ŠTO NAM SE TO DOGAĐA...?
Dragim čitateljima, Electus DGS d.o.o. vodeća je agencija za privremeno zapošljavanje na području Hrvatske. Osim pružanja usluga klijentima, svoja znanja te aktualnosti s tržišta rada nastojimo aktivno usmjeriti i na društveno korisno djelovanje u široj zajednici. Iz tog razloga odlučili smo u ovoj brošuri objediniti korisne i provjerene stručne informacije kao i savjete za lakše snalaženje u novonastaloj situaciji koja sigurno utječe na različite aspekte naših života. Nadamo se da će Vam navedne informacije biti korisne i od pomoći.
Širi se virus, ograničenja koja se pred nas postavljaju sve su veća, katastrofične vijesti i naslovi koje slušamo svaki dan ne daju nam nadu da će biti bolje i sve upućuje na to da nas treba biti strah, za sebe i za naše bližnje. Na sve to proživljavamo i potres, koji sam po sebi također predstavlja zastrašujuće iskustvo, ali uz potencijalan visok rizik od zaraze, kao da nam priroda želi poručiti koliko smo krhki i maleni u ovom velikom svemiru. Vrijeme koje ćete uložiti čitajući iduće rečenice, posvetite sebi te pokušajte navedeno povezati s onime što ste sami proživjeli, što trenutno proživljavate i naravno što činite kako biste se nosili s ovom situacijom. Sigurno osjećate strah, a on je svakim danom sve veći poput pandemije s kojom se suočavamo. Potres? Tu se strah prelio u osjećaje puno većeg intenziteta te dolazimo do panike. Ove emocije i osjećaji su sasvim normalni. Tri potresa velikih razmjera u jednom danu te konstantna podrhtavanja - moramo osjetiti strah i paniku! Upravo to nam omogućava da svoje kapacitete usmjerimo na prepoznavanje i predviđanje opasnosti, zaštitimo sebe i svoje bližnje. Za strah i paniku dovoljna je samo percepcija prijetnje koja niti ne mora biti stvarna, a nedavni događaji bili su itekako stvarni.
Što možemo očekivati? Sigurno ćete osjetiti anksioznost ili zabrinutost zbog sebe ili članova svoje obitelji koji bi mogli biti izloženi COVID-19, posebice onima koji pripadaju rizičnim skupinama. Također, normalno je brinuti oko pribavljanja hrane i osobnih potrepština ili izvršavanja obiteljskih obveza. Možete primijetiti posljedice poput problema sa spavanjem ili usredotočenjem na svakodnevne zadatke. Sve je ovo normalno. Ono što možemo učiniti je biti praktični kako bismo pomogli sebi i svojim bližnjima u nošenju sa zabrinutošću. Stoga, u daljnjem tekstu navedeno je nekoliko preporuka koje bi mogle pomoći u nošenju s trenutnom situacijom.
1. STVORITE I SLIJEDITE SVAKODNEVNU RUTINU Prekid odlaska na posao i drugih značajnih aktivnosti prekida našu svakodnevnu rutinu i može rezultirati osjećajem tuge ili niskog raspoloženja. Produljeno vrijeme provedeno kod kuće također može izazvati osjećaj dosade i usamljenosti. Nastojte ostvariti što više svojih uobičajenih svakodnevnih aktivnosti (puno toga moguće je ostvariti online i na daljinu). Složite jasan dnevni raspored, imajte definirano vrijeme za rad, obroke, tjelovježbu, druženje s prijateljima i obitelji (mnogobrojne aplikacije nam omogućavaju da se družimo uz kavu iz sigurnosti vlastitog doma). Planirajte aktivnosti unaprijed i postavite si realne dnevne ciljeve. Ne samo da će vas pridržavanje vašoj uobičajenoj rutini činiti aktivnijima, već ćete se lakše prilagoditi vanjskom svijetu kada nastupi vrijeme povratka na posao.
