

-To nije bila sasvim obična šetnja već edukativni izlet na kojem smo djecu učili zašto je korisno boraviti u prirodi, kako se snalaziti u prostoru i kako koristiti GPS navigaciju. Pokazivali smo kako koristiti digitalni fotoaparat pa su gotovo sve fotke s izleta snimila djeca ponajviše Leon Oršuš –rekao je Damir Klarić, predsjednik PD Ludbreg.

Nakon dva sata šetnje sudionici su imali organiziranu

okrjepu uz roštilj u prirodnom ambijentu podno kuće obitelji Jančić. Tamo je nastavljeno druženje uz dječju igru pa su djeca sasvim sigurno u udomiteljske domove donijela pregršt lijepih utisaka.

Vjerujemo da će ovakvih akcija biti još jer Otok mladosti, ribnjak, brdašce Črn-bel, greben Lajdiber, kip Svetog Vinka, vinogorje Sigečak i ostale krasote ludbreškog kraja vrijedi doživjeti. (dv)

8

ENERGETSKA UČINKOVITOST

30. travnja 2015.

Obnova obiteljskih kuća i uvođenje obnovljivih izvora energije

rad Ludbreg u skupini je 160 gradova i općina koje su se u drugom dijelu prošle godine prijavile na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te ostvarile pravo na subvencije za svoje građane po Programu korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, te Programu poticanja povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama.

Gotovo 400 jedinica lokalne samouprave nije se prijavilo na natječaj čime su onemogućile svojim žiteljima da koriste subvencije iz državnog proračuna. Subvencija Fonda je od 40-80 posto, ovisno o statusu grada ili općine, što za Ludbreg konkretno znači 40 posto.

Grad je i financijskim udjelom od 10 posto 'pojačao' subvencije Fonda. Nakon javnog natječaja potpisano je 29 ugovora s vlasnicima kuća i to sve za Program poticanja povećanja energetske učinkovitosti, izuzev tri za uvođenje obnovljivih izvora energije. Zima je bila u znaku priprema, a radovi na objektima koji koriste subvencije razmahali su se dolaskom proljeća.

Ludbrežanin Josip Štabi, vlasnik obrta za elektro-instalacije prošao je na natječaju za Program subvencioniranja ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Konkretno, htio je ugraditi sustav solarne energije u obiteljskoj kući u Rapskoj ulici radi zagrijavanja sanitarne vode.

-Javio sam se isključivo radi uštede, da ne trošim struju ili plin za grijanje sanitarne vode ako do toga mogu doći koristeći sunčevu energiju i to besplatno. Rado bih da mogu imati grijanje cijele kuće, ali su stručnjaci dokazali da zbog klime u našem kraju energija Sunca ne može kroz jesensko-zimske mjesece riješiti cjelokupno grijanje, već samo dogrijavati prostor.

Sad u kući koristimo gradski plin, a kad solarni sustav bude postavljen imat ćemo kombinaciju solarnih kolektora i gradskog plina – kaže nam Josip Štabi.

Prvobitno je bio jako 'zagrijan' za foto-naponski sustav kojim se preko ćelija zračenje sunčevih zraka pretvara u električnu energiju.

-Bio sam jako zainteresiran za proizvodnju vlastite električne energije, prikupljao sam dokumentaciju i razne dozvole potrebne za natječaj. Ali onda sam dobio odgovor da je kvota popunjena i nisam prošao na natječaju, a potrošio sam 8.000-10.000 kuna za prikupljenu papirologiju. Novac ti ne vraćaju, pa se osjećaš izigranim i to smatram sramotnim, kao da se novac nađe na cesti. Želim upozoriti građane da paze kako ne bi prošli kao ja, da ne počnu ulagati svoj novac, a onda doznaju da je bilo uzalud i ostanu bez novca.

Danas više o tome ne razmišljam jer se radi o investiciji od oko 20.000 eura. Znam neke ljude koji imaju foto-naponske sustave, a tuže se da je lanjska godina bila izrazito nepovoljna zbog vremenskih prilika koje su vladale, pa im je proizvodnja struje bila puno manja od očekivane. Očito je bilo premalo sunčanih dana u kontinentalnom području. – Početak radova na solarnom sustavu je odgođen i dogovoren s izvođačem iz Preloga za drugu polovicu svibnja jer se ukućani spremaju za svadbu Josipove kćeri.

-I sve bi trebalo biti gotovo najkasnije do 15. lipnja, izvođač radova kaže da radovi na tome ne traju dugo. Dakle, kad prođete na natječaju, sami birate izvođača radova, ali on mora biti s popisa ovlaštenih izvođača Fonda za energetsku učinkovitost. Ja sam odabrao privatnu tvrtku iz Preloga, vlasnik je bio tu i predložio što i kako ugraditi. Kod mene ne idu pločasti nego

Kako do subvencija za obnov Mnogo građana zanima drugi natječaj za subvencioniranje obnove i ugradnje obnovljivih izvora energije u kućama koji bi trebao biti objavljen ovih dana. Vlada je donijela neke promjene kako bi olakšala i ubrzala postupak prijave na natječaj, a prigodu za sredstva dobili su svi građani bez obzira na to gdje žive. Prijave za subvencije slati će se izravno na adresu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čim se objavi Javni poziv u kojem je i popis potrebne dokumentacije, te ostali uvjeti. Subvencije se odnose na zamjenu vanjske stolarije, toplinsku zaštitu fasade i zamjenu grijanja sustavima s kondenzacijskim plinskim kotlovima.

Od obnovljivih izvora energije, sufinancirat će se sunčani kolektori, kotlovi na biomasu, te dizalice topline.

Mi smo obišli nekoliko vlasnika kuća, građana Ludbrega, korisnika subvencija da se čuju njihova iskustva. I na osnovu toga će zainteresiranima biti lakše donijeti odluku – hoće li se javiti na natječaj ili ne?

Sunčeve zrake za sanitarnu vodu

cijevni kolektori na krovište. Oni štede energiju budući da su cijevi obložene porculanom i ne hlade se tijekom noći kao pločasti kolektori. Postavit će dva kolektora, svaki sa po 30 cijevi. S krovišta sustav ide do spremnika, a sa spremnika na potrošače u kuhinji i kupaonici, dakle, na perilice, tuš, umivaonik, na sve ono što koristi energiju u kupaonici. Vidite da je kuća cijeli dan na suncu i ne zaklanjaju je druge kuće ili priroda. Praktički 8-9 mjeseci imat ću dovoljno tople sanitarne vode i to besplatno.

Tijekom zime vodu ću dogrijavati gradskim plinom. Josip za razliku od nekih drugih nije imao puno „skakanja“ oko prikupljanja potrebne dokumentacije.

-Kuća je zapravo nova. Završio sam je prije 3-4 godine, pa sam imao pripremljenu većinu tih 'papira', kao što su gruntovni izvadak, dokaz o vlasništvu, građevinska dozvola, dakle, dokaz o legalizaciji.

Izgubio sam dan-dva za sve to, a drugima koji to nisu imali sigurno je trebalo više vremena. Uz sve to potrebno je i kvalitetno krovište što ima svaka nova kuća, a izvođač to traži jer odgovara za radove na rok od dvije godine. Krovište mora biti podaskano, a crijep nije obvezan, može biti i druga vrsta pokrova. Javio sam se na natječaj i prošao u prvom krugu. Mogu reći da je sve zaista bilo relativno brzo.

Veći problem bio je naći ovlaštenog ing. strojarstva koji će brzo izraditi strojarski projekt bez kojeg se ne može prijaviti na natječaj.

Naime, mi u Ludbregu nemamo ovlaštenog ing. strojarstva za izradu projekata postavljanja sustava solarne energije, pa sam ga našao u Čakovcu.Zanima nas financijska strana uvođenja solarnog sustava.

-Prema troškovniku čitava investicija postavljanja opreme za solarnu energiju kod mene, stajat će između 25.000 i 30.000 kuna, razlika ovisi samo o kvaliteti opreme koju će ugraditi izvođač radova. Maksimalno mogu ostvariti povrat 15.000 kuna od Fonda i Grada u slučaju da cijena s PDVom bude 30.000 kuna. Fond vraća 40, a Grad 10 posto vrijednosti investicije, a 50 posto je moj financijski udio. Ako račun bude veći, razliku moram podmiriti sam. Da pojasnim, ukoliko bi račun bio 20.000 kuna, mogao bih dobiti povrat od 10.000 kuna. Ima još nekih troškova koje sam plaćaš, primjerice, strojarski projekt sam platio 1.800 kuna, a čujem da neki naplaćuju 2.500, 3.000 kuna, pa i više.

Na kraju moram zatražiti i dijelom platiti dobivanje certifikata o energetskoj učinkovitosti objekta. No,

uvjeren sam da je sve to povoljno zahvaljujući subvenciji i da će se ulaganje isplatiti. – Smatra da se građanima moglo još više pomoći malo drugačijom tehnikom realizacije programa.

-Veliki je nedostatak što investitor-građanin mora sve sam platiti po završetku radova, a onda čekati na subvenciju odnosno na povrat dijela novca. Krizna su vremena i ljudi teško mogu stvarati nekakve veće ušteđevine, pa su prisiljeni tražiti kredit u banci za isplatu izvođača radova. A znamo da banke naplaćuju previsoke kamate koje će opet plaćati građani, pa su investitori, odnosno građani tu oštećeni. Bilo bi puno prihvatljivije i bezbolnije za građane da Fond i Grad svoj dio subvencije odmah izravno isplate izvođačima radova.

Prema mojim saznanjima takva je praksa u Međimurskoj županiji, pa ne vidim razloga zašto to ne bi bilo moguće i kod nas.

A što ako sve isplatiš, a onda na tehničkom pregledu bude problema i sustav se ne odobri?

Ostaneš bez novca, a nemaš niti sustav za korištenje. Kaže da je za pohvalu ulazak Ludbrega u projekte Fonda.

-To je značajna pomoć građanima koji godinama žele riješiti obnovu kuća i uvesti nove, ekološke načine grijanja. Zaista ne znam zašto se lani susjedne općine nisu prijavile na natječaj za sredstva, pa su njihovi žitelji oštećeni. Subvencija za obnovljive izvore energije je preniska, minimalno bi trebala biti 60-70 posto, čak i više. Jer ako je državi cilj da se energija što racionalnije koristi i da se što više uvode prirodni, obnovljivi resursi i ekološki 'čista energija' onda to treba i snažnije poticati. Zato bi subvencije ili poticaji morali biti što veći.

Po meni, u Ludbregu se prijavilo na natječaje premalo ljudi, a razlog su najčešće neriješeni imovinskopravni odnosi ili vlasništvo, legalizacija objekata i slično, a i činjenica da građanin mora isplatiti svu investiciju, pa čekati na subvenciju.

