POTRES-ŠTO NAM SE TO DOGAĐA...?
Dragim čitateljima, Electus DGS d.o.o. vodeća je agencija za privremeno zapošljavanje na području Hrvatske. Osim pružanja usluga klijentima, svoja znanja te aktualnosti s tržišta rada nastojimo aktivno usmjeriti i na društveno korisno djelovanje u široj zajednici. Iz tog razloga odlučili smo u ovoj brošuri objediniti korisne i provjerene stručne informacije kao i savjete za lakše snalaženje u novonastaloj situaciji koja sigurno utječe na različite aspekte naših života. Nadamo se da će Vam navedene informacije biti korisne i od pomoći.
Što je traumatski događaj? Tijekom prošle godine suočili smo se s mnogim neuobičajenim događajima koji utječu na našu emocionalnu dobrobit te otežavaju svakodnevno funkcioniranje. Nakon epidemije COVID-19 virusa i potresa u ožujku, građane Banovine, ali i ostalih dijelova Hrvatske pogodio je još jedan, mnogo jači potres. Ovakvi stresni događaji različito utječu na ljude te je širok raspon mogućih reakcija koje možemo iskusiti. Da bi neki događaj bio traumatski, mora postojati opasnost od tjelesnih ozljeda te mora biti ugrožen naš život ili život nama bliskih osoba. Dakle, potres svakako možemo klasificirati kao traumatski događaj. Nakon stresnih i traumatskih događaja koji su ugrožavajući za naš život, uobičajena je pojava različitih tjelesnih, emocionalnih, ponašajnih i kognitivnih reakcija. Uobičajene tjelesne reakcije su glavobolja i bolovi u drugim dijelovima tijela, lupanje srca, umor te drhtanje. Također, velik broj građana ima i teškoće sa spavanjem koje prate ružni snovi i noćne more. Ovakve tjelesne reakcije na traumatski događaj povezane su i s emocijama koje istovremeno proživljavamo.
Što je traumatski događaj? Na emocionalnoj razini možemo privremeno iskusiti obamrlost (otupjelost) emocija, ali i brojne neugodne emocije poput straha od ponovnog događaja, tjeskobe zbog nesigurnosti i nemogućnosti da kontroliramo događaje koje proživljavamo, tuge zbog gubitka dragih ljudi ili predmeta te ljutnje zbog samog događaja. Ove emocije može pratiti i osjećaj bespomoćnosti zbog samog događaja, briga za sigurnost nama bliskih osoba, ali i osjećaj krivnje ukoliko smatramo da smo mogli drugačije postupiti prilikom potresa. S obzirom da veći potres prate i manji potresi, normalno je da smo stalno na oprezu te da se trzamo na svaki zvuk. Ponekad možemo imati veću potrebu za samoćom, ali s druge strane i za društvom te možemo osjećati neugodu ukoliko smo sami. Također, normalno je da smo u ovakvim situacijama osjetljiviji te da češće mijenjamo naša raspoloženja u kontaktu s drugima. Kako su ovakvi događaji neuobičajeni, možemo doživjeti zbunjenost te nam se javljaju pitanja poput „Zašto se ovo dogodilo nama?, Zašto sada? Zašto se ponavljaju potresi?“Možemo imati i poteškoća s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem te svakodnevnim funkcioniranjem i odlučivanjem o inače jednostavnim odlukama. Također, mogu nam se vraćati i sjećanja na sam događaj u obliku slika ili zvukova. Uobičajeno je i da izgubimo interes za svakodnevne aktivnosti te nemamo osjećaj smisla. Važno je da zapamtimo kako su ovakve reakcije na traumatski događaj uobičajene i normalna su reakcija tijela prilikom suočavanja s ovakvim događajem!
Kako se nositi s brigama? 1. Bitna je tjelesna aktivnost!
U ovakvim traumatičnim situacijama, kao što je potres, naše tijelo prikuplja energiju kao posljedicu velikog stresa te tu energiju možemo primijetiti u ubrzanom disanju, drhtanju tijela, kao i “lupanju” srca. Stoga, važno je posvetiti se tjelesnim aktivnostima kako bismo tu prikupljenu energiju potrošili. Kućanski poslovi, tjelovježba, hodanje, trčanje, mogu biti od velike pomoći. Važno je da su mišići aktivni.
2. Sve emocije i reakcije su normalne
Zapamtite, nema propisanog pravila koje emocije su normalne, a koje ne! Sve su normalne, a svatko od nas će na ove stresne i traumatske događaje reagirati na svoj specifičan način. Također, moramo si dozvoliti proživljavanje emocija. U redu je rasplakati se, ali isto tako moramo i možemo si dozvoliti smijeh, bez osjećaja krivnje. Svakako pronađite sadržaje koji su Vama humoristični (serije, filmovi, videozapisi na Youtube-u). Humor može pružiti snažnu pomoć da doživimo i ugodne emocije pored svih neugodnih te tako barem na kratko dozvolimo svome organizmu, ali i mislima, opuštanje od uzrujavajućih sadržaja.