Pokušajte izolaciju prihvatiti kao izazov. Izazov nas motivira da usvajamo nova znanja i vještine kako bismo mu lakše udovoljili. Već ako se i založite za sebe, donesete nove životne odluke, bolje ćete se osjećati. Ako uspijete steći nova znanja i vještine, to je osobni uspjeh, pa i važna životna pobjeda. Posljedica su toga pozitivne emocije, zadovoljstvo, sreća, ponos, a to osobu mentalno jako osnažuje. Možda je zato ovo pravo vrijeme za neke nove vještine i hobije, ipak imamo youtube tutoriale.
RAD OD KUĆE Jedna od velikh promjena u našoj svakodnevnoj rutini je i prijelaz iz rada u uredu na rad od kuće. Brojni poslodavci su svojim radnicima u ovom razdoblju u vrlo kratkom periodu omogućili rad od kuće te na taj način osigurali nastavak poslovanja. Međutim, uz brojne prepoznate benefite rada od kuće, dolaze i određeni izazovi kojima se do sada nije bilo potrebno prilagođavati. U daljnjem tekstu navedeni su neki od njih te kratke preporuke za nošenje s njima.
#1 ODRŽATI MOTIVACIJU I STRUKTURU POSLA S ozirom na cjelokupnu situaciju, ostati motiviran i fokusiran na posao nije uvijek jednostavno te možemo biti skloniji prokrastinaciji. Ono što je važno u ovom trenutku je nastaviti s uobičajenim rutinama koje smo prakticirali prije odlaska na posao. Dakle, ostanak u pidžami može djelovati privlačno, međutim dugoročno može itekako utjecati na našu motivaciju i osjećaje koji se javljaju kada je riječ o poslu. Nadalje, vrlo je važno osigurati strukturu radnog dana i na taj način izbjeći prekovremeni rad i ispreplitanje vremena koje posvećujemo poslu i slobodnog vremena rezerviranog za druženje s članovima obitelji i opuštanje. Ovdje je važno točno odrediti radno vrijeme i pridržavati se toga, a po njegovu završetku isključiti službena računala, mail te službene mobilne uređaje kako Vas ne bi ometali u vremenu koje provodite s obitelji i aktivnostima u kojima uživate.
#2 OMETANJE OD STRANE DRUGIH UKUĆANA Koliko god ih voljeli, drugi ukućani nam ponekad mogu biti i distraktori za vrijeme obavljanja posla. Učestalo prekidanje, buka ili činjenica da i oni obavljaju svoje poslove od kuće značajno mogu utjecati na našu produktivnost i koncentraciju. Stoga dnevni boravak nije idealno rješenje posebice zbog velike frekventnosti i učestalog okupljanja ukućana. Bilo bi poželjno osigurati si „mirni kutak“ iz kojeg možemo neometano raditi, naravno ukoliko imate mogućnost za to. Također, važno je na asertivan način ukućanima iskomunicirati zašto Vam je potreban mir za vrijeme obavljanja posla jer je i njima ova situacija neobična te možda nisu svjesni da Vas ometaju.
#3 BOLOVI I NEDOSTATAK ENERGIJE Zbog ograničene mogućnosti kretanja, možemo osjećati bolove u mišićima, leđima i napetost u vratu te iscrpljenost i umor. Vrlo je važno praviti veći broj kraćih pauza kako bismo se prošetali kućom i odmaknuli od računala. Ukoliko nemate naviku redovitog vježbanja, sada je idealno vrijeme za steći ju. Pokušajte svaki dan izdvojiti vrijeme za vježbanje i istezanje. Također, ne treba zanemariti redovitu i zdravu prehranu koja nam može pomoći u smanjenju osjećaja tromosti i gubitka energije.
