Ln 98

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. LIPNJA 2015.

BROJ 98 / GODINA X.

Odvodnja d.o.o. Ludbreg

Osnovna škola Ludbreg

Dan škole i oproštaj osmaša

Prijavljen višemilijunski projekt /str. 3./

/str. 8.-9./

Ludbreško sunce

Jubilarna likovna kolonija

/str. 11./

28.

LUDBREŠKA BICIKLIJADA

/str. 11./

ODBOJKAŠKI TURNIR

SPORT

NK PODRAVINA

/str.

6.-9./ /str.

14.-15./

Haiku susret

Ludbreg važno haiku središte /str. 13./

Okupilo se 16 ekipa

Bez oslonca iz prošle sezone

2

AKTUALNO

Srednja škola Ludbreg

30. lipnja 2015.

Ministarstvo prepoznalo vrijednost radionice robotike

Srednja škola Ludbreg dobila je od MZOS sredstva za odvijanje izvannastavnih aktivnosti u području ROBOTIKE. Ovim projektom će se potaknuti organiziranje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, poticati povezanost između konstruiranja robota, elektrotehnike i programiranja. Projekt će se realizirati kroz jednodnevne i višednevne radionice. Učenici će na radionicama robotike izrađivati konstrukciju koja ima praktičnu primjenu, odradit će ožičenje, dodati senzore i programirati robota u programskom jeziku. U svom radu koristit će znanja matematike, fizike, mehanike i programiranja. Učenici mogu i žele svoja znanja prenijeti na buduće generacije, a sami se i dalje usavršavati i pripremati za nova natjecanja i nove izazove. U svemu tome resorno Ministarstvo pomoći će s 10 tisuća kuna.

Pod stručnim vodstvom voditelja projekta stvorit će se uvjeti za znanstveno-tehničko i radnoproizvodno stvaralaštvo svih korisnika. Projekt je način motiviranja mladih da kroz rad i program Srednje škole Ludbreg otkriju svoj talent.

Radionice će biti priprema za natjecanja Hrvatske lige robotičara.

-Tu imamo pokrenutu kategoriju simulacije spašavanja ljudi i dobara u slučajevima velikih katastrofa (RoboRescue). Dakle, učenici će prvi puta u Srednjoj školi Ludbreg upoznati pojam robotike, strujnog kruga, početi sa jednostavnim programima na principu

rada semafora (treptanje žaruljica), objašnjen će im biti način rada RoboPro programa, način rada elektromotora, mijjenjanje smjera elektromotora, te prebacivati program sa laptopa na robotska kolica. Nakon toga učenici će programirati robotska kolica koja će pratiti crtu u labirintu, ili zid različitim senzorima (infracrvenim ili ultrazvučnim senzorima.) – pojašnjava ravnatelj Srednje škole Ludbreg, Josip Zdelar.

Podsjećamo, u tijeku je prvi rok za prijave za upis u srednje škole koji traje od od 26. lipnja do 8. srpnja, a ako bude slobodnih mjesta prijave za drugi upisni rok bit će od 24. do 31. kolovoza. - Projekt Srednje škole u Ludbregu ide jako dobro, zadovoljni smo napretkom.

Zahvaljujem i Gradu Ludbregu na odličnoj suradnji, jer to je zajednički projekt i grada i županije, kojim ćemo decentralizirati naše srednje školstvo i učiniti dostupnijim i jednostavnijim srednju školu za sve učenike s područja istočnog dijela županije. Preseljenjem na novu lokaciju učinjen je velik iskorak, učenici imaju odlične uvjete nastave, kao i učeničke prakse za obrtnička i tehnička zanimanja i to se vidi i u rezultatima. Mislim da je to prepoznato i kod učenika iz cijele regije i uvjeren sam kako će upisna kampanja biti jako dobra i da će se upisati novih oko stotinjak učenika. Nama ostaje da radimo dalje na razvoju škole, prije svega u iznalaženju modela za izgradnju

Programi Srednje škole Ludbreg nedavno su predstavljeni medijima nove školske zgrade, jer tada će cijeli projekt biti zaokružen. Taj krajnji cilj je nova školska zgrada u kojoj će nastavu pohađati blizu 400 učenika, što će biti i jedan novi zamah i potencijal za grad, županiju, kao i lokalno gospodarstvo jer očekujemo nastavak i još bolju povezanost između škole i gospodarstva. - rekao je Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije. U prve razrede mogući su upisi u sljedeće četverogodišnje programe: opća gimnazija, razred za zanimanje ekonomist i kao jedini u Hrvatskoj ima program agrogimnazije. Upis u trogodišnje programe su za zanimanja: CNC operater, poljoprivrednik gospodarstvenik, strojobravar, tokar, pekar, kao i za zanimanja pomoćni, Radionica robotike odvijat će se uz potporu Ministarstva kuhar, slastičar i vrtlar.

U spomen na žrtve fašizma

Na gradskom groblju je 22. lipnja obilježen Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca na spomen-obilježje antifašističke borbe, na spomenik kalničkim partizanima, te na spomenik braniteljima Domovinskog rata. Cvijeće su položili članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista, te predstavnici Grada Ludbrega, gradonačelnik Dubravko Bilić sa zamjenicom Verom Jadanić i predsjednicom Gradskog vijeća Renatom Potočnik te brojni gradski vijećnici, predstavnici stranaka, udruga, organizacija, te ustanova Grada. Počast poginulima odana je minutom šutnje i uz taktove 'Tišine' koju je na trubi odsvirao Alen Vađunec. Predsjednik Udruge antifašista Zdravko Pahor podsjetio je da su žitelji ludbreškog kraja dali značajan doprinos u antifašističkoj borbi osnivanjem partizanske četa, kasnije Kalničkog odreda i Brigade Braća Radić.

-Vrijednosti antifašizma u temeljima su neovisne Hrvatske, a njih su obranili branitelji u Domovinskom ratu. Svima koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma i stvaranju neovisne Hrvatske dugujemo zahvalnost. No, sedamdeset godina nakon pobjede antifašista još se javljaju ideje fašizma i nacizma – rekao je Pahor.

Gradonačelnik Dubravko Bilić poručio je između ostalog:

-Čuvati tradiciju antifašizma naša je obveza. Na nama u političkim strankama danas je posebno velika odgovornost da se jasno suprotstavimo i osudimo pokušaje onih koji se povode idejom fašizma i time žele ocrniti Hrvatsku. ZAVNOH je omogućio osamostaljenje Hrvatske, a slobodu i zemlju demokracije izborili su branitelji. Ovim skupom pokazujemo da je Ludbreg grad koji poštuje načela demokracije, tolerancije, uvažavanja različitosti kao najvećih vrijednosti demokratskog društva – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Uskoro suzbijanje komaraca

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Suzbijanje komaraca na području Ludbrega i svih gradskih naselja provodit će se 6. i 7. srpnja u suradnji s Bio Institutom Čakovec koji je proveo i prethodnu analizu terena.

Suzbijanje komaraca ima smisla jedino ukoliko se provodi organizirano i dugoročno kroz trajni i sveobuhvatni program suzbijanja.

Organizirani programi suzbijanja temelje se na trajnom otkrivanju i praćenju prisutnih vrsta, njihovih legla i skrovišta te stručnoj i kontroliranoj primjeni bioloških i kemijskih metoda suzbijanja. Za suzbijanje mogu se koristiti samo insekticidi, odnosno larvicidna i

adulticidna sredstva koja su propisno registrirana i dopuštena za primjenu u Republici Hrvatskoj.

Obje tehnike primjenjuju se sa zemlje.

Troškove suzbijanja komaraca pokrit će Grad Ludbreg i za tu svrhu iz gradske blagajne bit će izdvojeno 50 tisuća kuna. Bio Institut sustavno provodi i suzbijanje žohara na prostoru zatvorenog odlagališta otpada Meka. Posljednjim istraživanjem utvrđeno je da trenutno žohara nema i indikacije su da se tijekom ove godine neće pojavljivati. Za suzbijanje žohara Grad Ludbreg godišnje izdvaja 20 tisuća kuna.

Prisjećanje na povijesne odluke Hrvatskog sabora

Povodom obilježavanja državnog blagdana Dana državnosti na gradskom groblju u Ludbregu položeni su vijenci kod Spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata te kod središnjeg križa. Vijence su položili članovi braniteljskih udruga, predstavnici Grada Ludbrega, gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, predsjednica Gradskog vijeća Renata Potočnik, gradski vijećnici, predstavnici političkih stranaka i udruga.

– Ovo je dan kada se prisjećamo jednoga od najvažnijih datuma u Hrvatskoj povijesti. Ovo doista nije samo kurtoazni dolazak na groblje i kurtoazno sjećanje na one koji su dali svoje živote za Hrvatsku, ovo je doista najveći dan u povijesti hrvatskoga naroda kada slavimo Dan državnosti. Odluke donijete na današnji dan donesene su s punom vjerom, punom nadom, razumijevanjem da će ju podržati svi, da ju svi jednako žele jer je to ostvarenje stoljetnoga sna hrvatskoga naroda.

Međutim nije bilo tako, bilo je onih koji unutar granica republike Hrvatske nisu željeli neovisnu i samostalnu Hrvatsku. Tu neovisnost tada je trebalo izboriti svojim rukama, oružjem. Hrvatski branitelji, svi oni

koji su se odazvali pozivu tadašnjeg vodstva države stali su u obranu neovisnosti, u obranu europske Republike Hrvatske. Svima njima danas dugujemo posebnu zahvalnost jer su nesebično krenuli u rat s malo oružja, ali s velikim srcem, nadom i izvojevali pobjedu. Pripremili su Hrvatsku za ulazak u Europsku uniju, NATO savez i izgradili temelje za suverenu, građansku državu koja je uređena po svim demokratskim načelima. Velika odgovornost je na svima nama koji danas živimo u Hrvatskoj koji danas gradimo njenu suverenost, njenu demokratičnost i sve one principe na kojima počiva jedna suvremena europska država.

To nije samo odgovornost političara koji svojim riječima i djelima grade tu budućnost već svih građana koji biraju te iste političare.- rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Uoči samog polaganja na gradskom groblju, u župnoj crkvi služena je misa za domovinu.

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

AKTUALNO

30. lipnja 2015.

Izgraditi cjelokupni sustav odvodnje otpadnih voda danas je, uz zbrinjavanje i gospodarenje otpadom, najmanje razvijena komunalna djelatnost. Uglavnom zato što se radi o složenoj i skupoj djelatnosti. Grad Ludbreg kreće u sustavno rješenje ove problematike. Nedavno su gradski vijećnici prihvatili projekt 'Nadopuna postojeće kanalizacijske mreže – Aglomeracija Ludbreg' za rekonstrukciju postojećeg i proširenje sustava odvodnje. Grad je time, u cilju poboljšanja sustava odvodnje, izrazio spremnost da sudjeluje u pripremi, provedbi i sufinanciranju projekta čija je vrijednost oko 7,250.000 kuna.

Projekt je prijavljen na natječaj za sredstva, a raspisalo ga je Ministarstvo poljoprivrede.

Ono će u sufinanciranju projekta ući sa čak 85 posto, a Hrvatske vode 5 posto. Upravo se iz ministarstva i Hrvatskih voda očekuje pristanak na ludbreški projekt. Preostalih 10 posto udio je Grada Ludbrega odnosno tvrtke 'Odvodnja' d.o.o. koja je prijavitelj projekta na natječaj i koordinator njegove provedbe.

-Prema aplikaciji za prijavu projekta, planira se gradnja kanalizacije Prigorske i dijela Koprivničke, gradnja sekundarne kanalizacije Kolodvorske, te gradnja kanalizacije Vinogradske i Bednjanske ulice u naselju Ludbreg. Realizacijom se rješava 90 posto kanalizacije naselja Ludbreg. Projektom se isto tako planira lokacija za glavni pročistač kod nekadašnjeg odlagališta prema Sigecu, točnije u blizini mosta na zaobilaznici – kaže Matija Frančić, direktor 'Odvodnje'.

Tvrtka ima rješenja i potrebnu dokumentaciju za realizaciju među kojima je sporazum s Gradom Ludbregom.

-Grad je partner u projektu, imamo potpisan sporazum i gradske službe će najviše raditi na pripremi natječajne dokumentacije i druge poslove.

Imamo i sporazum s tvrtkom Varkom koja će kao partner pokrivati tehnički dio. Osim pisma

3

Odvodnja d.o.o. Ludbreg

namjere imamo idejni i glavni projekt, te građevinsku dozvolu. Što se tiče centralnog pročistača, izgleda da bi se koristila konvencionalna metoda pročišćavanja, a onda bi trebalo izmijeniti do dokumentacije. Ranije se predviđala izgradnja više manjih pročistača, ali je Studija pokazala da je isplativije pumpanjem usmjeravati vodu na jedan centralni pročistač na koji bi se spojila sva naselja – ističe Frančić.

Očekuje da bi Ludbreg došao na red 2018. godine što i nije tako daleko, a do tada treba riješiti imovinsko-pravne odnose, izraditi idejni projekt, glavni izvedbeni projekt, ishoditi lokaciju i građevinsku dozvolu kako bi se napokon prišlo rješavanju kanalizacije za prigradska naselja. Sustav odvodnje na području grada Ludbrega izgrađen je djelomično - nema centralnog pročistača, nedostaje oko 60 posto sekundarne kanalizacijske mreže, izuzev Selnika niti jedno drugo prigradsko naselja nema mrežu.

Na području Grada je oko 31,7 kilometara kanalizacije i to u naseljima Ludbreg i Selnik, a još bi trebalo izgraditi oko 40 kilometara. Postojeći glavni kolektori su noviji i u dobrom stanju. Sekundarna kanalizacija je na mjestima vrlo stara i time u lošem stanju, a tamo gdje je novijeg datuma je u puno boljem. Za očekivati je da će biti nužno zamijeniti dio sekundarne kanalizacije.

Selnik je posebna priča. Mještani su 1985. svojim novcem izgradili mjesnu kanalizacijsku mrežu. No, nakon toga bila je vrlo loše održavana i sada je u relativno lošem stanju. Lani je kod Selnika radom počeo biljni pročistač, pa sustav odvodnje otpadnih voda iz naselja Selnik djeluje neovisno i praktički je potpuno zatvoren. Biljni pročistači su prirodna alternativa konvencionalnoj tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda, djeluju poput umjetne močvare. Obišli smo lokaciju pročistača sjevero-istočno od naselja.

Tek ograda i ormarić za upravljanje pumpama otkrivaju

Matija Frančić (desno), direktor “Odvodnje” s djelatnicima na terenu u Selniku da se radi o građevini, važnom Prigodom našeg obilaska Rađen je prema standardima za objektu. Utroba nasipa uz cestu pročistača kod Selnika i mada naselja s 1.000 žitelja, pokriva skriva taložnice, a ostala površije temperatura zraka bila oko 33 Selnik, te Prelošku i dio Ulice na zasađena je trskom. stupnja, uopće se nisu osjetili niVatroslava Lisinskog u Ludbregu Pročistač je sa supstratom u kakvi neugodni mirisi ili smrad, što je oko 800 stanovnika. kojem je zasađena trska i kroz dakle, biljni je pročistač ekološki No, na ovoj parceli pročistač koje prolaze otpadne vode. Ugraodlično rješenje za manja naima mogućnost daljnjeg proširiđeno je oko 400 metara cjevovoselja. Voda koja izlazi iz sustava vanja.da kojim otpadne vode dolaze iz i pušta se u staro korito Plitvice U gradnju biljnog pročistača naselja i prolaze pročistačem. zaista je i na izgled potpuno čista sa spojnim cjevovodom i kišnim -Otpadna voda najprije dolazi i bistra. preljevom su Grad Ludbreg, Luna automatiziranu prepumpnu –U prvom polju supstrat će kom i Hrvatske vode svi zajedno stanicu koja je tjera i diže četiri se potpuno promijeniti za 7-10 uložili oko 1,781.355 kuna bez metra do taložnica, zatim voda godina jer će imati puno mulja.

PDV-a. prolazi sedam taložnica i dolazi do tri bazena odnosno polja s trskom zasađena na oko 2.000 kvadrata. Polja s trskom su izvrsni prirodni pročistač, voda se 'Odvodnja' d.o.o. je druga uvjete sklopili smo ugovor s 'Lufiltrira kroz tri polja i pročišćena komunalna tvrtka u vlasništvu komom' o suradnji. Mislim da ispušta u staro korito Plitvice.

