Hyla herpetological bulletin 2012_1 by Marija Kuljeric

Vol. 2012., No 1., lipanj 2012.

herpetological bulletin

Hrvatsko herpetološko društvo

Hyla herpetolo ki bilten herpetological bXOOHWLQ Vol. 2012., No 1.

urednik/editor: Du an Jeli

Hrvatsko herpetolo ko dru tvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, lipanj 2012.

Impressum HYLA, HERPETOLOGICAL B8//(7,1 .OMXĂžQL QDVORY +\OD =DJUHE 6NUDĂźHQL NOMXĂžQL QDVORY +\OD =DJUHE Naslovna fotografija: Vipera ursinii (D. Jelic) Izdava /Publisher: Hrvatsko herpetoloÂ&#x161;ko druÂ&#x161;tvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA Prva breznicka 5a, 10 000 Zagreb, Croatia Urednik/Editor: DuÂ&#x161;an Jeli!, prof. biol. jelic.dusan@gmail.com ISSN:

Sadržaj: Contents: O HHD HYLA ………………………………………………………………………

About HHD HYLA …………………………………………………………………

Statut HHD HYLA …………………………………………………………………

Zapisnik sa godišnje izborne skupštine HHD HYLA (29. lipanj 2012.) .............…

Jeliü, D. & Karaica, D. - First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area ….............…..……….…..................... ......

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa ..…............................................................……. Zlatar, V. - Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje" .……………………………………………………..........………….…

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje" ……………………………………………………………………...…..

Jeliü, D. – Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia ………………………………………………………….………….

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj ……………………….……………………………….………….

Škoton, J. - Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology …………….……………………………….………….

Odreÿivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije …………....……………………….………….

ýavloviü, K. – Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia ......

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske …….….

Mekiniü, S. - Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor …………......…………….………….

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora ….…………….....………….………….

Karaica, D. – Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia …......………….……..…………….....………….………….

Ekološke znaþajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podruþja sjeverozapadne Hrvatske …......………….……...........…………….....………….………….

Buriü, I. – Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic and morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) .……..

Populacijske, meristiþke i morfometrijske znaþajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) …......………….……...........………….………….

Kudeljnjak, M. – Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature protection …......….....………….………….

Znanje i stavovi uþenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode .…..…..

Vilaj, I. – The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology, microhabitat preferences and thermoregulation ….............……….

Riÿovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija .…...............................…..

Upute autorima ……………………………………………………………………

Author guidelines ………………………………………………………………….

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....…………………

O HHD â&#x20AC;&#x201C; HYLA ! " # $ $ ! $ $ % $ % $ & ' $

$ ( % ))* + , $ ! -,,, . % % !

! / $ 0 ' ( + - ! . " ! 1234 -1 2 + 3 + 4 .( / ' % ))) ! " % ! " 5) " ) ! % $ 16 2 $ % 61#0( $ % 61 0 7 % ( ! - $ ! .( ! $ ! ! % ! ( ( ! ( 0 8 /( 9 /( 1 6 / 6 : 1 6 / ! 0 8 / " 0 : 7 < $ 1 $ = ( ) ))) > $ # ) @ " 5)@) - 9 /.

! ;

! 8 6 /"8 /

8 !

!" + ? ) = " @)) -1 6 /.

About HHD - HYLA 3 ! < ! " , + < ! + ! + $ 3 " 1 , $ $ $ $ ! +

! $ , ! + ! &

+ ! + ! $ ( , ! + ( !! 1 ))* < ! , , + ! ( , $ -,,, . ( , ! , ! $ ,

$ , + ! 4B# < ! + ( + $ $ , ( ,

! ! + 3 + - $ . $ " + $ + 1234 -1 2 + 3 + 4 .( , + ! + ( , ))) $ " " " 5) ! , " ! ) + $ + + 3 1 + 6 316 , C ! + 6 ! D ! 61#0( 3 6 D ! < ! 61 3 0 ! ! < ! 0 7 ! ! + ! ! ! + ! $ (

! + ! $ $ ! - ! ( , ! , .( + $ + ! + !( +

! < ! ! ! ++ + 3 !

, ! ( 4B# ( E ! ( !

! $

Na tem melju þlanka 11. 1 Zako ona o udrugam u ma (Narrodne Novine N broj 88/01) ), redov vna Sku upština Hrvats skog he erpetolo oškog druš štva - Hyla, na zasjedanju od držanom m 12. srpnja 2011. 2 godine u Zagre ebu don nijela je e sljedeüi

STATUT T Hrvatsk kog herpe etološko og društv va - Hyla a

STATUT Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla I OSNOVNE ODREDBE ýlanak 1. Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjedištu Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o þlanstvu i þlanarini; o pravima i obvezama þlanova; o unutarnjem ustroju; o tijelima Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, naþinu odluþivanja, uvjetima i naþinu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti þlanova; o imovini i raspolaganju s moguüom dobiti, naþinu stjecanja imovine; o prestanku postojanja i postupku s imovinom u sluþaju prestanka postojanja Udruge te o drugim pitanjima u skladu sa zakonom. ýlanak 2. (1) Naziv udruge je Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla. Skraüeni naziv udruge je HHD – Hyla (u daljnjem tekstu Društvo). (2) Uz naziv na hvatskom jeziku Društvo koristi i naziv na engleskom jeziku koji koji glasi Croatian Herpetological Society – Hyla. (3) Sjedište Društva je u Zagrebu. ýlanak 3. (1) Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je udruga graÿana registrirana pri Gradskom uredu za opüu upravu Grada Zagreba. Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je neprofitna, nestranaþka, nereligijska, dobrovoljna i nezavisna pravna osoba. (2) Svrha osnivanja Društva je djelovanje na podruþju edukacije i istraživanja u biologiji, s naglaskom na vodozemce i gmazove, te zaštite prirode i okoliša. ýlanak 4. (1) Društvo ima znak. Znak Društva je okrugli s crtežom žabe gatalinke u sredini peþata i upisanima kraticom Društva HHD – Hyla, punim nazivom udruge Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla, te engleskim nazivom Croatian Herpetological Society - Hyla kružno oko crteža. (2) Društvo ima peþat. Peþat je okruglog oblika dimenzija 3,5 cm u pomjeru i sadrži znak Društva. ýlanak 5. Društvo zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. U sluþaju njihove sprijeþenosti Društvo predstavlja i zastupa þlan Upravnog odbora kojeg ovlasti Upravni odbor. 5

II CILJEVI I DJELATNOSTI DRUŠTVA ýlanak 6. Ciljevi društva su: ł promicanje i razvoj znanstvenog i struþnog istraživanja te zaštite vodozemaca i gmazova, ł popularizacija vodozemaca i gmazova, ł istraživanje i zaštita moþvarnih, krških, travnjaþkih, šumskih i ostalih ekosustava te njihovih sastavnica (flora i fauna), ł vrednovanje, oþuvanje i zaštita prirode i okoliša, ł poticanje javnog interesa, svijesti javnosti i edukacije, posebice meÿu mladima, o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa, održivom razvoju, zaštiti prirode i okoliša te biologiji kao znanosti , ł poticanje i unapreÿenje edukativno-istraživaþkih djelatnosti civilnog društva, ł povezivanje i suradnja s graÿanskim, studentskim i drugim organizacijama u Republici Hrvatskoj i svijetu, ł poticanje sektorske, meÿusektorske te meÿunarodne suradnje u zaštiti prirode i okoliša. Društvo svim raspoloživim sredstvima u okviru važeüih zakona teži svome cilju. ýlanak 7. Djelatnosti Društva su: ł poticanje i provoÿenje bioloških istraživanja u svrhu vrednovanja i oþuvanja prirodnog bogatstva Republike Hrvatske, ł poticanje i unaprjeÿivanje te provoÿenje programa i aktivnosti zaštite biološke raznolikosti u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu, ł promicanje, potpomaganje i izravni rad na znanstvenim i struþnim istraživanjima te programima zaštite vezanim uz vodozemce i gmazove, ł širenje znanja i informacija vezanih za istraživanje i zaštitu bioraznolikosti putem javnih predavanja, radionica, skupova, tribina, seminara, teþajeva, istraživaþkih i edukacijskih projekata i programa i sl., ł sakupljanje, prosljeÿivanje i razmjena informacija iz podruþja istraživanja i zaštite prirode, ł izdavanje vlastitih tiskanih i elektroniþkih publikacija (popularnih, struþnih i znanstvenih), edukacijsko-interpretacijskih materijala (brošura, plakata, letaka, kalendara, pouþnih tabli i dr.), kao i audio-vizualnih dokumenata vezanih uz biološka istraživanja i zaštitu i popularizaciju prirode, ł istraživanja te izrada struþnih studija i struþnih podloga u svrhu zaštite prirode, istraživanja i predlaganje mjera nadležnim institucijama u svrhu izrade planova upravljanja zaštiüenim podruþjima ili podruþjima ekološke mreže Republike Hvatske te ekološke mreže Europske unije Natura2000 i struþno savjetovanje, ł sudjelovanje u praüenju stanja biološke raznolikosti, monitoringu i upotpunjavanju baza podataka o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu, 6

organiziranje i ukljuþivanje u mrežu organizacija koje provode sliþne programe te uspostavljanje suradnje sa struþnjacima i organizacijama u zemlji i inozemstvu, ł suradnja s tijelima uprave, organizacijama, te fiziþkim i pravnim osobama koje dijele jednake ciljeve kao Društvo, ł sudjelovanje u izradi prijedloga, odnosno davanje mišljenja o prijedlozima zakona, uredbi, pravilnika, planova, programa, smjernica, preporuka, standarda i drugih akata koji se odnose na podruþje djelatnosti Društva, ł promicanje volonterizma te ukljuþivanje javnosti u zaštitarske i istraživaþke programe i projekte. ýlanak 8.

Rad Društva je javan. Javnost rada Društvo ostvaruje na naþine utvrÿene ovim Statutom, poimence: 1. pravodobnim izvješüivanjem þlanstva o radu Društva i znaþajnim dogaÿajima pisanim izvješüima, elektronskim putem, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan naþin 2. javnim priopüavanjem putem tiskanih i elektroniþkih medija te na drugi prikladan naþin. III ýLANSTVO ýlanak 9. (1) ýlanom Društva može postati svaka poslovno sposobna fiziþka i pravna osoba koja prihvati Statut i program rada Društva. (2) ýlanom Društva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograniþenom poslovnom sposobnošüu, ali bez prava odluþivanja u tijelima Udruge. (3) Iznimno zaslužni pojedinci koji su naroþitim zalaganjem doprinijeli radu Društva i/ili istraživanju, oþuvanju i zaštiti vodozemaca i gmazova mogu biti imenovani poþasnim þlanovima Društva. Poþasni þlanovi društva imenuju se doživotno i osloboÿeni su plaüanja þlanarine. ýlanak 10. (1) ýlanom Društva postaje se podnošenjem pismene pristupnice koja sadrži izjavu o poznavanju i prihvaüanju Statuta i drugih dokumenata koje donese Upravni odbor. (2) Upravni odbor odobrava þlanstvo koje postaje pravovaljano nakon uplaüivanja þlanarine. (3) ýlanovi Društva upisuju se u registar þlanova.

ýlanak 11. Upravni odbor odreÿuje a Skupština Društva potvrÿuje godišnji iznos þlanarine kao i kolektivne þlanarine za pravne osobe. ýlanarina se odreÿuje i plaüa za godinu dana. ýlanak 12. (1) Prava i obveze þlana Društva su: ł da bude obaviješten o radu Društva, ł da bira i bude biran u tijela Društva, ł plaüanje þlanarine, ł bavljenje aktivnostima Društva i sudjelovanje u organizaciji i realizaciji programa rada Društva, ł þuvanje i podizanje ugleda Društva, þuvanje materijalnih dobara i izvršenje preuzetih obveza. (2) Pravna osoba izvršava þlanske obveze i ostvaruje svoja prava posredstvom jednog predstavnika. ýlanak 13. (1) ýlanstvo u Društvu prestaje: ł dragovoljnim istupom, ł neplaüanjem þlanarine; Upravni odbor u pojedinaþnim sluþajevima može odobriti oslobaÿanje od plaüanja þlanarine za tekuüu godinu, ł iskljuþenjem zbog nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Društvu. (2) Odluku o iskljuþenju þlana iz Društva u sluþaju nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Društvu donosi Nadzorni odbor, a na prijedlog bilo kojeg þlana društva. Iskljuþeni þlan ima pravo u roku od petnaest dana, raþunajuüi od dana dostave odluke, podnijeti žalbu Skupštini Društva. Skupština je dužna riješiti žalbu na prvom slijedeüem zasjedanju. Odluka Skupštine Društva o iskljuþenju je konaþna. IV UDRUŽIVANJE I USTROJSTVO UDRUGE ýlanak 14. (1) Društvo se može udružiti u saveze udruga i u meÿunarodne udruge. Odluku o udruživanju donosi Upravni odbor a potvrÿuje Skupština Društva. (2) Društvo suraÿuje sa srodnim organizacijama i institucijama na nacionalnoj i meÿunarodnoj razini radi ostvarivanja ciljeva Društva. ýlanak 15. Radi obavljanja struþnih, administrativnih, financijskih i drugih poslova Društvo može sa struþnim osobama sklapati ugovore o radu ili ugovore o djelu, ovisno o vrsti, obimu i trajanju posla. 8