2.Ograničite čitanje vijesti (SAMO POUZDANI IZVORI) Mediji su neprocjenjivo sredstvo kojim se brzo mogu prenijeti informacije, ali pazite- mediji žive od “DOBRIH NASLOVA” pri čemu sadržaj ne mora biti niti koristan, a još manje točan. Prevelika izloženost informacijama o potencijalnim opasnostima i njihovim posljedicama onemogućava nam da barem na trenutak smanjimo razinu anksioznosti i zabrinutosti koju osjećamo -ŠTO NIKAKO NIJE DOBRO ZA NAŠE PSIHIČKO ZDRAVLJE, A NITI ZA NAŠ IMUNITET. U doba interneta, moramo pronaći način kako da kontroliramo informacije koje do nas dolaze. Odredite sami sebi 2 do 3 perioda u danu kada ćete se informirati o trenutnom stanju i pri tome koristite POUZDANE IZVORE preporučljivo je pogledati vijesti na televiziji, prijenos Stožera ili stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologijazarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/
Preporuka: prestanite neprekidno skrolati po raznim portalima! Vijesti osim što mogu biti korisne, usmjerene su na negativne informacije, a naš mozak, s ciljem zaštite, lakše i pamti takve informacije. Primjerice, tako više znamo koliko je ljudi oboljelo, nego slučajeve ozdravljenja. Također, pokušajte se usmjeriti i na druge vijesti kako biste svoju pažnju preusmjeravali na različite sadržaje.
3. Ne budite nositelji lažnih uzbuna! Imali smo priliku čuti i svjedočiti lažnim informacijama koje brzo kolaju internetom. Nitko od nas nema namjeru zlonamjerno uplašiti druge, posebice svoje bližnje, ali u namjeri da ih brzo obavijestimo o potencijalnoj opasnosti, možda zapravo širimo bespotreban dodatan strah. Razmislite o izvoru informacije prije nego ju proširite dalje!
4.Budite povezani s drugim ljudima DruĹĄtvena smo bića i prirodno je da utjehu nastojimo pronaći u socijalnim kontaktima. FiziÄ?ka distanca i izolacija ne znaÄ?i i socijalnu distancu! Iskoristite blagodati modernog svijeta i brojnih aplikacija kako biste bili u kontaktu s dragim osobama (na sigurnoj udaljenosti đ&#x;˜Š). Razgovarajte o svom iskustvu i emocijama koje osjećate. PokuĹĄajte izraziti svoje misli i osjećaje, a ne da tema bude samo virus i potres. Posegnite za onima koje znate, a koji su u sliÄ?noj situaciji (barem sada ne bi trebalo biti teĹĄko sjetiti se takve osobe). ÄŒim s nekim podijelimo svoje strepnje i strahove, Ä?esto nam je ubrzo i lakĹĄe, kao da smo se rijeĹĄili dijela nekog tereta. Kućni ljubimci takoÄ‘er mogu biti izvor utjehe.
5. Zaokupite si pažnju stvarima koje volite i koje vas opuštaju. HUMOR može zaista pomoći! Humor je česti zaštitni mehanizam jer ima povoljan učinak na cijeli organizam. Osim što pozitivno utječe na naše raspoloženje također opušta i mišiće tijela, ublažava glavobolju, potiče rad imunološkog sustava te olakšava uspavljivanje. Smijeh također pomaže pojedincu da se suočava sa stresnim situacijama koje mu izazivaju nelagodu ili frustraciju. Pri tome nam omogućuje realističniju procjenu situacije u kojoj se nalazimo, a da nas pri tome ne preplave neugodni osjećaji. Pokušajte biti optimistični i pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazimo. Povežite se s članovima svoje obitelji igrajući društvene igre, organizirajte filmsku večer ili zajednički skuhajte obrok. Ukoliko vam je potrebna ideja predlažemo nekoliko dobrih humorističnih filmova:
https://imdb.to/2JdZWdc
6. Zdravlje Pazite na sebe i svoje bližnje. Ako ste potencijalno ugroženi jer ste bili u kontaktu s osobom za koju sumnjate da je zaražena virusom reagirajte odmah. Obavijestite nadležne službe pri čemu: "telefon vam je prijatelj" pazite da bespotrebno ne ugrozite svog liječnika, djelatnike hitne pomoći, svoju obitelj ili kolege na poslu. Ovakve situacije mogu kod ljudi probuditi strah da će biti stigmatizirani ili da neće dobiti potrebnu pomoć ako se izjasne o potencijalnoj bolesti. Činjenica je da nikome nije uskraćena pomoć ili skrb jer se zarazio! Budimo odgovorni prema sebi i prema drugima, posebice onima za koje posljedice mogu biti lošije nego li za nas same.