Grada Ludbrega. Nastala je zbog neće biti većih ulaganja u nabavu Pročistač je od prošle godine novih odredbi Zakona o vodama strojeva, uređaja i druge opreme bio u probnom radu i još ga čeka prema kojima su se vodoopskrjer se djelatnost ustrojava prema tehnički pregled. Zavod za javba i odvodnja morale izdvojiti iz europskim direktivama, pa bi se no zdravstvo redovito ispituje postojećih tvrtki u zasebna trovo sada moglo smatrati prijelakvalitetu vode koja prođe kroz govačka društva. Krajem prošle znim razdobljem. Za očekivati je pročistač i ta voda zadovoljava godine izvršene su sve pripreme, da će u budućnosti ovu komukriterije za ispuštanje u vodotok izrađena dokumentacija, obavljenalnu djelatnost po županijama – pojasnio nam je Matija Frančić. na dioba imovine i obveza, te je moći obavljati samo jedna tvrtka, djelatnost odvodnje izdvojena iz te je vrlo vjerojatno da će u VaražLukoma. Nova tvrtka tako je služdinskoj županiji to biti Varkom, beno počela s radom 1. siječnja. a pretpostavljam da bismo mi 'Odvodnja' d.o.o. zasad ima ured bili njihova ludbreška ispostava. u objektu tvrtke Lukom, a kad se Od usluga odvodnje za Ludstvore uvjete preselit će se u Sigebreg, te odvodnje i pročišćavanja tec gdje će biti sjedište. za Selnik planiramo godišnje oko -Registrirani smo za održava600.000 kuna. Grad Ludbreg finje i čišćenje sustava javne odnancira program održavanja invodnje, izvođenje priključaka, za frastrukture oborinskih voda sa čišćenje septičkih jama za što još 72.000 kuna kojeg mi provodimo. nismo opremljeni, ali ne smijemo Treći izvor je od naknada za raizvoditi novu mrežu. Trojica smo zvoj kanalizacije s oko 300.000 zaposlenih, uz mene po jedan KV kuna prema potrošnji vode prei NKV radnik. To je po standarko računa koje izdaje Varkom. dima za održavanje pročistača i Iz toga izvora ide naših 10 posto kanalizacije gdje se računa jedan u projektu 'Nadopuna postojeće radnik na 50 km mreže. Trebali kanalizacijske mreže – Aglomebismo imati jednog stručnjaka racija Ludbreg'.

VSS/VŠS za poslove planiranja Od Grada smo u najam dobili i vođenja katastra vodova, ali je na korištenje objekt na sajmištu financijski nemoguće. Terenski je u Sigecu. No, treba ga sanirati i to posao, pa smo kupili mali kapreurediti, od krovišta do gramion za prijevoz ljudi i opreme. đevinskih radova, uvesti grijanje Imamo privremeno rješenje za što planiramo do kraja godine obavljanje djelatnosti jer ne zadokako bi se s vremenom preselili voljavamo ostale uvjete, primjerina novu lokaciju u Sigetec – kaže ce, nemamo specijalno vozilo za Matija Frančić. čišćenje sustava, stroj bager-rovoDo tada će 'Odvodnja' imati kopač, druge specijalizirane ureured u Koprivničkoj ulici u sklođaje, strojeve i kamion veće nosipu 'Lukoma', a ako vam zatrebaju Biljni pročistači su prirodna alternativa konvencionalnoj tehnologiji vosti. Da zadovoljimo minimalne nazovite na broj 816-266.

Nova gradska tvrtka

4

AKTUALNO

Ludbreški Rotarijanci svake godine početkom lipnja ulaze u novu rotarijansku godinu. Tako je i ovom prigodom organizirano druženje s članovima drugih klubova na kojem je izvršena službena primopredaja 'zlatnog lanca s kotačićima'. Kotačići simboliziraju put prema napretku, a u Statutu je zapisano da članovi kroz razne aktivnosti i projekte pomažu drugima na različite načine, prvenstveno financijski.

Nakon Križanića, Koseca, Gecija, Hajsoka i Dragojevića prva predsjednica Rotary kluba u prošloj rotarijanskoj godini bila je poznata ludbreška odvjetnica u mirovini Božica Hatze.

30. lipnja 2015.

Haramija na čelu Rotary kluba

-Ispunili smo sve što smo si zadali. Organizirali smo koncerte humanitarnog karaktera, pomogli ludbreškom Caritasu, nagradili nadarene učenike i mlade glazbenike, pomogli udruzi Sunce, organizirali predavanje o umjetnosti itd. – rekla je Božica.

Prilikom srdačnog druženja Božica je lanac ponovno predala muškarcu, Josipu Haramiji koji će Klub voditi godinu dana.

-Naš Klub poznat je po nagrađivanju izvrsnih i s time ćemo nastaviti i sljedeće godine.

Suradnja s Glazbenom školom Varaždin se također nastavlja i ove godine. Vjerujem da ćemo povećati broj članova kako bi dosegnuli

Zdravica za predsjednika

isti broj kao prije nekoliko godina kada nas je bilo 25. Osjećamo nedostatak žena pa ćemo nastojati omasoviti članstvo prvenstveno članicama. Svatko tko misli da udovoljava uvjetima za članstvo u Rotary klubu Ludbreg može doći na naša redovna druženja ponedjeljkom u hotelu Amalija od 20 sati. Ne mora čak podnijeti niti pismenu prijavu, ali mora biti predložen od našeg člana te imati podršku svih 19 sadašnjih članova – rekao je Josip.

Završimo ovaj tekst s još dvije informacije. Josipa Haramiju će u lipnju 2016. naslijediti Davor Špikić koji sada obnaša dužnost 'predsjednika elekta'. Davor je prošlih godina bio jedan od najaktivnijih članova zadužen za nagrađivanje izvrsnih, a ovom prigodom se istaknuo kao animator i voditelj programa. Glavnu nagradu na svečanosti primopredaje lanca osvojio je poznati poduzetnik Tomislav Cvetko, član Rotary kluba Varaždin koji svoje pogone ima na ludbreškom području i redovito se odaziva na akcije ludbreškog kluba. Znači, možemo reći da je Toplakovu sliku 'kupio' već nekoliko puta uvijek s ciljem da se pomogne drugima. (dv)

Josip Haramija novi predsjednik i bivša predsjednica Božica Hatze

Zdenko Geci predstavlja glavnu nagradu

Centar svijeta domaćin Svjetskog prvenstva u F3K kategoriji Iskrica - Bernarda Varga

Novo ime ludbreškog vrtića Unatrag tridesetak dana dječji vrtić "Iskrica" je odlukom vlasnika vrtića i uz dozvolu nasljednika promijenio ime u "Iskrica-Bernarda Varga".

Razlog promjene je odavanje počasti i održavanje sjećanja na osnivačicu Vrtića Bernardu Varga. Novo ime Vrtića svečano je obilježeno otkrivanjem službene ploče na pročelju Vrtića na roditeljskom sastanku 28. svibnja 2015.. Ploču je otkrila majka pokojne osnivačice Franciska Fodor iz Malog Bukovca u nazočnosti korisnika, djelatnika i vlasnika Vrtića.

Prepoznavši potrebe građana

i uz poticaj i podršku Grada Bernarda Varga osnovala je prvi privatni vrtić u Ludbregu dana 3. rujna 1998. Vrtić je osnovala sa svrhom institucionalnog provođenja predškolskog odgoja i obrazovanja, te pružanje jednakih šansi svoj djeci koja nisu imala mjesta u društvenom vrtiću.

Vrtić su tada svečano otvorili specijalni izaslanik ministra prosvjete i športa Lauto Galinović i viša savjetnica Marija Ivanković, a otvorenju su prisustvovali gradonačelnik mr. Franjo Križanić sa suradnicima, varaždinski biskup msgr. Marko Culej i roditelji upisane djece.

Fotografija sa otvorenja vrtića 1998. godine

19. - 26. 7. 2015.

Aeroklub "Rudolf Fizir" Ludbreg, Grad Ludbreg Hrvatski zrakoplovni savez organizatori su najvećeg ovogodišnjeg sportskog natjecanja u Varaždinskoj županiji, Svjetskog prvenstva u zrakoplovnim modelima kategorije F3K, koje će se u Ludbregu održati od 19. do 26. srpnja. U ludbreškom klubu tako se broje posljednji dani do velikog događaja. – Pripreme su mogli bismo reći gotove, barem onaj provedbeni dio. Imamo 4. srpnja na istom terenu državno prvenstvo koje će nam poslužiti kao svojevrsna generalna proba za kompletan tehnički dio. – priča nam Miljenko Frančić. Prijave za svjetsko natjecanje su zaključene. U Ludbregu će se natjecati predstavnici 33 zemlje, što znači 200 samih natjecatelja te 100, 150 članova pratnje. – Od članova ludbreškog kluba natječu se Nikola Frančić, Danijel Horvatić, Gregor Janžek i ja. Nemamo očekivanja, riječ je o svjetskom natjecanju i naravno da ćemo dati sve od sebe. Ipak pričati o nekim velikim rezultatima bilo bi nerealno. No, želimo se pokazati kao dobri organizatori jer nije mala stvar biti domaćin svjetskog natjecanja. – priča Miljenko Frančić. Iako su i sami svjesni da ovakve događaje ne prati veliki broj posjetitelja, imaju informacije da će natjecanje pratiti stanovnici susjednih zemalja koji se bave ovim sportom.

Usprkos malom interesu u ludbreškom klubu ipak su zadovoljni jer čini se da u ovom kraju postoje stalno nove generacije zainteresirane za bavljenje ovim sportom koji iziskuje podosta strpljenja, ali i dobro znanje fizike i tehničke kulture. Ludbreg će tako uskoro ugostiti najbolje među najboljima. – Natjecatelji i pratnja bit će smješteni u Ludbregu. Svi mogući kapaciteti su popunjeni, a imam informaciju da neki spavaju čak i u Đurđevcu, zatim Prelogu… - priča nam Miljenko Frančić. Stresa kažu nema, a obzirom da znamo da su

organizacijski odlično posloženi, stresu tu sigurno nije mjesto. A ukoliko ste u mogućnosti u spomenutom razdoblju, prošećite do livade na kojoj će se održati ipak ni manje ni više već svjetsko prvenstvo. Trebalo je zavrijediti domaćinstvo takvog događaja!

Aeroklub „Rudolf Fizir“ tijekom 20 godina rada postao je jedan od najtrofejnijih klubova u Hrvatskoj stoga i ne čudi da su odabrani za organizaciju samog Svjetskog prvenstva. Konkurencija je bila jaka, no pored Hong Konga i SAD-a, Ludbrežani su kontinuiranim kvalitetnim radom zaslužili da im se povjeri ovaj zadatak.

Do sada su održana dva prvenstva, 2011. godine zemlja domaćin bila je Švedska, a 2013. godine Danska.

F3K kategorija je kategorija rukom bacanih modela jedrilica koje su također kontrolirane pomoću daljinskog upravljača. Zbog specifičnog starta modela F3K je jedna od najatraktivnijih kategorija zrakoplovnog modelarstva.

R A Z SG UO SV RO ER T

30. lipnja 2015.

RAZGOVOR S POVODOM

5

Zadovoljan s prve dvije godine, optimističan u pogledu na budućnost

Aktualna gradska vlast na polovici je svog mandata. S tim povodom razgovarali smo s ludbreškim gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Dubravko Bilićem.

Na pola ste puta u ovom mandatu, jeste li zadovoljni učinjenim?

- Besplatni udžbenici za 740 ludbreških osnovnoškolaca, najjeftiniji dječji vrtići u Varaždinskoj županiji, uvođenje produženog boravka u školi, nova dječja igrališta, višemilijunska investicija u uređenje prostora starog grada u kojem je smještena i jedna od najmlađih srednjih škola u Hrvatskoj, stotine metara novoizgrađenih nogostupa, pokretanje projekta urbanih gradskih vrtova, povećanje jednokratne novčane naknade za novorođenčad, četrdesetak stipendija na godišnjoj razini.

Dodajmo tome još i dva europska projekta u sklopu kojih je otvoren Međugeneracijski centar te postavljene Zelene točke na kojima lokalni poljoprivrednici prodaju svoje proizvode, eko pročistač otpadnih voda u Selniku, besplatan tečaj poljskog jezika, zatvaranje odlagališta otpada Meka – time razgovor započinje gradonačelnik Dubravko Bilić u povodu polovice mandata. – Osobno sam zadovoljan jer smatram da su svi ti projekti utjecali na život naših građana jer ja sam danas gradonačelnik upravo zbog njih i njihovi interesi na prvom su mjestu. Puno je toga odrađeno no kada znate kakav Ludbreg želite, jer kako rado ističe ludbreški gradonačelnik, mali smo tek onoliko koliko želimo biti, onda je još i puno toga pred vama.

Optimizam i realnost - Shvatili smo da je dolaskom na vlast potrebno brzo reagirati, stvoriti dobre temelje jer ključne stvari rješavaju se na samom početku. Imali smo zacrtani šestomjesečni i četverogodišnji projektni plan i kada se sada osvrnemo možemo biti zadovoljni. Većina toga već je riješena, dokaz je to da su naši ciljevi prije svega realni. Optimistično gledam i na sljedeće dvije godine. – kaže ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik.

O nezaposlenosti i utjecaju mini porezne reforme U Gradu Ludbregu broj nezaposlenih osoba 31. svibnja 2015. bio je manji za 26,03 posto dok je broj zaposlenih u istom razdoblju veći za 2,85 posto. Zbog mini porezne reforme od početka ove godine, prihodi u županijskim proračunima u prva su tri mjeseca 2015. pali za prosječno 20 posto, dok se kod većine gradova i općina minusi kreću do osam posto. Grad Ludbreg i u tome je svijetli primjer. Tako su prihodi od poreza u svibnju 2014. godine bili 864.947,00 kuna dok je ove godine u istom razdoblju uplaćeno 988.030,00 kuna što je za 14,23 posto više. – Ovakvi podaci rezultat su kontinuiranog rada, stvaranja dobre suradnje na svim razinama. Svakodnevno stvaramo pretpostavke za daljnja pozitivna kretanja kako bismo bili grad poželjan za život i rad.

Svjesni smo da je spas u revitalizaciji gospodarstva i stoga smo s poduzetnicima i gospodarstvenicima stvorili partnerski odnos.

– pojašnjava gradonačelnik Dubravko Bilić.

Investicije ne dolaze same Ludbreg je grad koji ima dugu tradiciju poduzetništva, godinama je slovio kao jedan od nositelja gospodarskog razvoja Podravine i unatrag nekoliko godina radi se na vraćanju tih epiteta. – Ne možemo očekivati da će investicije same doći kod nas, one su rezultat sinergije interesa poduzetnika i nastojanja lokalnih vlasti. Mi smo ovdje za njih kada „zaškripi“ jer uz kvalitetan odnos, stvaramo kvalitetno okruženje koje donosi pozitivne rezultate za cijelu zajednicu.

Uz otvaranje novih proizvodnih pogona i širenje postojećih kapaciteta tvrtki koje se nalaze u samom Ludbregu, ovih dana očekujemo i otvaranje Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. u sklopu kojeg se nalazi i Poduzetnički inkubator. To je mjesto koje mladim ljudima, kreativcima nudi podršku u onom najtežem dijelu – samom početku. Aktivirali smo i Poduzetnič-

ku zonu Sjever u kojoj do kraja godine očekujemo prvog investitora. – kaže Dubravko Bilić.

Centar dobrih vibracija u gospodarstvu -Ludbreg je Centar svijeta, makar mnogi to osporavaju, međutim mi smo i zahvaljujući investicijama centar dobrih vibracija u gospodarstvu. Nedavno smo bili na otvorenju u tvrtki Inoxmont-VS u Sigecu Ludbreškom, dvojice privatnih poduzetnika koji su dosad prihodovali stotinjak milijuna kuna, evo uz pomoć i Vlade RH i vlastitim sredstvima 39 milijuna kuna će uložiti u daljnji razvitak. Drago mi je da Ludbreg nije stao samo na tome, svjedoci smo još jednom ulaganju od 30 milijuna kuna u tvrtki Bomark pak, uskoro Ducati kreće u investiciju vrijednu 10 milijuna eura. Tvrtka Lukaps kontinuirano ulaže i uložit će 35 milijuna eura u modernizaciju svojih postrojenja. Rijetki su gradovi od niti 10.000 stanovnika čije su tvornice osvojile globalno tržište, ali ludbreška 'Oprema uređaji' u 35 godina se iz male lokalne tvrtke pretvorila u ključnog globalnog igrača u svojem poslovanju. Tu su mnoge tvrtke koje se bave metaloprerađivač-

kom industrijom, tvrtke koje svaki dan stvaraju novu vrijednost i doista Ludbreg može biti primjer, kotačić koji je pokrenuo i pokreće Hrvatsku ovaj čas. Danas u Ludbregu imamo 30 posto manje nezaposlenih nego na vrhuncu krize što je pokazatelj da je ova Vlada napravila velike pomake i iskorake i da nas u budućnosti čekaju koraci naprijed prvenstveno zahvaljujući gospodarstvenicima koji koriste okvir koji je Vlada na lokalnoj i nacionalnoj razini stvorila – poručio je gradonačelnik Bilić.