ýlanak 16. (1) Društvo može osnovati svoje podružnice u pojedinim regijama Republike Hrvatske ukoliko u njima postoji najmanje tri graÿana zainteresiranih za podruþje istraživanja i zaštite vodozemaca i gmazova Hrvatske ili ukoliko je rad na odreÿenom podruþju izuzetno obiman, toliko da se osnivanjem podružnica olakšava rad Društva. (2) Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor. Podružnice nemaju pravnu osobnost. V UPRAVLJANJE UDRUGOM I TIJELA UDRUGE ýlanak 17. ýlanovi Društva upravljaju Društvom neposredno na Skupštini i preko izabanih predstavnika u drugim tijelima Društva. ýlanak 18. (1) Tijela Društva su: ł Skupština ł Predsjednik ł Dopredsjednik ł Upravni odbor (UO u daljnjem tekstu) ł Nadzorni odbor (NO u daljnjem tekstu) (2) Za svoj rad Predsjednik, Dopredsjednik, UO i NO odgovaraju Skupštini, a Predsjednik i Dopredsjednik i UO. ýlanak 19. (1) ýlan UO i NO koji ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno zakonu, Statutu ili šteti ugledu Društva može biti opozvan. Odluku o opozivu donosi Skupština sukladno þlanku 24. ovog Statuta. Skupština se mora sazvati u roku od 14 dana od dana podnošenja zahtjeva za opoziv. Na istoj sjednici na kojoj se odluþuje o opozivu Skupština bira novog þlana UO i NO, þiji mandat teþe do isteka mandata prethodnog þlana. U sluþaju opoziva cijelog UO ili NO, Skupštini mora biti prisutna natpoloviþna veüina svih þlanova. (2) ýlan UO ili NO može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran, s tim da je dužan obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

SKUPŠTINA ýlanak 20. Skupština je najviše tijelo upravljanja Društvom. Skupštinu saþinjavaju svi þlanovi Društva. ýlanak 21. (1) Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake dvije godine. (2) Sjednice Skupštine saziva UO na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju Skupštine utvrÿuje se dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice. (3) UO je dužan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži najmanje 20% þlanova Društva. U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su obavezni predložiti dnevni red sjednice. Ako UO ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 3. ovoga þlanka, sazvati üe je predlagatelj (odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice). ýlanak 22. (1) Skupštini predsjedava Predsjednik Društva. U odsutnosti Predsjednika i Dopredsjednika, Skupština üe na poþetku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja üe predsjedavati sjednicom. (2) O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno þuva u arhivi Društva. ýlanak 23. (1) Skupština odluþuje pravovaljano ako je nazoþna natpoloviþna veüina svih þlanova Skupštine, a odluke donosi veüinom glasova nazoþnih þlanova, ako Statutom nije odreÿena posebna veüina. Ukoliko Skupštini ne prisustvuje natpoloviþna veüina þlanova, nakon þekanja od 30 minuta odluke donose prisutni þlanovi, ali ih mora biti prisutno najmanje 8. Statut Društva donosi Skupština veüinom glasova ukupnog broja þlanova Skupštine Društva nakon provedene rasprave. ýlanak 24. Skupština Društva: ł utvrÿuje smjernice razvitka i djelovanja Društva, ł donosi i mijenja Statut Društva na prijedlog UO, ł utvrÿuje program rada i financijski plan za slijedeüu godinu, ł donosi druge akte i odluke vezane za rad Društva, ł bira i razrješuje dužnosti UO i NO, ł razmatra i usvaja izvješüa o radu Društva, 10

ł ł ł ł ł

daje smjernice za rad Društva, odluþuje o žalbama þlanova na odluke o iskljuþenju iz Društva, odluþuje o žalbama na rad Društva ili tijela Društva, odluþuje o prestanku rada Društva, obavlja i druge poslove odreÿene zakonom ili Statutom. PREDSJEDNIK ýlanak 25.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Društva. Predsjednika Društva bira i imenuje Skupština na mandat od dvije godine. Predsjednik Društva ujedno je i þlan skupštine te þlan UO. ýlanak 26. Predsjednik: ł upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, opüim aktima Udruge te odlukama Skupštine, UO i NO, ł zastupa Društvo, ł rukovodi radom Skupštine Društva, ł rukovodi radom Upravnog odbora, ł podnosi izvješüe o radu i poslovanju Društva Skupštini Društva, ł promovira interese i programe Društva, ł obavlja i druge poslove predviÿene Statutom i drugim opüim aktima Društva. ýlanak 27. U sluþaju da Predsjednik ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno Statutu, ili šteti ugledu Udruge, Skupština donosi odluku o opozivu sukladno s þlankom 19. ovog Statuta. DOPREDSJEDNIK ýlanak 28. Dopredsjednik Društva bira se na mandat od dvije godine. Dopredsjednik Društva ujedno je i þlan Skupštine te þlan UO. ýlanak 29. Dopredsjednik pomaže Predsjedniku Društva u ostvarenju rada i ciljeva Društva. U sluþaju sprijeþenosti Predsjednika, Dopredsjednik preuzima njegove dužnosti.

TAJNIK ýlanak 30. Tajnika Društva bira Skupština na mandat od dvije godine za obavljanje pojedinih struþno-administrativnih poslova u Društvu. Tajnik Društva vodi registar þlanova. UPRAVNI ODBOR ýlanak 31. (1) UO sastoji se od 5 þlanova, meÿu kojima su Predsjednik, Dopredsjednik, Tajnik i dva þlana Društva. (2) UO bira Skupština Društva na mandat od dvije godine. (3) U sluþaju ostavke þlana UO njegovog zamjenika imenuju preostali þlanovi UO, ali on ostaje na funkciji sve do potvrÿivanja mandata novog þlana od strane Skupštine. UO odluþuje natpoloviþnom veüinom svih þlanova UO. ýlanak 32. Upravni odbor: ł upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, opüim aktima Društva te odlukama Skupštine ł utvrÿuje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skupštini na razmatranje i prihvaüanje, ł brine o izvršenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupštine Društva, ł izraÿuje prijedlog financijskog plana, ł kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Društva, ł donosi odluke o isplatama veüim od 20% godišnjeg obraþuna Društva, ł odluþuje o promjeni adrese Društva, ł odluþuje o izboru fiziþkih i/ili pravnih osoba kojima üe se povjeriti obavljanje struþnih, administrativno-raþunovodstvenih i drugi poslova za Društvo, ł predlaže poþasne þlanove Društva, ł odluþuje o suradnji Duštva sa srodnim organizacijama, ł osniva podružnice, ł imenuje komisije i sliþna tijela prema potrebi, te im odreÿuje zadatke, ł brine se o upoznavanju javnosti s radom Skupštine Društva, ł obavlja i druge poslove predviÿene ovim Statutom. ýlanak 33. Sjednice UO po potrebi sazivaju þlanovi UO. Sjednice se sazivaju dostavljanjem poziva elektroniþkom poštom i/ili na drugi naþin. UO odluþuje veüinom svih þlanova UO. 12

ýlanak 34. Ako je bilo koji þlan UO ujedno i zaposlenik Društva nema pravo glasa u odlukama vezanim uz njegov radni odnos (poput vlastitog zapošljavanja i otpuštanja, iznosa plaüe, ocjene rada i sl.). NADZORNI ODBOR ýlanak 35. Nadzorni odbor broji tri þlana, a bira ih Skupština na mandat od dvije godine. ýlan NO mora biti þlan Društva. ýlan NO ne može istovremeno biti i þlan UO kao ni zaposlenik Društva. Nadzorni odbor: ł nadgleda rad Društva, ł kontrolira poštivanje Statuta, ł kontrolira provoÿenje Programa rada, ł nadzire financijsko poslovanje te godišnji izvještaj, ł donosi odluke o iskljuþenju þlanova Društva, ł o svom radu izvještava Skupštinu. Predsjednika NO biraju þlanovi izmeÿu sebe. Sve odluke jednoglasno.

donosi

IZVRŠNA TIJELA UDRUGE ýlanak 36. Kako bi Društvo realiziralo ciljeve sukladne statutu, UO formira izvršna tijela Udruge. UO odreÿuje pravila djelovanja izvršnih tijela Društva i imenuje njihove voditelje. Ukoliko je potrebno, UO imenuje sve þlanove izvršnih tijela. Izvršna tijela Udruge se formiraju po potrebi, odlukom UO, i mogu biti: - odbor za zaštitu prirode - znanstveno-struþni odbor - uredništvo þasopisa Društva - odbor za edukaciju - razliþite komisije - radne skupine - koordinator aktivnosti - voditelj projekta - direktor Društva

Ured Društva ýlanak 37. Ured Društva je profesionalno izvršno tijelo Društva. Sastoji se od svih zaposlenih djelatnika Društva. U svom djelovanju je u potpunosti podreÿen Direktoru. Direktor Društva ýlanak 38. Direktor je zaposlenik Društva na kojega Predsjednik prenosi operativno voÿenje aktivnosti Društva. Direktora imenuje i vodi UO na mandat od 2 godine. Ista osoba može više puta za redom biti birana na funkciju Direktora. Direktor: - vodi Ured Društva i zaposlenike Društva, - odgovara za zakonitost djelovanja i poslovanja Društva, - izvršava obaveze koje mu zadaje UO, - skrbi za realizaciju odluka UO, - u suglasnosti s UO prihvaüa kadrovske odluke u vezi Društva, - izvještava Predsjednika i UO o rezultatima djelovanja Društva. ýlanak 39. Društvo provodi aktivnosti u skladu sa ciljevima iz þlanka 6. i djelatnostima iz þlanka 7. Aktivnosti mogu predlagati svi þlanovi, a prihvaüa ih Upravni odbor veüinom glasova svih þlanova Upravnog odbora.

VI IMOVINA I NAýIN STJECANJA IMOVINE ýlanak 40. Imovinu Društva þine: ł novþana sredstva, ł pokretnine, ł nekretnine, ł druga imovinska prava. ýlanak 41. Društvo stjeþe imovinu: ł od þlanarine, ł od dotacija iz Državnog proraþuna te proraþuna regionalnih i lokalnih samouprava, ł od sredstava državnih i meÿunarodnih fondova i organizacija, ł obavljanjem dopuštenih djelatnosti, ł od dobrovoljnih priloga, donacija i sponzorstava, ł iz drugih izvora u skladu sa zakonom. ýlanak 42. Udruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Prihod koji Društvo ostvari obavljanjem dopuštene djelatnosti ili od svoje imovine, Društvo üe koristiti za obavljanje i unapreÿenje svojih djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi. VII PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE ýlanak 43. (1) Društvo prestaje postojati u sluþajevima predviÿenim zakonom. (2) U sluþaju prestanka postojanja Društva preostala imovina üe pripasti pravnom slijedniku kojeg üe izabrati Upravni odbor, a koji üe postupati povezano sa ciljevima u þlanku 6. ovog Statuta. (3) U sluþaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Društva dvotreüinskom veüinom glasova od ukupnog broja þlanova Skupštine Društva. VIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ýlanak 44. Tumaþenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Društva. Tumaþenje drugih akata Društva daje Upravni odbor Društva. 15

ýlanak 45. Stupanjem ovog Statuta na snagu prestaje važiti Statut donešen 8. lipnja 2006. godine te izmjene i dopune Statuta donešene 15. svibnja 2008. i 21. lipnja 2010. U Zagrebu, 12. srpnja 2011. godine Predsjednik Društva Marija Kuljeriü

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla HHD - Hyla Croatian Herpetological Society - Hyla 1. Breznička 5a, 10000 Zagreb Tel: 095 9050736 info@hhdhyla.hr, www.hhdhyla.hr Račun: Zagrebačka banka d.o.o. 2360000-1101622534

U Zagrebu, 29.06.2012.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA Prisutni članovi: Kuljerić Marija Jelić Dušan Hlavati Dina Horvatić Berislav Cesarec Roman Karaica Bojan Jeran Nina Brčić-Kostić Krunoslav Lauš Boris Kolarić Ana

Kapelj Sven Karaica Dean Jelić Mišel Lončar Mila Svoboda Petra Zadravec Mario Zadravec Mladen Ostali: Baskiera Senka Lisičić Duje

Dnevni red: 1. 2. 3. 4.

Financijski izvještaj za 2011. god. Aktualni projekti i aktivnosti te prijave na natječaje Izbor Upravnog odbora te Nadzornog odbora Razno

Napomena: Na skupštini je ostvaren potrebni kvorum za donošenje odluka po Dnevnom redu.