Troškovi života su previsoki u odnosu na primanja većine građana i zato treba poticati te programe.

Ne sviđa mi se najava da natječaji odsad idu preko Fonda. Ipak gradovi ili općine najbolje poznaju svoje sredine, u gradskom uredu brže ćete i bolje dobiti informaciju. To znači da bude vjerojatno trebalo ići u Zagreb ili čekati dok oni iz Fonda dođu tu, pa koliko bude prošlo vremena? Ne miriši na dobro rješenje. Pozitivno u tome je jedino to, kaže Josip, što će se na natječaje javljati građani iz svih općina i gradova koji su dosad bili zakinuti.

Josip će 8-9 mjeseci u godini imati besplatno zagrijavanje vode

Tijekom zime, vodu će dogrijavati gradskim plinom

Kuća je cijeli dan izložena suncu bez sjena

30. travnja 2015.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

vu kuće i za uštede u grijanju Grijanje peletima od ljusaka lješnjaka

Tomislav Grabarić iz Slokovca jedini se u natječaju za subvencije javio na dva programa i na oba prošao. Smatra da je to bila prigoda koju nije smio propustiti.

-U kući nas živi šestero, supruga i ja s dvoje male djece i moji roditelji. Ovo sam vidio kao priliku za obnovu kuće, promjenu sustava grijanja i uvođenje obnovljivih izvora energije, a da se pritom ne opteretim dugim, skupim kreditima. Doduše, i sada sam osim ušteđevine morao uzeti kredit, ali sigurno ne takav kakav bih imao bez ovih subvencija. Imam dvoje male djece, a površina kuće je oko 270 kvadrata i velika je potrošnja gradskog plina. Troškovi grijanja su nam jako visoki, godišnje oko 14.000 kuna. I nikad ne znate kakva će biti cijena plina, sad je znamo do kraja godine, ali ne za dalje. Česta su bila poskupljenja, pa ne možete nešto planirati, primjerice, ne znate kakva će biti cijena plina za 5 godina – kaže Tomislav, inače inženjer elektrotehnike zaposlen u tvrtki Oprema Ludbreg.

Prije su već ugradili PVC stolariju radi bolje toplinske izolacije odnosno uštede. Upravo se privode kraju radovi na povećanju toplinske vanjske ovojnice kuće ili jednostavno rečeno na postavi toplinske fasade prema programu Fonda. Potom slijedi realizacija Programa uvođenja obnovljivih izvora energije. U njihovom slučaju to je postavljanje sustava grijanja peletima.

-Prema zahtjevu Fonda na fasadu ide stiropor debljine 14 cm što bi trebalo jamčiti visoku toplinsku izolaciju i značajne uštede. S majstorima sam dogovorio sve elemente. Obrt iz Kelemena radi fasadu, a iz Nedelišća sustav grijanja na pelete.

Peleti su bio-gorivo, služe za dobivanje toplinske energije, imaju visoku energetsku učinkovitost s gotovo potpunim sagorijevanjem, a rade se od usitnjenih komadića drveta.

Peći se automatski pale i gase, te doziraju pelete prema zadanoj temperaturi. Osim peleta peć može raditi i na ljuske od lješnjaka. Kako imamo vlastiti nasad lješnjaka to nam je bio dodatni motiv da se javimo na natječaj. Imat ćemo zapravo besplatno gorivo za peć. Postoje i peći u kojima možete kombinirati pelet-drvo, one naravno više koštaju, ali ako imate šumu onda se opet isplati.

Tehnički nije ništa puno složenije od postavljanja peći za centralno grijanje na drva, a prednost je ako centralno već postoji. Mi ćemo napraviti kotlovnicu u podrumskom dijelu zbog veličine peći i spremnika. Ja sam s majstorom dogovorio sistem 'ključ u ruke', zajedno smo definirali kakva ide peć, koliki će biti spremnik tople vode za cijelu kuću, dok je peć i ostalo potrebno za ugradnju briga majstora. – Ukućani se nadaju da će barem za 30 posto smanjiti troškove grijanja kada se sustav pusti u pogon.

-Za ljeto nam ostaje gradski plin za toplu vodu, a alternativa mogu biti elektro-grijači u bojlerima za zagrijavanje vode koliko treba za dnevnu potrošnju. Sve ovisi kakav želiš sustav za ljeto kada nema smisla ložiti peć. Otprilike u ovo vrijeme iduće godine analizirat ćemo troškove kroz sezonu grijanja i objektivnije procijeniti i analizirati što smo dobili.

Smatra se da je grijanje na pelete 30-ak posto jeftinije od plina. Ja ne trebam kupovati pelete, ljuske od lješnjaka kod mene su besplatni izvor energije. Vjerujem da će se ukupna investicija isplatiti za 10 godina. Peletima je cijena lagano počela rasti u odnosu na prethodne godine, pa je upitno kako će biti dalje i ljudi koji su za to zainteresirani moraju biti na oprezu i imati alternativu.Kaže da je sve teklo dosta brzo oko prijave na natječaje.

-Morao sam dati izraditi glavni projekt za oba programa, nabaviti ponudu izvođača radova na temelju koje se utvrdi vrijednost investicije, popuniti sve obrasce, to smo skinuli s interneta, priložiti dokaz o vlasništvu, dokument iz gruntovnice i katastra i građevinsku dozvolu ili rješenje o legalizaciji objekta. Ako je više vlasnika objekta što je kod nas bio slučaj, onda još treba suglasnost svih vlasnika za izvođenje radova. Potom smo sve predali gradskom uredu. Projekti su bili brzo gotovi jer su mi majstori i projektant izašli ususret. Od prijave do ulaska u program sve se skupa dogodilo unutar dva mjeseca što je relativno brzo i sasvim prihvatljivo. Više sam vremena potrošio u banci. -

Najveći problem je glavni projekt koji je skupi, a nepotreban

Ljepilu treba nekoliko toplih dana za sušenje

Ima i nešto čime nije zadovoljan.

-Morali ste dati izraditi glavne projekte što je skupo, ja sam za oba platio skoro 4.000 kuna, čujem da se sada to ukida. Iskreno, oni su potpuno nepotrebni. Također, rok za izradu projekta za OIE (grijanje na pelete) od 30 dana je prekratak, za fasade je rok bio 60 dana, a to je više nego dovoljno. Subvencija vrlo korektno može pomoći za fasadu, ali je premala za obnovljive izvore.

Ovakva subvencija bila bi možda u redu samo za solarne ćelije, ali ne i za nešto više. Želio sam još i postavljanje sustava za solarnu energiju, ali mogla se dobiti subvencija samo za jedan od sustava obnovljivih izvora. Po meni to je također manjkavost. No danas-sutra barem će s postojećim instalacijama biti jeftinije uvesti sustav za solarnu energiju koju ću s vremenom gotovo sigurno ugraditi radi besplatnog zagrijavanja vode ljeti, možda i za dogrijavanje kuće. Tada bih bio potpuno zadovoljan. Kako je zadovoljan financijskim uvjetima?

-Problem je što sve morate platiti vlastitim sredstvima, sve iz svog džepa, pa onda čekati na povrat odnosno subvenciju. Za fasade možete dobiti subvenciju od maksimalno 37.500, a 15.000 kuna za program obnovljivih izvora energije. Kod mene ukupna vrijednost radova za oba programa iznosi 125.000 kuna, a izračunali su mi da ću dobiti subvenciju od oko 48.000 kuna za sve radove. Lako je izračunati koliko još moramo sami financirati. Kako sam u dva programa, meni nikako ne odgovara način da ti moraš isplatiti majstore, a nakon toga čekaš subvenciju. Prije toga imao sam troškove za projekte i drugu dokumentaciju za prijavu na natječaj, a nakon što je sve gotovo treba platiti ovlaštenu tvrtku da napravi energetski certifikat koji stoji oko 3.000 kuna, ali barem se vraća 50 posto. A onda ide ovako – završetak radova prijavljujem Gradu Ludbregu koji u roku 15 dana šalje čovjeka da obavi provjeru, pa u roku 30-ak dana mogu očekivati dio subvencije od Grada. Onda Grad dokumentaciju šalje Fondu u Zagreb, koji u roku od 60 dana mora potvrditi realizaciju. Potom još čekam udio subvencije. Kako su radovi na fasadi pri kraju, a sustav grijanja peletima mogao bi biti završen do kraja svibnja, za očekivati je da ću subvencije dobiti negdje pri kraju godine.Tomislav vjeruje da će programi pomoći mnogim građanima.

-Najavili su da bude program trajao najmanje do 2020. godine. I treba, mnogi će riješiti probleme s obnovama kuće koje ne mogu već godinama. Ako su u mogućnosti, najbolje bi bilo da idu na program obnovljivih izvora energije jer to je dugotrajno rješenje. Najava da će se prijave na natječaj slati u Fond i da će ljudi sve rješavati u Zagrebu ne čini mi se dobra. Ovdje je nas 30-ak imalo pomoć u gradskim uredima i sve smo tu doma rješavali u hodu. Pitam se kako budu građani komunicirali sa Zagrebom, mailovima, telefonima, tko će im odgovarati na pozive i pitanja? A zvat će ljudi iz cijele Hrvatske.

U prvom natječaju na koji sam se i ja javio nisu sudjelovale sve općine i gradovi, pa ljudi iz tih sredina nisu mogli koristiti sredstva subvencije što zaista nije bilo u redu. Zasad je velika nepoznanica kako će to funkcionirati. -

Na fasadu ide stiropor debljine min. 14 cm

Tomislav je siguran da će uštede biti barem 30 posto

9

10

SA SVIH STRANA

Donacija DVD Kućan Ludbreški osnovano je 1928. godine i jedno je od najstarijih na ludbreškom području.

Prije dvije godine Društvu je prijetio stečaj tj. prekid aktivnosti zbog nedostatka adekvatne opreme kao i zbog premalog broja školovanih vatrogasaca. No, situacija se u posljednje dvije godine bitno popravila pa će uskoro vatrogasci iz Kućana biti ponovno operativni i spremni za gašenje kao i za ostale oblike pomoći.

-Uz pomoć Mjesnog odbora na čijem je čelu Kruno Jalšić uspjeli smo školovati 18 vatrogasaca od kojih je osmero njih steklo zvanje 'vatrogasac 1. klase'. Od Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega dobili smo opremu u vrijednosti 12 tisuća kuna i to: cijevi, mlaznice, usisni vod, razdjelnicu, ključeve, užad, a kacige i opasače ćemo dobiti od DVD-a Apatija koji je od prije dvije godine u stečajnom postupku – rekao je Neno Novak, predsjednik DVD-a Kućan Ludbreški.