Komunikacija i zajedništvo – U Gradu Ludbregu razmišljamo optimistično. Pronalazimo vremena za razgovor sa svakim građaninom, pomažemo u rješavanju njihovih problema, a istovremeno radimo aktivno na pripremi za prijavu na ruralne fondove u kojima vidimo brojne prilike. Ovo je grad bogate tradicije, povijesti. Jedan od najrazvijenijih malih gradova u Hrvatskoj. Titula je to do koje se dolazi stalnom komunikacijom i zajedničkim radom. – zaključuje Dubravko Bilić.

Energetska učinkovitost Osim što je grad koji potiče poduzetnički duh, Ludbreg je i svijetli primjer kad je riječ o energetskoj učinkovitosti.

Dječji vrtić Radost Ludbreg je prvi objekt javne namjene u Hrvatskoj koji je 2010. dobio energetski certifikat. Građani su u prošloj godini raspisanom natječaju pokazali značajan interes jer za subvencioniranje mjera iz Programa povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća potpisano čak 26 ugovora, a za program subvencioniranja ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije potpisana su 3 ugovora. Konkretno, građani su mogli u okviru Programa povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća (mjere EnU) ostvariti maksimalnu subvenciju od 37.500 kuna, a u okviru Programa korištenja obnovljivih izvora energije (mjere OIE) 15.000 kuna.

Što slijedi?

-Za prijavu na europske fondove spreman je projekt Arheološkog parka zbog kojeg je jasno da je Ludbreg oduvijek imao važno mjesto na prometnim kartama. Puno prilika vidimo u ruralnim fondovima za koje smo također pripremili materijale. Želimo ojačati poljoprivredu i nastaviti s pozitivnim gospodarskim kretanjima. Nemamo velikih površina kao neki gradovi za postojanje velike poduzetničke zone, no to ne znači da zbog toga odustajemo. Koristimo postojeće resurse i svakodnevno imam na umu osnovni cilj: učiniti Ludbreg što poželjnijim za život! – zaključuje gradonačelnik Bilić.

Povodom teške prometne nezgode koja se dogodila prošlog tjedna u Hrastovskom kao gradonačelnik upućujem ovo otvoreno pismo Policijskoj upravi i Hrvatskim cestama da hitno poduzmu odgovarajuće mjere i zaštite ljudske živote i imovinu na prometnicama u gradu Ludbregu.

Ovaj puta nije bilo ljudskih žrtava, ali je počinjena značajna materijalna šteta te smo opet postali svjesni koliko je malo potrebno da se dogodi tragedija. Naime, mještani Hrastovskoga svjedoci su višegodišnjeg prebrzog i opasnog prometa osobnih automobila i teških kamiona koji su prijetnja životima ljudi. Cesta je uska, a brzine i kroz samo naselje neprimjerene i opasne.

Srećom, pa dosad nije bilo žrtava, ali očekujemo i od policije da češće kontrolira brzinu automobila, a od Hrvatskih cesta da učini prometnicu sigurnijom i suvremenijom s odvojenom pješačkom i biciklističkom stazom. No za početak pozivamo i MUP i Hrvatske ceste da zajedno s Gradom Ludbregom osiguraju veću sigurnost na prometnici postavljanjem usporivača ili mjerača brzine sa semaforom. Isti problem imamo u Globočecu na D2 te na županijskoj cesti od Sigeca prema Sesvetama Ludbreškim.

Grad je spreman aktivno sudjelovati u rješavanju ovih problema, ali očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih tijela.

Gradonačelnik Dubravko Bilić

6

OKO NAS

Krsna slava Vijeća SNM Varaždinske županije i Grada Ludbrega U naselju Čukovec svakog se proljeća obilježava Krsna slava blagdan Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i Grada Ludbrega odnosno vjernika pravoslavne vjeroispovijesti s ovog područja. Krsna slava ujedno je i Dan vijeća SNM. Kažu domaćini kako je običaj da se veliki blagdan ne slavi bez gostiju, a njih se u Čukovcu okupilo više stotina.

Uz članove vijeća SNM s područja županije i Grada Ludbrega bili su i Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega i njegova zamjenica Vera Jadanić, pa Renata Potočnik, predsjednica Gradskoga vijeća, predstavnici vijeća mjesnih odbora Čukovec, Bolfan i Segovina, Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata, te još neki predstavnici ustanova i udruga s područja Grada Ludbrega. U ime Varaždinske županije bio je zamjenik župana Alen Kišić sa suradnicima, te predstavnici iz Koordinacije za ljudska prava.

Gosti su stigli iz srpske samouprave iz Budimpešte, Vijeća SNM Zagreba, te nacionalnih manjina iz Zagrebačke, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

-U Gradu Ludbregu živi 106 punoljetnih žitelja srpske nacionalnosti s pravom glasa. Vjerojatno nas ima i više, ali na zadnjem popisu stanovništva nisu se svi izjasnili kao Srbi. U županiji je 666 građana srpske nacionalnosti. Odlična je suradnja s Varaždinskom županijom i Gradom Ludbregom, odnosi su jako korektni i vrlo tolerantni. Bez uljepšavanja, suživot je na visokoj razini jer cijenimo se po ljudskosti, poštovanju, uvažavanju i doprinosu zajednici gdje živimo i radimo. Lani nismo slavili jer smo

Na širem ludbreškom području više od 2.600 građana ima status umirovljenika, a Gradska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika Ludbreg aktivnim djelovanjem nastojat će pomoći žiteljima treće i pridobiti nove članove i postati još snažniji politički čimbenik. Zadatke za naredno razdoblje nedavno je usvojila skupština Gradske organizacije HSU-a.

-Strategija plana i program aktivnosti HSU-a na lokalnoj razini ne mijenja se puno jer ciljevi su manje-više uvijek isti. Želimo starijoj populaciji omogućiti kvalitetniji i sadržajniji život u našem gradu, uz punu zaštitu njihovih prava. Moramo sustavno voditi brigu o osobama treće životne dobi, o njihovom standardu, inicirat ćemo da s drugim srodnim or-

30. lipnja 2015.

Dobrodošlica pogačom i rakijom

sredstva preusmjerili za pomoć krajevima stradalim u poplavama.

Proslava Krsne slave je po običaju u Čukovcu, a jako su nam pomogli tvrtka Lukom, Radio Ludbreg, KUD Anka Ošpuh, MO Čukovec i žene Čukovca – rekao je Milan Mirčetić, Ludbrežanin koji obnaša dužnost predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i Grada Ludbrega.

Običaj je da se gosti dočekuju pogačom, solju i rakijom.

-To je stari običaj dobrodošlice.

Nekad se Krsna slava slavila po kućama, pa je domaćica ispekla pogaču za goste pri dolasku. Od brašna i vode, bez kvasca, praška za pecivo. Pogača se soli kako kome odgovara, pa se ispije čašica rakije – kaže Marija Vujasinović koja je rakijom i pogačom nudila goste.

Krsna slava počela je liturgijom u drevnoj pravoslavnoj crkvi svetoga Nikole na brežuljku iznad Čukovca. Upravo je u fazi obnove.

Ludbreška tvrtka Euroline je sanirala, učvrstila i zaštitila zidove.

Grad Ludbreg i Ministarstvo kulture već su osigurali sredstva za nastavak radova. Vjernici se nadaju da će toranj uskoro biti obnovljen, a crkva dobiti novu fasadu.

Liturgiju su vodili đakon Uglješa Pilinger iz Varaždina i jerej Radovan Dimitrić, paroh iz Koprivnice jer toj parohiji pripadaju pravoslavni vjernici Bolfana, Čukovca i Segovine.

-Ova crkva jedan je od 10 pravoslavnih hramova u parohiji. Tu su obredi rijetko, na sv. Nikolaja u dvanaestom mjesecu ili na Krsnu slavu kad slavimo i prijenos moštiju sv. Nikolaja odnosno njegovih ostataka iz Male Azije u Bari u Italiju. Krsna slava je jako

važna za pravoslavne vjernike.

Nekad davno svaka je kuća imala svoga boga kao zaštitnika doma i obitelji. No, otkako su u 9. vijeku Srbi prihvatili kršćanstvo počeli su umjesto tih 'poganskih' lažnih bogova slaviti svetitelje odnosno pojedinog sveca kojeg su odabrali za svog zaštitnika. Ukorijenilo se u narodu i ostalo do danas – pojasnio je jerej Radovan Dimitrić.

Drevni običaj je i blagoslov 'slavskog' kolača što je paroh obavio na početku središnje svečanosti u društvenom domu. Gosti su čestitali blagdan domaćinima.

-Jednakost i ljudske slobode

na ovim su prostorima obranjeni i sačuvani uvažavajući sve različitosti, a to je ugrađeno i u temelje hrvatske države. Uvijek smo bili primjer dobrih odnosa među narodima, kako skupa raditi i živjeti.

Te vrijednosti moramo čuvati za nas, našu djecu i pokoljenja koja će doći – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Čestitke je, među ostalima, uputila Renata Potočnik, kao i Valent Pavković u ime mjesnog odbora te Varaždinska županija.

-Naša sredina je odavno položila test o uzajamnom poštovanju, uvažavanju i toleranciji. Nedavno

je županija dodijelila prostoriju za rad Vijeća SNM u Varaždinu što je novi dokaz poštovanja i suradnje – kazao je Alen Kišić, zamjenik župana.

Bogat program na prostoru ispred društvenog doma tijekom popodneva izvela su folklorna društva bunjevačkih Hrvata 'Vladimir Nazor' iz Sombora iz Vojvodine, zatim iz Čačka, Gline, Zagreba, Velikog Poganca, Dvora na Uni, KUD Kalinka iz Čakovca, članova ruskog govornog područja. Naravno, svoj udio u programu dao je i KUD Anka Ošpuh iz Ludbrega.

Za sadržajniji život građana treće životne dobi ganizacijama zajedno organiziramo skupove o tome kako rješavati problematiku umirovljenika. Poticat ćemo da se pokrene pitanje izgradnje doma umirovljenika sa cjelodnevnim boravkom i ishranom, te se zalagati za poboljšanje smještajnih kapaciteta u domovima umirovljenika u našem okružju. Nismo beznačajni politički subjekt, imamo vijećnika u Gradskom vijeću Grada, dva predsjednika mjesnih odbora, a u ostalim naseljima barem po jednog člana mjesnog odbora – kazao je Tomo Filip, predsjednik HSU-a ogranka Ludbreg.

Gosti skupštine bili su saborski zastupnik HSU-a Željko Šemper koji se opširno osvrnuo na problematiku umirovljenika na državnoj razni, zatim županijski predsjednik HSU-a Milan

Na našem području preko 2600 umirovljenika

Škvorc i predstavnik stranke koprivničkog kraja, te Katica Sačer iz Udruge umirovljenika Ludbreg.

Kao i predstavnici koalicijskih partnera na gradskoj razini, Petra Pokec i Mladen Žunko iz HNS-a, a iz SDP-a Dubravko Bilić, gradonačelnik.

-Grad je dosad pomagao, a i dalje će se truditi da prema mogućnostima djeluje u cilju poboljšanja uvjeta života i rada umirovljenika. Uostalom, i ovaj novouređeni prostor u novoosnovanom Centru za međugeneracijsku suradnju rezultat je tih napora. Sigurno je da to znači podizanje kvalitete života jer tu se mogu odvijati različiti programi od interesa za sugrađane treće životne dobi – naglasio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Bilo je riječi, dakako, i o nastavku političke suradnje.

Ciljevi: podizanje kvalitete i sadržajniji život umirovljenika

Umirovljenici su zadovoljni novouređenim prostorom

Skupštinu je vodio T. Filip, predsjednik HSU Ludbreg

30. lipnja 2015.

Ni najstariji mještani Selnika ne sjećaju se kada je blagdan zaštitnika njihovog mjesta svetog Antuna bio obilježen ovako svečano kao ove godine. Sve mjesne strukture uključile su se u pripremu trodnevnog slavlja koje je započelo u petak kada je stotinjak mještana ispred objekta NK Plitvica na velikom platnu gledalo nogometnu utakmicu Hrvatske i Italije. Nakon utakmice su gotovo svi u odličnoj atmosferi pjevali karaoke.

U subotu je održana sveta misa koju je vodio velečasni Silvio Košćak. U punoj, nedavno obnovljenoj, selničkoj crkvi prigodom euharistije blagoslovljena su djeca s

OKO NAS

Antunovo u Selniku

cvjetovima ljiljana koji simboliziraju čistoću i neiskvarenost. Ljiljani su cvijeće koje je zastupljeno na većini slika svetog Antuna. Misi su pribivali ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica Vera Jadanić kao i predsjednica Gradskog vijeća Renata Potočnik.

Nakon mise veliko pučko slavlje nastavljeno je na igralištu na kojem su najprije turnir igrali najmlađi nogometaši, zatim su nastupili tamburaši OGŠ Ludbreg da bi predvečer prvenstvenu utakmicu igrali juniori Plitvice i Razvitka iz Čičkovine. U večernjem programu posjetitelji su mogli degustirati vola s ražnja i uživati u nastupima Barbare Othman,

Ivice Pepelka i Mirka Švende-Žige. Trećeg dana proščenje pod nazivom 'Antunovo u Selniku' kako tome i priliči završilo je crkvenim sadržajem nedjeljnom svetom misom.

Većinu programa u suradnji s predstavnicima udruga i mjesnih organizacija osmislio i pokrenuo je predsjednik MO Selnik Krešo Horvat.

-Antunovo u Selniku organiziramo unatrag tri godine. Ljudi u selu su složni i meni je zapravo lako biti predsjednik. Pohvaljujem sve dečke u nogometnom klubu, vatrogasce, crkveni odbor, Društvo žena, Crveni križ, Mjesni odbor i sve ostale koji su na bilo koji

7

način doprinijeli ovom slavlju. Jako sam zadovoljan jer Selnik je jedno od najuređenijih mjesta Grada Ludbrega. Evo, crkvu smo uređivali više od šest godina i potrošili gotovo milijun kuna. Sredstva su osigurali većim dijelom sami mještani, a zahvaljujemo se i na pomoći Grada i Županije – pojasnio je Krešo.

Jedna od poznatijih izreka Svetog Antuna glasi: 'Prepuni smo riječi, a prazni djelima'.

Zato poučenim njegovom mudrošću započnimo riječi pretvarati u djela baš onako kao što su to napravili Selničari.

(D.Vađunec)

Sveti Antun Padovanski

Predci Selničara davno su izabrali za svog zaštitnika svetog Antuna Padovanskog koji je rođen krajem 12. stoljeća u glavnom gradu Portugala Lisabonu. Sveti Antun je služio Kristu u Francuskoj, Španjolskoj, Maroku i Italiji. Slovio je za jednog od najvećih apostola Isusa Krista, a tijekom života govorio je da se najbolje osjeća u Padovi. Zbog toga je tamo i pokopan nakon svega 36 godina života. Poslije smrti u Padovi je sagrađena bazilika, a njemu je dodijeljen naziv Padovanski.

Na roštilj na Otok mladosti

Kako bi Otok mladosti privlačio veći broj posjetitelja uređeni su dodatni sadržaji. Na četiri lokacije na Otoku mladosti tako su postavljeni roštilji koje mogu koristiti svi građani. Roštilje su prvi priliku imali isprobati upravo predstavnici medija koji su bili oduševljeni zelenom oazom u samom srcu grada Ludbrega. Ukusan obrok pripremili su djelatnici Lukoma.

– Ovo je uistinu jedinstveni prostor u samom centru grada, a nalazimo se doslovce na otoku na rijeci Bednji. S obzirom da prostor nije u vlasništvu Grada, već je riječ o državnom vlasništvu, prošle smo godine dobili dozvolu za uređivanje i održavanje aktivnosti na njemu. Pokrenuli smo niz akcija od tada, uredili smo šetnicu, a sada su postavljeni i roštilji za naše sugrađane, pogotovo mlađe koji se mogu u ovom idiličnom okruženju družiti, zabavljati. Nadam se da će prostor otoka sada bio još češće korišten, ne samo za šetnju već da će se naši građani na njemu i duže zadržati. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. U planu je na Otoku mladosti dodati i sportskih sadržaja, a nogometni golovi postavljeni su ovih dana.

Roštilj za medijske djelatnike pripremili su djelatnici Lukom-a

'Da te bolje čujem' Nakon preuređenja, članovi Udruge umirovljenika regije Ludbreg ponovno su počeli koristiti svoje prostorije u istočnoj zgradi dvorca Batthyany i dolaze u sve većem broju. Obavljati redovite poslove ako su nešto kupili preko Udruge, ili se spremaju na ljetovanje na otok Hvar, odnosno da se jednostavno malo druže, popričaju s 'vršnjacima', otkartaju ili odigraju poneku partiju šaha.