Ad.1 Izneseno je Financijsko izvješće za 2011. godinu. U 2011. godinu ušlo se s 105.664,00 kn na računu a završilo se s 107.591,00 kn. Dio sredstava na računu s 31.12.2011. su unaprijed uplaćeni iznosi za aktivnosti u 2012. godini. Ukupni priljevi iznosili su 143.174,00 kn a odljevi 141.247,00 kn. Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 108.930,00 kn a rashodi 97.961,00 kn. Prihodi po kategorijama iznose: ugovori s JU: 22.826,00 kn donacije iz državnog proračuna: 32.000,00 kn donacije iz proračuna JL/RS: 27.500,00 kn donacije ostalih pravnih osoba: 21.000,00 kn prodaja roba (ZH i dr.): 442,00 kn donacije građana: 2.988,00 kn članarine: 1.550,00 kn Rashodi po kategorijama iznose: za zaposlenika: 39.576,00 kn za usluge – uklj. računovodstvo, poštarine i ostalo: 5.870,00 kn bankovne usluge: 1.764,00 kn uredski materijal i porema, sitni inventar: 10.256,00 kn naknade članovima za obavljanje aktivnosti (tereni i ostalo): 34.938,00 kn rashodi amortizacije: 2.224,00 kn Financijski izvještaj za 2011. godinu je prihvaćen. Ad.2 Iznesen je pregled projekata i aktivnosti čija je provedba u tijeku te aktualnih natječaja. Aktivni projekti: Istraživanje i zaštita čovječje ribice (Proteus anguinus) – osigurana sredstva od: Zoological Society of London (10.000 GBP), MAVA-Fondation pour la Nature (64.000 EUR), MBZ Conservation Fund (8.000 USD); osigurana sredstva do 10.08.2013. Lokve život na kršu (Zadarska županija) – osigurana sredstva od: Zaklade Adris (21.000 kn), JU za zaštitu prirode Zadarske županije (10.000 kn), Zadarske županije (5.000 kn), Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (40% utrošenih sredstava, do 34.800 kn); projekt traje do prosinca 2012. Istraživanje herpetofaune rta Kamenjak – JU Kamenjak (10.000 kn) Istraživanje herpetofaune Slavonsko-brodske županije - DZZP (4.000 kn) Istraživanje Ablepharus kitaibelii – JU Papuk (17.000 kn) Istraživanje Mauremys rivulata na području Dubrovačko-neretvanske županije – JU DZŽ (30.000 kn) Zmije u gradovima: ◦ dobiveno 6.000 kn od Splitsko-dalmatinske županije za provedbu "zmijskog

telefona" na području Splita i okolice, za provedbu je zadužen Stjepan Mekinić ◦ Mladenu su se javili vatrogasci iz Poreča, voljni platiti da im se održi edukacija o “hendlanju” zmija te da njihovi kolege iz ostalih postaja imaju istu situaciju. Također, čeka se da Sunčica javi kontakt vatrogasaca iz Rijeke kako bi se eventualno i kod njih nešto slično dogovorilo. završeni projekti su (preostaje još samo predaja finalnog izvještaja): Lokve ekološke mreže Krapinsko-zagorske županije i Skriveni svijet-Natura 2000 Aktualne prijave na natječaje (u tijeku je ocjenjivanje projektnih prijava): "Roads are (not) barriers" – tema su vodozemci i promet, ◦ HHD-Hyla je partner u prijavi, partnerstvo s IUCN-om (prijavitelj) i BIOM-om (partner), ◦ prijavljeno na IPA TAIB – natječaj za udruge u zaštiti prirode i okoliša ◦ projekt je prošao prvi krug prijave, u tijeku je izrada detaljne projektne prijave "Krš Kupe" – integrirano i održivo upravljanje gornjeg toka rijeke Kupe, speleološki objekti, studije vodenih staništa prema određenim faunističkim skupinama, analiza parametara vode i sedimenta, ilegalna odlagališta otpada; ◦ "naš" dio: čovječja ribica, žuti mukač i veliki vodenjak ◦ prijavljeno na IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija ◦ u tijeku je procjena projektnih prijava "Western Balkans CSOs network monitoring and advocating for nature conservation" – mreža za zaštitu prirode ◦ IUCN je glavni prijavitelj + 10 partnera (Nizozemska, Njemačka, HrvatskaBIOM, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Island) ◦ Hyla je suradnik na projektu ◦ prijavljeno na EU natječaj: Civil Society Facility - Partnership Programmes for Civil Society Organisations (CSOs) - Support to regional thematic networks ◦ u tijeku je procjena prvog kruga prijava U pripremi je prijava na natječaj Nacionalne zaklade za civilno društvo za pripremu projekata (tehnička/logistička pomoć pri izradi projekata) za slijedeće ideje: održivo korištenje voda u Hrvatskoj i Hercegovini – za prijavu na MAVA fondaciju projekt za istraživanje krša – za prijavu na FP7 natječaj EU Trenutno su zaposlene 3 osobe: Dušan Jelić na puno radno vrijeme za projekt Proteus; Marija Kuljerić i Ivona Burić svaka na pola radnog vremena za provedbu projekata i aktivnosti te za administraciju. Obaviješteno je članstvo da je mreža udruga u istraživanju i zaštiti prirode osnovana pod imenom "Institut za biološku raznolikost" (HIB). Mrežu su osnovale slijedeće udruge: HHD-Hyla, BIOM, Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, Hrvatsko mirmekološko društvo. U tijeku je sređivanje papirologije – pečat, otvaranje žiro-računa. Predstavnici HHD-Hyla su Dušan Jelić (predsjednik HIB-a) i Marija Kuljerić (član NO HIB-a).

Ad.3 Upravni i Nadzorni odbori u slijedećem sastavu: UO: Marija Kuljerić (predsjednica), Ivona Burić (dopredsjednica), Mila Lončar (tajnica), Boris Lauš, Petra Svoboda; NO: Dragica Šalamon, Olga Jovanović, Ivan Budinski izabrani su u 2010. godini (izborna skupština od 21.06.2010.) te im u 2012. godini istječe mandat. Navedeni članovi odbora razrješuju se svojih dužnosti. Za nove članove Upravnog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Boris Lauš; Ivona Burić; Marija Kuljerić; Mila Lončar; Petra Svoboda Predloženi članovi se slažu s nominacijama. Novi Upravni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova). Za nove članove Nadzornog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Dragica Šalamon Krunoslav Brčić-Kostić Dean Karaica Predloženi članovi se slažu s nominacijama te je novi Nadzorni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova). Za Predsjednika Društva predložen je Boris Lauš (slaže se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan. Za Dopredsjednicu Društva predložena je Ivona Burić (slaže se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 17 glasova za od 17 prisutnih članova (kandidatkinja nije prisutna, telefonskim putem je izjavila da se slaže s nominacijom). Za Tajnicu Društva predložena je Marija Kuljerić (slaže se s nominacijom)- prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan. Ad.4 Dogovoreno je da se ozbiljnije krene u osnivanje podružnica udruge kako bi se dodatno decentraliziralo djelovanje – najaktualnija područja su Dalmacija (Marija Kuljerić i Stjepan Mekinić) te Slavonija (Tomislav Bogdanović i Mišel Jelić). Također se postavilo pitanje da li bi se mogla osnovati podružnica u BiH s obzirom na sve veću suradnju s herpetolozima u toj zemlji. Treba se raspitati da li je i kako zakonski to moguće. Strani državljani kao članovi HHD-Hyla: upit da li mogu biti, u raspravi se komentiralo da se ne vidi razloga da ne bi mogli, potrebno dodatno provjeriti.

Zapisničar:

Ovjerovitelj zapisnika:

Boris Lauš

Marija Kuljerić

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa

DUŠAN JELIû & DEAN KARAICA

State Institute for Nature Protection, Trg Mažuraniüa 5, 10 000 Zagreb, Croatia

Croatian Herpetological Society HYLA, Raduþka 15, 10 000 Zagreb, Croatia

Corresponding author: DUŠAN JELIû, State Institute for Nature Protection, Trg Mažuraniüa 5, 10 000 Zagreb, jeliü.dusan@gmail.com

SUMMARY: With this paper the authors wanted to gather more information about the presence of reptilian and amphibian species in the area of lower Una River and its surroundings. For this purpose field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four separate occasions in 2009. Here we present the list of 10 amphibian species (plus one klepton) and 7 reptile species recorded during the course of our study. 11 of these, all together 18 taxa, are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category according to the Croatian Nature Protection Act. Key words: Amphibia, Reptilia, herpetofauna, Una River, protection, conservation

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SAŽETAK: S ovim radom autori su željeli prikupiti više informacija o prisutnosti vodozemaca i gmazova na širem podruþju donjeg toka rijeke Une. U tu svrhu tokom 2009. godine provedena su iscrpna terenska istraživanja u obliku aktivnog pretraživanja terena na pogodnim staništima. Ovdje donosimo popis 10 vrsta vodozemaca (plus jedan “klepton”) i 7 vrsta gmazova zabilježenih tijekom našeg istraživanja. 11 od njih nalazi se u kategoriji strogo zaštiüenih, a sedam u kategoriji zaštiüenih svojti prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske. Kljuþne rijeþi: vodozemci, gmazovi, herpetofauna, Una, zaštita

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

INTRODUCTION

River Una has a total length of 212 km and it flows through Croatia and Bosnia and Herzegovina. The Una spring, also known as Vrelo Une, is located at the north-eastern slopes of the Stražbenica Mountain in Croatia and represents one of the deepest explored springs in Croatia (~ 205 m deep).

In its upper parts it is a fast flowing river with mountain

characteristics, but in its lower course it becomes a large lowland river which joins river Sava, as its right tributary, at the town of Jasenovac (Bognar 2005). Moderate continental climate of the area along the Una River is characterized by mild summers with the highest precipitation period from August to December (Table 1.). The most prominent and interesting geomorphological characteristics (beside numerous rapids, cascades and waterfalls) of the rivers longitudinal profile are calcareous sinter small barriers (the most numerous), sinter riverbeds and calcareous sinter caves and islets inhabited by higher, even forest vegetation (Bognar 2005). Typical vegetation of the mentioned area are mesophyllous sessile oak and hornbeam forests (Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), while by the mouth of the river Una and its lower course alluvial forests with black alder (Alnion glutinosae Malcuit 1929) as well as alluvial willow and poplar forests (Salicion albae Soó 1930 and Populion albae Br.-Bl. 1931) prevail (Boršiü et al. 2012). Whole area of Central Croatia is in climatic sense a kind of transitional area, where a strong influence of the general climatic circulation, characteristic for these geographical latitudes, is present, but it is also strongly influenced by the large Panonic lowlands on one side and high mountains of the Alps and Dinarids on the other side. Mentioned mountains also weaken the

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

influence of the warm climate coming from the Atlantic ocean and Adriatic sea (CrkvenĂžiĂź et al., 1974).

Table 1. Climate data for Hrvatska Kostajnica, which represents the climate conditions in the area along the Una River, as part of Central Croatia; Meteorological and Hydrological Service 1998-2008. Tablica 1. Klimatski podatci za Hrvatsku Kostajnicu, koja predstavlja klimatske uvijete podruĂžja istraĹživanja uz donje dijelove rijeke Une, kao dijela srediĹĄnje Hrvatske; DHMZ 1998-2008

Month January February March April May June July August September October November December Â&#x2122;; x

Average air temperature (Â°C) 0,5 2,5 6,5 11,2 15,8 19,4 20,7 20,2 15 11,4 5,9 1 x

Precipitation (mm) 73,5 60,4 69,3 97,2 74,8 87,2 79,7 90,6 126,3 85,8 99,9 91,6

Una water level (cm) 247,3 250,6 297,8 291,1 174,3 155,7 86,5 84,3 169,5 174 252,2 263,4

Â&#x2122; = 1036,4

Â&#x2122; =2446,6

The data about reptile and amphibian species presence, for the research area and surrounding areas, is only scarcely represented in most of the previous publications (Rossler 1904, Karaman 1921, PavletiĂź 1964, Schneider-Jacoby & Ern 1993) and the data for the usual continental species do not exist. Most of the authors just cite occasional findings or samples deposited in museum collections. Rossler (1904) was the first to mention the finding of the Vipera ammodytes by Mr. OmĂžikus somewhere around Srb (upper Una area in Lika, Croatia). Later both Karaman (1921) and PavletiĂź (1964) mention the samples of Natrix natrix and Podarcis muralis from Kostajnica, deposited in the Croatian natural History Museum in 25

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Zagreb, but no precise data is given. These two samples actually represent the only literature data present for our precise research area. Schneider-Jacoby & Ern (1993) in their book present nine usual species of herpetofauna occurring in Lonjsko polje Nature Park, and this species are expected in our research area as well.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

MATERIALS AND METHODS With this study the authors wanted to remedy the deficiency of data for the Una River area by gathering information about the presence and precise localities for any reptilian and amphibian species commonly found in the continental region of Croatia. For this purpose field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four separate occasions (08. April, 11. - 12. May, 01. June and 15. June 2009.) during which 20 different localities along the Una River course from Jasenovac to Dvor (Fig 1.) were checked. Two persons on average conducted the search. The goal was to find species which were never recorded and to confirm the occurrence of the species already mentioned in the available and published data sets covering the nearest localities to the Una River area.

Figure 1. Distribution map of the 20 different localities along the course of the lower Una River Slika 1. Raspored 20 istra탑ivanih postaja uz donji dio rijeke Une

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

RESULTS This study summarizes the current knowledge of the herpetofauna of the Una River area. During our research 10 amphibian (plus one klepton species) and 7 reptile species has been recorded (Table 2.) out of which 11 species are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category. Two of the recorded species, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) and Hyla arborea (Linnaeus, 1758), are listed in the Red Book of Amphibians and Reptiles of Croatia as Nearly threatened while the Dice snake, Natrix tessellata (Laurenti, 1768) is considered data deficient species (Janev-Hutinec et al. 2006).