Domaći vatrogasci pozvali su zbog te prigode u goste ludbreške

30. travnja 2015.

Oprema za DVD Kućan Ludbreški

vatrogasce. Druženje je održano u Kućanu u lijepom nedavno završenom vatrogasnom objektu sa spremištem i dvoranom za sastanke.

Uz objekt koji je smješten uz rijeku Bednju i koji je odlično ukomponiran u prostor sagrađena je i vrtna natkrivena terasa, dječje igralište te malonogometno travnato igralište. Upravo tu je održana utakmica između DVD-a Kućan Ludbreški i DVD-a Ludbreg. Iako u takvim utakmicama rezultat nije bitan mi ćemo ipak spomenuti da su ludbreški vatrogasci pobijedili 5 : 2, ali su odmah poslije zadnjeg sučevog zvižduka ponudili revanš na svome terenu.

Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega donirat će opremu i ostalim vatrogasnim društvima kod kojih je zabilježen nedostatak osnovnih sredstava koje propisuje zakon.

Službena primopredaja opreme održat će se kod vatrogasnog doma u Ludbregu na posebnoj svečanosti u svibnju – mjesecu zaštite od požara. (dv)

Obljetnica konačnog oslobođenja Ludbrega 6. svibnja U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista regije Ludbreg u srijedu 6. svibnja prigodno će se obilježiti 70. obljetnica konačnog oslobođenja Ludbrega i pobjede nad fašizmom. U povodu obljetnice tog događaja na spomen-obilježjima poginulim pripadnicima narodno-oslobodilačke borbe na gradskom groblju u Ludbregu položit će se vijenci, a na važan datum iz ludbreške povijesti podsjetit će se prigodnim govorima.

Za oslobođenje Ludbrega se početkom svibnja 1945. godine vodila šesta ujedno i posljednja bitka. Bila je to i jedina od šest bitaka za Ludbreg koja se odvijala danju. Napad su izveli borci 12. Vojvođanske brigade 51. divizije. Ludbreg je slobodu od okupatora i pobjedu nad fašizmom tako doživio dva dana prije okončanja Drugog svjetskog rata čija će se također 70. obljetnica 9. svibnja obilježiti diljem Europe.

Godina loša, vina odlična da nije zbog loše kvalitete odbijen

Udruga vinogradara i vinara Grački grozdek iz Ludbrega organizirala je 4. izložbu mladih vina.

Izložba je imala međunarodni karakter, a otvorio ju je dožupan Alan Košić naglasivši da su obje ludbreške vinogradarske udruge, zbog kvalitetnih vina i odlične organizacije izložbi, ponos Županije.

-Posjetitelji izložbe mogli su kušati 134 uzorka mladih vina iz Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke županije, a došli su i naši prijatelji iz Slovenije i Mađarske. Sortnih vina je bilo oko 60, a miješanih oko 40 posto. Podijeljena je 61 zlatna medalja, 64 srebrne, 6 brončanih, a 3 uzorka dobila su priznanje što znači

Dobitnici zlatnih medalja

niti jedan uzorak – rekao je Dražen Crkvenčić, predsjednik 'Grozdeka'.

Udruga surađuje s vinskom akademijom 'WinACon' koja pomaže vinogradarima u osnovnoj, dodatnoj i stručnoj edukaciji, a i stručni ocjenjivači školovani su na Vinskoj akademiji.

-Po prvi put smo uzorke ocjenjivali po OIV metodi do 100 pozitivnih bodova. Po toj metodi uzorak koji dobije između 82 i 89.9 dobiva 'zlato', a uzorak s 90 ili više bodova dobiva 'veliko zlato'. Nadamo se da će i druge vinarske udruge prihvatiti ovaj način ocjenjivanja – rekao je Davor Hižak, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Odigrana je utakmica između DVD-a Ludbreg i DVD-a Kućan Ludbreški

Počinje cvjetna rapsodija

FLORA CENTRUM MUNDI – 19.

Međunarodna izložba i sajam cvijeća u Centru svijeta bit će otvoreni u petak 1. svibnja.

Manifestaciju tradicionalno organizira Udruga cvjećara regije ludbreške. Sudjelovat će preko stotinu sudionika iz Hrvatske i inozemstva koji će izložiti najljepše primjerke balkonskog, ukrasnog i sobnog cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja, crnogorice, sadnica, lončanica i trajnica, a predstavit će se i umjetnički obrti. U sklopu ovogodišnje manifestacije bit će održana BONSAI izložba.

Velikim zlatom ocjenjena je izborna berba prosušenih bobica graševine Branka Ošpuha iz Ludbrega. Čak 4 zlatne medalje dobio je Dražen Banjkovec iz Hrženice, a Dalibor Jagić, također iz Hrženice, za svoj je sauvignon proglašen šampionom izložbe.

-I prošle godine sam sa sauvignonom dobro prošao na izložbi pa sam i ove godine primijenio isti recept. Godina je bila izuzetno loša jer kiša je padala skoro svaki dan i teško da se može ponoviti tako nešto. Unatoč tome puno je odličnih vina pa možemo reći da su kolege 'mejaši' usvojili tehniku podrumarenja i njegovanja mladih vina – rekao je Dalibor. (dv)

Izložba i sajam cvijeća bit će otvoreni u petak 1.svibnja u 17 sati, a u programu otvorenja sudjeluju Ludbreške mažoretkinje i KUD „Anka Ošpuh“. Program se nastavlja i u subotu 2. svibnja kada će biti održani 5. dječji folklorni susreti.

Program počinje u 14 sati.

Posljednjeg dana trajanja manifestacije, u nedjelju 3.svibnja, program započinje u 15 sati, a nastupit će klapa Koprivnica, športsko-plesni klub Ritam Koprivnica i Mariachi band Los Caballeros. Svi programi bit će izvedeni na Trgu Svetog Trojstva, a u slučaju kiše u kinodvorani POU „Dragutin Novak.“

Dražen Crkvenčić, Davor Hižak i Dalibor Jagić - šampion izložbe

Organizatori izložbe, članovi udruge Grački grozdek

MIRISI I OKUSI

30. travnja 2015.

Proljeće na našoj tržnici

Dolaskom proljeća i lijepog vremena probude se i sva osjetila. Jedva čekamo da spremimo fina jela od prvih svježih darova prirode. Upravo tako ćemo i najljepše uživati u lijepim proljetnim danima.

Već su neke neizostavne namirnice sa uskrsnog stola najavile promjene na jelovniku. Jedna od njih je mladi luk, koji je odličan dodatak svakom jelu. Može se jesti sirov, u salatama ili ga možemo termički obraditi u pripravi juha, variva i raznim složencima, čime ćemo malo ublažiti njegovu blagu ljutinu. Osobito se dobro sljubljuje s mesom i ribom pečenim na roštilju. Ovo aromatično bijelo-zeleno povrće dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina A,C i K, te kalcija, željeza i kalija, a sadrži i značajne količine folne kiseline, magnezija, fosfora i cinka.

Njegova učestala upotreba povezuje se sa snižavanjem razine šećera, lošeg kolesterola u krvi i krvnog tlaka te poticanjem rada probavnog sustava. Osim mladog luka nemojmo zaboraviti spomenuti i hren kao visokovrijednu namirnicu, a i rotkvice koje ćemo ako nismo za Uskrs sigurno koristiti često u našoj prehrani.

11

Priprema jela sa šparogama

Najpoznatiju kombinaciju šparoge čine s jajima, no odlične su i kao dodatak juhama, dio raznih salata, rižota, pita…

Bez obzira na koji način ih pripremamo dobro je znati da su šparoge gotove kada su mekane, ali i dalje hrskave. Premalo kuhane šparoge je teško prožvakati, a previše kuhane, postaju mljeckave. Ako želite biti sigurni da je šparoga dovoljno kuhana, probodite je vilicom i jednostavo probajte.

Predlažemo vam recept sa šparogama, za sve one koji žele probati nešto novo i koji žele zdravo jesti.

Pita sa šparogama

Sezona je šparoga, prvog proljetnog povrća Prvi vjesnici proljeća kad razmišljamo o cvijeću su jaglaci i šafrani, ali što se tiče biljnog svijeta to su onda zasigurno šparoge. Sezona je šparoga divljih, ali i onih uzgojenim. Ovo prvo proljetno povrće bere se već od ožujka, ako je zima bila blaga.

Na tržištu se mogu naći i bijele i ljubičaste verzije, pa ćemo upravo takve pronaći u nekim receptima, ali one koje su nama najpoznatije ipak su one poznate po svojoj zelenoj boji. Tu prekrasnu zelenu boju duguju klorofilu, kojeg su šparoge koncentrirani izvor, a koji ima snažno antioksidativno djelovanje. Energetska vrijednost im je vrlo mala, pa se stoga ovo povrće svrstava na visoko mjesto poželjnih namirnica za skidanje suvišnih kilograma.

Nutritivno šparoge su prije svega bogate folnom kiselinom. Ističu se sadržajem vitamina C i kalija - nutrijenata prijatelja jetre. Visok udio kalija s aminokiselinom argininom koju sadrži te niskim udjelom natrija čini šparogu prirodnim diuretikom.

Uzgoj šparoga Sade se na dobro pognojenom tlu. Višegodišnja je to biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim i ljubičastim vrhovima. U priobalnim područjima raste kao samonikla i počinje se brati već u ožujku, a kod nas kao uzgojena nešto kasnije.

Samonikle ili uzgojene, šparoge spadaju u najkvalitetnije povrće iznimne prehrambene vrijednosti ili ljekovitog djelovanja. O njihovoj ljekovitosti postoje zapisi stari nekoliko tisuća godina. Biljčica je to koju možemo sami uzgojiti u svojim vrtovima. Ljekovite i ukusne šparoge danas su dostupne svima, možemo ih kupiti na nekim tržnicama, ali i u trgovinama.

Sastojci za tijesto: 25 dag oštrog brašna, 12 dag maslaca ili margarina, 1 jaje, 1 žlica kiselog vrhnja, malo soli.

Nadjev: 30 dag prokuhanih šparoga, 1 veći luk, 1 vrhnje, sol,vegeta po ukusu. Po želji dodati nasjeckanu šunku ili kobasicu, te malo naribanog sira.

Priprema nadjeva: Prodinstati luk, dodati šparoge i postepeno umiješati ostale sastojke.