No, jedne vruće lipanjske srijede njihovo zanimanje zaokupila je mogućnost da provjere vlastiti sluh.

-Po prvi puta smo za naše članove organizirali besplatni pregled i kontrolu sluha. To smo dogovorili s privatnom ambulantom iz Varaždina. Došao je dr. Vjekoslav Pomper i zainteresiranima provjeravao kako čuju. Interes je jako dobar i vjerojatno budemo to češće organizirali, isto kao što preko našeg Gradskog društva Crvenog križa organiziramo za umirovljenike besplatno mjerenje tlaka i šećera u krvi – rekla nam je Katica Sačer, predsjednica Udruge.

Pregled sluha je brz i bezbolan, a kako smo se uvjerili i zabavan.

-Ne čujem baš sve kak spada, samo ženske tonove visoke. Dok sam na nekoj fešti pak je malo više

buke onda muške glase uopće ne čujem, nego samo visoke ženske tonove – zorno nam je dočarao Zvonko Jež iz Kučana što je izazvalo smijeh i mudre komentare okupljenih budući da je u blizini bila njegova supruga Zlata.

I Andrija Frančić iz Apatije sjeo je nasuprot doktora i dobio slušalice kroz koje je čas na jedno, čas na drugo uho primao razne vrste zvukova – duboke, visoke, kratke duge…

-Dok se netko okrene od mene i govori baš ga i ne čujem. Pa onda mi doma govore:“Kaj si gluhi ili se praviš da ne čuješ kaj ti govorimo?'

Sada sam prvi put bil na takvem pregledu. Vidiš, ipak nije kak bi trebalo biti, jedno, mislim levo

uho slabije 'lovi'. Pozval me doktor da dojdem k njemu u Varaždin da tam napravi temeljiti pregled i analizu. Izgleda da budem dobil slušni aparat, pa bu bolje. Dobro je kaj su napravili pregled sluha, a tu mi puno put mjere tlak i šećer.

I ženi, ona ima problema sa šećerom. Meni je on u redu, ali tlak?

Kak-tak, varira, kak sam raspoložen, po onoj da 'gazda ništ ne treba nikoga potirati neg sam sve napraviti da družina ima kaj za jesti'. Ma dobro je v našim letima sve pomalo kontrolirati – kazao je Andrija.

Svi kojima su uočena oštećenja sluha pozvani su na nastavak pregleda kako bi se utvrdilo kako pomoći članovima udruge – da bolje čuju.

Po prvi puta organiziran besplatan pregled i kontrola sluha

8

OSNOVNA

30. lipnja 2015.

Osnovna škola Ludbreg

Nagrađeni učenici

Najljepši dio Dana škole bila je dodjela priznanja učenicima za postignute rezultate. Dvije su učenice bile na natjecanju državne razine, kao i rukometaši. Dora Pretković pobijedila je na državnom natjecanju u čitanju naglas.

Mateja Havaić na državnom u Lidranu bila je s pjesmu 'Luđačko kraljevstvo pubertetlija' koju je pročitala na svečanosti. Na županijskim natjecanjima zapažene rezultate ostvarili su: Bojana Vrbanić (hrvatski i povijest), Matea Havaić (Lidrano, biologija, teh. kultura), Marta Mihin (kemija, fizika), Luka Petrač (engleski), Lea Petrošanec (njemački), Gašpar Haramija (geografija, informatika, matematika, sport), Corina Čanaki (Sigurno u prometu), Ira Andrea Potnar (lik. kultura) i Robert Bačani (matematika).

P

Brojni učenici sudjelovali su na natjecanjima...

Matematičari Najviše učenika sudjelovalo je na natjecanjima iz matematike. Poseban uspjeh ostvarili su na Festivalu matematike u Varaždinu. Prije svega, to je ekipno natjecanje na kojem je bilo čak 107 ekipa. Ekipa 7. i 8. razreda u kojoj su bile Marta Mihin, Karla Majhen, Matea Havaić i Marta Vincetić, te 5/6. razreda Marta Sever, Gašpar Haramija, Robert Bačani i Patrick Ostrognaj osvojile su 1. mjesta. Ekipa: Klara Kolak, Antonio Kuzman, Damian Gotić i Tena Pavlović bila je 5. kod 5/6. razreda, a ekipa 3/4. razreda Lukas Vađunec, Lori Premec, Dora Međimorec i Jelena Nakić bila je 4. Sudjelovalo je 18 učenika koji su ostvarili i niz pojedinačnih uspjeha. Učenike su pripremale mentorice Ljubica Hajdarović i Željka Bendelja

... s kojih se nisu vratili praznih ruku

Svestrane Mateja i Marta

očeli su školski praznici, raspust ili kako se nekad reklo – ferije. U Osnovnoj školi Ludbreg zadnji radni dan bio je u znaku svečanosti u povodu Dana škole. U velikoj dvorani se pjevalo, plesalo, dijelila priznanja. Nastupili su školski mali i veliki zbor, plesali su učenici razredne nastave koje je uvježbavala Spomenka Lisjak, osmaši su pročitali pjesmu 'Rastanak' uz pratnju Svena Glavaka na gitari. Mnogi su došli na svečanost učenika i osoblja škole - roditelji, predstavnici Grada, župe, ustanova i udruga s kojima je škola surađivala u proteklih godinu dana.

Imali su što čuti i vidjeti, učenike koji su se istakli svojim radom i rezultatima na natjecanjima znanja i u sportu. Priznanja i nagrade nadarenim učenicima predao je gradonačelnik Dubravko Bilić i poručio: -Iskrene čestitke učenicima i cijelom osoblju škole na još jednoj uspješnoj školskoj godini.

Osmašima koji upravo odabiru nove škole i buPlesna skupina O duće zanimanje želim da se upišu u škole prema svojim željama, da tamo imaju puno uspjeha, te budu vrijedni radi sebe, roditelja i svog grada.

Zahvaljujem se nastavničkom stručnom kadru na predanom radu jer rade posao koji se ne može raditi bez ljubavi prema djeci i učiteljskom pozivu. Uvjeren sam da će Ludbreg biti grad znanja.

Grad će sigurno i dalje pomagati programe kao što su mala škola, produženi boravak, natjecanja i projekte škole, da naša škola bude najbolja, a maksimalno ćemo se založiti da učenici i učitelji imaju najbolje uvjete za rad.Nastavna godina završila je za 730 đaka škole, među njima za 89 osmaša. Za njih je završena, rekli bismo, prva životna stanica. Zadnji zvuk zvona u zgradi koju su pohađali osam godina stoga na kraju donese miješane emocije, istovremeno radost i tugu. U ove prostore odsad će svraćati možda svake pete godine na godišnjice, možda sastanke kada postanu roditelji. Ukupno 21 učenik potrudio se da svih osam razreda završi s odličnim uspjehom: Marta Mihin, Karla Majhen, Ian Novak, Lea Petrošanec, Mateja Havaić, Doroteja Gosti sportskog Đekić, Ivana Grgec, Marta Sedlar, Marta Frančić, Petar Horvat, Bruno Crnković, Magdalena Gložinić, Filip Stjepić, Denis Munka, Antonia Vukina, Lucija Zmaić, Sara Štimac, Lara Tečić, Fran Geršić, Katarina Kovačić i Ivona Novosel. Škola će ujesen ipak imati više đaka nego u završenoj školskoj godini. Jer umjesto 89 osmaša dolazi 97 upisanih prvašića, učenika koji će prvi puta sjesti u školske klupe.

Odlascima na natjecanja prednjačile su dvije osmašice koje su očito vrlo svestrane i uspješne. Matea Havaić iz Sigeca i Marta Mihin iz Ludbrega. Cure, imate riječ!

Matea:

-Bila sam na državnom iz Lidrana, a moja mentorica je Ljudmila Kladić. Također i na županijskom iz biologije i tehničke kulture. I na festivalu matematike. Ali, nema predmeta kojeg posebno volim, svi su mi zanimljivi. Željela bih upisati opću gimnaziju u Koprivnici. Još se nisam odlučila za koje ću se zanimanje školovati, malo mi je rano za to. Valjda bude došlo s vremenom.-

Marta:

-Na županijskom iz kemije bila sam prva, a dobro plasirana i iz fizike i matematike. Nisam išla na državno iz kemije. Bila sam i na festivalu matematike. Da, još sam u dramskoj grupi, a igram i odbojku.

I završila sam Osnovnu glazbenu školu, predmet flauta. Volim sve predmete, a i sve čime se bavim, zaista uživam u tome. Ako uspijem htjela bih upisati dvije škole, matematičku gimnaziju i Srednju glazbenu školu, obje u Varaždinu. Što bih htjela raditi u budućnost?

Ne znam, nisam još o tome ozbiljno razmišljala.-

Dan škole prigoda je i za nagrađivanje učenika

Odlikaši OŠ Ludbreg

1.A: Saša Balažinec, Filip Crnković, Simona Gojko, Valentina Janković, Niko Kajić, Jakov Kovačić, Angela Križanić, Korana Lukač, Mia Macan, Jana Sabol, Niki Varović, Dora Škafec – Jagić, Lucija Tretinjak, Karla Vitanović, Ena Čižmešija, Nikola Đurašević, Filip Gložinić, Marta Hus, Dominik Kišiček, Emanuel Škvorc.

1.B: Matea Barić, Dino Dežić, Sebastijan Dežić, Rene Dulikravić, Marianela Fičur, Ruben Gača, Ana Glavak, Andreja Golubić, Amelia Gotić, Filip Havaić, Karla Hladnić, Sara Makar, Patrick Novak, Leo Sakač, Matija Srpak, Lovro Stančin,

Tea Šimunović, Letizia Šoltić.

1.C: Bruno Bačani, Lovro Borko, Ella Frančić, Ema Gajšek, Dora Gerić, Hana Henec, Fran Jantol, Klara Jovanović, David Križanić, Mihael Medvedec, Sven Oreščanin, Loti Patafta, Fran Pokos, Marta Rak, Lucijano Rusek, Dominik Stručić, Maša Šalamon.

1.D: Matija Bačani, David Čavlek, Antonija Čiček, Nika Dežić, Lana Dijanošić, Mario Dožajić, Tea Kanešić, Niko Kišić, Lora Kolak, Lovro Kolak, Lorena Kosir, Nika Kovačić, Luka Magić, Hana Maltar, Lea Martinković, Matija Novosel, Melani Rašić, Barbara Vađunec, Martin Vađunec, Fabio Vručina.

2.A: Tin Blagus, Ilona Gavez, Ivan Havaić, Noa Herega, Lora Kemec, Teo Kladić, Viktoria Makar, Ante Marić, Tomislav Mužic, Ilona Rak,

Učenici su pjesmom uljepšali program Nicol Srpak, Lana Šalig, Julija Štabi, Borna Vađon, Leonardo Zlatar.

2.B: Vito Bačani, Ella Gerić, David Havaić, Hana Herega, Lana Kivač, Leonarda Marjanović, Vanessa Parabić, Filip Petrić, Zara Lu Sakač, Renee Somogji, Antony Šarić, Lucija Vađunec, Petar Vađunec, Petar Varga, Ivan Varga – Črepinko, Marko Vrbanić, Zita Zmaić.

2.C: Anja Bačani, Zara Bilić, Dea Busija, Ivona Dijanošić, Hana Grgec, Iva Jalšić, Rok Kolak, Matej Kosec, Leon Križan, Niko Krobot, Petar Kvar, Tara Novak, Luka Preskočil, Sanjin Sabol, Lovro Šmaguc, Leon Štefanek, Vanja Vinković.

2.D: Vilim Cindori, Arthur Gal Vuković, Aleksandar Grabarić, Nina Grabarić, Patricija Kosec, Jana Levanček, Dominik Maltarić,

Leona Margić, Lucija Međimorec, Mislav Murić, Leon Njegovec, Iva Štagar, Jakov Tenčić, Florijan Varović, Josipa Vuk, Tin Vuk. 3.A: Natalija Busija, Ivan Dijanošić, Marija Grošić, Jelena Janušić, Emanuel Kralj, David Ledinko, Luka Lesar, Nikolina Oršulić, Slobodan Popović, Karla Stančin, Dora Strah, Leon Valek.

3.B: Lorena Anić, Elena Balažinec, Ema Borko, Angelina Gadže, Petar Havaić, Ema Horvat, Hana Kajić, Teo Kolak, Olja Križanić, Una Križanić, Ivan Matijević, Ema Munka, Elena Murić, Josipa Nakić, Erin Obajdin, Ida Pokos, Lori Premec, Olivera Rak, Greta Rukelj, Dora Vidaković, Leonardo Vručina.

3.C: Luka Balent, Rea Ciler, Marta Cindori, Teo Detelj, Leon

ŠKOLA

30. lipnja 2015.

Doviđenja do 7. rujna Uskoro čitaonica

Ravnateljica Kristina Stanko kaže: -Na natjecanjima znanja na županijskoj razini sudjelovalo je više od 80 učenika škole, a toliko i na sportskim. Imali su vrlo dobre rezultate, a nekima je nedostajao 1-2 boda za odlazak na državno natjecanje. Bilo je još mnoštvo lijepih rezultata s natjecanja, ali i projekata, posebno ekološkog i humanitarnog karaktera na koje smo vrlo ponosni. Primjerice, 4.D učiteljice Zdenke Moslavac već je par godina najbolji u prikupljanju starih baterija, a učenici 4. i 7. razreda su majice nabavili preko udruge 'Palčić gore'.

Tijekom praznika radit ćemo na uređenju i sanaciji zgrade. Na katu se popravlja sanitarni čvor za učenike, zidovi u učionicama i drugim prostorijama bit će iznova obojani. Nadam se da ćemo zamijeniti dotrajale i postaviti PVC prozore na sjevernoj strani zgrade. Počela je sanacija knjižnice od poda do stropa, a radujemo se što će učenici opet dobiti čitaonicu jer se ona koristila za potrebe srednje škole prije preseljenja.

Učenici će u školi dobiti na korištenje sve udžbenike na početku nove školske godine, a moraju ih vratiti neoštećene. Roditelji trebaju nabaviti samo radni materijal i pribor za nastavu. Prvi radni dan nove školske godine bit će 7. rujna.-

Osnovne škole Ludbreg

dana - Hrvački klub Ludbreg

Učenici su uživali u sportskom danu bez klasične nastave u učionicama

9

Sport za dobro zdravlje

U školi se 10-ak godina priređuje sportski dan. Dvoranu i vanjske terene napunili su učenici razredne nastave.

-Uključeno je oko 330 učenika razredne nastave. Svake godine imamo uglavnom iste discipline i igre, a kolegica Nataša Janković i ja smo voditeljice uz pomoć razrednika. Cilj je da djecu od malih nogu potičemo na sport i rekreaciju kao zdrav način života, usmjeravamo prema stjecanju zdravih i higijenskih navika. U tome nam pomažu gosti, a ovoga puta su to bili naš reprezentativac u sprintu Željko Vincek i Hrvački klub Ludbreg – pojasnila nam je učiteljica Davorka Dolovski Jemrić.

Tako je Željko Vincek vodio razgibavanje i vježbe oblikovanja, pomogao oko trkačkih utrka i malog krosa. Zatim je šestero članova Hrvačkog kluba Ludbreg raznih uzrasta od kojih i dvije cure, održalo pokazni trening pun atraktivnosti uz stručna objašnjenja trenera Ignaca Horvata. On je učenike podrobnije upoznao s tajnama grčkorimskog i slobodnog stila hrvanja, jednog od najstarijih sportova.

Pozvao je učenike da se priključe klubu i nauče atraktivna bacanja i druge elemente.

Sportski dan nastavio se na vanjskim terenima, jedni su se natjecali u potezanju konopca, drugi u trčanju u vrećama, treći u hulahopu, zatim u bacanju medicinke, žongliranju. I za kraj turnir u graničarima, popularnoj igri među najmlađima.

Rukometaši drugi u Hrvatskoj!

Brojni gosti na proslavi Dana škole Gizdavec, Noa Jug, Melani Juratović, Anja Kelemen, Lorena Kenđel, Ivana Križan, Simona Petrošanec, Enea Požgaj, Ivano Šarić, Fran Šijak, Ivona Šmitlehner, Korina Tukser, Lukas Vađunec, Nina Varović.

3.D: Erik Gal Vuković, Gabrijela

Gotić, Mihael Harambaša, Marko Horvat, Patricija Kolak, Ivan Kovačić, Lana Križanić, Antonija Majhen, Marta Miroslav, Dora Pretković, Niko Stančin, Nikola Stunjek, Rosana Turek.