7.AKO OSJEĆATE DA VAM JE PREVIŠE I DA SE NE MOŽETE NOSITI SA SVOJIM EMOCIJAMA? Isti događaji na svakoga djeluju drugačije i neki od nas se mogu osjećati preplavljeno emocijama poput straha, anksioznosti, tjeskobe ili čak ljutnje. Važno je biti svjestan naših kapaciteta za nošenje s postojećom situacijom.
Zapamtite: Potražiti stručnu pomoć nije sramota niti znak slabosti!
Stručnjaci u području mentalnog zdravlja osigurali su nam mogućnost besplatnog savjetovanja putem brojnih telefonskih linija i platformi.
Hrvatski Crveni križ otvorio je besplatni jedinstveni telefonski broj za psihosocijalnu podršku 0800 1188 te će potom usmjeravati pozive s obzirom na županiju iz koje zovete ( linija je dežurna 24 sata ). Također, moguće je javiti se i direktno na kontakt brojeve koji su navedeni na slici. Brojevi besplatnih linija za komunikaciju o posljedicama potresa su 0800 8802 i 0800 8805 Besplatni brojevi telefona za psihološku pomoć vezano uz potres i koronavirus: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/besplatnibrojevi-telefona-za-psiholosku-pomoc-vezanouz-potres-i-koronavirus/
8.POMOZITE NAJMLAÄ?IMA Djeca su, poput odraslih izloĹžena informacijama o pandemiji virusa te su se njihove uobiÄ?ajene dnevne aktivnosti znatno promijenile. Ne pohaÄ‘aju nastavu u ĹĄkoli, kao niti izvannastavne aktivnosti, ne viÄ‘aju svoje prijatelje, a primjećuju i promjenu u rutini svojih roditelja ili skrbnika.
Sve informacije i navedene promjene kod njih mogu izazvati strah i nelagodu pri Ä?emu je vaĹžno omogućiti im da svoje osjećaje otvoreno izraze te im nikako ne uskraćivati vaĹžne informacije o dogaÄ‘ajima koji nas okruĹžuju. O njima je vaĹžno s djecom otvoreno razgovarati, NARAVNO prema uzrastu prilagoÄ‘enim terminima. Djeci je vaĹžno omogućiti da izraze svoje emocije u sigurnom okruĹženju, a kako se djeca meÄ‘usobno razlikuju u izraĹžavanju emocija potrebno je pomoći im pronaći naÄ?in kako da svoje emocije izraze. Kreativni izraĹžaji poput crtanja ili igre mogu im u tome znatno pomoći.