Zamijesiti tijesto i ostaviti do pola sata u hladnjaku, zatim veći dio tijesta složiti u kalup, a ostatak tijesta ostaviti za izradu trakica za gornji dio pite. Tijesto peći oko 10 minuta,zatim izvaditi, staviti nadjev, poslagati trakice od tijesta i sve zajedno peći još oko 10-15 minuta. Željka Namesnik

Zdravo, ukusno i tradicionalno Okusi varaždinskog kraja

Ponuda ludbreške tržnice Donosimo vam slikoviti pregled ponude na tržnici koja je svaki put sve bogatija, jer s toplijim vremenom jedva čekamo da zasadimo svoje vrtove, pa će tako i posjet tržnici biti obavezan.

Tako na tržnici možemo kupiti sve vrste presadnica povrća, paradajz od 2-3 kune, paprika 1 kunu, presadnice salate od 50 lipa ili kunu, također su u ponudi i mlade presadnice tikvica, zelja, krastavaca i ostalih biljčica koje ćemo posaditi u svojim vrtovima. Osim presadnica bogata je ponuda prvog proljetnog povrća, mladi luk, salata...

Ono što nažalost ne možete naći u ponudi na tržnice su šparoge koje barem do sada nismo zamijetili.

Ludbreška tržnica poznata je i po dobroj ponudi mliječnih proizvoda, pa možete odabrati naše domaće sireve od onih običnih do sireva različitih okusa.

Svake srijede i subote na tržnici možete kupiti i cvijeće, za sadnju ili rezano cvijeće.

Posebna zanimljivost na tržnici je srijedom, a nešto je življe ovih proljetnih dana oko ponude domaćih živih pilića i pačića. Svake srijede već niz godina na ludbrešku tržnicu dolazi gospodin Zvonko Plantak iz Bele, a proizvodi koje prodaje iz svog obrta za izradu drvene galanterije često će nam zatrebati tokom cijele godine, ali neki posebno ovih proljetnih dana. U prodaji su tako metle, štili, klopoci, grabljice, kuhače, pipe, razne drške. Također vrše "nasađivanje alata" (sjekire, motike, lopate..)

Posjetite ludbrešku tržnicu jer kako je poznato, tržnice su srce svakog grada, osim što ćete obaviti kupnju zanimjivih potrepština, šetnjom i susretima s prijateljima i poznanicima, lijepo ćete provesti vrijeme, ugodno i korisno provesti trenutke na svježem zraku i u zanimljivom društvu.

U

koliko se zaželite tradicionalne kuhinje našega kraja put će vas zasigurno odvesti do restorana Arabela.

Naime ovih je dana restoranu Arabela Globočec dodijeljena oznaka standarda „Okusi varaždinskog kraja.“ Taj je projekt dio nacionalnog projekta „Okusi hrvatske tradicije“.Označavanje objekta omogućit će brendiranje samog restorana, ali i doprinijeti ukupnom sustavnom jačanju i afirmaciji ponude gastronomskih i enoloških proizvoda na području Županije.

– Gastronomija je jedna od bitnih odrednica strategije turizma Varaždinske županije i glavni motiv dolaska turista na neku od destinacija, a upravo okusi i mirisi su elementi zadovoljstva gosta nekom destinacijom. Naša se Županija može pohvaliti s dvanaest prehrambenih artikala koje smo zaštitili, a cilj projekta je povezati sve ove objekte koji imaju oznaku standarda „Okusi varaždinskog kraja“ sa proizvođačima hrane na području Varaždinske županije kako bi gost mogao probati ono što je raslo na području naše Županije i završilo u tradicionalnom jelu našega kraja. – objasnila je Elizabeta Dolenec, direktorica Turističke zajednice Varaždinske županije.

Restoran Arabela otvoren je 1989., a tijekom tih godina nametnuo se kao jedan od vodećih restorana na ludbreškom području, za koji se uz tradiciju veže i kvaliteta.

– U posao me uveo pokojni otac. Poslujemo i trudimo se već dugi niz godina i uspjeli smo postati prepoznatljivi na našem području. U svakodnevnoj ponudi imamo tradicionalna i novija jela te vina iz vlastite proizvodnje. Ušli smo u ovaj projekt svjesni činjenice da se tradicionalna jela sve manje nalaze na našem stolu, a interesa za ista s druge strane ima.

Svima preporučam som obložen sa špekom, gorički odrezak, zlevenku s kiselim vrhnjem i zapečene štrukle. Vjerujem da će svaki gost naći nešto za sebe. – kazao je Saša Kišić, vlasnik restorana Arabela.

Kako bi ugostiteljski objekt dobio oznaku standarda „Okusi varaždinskog kraja“ u svakodnevnoj ponudi mora imati tradicionalna jela, odnosno šest menija koji moraju biti u ponudi prema određenom jelovniku. Tradicionalna jela svakako su „mamac“ za goste.

– Gastro sjećanja su vrlo važan segment kad govorimo o turizmu. Posebno smo ponosni da se i jedan ludbreški restoran uključio u ovaj projekt, a svakako je važno napomenuti da se Arabela nalazi na samoj Ludbreškoj vinskoj cesti. Upisali smo se sada i na kartu mjesta koja nude tradicionalna jela, a to se u gastronomiji posebno cijeni. – zaključio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

12

KULTURA

MLADEN DOLOVSKI „U Ludbregu, na mjestu gdje se Podravina susreće s Hrvatskim zagorjem u užem geografskom smislu, ali i u smislu dviju naših „naivnih“ regija, pojavio se fenomen križanja stila: slikarstvo Mladena Dolovskog. On je, naime, napustio Podravinu i prešao u carstvo bajki, snova i čudesnih događaja. Otvara nove prostore za svoj krajolik i unosi elemente koji su novi u cjelokupnom slikarstvu Podravine – „Hlebinske škole“. Mnogi njegovi motivi krajolika pokazuju već jedno takvo savršenstvo i čistoću da prikazuju Mladena Dolovskog kao jednog od najznačajnijih umjetnika slikarstva Podravine. U njegovim slikama ima imaginacije, jednostavnog ljudskog zamišljanja i domišljanja i događanja za koje smo čuli u djetinjstvu ili smo ih samo mogli zamisliti. Na ovim se slikama uvijek događa nešto što ne možemo objasniti. U ludbreškoj enklavi s pojavom samoukog slikara naive Mladena Dolovskog nastalo je ubrzo nešto novo i veoma lijepo što nedaleko Zagreba živi već više godina: ovaj svijet priča ispričanih na staklu, koji svijet je ujedno nova pojava u naivnom slikarskom umjetničkom

30. travnja 2015.

Podravska naiva s ludbreškom enklavom svijetu i slikarstvu Podravine, što je možda još nedostajalo u slikarstvu „hlebinske škole“. To što je bitno u ovoj ludbreškoj enklavi i slikama Mladena Dolovskog to je u fabularnom duhu razvijena priča o nečem drugom, o životu kojeg nema, ali se ipak može tražiti, za čudo i naći na njegovim staklima … “ Tako je u jednom od brojnih redaka ispisanih o ludbreškom slikaru Mladenu Dolovskom zabilježio Grgo Gamulin, naš poznati povjesničar umjetnosti. A naš sugrađanin i dalje je na istoj adresi u Ludbregu dok malobrojne preostale slike i dalje pričaju svoje priče koje možete doznati u POU „Dragutin Novak“ gdje se održava njegova samostalna izložba koju je moguće razgledati sve do 8. svibnja.

Danas, u 83.godini života Mladen Dolovski rado se prisjeća umjetničkih dana, od teških početaka do dana kad su njegove slike krasile zidove galerija diljem svijeta.

– U slikanje sam krenuo sasvim lagano. Vjerujem da sam po rođenju sklon slikarstvu jer moj otac je također imao smisla i također je slikao i to na papiru

Brojni posjetitelji bili su na otvorenju izložbe

Mladen Dolovski (desno) izlagao je u gradovima diljem svijeta vodenim bojicama. Tri slike su ostale i one su meni uvijek bile lijepe i zanimljive. Želja i pobuda za slikanjem, tako barem mislim, je genetski izvirala iz mene. Još davno kao gimnazijalac pokušao sam slikati. Više sam tada kopirao nego slikao. Bili su to počeci, a svaki početak je težak. – započinje priču Mladen Dolovski.

Slikanjem na staklu u maniri naive Ludbrežanin Mladen Dolovski bavi se od 1962.godine. Pet godina kasnije dosegao je osobniji i autentičniji prikaz svojih motiva.

–Usprkos teškom početku, želja za slikanjem stalno je postojala.Vođen tim nekim unutarnjim osjećajem, počeo sam ozbiljnije raditi, najprije u okviru amaterizma i započeo sam izlagati u okviru društva amatera, najprije varaždinskog društva, a kasnije i ludbreškog kojem sam i jedan od

IZLOŽBA NAROD U NEVOLJI

Prikaz života u teško ratno doba Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području odabrani predmeti naziv je izložbe koja se tijekom travnja mogla razgledati u prostoru dvorca Batthany. Riječ je o izboru predmeta koji su bili predstavljeni na istoimenoj varaždinskoj izložbi. Kroz koncepciju izložbe prezentirani su u kratkim cjelinama predmeti vezani uz politički, gospodarski i kulturni razvoj varaždinskog područja u razdoblju od 1914. do 1918. godine, svakodnevni život ljudi u tom periodu u Varaždinu i okolici, brigu za ranjenike i različite oblike karitativnog djelovanja, prate se stanovnici Županije u različitim vojnim jedinicama na bojištima te predmeti koji posjetitelje sjećaju na pretke s početka 20. stoljeća, poput različitih fotografija, medalja i predmeta domoljubnog značenja.Kako se na ovom području živjelo u ratnim go-

dinama, što je zaokupljalo pažnju stanovnika te čime su se bavili, dokumentirano je kroz različite predmete iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin, Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg, Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ Ludbreg i privatnih vlasnika, obitelji Martinez, Dominko, Dretar, Ljubojević i Drašković.

Izložbu je predstavio Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, a osvrt na samu izložbu dali su Spomenka Težak koja je bila zadužena za koncepciju izložbe i njezin tehnički postav te ludbreški povjesničar Milivoj Dretar dok ju je otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić.

- Nema nijednog pisanog djela o Ludbregu u doba Prvog svjetskog rata – nešto je zapisano u školskim spomenicama i župskim kronikama. Ludbreški župnik Bočkaj vo-

dio je svoju kroniku. U matičnim knjigama rijetko se nađe ime pokojeg palog vojnika – oni su upisivani samo ukoliko bi im tijelo bilo premješteno u zavičaj, no malo je takvih koji su to uspjeli financirati. Krajem srpnja 1914. započinje molbilizacija vojnika. Novačeni su svi od osamnaeste nadalje. Od ukupno 6611 stanovnika lubreške župe, mobilizirano je njih 800.

Radi se o 12 posto stanovnika župe. Na kraju rata, utvrđeno je da je njih 200 poginulo na ratištima; 160 se vratilo kao ranjeni i invalidi, a 40 je proglašeno nestalima. – kazao je M. Dretar.