4.A: Simeron Jagić, Lovro Jantol, Alessandro Kolak, Petar Majcen, Andreja Mesar, Mateo Mezga, Luka Murić, Luka Mužic, Jakov Oblak, Matej Posavec, Noa Repić, Lana Sabol, Ivana Šimunović, Tonka Šoša, Lara Štefanec, Manuela Vargović, Dorian Vuk, Tea Zember, Julia Zmišlja.

Najveći sportski uspjeh škole svakako je plasman na Državno prvenstvo školskih sportskih društava u rukometu za dječake 5. i 6. razreda koje je održano u Vinkovcima početkom lipnja. Ekipa OŠ Ludbreg osvojila je izvrsno drugo mjesto u državi na državnom natjecanju. Igrali su: Mateo Gotić, Filip Tomiša, Filip, Katalenić, Patrik Premec, Gašpar Haramija, Mislav Novota, Luka Šolaja, Marko Virag, Maks Patafta, Roko Vugrinec, Juraj Tomiša, Borna Čukolin, Tin Stubić i Mario Posavec. Voditelj ekipe bio je Zenil Vugrinec.

Ponovno sjajni rukometaši

4.B: Simon Čižmešija, Ana Harambaša, Vilim Horvat, Marija Kokolek, Borna Kolak, Timon Kovačić, Leon Munka, Andrijana Ročkar, Barbara Šestak, Stela Virag.

4.C: Sara Gotić, Neo Jagić

Varga, Boris Katalenić, Natali Kelemen, Luka Kolak, Janja Križanić, Marta Kuzman, Dora Međimorec, Luka Međimorec, Fran Međimurec, Marta Melnjak, Lorena Vrbanić, Vedrana Vrbanić, Lana Zadravec.

4.D: Katja Balažinec, Patrik Balija, Mia Danko – Janeš, Mateo Dožajić, Maja Jagić, Matija Kos, Mirna Kosec, Nika Kovač, Jelena Nakić, Hrvoje Novota, Alexandra Ostrognaj, Lea Par, Noa Potnar, Matija Preskočil, Lea Sever, Filip Stančin, Lukas Štefanec.

5.A: Corina Čanaki,

Matija Đekić, Tin Grabarić, Andrija Havaić, Veronika Kolak, Viktor Šijak.

5.B: Ema Androci, Hana

Bilić, Leona Bukovčan, Nina Gerić, Patricija Jadanić, Nika Novosel, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Roko Vugrinec.

5.C: Klara Kolak, Antonija Ledinko, Matea Mužic, Leona Novosel, David Puklavec, Mateja Špoljarić, Antonio Vinković, Petra Vrabec.

5.D: Mateja Havaić, Teo Varga – Črepinko, Andrej Huzjak, Ema Sova, Matea Kenđel.

6.A: Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Lana Maltarić, Antonija Nakić, Mislav Novota, Maks Patafta, Dejana Ročkar, Luka Šolaja.

6.B: Marko Virag 6.C: Luka Balažinec,

Vinko Bohnec, Gašpar Haramija, Filip Martinković, Leona Petrić, Filip Piškor.

6.D: Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Hana Oblak, Patrick Ostrognaj, Mia Šimunić.

7.A: Tin Horvat, David Stančin.

7.B: Mihael Balaško, Luka

Balažinec, Anja Belovari, Judita Havaić, Filip Matijević, Marta Škoro, Tin Tomašić, Bojana Vrbanić.

7.C: Elena Busija, Nikolina Jadanić, Arijana Kosec, Ema Krobot, Rok Potočnik, Sabina Štimac, Teodor Zlatar.

7.D: Katarina Crnković, Matilda Hrastić, Ira Andrea Potnar, Željkica Stančin, Marta Vincetić.

8.A: Marta Mihin, Karla Majhen, Ian Novak, Lea Petrošanec, Vjekoslava Petrić, Petra Međimurec, Snježana Lauš.

8.B: Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Marta Frančić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Lea Kovačić, Denis Munka, Ana Novak, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Petra Šestak.

8.C: Lucija Zmaić, Antonia Vukina, Sara Štimac, Lara Tečić.

8.D: Klara Bohnec, Fran Geršić, Mihaela Horvat, Katarina Kovačić, Ivona Novosel. pro1: Mateja Horvat, Mihael Matijašec, Boris Oršuš, Antonio Šmer, Tomislav Cindori, Nina Oršoš, Irena Horvat, Dražen Oršuš. pro2: Enis Horvat, Fran Horvat, Željko Horvat, Nikolina Matijašec, Karlo Šafarek, Denis Oršoš.

10

DOGAĐAJI

30. lipnja 2015.

Njezino veličanstvo – jagoda!

DAN JAGODA I PODJELA CERTIFIKATA OPG-ima

Kao i obično, svibanj nam je donio prve jagode. Za njih bismo mogli reći - ludbreška kraljica voća. Stoga i ne čudi da posljednjih godina jagoda ima i svoj dan. Ove godine to je bila posljednja svibanjska subota kada su uspješno spojena dva događaja. - Ludbreg i šire područje prepoznatljivo je po dvije stvari; proizvodnji cvijeća i proizvodnji jagoda. – riječi su to Miljenka Ernoića, tajnika Udruga hrvatskih tržnica, koji je i ove godine imao zadatak uručiti certifikate obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja prodaju svoje vlastite proizvode na ludbreškoj tržnici. Uz podjelu certifikata, u središte zbivanja stavljena je jagoda.

– Uz cestu možemo vidjeti da ima otvorene i plasteničke proizvodnje i tako već sigurno desetak godina. Proizvođači su dobro organizirani, a uz ovakve događaje koji uključuju još i zabavni program u sklopu kojeg nastupaju brojni izvođači dodatno se potiče marketing i izravna prodaja jagoda koje su se ovdje pokazale kao odličan proizvod.

Direktnom prodajom promovira se sezonska prodaja svježeg voća i povrća, a proizvođači dolaze do direktnih cijena, bez posrednika. Ako želimo pomoći potrošačima da dobiju svježi proizvod, a da je pritom i cijena prihvatljiva svakako trebamo poticati izravnu prodaju. – pojasnio je Miljenko Ernoić. U okusu jagode uživali su brojni posjetitelji.

– Jagode su odlične, u našem kraju su najbolje i preporučamo ih svima! – potvrdila je Jelena Filipašić čije su četiri djevojčice uživale u sočnim plodovima.

Uz svježe jagode, posjetitelji su kušali i slastice s jagodom, a u zabavnom programu sudjelovali su Srednja škola Ludbreg, Dječji vrtić Smjehuljica, Dječja igraonica Ludbreg, Vinarija Stručić, Ženski rukometni klub Ludbreg, Dječji vrtić Mali Bukovec, Tamburaški sastav Lun- Mla Lunjkovec, Poljoprivredni proizvođači ludbreškog kraja.

Organizatori programa bili su Gradska tržnica Ludbreg i Grad Ludbreg, a partner događanja Općina Mali Bukovec.

Drugi dio programa, uručivanje certifikata o proizvodnji voća i povrća te još ponekih proizvoda sastavni je dio projekta promicanja domaće poljoprivredne proizvodnje te prodaje voća i povrća garantiranog teritorijalnog porijekla. Ludbreška tržnica podjelu certifikata organizira treću godinu zaredom.

– Nama je jako drago da smo sudionik ovoga projekta i da svi oni koje dolaze na tržnicu mogu kupiti od izvornih proizvođača hranu za svoje potrebe. U današnje vrijeme je važno znati porijeklo proizvoda kojega jedete, i da to nisu proizvodi iz raznih zemalja, već naši domaći, hrvatski, ludbreški proizvodi. Podupiremo ovaj projekt, podupiremo naše poljoprivrednike i pozivam ih i ovim putem da iskoriste sve mogućnosti

koje im Grad Ludbreg stavlja na raspolaganje i našu pomoć u promicanju. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Cjelokupni projekt je pokrenula Udruga hrvatskih tržnica (UHT) i Zajednica udruga hrvatskih povrćara još 2006. godine s ciljem označavanja povrćarskih kultura proizvedenih na području Republike Hrvatske, a koje se izravno na ovlaštenim tržnicama nude potrošačima.

Projektom se želi očuvati i poticati tradicionalni način direktnog plasmana domaćih i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda od proizvođača do krajnjeg potrošača, te se na taj način isticati važnost očuvanja i unapređenja hrvatskog ruralnog prostora.

Također je cilj stjecanje povjerenja kupaca u domaće, svježe i zdravo voće i povrće koje na tržnici nude certificirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Doris, Marta i Katja Filipašić

Na tržnici je bilo i kolača s jagodama

I ove godine uručeni certifikati

Brojni posjetitelji gledali su program

Visoka temperatura i brojni događaji toga dana u gradu i okolici nisu omeli ljubitelje dobrog vina da pohode ludbreško vinogorje u subotu poslijepodne 6. lipnja. I to kod velebnog kipa svetog Vinka koji, kao pravi zaštitnik, bdije nad vinogradima ludbreških vinogradara. Udruga Trsek toga je dana na prigodan način obilježila Dan ludbreškog vinogorja.

-Poznata je naša izložba mladih vina za blagdan Vincekovo koja je najvažnija aktivnost naše udruge. No, izložba je usred zime, pa ovom manifestacijom uoči ljeta želimo ukazati na kvalitetu vina koja su s vremenom dozrela i sada idealna za konzumaciju i osvježenje, te ljepotu vinogorja i svježi zdravi zrak usred godine. To je tek druga godina otkako se obilježava dan ludbreškog vinogorja, ali sam uvjeren da će postati tradicionalan i sve posjećeniji. Oko kipa nekoliko naših vinogradara ima štandove na kojima nude svoje vino, potrebno je samo kupiti čašu, pa onda obilaziti štandove.

Uz kušanje vina i raznih gastronomskih specijaliteta želja nam je da se dobro družimo, razgovaramo, razmijenimo dojmove i iskustva, te da nam se pridruže građani i uživaju u našem prekrasnom vinogorju – rekao nam je Zlatko Brunčić, predsjednik Tr-

Vrući dani vina seka, udruge koja je priredila Dan ludbreškog vinogorja.

Osim štandova s vinom bilo je tu i štandova na kojima su svoju ponudu predstavila obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Grada Ludbrega, kao i udruga žena iz Općine Sveti Đurđ, s gastro-ponudom primjerenom baš za ovakvu vrstu događaja. Ugodnom ozračju doprinijeli su tamburaši i vokalna skupina Pajdašice KUD-a Anka Ošpuh. Članovi Trseka pripremili su gulaš od divljači, a uskoro su zamirisale i kobasice iz kotlovine, kod OPG-ovaca je bilo sira, orehnjače, makovnjače, klipića, voća i drugih delicija. Red ukusnih zalogaja, pa red vina i opet ponovno do kasnih večernjih sati. Ljeto u vinogorju doista je poseban ugođaj.

Dan ludbreškog vinogorja bio je jedan od dva lipanjska događaja vezana uz vino i vinogorje. Drugi je bila manifestacija Dan otvorenih podruma na Ludbreškoj vinskoj cesti kada se tijekom cijeloga dana moglo uživati u prekrasnim okusima i neodoljivim mirisima u objektima na Ludbreškoj vinskoj cesti.

'Vinskom putovnicom' moglo se putovati od restorana-kušaonice „Arabela“ u Globočecu, preko Vinskog podruma „Makar“, Kušaonice 'Kirić, Restorana „Črn-bel“,

Promicanje domaće poljoprivrede

Vinarije „Stručić“ do Kušaonice „Kežman“ u Slanju i uživati u enogastro ponudi i degustaciji visoko kvalitetnih vina u objektima Ludbreške vinske ceste.

DOGAĐAJI

30. lipnja 2015.

Spoj dviju manifestacija

Biciklijada i Novinarski kotlić

Dvije popularne manifestacije – Ludbreška biciklijada koja je ove godine održana 28. put po redu i time je nakon zagrebačke najstarija u Hrvatskoj i Novinarski kotlić u Centru svijeta ove su godine održani na isti datum. Te je prve lipanjske subote u prijepodnevnim satima s Trga Svetog Trojstva na vožnju dugu 12,5 km kroz naselja: Ludbreg-GlobočecČukovec-Sveti Petar-Apatija-SlokovecSigetec-Selnik, pa do Ludbrega, krenulo dvjestotinjak biciklista.

Cilj je ove godine bio na Otoku mladosti. No, posebnu pažnju plijenila je netom prije održana biciklijada u kojoj su sudjelovali najmlađi. Njihova dionica bila je znatno kraća, napravili su krug po samome trgu, no njihov entuzijazam i volja svakako su poticaj da i ova Mala ludbreška biciklijada postane tradicija.

Nakon uspješno prijeđene dobro poznate trase „veliki“ biciklisti na Otoku mladosti uživali su u grahu, a potom su izvučene i nagrade. I ove godine prva je nagrada bio bicikl kojeg je osvojila Loti Patafta, učenica prvog razreda Osnovne škole Ludbreg.

Uz glazbeni bend Meta posjetitelji su se okušali u raznim igrama među kojima svakako izdvajamo onu u kojoj se najbrže jede sladoled. Vrtićarac Vito Cindori tu je odnio uvjerljivu pobjedu.

U poslijepodnevnom dijelu programa Otok mladosti „preuzeli“ su novinari u sklopu manifestacije Novinarski kotlić u Centru svijeta koju već godinama organizira POU „Dragutin Novak“. Vrući gradski asfalt, naime ranije se kuhalo na samom Trgu Svetog Trojstva, novinari su zamijenili Otokom mladosti.

U debelom hladu kuhalo je pet novinarskih ekipa, a pobjedu je ovoga puta odnijela ekipa „Radio Kaj“ kojima i ovom prigodom čestitamo. Ludbreške novine tako nisu uspjele ponoviti prošlogodišnji uspjeh, no prazan kotlić dovoljno govori o kvaliteti pripremljenog gulaša.

Recepti su kao i uvijek ostali tajna, a mi već jedva čekamo da se okupimo iduće godine!

Prije glavnog starta s krugova centra svijeta krenuli su najmlađi

Zahvale za sve sudionike Novinarskog kotlića

Žiri je i ove godine morao donijeti tešku odluku

Predah od vožnje u Sv. Petru

Odred izviđača Ludbreg

Bicikl je stigao u prave ruke

Odlazak na logorovanje

Foto: Tea Car

Članovi Odreda izviđača Ludbreg nakon uspješne realizacije proljetnih aktivnosti punom se parom pripremaju za bogat ljetni program rada. Pred njima su najznačajnije godišnje aktivnosti, višednevni boravci u prirodi. Praktički su završili pripreme za odlazak na logorovanje u Tisno na otok Murter. Ljetno logorovanje je tehnički i organizacijski najzahtjevniji poduhvat kroz godinu, najdulji i središnji godišnji događaj u programu rada. Ludbreški izviđači polaze na put u ponoć 30. lipnja, a u Tisnom će logorovati od 1. do 8. srpnja, njih više od 20, raznih uzrasnih skupina među kojima ima i onih kojima će to biti prvo logorovanje.

Smještaj je pod šatorima u kampu Jazine u Tisnom koji ima dovoljan broj popratnih objekata poput saniranih čvorova, tuševa, ima trgovinu i restoran, a i svoju plažu.

Mali izviđači učit će o boravku u logoru i pod šatorima, imati praktičnu nastavu u logoru i na terenu. U planu je nekoliko izleta u lokalnu sredinu, pa će mali izviđači upoznati cijeli otok Murter. Dakako, imat će i puno slobodnog vremena za uživanje u kupanju.

Nakon logorovanja u Tisnom uslijedit će ekspedicija starijih članova odnosno izviđačkih voditelja u Park prirode Lastovsko otočje. Kraj ljetnih aktivnosti izviđači će završiti ekskurzijom u Nacionalni park Risnjak kada će se i posljednji put u sezoni okupati u moru.

Vodstvo Odreda u proteklom je proljetnom razdoblju realiziralo niz aktivnosti prema dobnim skupinama članova s ciljem upoznavanja užeg i šireg zavičaja.

Organizirani su pohodi na Ravnu goru i Kalnik, pojedine dobne skupine proljetos su obišle Strahinjšćicu, Kuna goru, Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje, južnu Ivanščicu, te upoznale nekoliko vrhova istočne Ivanščice. Pritom su učili razne vještine poput kretanja po planinarskim markacijama, putnim znacima, kartama, osmatranje i orijentaciju u prirodi, upoznavali se s biljnim pokrovom i vodama pojedinih lokacija, a uvijek je bilo i dovoljno vremena za odmor i igru.

11

Prodanim slikama do podizanja kvalitete življenja

LUDBREŠKO SUNCE Šezdesetak umjetnika iz raznih dijelova Hrvatske okupilo se i ove godine u Kući Sunca u Globočecu kako bi svojim slikama pomogli Udruzi u daljnjem radu. Naime, predzadnjeg dana mjeseca svibnja tamo je održana jubilarna 10. likovna kolonija „Sunce 2015“.