Vrlo je vaĹžno nastojati oÄ?uvati obiteljsku rutinu ĹĄto je viĹĄe moguće u trenutno dosta ograniÄ?avajućim okolnostima. ZajedniÄ?ke aktivnosti poput igre, kuhanja zajedniÄ?kih obroka, gledanja zabavnih i opuĹĄtajućih sadrĹžaja svakako mogu svima pomoći u smanjivanju osjećaja straha i nelagode. TakoÄ‘er, vaĹžno je poticati i omogućiti djeci da ostvaruju kontakte sa svojim vrĹĄnjacima i njima vaĹžnim osobama s kojima trenutno nisu u mogućnosti ostvariti direktan kontakt. Brojne aplikacije nam omogućavaju komunikaciju na daljinu pa i video pozivi mogu smanjiti doĹživljaj udaljenosti od dragih i bliskih osoba - ZaĹĄto ih ne koristiti? đ&#x;˜Š
8.POMOZITE NAJMLAĐIMA U vrijeme krize i straha djeca mogu imati povećanu potrebu za pažnjom i privrženošću svojim roditeljima ili skrbnicima te iz tog razloga mogu biti i zahtjevnija. Kada smo u situaciji da smo preplavljeni vlastitim emocijama, ova dodatna briga može dovesti do osjećaja umora i iscrpljenosti. Važno je da ne krivite sebe već da prihvatite te osjećaje, sasvim je u redu i normalno da trenutne okolnosti iskorištavaju maksimum naših kapaciteta. Razgovarajte o ovim osjećajima s vama bliskim osobama. Ako ste u mogućnosti, ponekad je dovoljno 15-ak minuta vremena da se odmaknemo od situacije koja je kod nas izazvala ljutnju ili nervozu, jer se već nakon ovako kratkog vremena smanjuje intenzitet emocija te se događaji koji su uzrokovali nervozu mogu činiti manje važnima. Djeca se prilikom nošenja sa stresnim i neugodnim događajima i emocijama povezanim s njima, ugledaju na svoje roditelje kako bi odredila kako se s njima nositi, na što je svakako važno obratiti pažnju. Najmlađim članovima obitelji može biti teško i izazovno na prikladan način objasniti događaje povezane s širenjem COVID-19, važno je da preporuke ozbiljno shvate, ali pri tome ih ne treba nikako zastrašivati. Dobar izvor informacija mogu biti slikovnice za djecu, a na idućim linkovima moguće je pronaći dvije, na hrvatskom i engleskom jeziku:
https://drive.google.com/file/d/1rejd47qBRR3pOQtEQxFteOle0OQYoqeD/view? fbclid=IwAR05CRzXbgAK3d4HY2TkAB8JZKbPG1CSk_Btyhvn9F879sRvimu0a28eRSo
http://dpi.hr/wp-content/uploads/2020/03/CV-CoronaVirusKids.pdf
Važnost brige o zdravlju djeci je moguće objasniti putem različitih igrica. Na idućem linku https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/zivjeti-zdravo-kod-kuce-boravakmožete pronaći nekoliko zanimljivih koje je pripremio Hrvatski zavod za javno zdravstvo: u-kuci-s-djecom-predskolske-dobi/ https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/zivjeti-zdravo-kod-kuce-boravaku-kuci-s-djecom-predskolske-dobi/
9. BRIGA O STARIJIM ČLANOVIMA OBITELJI Sasvim je razumljivo da se s dolaskom vijesti o pandemiji virusa nemir uvukao i među starije članove naše obitelji. Stoga je pravo vrijeme da im pokažemo koliko nam znače i osiguramo kvalitetnu brigu za njihovo zdravlje – kako tjelesno, tako i mentalno. Starije osobe u izolaciji, baš poput svih nas, mogu postati tjeskobnije, uznemirenije i više se povući u sebe. Na nama je da im pružimo emocionalnu i socijalnu podršku kako bi osjetili da u ovome nisu sami i da imaju nekoga tko brine o njima. Stoga je stožer civilne zaštite omogućio izdavanje propusnica zbog vitalnih obiteljskih razloga, odnosno pružanja skrbi starijim osobama. Sve što trebate napraviti da dođete do starijih članova obitelji koji ne žive u istom gradu/općini kao i vi je zatražiti propusnicu od nadležnog stožera civilne zaštite vašeg grada/općine.
Prije svega ih je potrebno upoznati s relevantnim informacijama o trenutnom stanju. Međutim, podijelite s njima jednostavne činjenice o onome što se događa i dajte jasne informacije o tome kako smanjiti rizik od infekcije riječima koje mogu razumjeti. Stoga pokušajte u njihovu dnevnu rutinu uvrstiti održavanje preventivnih mjera te ih npr. povremeno podsjetite da operu ruke. Upute je potrebno prenijeti na jasan, sažet i strpljiv način te im ponovite informacije kad god je to potrebno. Korisno je da im informacije prikažete u pisanom ili slikovitom obliku. Ne prenosite im paniku, ali budite realni.