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Table 2. List of the recorded amphibian and reptile species along the course of the lower Una River. Tablica 2. Popis zabilježenih vrsta vodozemaca i gmazova na podruþju istraživanja uz donji dio rijeke Une Bombinatoridae

Bombina bombina

Bufonidae

Bufo bufo

Hylidae

Hyla arborea Rana dalmatina

ANURA

Rana arvalis

AMPHIBIA

Rana temporaria Ranidae Pelophylax lessonae Pelophylax kl. esculentus* Pelophylax ridibundus Salamandra salamandra URODELA (CAUDATA)

Salamandridae Ichthyosaura alpestris Anguidae

SAURIA

Anguis fragilis Lacerta viridis

Lacertidae Podarcis muralis Natrix natrix

REPTILIA Colubridae

Natrix tessellata

SERPENTES Zamenis longissimus

TESTUDINES

Viperidae

Vipera ammodytes**

Emydidae

Emys orbicularis

*the klepton species (a hybrid of Pelophylax lessonae and Pelophylax ridibundus species) ** Vukušiü I. (pers. comm.) - additional confirmation of this species is needed

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SPECIES ACCOUNT

Amphibians Bombina bombina (Linnaeus, 1761) – Fire-bellied Toad * The first record of this species can be found in the report from the Croatian Natural History Museum dating from 1985, that indicates a find near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park), created by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü (Kobašliü, 2002). Subsequently, Schneider-Jacoby and Ern (1993) indicate the existence of the Bombina genera at the nearby area of Lonjsko polje Nature Park. Our research during 2009 confirmed the existence of Bombina genera in the area of Una River. The Fire-bellied Toad was recorded by us near the Una River in the Kladnik canal as well as in the canal at Tanac locality by two separate investigators.

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) – Yellow-bellied Toad ** As is for the previous species from the same genera, the first record of the Yellow-bellied Toad near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from Croatian Natural History Museum dating from 1985, created by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü (Kobašliü, 2002). Our field research in the area of the Una River did not confirm the occurrence of this species.

Bufo bufo (Linnaeus, 1758) – Common Toad * In spite of being very common in the continental region of Croatia only one record, from the report of Schneider-Jacoby and Ern (1993), of the Common Toad for the broader area around the Una River exists. 30

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Our research in 2009 confirmed the occurrence of this species. There was small number of tadpoles observed in Hrvatska Kostajnica (Ribiþki dom, area near the Una River).

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) – European Tree Frog * For the Tree Frog species there is none published or recorded data for the area which we are referring (Una River and its banks). Nonetheless our research has revealed the occurrence of this species in the three different localities along the coast of the Una River. At Duduniüi locality three tadpoles were observed while in Hrvatska Kostajnica two adult individuals of this species were heard. In addition to the mentioned localities two adult individuals were observed at the third, Tanac locality.

Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) – Common Spadefoot ** The only record of Common Spadefoot in the area of Jasenovac (and Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from the Croatian Natural History Museum made by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü (Kobašliü, 2002) but our research did not confirm the occurrence of this particular species in the area of the Una River.

Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) – Marsh Frog * Previous data about the occurrence of the Marsh Frog in the area of our research does not exist. Despite the mentioned fact our field research detected the occurrence of this species in eight different localities along the Una River (Divuša, Donji Dobrotin, Dubica, Hrvatska Kostajnica, the road between the Rosulje and Jukiüi village, Tanac, Šuplji kamen, Struga Banijska). The adult individuals were found at all mentioned localities with the obvious habitat differences (canal which flows in the Una River – Dubica; fish ponds near the Una River in Hrvatska Kostajnica (Ribiþki dom); pool of water created by digging earth for the

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

house foundations - the road between the Rosulje and Jukiüi village; stream – Struga Banijska). Couple of juveniles were observed at Divuše locality and a large number of tadpoles were recorded in the pool of water nonintentionally created by digging the foundations for a house (the road between the Rosulje and Jukiüi village).

Pelophylax lessonae (Camerano, 1882) – Pool Frog * This species was recorded in 1985 by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü (Kobašliü, 2002) at the area of Jasenovac, Krapje, Dol and Lonjsko polje Nature Park. Schneider-Jacoby and Ern (1993) in their report also mark the occurrence of this species in the area of Lonjsko polje. During our research in 2009 we confirmed the occurrence of this species by observing only one adult individual at the Hrvatska Kostajnica (Kuljani) locality.

Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758) – Edible Frog * Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü recorded this klepton species in their report for the Croatian Nature History Museum in 1985 for the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac but no other references exist for this species in the area of Una River. Our team observed this klepton species during the field work in 2009 at Žutica (Lonjsko polje Nature Park) locality confirming the previously mentioned find. Despite the fact that this area is quite near the Una River we recommend that the occurrence of this species in the area along the Una River should be confirmed with additional observations.

Rana arvalis (Nilsson, 1842) – Moor Frog * The only two records of Moor Frog was made by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü (Kobašliü, 2002) in 1985 at the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac and Schneider-Jacoby and Ern (1993) at the area of Lonjsko polje Nature Park . Our finding of the

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

adult individual at Tanac locality during the field research in 2009 only confirms the occurrence of this species along the Una River which passes near the already mentioned areas. Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) – Agile Frog * Agile Frog was recorded in the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac by Jalžiü, Kuþiniü and Peroviü in their 1985 report for Croatian Nature History Museum. During our field research in 2009 we observed adult individuals at Kladnik, Žutica and Tanac localities. At Kladnik and Žutica localities individuals were located in flood canals.

Rana temporaria (Linnaeus, 1758) – Common Frog * For this particular amphibian species there is no available data that indicates its presence in the area of Una River. Nonetheless we were able to observe one individual in the grass along the coast of the Una River near Dubica locality during our field research in 2009.

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) – Fire Salamander * Although a very common species in the continental part of Croatia no data concerning the existence of this species in the area along the Una River is available. During our field research in 2009 we observed larvae and an adult dead individual at four different localities. Most of the larvae in small water bodies (puddles) in Duduniüi and in the concreted spring Šuplji kamen. The rest of the larvae were found in the Struga Banijska stream, which was rather polluted. One adult individual was found dead on the gravel road in Duduniüi and one living adult was recorded in Hrvatska Kostajnica.

Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) – Alpine Newt * Published data or any kind of available data which could confirm the occurrence of this species in the area of our research (near the Una River) do not exist. During our research in 33

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

2009 we observed a great number of adult individuals and larvae at the spring Šuplji kamen. They were found in the canal near the road. It is interesting to note that we found 25 males and 20 females at this locality in one day (11th of May 2009). Triturus (Lissotriton) vulgaris (Linnaeus, 1758) – Smooth Newt ** According to the previous data available to us this species was found and recorded in the report of Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the Lonjsko polje Nature Park area. Despite the fact that this area is geographically near to our research area we did not confirm the occurrence of the Smooth Newt along the coastal region of Una River.

Reptiles

Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) – Slow Worm * The occurrence of Slow Worm was not recorded for the area along the Una River and no data of this species for the mentioned area of our research exist. We recorded the first data on this species during our research in 2009. Three adult dead individuals were found (thrown from the bridge into the shallow water) at Dubica near Una River. The second observation was at Javornik.

Coronella austriaca (Laurenti, 1768) – Smooth Snake ** Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded this species for the area of Lonjsko polje Natural Park. Even though it is geographically close we did not confirm the occurrence of this species in the area along the Una River during our field research in 2009.

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – European Pond Turtle *

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

There is one record of this species in the Lonjsko polje Nature Park made by SchneiderJacoby and Ern (1993) which is geographically close to our area of research. The occurrence of this species was confirmed by our field research during 2009 when we observed one juvenile individual at Donji Dobrotin and one adult female at Divuše. The juvenile was found along the edge of the stream while the adult female was found in the shallow water along the bank of the Una River.

Podarcis muralis (Laurenti, 1768) – Wall Lizard * Pavletiü (1964) mentions the record of Wall Lizard being found at Kostajnica and Divuša localities dating from the 1911 (25th July 1911). A decade after there is another observation of this species by Karaman (1921) at Kostajnica locality. During our field research in 2009 we observed many individuals of this species at eight different localities along the Una River (Kuljani, Hrvatska Kostajnica, spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska, Dubica, Divuša, Tanac, Duduniüi).

Lacetra viridis (Laurenti, 1768) – European Green Lizard * Data on the presence of this species of lizard does not exist but our field research during 2009 revealed its presence at 11 different localities (Jukiüi, Javornik, Unþani, Donji Dobrotin, Duduniüi, Hrvatska Kostajnica, Kukljani, road between Rosulje and Jukiüi village, Divuše, spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska) along the Una River. In total nine adult and three subadult individuals were observed at the listed localities.

Natrix natrix (Linnaeus, 1758) – Grass Snake * The Grass Snake (more accurately Natrix natrix persa) species is mentioned by Pavletiü (1964) in the report of Croatian Natural History Museum to be found in Kostajnica locality in 35

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

1902. Karaman (1921) also observed this species at the same locality. In addition to the mentioned records Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded the occurrence of both Natrix natrix helvetica and persa subspecies at Lonjsko polje Nature Park with the description of localities as being in the lowland areas near Sava river. Our research during 2009 confirmed the existence of Natrix natrix species at the area along the Una River. Nine individuals were found in canals by the road and in the Una River itself at three different localities (Hrvatska Kostajnica, spring at Šuplji kamen and Tanac).

Natrix tessellata (Laurenti, 1768) – Dice Snake * There is only one record of this species inhabiting the nearest area to the Una River made by Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the area of Lonjsko polje Nature Park. During 2009 field research we observed 10 adult individuals of which one was found dead on the road at Struga Banijska locality. If we include a previously mentioned locality, individuals were found at nine different localities (Jukiüi, Dvor, Unþani, Divuša – near the stream ýatlan, Dubica, Hrvatska Kostajnica, spring at Šuplji kamen, Struga Banijska and Tanac).

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – Nose-horned Viper ** Rossler (1904) and Pavletiü (1964) mention the finding of the Nose-horned Viper by Omþikus at the Srb locality (upper Una area). Besides that there is no other published or other known data which can confirm the occurrence of this venomous snake at the area of our research or Una River in whole. We must note that except the potentially highly subjective information from Vukušiü I. (the “Elektra” driver), who claims that he ran over one individual, we do not have any substantial evidence to confirm the occurrence of this species in the area along the Una River because during our research in 2009 we did not observe individuals which would

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

indicate otherwise. All of local people claim that Nose-horned Viper is common in the area and authors found a lot of suitable habitats during the survey.

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) â&#x20AC;&#x201C; Aesculapian Snake * This usual and very dispersed snake species in Croatia does not have any previous record in the available publications and unpublished data which would imply its occurrence at the area along the Una River. In contrast to this fact our field research during 2009 revealed the presence of this species along the Una River area. In total six individuals were found from which three of them were found dead and one was a juvenile individual. The largest dead individual found was 1,5 m long. All of the individuals were found at four different localities (Javornik, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Kuljani).

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

DISCUSSION From the data we have gathered during our study of the Una River area it can be noted that 11 amphibian taxa and seven reptile species were found while five more species are known only from the literature data. Earlier authors for this area mention records of B. variegata, P. fuscus, T. (Lissotriton) vulgaris, C. austriaca, V. ammodytes with which the total number of recorded species changes to 22 (plus one klepton – P. kl esculentus). We must note that most of these literature data are at least 19 years old which is a considerable time difference and may be one of the causes why some species were not found during our survey but are listed in some records. The example of this is the record of the Nose-horned Viper species which has been mentioned by two authors, Rossler (1904) and Pavletiü (1964) who were citing the same find (from 01.06.1899) but was not confirmed by us during our survey. Despite the fact that we obtained the information from the driver who confirms that he found a DOR individual, the bias for this information cannot be neglected. Nevertheless, authors believe that this species indeed inhabits the area along the Una River because of quite large amount of preferred habitats. We have a very similar situation with the Smooth snake which was just recorded by Schneider –Jacoby and Ern (1993) in the area adjacent to the Una River area, wetlands of Lonjsko polje. Because this species is common in the continental region of Croatia (author’s personal observations) we can suspect that this species is present in the surveyed area. Authors believe that both of these snake species can be confirmed in the Una River area with frequent field surveys. Pelobates fuscus and Lissotriton vulgaris are recorded for the adjacent Lonjsko polje area only once in 1985 and 1993, respectively. During our survey of the Una River area we did not encounter individuals of this two species which are common in the eastern continental part of Croatia, Slavonija (author’s personal observation). 38

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

When we consider all of the species which occurrence we did not confirm, the possibility of specific herpetofauna species list for the Una River area seems plausible. Nevertheless the possibility of finding these â&#x20AC;&#x153;missingâ&#x20AC;&#x153; species is viable and additional field research should be conducted to verify the list of amphibian and reptile species reported in this paper.