Kako se nositi s brigama? 3. Izrazite svoje misli! Važno je pridati značaj događajima koje smo iskusili jer su to sjećanja koja će nas pratiti tijekom cijelog života. Kada im pridamo značaj, ona dobivaju svoje smisleno mjesto u našem životnom iskustvu te na taj način povezujemo svoje misaone, ponašajne, emocionalne i tjelesne reakcije. Ne možemo aktivno pokušati zaboraviti ono što smo proživjeli i nastaviti dalje. Stoga, o tim iskustvima trebamo razgovarati (gdje smo bili, što smo radili kada se to dogodilo, kako smo reagirali, koje misli su nam prolazile, koje tjelesne reakcije smo primijetili). Bitno je pronaći mjeru, odnosno razgovarati o tome onoliko koliko nam i kada nam to odgovara. Netko će možda radije zapisati svoja iskustva u dnevnik te je i to u redu. Također, isto treba dopustiti i nama bliskim osobama, djeci, starijima. Napomena: ako ste u položaju osobe koja pruža podršku drugoj osobi, saslušajte što Vam žele reći. Nastojte ih ne prekidati, ne govoriti da zaborave na te događaje ili ih tješiti frazama poput: bitno da si živ/a. Kada nam je teško, to što smo ostali živi nam nije utjeha jer ono na što smo fokusirani je sadašnjost koja često nosi financijske ili materijalne brige. Ponekad je dovoljno saslušati drugu osobu i dati joj do znanja da smo tu za nju. To je utjeha koja puno znači!
4. Pazite na sebe!
Sada su uobičajene preporuke o redovitim obrocima, pijenju dovoljno tekućine te dovoljnoj količini sna i više nego obavezne. Nedovoljno sna, ili manjak hranjivih tvari, vitamina, mogu dovesti do ugrožavanja našeg zdravlja. Pri tome, ne smijemo zaboraviti niti na epidemiju s kojom smo suočeni te se i dalje pridržavati svih epidemioloških mjera. Ako primjećujete teškoće s prehranom, nemogućnost sna ili bilo kakve druge fiziološke reakcije, nije na odmet savjetovati se sa svojim liječnikom obiteljske medicine.
Kako se nositi s brigama? 5. Ograničite pristup informacijama te se oslanjajte na povjerljive izvore! Biti informiran o aktualnim događajima ne znači da moramo pogledati sve vijesti na televiziji, poslušati informativne emisije na radio stanici, pročitati vijesti u svim novinama ili online portalima. Prekomjerno slušanje vijesti nam ne omogućava da se fokusiramo na druge zadatke, misli i aktivnosti te dovodi do pojačane tjeskobe i straha. Mnogi od nas mogu ih doživjeti u formi različitih emocionalnih ili ponašajnih reakcija. Netko će osjetiti ubrzani puls ili čak bolove u prsima, netko će zaplakati, drugi će osjetiti drhtanje mišića, a netko neće moći spavati. Kako biste bili informirani, odaberite jedan izvor iz kojeg ćete pratiti aktualnosti te je dovoljno da se tome posvetite jednom u danu. Vrlo važno je da pratite pouzdane izvore informacija. To mogu biti vijesti na televiziji ili neka informativna emisija. Različiti portali te drugi izvori informacija donose nedovoljno provjerene podatke te aktualni naslovi mogu biti zabrinjavajući više nego li što su navedeni podaci provjereni. Različite informacije koje kruže društvenim mrežama isto tako mogu biti nedovoljno provjerene ili istražene te ih treba razmatrati s oprezom. Napomena: danas je i više nego ikada prije jednostavno proširiti informaciju (bilo točnu ili lažnu) do velikog broja osoba, najčešće društvenim mrežama. Budite oprezni prema informacijama s kojima se susrećete te obratite pažnju da i Vi osobno ne budete nositelj lažnih vijesti i panike. Realnost nažalost može biti i sama po sebi dovoljno zastrašujuća i bez lažnih vijesti. Dva puta razmislite o aplikacijama koje izvještavaju o potresima. One nam mogu dati lažan osjećaj kontrole, ali zapravo nas konstantno podsjećaju na događaje nad kojima nemamo kontrolu!
Kako se umiriti kada osjećamo tjeskobu? Tjeskoba se manifestira u uznemirujućim mislima, popratnim osjećajima, ponašajnim i tjelesnim reakcijama. Upravo tjelesne reakcije poput ubrzanog pulsa, disanja, drhtanja mišića, trnaca, znojenja mogu okupirati našu pažnju te nas još više zabrinuti. Postoji način kako se možemo umiriti te se odnosi upravo na vježbe disanja
Pravilno (trbušno) disanje 1) U ležećem položaju: Lezite na leđa i udobno se smjestite. Položite dlanove obje ruke na trbuh tako da su prsti srednjaci spojeni (bez međusobnog dodirivanja ostalih prstiju). Dlanove položite na trbuh ispod rebara te 5 cm iznad pupka. Udišite na nos (usta moraju biti zatvorena), a izdišite na usta. Kod udisaja pazite da ne podižete prsa već podižite trbuh tako da se prsti srednjaci razdvoje (ne pomičete ruke, već napuhujete trbuh, kao da napuhujete loptu). Kod izdaha uvlačite trbuh prema kralježnici. Dlanovi se ponovno trebaju spojiti tako da se spoje srednjaci.