– Po deseti puta raširili smo ruke i poželjeli dobrodošlicu u Kuću sunca dragim nam prijateljima. Moram se osvrnuti na rezultat prošlogodišnje likovne kolonije kako bi naši umjetnici znali gdje su njihove slike završile i koliki je prihod od prodanih djela te da je novac upotrijebljen u prave svrhe, a to je život i podizanje njegove kvalitete za one zbog kojih naša Udruga postoji. Krajem rujna prošle godine održali smo donatorsku večer i tom prilikom skupljeno je 28 tisuća kuna. Osim toga čitavu godinu dolaze nam posjetitelji u Kuću sunca kada imaju neku proslavu, odnosno kada im je potreban poklon, kako bi poklon, odnosno sliku baš ovdje kupili. U tome je naša snaga i jačina i zahvaljujem umjetnicima na njihovoj podršci koja nas tjera dalje.

Prikupljena sredstva korištena su za naše stambene zajednice, naime uz ovaj dnevni centar imamo i dvije stambene zajednice i sva sredstva upotrijebljena su bilo za opremu, bilo za uređenje tih prostora kako bi se dodatno podigla kvaliteta življenja. – kazala je na otvorenju Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce.

Humanitarnu koloniju tijekom svih deset godina prati i Grad Ludbreg stoga su i ovom prilikom uz gradonačelnika Dubravka Bilića otvorenju kolonije nazočile predsjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega Renata Potočnik i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić.

– Ludbreg je poseban po mnogočemu, a jedna od tih posebnosti je i što mi imamo dva sunca koja nas griju jednakom snagom. Nama je ova udruga od posebnoga značaja, ono što su oni u ovih dvade-

setak godina napravili u Ludbregu, za Ludbreg i Ludbrežane, odnosno za sve one koji žive u ovoj regiji ne može se nikako izmjeriti. Oni su na pravi način, rukama, radom i djelom pokazali zapravo što je društvo i zajednica, što smo to mi svi skupa u jednome gradu jer nismo svi isti i imamo različite potrebe. Netko može trčati sto metara za deset sekundi, a netko za dva sata. To je ono što je najveća vrijednost ovog projekta koji integrira sve u sebe, svima daje jednake šanse i svima pruža mogućnost da ostvare ono što mogu i koliko mogu. Važno je da su pritom sretni i zato ćemo i dalje poticati njihov rad. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Materijal potreban za rad osigurava Udruga Ludbreško sunce, a umjetnici su s radošću svoje osjećaje i ove godine prenijeli na platno. Slikalo se na različitim mjestima u Ludbregu čije su suncem obasjane vizure poslužile kao najčešći motiv. Ima i onih umjetnika koji su u koloniji sudjelovali svih deset godina. – Ovih deset godina humanitarne likovne kolonije prošlo je jako brzo. Umjetnici na sebi svojstven način doprinose potrebitima. Ovdje se kroz ovih deset godina profiliralo strahovito puno umjetnika i susret s njima svaki put je emocionalan. Kolonija je zapravo za nas pretvorena u jednu veliku učionicu jer kroz toliko godina svaki od umjetnika izgradi svoj stil i način rada pa je dobro na jednom takvom mjestu uvidjeti da smo različiti i po odabiru motiva i tehnike rada. Uvijek se nešto novo može naučiti i sam slikar na taj način proširuje svoje vidike. Što se tiče samog organizatora, Ludbreškog sunca, možemo izreći samo riječi pohvale jer se s radošću vraćamo na koloniju zato što u srcu znamo potrebe štićenika udruge i uvijek nam je u prvom planu da pomognemo najviše što možemo i na način na koji možemo, a to je kreativnost. – rekla je Ludbrežanka Štefanija Baranašić.

12

SA SVIH STRANA

14. FOLKLORNI SUSRETI U CENTRU SVIJETA Kulturno-umjetničko društvo „Anka Ošpuh“ i ove se godine potrudilo da se naš središnji trg ispuni folklorašima iz svih krajeva Hrvatske. 14.folklorni susreti doveli su Centar svijeta KUD-ove iz Svete Marije, Maruševca, slavonskog Sirača te udaljenih Kljaca u Dalmatinskoj zagori. Neki su po prvi puta bili u Ludbregu pa su uz pomoć domaćina obišli najznačajnije ludbreške znamenitosti. Oduševljeni smo Ludbregom, sve je lijepo uređeno, mnogo cvijeća na svakom koraku. Iako smo bili pomalo umorni od puta, doček koji su nam priredili domaćini odmah nas je osvježio. Nismo ni znali da Ludbreg krije tolike priče i svakako bi rado navratili i u budućnosti. - rekao je Marko Bikić, tajnik KUD-a „Sveti Ilija“ Kljaci. Općina

30. lipnja 2015.

Najbolše snehe treba tražiti u Maruševcu?

Ružić nalazi se blizu Drniša pa su Dalmatinci do Ludbrega prevalili najduži put od gotovo 500 km.

Folklorni susreti započeli su tradicionalnim mimohodom ludbreškim ulicama uz konjanike i zapregu u koju su se smjestili najmlađi folkloraši. Susrete je otvorila zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, a domaćin Folklorni ansambl KUD-a „Anka Ošpuh“ izveo je prvu točku. Zatim su se nizali nastupi gostiju, dok se između točaka odvijao i zanimljiv izbor – za „najbolšu ludbrešku snehu“. Folklorašice koje su izabrane od svojih prijatelja, morale su detaljno opisati svoju nošnju, prodefilirati Trgom, a zatim odmjeriti snage i spretnost u dvjema igrama. Bale sijena dopremeljene su iz Kućana, a Žene iz centra

Mimohod sudionika 14. folklornih susreta

Zanimljive igre na folklornim susretima svijeta posudile su starinske drRazloga za zadovoljstvo imaju i vene tačke pa su djevojke morale domaćini: - Ispunili smo naša očeprovozati bale između drvenih kivanja, lijepo smo predstavili naš prepreka. Druga je igra bila „ples Ludbreg, a svi su gosti otišli zados jabokom“ nakon koje je iskusni voljni kućama. Započeli smo vrižiri presudio o najboljoj: pobijedna poznanstva, već smo pozvajedila je Ivana iz maruševečkog ni u Sirač i Dalmaciju te se nadam „Klaruša“. Osim folklornog proda ćemo im uzvratiti gostovanjem. grama, gosti su predstavili tradiOpet smo pokazali da folkloru ima ciju svog kraju – Maruševčani su mjesta u Ludbregu pa iako je na istaknuli klaruš, ogrlicu koja je trgu moglo biti i više ljudi, nadamo neizostavan dio svake djevojačke se da će naredni nastupi privući i nošnje, Dalmatinci su izveli nekopokojeg novog člana. - smatra Miliko dodatnih pjesama uz pratnju livoj Dretar, koordinator Folklormiha, Sirčani su donijeli domaće nih susreta. 14. Folklorne susrete proizvode od šljiva, a Međimurci u Centru svijeta pomogli su Grad su pokazali svoju poznatu svetoLudbreg, Vijeće Mjesnog odbora marijsku čipku.

Ludbreg i Turistička zajednica.

Ludbrežanka izabrana u European Writers' Council

Književnica Ružica Cindori, tajnica Društva hrvatskih književnika (DHK), izabrana je u Upravni odbor organizacije European Writers' Council (EWC) na Godišnjoj skupštini održanoj 8. lipnja u Briselu. Za predsjednika EWC-a izabran je Nick Yapp iz Velike Britanije, a za dopredsjednike Malin Koch iz Švedske i Gerlinde Schermer-Rauwolf iz

Njemačke. - U ime Grada Ludbrega, a i svoje osobno ime čestitamo Ružici Cindori, ludbreškoj i hrvastskoj pjesnikinji, imenovanje članicom Upravnog odbora organizacije europskih pisaca.

Istovremeno je to priznanje njenome umjetničkome radu, ali i potvrda kreativnosti i uspješnosti Ludbrežanki i Ludbrežana što nas čini ponosnima. – poručio je

gradonačelnik Dubravko Bilić.

Za članove Upravnog odbora EWC-a, uz Ružicu Cindori, izabrani su i Tit Aleksjev iz Estonije, Tittamari Marttinen iz Finske i Jeroen Thijssen iz Nizozemske, za mandatno razdoblje od 2015. do 2017.

European Writers' Council je međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxelle-

Kopriva – hrana, lijek i zaštita Zanimljivo predavanje o koprivi kao hrani, lijeku i zaštiti održano je nedjelju 14. lipnja u Čukovcu u organizaciji Udruge "Život".

Predsjednica udruge Nada Ivanić zajedno sa svojim članovima, ali i gostima željela je koprivu predstaviti na najbolji način, a da je u tome uspjela svjedoče zainteresirani posjetitelji ovog događanja. Osim lijepog druženja uz razne delicije spremljene od kopriva, a koje su pripremile članice Udruge za terapeutske vještine kluba "Koprivica" iz Koprivnice, posjetitelji su se zabavili uz zanimljiv i nadasve poučan skeč koji je na svoj osebujan način interpretirala Vlasta Kudrna iz Ludbrega nasmijavši publiku. O koprivi kao hrani, lijeku i zaštiti govorile su Marija Ikić i Nada Ivanić, a dio korisnih zanimljivosti o koprivama donosimo vam u prilogu.

Ovom prilikom Nada Ivanić se zahvaljuje svim donatorima koji podržavaju rad udruge.

Bila je ovo jedinstvena prilika, poslušati toliko zanimljivosti o koprivama, isprobati puno vrsta različitih delicija, sirup od kopriva, štrukle, popečke, pitu zeljanicu i još mnogo toga. Za one pak koji su poželjeli pripremati i neka jela s koprivama, ponuđene su i dvije knjižice s receptima.

su. Zastupa 150.200 književnika iz 34 države, koji stvaraju na 40 različitih jezika. Osnovni ciljevi organizacije su kulturna i književna suradnja, ostvarivanje zajedničkih projekata i zastupanje profesionalnih interesa svojih članova, ali i pisaca uopće te sudjelovanje u kreiranju kulturnih politika i zaštita moralnih i ekonomskih prava pisaca.

Knjižnica u srpnju radi skraćeno

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg od 29. lipnja do 31. srpnja radit će skraćeno. Ponedjeljkom i srijedom od 15 do 20 sati, a utorkom, četvrtkom i petkom od 7 do 13 sati. Knjižnica će tijekom ljetnih mjeseci subotom biti zatvorena. – Po Zakonu o knjižnicama dužni smo na 50 tisuća knjiga svakih šest godina provesti reviziju cjelokupnog fonda. Inače, u prijašnjim smo revizijama bili prisiljeni zatvoriti knjižnicu kroz to razdoblje no zahvaljujući sadašnjem programu Metel win omogućen nam je rad na reviziji uz istovremenu posudbu knjiga. Stoga smo odlučili našim članovima omogućiti da dolaze u knjižnici po željene knjige i tijekom ljetnih mjeseci. – objašnjava Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. U knjižnici se provodi i nova zanimljiva akcija pod nazivom Čitajmo domaće, a koja traje od 15. lipnja do 30. rujna.

- Pripremili smo dvjestotinjak odabranih naslova domaćih autora za odrasle i stotinjak naslova za djecu.

Na taj način malo ćemo promovirati naše pisce i skrenuti pažnju da i oni postoje na policama knjižnice. Čitači koji se žele uključiti u akciju ispunjavat će jedan letak u koji upisuju naslove knjiga, komentare, a mi ćemo na kraju dobiti informaciju koji autori i koji naslovi su se najviše čitali. Završetak akcije zamislili smo u Mjesecu knjige uz predstavljanje naravno, nekog hrvatskog pisca. – zaključuje Edita Kutnjak-Zlatar.

PRIČE ZA LAKU NOĆ U SRPNJU MJESTO ČITANJA: ČITAONICA U POLJANCU

1. srpanj - Christian Pletz: „Nilski konjić TU-TU“ 8. srpanj - Željka HorvatVukelja i Ninoslav Kunc: „Petra uči plivati“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Poljancu.

Kopriva kao kulinarska delicija Izvrsna je u varivima, juhama, salatama i raznim kombinacijama jela koje uključuju kuhano bilje, u kombinaciji sa svježim sirom u obliku savijače, za punjenje tjestenine, najčešća je zamjena za špinat. Za kuhanje se koriste mladi listovi, i to uglavnom nekoliko gornjih. Svježu koprivu uvijek treba malo prokuhati i prvu vodu baciti.

Kopriva je puna željeza i vitamina

Kopriva

Jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka svakako je kopriva. Kad bi ljudi shvatili koliko je ova biljka ljekovita sadili bi je, a ne uništavali. Svi dijelovi koprive - stabljika, lišće, korijen i cvijet imaju ljekovita svojstva. Još od drevnih vremena kopriva je bila vrlo cijenjena.

Zanimljiva je i tvrdnja švedskog znanstvenika Kuenzela koji tvrdi, da bi kopriva odavno nestala sa lica zemlje, kad ne bi imala žalce. Životinje i insekti bi ju odavno pojeli.

Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma. Kopriva smanjuje osjetljivost na prehladu i pomaže kod reumatizma i gihta.

Kopriva jača imunitet, popravlja krvnu sliku, ali i ten, sjaj kože i kose.

Zanimljivu izreku rekao je jedan francuski herbalist "Kada bi vam netko rekao da smijete sakupljati samo jednu biljku, to bi trebala biti - kopriva.

Koprivi se moramo "pokloniti" jer je ona izniman lijek. Velike količine vitamina (osobito A, C,B2) mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu odličnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Njome se zbog obilja željeza otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora, ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja slabokrvnost.

U proljeće kada niču tek mladi izbojci kopriva koji su najbogatiji udjelom C vitamin, taj okus i snaga tek izniklog mladog bilja koje je tijekom zime grijala utroba zemlje, moćni je eliksir zdravlja koji uziman i stavljan u redovite obroke poput juha ili variva, može ojačati imunitet, popraviti i opće stanje malaksalosti i sasvim neprimjetno, utjecati na krvnu sliku.

Kopriva raste posvuda oko nas i prava bi šteta bila ne ubrati ju i posušiti.

30. lipnja 2015.

Susreti haiku pjesnika 'Ludbreg 2015.'

Sredinom lipnja svake godine Ludbreg je domaćin zaljubljenicima u haiku poeziju. Ova kratka drevna japanska pjesnička forma, trostiha s metrom 5-7-5 s vremenom je postala jedna od najpopularnijih formi poezije, pa se haiku-pjesnici manje ili više redovito okupljaju na susretima u nekoliko hrvatskih gradova. Ludbreg pritom ima posebno mjesto.

Vjerojatno ni naši Ludbrežani, zaslužni što je Ludbreg postao važno haiku-središte, umirovljeni učitelj Zdenko Oreč i ravnatelj Pučkog učilišta 'Dragutin Novak' mr.

Branko Dijanošić, nisu na početku očekivali da će ove godine biti već 19. po redu susreti u Ludbregu.

Zdenko Oreč bio je inicijator, a Branko Dijanošić, razradio ideju i svake je godine vrijedni domaćin haiku pjesnicima. Dolaze k nama pjesnici iz raznih krajeva Hrvatske, poneki i iz inozemstva.

-Došlo ih je 40-ak, više od mojih očekivanja, ali očito je da interes za haikuom ne jenjava. Autorima pružimo gostoprimstvo. Uostalom, vjerujem da su naši susreti haiku-pjesnika jedna od posebnosti Ludbrega, da je to događaj koji obogaćuje ponudu programa u kulturi našeg grada. Ima pjesnika koji redovito navrate, ali i onih koji dođu prvi put u Ludbreg, odvedemo ih malo u razgledavanje i upoznavanje grada, da na otvorenom stvaraju nove stihove, kao što je ove godine bilo u cinktoru župne crkve. Natječaj se raspisuje u ožujku na koji autori šalju svoje radove, nakon što urednici velemajstori haikua Boris Nazansky iz Zagreba i Željko Funda iz Varaždina naprave selekciju haikua za objavljivanje, mi tiskamo zbornik. Ove godine smo tiskali 18. zbornik. Susreti

KULTURA

13

Za haiku na UNESCO-ovu listu svjetske baštine

se pripremaju u dogovoru, a svake se godine program obogati nekom novom idejom i malim poklonima za autore. - rekao nam je mr. Branko Dijanošić, domaćin susreta u Pučkom učilištu koji je dočekao pristigle haiku-pjesnike svježim ludbreškim klipićima, kavom, sokom, te ih pozdravio na počeku programa susreta.