Canalization of smaller tributaries which flow in the Una River and the destruction of old armlets and ponds which Una River creates in the flood periods are the main causes of concern and threaten the local herpetofauna species. Because the river is relatively cold, fast flowing and rich in fish the river itself is not the best place for the reproduction of amphibians. Amphibians are particularly sensitive to pollution caused by industrial and public canalization which guide waste waters directly into the river.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

CONCLUSION Despite the fact that we have records dating from the late 19th century they are very scarce and provide just the guidelines for the current herpetofauna survey of the Una River area. Trends of the population decline for any species of amphibians or reptiles cannot be known as a direct result of the missing data. Because of this fact, for the first time, this paper provides a relatively comprehensive list of the species that inhabit the area along the Una River. It is necessary to put some additional effort in researching amphibian and reptile species of this area whereby our list of species would receive further conformation and the state of particular populations would be clearer.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

REFERENCES:

Bognar, A. (2005): The Upper Part of the Una River Valley Between Martin Brod and Pritoka – Geomorphological Characteristics. Hrvatski Geografski Glasnik, 67(2): 21-38. Boršiü, I., Posavec Vukeliü, V., Alegro, A.L. (2012): Flora along the lower course of the Una river (Central Croatia) . Natura Croatica, 21(1): 1-20. Janev-Hutinec, B., Kleteþki, E., Lazar, B., Podnar Lešiü, M., Skejiü, J., Tadiü, Z.,. Tvrtkoviü, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, DZZP. 95 pp. Karaman, S. ( 1921): Beiträge zur Herpetologie von Jugoslavien. Glasn.Hrv. prir.dr. XXXIII: 194-209. Kobašliü, A. (2002): Rasprostranjenost vodozemaca Hrvatske prema podacima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Diplomski rad. PMF, Zagreb. Pavletiü, J. (1964): Amphibia i Reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu. Hrv. narod.zool. muz. 4: 1-37. Rössler, E. (1904): Popis reptilian i amfibija hrvatske faune koji su prispjeli "narodnom zoološkom muzeju" u Zagrebu do koncagodine 1900 [Verzeichnis der Reptilien und Amphibien der kroatischen Fauna, welchean das zoologische Nationalmuseum in Zagreb bis zum Schluss des Jahres 1900 eingesendetwurden]. Glasnik Hrvatskoga narovoslovnog društva 15: 221-224 Schneider-Jacoby, M. & Ern, H. (1993): Park prirode Lonjskopolje. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 42-43

STUDENT PAPER SUMMARY

Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Croatia, vesna.zlatar@gmail.com Supervisor: Dr. MILORAD MRAKOVýIû, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 04.07.2004., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

During 2002, twenty two days were spent collecting data in the Nature Park "Žumberak – Samoborsko gorje". The aims were to identify the sites suitable for breeding of Amhibians as well as Amphibian species present. A total of 45 sites and 10 Amphibian species were recorded. Sites have been divided in 4 habitat types: naturally formed ponds, artifically contained ponds (i.e. walled), watering pond for cattle and small temporary ponds. Habitat selection of each species were compared based on their presence in each of these categories. Each species was also investigated regarding their activity on breeding sites and the presence of the species depending on the altitude. The similarity between 14 systematically observed sites has been calculated by Sörensen index of similarity.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 42-43

STUDENT PAPER SUMMARY

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Hrvatska, vesna.zlatar@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 04.07.2004., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Tijekom 2002. godine na podruþju Parka prirode "Žumberak – Samoborsko gorje" obavljena su 22 terenska dana, kako bi se utvrdili lokaliteti pogodni za razmnožavanje vodozemaca te vrste vodozemaca koje na njima dolaze. Ukupno je zabilježeno 45 lokaliteta i 10 vrsta vodozemaca. Lokaliteti su razvrstani u 4 tipa staništa: lokve, zidane lokve, pojila i privremene lokvice. Na osnovu te podijele usporeÿivana je prisutnost i brojnost te odabir staništa pojedinih vrsta vodozemaca. Takoÿer su usporeÿivana razdoblja aktivnosti pojedinih vrsta na mrijestilištima te prisutnost vrsta u ovisnosti o nadmorskoj visini istraživanih lokaliteta. Sörensenovim indeksom sliþnosti brojþano su odreÿene sliþnosti izmeÿu 14 sustavno promatranih lokaliteta.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 44-45

STUDENT PAPER SUMMARY

Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia

Student: DUŠAN JELIû, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Croatia, jelic.dusan@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. LJILJANA TOMOVIû, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia Date and place: 16.4.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The Karst Viper is known to appear in Croatia on five isolated localities: Southern Velebit, Poštak, Dinara, Troglav and Kamešnica mountains. All five of these localities make just 9% of the presently known Karst Viper distribution area on the Balkan Peninsula, while a much bigger proportion of its distribution area is located in Bosnia and Herzegovina and Montenegro. The whole distribution area of this taxon is spread over mountainous regions of 6 countries, witch makes the regional cooperation even more necessary for the Karst Viper protection. In this Graduation Thesis we discuss the rediscovery of the Karst Viper in the southern parts of Velebit mountain after 109 years, and a newly discovered locality on the mountain Poštak. The Karst Viper in Croatia favors high-mountain dry grasslands, on southern and southeastern exposures, at altitudes from 1100 to 1900 m above the see level.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 44-45

STUDENT PAPER SUMMARY

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj

Student: DUŠAN JELIû, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, jelic.dusan@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. LJILJANA TOMOVIû, Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija Datum i mjesto: 16.4.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Planinski žutokrug poznata je trenutno u Hrvatskoj sa ukupno pet odvojenih lokaliteta: južni Velebit, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica. Ovih pet lokaliteta þini tek nešto manje od 9% areala ove svojte, dok najveüi dio areala þine planine Bosne i Hercegovine. ýitav areal rasprostire se preko teritorija 6 država i regionalna suradnja na istraživanjima i zaštiti su neophodni za opstanak planinskog žutokruga. Ovim radom opisuje se ponovni nalaz planinskog žutokruga na južnom Velebitu nakon punih 109 godina, te otkriüe posve novog lokaliteta na planini Poštak. Planinski žutokrug u Hrvatskoj preferira visoko-planinske suhe travnjake, J i JI ekspozicije, na visinama izmeÿu 1100 i 1900m nadmorske visine.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 46-47

STUDENT PAPER SUMMARY

Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Croatia, jskoton@gmail.com Supervisor: Dr. GORDANA LACKOVIû-VENTURIN, Assoc. Prof, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 15.7.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

During the period from March 4th until April 23rd 2008 we studied 24 specimens of fire salamander (Salamandra salamandra L.) cough in the Park Maksimir in Zagreb. We removed third toe of the hind limb and released animals at the site.The purpose of the study was to determine an average age, age of sexual maturity of fire salamander on still unknown research site in the park Maksimir. Also, we wanted to compare methods for making histological sections and establish reliable procedure for age determination by skeletochronology. We compared two methods of tissue cutting, in paraffin blocks and with frozen samples in cryostat. We also compared two types of dyeing, dyeing with hemalaun eosin and Ehrlich hematoxylin. Results showed that the oldest individual was 19 years old and the youngest was 6 years old. Sexual maturity is reached by the age of 4 to 6 years. The best method for making histological sections approved to be cutting samples on cryostat and dyeing with Ehrlich hematoxylin. For statistically correct age determination of population this method should be provided on bigger sample, with same percentage of both sexes during the whole year. With our analysis we demonstrate that skeletochronology is a good method for aging fire salamander, and that is applicable on fingers so there is no need to sacrifice animals.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 46-47

STUDENT PAPER SUMMARY

Odreÿivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, jskoton@gmail.com Voditelj: Dr. sc. GORDANA LACKOVIû-VENTURIN, izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 15.7.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Na podruþju parka Maksimir u Zagrebu, u razdoblju od 4. 3. do 23. 4.2008. godine uhvaüene su 24 jedinke pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.). Svakoj od njih je odrezan treüi prst stražnje noge, a životinje su odmah puštene. Cilj istraživanja je bio odrediti starost jedinki i vrijeme postizanja spolne zrelosti pjegavih daždevnjaka na dosad još neistraženom podruþju parka Maksimir. Osim toga, željelo se usporediti metode prilikom izrade histoloških preparata i dobiti pouzdan postupak za odreÿivanje starosti metodom skeletokronologije. Usporedile su se metode rezanja parafinskih blokova i metoda rezanja tkiva u kriostatu. Takoÿer su se usporedila dva naþina bojenja, hemalaun eozinom i Ehrlichovim hematoksilinom. Rezultati istraživanja su pokazali da je najstarija jedinka imala 19 godina, a najmlaÿa 6 godina. Spolna zrelost jedinki nastupa u dobi od 4 do 6 godina života. Najbolja metoda za izradu histoloških preparata utvrdilo se da je bila rezanje tkiva na kriostatu te bojenje Ehrlichovim hematoksilinom. Za statistiþki ispravnu procjenu dobne strukture populacije potrebno je metodu primijeniti na veüem broju uzoraka, uzorkovati životinje razliþite veliþine i pritom obuhvatiti jedinke oba spola. Ovim radom se pokazalo kako je skeletokronologija dobra metoda za odreÿivanje individualne starosti jedinki pjegavog daždevnjaka koja se može primjenjivati na þlancima prstiju i na taj naþin sprijeþiti žrtvovanje jedinki.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 48-49

STUDENT PAPER SUMMARY

Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia

Student: KRISTINA 媒AVLOVI没, Biology Student Association, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia, kikidgrejtest@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOV媒I没, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. IVANA BUJ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 15.7.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Green frogs were sampled in the Bjelovarsko-Bilogorska district during the May of 2007. P. kl. esculentus complex is formed by two species (P. ridibundus and P. lessonae) along with their hybrid P. kl. esculentus. In this complex they show complicated relationships among taxons, which are not fully explained. The aim of this graduation thesis is to show morphological and genetical relationships inside the complex. Five morphometrical features were measured and put in seven ratios. Analysis of allozyme for three enzymes (aspartate aminotransferase, phosphoglucomutase and lactate dehydrogenase) were made by gel electrophoresis. All investigations have confirmed the difference between species and sexes, while the hybrid forms showed intermediate features. Parental species differ in four morphological features: size and shape of metatarsal tubercule, length of the hind leg and stomach coloration. Hybrid form have showed more similarity to P. lessonae species because of existance on the same locality. Parental species are genetically different and hybrid forms have intermediate genetical features. Gene introgression was found only in hybrid forms. We detected transfer of alleles typical for parental species in gonads of hybrids. The alleles of both parental species were found in their gonads. The alleles typical for P. ridibundus species were the most present alleles in females and in hybrid males were found more alleles typical for P. lessonae.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 48-49

STUDENT PAPER SUMMARY

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske

Student: KRISTINA ýAVLOVIû, Udruga studenata biologije BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Voditelji: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. IVANA BUJ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 15.7.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Istraživanje kompleksa zelenih žaba provedeno je tijekom svibnja 2007. godine na podruþju Bjelovarsko-Bilogorske županije. Istraživane su dvije vrste Pelophylax ridibundus i P. lessonae, te njihov hibrid P. kl. esculentus. Zajedno oni þine P. kl. esculentus kompleks koji pokazuje komplicirane odnose unutar taksona, koji još nisu potpuno razjašnjeni. Cilj ovog diplomskog rada bio je prikazati morfološke i genetiþke odnose unutar kompleksa. Mjereno je 5 morfometrijskih znaþajki te su oni stavljeni u 7 meÿusobnih odnosa. Analiza alozima je raÿena na principu gel elektroforeze za 3 enzima, a to su aspartat aminotransferaza, fosfoglukomutaza te laktat dehidrogenaza. Na svim razinama istraživanja je ustanovljeno da postoje razlike izmeÿu vrsta i spolova te da hibridi pokazuju prijelazna obilježja za sve znaþajke. Morfološki se roditeljske vrste razlikuju u 4 obilježja i to su veliþina i oblik metatarzalne kvržice, dužina stražnje noge te boja trbuha. Hibridni oblik je u izvanjskim karakteristikama pokazao sliþnost s vrstom P. lessonae što je posljedica obitavanja na zajedniþkom staništu. Genetiþki su vrste razliþite, a hibrid pokazuje intermedijarna obilježja. Genska introgresija je pronaÿena samo u hibridnih oblika. U gonadama hibrida potvrÿen je prijenos alela tipiþnih za roditeljske vrste. U gonadama su prisutni aleli od obje roditeljske vrste. U ženki prevladavaju aleli tipiþni za P. ridibundus, dok u mužjaka ima više onih tipiþnih za vrstu P. lessonae. 49

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 50-51

MASTER THESIS SUMMARY

Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor

Student: STJEPAN MEKINIû, Gata 73, 21253 Gata, Croatia, smgata@yahoo.com Supervisor: Dr. NIKOLA TVRTKOVIû, Senior Resarch Associate, Croatian Natural History Museum, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 7.4.2010., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

According to data collected during the study period since 2000. until 2009. was found herpetofauna biodiversity in the mountain Mosor and its vertical distribution. The species richness of certain altitude belts was calculated as well as their ȕ diversity /species turnover/ by WHITTAKER (1960). I tried to explain the reasons set forth changes in the composition of fauna and to establish the boundaries of species composition. The obtained data were compared with known data for the altitudinal distribution of reptiles on mountain northern Velebit and Biokovo mountain (KRYŠTUFEK et al., 2008). When it is used in the calculation of species composition similar to Jaccard's similarity coefficient (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), and between different altitude belts in the mountains with which Mosor compared to the RUSSELL et al. (1995). Data presented in this master's work are the first systematic data on the herpetofauna of the mountain areas of Mosor.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 50-51

MASTER THESIS SUMMARY

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora

Student: STJEPAN MEKINIû, Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska, smgata@yahoo.com Voditelj: Dr. sc. NIKOLA TVRTKOVIû, viši znanstveni suradnik, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 07.04.2010., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Prema podacima sakupljenim tijekom istraživanja u razdoblju od 2000. do 2009. godine utvrÿena je bioraznolikost herpetofaune na podruþju planine Mosora i njena vertikalna rasprostranjenost. Izraþunato je bogatstvo vrstama pojedinih visinskih pojaseva, te se izraþunala njihova ȕ raznolikost /species turnover/ prema WHITTAKER (1960). Nastojali su se objasniti razlozi utvrÿenih promjena u sastavu faune te utvrditi granice promjena sastava vrsta. Dobiveni podaci su se usporeÿivali s poznatim podacima za visinsko rasprostranjenje gmazova planine sjeverni Velebit i Biokovo (KRYŠTUFEK i sur., 2008). Pri tome se koristilo izraþunavanje sliþnosti u sastavu vrsta prema Jaccard-ovom koeficijentu sliþnosti (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), a izmeÿu pojedinih visinskih pojaseva na planinama s kojima se Mosor usporeÿivao prema RUSSEL i sur. (1995). Podaci prikazani u ovom magistarskom radu prvi su sustavni podaci o herpetofauni podruþja planine Mosora.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 52-53