2) U sjedećem položaju: Sjednite na stolac i opustite tijelo, a zatim sklopite ruke iza vrata i laktove usmjerite prema van. Tako spojene ruke možete podignuti iznad glave kako bi se više usmjerili na trbušno disanje. Ponovno udišite na nos, a izdahnite na usta. Kod udisaja pazite da ne pomičete prsa, već trbuh “napuhujte” prema van. Kod izdisaja uvlačite trbuh prema unutra (prema kralježnici).
Kako se umiriti kada osjećamo tjeskobu? Nakon što isprobate tehniku nekoliko puta (kako biste se fokusirali na trbušno disanje) možete nadograditi vježbu tako što ćete se usmjeriti na trajanje udisaja i izdisaja.
Pravilno (trbušno) disanje 4X4 1. Polako udahnite na nos (bez napora) i pri tome u sebi polako brojite od 1 do 4 (kao što je navedeno, napuhnite trbuh) 2. Zadržite dah i u sebi brojite od 1 do 4 3. Polako izdahnite na usta (povlačite trbuh unutra, prema kralježnici) i u sebi brojite od 1 do 4 4. Zadržite dah i u sebi brojite od 1 do 4, zatim krenite ponovno od prvog koraka
Kako se umiriti kada osjećamo tjeskobu? Preporuča se vježbati ovakav način disanja 3 puta dnevno po 5 minuta, a vježbati možete gdje god Vam odgovara. Posebice kada osjećate tjeskobu. Može biti i dobra vježba prije spavanja, posebice ako osjećate da zbog osjećaja tjeskobe imate problema s usnivanjem. Što više ponavljate vježbu, to će ona biti automatiziranija te će zahtijevati manje koncentracije pri izvođenju. Ne zaboravimo, to je pravilan način disanja koji može uvelike doprinijeti kvaliteti našeg zdravlja. Najvažnije je da dišete mirno, bez napora ili forsiranja. Ako imate zdravstvenih teškoća ili teškoća s disanjem, svakako se prije primjene vježbi konzultirajte sa svojim liječnikom.
Detalje o navedenoj vježbi možete pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Upute-za-vjezbedisanja.pdf
Još jedna od korisnih vježbi prilikom suočavanja s anksioznosti i stresom je Progresivna mišićna relaksacija. S ciljem kvalitetnog upoznavanja s uputama za izvođenje vježbe, preporučamo dokument na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje je vježba vrlo detaljno objašnjena. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Upute-za-progresivnumisicnu-relaksaciju.pdf
Kako se umiriti kada osjećamo tjeskobu? Glazba pomaže, ali bitan je odabir! Povoljan utjecaj glazbe na opuštanje dokazan je brojim istraživanjima. Naime, pozitivan utjecaj glazbe očituje se njezinim djelovanjem na naš autonomni živčani sustav, čime se smanjuje izlučivanje hormona stresa te se potiče izlučivanje oksitocina koji utječe na osjećaj zadovoljstva. Istraživanja su pokazala kako ne zadovoljava sva glazba kriterije za opuštanje i smanjenje anksioznosti, a detalje o točnim kriterijima i izboru glazbe možete pronaći u dokumentu Glazba za opuštanje u prevenciji negativnog utjecaja stresa te u kontroli tjeskobe i poboljšanju spavanja na linku: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Preporuke-za-slusanjeopustajuce-glazbe.pdf U navedenom dokumentu možete pronaći prijedloge glazbe za umirivanje, podizanje raspoloženja, relaksaciju, ali i konkretne primjere kako napraviti vlastitu playlistu.
Ovdje izdvajamo samo neke od korisnih primjera glazbe koja umiruje i potiče spavanje: https://www.youtube.com/watch?v=70f15qHgm1A&feature=youtu.be https://www.youtube.com/watch?v=Nb3vj9zTHX0&feature=youtu.be https://www.youtube.com/watch?v=VBQ1sE1Qwoc&feature=youtu.be
DJECA – KAKO IM OBJASNITI ŠTO SE DOGAĐA, KAKO S NJIMA O TOME RAZGOVARATI, KAKO IH PRIPREMITI? Pojava potresa, posebice njihovo opetovano pojavljivanje, može imati značajne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje odraslih pojedinaca te djece. S obzirom na izraženiju kognitivnu i emocionalnu razvijenost odraslih osoba, potrebno je posebnu pozornost posvetiti upravo najmlađima, odnosno djeci i mladima. U brojnim istraživanjima pokazano je da se posljedice potresa na funkcioniranje mladih i djece najčešće očituju kroz depresivnost, razne strahove te neke elemente posttratumatskog stresa. Stoga se postavljaju pitanja poput: "Na koji način objasniti djeci što se događa?“; "Kako s njima razgovarati o potresu?"; "Kako ih pripremiti na moguću pojavu sljedećeg?“. Odgovore na postavljena pitanja i smjernice pročitajte u nastavku teksta.