Organizatori ove zanimljive izložbe koja se u prostoru dvorca Batthyany Gradski muzej Varaždin, Restauratorski centar Ludbreg, Grad Ludbreg i Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg.

inicijatora. Radio sam u tehnici pastela, vodenih boja, a kasnije sam prešao i na ulje, ali ne odmah i na staklo. No, zaintrigirala me tehnika stakla, zanimalo me kako se može slikati po staklu tako da sam napravio jedno dvadesetak slika na staklu i nisam znao što s njima. Krenuo sam ih nuditi i to jednom trgovcu u Zagrebu koji nije želio slike ni pogledati, a kamoli kupiti pa sam ih podijelio prijateljima i kolegama. Nije me to obeshrabrilo i nastavio sam sa slikanjem, no ipak ne toliko intenzivno. – prisjeća se Mladen Dolovski. No, onaj njegov unutarnji osjećaj bio je sasvim ispravan, nije trebalo dugo da se prepoznaju njegove mogućnosti i put prema inovativnosti uskoro je bio otvoren.

- Jedanput je k meni doletio jedan novinar iz Zagreba, čiji je brat vidio slike na izložbi u Varaždinu. Tako je on došao kod mene pod izgovorom da traži drveni sat, obzirom da je moj otac imao brojne starine. Objesio sam nedugo prije sliku s motivom maškara, manja slika koja mu je privukla pažnju. Njegov komentar na sliku bio je „Pa to vam je umjetničko djelo, vi ste slikar, umjetnik, posudite mi sliku za izložbu na Bledu!“ Pitao sam da li me zafrkava, no nakon što mi je ponovio upit s radošću sam prihvatio i darovao sliku. I tako je započelo. – kaže ludbreški slikar naive. Skromni umjetnik nije ispočetka prihvaćao činjenicu da je njegovo slikarstvo postalo prihvaćeno među mnogima, no srećom poticaja nije nedostajalo.

- Još godinu dana nisam se prihvatio slikanja na staklu i naivnog izraza. No, taj me novinar zvao svakog mjeseca i interesirao se za daljnje radove, poticao me da radim jer je interes za slikama rastao. Kada sam vidio da slikanje cijene i drugi i da ono ima svoju vrijednost, ozbiljno sam se prihvatio i slikao mjesečno 4-5 slika. Ljudi su doznali, dolazili kod mene, tražili slike. Sredinom sedamdesetih imao sam samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak u Zagrebu gdje je bilo izloženo petnaestak slika i bila je dobro prihvaćena. Izložbu je razgledao i Grgo Gamulin, naš najznačajniji kritičar likovne umjetnosti koji me pozvao na razgovor. Prepao sam se, no primio me vrlo lijepo, živo se zainteresirao za moj rad, znatiželjan je bio jer ga je osim

radova zanimala i slikareva duša.

Dvaput sam dobio i špotanciju od njega, ali uglavnom su to bile sugestije i poticaj. – priča slikar koji uz nekoliko samostalnih izložbi sudjelovao i na oko 300 grupnih izložaba u zemlji i u većim gradovima mnogih europskih i drugih zemalja.

- Tražili su me kolekcionari, galeristi. Zahtjevi za slikama bili su stalni, ponekad nisam ni stigao toliko raditi jer nisam htio da ispadne da sam samo nešto „maljao“, sve je moralo imati svoju priču. Za mene je posebno značajna izložba u New Yorku gdje je galerist došao na ideju da uzme slike u naivi i tiska kalendar. Otkupio je slike u Munchenu, dvanaest slika od čega su moje bile tri slike, a među njima i ona koja je krasila naslovnu stranu. Kalendar je bio tiskan za diplomatska predstavništva na pet jezika, a među njima i podravska naiva s ludbreškom enklavom kako je Grgo Gamulin znao reći. Također se rado prisjećam kada sam svoju sliku ugledao na naslovnoj stranici poznatog talijanskog enigmatskog magazina „Mondo Enigmistico“ tiskanog u Firenci, kao i dvije moje objavljene slike u talijanskom časopisu o umjetnosti „L`ARTE NAÏVE“. Volio bih još spomenuti da su moji radovi objavljeni u knjigama: „Naivci o sebi“ u izdanju Revije-Beograd; „Hlebinska škola“ izdanoj na 4 jezika; „Povratak na Itaku“ prof.dr.

Grge Gamulina; Likovna enciklopedija Jugoslavije; Likovna enciklopedija Hrvatske; „Hrvatsko slikarstvo XX stoljeća“; „Čudo hrvatske naive“ i drugim publikacijama – s ponosom se osvrće Mladen Dolovski na te dane. S nestrpljenjem je dočekao i ovu netom otvorenu izložbu svom rodnom Ludbregu.

Uz fotokopije radova Mladena Dolovskog na izložbi u Ludbregu predstavljeno je 14 slika.Samo je to ostalo od velikog broja radova.

- Krivo mi je da nije ostalo više slika. To je mali presjek mojih ranijih radova. Poklonio bih slike Gradu Ludbregu no međutim zasad nismo našli odgovarajući prostor.– zaključuje Mladen Dolovski. Vjerujemo kako će se ova njegova želja i ostvariti i da će još brojni naraštaji Ludbrežana uživati u slikama Mladena Dolovskog, koje često pričaju o nečem već pomalo zaboravljenom, odišu mirnoćom, maštovitošću.

KULTURA

30. travnja 2015.

Pripovijesti iz starog Svetog Đurđa

‘Prevrtljiva žažara’, nova knjiga autora Stjepana Belovića

Z

načajan dio umirovljeničkog staža ludbreški umirovljeni prosvjetni djelatnik Stjepan Belović provodi radno. Zadnjih 10-ak godina nekadašnji nastavnik povijesti i zemljopisa podario nam je knjige o povijesti, tradiciji, običajima i jeziku ovog kraja i rodnog mu Svetog Đurđa. Vrlo je povezan sa selom u kojem je rođen i gdje je proveo djetinjstvo, ono će očito ostati dio njega. Kaže da knjigama o zavičaju barem donekle vraća dug rodnome kraju - 'Zavičajni sentimenti' 2008., a godinu dana kasnije 'Rječnik govora Svetoga Đurđa (ludbreške Podravine)' koji je postao dio stručne literature. I prije nego li se u Svetom Đurđu slavilo Jurjevo, u Ludbregu je predstavljena nova knjiga 'Prevrtljiva žažara', svojevrsni nastavak prethodnih knjiga.

-'Zavičajni sentimenti' bili su opis sela i došljaka koji su u selo navraćali poslom, vapnara, šlajfara, lončara, kotlara, tamburaša, običnih bokci, s opisom načina stanovanja, međusobnih odnosa među ljudima, te odnosa prema domaćim životinjama. Dijelom sam time nastavio u Rječniku govora Svetog Đurđa (ludbreške Podravine) u kojem se arhaične potvrdne rečenice sljubljuju s arhaičnim riječima. Uvidio sam da je mnogo toga bilo nepotpuno, tek dotaknuto ili potpuno izostavljeno. Smatrao sam bi se moglo detaljnije pisati o tome. Tako je ideja za ovu knjigu bila prisutna već dulje, tekst je stajao u rukopisu, kasnije se dopisivao, dotjerivao, dorađivao. Tako se sve malo odužilo, doduše i radi toga što sam u godinama kada više treba paziti na zdravlje – kazao nam je autor Stjepan Belović.

Tekst je pisan mješavinom standardnog hrvatskog jezika i kajkavštine, ali je uz svaku pripovijetku odmah i rječnik nepoznatih riječi što je praktičnije nego na zadnjim stranicama.

Mnogi će odmah biti zatečeni naslovom jer ne znaju značenje izraza 'žažara'.

-To je manje poznata riječ. Žažara je ljetna pojava rumenila na nebu na zapadnom dijelu horizonta pred smiraj dana. Kada bi se pojavila narod bi prognozirao vrijeme za idući dan, rekli bi tu kod nas: 'Zlatna večer, posrano jutro'. Sviđala mi se kombinacija samoglasnika 'A' jer se triput ponavlja i u kombinaciji je sa zadnjim slovom abecede.

Po mome sudu, naslov zvuči jako dobro.

Opisujem razdoblje do sredine 20. stoljeća.

Nakon Drugog svjetskog rata gospodarstvo apsorbira radnu snagu sa sela, dolazi do migracija i velikih promjena u ruralnim krajevima, pa tako u ludbreškom kraju i Svetom Đurđu.Knjiga ima tri glavna poglavlja sjećanje na suvremenike, zatim o dječjim igrama i igračkama, te kronologiju poslova seljačke obitelji kroz godinu.

13

-Prvi dio čine 22 pripovijetke o događajima i ljudima koji su stvarno postojali.

S njihovim imenima, prezimenima, nadimcima po kojima su neki bili čak i poznatiji. To su zanimljivi žitelji Svetog Đurđa tog doba, ljudi koji su na mene u djetinjstvu ostavili dojam, o događaju koji mi se urezao u sjećanje, nekim običajima. Uz to ide i doza humora.

Jer unatoč neimaštini, okrutnoj zbilji i teškom životu na selu, ljude nikada nije napuštao smisao za šalu, a šaljive zgode su se nizale. Primjer - u kući preminule se karta, jede i pije na 'restovanju', a nakon previše čaša čulo se: 'Bog poživi vašu pokojaču!'

U drugom dijelu opisao sam dječje igre i igračke tog doba što prije nije nigdje opisano. Lako se može učiniti poredba s današnjim igračkama. Tada nakon igre nisi imao što za pospremiti, možda su bile dvije-tri kupovne, ostale su djeca radila sama. Primjerice, kotač za 'kotačanje', svirala od drva, poneku i uz pomoć odraslih poput 'korčula' za klizanje, sanjke.

Jedne su igračke bile samo za dječake, druge posebno samo za djevojčice. Slično je bilo s igrama, neke su mogli igrati zajedno dečki i curice, ali 'cinkanje' je bilo samo za dečke jer je trebalo čučati, a curice su nosile kikljice. U ono doba djevojčice nisu nosile hlače.Treći dio je o radovima seljačkih obitelji kroz godinu, od obrade zemlje do gotovog proizvoda što je bio osnovni izvor prihoda.

- Opisivao sam po dva mjeseca, od siječnja-veljače do studenog-prosinca.