STUDENT PAPER SUMMARY

Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Croatia, dean.karaica@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOV媒I没, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 22.09.2011., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

We studied 84 specimen of the green frog complex (Pelophylax esculentus complex) caught in the area of Bjelovarsko-Bilogorska county, in the period from May 2nd until May 6th 2007. We isolated the stomach content and one femoral bone from each individual. The purpose of the study was to determine the content of the diet and to do the age analysis of each species within the P. esculentus complex. Also, we wanted to determine the age at maturity for each P. esculentus complex species. Results showed that all three species base their diet on the prey from the class Insecta. The youngest individuals (two years) belong to the P. kl. esculentus and P. lessonae species while the oldest individual (13 years) belongs to the P. ridibundus species. The latter species reach sexual maturity by the age of 3 to 4 years. This study highlights the differences among P. esculentus complex species.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

STUDENT PAPER SUMMARY

Str. 52-53

Ekološke znaþajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podruþja sjeverozapadne Hrvatske

Student:

DEAN

KARAICA,

Hanamanova

1c,

10000

Zagreb,

Hrvatska,

dean.karaica@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 22.09.2011., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Na podruþju Bjelovarsko-Bilogorske županije, u razdoblju od 02.05. do 06.05.2007. godine uhvaüene su jedinke zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleksa). Uzorak od 84 jedinke korišten je za izolaciju sadržaja želudca i bedrene kosti. Cilj istraživanja bio je odrediti sastav prehrane i procijeniti dob jedinki pojedine vrste P. esculentus kompleksa. Željela se utvrditi dob postizanja spolne zrelosti jedinki pojedine vrste. Odreÿivanje sastava prehrane ukljuþivalo je izolaciju i determinaciju ostataka plijena dok se za procjenu dobne strukture uzorka koristila metoda skeletokronologije. Rezultati istraživanja pokazali su da jedinke prouþavanog kompleksa svoju prehranu temelje na plijenu iz razreda Insecta. Najmlaÿe jedinke (dvije godine) pripadaju vrstama P. kl. esculentus i P. lessonae dok najstarija jedinka (13 godina) pripada vrsti P. ridibundus. Utvrÿeno je da spolna zrelost jedinki

P. kl.

esculentus i P. lessonae vrste nastupa u dobi od 3 do 4 godine života. Ovim radom istaknute su razlike izmeÿu vrsta P. esculentus kompleksa unutar promatranog uzroka.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 54-55

STUDENT PAPER SUMMARY

Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic sand morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURIû, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Croatia, ivona.burich@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. LJILJANA TOMOVIû, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia Date and place: 27.02.2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Karst viper, Vipera ursinii macrops inhabits high mountain grasslands in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Albania. It is endemic species for Balkan Dinaric mountain range. For this subspecies there are papers for ecology and distribution range. Only paper with meristic and morphological characters is when they separated subspecies. Our goal was collect data for 3 populations from 3 different localities (Velebit, Croatia; Bjelasica, Montenegro; Bistra, Macedonia) in subspecies distribution range because we wanted to see if there are some differences in meristic and morphological characters of the head. Other question was is there intrapopulation and interpopulation variability of characters. I looked and measured 247 individuals for 4 morphological and 17 meristic characters. Results show that there are statistical significant differences in some characters between populations. Most significant differences are snout to vent lenght, head width, head lenght and head height, number of apical, pileus scales and frequency of preocular scales in contact with nasal. Also there is sexual dimorphism between males and females in snout to vent lenght and number of pileus scales.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 54-55

STUDENT PAPER SUMMARY

Populacijske, meristiþke i morfometrijske znaþajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURIû, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, ivona.burich@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVýIû, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. LJILJANA TOMOVIû, Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija Datum i mjesto: 27.02.2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Planinski žutokrug, Vipera ursinii macrops nastanjuje visokoplaninske travnjake u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj gori i Albaniji. Smatra se balkanskim endemom dinarskog areala. Dosadašnji radovi za ovu podvrstu su bili vezani za rasprostranjenost i ekologiju planinskog žutokruga. Meristiþke i morfometrijske karakteristike su obraÿene samo tijekom odvajanja ove podvrste. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke iz 3 populacije sa 3 razliþita lokaliteta (Velebit, Hrvatska; Bjelasica, Crna Gora; Bistra, Makedonija) koji se nalaze unutar podruþja rasprostranjenosti podvrste kako bi vidjeli da li postoje razlike u meristiþkim i morfometrijskim karakteristikama glave. Cilj je bio vidjeti da li postoji intrapopulacijska i interpopulacijska varijabilnost navedenih karakteristika. Ukupno sam pregledala i premjerila 247 jedinki planinskog žutokruga. U obzir sam uzela 4 morfometrijske karakteristike i 17 meristiþkih karakteristika glave. Pokazala sam da postoje statistiþki znaþajne razlike izmeÿu populacija u sljedeüim karakteristikama: ukupna duljina tijela, širina, duljina i visina glave, broj apikalnih, pileusnih ljuska i uþestalosti dodirivanja preokularne i nazalne ljuske. Takoÿer postoji spolni dimorfizam kod mužjaka i ženki u ukupnoj duljini tijela i broju pileusnih ljusaka.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature protection

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radiüa 202, Šemovci, 48350 Ĉurÿevac, Croatia, kudeljnjak.martina@gmail.com Supervisors: Dr. INES RADANOVIû, Asoc. Prof., University of Zagreb, Faculty of ScienceDivision of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia DUŠAN JELIû, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 08.03.2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The crises of biodiversity is one of the most important crises today. To be effective, education about the state of the environment should be directed to the entire public, all socialcategories and age. Studies indicate children' s education as a priority. Unfortunately, today there is a loss of connectin with nature, and virtual media occupies a prominent place in the lives of children. In highlighting the crises of bidiversity the most common media information are about charismatic species. In this way, less popular organisms are ignored. The research objectives were: to assess how environmental education enables children to knowledge of local species and the need for their protection; to assess how the media affect on knowledge of bidiversity; compare knowledge and attitudes of children from urban and rural areas; to assess attitudes related to the population of snakes as an example negative public image. The study was conducted on students sixth grade and second grade of high school. The polling represented different regions of Croatia, cities and small towns. Below are some of the more significant results. Students in a much large percentage recognized photographs of the most 56

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

exotic animals, as opposed to domestic animal species. They also belive that exotic species need priority protection. The attitude of the students toward snakes is extremely negative, regardless of the sex of the students. Studied samples of the textbooks contains too few articles related to the nature protection, as well as the studied magazines.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

Znanje i stavovi uþenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radiüa 202, Šemovci, 48350 Ĉurÿevac, Hrvatska, kudeljnjak.martina@gmail.com Voditelji: Dr. sc. INES RADANOVIû, izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska DUŠAN JELIû, Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 08.03.2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Kriza biološke raznolikosti jedna je od najznaþajnijih kriza današnjice. Da bi bilo djelotvorno, obrazovanje o stanju okoliša treba usmjeriti na þitavu javnost, svih socijalnih kategorija i dobi. Studije ukazuju na djecu kao prioritet obrazovanja. Nažalost, danas dolazi do gubitka veze s prirodom te virtualni mediji zauzimaju istaknuto mjesto u životima djece. Isticanje krize biološke raznolikosti medijima najraširenije je informacijama o karizmatiþnim vrstama. One, iako izvan stvarnog okruženja djece, þesto se smatraju najugroženijim vrstama. Na taj su naþin zanemareni drugi ugroženi, nepopularni organizmi. Ciljevi istraživanja bili su: procijeniti kako obrazovanje o okolišu omoguüuje djeci poznavanje lokalnih vrsta te razvijanje svijesti o potrebi njihove zaštite; procijeniti kako mediji utjeþu na poznavanje biološke raznolikosti; usporediti znanje i stavove djece iz ruralnih i urbanih sredina; ocijeniti stavove vezane uz populacije zmija, primjera negativne slike javnosti te utvrditi naþine suzbijanja predrasuda. Istraživanje je provoÿeno na djeci, uþenicima šestih razreda osnovne te drugih razreda srednje škole. Anketiranjem su zastupljene razliþite regije RH, gradovi i mala 58

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

mjesta. U nastavku su navedeni neki od znaþajnijih rezultata istraživanja. Naime, uþenici su s fotografija u puno veüem postotku prepoznali veüinu egzotiþnih životinja, za razliku od domaüih životinjskih vrsta. Takoÿer smatraju da su egzotiþne vrste prioritetne za potrebu zaštite. Stav je anketiranih uþenika prema zmijama izrazito negativan, bez obzira na spol uþenika. Prouþeni uzorak udžbenika sadrži premalo þlanaka vezanih uz zaštitu prirode, isto kao i prouþeni þasopisi.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 60-61

STUDENT PAPER SUMMARY

The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology, microhabitat preferences and thermoregulation

Student: IGOR VILAJ, Braüe Radiüa 25, 42209 Sraþinec, Croatia, vilaj22@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVIýIû, Assoc. Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Roosevelt square 6, 10000 Zagreb, Croatia DUŠAN JELIû, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Croatia Thesis accepted: 21 June 2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The Adder, Vipera berus (Linnaeus, 1785) is the most widespread and also the northernmost distributed terrestrial snake species in the world. In Croatia, there are two subspecies of the adder in three separate populations. Field work was conducted on two different localities in Croatia: Okuje (Turopolje, river Sava Valley; V. b. bosniensis) and Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). The monitoring was conducted by Capture – Mark – Recapture method during a four year period in Okuje (2009 – 2012), and a three year period in Begovo Razdolje (2009 – 2011). The main goals of this study were to determine if there are intrapopulation or interpopulation similarities or differences in microhabitat preferences, thermoregulation, daily or yearly activity period, gender structure of population and meristic characteristics. We collected 106 adders (50 from Begovo Razdolje and 56 from Okuje). The analyses have shown that there are statistically significant differences between the two populations in head length, head height and weight. The individuals from Okuje prefer a closed type of microhabitat, unlike individuals from Begovo Razdolje that prefer an opened type of microhabitat. In both populations, there are differences in the gender structure, and thermoregulation which is sex and colour morph dependent. In Okuje, Adders begin their activity period in March as opposed to individuals from Begovo Razdolje whose activity period begins in June.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 60-61

STUDENT PAPER SUMMARY

Riÿovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija

Student: IGOR VILAJ, Braüe Radiüa 25, 42209 Sraþinec, Croatia, vilaj22@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVIýIû, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska DUŠAN JELIû, Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Brezniþka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska Rad prihvaüen: 21. lipnja 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematiþki fakultet, Sveuþilište u Zagrebu

Riÿovka, Vipera berus (Linnaeus, 1785) je najšire, a ujedno i najsjevernije rasprostranjena terestriþka vrsta zmije u svijetu. U Hrvatskoj nalazimo dvije podvrste u tri odvojene populacije. Terenska istraživanja provedena su na dva razliþita lokaliteta u Hrvatskoj: Okuje (Turopolje, dolina rijeke Save; V. b. bosniensis) i Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). Monitoring vrste proveden je Capture – Mark – Recapture metodom tokom þetiri godine u Okuju (2009. - 2012.), odnosno tri godine u Begovom Razdolju (2009. - 2011.). Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li interpopulacijske i intrapopulacijske sliþnosti i razlike u odabiru mikrostaništa, termoregulaciji, dnevnoj i godišnjoj aktivnosti, spolnoj strukturi te analiziranim meristiþkim karakteristikama. Analizirani uzorak obuhvaüao je ukupno 106 jedinki (50 iz Begovog Razdolja, 56 iz Okuja). Utvrÿeno je da postoje statistiþki znaþajne razlike u duljini i visini glave te tjelesnoj težini jedinki. Jedinke riÿovke u Okuju preferiraju zatvoreni tip, a jedinke u Begovom Razdolju otvoreni tip mikrostaništa. U obje populacije postoji razlika u spolnoj strukturi te termoregulaciji prema spolu i tipu obojenja. U Okuju riÿovke poþinju svoju aktivnost u mjesecu ožujku, a u Begovom Razdolju u mjesecu lipnju.

Upute autorima Rukopisi

moraju

biti

dostavljeni

iskljuþivo

elektronskom

obliku

(na

e-mail:

jelic.dusan@gmail.com), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu MS-

Word, font Times New Roman veliþine slova 12, bez fusnota, s dvostrukim proredom na A4 (210 x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti numerirane u donjem desnom kutu. Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljedeüe: naslov rada (podebljan); ime(na) autora (SMALL

CAPS);

adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte

autora za korespondenciju (veliþine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna sinteza istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus, 1758 (Squamata, Lacertidae). - Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje). - Kratko priopüenje - opüenito manje od þetiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao kontinuirani tekst sa sažetakom na poþetku s najviše 150 rijeþi. - Slikovno priopüenje - izvješüe o zanimljivim nalazima uhvaüenim na fotografiji i objašnjeno s najviše 150 rijeþi teksta. Moguüe je objaviti jednu ili više fotografija. - Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o odreÿenoj vrsti (treba ukljuþiti distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature) Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, SMALL CAPS na sljedeüi naþin: (PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). Literatura koja se u tekstu navodi zajedno treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaüena za tisak. Imena osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru: “(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora. Imena þasopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti.