INFORMIRANJE O POTRESU • Provjerite znanje Vašeg djeteta o potresu – kakvim informacijama raspolaže te njihovu točnost. • Otvoreno razgovarajte s djetetom o pojavi potresa, no bez previše detalja, usmjerite se na njegove misli o tome. Prevenirajte da razgovor o potresu postane taboo tema. Odgovarajte na pitanja koja Vam postavlja. • Izbjegavajte davanja iskrivljenih informacija, a s ciljem umirivanja djeteta – nije mudro reći djetetu da je ono potpuno sigurno i da više neće biti potresa jer ono narušava povjerenje u odnosu s djetetom. Objasnite mu da nitko sa sigurnošću ne može tvrditi hoće li i kad biti novih potresa, no da je dobro biti spreman i da se može napraviti određeni plan – ono potiče osjećaj kontrole i sigurnosti kod djeteta. • Naučite djecu kako da reagiraju u slučaju potresa i što je pritom ispravno činiti. Poželjno je da roditelji ostanu smireni tijekom potresa, koliko je ono moguće, kako bi djeca mogla modelirati što više smirenu reakciju. • Ukažite djetetu da postoje stručni ljudi koji nam pomažu u slučaju potresa i eventualnog gubitka doma, kao što su vatrogasci, volonteri i dr. • Smanjite izloženost djeteta svakodnevnim medijskim izvještavanjima o potresima te njihovim posljedicama kako bi se prevenirao osjećaj preplavljenosti kod djeteta te druge posljedice. • Naglasite djetetu neke pozitivne strane doživljavanja teških iskustava kao što je potres, poput osjećaja zajedništva, izražene solidarnosti i empatije.
DJECA – KAKO IM OBJASNITI ŠTO SE DOGAĐA, KAKO S NJIMA O TOME RAZGOVARATI, KAKO IH PRIPREMITI? EMOCIONALNA PODRŠKA • Uvažite djetetove emocije i potičite razgovor o njihovim i Vašim izniklim osjećajima. Budite strpljivi i dopustite da dijete izrazi svoj strah, zabrinutost i/ili tjeskobu kad je u potrebi. • Kreirajte osjećaj sigurnosti putem prizivanja sretnih sjećanja, susreta s njima poznatim i bliskim osobama, kroz igru i druge aktivnosti. • Potičite relaksirajuće aktivnosti, poput pričanja priča, igranja s igračkama, dubokog disanja i sl. • Omogućite djetetu da se čuje sa svojim prijateljima nakon potresa, da provjeri kako su oni. • Održavajte obiteljsku rutinu – odlaskom na spavanje u isto vrijeme kao i inače, održavanjem obroka u isto vrijeme, pričanjem priča prije spavanja. • Razvijajte kod djeteta osjećaj zahvalnosti na način da, primjerice, prije spavanja nabroji tri stvari za koje je zahvalan. Pokažite mu svojim primjerom. Naime, njegovanje i poticanje osjećaja zahvalnosti predstavlja snažnu zaštitu mentalnog zdravlja. • Nemojte zaboraviti brinuti o sebi – potražite podršku i za sebe. Dozvolite sebi izraziti strah i zabrinutost pred djetetom u svrhu normaliziranja tih emocija u ovim okolnostima. Ako se i sami osjećate preplavljeno time, nemojte se ustručavati potražiti pomoć i za sebe, bilo kroz razgovor s prijateljem ili stručnom osobom.
KADA POTRAŽITI STRUČNU POMOĆ? Ukoliko nekoliko tjedana nakon pojave potresa (4-6 tjedana) primijetite da Vaše dijete i dalje pokazuje promjene u ponašanju i doživljavanju, kao što su povlačenje, poteškoće sa spavanjem ili neke druge, a da ono utječe na njegovo/njezino svakodnevno funkcioniranje u obitelji, školi, među prijateljima, utoliko bi bilo dobro da potražite stručnu podršku.
DJECA – KAKO IM OBJASNITI ŠTO SE DOGAĐA, KAKO S NJIMA O TOME RAZGOVARATI, KAKO IH PRIPREMITI? Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba pripremila je niz smjernica i ideja za aktivnosti koje možete i vi provoditi kod kuće s najmlađima, a usmjerene su prema razvoju socio-emocionalnih kompetencija, komunikacijskih vještina i jačanju psihološke otpornosti. Sve materijale možete pronaći na ovoj poveznici: https://www.poliklinika-djeca.hr/category/publikacije/ U nastavku teksta nalaze se neke od izabranih smjernica i ideja.
Ranije je navedeno kako je u ovakvim trenutcima važno poticati ugodne emocije i lijepa sjećanja, kao i osjećaj zahvalnosti. To možete učiniti pomoću sljedeće dvije aktivnosti:
#1 STAKLENKA POZITIVE Zajednički se ukrasi staklenka materijalima koje imate doma. Svatko može imati svoju staklenku ili može postojati jedna zajednička. Svaki dan na papirić se napiše neki lijepi, pozitivan trenutak i ubaci se u staklenku. Kad se neki član obitelji osjeća loše, zajednički se vade i čitaju papirići iz staklenke/i.
#2 NAJLJEPŠE USPOMENE Svi članovi obitelji sjednu u krug i svatko na mali papirić zapiše svoju najsretniju obiteljsku uspomenu. Zatim jedan po jedan član priča svoju najljepšu priču.