9. BRIGA O STARIJIM ČLANOVIMA OBITELJI Vrlo je važno pokušati što je više moguće održati njihovu redovnu rutinu i raspored koji su imali prije sadašnjeg stanja. Međutim, razgovarajte s njima o tome što se događa, ali i o tome koliko će se njihove navike morati promijeniti. Preporuka je da pokušate u raspored unijeti različite aktivnosti koje će usmjeriti fokus na neke druge stvari. U nastavku donosimo nekoliko ideja. Sada je prava prilika da sa starijim članovima obitelji odigrate neku od igara vašeg djetinjstva koja će ih opustiti i nasmijati, ali ne i opteretiti (domino; čovječe, ne ljuti se), zamolite baku da vas nauči heklati i šivati, a možda vam mogu pokazati i poneki dobar recept za kuhanje (svi znamo da su bakina jela najfinija). Svakako postoji puno tema o kojima možete pričati te skrenuti misli na nešto pozitivnije: gdje se prije izlazilo van, kako se provodilo vrijeme kad su bili djeca, a uz svoje iskustvo sigurno će nam znati dati savjet za sve što nas zanima. Ukoliko su u mogućnosti, naučite ih jednostavne vježbe kojima mogu održati pokretljivost te smanjiti dosadu.
Pobrinite se da starije osobe uvijek imaju dovoljno lijekova koje trenutno uzimaju. Najbolje je računati da uvijek za sljedeća dva tjedna imaju redovitih lijekova koji će im trebati. Najvažnije je da ostanemo u kontaktu s našim najstarijim članovima, razgovaramo, slušamo ih i pokažemo da sada mi brinemo o njima kao što su oni nekada brinuli o nama.
10. niste bespomoćni Važno je da smo svjesni da unatoč svim činjenicama koje nas u ovoj situaciji mogu učiniti bespomoćnima ipak postoji nešto što možemo učiniti! TO JE NAŠE PONAŠANJE. Briga o higijeni, pranje ruku, korištenje sredstava za dezinfekciju, smanjivanje izravnih socijalnih kontakata, držanje udaljenosti od 2 metra, savjesno ponašanje u trgovinama, pomoć starijima i nemoćnima te briga o vlastitom zdravlju i zdravlju naših najbližih mogu nam dati osjećaj kontrole, a time i optimizma da sve ovo možemo prebroditi. Time jačamo svoje mentalno zdravlje i kapacitete za nošenje s izazovima koji će biti pred nama.
Na sljedećim stranicama možete pronaći informacije o • radu i kontaktu pozivnog centra za sva pitanja vezana uz koronavirus: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/113-novi-pozivni-centar-za-svapitanja-vezana-uz-koronavirus/ • Informacije o hitnim ordinacijama u gradu Zagrebu https://www.hzjz.hr/aktualnosti/24-satne-hitne-ordinacije-u-graduzagrebu/ • Popis telefonskih brojeva epidemiologa https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/popis-telefonskih-brojevaepidemiologa-u-pripravnosti/
i to ako Vam okolnost , da je ije žn va aj N ETE DOMA! dopuštaju, OSTAN
Navedene preporuke samo su neke od smjernica kako se nositi s ovom novonastalom situacijom. Nadamo se kako su vam bile korisne. Ostanite zdravi, čuvajte sebe i svoje bližnje i pratite upute stručnjaka. vjerujemo kako ćemo zajednički prebroditi i ovu nedaću! Tea Tomaić, mag. psych.
Anđela Josipović, mag. psych.
Sara Tenšek, mag. psych.
Ana - Marija Čango, mag. psych.