Literaturu citirajte na sljedeüi naþin: HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. HUEY, R. B. & PIANKA, E. R., (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In HUEY, R. B.,. PIANKA, E. R., SCHOENER T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijeþnja 2010.

Svaki rad pregledati üe 1-2 nezavisna recenzenta.

Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada

IME PREZIME1, IME PREZIME *2 1

Ime institucije, Raduþka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš.mail@mail.hr 2

Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SAŽETAK: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 rijeþi, treba objediniti kljuþne rezultate i zakljuþke. Takoÿer treba ukljuþiti þetiri do pet kljuþnih rijeþi. Kljuþne rijeþi: þetiri, pet, kljuþna rijeþ, ukljuþen

UVOD U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logiþkom podlogom, svrhom i konkretnim ciljevima rada. Oþekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI

METODE

Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehniþki opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se radi o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Takoÿer, spremite,

priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koristeüi naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr. Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff). Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristeüi Times New Roman font, veliþina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i grafikona pišu se ispod, centrirano poravnata. Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10) kratak,

kratak (cm) kratak (kg)

no dostatno razumljiv

NS 1

NS2

NS 3

prvi

16.69a

15.18b

15.95

14.83

SPSV2 drugi

14.97

treüi

15.94

15.92 a

15.23

kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 1 2 a,b NS – Naslov stupca; Standardna pogreška srednje vrijednosti; = P<0.01.

0.31

14.29

0.22

2.66

0.22

RASPRAVA Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se baviti znaþenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Takoÿer bi trebalo ukljuþiti kako üe rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o predstavljenom organizmu ili staništu.

LITERATURA Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiþu financiranja istraživanja.

Author Guidelines Manuscripts must be submitted in electronic version only (on jelic.dusan@gmail.com), as well as the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed throughout in letter quality with font size 12, Times New Roman, without footnotes, double spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner. For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper (bold); name(s) of the author(s) (in Small caps); address of the Institution where the work was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is concise but also an informative synthesis of the study. - Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods, results, discussion and references (see example manuscript below). - Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous text, preceded by an abstract of no more than 150 words. - Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum 150 words of text. It is possible to publish one or more photographs. - Species summary – summary of currently known data about certain species (should include distribution, ecology, behavior and literature overview) Cited sources should written in Small caps and referred to as follows: (PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). References cited together in the text should be arranged chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references. References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names of persons who provided unpublished information should be cited as follows: “(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author under References and date of publication at the same author. Journal and series names have to be spelled out fully.

Use the following format for references section: HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. HUEY, R. B. & PIANKA, E. R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E. R., Schoener T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.

Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME1, NAME SURNAME*2 1

AffiliationName, RaduĂžka 15, 10000 Zagreb, Croatia, your.mail@mail.hr 2

AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included. Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here. References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your

illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff). Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of pictures and graphs are written underneath, centre aligned. Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about model organism or habitat.

REFERENCES Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS Acknowledgements and any additional information concerning research grants.

WZ s/> /^WhE: s E: WKW/^EK' >/^d -

WŽƉŝƐŶĞ ůŝƐƚŽǀĞ ŝƐƉƵŶũĂǀĂƚŝ ƉŽ ƉŽǀƌĂƚŬƵ Ɛ ƚĞƌĞŶĂ Ͳ ƉƌĞƉŝƐĂƚŝ ƉŽĚĂƚŬĞ ŝǌ ƚĞƌĞŶƐŬĞ ďŝůũĞǎŶŝĐĞ͘ WŽƉŝƐŶĞ ůŝƐƚŽǀĞ ƚƌĞďĂ ŝƐƉƵŶũĂǀĂƚŝ ƚĂŬŽ ĚĂ ũĞĚĂŶ ůŝƐƚ ƉƌĞĚƐƚĂǀůũĂ ƐĂŵŽ ũĞĚĂŶ ůŽŬĂůŝƚĞƚ ŝ ƐĂŵŽ ũĞĚĂŶ ĚĂŶ ŽƉĂǎĂŶũĂ ƚŽŐ ůŽŬĂůŝƚĞƚĂ͘ dĂŬŽĜĞƌ͕ ĂŬŽ ƐĞ ŽďŝůĂǌŝ ũĞĚĂŶ ǀĞđŝ ůŽŬĂůŝƚĞƚ Ɛ ǀŝƓĞ ƌĂǌůŝēŝƚŝŚ ƐƚĂŶŝƓƚĂ ƉŽǎĞůũŶŽ ũĞ ƵƉŽƚƌŝũĞďŝƚŝ ǀŝƓĞ ƉŽƉŝƐŶŝŚ ůŝƐƚŽǀĂ͘ K s EK ƉƌŝůŽǎŝƚŝ ĨŽƚŽŐƌĂĨŝũƵ ǀƌƐƚĞ ŝǌďůŝǌĂ ŬĂŬŽ ďŝ ŵŽŐůŝ ƉŽƚǀƌĚŝƚŝ ƚŽēŶŽƐƚ ĚĞƚĞƌŵŝŶĂĐŝũĞ͘ &ŽƚŽŐƌĂĨŝũĞ ƉŽƓĂůũŝƚĞ ŬĂŽ ĚŽĚĂƚŶŝ ĂƚƚĂĐŚŵĞŶƚ Ƶ ĞͲŵĂŝů ƉŽƌƵĐŝ͘

WŽƉŝƐŶŝ ůŝƐƚŽǀŝ ƐĞ ŝƐƉƵŶũĂǀĂũƵ ŶĂ ƐůŝũĞĚĞđŝ ŶĂēŝŶ͗ hW E/: ͗ hƉŝƐĂƚŝ ǎƵƉĂŶŝũƵ Ƶ ŬŽũŽũ ƐĞ ŽĚƌĞĜĞŶŝ ůŽŬĂůŝƚĞƚ ŶĂůĂǌŝ͘ E : >/ E ^ >: ͗ hƉŝƐĂƚŝ ŶĂũďůŝǎĞ ŶĂƐĞůũĞŶŽ ŵũĞƐƚŽ͘ KW/^ >K< >/d d ͗ hƉŝƐĂƚŝ ŶĂũďůŝǎŝ ƚŽƉŽŶŝŵ ;ŶƉƌ͘ ƉůĂŶŝŶƐŬŝ ǀƌŚ͕ ƉƌŝũĞǀŽũ͕ ŶĂƐĞůũĞ͙Ϳ ƚĞ ƵĚĂůũĞŶŽƐƚ ŝ ƐŵũĞƌ ŽĚ ƚŽƉŽŶŝŵĂ͘ hƉŝƐƵũƵ ƐĞ ŚƌǀĂƚƐŬĞ ŬƌĂƚŝĐĞ ǌĂ ƐƚƌĂŶĞ ƐǀŝũĞƚĂ͘ dĂŬŽĜĞƌ ƓƚŽ ĚĞƚĂůũŶŝũĞ ŽƉŝƐĂƚŝ ůŽŬĂůŝƚĞƚ ŝ ŬĂŬŽ ĚŽđŝ ĚŽ ŶũĞŐĂ͘ <KKZ /E d / E DKZ^< s/^/E ͗ KēŝƚĂƚŝ ŝůŝ ƉŽŵŽđƵ 'W^ ƵƌĞĜĂũĂ ŝůŝ Ɛ ŬĂƌƚĞ ƚĞ ŶĂǌŶĂēŝƚŝ ŶĂ ŬŽũŝ ŶĂēŝŶ ƐƵ ĚŽďŝǀĞŶŝ ƉŽĚĂĐŝ͘ ŬŽ ƐƵ ŬŽŽƌĚŝŶĂƚĞ ŽēŝƚĂŶĞ Ɛ ŬĂƌƚĞ ŶĂǌŶĂēŝƚŝ ŵũĞƌŝůŽ ŬĂƌƚĞ͘ KW/^ ^d E/ad ͗ WŽďůŝǎĞ ŽƉŝƐĂƚŝ ƚŝƉ ƐƚĂŶŝƓƚĂ ŶĂ ŬŽũĞŵ ƐƵ ŶĂĜĞŶĞ ũĞĚŝŶŬĞ ;ŵŽƌĨŽůŽŐŝũĂ ƐƚĂŶŝƓƚĂ͕ ǀĞŐĞƚĂĐŝũĂ͕ ƚŝƉ ƉŽĚůŽŐĞ͕ ŵŝŬƌŽƐƚĂŶŝƓƚĞ͘͘͘Ϳ͘ sZ/: D / d DW Z dhZ ͗ ĂŽŬƌƵǎŝƚŝ ǀƌĞŵĞŶƐŬĞ ƉƌŝůŝŬĞ͖ ĂŬŽ ŝŵĂƚĞ ƚĞƌŵŽŵĞƚĂƌ ƐĂ ƐŽďŽŵ ŝǌŵũĞƌŝƚŝ ƚĞŵƉ͘ ǌƌĂŬĂ ;ŵũĞƌĞŶĂ Ƶ ŚůĂĚƵ ŶĂ ŽŬŽ ϭ ŵ ŽĚ ƚůĂͿ͕ ŽĚŶŽƐŶŽ ǀŽĚĞ ;ŵũĞƌĞŶĂ Ƶ ŚůĂĚƵ͕ ŽŬŽ ϭϬ Đŵ ŝƐƉŽĚ ƉŽǀƌƓŝŶĞͿ Ͳ ŽǀŝƐŶŽ Ž ƐƚĂŶŝƓƚƵ ƉŽũĞĚŝŶĞ ǀƌƐƚĞ͘ &KdK͗ WƌŝůŽǎŝƚŝ ĨŽƚŽŐƌĂĨŝũƵ ŶĂůĂǌĂ͘ hƉŝƐĂƚŝ ŶĂǌŝǀ ƉƌŝůŽǎĞŶŽŐ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂ͘ sZ^d ͗ hƉŝƐĂƚŝ ŝŵĞ ǀƌƐƚĞ ƚĞ ďƌŽũ ũĞĚŝŶŬŝ Ƶ ŽĚŐŽǀĂƌĂũƵđŝ ƐƚƵƉĂĐ͕ ƵƉŝƐĂƚŝ ŝ ƐƉŽů ĂŬŽ ũĞ ƉŽǌŶĂƚ ;:hs ʹ ĚŽ ϭ ŐŽĚŝŶĞ ƐƚĂƌŽƐƚŝ͖ ^ ʹ ƐƵďĂĚƵůƚŶĞ ũĞĚŝŶŬĞ͕ ǀŝƓĞ ŽĚ ϭ ŐŽĚŝŶĞ ƐƚĂƌŽƐƚŝ͖ ʹ ŽĚƌĂƐůĞ͕ ƐƉŽůŶŽ ǌƌĞůĞ ũĞĚŝŶŬĞ͖ ĂŬŽ ũĞ ƉŽǌŶĂƚ ƐƉŽů ƵƉŝƐĂƚŝ D Ͳ ŵƵǎũĂŬ ŝͬŝůŝ & Ͳ ǎĞŶŬĂͿ͘ ŬŽ ƐƚĞ ƉƌŽŶĂƓůŝ ƵŐŝŶƵůĞ ũĞĚŝŶŬĞ ŶŽƌŵĂůŶŽ ŝŚ ƵƉŝƓŝƚĞ ŝ ƉŽĚ ƌƵďƌŝŬƵ E WKD E ŶĂǀĞĚŝƚĞ ĚĂ ƐƵ ƵŐŝŶƵůĞ͘ EĂ ŬƌĂũƵ ůŝƐƚĂ ŶĂůĂǌŝ ƐĞ ƉƌŽƐƚŽƌ ǌĂ ƵƉŝƐŝǀĂŶũĞ ƉŽĚĂƚĂŬĂ ŽƐŽďĞ ŬŽũĂ ũĞ ŝƐƉƵŶŝůĂ ƉŽƉŝƐŶŝ ůŝƐƚ͘ /ƐƉƵŶũĞŶĞ ƉŽƉŝƐŶĞ ůŝƐƚŽǀĞ ƐůĂƚŝ ŶĂ͗ - ĞͲŵĂŝů͗ ŚǇůĂΛŚǇůĂ͘Śƌ ŝůŝ - ƉŽƓƚŽŵ͗ ,ƌǀĂƚƐŬŽ ŚĞƌƉĞƚŽůŽƓŬŽ ĚƌƵƓƚǀŽ Ͳ ,ǇůĂ ZĂĚƵēŬĂ ϭϱ ϭϬϬϬϬ ĂŐƌĞď