Također, važno je omogućiti djeci da izraze svoje emocije te im pružiti podršku u tome. Pomoću sljedećih aktivnosti na kreativan i zabavan način možete potaknuti djecu da izraze svoje emocije i brige.
#1 IZVAN KONTROLE Pripreme se mali pokloni (npr. čokoladice) i lijepo se umotaju. Tko u krugu dobije najveći broj bacanjem kocki, dobije poklon. U drugom dijelu igre, tko dobije najveći broj, može oduzeti poklon kome želi. Svi pokloni se ravnomjerno raspodijele. Raspravlja se o tome kako se osjećamo kad nemamo kontrolu, nad srećom ni nad nesrećom. Što može pomoći?
#2 BOJE EMOCIJA Svaki član obitelji oboja papir vodenim bojama na način da te boje najbolje prikazuju kako se osjeća. Razgovara se o bojama i osjećajima.
DJECA – KAKO IM OBJASNITI ŠTO SE DOGAĐA, KAKO S NJIMA O TOME RAZGOVARATI, KAKO IH PRIPREMITI? Također, na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba možete pronaći i priručnik za "Mindfulness“ kratke vježbe za djecu. Ove vježbe su se pokazale korisnima u trenutcima kada se osjećate uznemireno i prepravljeno velikom količinom podražaja. Mindfulness znači zastati, usmjeriti pažnju, biti prisutan i svjestan. Mindfulness pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama života. Također, pomaže u poboljšavanju pažnje, koncentracije, pamćenja, regulacije osjećaja i ponašanja… U nastavku možete pronaći neke od vježbi koje možete naučiti vaše najmlađe te ih uvesti u njihovu i vašu svakodnevnu rutinu.
#1 PRIZEMLJENJE Ovu vježbu je korisno primijeniti u stanjima visoke uznemirenosti, straha i panike, te drugih neugodnih osjećaja kao što su ljutnja, tuga... Pogledaj oko sebe, primijeti i imenuj: 5 stvari koje možeš vidjeti 4 stvari koje možeš dodirnuti 3 stvari koje možeš čuti 2 stvari koje možeš mirisati 1 stvar koju možeš okusiti.
#2 PLANINA Stani uspravno i raširi stopala u širini bokova Ruke stavi uz tijelo. Zamisli da si planina... visoka, mirna, nepomična, dostojanstvena. Sunce, kiše, oblaci, oluje, snijeg dolaze i odlaze. A planina ostaje i dalje ista, Mirna i nepromijenjena. I ti možeš biti kao planina. Miran i nepromijenjen. Unatoč svemu oko tebe i u tebi. Budi planina.
#3 VRUĆA ČOKOLADA 1. Zamisli da u rukama držiš šalicu vruće čokolade ili kakaa i primakni je ispod nosa 2. Duboko udahni kroz nos kao da mirišeš vruću čokoladu 3. Polako izdahni kroz usta da ohladiš vruću čokoladu 4. Ponovi nekoliko puta.
DJECA – KAKO IM OBJASNITI ŠTO SE DOGAĐA, KAKO S NJIMA O TOME RAZGOVARATI, KAKO IH PRIPREMITI? #4 MORSKA ZVIJEZDA Raširi jako prste jedne ruke. Odlično! Upravo si napravio morsku zvijezdu! Kažiprstom druge ruke nježno prati prste ruke koja je raširena kao morska zvijezda. Počni od palca i polako prati svaki prst odozdo prema gore i opet dolje. Dok kažiprstom pratiš prste usmjeri svoju pažnju na disanje. Udahni dok ideš prema gore i izdahni kad se spuštaš prema dolje. Ponovi nekoliko puta. Zapamti da možeš ovu vježbu raditi kada god zaželiš. Tvoje ruke su uvijek s tobom.
#5 "HVALA" Udobno se smjesti. Možeš sjesti na pod s prekriženim nogama ili na stolicu s uspravnim leđima. Zatvori oči potpuno ili samo na pola. Sada se prisjeti nekog događaja kada je netko učinio nešto lijepo ili posebno za tebe. Možda kada su te mama ili tata odveli na igru u park, ili prijatelj koji ti je dao tvoju omiljenu igračku... kada te učiteljica pohvalila.... ili kada ti je baka napravila tvoj omiljeni kolač.... Probaj zamisliti taj poseban trenutak. Sjeti se gdje si bio..... s kim si bio..... i kako si se osjećao...... Primjeti kako se osjećaš upravo sada dok se prisjećaš tog posebnog trenutka. Možda možeš primijetiti osjećaj sreće i topline negdje u tvom tijelu. Možda mali balončić sreće u trbuhu ili prsima ili glavi.... Taj balončić sreće je tamo jer se osjećaš zahvalno što imaš tu osobu u tvom životu. Možeš sada tiho u sebi reći „HVALA“ toj osobi što je bila tako dobra prema tebi. A onda i glasno kada je vidiš sljedeći puta.