U povodu ludbreških susreta za zbornik je stiglo više od 530 haikua 91 autora od kojih je 21 autor iz inozemstva. Urednički dvojac profesori Boris Nazansky i Željko Funda su gotovo polovicu uradaka uvrstili u Zbornik.

-Brojnost nije upitna, ali kvaliteta je malo u padu. Trebaju nove teme i pristupi koji nisu isključivo vezani za prirodu da haiku ostane dostupan svima – poručio je prof.

Funda autorima.

Autori su zatim čitali svoje stihove iz novog zbornika, a među njima i dvojica ludbreških haikupjesnika, već legendarni Zdenko Oreč pjesničkog nadimka Gavran i Božidar Đekić.

Ludbreški susret uvijek imaju i svečarski dio programa. Jer tu se dodjeljuje 'Prijelazni stup haiku pjesnika' priznanje za dosadašnje haiku stvaralaštvo, a posebnost je što novog laureata bira zadnji dobitnik priznanja. Nositelj priznanja postao je Milan Žegarac Peharnik iz Samobora, ali se nažalost nije pojavio na ovogodišnjem ludbreškom susretu.

Prof. Željko Funda dodijelio je svoju nagradu 'Graševina', po njegovom sudu, za najbolji haiku između dva susreta, a glasi.

Bistro jezero, u odrazu moga lica gle, punoglavac!

Zdenko Oreč Priđoh prozoru da pobrojim ptice one odlijeću Božidar Đekić Klupa u parku zvuk crkvenog zvona budi beskućnika iz sna.

Hodajuć’ plažom vjetar podiže suknju zove valove.

(Mihael Štebih iz Čakovca) Zaljubljenici u kratku, drevnu, japansku pjesničku formu Autorica je mlađa pjesnikinja Nataša Ilić iz Varaždina.

-Počela sam pisati haiku prije tri godine, jednostavno su takvi stihovi počeli izlaziti iz mene, kao da je haiku postao dio mene. Obožavam ga zato što to nije poezija kakva ona obično jest, to je poezija kako se ona živi. Haiku nije samo način pisanja već je i način življenja. Dobila sam više priznanja, a radovi su mi objavljeni u Hrvatskoj i Srbiji. 'Graševina' mi je jako draga jer se dosad nisam upoznala s profesorom Funda mada smo sugrađani. Jako ga cijenim kao autora i znam da je nepristran, pa mi to imponira – kaže Nataša Ilić pokazujući Plaketu i bocu vina dotične sorte koje je primila kao nagradu.

Ludbreški susret od lani imaju još jednu nagradu - 'Afrodita'.

Nju je osmislio također vrhunski haiku-pjesnik mr. Mirko Varga, a riječ je o najljepšim erotskim haikuima.

-U ovom žanru radovi su sve bolji, a ima i sve više odličnih erot-

skih haikua. Bilo se teško odlučiti, pa sam pripremio priznanja za šestero autora. Izgleda da ću morati pripremiti izdavanje zbirke erotskih haikua – smatra mr. Mirko Varga.

Za najbolje su ravnopravno proglašene oni Alenke Zorman iz Slovenije i Mihaela Štebiha iz Čakovca.

Opuštenom ozračju doprinijela su i dva performansa voditelja susreta. Boris Nazansky izveo je performans 'Otkvačeni haiku' u kojem je papiriće s haikuom pričvrstio kvačicom, pa kad se kvačica makne dobije se 'otkvačeni haiku', dakako, i poseban po temi.

Prof. Funda napravio je haiku-zastavice imaginarnih država, a njihovi predsjednici su bili autori koji su čitali stihove sa zastavica.

Sudionici ludbreških haiku-susreta potpisali su peticiju podrške svojim kolega u Japanu koji su pokrenuli akciju da UNESCO svrsta haiku na listu zaštićene nematerijalne kulture baštine čovječanstva.

Koncert nagrađenih učenika Pretposljednjeg dana školske godine koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održali su nagrađeni učenici Glazbenog odjela OŠ Ludbreg. Radi se o učenicima koji su tijekom ove školske godine na raznim natjecanjima osvajali nagrade.

Nastupilo je deset mladih glazbenika i to: Demian Puškarić, Mihael Hižak, Mihael Horvat, Ian Novak, Paula Petrić, Robin Markulinčić, Sven Glavak, Silvija Novak, Marta Mihin i Hana Horvat. Svi oni planiraju nastaviti glazbeno obrazovanje u srednjim glazbenim školama u Varaždinu ili Koprivnici osim Paule koja ima neke druge planove i Hane koja mora životnu odluku donijeti tek za godinu dana s obzirom da tek sljedeće godine završava osnovnu školu.

-Sedam godina sviram flautu po dva sata dnevno i planiram upisati SGŠ Varaždin, ali ću paralelno ići i u matematičko-prirodoslovnu gimnaziju. Tako ću si dati još četiri godine prilike da odlučim o svojoj 'konačnoj sudbini' jer sada se još ne smatram sposobnom donijeti konačnu odluku o svom životnom pozivu – rekla je Marta Mihin iz Ludbrega.

Većina onih koji planiraju nastaviti isključivo glazbeno školovanje u srednjim glazbenim školama u stvari su se već odlučili za još jedan nastavak školovanja od pet godina na glazbenim akademijama iako školovanje mogu nakon položene državne mature nastaviti i na drugim fakultetima.

-Svi se čude zašto sviram harmoniku i pitaju me hoću li nastaviti daljnje glazbeno školovanje. Naravno da hoću jer smatram da mogu biti uspješan i kao vrstan harmonikaš pronaći posao glazbenog pedagoga. Treba samo biti uporan i marljivo vježbati. Pohađat ću isključivo glazbenu školu – rekao je Mihael Hižak iz Hrženice.

-Prvo planiram završiti klavir na SGŠ Varaždin, a zatim upisati Akademiju. Moj brat Marko studira hornu u Zagrebu i ove školske godine završava treću godinu. Redovito sam ga s roditeljima pratila na njegovim produkcijama i koncertima pa sam i ja krenula u glazbenu školu – rekla je Silvija Novak iz Kućana Ludbreškog.

Sličnu priču ima i talentirani pijanist Robin Markulinčić iz Komarnice koji je također krenuo stopama svog starijeg brata.

-Moj brat Dario je u Koprivnici ove godine završio SGŠ gitare i planira nastaviti studij u Njemačkoj u gradu Kasselu.

Ja planiram pohađati klavir u SGŠ Varaždin, prijemni ispiti

počinju 2. srpnja i vjerujem da ću uspjeti. Nakon četiri godine ću vidjeti kamo i kako nastaviti dalje – rekao je Robin.

Profesori koji ispraćaju svoje učenike u srednju školu i od ove jeseni počinju ispočetka raditi s novim učenicima bili su izuzetno zadovoljni izvedbama svojih pulena. Zanimalo nas je kako se tako veliki broj djece uključuje u glazbene aktivnosti u vremenima kada su u Hrvatskoj kultura i glazbena umjetnost na marginama društva. Dobili smo dva zanimljiva odgovora ludbreških pedagoga.

-Djeca koja se u ranoj dobi odluče za glazbu ostaju vjerna glazbi, ostaju iskrena i neiskvarena. Ona sada imaju osjećaj da mogu, njima se to sviđa i uživaju u svojim nastupima. Novci im u ovom trenutku nisu bitni i ne razmišljaju o tome, a kad završe akademije i postanu magistri glazbene umjetnosti možda se i situacija popravi. U svakom slučaju imat će prilike raditi kao glazbeni pedagozi ili potražiti sreću izvan granica Hrvatske – rekao je Slobodan Vađunec, učitelj flaute.

-Velik bum u našoj glazbenoj školi doživjeli smo nakon što smo snimili spot 'Happy' u kojem smo predstavili sve instrumente koji se mogu svirati u školi. To kao da je bio okidač jer nam se prošle godine upisalo rekordnih 164 učenika u svih 6 razreda. Zanimljivo je da niti jedan jedini učenik nije odustao od školovanja, a u novoj školskoj godini također očekujemo velik broj novih učenika – rekao je Marko Prepelić, učitelj trube.

Svima koji se dvoume da li upisati osnovnu glazbenu školu ili ne preporučamo da pogledaju navedeni glazbeni spot na You Tube-u. Spot je moguće vrlo jednostavno pronaći jer je dovoljno upisati 'Happy Ludbreg' u Google tražilicu i kliknuti na prvu ponuđenu poveznicu.

Dražen Vađunec

Jer kako reče Zdenko Oreč: -Haiku se ne može izmišljati, ukrašavati, ne možeš reći: sad idem sjesti i pisati haiku. On je život prirode, trenutak života, ali ne svaki već onaj koji te dalje prati. Rekao bih da je haiku trenutak pretvoren u vječnost. Ako te lupi nešto, pa te pokrene, odmah zapišeš ili koji trenutak kasnije ako nemaš pri sebi olovku. Primjerice, bereš jagode i posjeti te ptičica. Opišeš taj događaj u haiku-formi.-Haiku širi pozitivne vibracije, a one su nam danas jako potrebne i neophodne, i pjesništvu i čitavom društvu. Stoga želimo da svoje dobre vibracije stihovima u haikuu prenesemo što dalje.

Novi susreti u Ludbregu zakazani su za godinu dana, a sve je bliži i okrugli 20. rođendan. Kako kaže prof. Funda, Ludbreg sa svojim susretima sigurno je zaslužio ući u antologiju haiku stvaralaštva Hrvatske.

14

SPORT

Dinamo Apatija prvak Prve lige NS Ludbreg 'Kada bi ovo ponovio u proljeće Dinamo iz Apatije darovao bi si najljepši poklon za 85. rođendan – naslov prvaka Prve lige NS Ludbreg' –pisali smo u studenom.

Sedam mjeseci kasnije plavi iz Apatije su prvaci, u godini u kojoj klub slavi 85. rođendan. Dinamo je naslov osigurao prije zadnjeg kola u kojem su trebali ugostiti konkurenta za naslov iz Komarnice. No, Dinamo ima kaznu ŽNS-a zbog domaćeg incidenta na utakmici 17. svibnja, pa završnicu nije smio igrati u Apatiji. Ipak, na dan zadnje utakmice momčad je u mimohodom obišla Apatiju i opušteno su došli odraditi obvezu u Komarnici. Pehar je preuzeo Ivica Modrić, novi zimus izabrani predsjednik koji je naslijedio Dejana Zrinskog također zbog istog incidenta kažnjenog vremenskom kaznom.

Apatija - malo naselje, bez puno mladih, pa je Dejan Zrinski stvorio viziju novog Dinama i proveo je u djelo.

-Počelo je prije dvije godine u Drugoj ludbreškoj ligi, bili smo na prekretnici hoćemo li zatvoriti klub ili dati nešto više ludbreškom nogometu. Kroz razgovor s prijateljem Josipom Gavranovićem pao je dogovor da pokušamo pridobiti igrače koji su imali velike karijere da na ovoj razini još uvijek mogu igrati kvalitetno. Najprije su došli Branko Lađević, Mladen Mavriček i priključio se Mario Kovačević.

Bili smo prvi i izborili povratak u gornji rang, te se dogovorili da složimo konkurentnu momčad za Prvu ligu NS. Došli su Piskač, Karić, Lazički, Hruškar, registrirali smo Gavranovića. U zimi smo pustili Piskača u Podravinu, ali je došao bivši kapetan Slaven BeluSloga priprema proslavu 80. rođendana Nogometni klub Sloga iz Slokovca ove je godine slavljenik, puni 80. godina. Program proslave još nije definiran, a u klubu ističu da će biti skromno jer nisu vremena za velika slavlja. Po svemu sudeći, krajem srpnja priredit će prigodni turnir na koji će pozvati 2-3 kluba, a poziv će se svakako uputiti ludbreškoj Podravini u čijim je redovima proteklih desetljeća igralo puno Slokovčana. Turnir će biti u terminu priprema klubova za novu sezonu. Na povijest nogometa i kluba u ovom malom naselju ludbreškog kraja podsjetit će se na svečanosti koja se planira po završetku jesenske sezone.

Sloga je zauzela 8. mjesto, a bila jedini naš predstavnik u Prvoj županijskoj ligi i u županijskom kupu igrala polufinale.

-Relativno smo zadovoljni 8. mjestom jer da smo u zadnjem kolu umjesto jednog uzeli tri boda završili bismo peti. Velik je problem nedovoljno širok kadar igrača što nas je koštalo boljeg plasmana. Odlično je bilo do druge polovice svibnja, a onda smo pali u formi, gubili od puno slabijih. Pad forme došao je u najgorem trenutku kad smo igrali polufinale kupa. Nakon dva četvrtfinala otišli smo korak dalje, ali ostaje žal za propuštenom prilikom, što je finale izmaklo mada spletom čudnih okolnosti – kaže trener Mario Piškor.

Sada još nije moguće reći s kakvim igračkim kadrom će Sloga u novu sezonu. Sloga je na kraju ipak zadovoljna, a naredno razdoblje pripremat će se za novu sezonu i 80. rođendan kluba.

30. lipnja 2015.

Najveći uspjeh za 85. rođendan

pa Pavo Crnac, te Goran Bubanić, prije 15-ak godina ponajbolji igrač na našim terenima. Pomogli su i naš apatijski zet Dražen Škrlec i njegov sin Dario iz škole nogometa iz Koprivnice što se pokazalo kao odličan potez. Sve je to bilo više na prijateljskoj bazi. Domaći dečki kapetan Fumić, pa Kivač, Lazić, Kovač, Kišiček i drugi, a čak je u završnici opet zaigrao i Nevenko Kuzman, bili su i ostali temelj.

Mislim da smo bili znatno iznad konkurencije, uvjerljivi prvaci.

Momčad je vodio trener Branko Lađević, a Mladen Kuzman bio asistent - otkrio je Dejan Zrinski.

Dinamo neće u Prvu županijsku ligu.

-Da se zna, mi bismo uz pomoć autoriteta i poznanstava legendi koje igraju kod nas složili moćnu momčad koja bi se u Prvoj županijskoj opet borila za vrh. Ekipe mlađih zajedno bismo radili s klubovima iz Lunjkovca i Svetog Petra.

Međutim, ne sviđa nam se što se događa u županijskom nogometu, a i odnos prema našem klubu. Zahtjevi ŽNS-a su previsoki, ono što su predlagali nazvao sam božićnim željama. Da nešto dograđujete trebaju vam legalizirani objekt, lokacijska i građevinska dozvola, pa raspišete natječaj za izvođača. Za sve vam treba skoro dvije godine.

I kako onda zatvoriti financijsku konstrukciju. Kao da se ne zna kakvo je stanje u društvu, sportu.

Svi se tužimo da je premalo djece, a guraju nam nove uzrasne ekipe, a znam kako je u koprivničkom savezu i šire. Tko ne bi želio u selu imati dovoljno djece za pionirsku, kadetsku i juniorsku momčad?

Osim toga, u Apatiji imamo prosjek od 150 gledatelja, a brojka bi

Dinamo iz Apatije zna koji je novi cilj - obrana naslova što je u sportu još veći izazov se odlaskom 'gore' sigurno prepolovila.

To znači da ostajemo u istoj ligi.

Novi cilj je obrana naslova što je u sportu još veći izazov. Vjerujem da će ostati svi dečki, upitno je samo koliko će se Lađević angažirati zbog obveza u Interu, te Kovačević zbog obveza u Međimurju.Nakon Podravine 1919., klub iz Apatije osnovan 1930. godine druga je najstarija sportska udruga Grada i treća u čitavom kraju. Dostojno će proslaviti 85. rođendan iako ih nešto muči.

-Za taj incident previsoko smo kažnjeni jer su mnogi za gore stvari prošli puno bolje. Naslovom i činjenicom što smo doveli takva V. Namjesnik u ime ŽNS-a predaje pehar Ivici Modriću imena u mali klub, dali smo doprinam biti gost na stadionu u Ludnjima uživaju poklonici nogometa nos nogometu ovog kraja, pa nas bregu. Vjerujem da ćemo ugostiti cijelog kraja. O programu proslave boli kad nas omalovažavaju. Dok novog prvoligaša Intera iz Zaprejavnost će pravodobno biti obavine istekne kazna ne smijemo na šića i druge klubove. Prethodne ještena – iznio je Dejan Zrinski, svoj teren. Zagrebački Dinamo će smo obljetnice priredili tako da u član Izvršnog odbora kluba.

Međužupanijska liga Varaždin-Čakovec Prva godina novoosnovane lige donijela je više uspjeha međimurskim klubovima nego varaždinskim. Među njima je i Plitvica iz Selnika, 16. na tablici i vjerojatno se vraća u županijsku ligu. No, treba pričekati konačnu odluku o popuni lige. Realno, plasman nije neočekivan jer Plitvica nije bila među najboljima u županijskom društvu kad se određivao sastav zajedničke lige. Zato nikako to ne treba shvatiti tragično, to je dobro iskustvo koje će koristiti u budućnosti.