, ZW dK& hE Ͳ WKW/^E/ >/^d hW E/: ͗ E : >/ E ^ >: ͗ KW/^ >K< >/d d ͗

<KKZ /E d ͗ y z 'W^ < Zd E D͘ s/^/E ͗ KW/^ ^d E/ad ͗

sZ/: D ͗ ƐƵŶēĂŶŽ ƉŽůƵŽďůĂēŶŽ ŽďůĂēŶŽ ƐƵŚŽ ǀůĂǎŶŽ ŬŝƓĂ ŵŝƌŶŽ ůĂŐĂŶŝ ǀũĞƚĂƌ ǀũĞƚƌŽǀŝƚŽ dǌƌĂŬ͗ dǀŽĚĂ͗

dhD͗ ^ d͗

&KdK Ͳ ŶĂǌŝǀ ĚĂƚŽƚĞŬĞ͗

sZ^d

ŵƌŝũĞƐƚ ŝůŝ ũĂũĂ

ůŝēŝŶŬĞ

:hs

E WKD E

/D / WZ /D ͗ d > &KE / Z ^ ͗ Ͳ D />͗

, ZW dK& hE Ͳ WKW/^E/ >/^d hW E/: ͗ Z^< E : >/ E ^ >: ͗ Z ' ͕ W <Kad E KW/^ >K< >/d d ͗ ϯϲϬ ŵ / ŽĚ ǀƌŚĂ ďƌĚĂ ĞůŝŶŬĞ͕ ŶĞƉŽƐƌĞĚŶŽ Ƶǌ ĐĞƐƚƵ WĂŬŽƓƚĂŶĞͲ ƌĂŐĞ ;ƐĂ ƐƚƌĂŶĞ ƉƌĞŵĂ sƌĂŶƐŬŽŵ ũĞǌĞƌƵͿ

<KKZ /E d ͗ y ϱϱϰϯϭϱϬ z ϰϴϲϭϭϭϱ 'W^ < Zd ϭ͗ϭϬϬ͘ϬϬϬ E D͘ s/^/E ͗ ϭϬ ŵ KW/^ ^d E/ad ͗ EŝƐŬĂ ŵĂŬŝũĂ ŚƌĂƐƚĂ ĐƌŶŝŬĞ͕ Ƶǌ ĐĞƐƚƵ͘ DŝŬƌŽƐƚĂŶŝƓƚĞ͗ ŶĂŬƵƉŝŶĞ ŬĂŵĞŶũĂ ŝƐƉŽĚ ŐƌŵůũĂ͕ ƉŽůƵƐũĞŶĂ͘

sZ/: D ͗ ƐƵŶēĂŶŽ ƉŽůƵŽďůĂēŶŽ ŽďůĂēŶŽ ƐƵŚŽ ǀůĂǎŶŽ ŬŝƓĂ ŵŝƌŶŽ ůĂŐĂŶŝ ǀũĞƚĂƌ ǀũĞƚƌŽǀŝƚŽ dǌƌĂŬ͗ ϮϱΣ dǀŽĚĂ͗ ͲͲ

dhD͗ Ϯϲ͘Ϭϱ͘ϮϬϭϭ͘ ^ d͗ ϭϲ͗ϭϱ Ͳ ϭϲ͗ϯϬ

&KdK Ͳ ŶĂǌŝǀ ĚĂƚŽƚĞŬĞ͗ ^ ϬϬϮϲϱ͘ũƉŐ͕ ^ ϬϬϮϲϳ͘ũƉŐ

sZ^d

ŵƌŝũĞƐƚ ŝůŝ ũĂũĂ

ůŝēŝŶŬĞ

W͘ ƐŝĐƵůƵƐ

,͘ ŐĞŵŽŶĞŶƐŝƐ

:hs

E WKD E

Ϯ н ϭ D

/D / WZ /D ͗ DĂƚĞ DĂƚŝđ d > &KE / Z ^ ͗ ϬϵϱͲϭϮϯϰϱϲϳ͖ sĞƐĞůĂ ƵůŝĐĂ ďď͕ ϮϯϬϬϬ ĂĚĂƌ Ͳ D />͗ ŵĂƚĞ͘ŵĂƚŝĐΛŐŵĂŝů͘ĐŽŵ

ƉƌĞŐĂǎĞŶ ŶĂ ĐĞƐƚŝ

WKW/^ sZ^d sK K D / 'D Ks h ,Zs d^<K: sK K D / /ĐŚƚŚǇŽƐĂƵƌĂ ĂůƉĞƐƚƌŝƐ Ͳ ƉůĂŶŝŶƐŬŝ ǀŽĚĞŶũĂŬ >ŝƐƐŽƚƌŝƚŽŶ ǀƵůŐĂƌŝƐ Ͳ ŵĂůŝ ǀŽĚĞŶũĂŬ dƌŝƚƵƌƵƐ ĐĂƌŶŝĨĞǆ Ͳ ǀĞůŝŬŝ ǀŽĚĞŶũĂŬ dƌŝƚƵƌƵƐ ĚŽďƌŽŐŝĐƵƐ Ͳ ĚƵŶĂǀƐŬŝ ǀŽĚĞŶũĂŬ ^ĂůĂŵĂŶĚƌĂ ĂƚƌĂ Ͳ ĐƌŶŝ ĚĂǎĚĞǀŶũĂŬ ^ĂůĂŵĂŶĚƌĂ ƐĂůĂŵĂŶĚƌĂ Ͳ ƉũĞŐĂǀŝ ĚĂǎĚĞǀŶũĂŬ WƌŽƚĞƵƐ ĂŶŐƵŝŶƵƐ Ͳ ēŽǀũĞēũĂ ƌŝďŝĐĂ ŽŵďŝŶĂ ďŽŵďŝŶĂ Ͳ ĐƌǀĞŶŝ ŵƵŬĂē ŽŵďŝŶĂ ǀĂƌŝĞŐĂƚĂ Ͳ ǎƵƚŝ ŵƵŬĂē ƵĨŽ ďƵĨŽ Ͳ ƐŵĞĜĂ ŬƌĂƐƚĂēĂ WƐĞƵĚĂƉŝĚĂůĞĂ ǀŝƌŝĚŝƐ Ͳ ǌĞůĞŶĂ ŬƌĂƐƚĂēĂ WĞůŽďĂƚĞƐ ĨƵƐĐƵƐ Ͳ ēĞƓŶũĂēĂ ,ǇůĂ ĂƌďŽƌĞĂ Ͳ ŐĂƚĂůŝŶŬĂ WĞůŽƉŚǇůĂǆ Ŭů͘ ĞƐĐƵůĞŶƚƵƐ Ͳ ũĞƐƚŝǀĂ ǌĞůĞŶĂ ǎĂďĂ WĞůŽƉŚǇůĂǆ ůĞƐƐŽŶĂĞ Ͳ ŵĂůĂ ǌĞůĞŶĂ ǎĂďĂ WĞůŽƉŚǇůĂǆ ƌŝĚŝďƵŶĚƵƐ Ͳ ǀĞůŝŬĂ ǌĞůĞŶĂ ǎĂďĂ ZĂŶĂ ĂƌǀĂůŝƐ Ͳ ŵŽēǀĂƌŶĂ ƐŵĞĜĂ ǎĂďĂ ZĂŶĂ ĚĂůŵĂƚŝŶĂ Ͳ ƓƵŵƐŬĂ ƐŵĞĜĂ ǎĂďĂ ZĂŶĂ ůĂƚĂƐƚĞŝ Ͳ ƚĂůŝũĂŶƐŬĂ ƐŵĞĜĂ ǎĂďĂ ZĂŶĂ ƚĞŵƉŽƌĂƌŝĂ Ͳ ůŝǀĂĚŶĂ ƐŵĞĜĂ ǎĂďĂ

'D Ks/ dĞƐƚƵĚŽ ŚĞƌŵĂŶŶŝ Ͳ ŬŽƉŶĞŶĂ ŬŽƌŶũĂēĂ͕ ēĂŶēĂƌĂ ŵǇƐ ŽƌďŝĐƵůĂƌŝƐ Ͳ ďĂƌƐŬĂ ŬŽƌŶũĂēĂ DĂƵƌĞŵǇƐ ƌŝǀƵůĂƚĂ Ͳ ƌŝũĞēŶĂ ŬŽƌŶũĂēĂ ĞƌŵŽĐŚĞůǇƐ ĐŽƌŝĂĐĞĂ Ͳ ƐĞĚŵŽƉƌƵŐĂ ƵƐŵŝŶũĂēĂ ĂƌĞƚƚĂ ĐĂƌĞƚƚĂ Ͳ ŐůĂǀĂƚĂ ǎĞůǀĂ ŚĞůŽŶŝĂ ŵǇĚĂƐ Ͳ ŐŽůĞŵĂ ǎĞůǀĂ ůŐǇƌŽŝĚĞƐ ŶŝŐƌŽƉƵŶĐƚĂƚƵƐ Ͳ ŵƌŬŝ ůũƵƐŬĂǀŝ ŐƵƓƚĞƌ /ďĞƌŽůĂĐĞƌƚĂ ŚŽƌǀĂƚŚŝ Ͳ ǀĞůĞďŝƚƐŬĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ ĂůŵĂƚŽůĂĐĞƌƚĂ ŽǆǇĐĞƉŚĂůĂ Ͳ ŽƓƚƌŽŐůĂǀĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ ŝŶĂƌŽůĂĐĞƌƚĂ ŵŽƐŽƌĞŶƐŝƐ Ͳ ŵŽƐŽƌƐŬĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ >ĂĐĞƌƚĂ ĂŐŝůŝƐ Ͳ ůŝǀĂĚŶĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ >ĂĐĞƌƚĂ ďŝůŝŶĞĂƚĂ Ͳ ǌĂƉĂĚŶŽ ŵĞĚŝƚĞƌĂŶƐŬŝ ǌĞůĞŵďĂđ >ĂĐĞƌƚĂ ǀŝƌŝĚŝƐ Ͳ ŽďŝēŶŝ ǌĞůĞŵďĂđ >ĂĐĞƌƚĂ ƚƌŝůŝŶĞĂƚĂ Ͳ ǀĞůŝŬŝ ǌĞůĞŵďĂđ WŽĚĂƌĐŝƐ ŵĞůŝƐĞůůĞŶƐŝƐ Ͳ ŬƌƓŬĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ WŽĚĂƌĐŝƐ ŵƵƌĂůŝƐ Ͳ ǌŝĚŶĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ WŽĚĂƌĐŝƐ ƐŝĐƵůƵƐ Ͳ ƉƌŝŵŽƌƐŬĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ ŽŽƚŽĐĂ ǀŝǀŝƉĂƌĂ Ͳ ǎŝǀŽƌŽĚŶĂ ŐƵƓƚĞƌŝĐĂ ,ĞŵŝĚĂĐƚǇůƵƐ ƚƵƌĐŝĐƵƐ Ͳ ŬƵđŶŝ ŵĂĐĂŬůŝŶ dĂƌĞŶƚŽůĂ ŵĂƵƌĞƚĂŶŝĐĂ Ͳ ǌŝĚŶŝ ŵĂĐĂŬůŝŶ ŶŐƵŝƐ ĨƌĂŐŝůŝƐ Ͳ ƐůũĞƉŝđ KƉŚŝƐĂƵƌƵƐ ĂƉŽĚƵƐ Ͳ ďůĂǀŽƌ ďůĞƉŚĂƌƵƐ ŬŝƚĂŝďĞůŝŝ Ͳ ŝǀĂŶũƐŬŝ ƌŽǀĂƓ ŽƌŽŶĞůůĂ ĂƵƐƚƌŝĂĐĂ Ͳ ƐŵƵŬƵůũĂ ŽůŝĐŚŽƉŚŝƐ ĐĂƐƉŝƵƐ Ͳ ƐŵŝēĂůŝŶĂ ůĂƉŚĞ ƋƵĂƚƵŽƌůŝŶĞĂƚĂ Ͳ ēĞƚǀĞƌŽƉƌƵŐŝ ŬƌĂǀŽƐĂƐ ,ŝĞƌŽƉŚŝƐ ŐĞŵŽŶĞŶƐŝƐ Ͳ ƓĂƌĂ ƉŽůũĂƌŝĐĂ ,ŝĞƌŽƉŚŝƐ ǀŝƌŝĚŝĨůĂǀƵƐ Ͳ ĐƌŶĂ ƉŽůũĂƌŝĐĂ DĂůƉŽůŽŶ ŝŶƐŝŐŶŝƚƵƐ Ͳ ǌŵĂũƵƌ EĂƚƌŝǆ ŶĂƚƌŝǆ Ͳ ďũĞůŽƵƓŬĂ EĂƚƌŝǆ ƚĞƐƐĞůůĂƚĂ Ͳ ƌŝďĂƌŝĐĂ WůĂƚǇĐĞƉƐ ŶĂũĂĚƵŵ Ͳ ƓŝůĂĐ͕ ƉůĂǀĞƚŶĂ ƉŽůũĂƌŝĐĂ dĞůĞƐĐŽƉƵƐ ĨĂůůĂǆ Ͳ ůũƵƚĂ ĐƌŶŽŬƌƉŝĐĂ ĂŵĞŶŝƐ ůŽŶŐŝƐƐŝŵƵƐ Ͳ ďũĞůŝĐĂ͕ ƐŬƵůĂƉŽǀĂ ǌŵŝũĂ ĂŵĞŶŝƐ ƐŝƚƵůĂ Ͳ ƉũĞŐĂǀĂ ĐƌǀĞŶŬƌƉŝĐĂ sŝƉĞƌĂ ĂŵŵŽĚǇƚĞƐ Ͳ ƉŽƐŬŽŬ sŝƉĞƌĂ ďĞƌƵƐ Ͳ ƌŝĜŽǀŬĂ sŝƉĞƌĂ ƵƌƐŝŶŝŝ Ͳ ƉůĂŶŝŶƐŬŝ ǎƵƚŽŬƌƵŐ Ύ dƌĂĐŚĞŵǇƐ ƐĐƌŝƉƚĂ Ͳ ĐƌǀĞŶŽƵŚĂ ŬŽƌŶũĂēĂ