Pomoć osobama starije životne dobi U kriznim situacijama, osim na djecu, potrebno je obratiti pažnju i na potrebe i podršku starijim osobama. Njihovo stanje mogu komplicirati neke kronične bolesti, smanjena pokretljivost ili smanjena funkcija senzornih osjetila (vid, sluh, govor…). Osim toga, ponekad smo podložni stereotipima vezanima za starije osobe, zaboravimo da imaju jednake potrebe kao i mi – potrebe za osjećajem sigurnosti, pripadanja i podrške, adekvatnim informacijama o cjelokupnoj situaciji kako bismo ublažiti neizvjesnost te razrađenim planom u kriznoj situaciji. Ono što otežava situaciju je i to što starije osobe nerijetko izbjegavaju tražiti našu pomoć. Sukladno tome, navodimo nekoliko savjeta za pružanje podrške i sigurnosti za osobe starije životne dobi:
• Uključimo ih u komunikaciju Način komunikacije potrebno je prilagoditi pojedincu s kojim razgovaramo i njegovim sposobnostima, no to nije razlog da stariju osobu isključujemo iz razgovora o „aktualnim ili važnim temama“. Usprkos uvriježenim stereotipima o rigidnijem načinu razmišljanja kod starijih ili potrebi za simplifikacijom rečenica kao da razgovaramo s djetetom, ne smijemo zaboraviti da su starije osobe prošle puno toga, karakterizira ih i životna i iskustvena mudrost, a uključivanje u komunikaciju pruža im osjećaj pripadnosti, svrhe i sigurnosti.
• Provodimo vrijeme zajedno/kontaktirajmo ih (ako ne živimo zajedno) Važno je pokazati da nam je stalo te da brinemo za njih i da nisu sami. Ovo je važno činiti uvijek, a posebno u ovakvim stresnim situacijama i vremenima. Osim toga, zajedničke aktivnosti, uspostavljanje i održavanje određenih rutina i navika ima smirujuće efekte na ljude.
Pomoć osobama starije životne dobi • Informirajmo ih Neizvjesnost i nepoznatost potiču strah i anksioznost. Zbog toga je važno informirati i pružiti točne i jasne informacije svima. Potrebno je objasniti što se točno dogodilo, što to znači za pojedinu osobu i što učiniti ukoliko se ponove slični scenariji. Iskazivanje lažne nade u obliku „To se više nikada neće ponoviti“ može imati samo suprotan i negativan efekt, rezultirati gubitkom povjerenja te stvaranjem još većeg straha.
• Pripremimo im paket za hitne slučajeve Starije osobe ponekad imaju specifične potrebe - lijekovi, slušni aparati, pomagala za kretanje itd. Nužno je pripremiti sve neophodne stvari te ih spremiti na lako dostupno mjesto. Osim toga, zbog češćih promjena u termoregulaciji kod stariji, važno je uključiti dovoljne količine tekućine te slojevitu odjeću.
• Pronađimo njihovu sigurnu zonu Zajedno sa starijom osobom možemo isplanirati sigurnosni plan u slučaju ponovne rizične situacije (ovisno o njihovim mogućnostima samostalnog funkcioniranja). Prije svega potrebno je detektirati sigurnosno mjesto u kući ili izvan nje ukoliko govorimo o potresu. Ukoliko ne živimo s njima ili su slabije pokretne osobe, potrebno je razraditi plan za poziv u pomoć.
Pomoć osobama starije životne dobi
• Zapišimo brojeve za hitne slučajeve Osim obiteljskih kontakata, starije osobe trebaju biti upoznate s dodatnim kontaktima koje mogu pozvati u hitnim slučajevima. Poželjno ih je proanalizirati s njima te ih zapisati na vidljivom i dostupnom mjestu.
• Prepoznajmo njihove potrebe za psihosocijalnom pomoći Potrebno je osluškivati i promatrati tuđe reakcije, govor, ponašanje te prepoznati potrebu za psihološkom pomoći. Starije osobe i osobe iz naše okoline možemo educirati o tome da razgovor s nekim ne znači da smo slabi. Potrebno je osvijestiti javnost da kao što postoje liječnici koji nam pomažu prilikom fizičkih tegoba i boli, tako postoje psiholozi koje mogu pomoći kod psihičke boli, straha i uznemirenosti.
kome se obratiti za pomoć? U područjima pogođenima potresom, nakon što su ljudi osigurani te su im zadovoljene fiziološke potrebe i potrebe za sigurnosti (u toplom su, opskrbljeni hranom i tekućinom, udaljeni od ruševnih građevina, i sl.), priča tek počinje. U situaciji opasnosti nalazimo se u „survival modu“, naš organizam i funkcioniranje usmjereno je na preživljavanje. Rješavamo ono što je u tom trenutku potrebno i ne stignemo razmišljati. Dolaskom u sigurniju okolinu, tek tada zapravo počinju misli o tome što se zapravo dogodilo, što se sve još može dogoditi i u tom momentu poželjna je, ili potrebna, psihološka pomoć. Nakon stresnog i ugrožavajućeg događaja, svaki čovjek ima pravo na posttraumatsku prilagodbu i kako psiholozi to vole nazvati, prorađivanje i integriranje iskustva. Taj proces često uključuje intenzivne neugodne emocije što dovodi do straha jer ih možemo percipirati kao znak da ćemo poludjeti. Neki ljudi su otporniji na stres (rezilijentniji) od drugih te će se lakše nositi s takvim emocijama. U svakom slučaju, neugodne emocije, kao i one pozitivne, sastavni su dio naših života i važno je za upamtiti da one ne moraju biti znak slabosti niti ludila već to tako mora biti kako bi se organizam uspješno izborio s prijetnjom. U svemu tome, postoje brojne organizacije i udruge koje gotovo cjelodnevno stoje na raspolaganju javnosti te im se možemo obratiti za savjetovanje, razgovor i pomoć.