Drugi naš predstavnik Zadrugar iz Hrastovskoga zapravo je bio perjanica nogometa naše županije. Peto mjesto, prvi do četiri 'međimurca'. Krasni uspjeh kluba, te njegovog mladog trenera kojemu je ovo bila prva polusezona na klupi. Jer Danijel Kolak još je donedavno na terenu kao kapetan predvodio momčad Zadrugara, a s terena ga je maknulo ozlijeđeno koljeno.

-Upravi sam dao da ocjeni moj rad i to što smo napravili, zadovoljni su i oni. No, kad se jednom priviknete na bolje, onda se najčešće misli da se uvijek može tako. Treba biti realan.

Bili smo vrlo dobri, a da smo u zadnjih par kola uzeli 3-4 boda više bilo bi odlično. Htio sam pred završnicu podići momčad, ali dečki su bili preumorni, a i nogometa im je bila puna glava zbog duge sezone – kaže Danijel Kolak, trener Zadrugara.

Plasman na peto mjesto iznad je planiranih ciljeva.

–Želja uprave, igrača i mene bila je sredina ljestvice, da izbjegnemo borbu za opstanak u zadnjim kolima, pa je cilj bio 8. mjesto, a ispalo je iznad očekivanja. Pripreme su zimi tekle dobro dok nas loše vrijeme nije omelo. No, nakon toga mjesec dana je bio odličan odaziv na treninge, radili smo odlično i puno dobroga napravili u tom razdoblju. U sezonu smo ušli malo lošije, a onda nanizali veliku seriju uglavnom sve po-

Zadrugar perjanica županijskog nogometa bjede. Tu smo nakupili mnoštvo bodova za miroko 10-15. srpnja. Cilj je zadržati momčad, a ninu završnicu. Zbog ozljeda, kartona ili obveza kad ne možete biti sigurni sto posto. Zasad je igrača samo smo 2-3 utakmice bili kompletni poznato da nam dvojica odlaze zbog studija. i ponekad je bilo teško doći do dvojice koja će Vratio se Dario Struški, a morali bismo nekog ispod 21 godine početi utakmicu. Momčad ima dovesti jer ostajemo bez jednog golmana, tre23 igrača, pravi spoj mladosti i iskustva. Jedan je ba nam i vezni. Juniori su nam još premladi da stariji i od mene, nekolicina u zrelim igračkim sad upadnu. Nešto imamo u planu 'iz grabe', a godina, pa skupina nešto mlađih koji već daju to ovisi i o njima. Nikog sa strane nećemo doveliki doprinos momčadi, te još mlađih koji se voditi, pa i ja sam kao trener najjeftinija opcija tek moraju dokazati. Hlebec je bio konstanta, za klub s nula kuna. Ipak je to moj klub, moje zahvalan igrač potpuno podređen momčadi. selo.Zimus je Dario Struški otišao na razmjenu stuNa kraju nam je otkrio kako mu je kao tredenata u Češku. Nikica Struški i Goran Klekar neru. se ozlijedili. Klekar je odlično trenirao, zna se -Naslijedio sam Željka Vađunca–Špaca iznjegova kvaliteta, a i još pomaže na terenu jer vrsnog trenera koji je klubu donio naslov prije posloži ostale. Imamo mi još dosta rezervi.godinu dana. On puno traži od igrača, a oni su Smatra da je osnivanje lige 4. ranga opravdaamateri, nisu spremni druge obveze potpuno lo očekivanja. podrediti nogometu i došlo je do neslaganja.

-Liga je na višoj razini od 1. Županijske. Bolja Puno lakše mi je bilo igrati. je kvaliteta nogometa, organizacija i infrastrukNeusporedivo je teže biti trener. Sad moraš tura, posebice međimurskih klubova. Troškovi misliti na 'mali milijun' stvari. Oni koji su bili jesu veći, ali je i puno veći posjet. U 1. Županijjedno i drugo dobro znaju o čemu pričam skoj ponekad niste prodali pet ulaznica gostima.

Danijel Kolak, trener Zadrugara.

A Međimurci vole nogomet i prate svoje klubove, a i vrlo su korektni kad dođete k njima.Ljetni odmor je kratak i klub već radi za iduću sezonu.

-Od nove sezone liga se smanjuje na 16 klubova, to će još povećati kvalitetu i bit će teže.

Jako nam je žao ako ostajemo bez Plitvice iz Selnika jer to su bili naši derbiji, puno gledatelja, dobra zarada i jedno gostovanje od par 'metara'.

Pripreme počinjemo Zadrugar - perjanica nogometa naše županije

SPORT

30. lipnja 2015.

15

Uz odličan turnir otvoreno odbojkaško igralište na pijesku

Na novootvorenom igralištu odbojke na pijesku kod dvorane u subotu 13. lipnja odigrao se 2. odbojkaški turnir Grada Ludbrega. U sklopu odbojkaškog dana bila je tu i jutarnja uvertira u sklopu koje su snage u ludbreškoj dvorani odmjerile najmlađe uzrasne kategorije, a okušale su se i prva i druga ekipa ŽOK- a “Ludbreg”. Bolja je bila prva ( starija) ekipa s 2-0. Na igralištu kojeg je svečano otvorio ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić okupilo se čak 16 ekipa. Mislimo da će teško bilo koji turnir, nogometni ili eventualno košarkaški, ove godine u ludbreškoj regiji okupiti toliki broj ekipa. Igralo se do predvečerja kad je u finalu ludbreška ekipa “Ajmo probat” dobila ivanečki “Duff ”. Pa dobro su to naši probali. Sve u svemu jedan lijepi sportski event kojeg je odlično organizirao ŽOK “Ludbreg.

SANJA MODRIĆ – BRAND LUDBREŠKE ŽENSKE ODBOJKE Što da čini žena ako je visoka 178 cm? Idealna visina za manekenstvo, neki lijepi sport kao recimo odbojka ili rukomet.

Tridesettrogodišnja Sanja Modrić koju smo nekad kad je parala rukometne mreže znali pod prezimenom Stanko bez problema mogla je biti vrhunska u svemu navedenom. Našli smo je na otvorenju odbojkaškog igrališta na pijesku gdje je kao bivša vrhunska sportašica koja razumije medije pristala na suradnju. O rukometnom putu znamo. Od malih je nogu igrala u Ludbregu, godinama bila najbolja igračica, sijala oganj s lijevog vanjskog, zaigrala i u drugoligaškoj konkurenciji, u Čakovcu.

Poslovne obveze odvele su je u Koprivnicu, a životni put okrunjen je brakom i dvoje slatke djece. A kako je završila u odbojci - Na nagovor šogorice i nećakinje počela sam igrati odbojku. Nisam je igrala puno nakon školovanja, no brzo sam ušla u „tematiku“-. Naravno kada si punokrvna sportašica kojoj je sport u venama uvijek ima ambicija - Prošle sezone za neke neočekivano završile smo u svojoj debitantskoj sezoni u gornjem dijelu ljestvice. Mislim da ćemo iduće sezone biti još i bolje i tko zna možda napasti sam vrh ljestvice“. Tko ne bi vjerovao ovoj atraktivnoj „smečerki“, bogato je sportsko iskustvo iza nje. Neven Jerbić koji su posljednjih desetak godina Sve je stvar ambicije gledali brojne hrvatske selekcije, višekratno, službene i prijateljske Nogometaši „Podravine“ nakon utakmice. Gledali smo , ne samo dužeg vremena, skoro desetljeće mi nego i 1500 gledatelja utakmicu lige, a ostvaren je i povijesni imali su sezonu za zaborav. Nije protiv „Rijeke“, iako morali smo s plasman u 1/8 finala hrvatskog učinjeno ništa na bazi rezultata, nitnovinarske pozicije raskrčiti brojkupa. Rad itekako brojnih ko se nije afirmirao, iako su mladi ne riječke novinare, koji su usprkos uspješnih klupskih kategorija dobili dovoljan broj prigoda. Sve je obećanja tadašnjeg predsjednika iziskuje i određena financijska nekako krenulo naopako prošle gouspjeli zauzeti pozicije. Obećanja, sredstva, nećemo napisati velika dine u kasno ljeto kad je doživljen obećanja. Nabavljen je i semafor, no poraz prvo od „Bednje“ u Beletincu, ne bi o tome. No opet bilo je i klujer ono što se ulaže u ove talentirane mladiće oni obilato vrate a nakon toga uslijedila je havarija u bova u još goroj situaciji koji su oddotad nepoznatoj Funtani. Prvi dio nijeli bodove iz Ludbrega. Nije naokroz svoje rezultate, pa je tako za sezone donio je dobre rezultate, dmet podsjetiti na onu „boj bije srce iduću sezonu planiran iznos od 176.000 kuna. Istaknuta je i opkao uvijek na krilima Svete Nedjeu junaka“. Iduća sezona, nadajmo cija plasmana u II. HRL koja će lje, ispunjenih tribina „plave bluze“ se, bit će ambicioznija, spominju se imati drugačiji izgled nego sada krenulo su dobro. No tamo pretkraj nova (stara) imena, bivši vezisti i nau idućoj sezoni, trebali bi pokriprvog dijela sezone počeli su finanpadači koji su vidjeli da se u bijelom vati Podravinu, Zagorje i zagrecijski problemi, koji su do početka svijetu ne gricka samo bijeli kruh. bački “prsten”. Nakon skupštine drugog dijela sanirani. Osjetili su se Klub je opet pokazao da ima veliku ti problemi i na igračima, koji su bili dušu pošto pregovara s nekim od u prekrasnom ambijentu Doma pomalo demoralizirani što je samo igrača koji su napravili blago rečeodržano je i lijepo druženje. jačalo nizom poraza ostvarenih u no „gafove“ u prošlom mandatu u Neven Jerbić drugom dijelu prvenstva koji su doLudbregu, a trener Sudec očito ima veli do neslavne 14. pozicije. Iako je kao mačka devet života. Pripreme prema nekim statistikama „Podrakreću 13. srpnja. Na početku novog vina“ najgledaniji klub u III. HNL prvenstva u koje se kreće, sad je to „Istok“, u drugom dijelu prepolovila definirano, bez oslonaca iz prošle se posjeta, ne samo zbog loših rezulsezone Filipa Sabola, Domagoja tata, nego i zbog ukupne atmosfere.

Stipanovića i Ante Bilandžića bit će Novoizabrani predsjednik Ervin publike, tu je Sveta Nedjelja, onako Horvat kao postulat često spominje samo od sebe. No dalje će ih trebati financijsku stabilizaciju kluba kao zaslužiti na stadionu i igralištu o kojednu od glavnih smjernica. No nojem brinu sjajni ljudi iz klub. gomet se igra zbog gledatelja. Onih Neven Jerbić

RUKOMETAŠI PROMIJENILI IME

U lovačkom domu u Ludbregu održana je redovna izborna skupština RK “Ludbreg”. Da, RK “Ludbreg” je nakon petnaestak godina ostao bez dodatka “MB” pošto je jedan od glavnih sponzora odustao od sponzoriranja. S tim će se u predstojećem mandatnom razdoblju od dvije godine morati suočavati i novizabrana klupska uprava na čelu s opet izabranim Linom Zmaićem koji nije lagano pristao na reizbor - Da i ova nova situacija oko odlaska sponzora me malo pokolebala. No ništa, idemo dalje, u Upravnom odboru neki su novi ljudi koji će mi vjerujem još više pomagati u radu. – pojaš-

njava Zmaić.

Znači i dalje generacija 73‘ vodi perjanice ludbreškog sporta (Uz Zmaića u “Podravini” je Horvat, a prvi klupski operativac kod košarkaša je Siniša Beser). Često se nađemo u razmišljanju, pa cjelokupna ludbreška privreda ostvari prihode vjerujemo i više od 200 milijuna kuna godišnje. Kad bi se barem 1 posto od toga odvojio za sport.

No to je jedna bolna, duga priča, pogotovo sada kada imamo sve uvjete za bavljenje sportom.

Inače, protekla sezona ocijenjena je kao uspješna, ludbreški rukometaši bili su viceprvaci

16

ZADNJA

Lijepa obljetnica Kad su ljudi mladi ne mare za godine, a djeca jedva čekaju da odrastu ne znajući da je to greška. Čim čovjek navrši 50 ljeta onda mu godine lete kao minute, počinje osjećati bolove u kralježnici, u zglobovima, javljaju se bolesti. A ovi ljudi nemaju 50 već 65 godina, 1965. godine završili su osnovnu školu u Ludbregu i još se uvijek dobro drže.

-Pedeset godina nije malo i svi smo uzbuđeni. Veselimo se ovom susretu možda više nego onom prvom. Za ovu okruglu godišnjicu pripremali smo se tri godine. Sjećate se kada smo vas pitali hoćete li moći popratiti naš susret? – pitala me Đurđa Kokanović, jedna od glavnih organizatorica.

Autor ovih redaka se naravno sjeća zamolbe i uz dozvolu glavne urednice izvršava dato obećanje. Drago nam je što možemo predstaviti ponovni susret svih dragih ljudi koji su uspjeli, po izuzetno vrućem i sparnom vremenu, smoći snage doći u školu u kojoj su prije pet desetljeća završili svoje osnovno obrazovanje i dati jedan drugome podršku.

Na okupljanju ispred škole srdačne pozdrave izmijenilo je 35 učenika tadašnjeg 8.ABCiD razreda čiji su razrednici redom bili Slavica Poje, Franciska Sačer, Inga Pavičić i Mirko Prokeš. Nakon pojedinačnog razrednog održano je i zajedničko fotografiranje, a zatim je u učionici održan blok sat.

Najprije je par uvodnih rečenica rekla razrednica Franciska sada Schubert koja je naglasila da su učenici ove generacije radišni ljudi zbog teškog djetinjstva koje su imali. Naime, dolazili su u školu pješice, morali su raditi teške poljoprivredne poslove od kopanja kukuruza, odlaska u šumu po drva pa do vođenja krava na pašu. Zatim su se pojedinačno predstavili i svi ostali prisutni 'učenici' sada uglavnom solidno situirane odrasle osobe od kojih su mnogi otišli 'trbuhom za kruhom' izvan granica 'Lijepe Naše'.

-Ja sam ovdje prvi put iako je ovo već šesti susret. Živim već 44 godine u Frankfurtu i prevalila sam 893 km kako bi došla ovdje. Inače sam iz Poljanca, ali imam kuću i u Varaždinu. Sin mi je oženio Španjolku, a kćer se udala za Nijemca – rekla je Smiljana Crkvenčić.

-Prišla sam iz Celja točnije iz Rogaške Slatine. Rodom sam iz Sigeca, a u Sloveniji sam radila u uredu. Prvo sam morala odlično naučiti slovenski jezik. Imam troje djece i drago mi je da sam ovdje te svima želim ugodno druženje – rekla je Dragica Lilek.

-Ja sam svoju mirovinu zaradila u Zagrebu radeći kao ekonomistica u firmi Pastor koja je izrađivala aparate za gašenje požara. Živim u zgradi u kojoj svoj stan ima i kćerka, a sin živi u blizu u susjednoj zgradi. Imam unuku i unuka, a često dolazim vikendom u Globočec gdje imam klijet i uži-

Povratak u školske klupe

Okupljanje ispred škole

30. lipnja 2015.

50 godina male mature

Razredni kolege okupili su se da proslave zajedno ovu važnu obljetnicu vam u uređenju okućnice – rekla je Đurđa Juratović.

-Rodom sam iz Slokovca, živim u Selniku, a u mirovini sam od siječnja ove godine. U prosvjeti sam radila 44 godine od čega u ovoj školi 37. Kod kuće mi nije dosadno jer volim kuhati, uređivati cvijeće, pišem pjesme i vodim brigu o suprugu koji je već 12 godina nepokretan – rekla je Anica Gložinić sada Božić.

Prije odlaska u restoran gdje je organizirana večera i nastavak druženja Štefica Pokos-Baranašić pročitala je pozdravno pismo bivšeg razrednika Mirka Prokeša kao i njegovu pjesmu 'Odlazim sam'. Iako autor sjetno naglašava da se životni krugovi polako sužavaju, vjerujemo da će ovi razdragani ljudi, s puno vjere i nade u što većem broju dočekati i sljedeće druženje. Neki su predlagali da se na sljedeći susret ne čeka dugih 5 godina već da se nađu barem jednom godišnje. Možda neće moći doći svi koji su sada bili, ali će s druge strane možda doći oni koji su danas bili spriječeni. Zato glavni organizatori Đurđa Kokanović, Ljerka Jalšić Đurđu Kokanović nagovorili su da glumi i Željko Vargović okupite ponovno 'ekipu' što prije, a za pet godina svakako.

(Dražen Vađunec)