Ondašnji život na selu bio je nezamislivo težak. Sav rad na poljoprivredi, gruntu, ovisio je isključivo o izdržljivosti i spretnosti ljudskih ruku, a pomagala je tek snaga radnih životinja. Bez strojeva, 'mašina', motora. Akcent je na neimaštini nekadašnjeg seljaka unatoč napornom radu u polju, šumi, na gruntu. Opisao sam i kako se snalazilo i šparalo na razne načine, i to kako se stanovalo, na nekim gruntima dvatri kućanstva, u kućama po dvije obitelji s brojnim ukućanima gdje se gotovo sve odvijalo u jednoj jedinoj sobi. I kako smo odrastali dobrim dijelom na kukuruznom kruhu za koji se danas kaže da je specijalitet.

Danas u pekarama imamo 'kukuruzni kruh' od mješavine brašna, dodataka, nema to veze s nekadašnjim kruhom isključivo od kukuruznog brašna.Što mladi mogu naučiti o tradiciji i običajima iz Vaše knjige?

-Kaže se da stari ljudi obično pišu o temama koje zanimaju starije. Meni je bio cilj da podsjetim svoju generaciju na naše djetinjstvo. Zatim da o tome pobliže upoznam ljude srednjih godina koji o tome imaju manje ili više saznanja.

Autor knjige, Stjepan Belović Mlade generacije moraju dobiti predodžbu o tome kako su živjeli njihovi preci. Bez prostornih uvjeta, bez asfalta, struje, vode, plina, kućanskih aparata.

Kad bi nam sve to danas uzeli, vratili bi se 70 godina unatrag. Nekad su ljudi više kontaktirali i pomagali se međusobno jer nijedno domaćinstvo nije bilo u stanju živjeti za sebe, ovisili su jedni o drugima.

Nije se opuštalo ni zimi jer je bilo puno posla. Daleko je to bilo od zimske idile.Ističe vjerodostojnost onog što piše u 'Prevrtljivoj žažari'.

-Ovo su isključivo moja sjećanja za koja znam da su točna. Provjerio sam sa suprugom, također Đurđankom, iz istih smo generacija. Provjerio sam i kod njezine sestre koja je navršila 90-u. One su rekle: 'Je, to je bilo baš tak'. Nekad smo običaje, tradiciju i ljude pamtili kroz usmenu predaju, kao što sam i ja puno toga saznao od starijih. Danas ipak možemo i na druge načine mladima prenijeti ono što želimo.

Treba pamtiti i bilježiti i ovo doba jer za 50-ak godina možda će se iz te perspektive sadašnji život činiti primitivnim. Ali, mladima treba da se poduče o našoj povijesti.

Tko vam je pomogao u realizaciji Vaše treće knjige?

-Članovi obitelji pružili su mi svu tehničku podršku. Izdavač je Pučko učilište 'Dragutin Novak', pa posebnu zahvalnost dugujem ravnatelju mr. Branku Dijanošiću koji je urednik i nakladnik, te Miroslavu Vađuncu koji je napravio grafičku pripremu i osmislio naslovnicu. Recenzije su napisale Dunja Zvonarek i Venija BobnjarićVučković. Osobno mi puno znači što su se o knjizi pohvalno izrazili znani stručnjaci

PRIČE ZA LAKU NOĆ U SVIBNJU

6. svibanj – Sven Nordqvist: „Findus na kampiranju“ 13. svibanj – Mirjana Gložinić: „Za majčin dan od srca dar“ 20. svibanj – Tajana Ujčić: „Ajko - Dvadeset i osmi od stare čizme“ 27. svibanj – Melita Rundek: „Zora“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

KEREKESH TEATAR „Krtice“ u Ludbregu

Najnovija komedija Kerekesh teatra pod nazivom „Krtice“ bit će izvedena u Pučkom otvorenom učilištu „Dragutin Novak“ Ludbreg u nedjelju 3. svibnja u 20 sati.

Na nogometnom terenu u NK Žbunju s krticama se bori Stjepan Radički zvan Štef. Osim što isproba sve moguće metode koje su ikad ikome pale na pamet kako bi se otjerale krtice, na teren mu dolaze pomoći i odmoći razni prijatelji i neprijatelji, a kao šećer na kraju dolazi i Božo, poznatiji kao „Policajac z Mača“.

Ulaznice po cijeni od 20 kuna su u pretprodaji na blagajni Učilišta, a mogu se kupiti i na dan predstave.

Potpis u knjigu za trajno sjećanje

Joža Horvat i Đuro Blažeka s kojim sam radio na 'Rječniku'. Hoće li možda biti nastavka?

-Puno je zanimljivosti o kojima bi vrijedilo pisati, pa ideja ne nedostaje.

Vrijedilo bi pisati o demografskim promjenama koje su zadesile selo. U Svetom Đurđu nestalo je više od 20 starih obitelji. Najučestalije prezime bilo je Bahat, u ulici od crkve prema Hrženici bilo je 9 obitelji Bahat! A osobno ime Ivan. U toj ulici od crkve prema Hrženici bilo je 40 Ivana, uključujući i tadašnjeg župnika pa i više njih po obiteljima.

Puno sam ih poznavao jer mi je tata bio prisežnik, to je kao kurir, te je s kožnom torbom odlazio srijedom u Ludbreg po spise i poštu. Kad bi donio puno toga, posebno oko blagdana, on je pošiljke sortirao, pa sam i ja dobio dio za dostavu kako bi ljudi što prije dobili pošiljku. Tako sam mnoge i upoznao. Slično je bilo i kad je došao poreznik Đurek Jalšić iz Ludbrega.

Ako je tata bio spriječen onda sam ja išao s njim da bih mu pokazao kuće jer sam sve poznavao. Ideja i tema za pisanje ima, pa ako bude zdravlja… – kaže Stjepan Belović.

Na promociji 'Prevrtljive žažare' Stjepanu Beloviću čestitke na novom poduhvatu uputio je gradonačelnik Dubravko Bilić, a u promociji knjige pomogli su mr. Branko Dijanošić, kao nakladnik knjige i Aleksandar Horvat koji je brojnim posjetiteljima pročitao emotivne dojmove koje je nakon čitanja knjige zapisao Josip Kovačić, danas pravnik iz Kostrene, a nekad dječak iz Svetog Đurđa iz kojeg je otišao davno, s 15 godina života.

Na samom kraju, pročitani su i stihovi Stjepanove supruge Nade.

14

SPORT

Završnica kupa ŽNS-a Varaždin

Kada dođe svibanj u nogometu ozračje stiže do vrhunca. Nakon polugodišnje pauze došlo je vrijeme polufinala županijskog kupa.

Nogometno središte Ludbreg opet se iskazalo s dva člana u polufinalu.

Ovoga puta prigodu za ulazak u finale imaju klubovi 'iz drugog plana', ali duge tradicije, vršnjaci - Sloga iz Slokovca osnovana 1935. i Drava iz Svetog Đurđa starija za godinu, osnovana je 1934. godine I ulazak u finale donosi puno, plasman u pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa. A onda samo treba proći pretkolo jer bi tada u Slokovcu i Svetom Đurđu, zbog niskog koeficijenta u 16-ini finala igrali najbolji prvoligaši – Dinamo, Rijeka, Hajduk…

Drava se bori za prvenstvo i kup

Posebno je zadovoljstvo posjetiti Sveti Đurđ na Jurjevo, na blagdan župe koji je i općinski praznik.

Mnoštvo se okupilo i na igralištu gdje su se utakmicom Drave i selekcije općine slavlju pridružili nogometaši. Nogometaši Drave love istovremeno ulazak u finale kupa i naslov prvaka u Prvoj ludbreškoj ligi.

–Zadnjih godina smo malo plivali i tražili se, ali smo se posložili. Imamo dosta djece u mlađim uzrastima, seniorsku momčad s domaćim dečkima i dva-tri sa strane, uz starije imamo skupinu vrlo mladih, ali već prvotimaca koji su budućnost. Na početku sezone naš cilj bio je da se uključimo u borbu za prvaka. Sad kad smo tako daleko došli, kup nam je izbio u prvi plan. Rijetko kad se stiže u finale kupa. Definitivno imamo izglede za finale. Nadam se dobrom rezultatu tamo, pa neka onda u uzvratu

30. travnja 2015.

Sloga i Drava love ‘ludbreško’ finale

u Svetom Đurđu bude puno gledalište, nogometni praznik uz našu pobjedu – kaže Dražen Kosec koji je kao predsjednik na čelu uprave treću godinu.

U prvenstvu nižu derbije, a minimalni poraz protiv Radničkog krajem travnja nije ih pokolebao, uostalom zaostaju samo 5 bodova za vodećim.

-Ako dobro odradimo ostatak sezone još možemo do naslova. No, i kao drugoplasirani možda ćemo imati prilika za županijsku ligu.

Igrački imamo kvalitete za 'gore', uvjeren sam da bismo financijski mogli pokriti, imamo ostale uvjete. Problem je organizacija. Morali bismo se podići na višu razinu jer tamo su obveze puno veće, trebalo bi se angažirati puno više ljudi nego sada. Ako se bolje ne posložimo onda nema smisla ići gore. Općina i načelnik imaju razumijevanja za sport i prate nas. Na klupskom objektu napravili smo lijepu terasu, ugradili nove elektroinstalacije, tuševe, novi je sanitarni čvor. Dio kata uredit će se kao tribina, a ostalo u prostorije za druženje, sastanke. U ljeti idemo u renoviranje i uređenje unutrašnjosti svlačionica i prostorija za službene osobe - kaže predsjednik Dražen Kosec.

Treneru Saši Orloviću u mislima je momčad i kako što bolje ući u završnicu sezone.

-Kad bi trebalo birati između kupa i prvenstva ipak bih radije kup. Pa, ako već doguraš tako daleko onda to postane izazov, a za većinu bi možda bila kruna karijere igrati finale kupa. I ovo sad je velika čast. Osim Podravine koja je ipak svijet za sebe, te nešto Zadrugara, nismo imali drugih iz našeg kraja tako daleko. Niti jedan polufinalist nije izraziti favorit i da svi imamo

ZAVRŠENA JE ODBOJKAŠKA SEZONA

Završilo je prvenstvo 3. Međužupanijske odbojkaške lige Centara, skupine sjever. Odbojkašice ŽOK „ Ludbreg „ u konkurenciji 9 ekipa zauzele su 4. mjesto što je u početnoj sezoni i više od očekivanja. U drugom dijelu prvenstva van konkurencije, nastupila je i druga ekipa koja je zalog za svijetlu odbojkašku budućnost. Od iduće sezone one će se regularno natjecati u ovom rangu sa još pet novih ekipa što govori da popularnost ovog sporta raste. U klubu je pedesetak odbojkašica što je respektabilan broj.

Inače, Županijski odbojkaški savez organizirao je prvi turnir u mini odbojci koji se odigrao 11.4. u Areni u Varaždinu. Na turniru su sudjelovale djevojčice rođene 2002. i mlađe. Turniru se odazvalo 6 ekipa: Varaždin I, Varaždin II, Lepoglava, Klenovnik, Ivanec i Ludbreg. Najmlađe ludbreške odbojkašice su na svom prvom turniru zauzele 4. mjesto.