Hrvatski Crveni križ otvorio je besplatni jedinstveni telefonski broj za psihosocijalnu podršku 0800 1188 te će potom usmjeravati pozive s obzirom na županiju iz koje zovete ( linija je dežurna 24 sata ). Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije dostupno je 24 sata 7 dana u tjednu: 098/921 78 77, 091/781 36 27 (SMŽ), 091/755 08 79 (PGŽ) i 091/206 59 30 Ukoliko nismo spremni na razgovor, komunikacija se može započeti i porukom na mail psihologijasmz@gmail.com Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora također pružaju podršku i pomoć, a dostupni su od ponedjeljka do petka od 10:00 do 18:00h na dolje navedenim brojevima Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar ima nekoliko telefonskih linija u službi mentalnog zdravlja koje su također dostupne svakim danom od 8:00 do 22:00h
što činiti prije, tijekom i nakon potresa? Potres ne možemo predvidjeti, ali zato možemo preventivno djelovati. Donosimo nekoliko savjeta kako se pripremiti te reagirati u slučaju novog potresa.
Što učiniti PRIJE POTRESA? Kako bismo zaštitili sebe, svoju obitelj i imovinu, možemo učiniti nekoliko stvari kako bismo se bolje pripremili u slučaju potresa. • dobro pričvrstite visoke i plitke ormare te police, ogledala i okvire slika na zidove • držite velike i teške predmete na nižim policama • onemogućite gibanje pokretnih dijelova namještaja (TV, kompjuterski stolići) i tehničke opreme (klima-uređaji, peći) • boce, staklo, porculan i druge lomljive predmete držite u niskim zatvorenim ormarićima, a idealno bi bilo da imate ormare s bravama koje će spriječiti ispadanje sadržaja • popravite neispravne električne instalacije, plinske i vodovodne cijevi • ukoliko je moguće, ugradite fleksibilne cijevi za plin i vodu kako bi se izbjeglo njihovo pucanje na spojevima javne i kućne rasvjete • pronađite “sigurna” mjesta u svakoj sobi koja će vam poslužiti kao zaklon za vrijeme potresa, npr. čvrsti stol, nosivi zid • nadohvat ruke držite baterijsku svjetiljku, mobitel i komplet prve pomoći • uvijek imajte određene zalihe hrane i pića (prije svega vode) • S članovima svoje obitelji odredite dva mjesta za sastajanje nakon potresa – prvo u blizini kuće (na otvorenoj površini), a drugo izvan susjedstva u široj okolici (ako ne možete doći do kuće). Svatko u obitelji mora znati mjesto i adresu za sastanke.
što činiti prije, tijekom i nakon potresa? Što činiti TIJEKOM POTRESA? Minimalno se krećite, ali nastojte što kraćim putem doći do najbližeg sigurnog mjesta. Ako ste u zatvorenom prostoru: • Sakrijte se pod čvrsti stol, klupu ili uz nosivi zid. Ukoliko u blizini nema stola, zaštite lice i glavu rukama te se prislonite uz kut nosivog zida. Ostanite daleko od stakla, prozora, vanjskih vrata i vanjskih zidova te svega što bi moglo pasti (rasvjetna tijela ili police). • ako ste u krevetu kad počne potres, ostanite tamo i čekajte te glavu zaštite jastukom • sklonite se ispod okvira vrata samo ako znate da je riječ o nosivom zidu • ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla potpuno ne smiri i tada izađite na otvoreno podalje od građevina • ako ste u mogućnosti, ponesite dokumente, novac, lijekove, tople odjevne predmete i pokrivače te prvu pomoć, hranu i vodu • prije izlaska iz kuće svakako nastojte isključiti plin, struju i vodu • nikako ne koristite dizalo te ne hrlite panično prema izlazima jer stubišta mogu biti uništena ili zakrčena ljudima Ako ste na otvorenom: • ostanite na otvorenom • maknite se od zgrada, rasvjetnih stupova i drveća Ako ste u vozilu: • Zaustavite vozilo brzo, ali sigurno te ostanite u vozilu. Pokušajte izbjeći zaustavljanje blizu zgrade, drveća, nadvožnjaka i rasvjetnih stupova. • vozilo parkirajte na širokom prostoru te ne ometajte prolaz službenim vozilima Ako ste pod ruševinama: • kretanje smanjite na minimum • pokrijte usta maramicom ili dijelom odjeće • ne palite šibice ili upaljače • ostanite smireni i lagano udarajte po cijevima ili zidu tako da vas spasioci mogu pronaći • ne vičite ako ne morate – vikanje može uzrokovati udisanje opasne količine prašine
što činiti prije, tijekom i nakon potresa? Što učiniti NAKON POTRESA? Ostanite mirni i strpljivi. Budite spremni na ponovno podrhtavanje tla. Naknadni potresi mogu uzrokovali dodatne štete na već oštećenim građevinama. Najsigurnije je ostati na otvorenom dok se ne utvrdi koja je građevina sigurna. Provjerite ozljede. Ne pomičite ozbiljno ozlijeđene osobe, osim ako nisu u opasnosti od pretrpljivanja većih ili trajnih ozljeda. Nastojte isključiti plin, struju i vodu dok se ne provjere i saniraju oštećenja. Provjerite jesu li dimnjaci ispucali ili oštećeni. Neotkrivena šteta može dovesti do požara. Prilazite dimnjacima s velikim oprezom. Početna provjera dimnjaka trebala bi se izvršiti sa sigurne udaljenosti.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Hitne službe (jedinstveni europski broj za hitne službe) 112 Policija 192 Vatrogasci 193 Hitna pomoć 194
ni, o bolje pripremlje sm o št – te ti m I zapa to smo sigurniji!