Svojim klijentima pružamo širok raspon usluga. Usluge mogu uključivati preseljenje poslovnih procesa s ugovaranjem vanjskih partnera - pružatelja usluga - koji preuzimaju obavljanje poslova ili specifičnih poslovnih procesa umjesto klijenta. Pristupamo profesionalno prema našim klijentima te smo usmjereni prema fleksibilnim rješenjima. Naš cilj je osigurati zadovoljstvo, kvalitetnu uslugu i partnerski odnos klijentima.
Neke od naših usluga uključuju: Selekcija i regrutacija kandidata Privremeno zapošljavanje Pripremanje i ažuriranje propisanih evidenicija o radnicima (matična knjiga) Organiziranje liječničkih pregleda Prijava/odjava radnika na obavezna osiguranja Kontaktiranje radnika radi prikupljanja osobnih podataka i dogovaranja predradnji za zapošljavanje Prikupljanje potrebne dokumentacije radnika Pripremanje ugovora o radu i aneksa, te organiziranje potpisivanja Priprema raznih potvrda za radnike Vođenje evidencije godišnjeg odmora (izostanaka ukupno prema dostavljenim dokumentaciji) i dostavljanje rješenja Prikupljanje potvrda o privremenoj nesposobnosti radnika Pripremanje dokumentacije za prestanak radnog odnosa Vođenje evidencije o istecima osposobljavanja (liječnički pregledi, zaštita od požara, zaštita na radu) Pripremanje refundacija za bolovanje i liječničke preglede Otvaranje i zatvaranje putnih naloga, loko vožnja i ostali troškovi radnika Administriranje ozljeda na radu Testiranje internih kandidata Intervjuiranje internih kandidata Izlazni intervjui Provjeru interne dokumentacije (ugovori o radu, odluke, pravilnici,…) Obračun plaća (priprema datoteke za isplatu, JOPPD obrasca i isplatnih lista) Organiziranje promocija proizvoda i usluga Istraživanje tržišta i zadovoljstva kupaca Mystery shopping
Naša je zadaća pravovremeno i kvalitetno izvršenje usluga, te prilagodba svog poslovnog procesa potrebama klijenta.
Kontakt: electusdgs@electus.hr
Literatura: American Psychological Association (2020). Keeping Your Distance to Stay Safe. https://www.apa.org/practice/programs/dmhi/research-information/social-distancing Boričević Maršanić, V., Zečević, I., Vukić, Z., Franić, T., Karapetrić Bolfan, L., & Javornik, S. (2016). Uloga humora u medicini i djelovanje klaunova-doktora. Socijalna psihijatrija, 44(1), 0-31. Brlas, S. (2020). Psihološka samopomoć u samoizolaciji ili karanteni – preporuke i savjeti za očuvanje mentalnog zdravlja. http://www.zzjzvpz.hr/index.php?sadrzaj=novosti&novtxt=517 Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2020). Živjeti zdravo kod kuće – preporuke za boravak kod kuće. https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/zivjeti-zdravo-kod-kuce-preporuke-za-boravak-kodkuce/ Manuela M. (2020). HELLO! I am a VIRUS, cousins with the Flu and the Common Cold. http://dpi.hr/wp-content/uploads/2020/03/CV-CoronaVirusKids.pdf Maričić,L.(2020). Preživjeti izolaciju – nošenje sa simptomima koje nam donosi karantena. http://www.stampar.hr/hr/prezivjeti-izolaciju-nosenje-sa-simptomima-koje-nam-donosi-karantena Marinić I. (2020). Zapeli zajedno https://drive.google.com/file/d/1rejd47qBRR3pOQtEQxFteOle0OQYoqeD/view Mašanović, B., & Mašanović, T. (2003). Smijeh kao lijek. Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik, 9(50), 124-125. Muslić Lj. (2020). Psihološki aspekti pojave koronavirusa. https://www.hzjz.hr/priopcenjamediji/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa/ World Health Organization (2020). Mental Health Considerations during COVID-19 Outbreak. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/mental-health-considerations.pdf? sfvrsn=6d3578af_2