Odbojkašice su sve brojnije na treninzima, ima ih 30-tak i vrijedno treniraju dva puta tjedno - utorkom od 17,30 do 18,45 i četvrtkom od 13,15 do 14,45.

Sezona je završila i odbojkašima „Poljanca„ koji su nedavno, ni krivi ni dužni, osvojili Županijski kup, pošto im protivnik OK „Žerek“ nije došao na susret. Lijep poklon za njihovu 60.godišnjicu postojanja!.

Klub se natječe u III. Odbojkaškoj ligi Sjever u kojoj nastupaju ekipe iz naše, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Ove sezone nastupilo je deset ekipa, a Poljančani su završili kao peti. Ekipu odbojkaških zanesenjaka vodi Tomislav Šuica kojem želimo puno uspjeha i u idućoj sezoni. Neven Jerbić

izglede. Mi smo spoj dvije-tri odlične generacije igrača koji su i prava klapa. Ima tu onih koji su igrali više lige, a i prvotimaca od 16-17 godina. Dakle, imamo dovoljno kvalitete i mladosti – kaže trener Orlović.

Gledao je Beletinčane u njihovom prvenstvu i čvrsto je uvjeren da nogometno Drava može progutati Bednju.

-Nisu baš impresivni, kao da se čuvaju za kup. Ali, vidi se da je to dobra momčad, vole se nadigravati, nema 'divlje' igre. Po tome smo slični i nama 'paše'. U prvoj utakmici njima dajem prednost 60/40.

Znam kako ćemo igrati, a još treba razraditi detalje. Cilj je da tamo ne izgubimo, a da zabijemo bar jedan, znači može 1:1. Prednost je što uzvrat igramo doma jer ne bi bilo dobro da je uzvrat u Beletincu, bojim se 'gurkanja' Bednje iz Varaždina.

Dokazali smo protiv Ivančice koliko možemo jer bez obzira što je ona na dnu četvrtoligaša ipak ne možete nekog samo tako dobiti sa 4:1. Dečki ginu jedan za drugog i psihički smo vrlo stabilni. Pribojavam se jedino pojedinačnih kikseva u obrani, a to ne možeš predvidjeti.Smatra da mogu odraditi dobru završnicu sezone na dva fronta.

-Ligu nećemo zapostaviti, kondicijski smo dobri i još se podižemo kroz utakmice. Samo da do kupa ne bude ozljeda. Jako smo radili na većoj disciplini, sada ne dobivamo 'glupe' kartone zbog prigovora ili nepotrebnih startova. Igramo čvrsto muški, ali sportski – kaže Orlović koji je na kraju poželio: -Ako uđemo u finale nadam se da će protivnik biti naša Sloga. To bi bilo fenomenalno. Drava-Sloga u finalu kupa u Varaždinu, da dokažemo kvalitetu nogometa naše 'grabe' – kaže Saša.

Sloga, hit proljeća spremna za polufinale

Sloga je do polufinala izbacila oba međužupanijska ligaša s našeg područja, pa ako je itko zaslužio finale onda je to baš sastav iz Slokovca, jedini županijski prvoligaš s ludbreškog područja. Sada je prepreka Polet iz Cestice, trenutno vodeća momčad 1. ŽNL. U Slogi o polufinalu kupa razmišljaju još od zime. Zbog prosječne jesenske sezone htjeli su da u proljeće krenu dobro i izbjegnu opasnu zonu. To im je uspjelo preko plana nizom odličnih rezultata, ponajboljih

Klupski objekt u Sv.Đurđu uskoro će biti dovršen

Drava u polufinalu ŽNS-kupa od svih ligaša. U osam utakmica osvojili su 19 od 24 moguća boda, a primili svega četiri pogotka. Rezultati im daju za pravo da se nadaju finalu, naravno s Dravom, te proslavi 80. rođendana s peharom.

-Polet je bez daljnjeg vrlo dobra momčad, u prekidima su i najbolji u ligi. No, njihovi su rezultati iznad onoga što pokazuju. Ujesen im se poklopio raspored i još puno toga, pa su izbili na vrh. Gledao sam ih u 6-7 navrata ovog proljeća i dobro upoznao. Imaju probleme, prije svega teže se ozlijedio Tekić, njihov daleko najbolji igrač. Teško je očekivati da će se oporaviti do kupa, a ako i hoće sigurno je da duga pauza mora ostaviti traga i da neće biti na visokoj razini. Sad je ponajbolji igrač Vidrač. Siguran sam da sam ih dobro upoznao i zaista ne znam čime bi me mogli iznenaditi. I ide nam na ruku što su previše samouvjereni i nas ne vide kao ozbiljnu prepreku, bez obzira što smo ih dobili u prvenstvu. Sigurni su u prolaz i djeluju kao da uopće ne znaju da igraju završnicu kupa. Također su ovog proljeća iskazali neuobičajeno puno nervoze – analizirao je Mario Piškor, trener Sloge.

Unatoč svemu smatra da ključ finala imaju njegovi igrači iako su proljetos već jednom dobili Poleta, i to u Cestici.

–Pobjeda kod njih u prvenstvu 29. ožujka (1:0) sigurno nas neće zavarati. Već duže se psihički pripremamo, pričamo o kupu na svakom okupljanju. Ako do kupa zadržimo približno istu razinu igre kao u prvom dijelu proljeća uvjeren sam da nas ne mogu eliminirati. Prva stvar je održati formu kroz svibanj.

Druga stvar, moramo biti 'čisti' za polufinale, znači bez kažnjenih i ozljeda. Naime, nemamo širok kadar i svaki nam izostanak može postati ozbiljan problem. Ne podcjenjujem Cesticu, ali ako te dvije stvari s naše strane budu u redu, ja zaista ne vidim načina kako nas mogu dobiti – tvrdi Piškor.

No, nakon toga je ipak malo zastao, pa rekao nešto što je na tragu izjave trenera iz Svetog Đurđa.

-Prednost je igrati uzvrat kod kuće. Prvu utakmicu doma moramo dobiti, makar i s 1:0, bilo bi važno ne primiti pogodak. Sigurno će u uzvratu biti veliki pritisak na nas i na suce, pa je moguće da se to slomi na nama. Logistika je sigurno na njihovoj strani, sjetite se kako je Podravina bila bespomoćna prije 3-4 godine u Ladanju kad joj nisu dozvolili da stigne prednost domaćina iz prve utakmice. Moramo se postaviti da budemo iznad toga. No, ako zadržimo formu i razinu igre ne bojimo se onda ni takvih igara. -

Termini

Sloga ima puno razloga za zadovljstvo ovog proljeća

Sloga se za finale bori s Poletom iz Cestice, prva utakmica je 13. svibnja u Slokovcu, a uzvrat u Cestici 28. svibnja.

Drava najprije 14. svibnja gostuje kod Bednje u Beletincu, a uzvrat je u Svetom Đurđu 27. svibnja.

SPORT

30. travnja 2015.

Mladen Kolak Već dugo sam planirao razgovor s legendom ludbreške košarke Mladenom Kolakom, u narodu poznatom kao “Čaj”, koji je već četrdesetak godina u košarci. Razgovor je odgađala samo njegova urođena skromnost. No kad smo se našli u njegovoj kući koja se nalazi tik do njegova radnog mjesta u poznatoj tvrtki “Horvat production” krenulo je otvaranje; “ Košarku sam počeo igrati kao dvanaestogodišnjak u OŠ Ludbreg. Tada sam odjenuo i dres KK “Bednja” te sam idućih dvadeset godina ostao vjeran ludbreškom dresu, usprkos nekim ponudama sa strane. Zahvaljujem treneru i prijatelju Goranu Bajsiću što mi je omogućio da košarkaški prohodam”.

Kada krene moje razmišljanje o ovom kvalitetnom playmakeru , ono je u dvije faze; varaždinskoj i ludbreškoj. Njegovu snagu osjetio sam u derbiju 1994.godine kada je protiv mojeg tadašnjeg kluba, preko prvoligaškog igrača Saše “Sahe” Horvata bio nezaustavljiv, postigao 31 poen u punom “Graberju“. U Ludbregu sam osim igračke spoznao i njegovu ljudsku veličinu; “ Mislio sam igrati i poslije tridesete godine, no tadašnji trener nije imao povjerenja u mene pa sam prekinuo svoju karijeru.

15

LUDBREŠKI KOŠARKAŠKI DRAGULJ Želim mu sretne umirovljeničke dane…”

Bilo je jasno i anegdota; “Prva mi pada na pamet utakmica u Čakovcu. Tada je jedan naš centar dva napada, uslijed odrađenih razloga, igrao u stavu obranu dok smo mi bili u napadu!”

Naravno i o našem “Čaju” kruže pretežno legende; “Kako je podignuti prst za akciju 1, bio ustvari signal da se igra “trojka”, pa legenda o čuvanju Ivana Tomasa itd..

I sada prati ludbrešku košarku; “Šteta za prošlu sezonu . Mogli smo biti prvi, siguran sam da bi u kvalifikacijama odradili bolji posao nego lani. Pratim rad i u Školi košarke nadam se da će ovi talentirani kadeti još bolje upoznati košarkaške osnove. Ima nas koji smo bogati iskustvom, što sigurno nije za odbaciti .”.

Posebna zahvala ide…; “Franji i Siniši Beseru. Direktor “Grafičara” dao nam je u ovih sad već više od dvadeset godina sigurnost igranja i treniranja. Siniši svaka čast, on to sve pokreće i drži na kupu. Velika energija, velikog čovjeka”.

Kroz karijeru prošao je kroz ruke brojnih trenera, sud o njima; “Još jednom bi istakao “Baju” te neprežaljenog “Zdravaca” Kranjeca s kojim

su postizani najveći klupski uspjesi.

Nadam se da će i dalje stručni rad u klubu biti na visokoj razini.“ Igrao je s više klupskih generacija, koga je posebno cijenio; Od “Dambe”,”Skića”, “Becija”, “Vendija” ,Paara, Goroslava,” Kiija”, ”Fiste “, “Berte”, “Kojota”, diva “Kokija”, skakačkog perfekcionista Ervina, “Mravca”, “Tisvice” . Teško mi je odabrati.

Tko vam je igrački uzor, postavljam pitanje, a Mladen odgovara - Bez dvojbe Dragan Arsić, igrač Borca iz Čačka koji je zlatnom ljevicom trpao 40 po utakmici.