Navedene preporuke samo su neke od smjernica kako se nositi s ovom novonastalom situacijom. Nadamo se kako su vam bile korisne. Ostanite zdravi, čuvajte sebe i svoje bližnje i pratite upute stručnjaka. Vjerujemo kako ćemo zajednički prebroditi i ovu nedaću! Adela Ajanović mag. psych.
Ana - Marija Čango, mag. psych.
Anđela Josipović, mag. psych.
Marina Grbeša mag. psych.
Sara Tenšek, mag. psych.
Tea Tomaić, mag. psych.
O nama: Svojim klijentima pružamo širok raspon usluga. Usluge mogu uključivati preseljenje poslovnih procesa s ugovaranjem vanjskih partnera - pružatelja usluga - koji preuzimaju obavljanje poslova ili specifičnih poslovnih procesa umjesto klijenta. Pristupamo profesionalno prema našim klijentima te smo usmjereni prema fleksibilnim rješenjima. Naš cilj je osigurati zadovoljstvo, kvalitetnu uslugu i partnerski odnos klijentima.
Naša je zadaća pravovremeno i kvalitetno izvršenje usluga, te prilagodba svog poslovnog procesa potrebama klijenta.
Kontakt: electusdgs@electus.hr
Literatura: Boričević Maršanić, V. i Selak Bagarić, E. (2020). “Mindfulness – kratke vježbe za djecu”. Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Buljan Flander, G., Prijatelj, K., Roje Đapić, M. (2021). Djeca i obitelji prije, tijekom i nakon potresa. Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Ćosić Pregrad I., (2021). Kako se nositi s dugotrajnim i kroničnim stresom. https://www.rtl.hr/vijestihr/novosti/hrvatska/3958384/strucnjakinja-savjetuje-kako-se-nositi-s-dugotrajnim-i-kronicnim-stresomodaberite-savjete-koji-vam-pomazu-a-ostale-zanemarite/ Juen, B., Stickler, M., Kreh, A., Lindenrhal, M. i Kratzer, D. (2018). Psihološka prva pomoć i psihosocijalna podrška u složenim kriznim situacijama (PFA-CE). Preuzeto 9.1.2021. s https://www.hck.hr/UserDocsImages/publikacije/Priru%C4%8Dnici/CRC%20PSSPFA_helpers_final.pdf Kuterovac Jagodić G., Jokić-Begić N. (2021). Psihološka prva pomoć i samopomoć za osobe iz potresom pogođenih područja. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2021/01/05/psiholoska-prva-pomoc-nakon-potresa/ Odgojno savjetovalište centra za rehabilitaciju (2021). Kako biti podrška djetetu u nošenju sa strahom od potresa. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu. Pregrad J., Arambašić L. (2021). Letak za mlade. Kako se nositi s traumatskim događajem? Roje Đapić, M. i Raguž, A. (2020). 50 aktivnosti za cijelu obitelj #ostanidoma. Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Štrkalj Ivezić S., Radić K., Ivandić M., Kušan Jukić M., Bilić V., Grbić Štimac D., (2020). Vježbe disanja za samokontrolu tjeskobe i stresa. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Upute-za-vjezbe-disanja.pdf Štrkalj Ivezić S., Radić, K., Bilić V., Kušan Jukić M.,(2020). Progresivna mišićna relaksacija. https://www.hzjz.hr/wpcontent/uploads/2020/04/Upute-za-progresivnu-misicnu-relaksaciju.pdf Štrkalj Ivazić S., Radić K., Vidović D., Bilić V., Kušan Jukić M., Štimac Grbić D., (2020). Glazba za opuštanje u prevenciji negativnog utjecaja stresa te u kontroli tjeskobe i poboljšanju spavanja. https://www.hzjz.hr/wpcontent/uploads/2020/04/Preporuke-za-slusanje-opustajuce-glazbe.pdf Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. (2021). Upute o ponašanju prije, tijekom i poslije potresa. https://www.zagreb.hr/upute-o-ponasanju-prije-tijekom-i-poslije-potresa-/166582.