Bilo je i tu više ljudi koji su došli igrati u Ludbregu. Pošto je razgovor vođen pred svjedokom, njegovim ocem Nikolom, možete vjerovati slijedećim riječima; “Fista “ je bil odličan i Balaško, Ranteš, Svaty , Posinovec, a tata znaš ko je bil najbolji? - “Of tu “.

Hvala prijatelju, i za rečenicu koju si rekao kad sam za “Grafičar “ odigrao 1994. godine prvu utakmicu; “Sad si ti došel, sad budemo prvi”.

I bili smo dvije godine zaredom. Do novih pobjeda i druženja, Mladene lijep pozdrav.

Neven Jerbić

V

eliki filmski redatelj Sergio Leone snimio je prije 50 godina kultni špageti vestern u orginalnom nazivu “Fistful of dollars”, kod nas preveden “Za šaku dolara”. S krajnje malim proračunom od samo 200.000 $, a glavni glumac Clint Eastwood primio je za tu značajnu ulogu 15.000$ ( bakšiš u odnosu na kasnije uloge koje su mu donosile i 1.000 puta više!?). Filmska glazba Ennia Morricone-a iz tog filma također je ušla u anale.

Pa zašto takav uvod, pitate se?.

Nekako mi je takva misao došla nakon razgovora s poznatim ludbreškim sportašem Dariom Posavcem.

Svima je otprije znan kao vrstan tenisač, kao trener. A od prije nekog vremena bavi se MMA-om, sportom u kojem nastupa i Mirko Cro Cop. Pa kako i zašto dragi Dario; “U moj fitness club počeli su dolaziti borci iz Preloga koji su me nagovorili na bavljenje ovim sportom. Imao sam nekoliko amaterskih borbi, pobijedio i počeo s profesionalnim borbama.

U Zagrebu sam na Velesajmu odradio prvu borbu pred 1.000 gledatelja, izgubio u 4. minuti kimurom (polugom). Istini za volju, nastupio sam u kategoriji do 93 kilograma, a moja je težina 77 kilograma, pa sam morao dobiti 10 kilograma. No, nisam se obeshrabrio, ponudili su mi ugovor i već imam na rasporedu drugu borbu u Prelogu”. Dario se nakon borbe vratio živ i zdrav uz pobjednički osmijeh.

A kako se priprema za takve riskantne događaje; “Treniram dva puta dnevno. Ujutro trčanje i vježbe snage, a popodne rad u parteru i sparing “.

A nadnica za strah; “Pa neka taksa za meč je u našoj organizaciji oko 500 kuna, ako pobjeđuješ i među najboljima si možeš zaraditi oko 2.000 kuna po večeri. Odradit ću jednogodišnji ugovor pa ću vidjeti“.

Taman za popravak jednog zuba. Niska nadnica za veliki rizik. No kad ti sport uđe u krv, gotovo je. Puno sreće Dario, i vraćaj nam se u komadu.

Neven Jerbić

Za šaku dolara $

Strijelci donijeli pehar u Ludbreg Završeno je natjecanje u Županijskoj ligi veterana Varaždinske županije, a nakon svečanog proglašenja pobjednički pehar dodijeljen je Streljačkom klubu osoba s invaliditetom Ludbreg. Ludbrežani su ga radosno donijeli u naš grad i još jednom podsjetili da je streljaštvo nekada bio paradni ludbreški sport.

Predsjednik kluba Milan Katana posebno se radovao pobjedi jer osobno ga bolest, posebno desne ruke, onemogućava da stane na vatrenu liniju.

-Zaista mi je žao što se više ne mogu natjecati, ali zato kao predsjednik kluba dajem sve od sebe. Zašto sam tako ponosan i sretan? Jer smo pobijedili Varaždince. Prva ekipa našeg kluba u sastavu Zvonko Kovač, Dubravko Koprek i Darko Ratković doslovce je razmontirala jaku konkurenciju ekipe Varteksa, MIV-a i Željezničara, a o ostalima da i ne govorim, čak 42 kruga više od drugoplasiranog. Radi se o vrlo jakoj konkurenciji i ovo je veliki uspjeh za naše strijelce. Dečki su nakon sedam godina donijeli pobjednički pehar u Ludbreg. Uzeli smo i tri pojedinačne medalje, Dubravko je bio 2. i Zvonko Kovač 3., a Zvonko Pokos također 3. u svojoj grupi. Ma, izvrsne su bile

i ostale naše dvije ekipe. Odlični smo bili i postigli uspjeh na 'Cajzekovom memorijalu'. Zadovoljstvo je potpuno, posebno ako se znaju uvjeti u kojima radimo, a da ne govorim o financijama – emotivno nam je govorio Milan Katana, predsjednik kluba. Županijska liga veterana u gađanju zračnom puškom odvijala se u osam kola od studenoga do kraja ožujka. Uz pobjedu najbolje postave Ratković, Koprek i Kovač, drugoj ekipi vrlo zamalo je izmaklo postolje za 7 krugova, pa su Zvonko Pokos, Stjepan Hižak i Zvonko Vukina bili izvrsni četvrti. Vrlo dobro je i 7. mjesto borbene treće postave iz Ludbrega u sastavu Zdenko Lacić, Franjo Potočnik i Stjepan Markovčić.

Nakon toga ostvaren je i odličan rezultat na memorijalu 'Dragutin Cajzek' u Varaždinu. Kovač, Koprek i Ratković osvojili su 2. mjesto za samo dva kruga manje od pobjednika. Ekipa Hižak, Pokos i Vukina i ovog je puta bila blizu postolja opet 4., dok je treća ekipa Lacić, Potočnik i Markovčić osvojila vrlo dobro šesto mjesto. Pojedinačno je Kovaču pripala srebrna, a Ratkoviću brončana medalja.

16

ZADNJA

Kristian Radoš, mladi Ludbrežanin ostvario zapažen uspjeh Scania Young European Truck Driver (YETD) je međunarodno, te jedno od najstarijih i najmasovnijih natjecanja vozača kamiona u Europi za mlade vozače što znači u dobi do 35 godina i mlađe. Nedavno je u Zagrebu održano finale vozača C i E kategorije europskog natjecanja za našu regiju. I odmah je mladi Ludbrežanin Kristian Radoš (22) donio pehar u naš grad za osvojeno 3. mjesto. Njegov rezultat i postolje na natjecanju europske razine pravo je malo čudo. On je tek prije par godina stekao zvanje profesionalnog vozača, u finalu je bio uvjerljivo najmlađi natjecatelj, zvuči nevjerojatno da je među najboljim vozačima kamiona iako nema kamion niti je zaposlen u prijevozničkoj tvrtki. No, očito ima nadarenost.

-Smjer za profesionalnog vozača završio sam u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu. To je trogodišnja škola, a ja sam želio i četverogodišnju, pa sam izvanredno upisao i smjer za zanimanje tehničar cestovnog prometa. Sad sam maturant. Bolje je imati dva zanimanja, nadam se da bude pomoglo da se lakše i brže zaposlim. U Strojarskoj sam položio C kategoriju za vozača kamiona bez prikolice, a kasnije zbog godina u privatnoj auto-školi i E kategoriju za kamion s prikolicom. Kao učenik škole sam 2011. na državnom natjecanju vozača-učenika u Šibeniku osvojio prvo mjesto – kaže Kristian.

Pošto nije zaposlen rijetko je u prilici voziti kamion da bi stekao rutinu, ali se ipak prijavio na natjecanje.

-Zapravo sam jedino iskustvo vožnje kamiona stekao tijekom prakse za vrijeme školovanja, a koju sam obavljao

30. travnja 2015.

Budućnost za volanom kamiona u Hrvatskim šumama. Biti profesionalni vozač kamiona životni san mi je od ranog djetinjstva. Za natjecanje sam saznao slučajno, preko Interneta. Prijavio sam se, pozvali su me na testiranje, bilo nas je oko stotinu. Ispalo je da sam najbolje riješio testove, pa su nas 10 onda pozvali na finale u Zagreb, točnije u Lučko.Organizator natjecanja bila je Scania Hrvatska, suci su stigli iz Švedske, a u finalu se mjerila uspješnost ekonomične vožnje, znanje o osiguranju tereta, provjera vozila prije vožnje, vožnja spretnosti, spašavanje unesrećenih u nesreći.

-Prvi dio finala bio je vožnja po Zagrebu, a bodovala se točnost, potrošnja goriva, poznavanje i poštivanje prometnih pravila, sucima smo morali reći gdje je pogreška na kamionu, te imali provjeru znanja o osiguranju tereta. Vozili smo šleper, Scaniu s poluprikolicom.

Bio sam od svih najbolje ocijenjen za ekonomičnost vožnje i malu potrošnju goriva. U drugom dijelu bila je prva pomoć, osiguranje lokacije pri nailasku na prometnu nesreću, te vožnja na poligonu što mi je uspjelo bez greške i odlučilo da uđem u super finale. Ukupno nas je pet ušlo u super finale, odnosno mi koji smo osvojili najviše bodova. Napravili su nam novi poligon i imali smo vožnju spretnosti kroz čunjeve, trebalo je kamionom probušiti balon, a strelicom s prednje strane kabine pogoditi središte na podlozi.

To je tražilo maksimalnu vještinu i znanje.

Nedostajala su mi četiri boda za pobjedu.

Ispred mene je bio dečko iz Zagreba kao drugo plasirani, a prvo mjesto osvojio je kolega iz Čakovca, koji je kao pobjednik otišao u Švedsku na svjetsko prvenstvo – kaže Kristian.

Za nagradu je dobio poklon-bon organizatora i razne poklone sponzora, ali možda će od svega biti konkretne koristi.

-Već tamo je bilo nekih razgovora i ponuda jer su natjecanje pratili ljudi iz prijevozničkih tvrtki, bili su i novinari stručnog časopisa 'Magazin transport'.

Siguran sam da ovaj uspjeh može pomoći da prije i lakše nađem posao čim maturiram. Želim se zaposliti kao profesionalni vozač. I nije važno na kojim rutama, domaćim ili inozemnim. Često se misli da ako vozite u druge zemlje da vidite toga, ali nije tako jer ste stalno na autoputu, a uglavnom se vozi do gospodarskih zona

koje su na periferijama gradova. Ne plašim se nijednog posla. Tata mi je voditelj transporta u Hrvatskim šumama u Osijeku i puno puta me kad je bilo prilike uzeo sa sobom na put, pa sam tako i zavolio taj posao. S njim sam putovao do Portugala i Hamburga na sjever Njemačke. Da, i puno sam putovao jer imam rodbinu širom Europe, u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj.

Nakon mature u ljeti planiram posjetiti i sestričnu u Londonu. Kristian će do ljeta gotovo svakodnevno putovati i tu blizu, do Segovine, da obiđe djeda koji tu živi i da mu pomogne sve što treba oko kuće, na poljoprivredi.