Slatkovodna i močvarna staništa

SLATKOVODNA I MOČVARNA STANIŠTA

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla 2010.

Izdavač: Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla Idejno i grafičko rješenje: Marija Kuljerić Fotografije (osim ako nije drugačije navedeno): arhiv HHD-Hyla (Marija Kuljerić, Dušan Jelić, Dragica Šalamon, Branko Jalžić, Sunčica Strišković, Tea Šilić, Ivan Šalamon), arhiv PES PD Zagreb-Matica

Naklada: 1000 primjeraka Zagreb, 2010.

Brošura je dostupna u .pdf formatu na web stranicama društva.

HHD-Hyla, Radučka 15, Zagreb web: www.hyla.hr; e-mail: hyla@hyla.hr

HHD-Hyla bavi se istraživanjem i zaštitom vodozemaca i gmazova Hrvatske te njihovih staništa. Jedna od bitnih aktivnosti u radu društva je i edukacija te podizanje svijesti javnosti o važnosti i potrebi njihove zaštite. HHD-Hyla je članica International Union for Conservation of Nature (IUCN).

Zašto slatkovodna odnosno močvarna staništa?

Osnovni razlog je taj da je voda neophodna za život biljkama, životinjama, ljudima. Voda je sastavni dio svih živih bića, ljudsko tijelo sastoji se od 50 – 70% vode. Vodena staništa i njihova neposredna okolina su centri bioraznolikosti, vrve brojnim vrstama biljaka i životinja. Močvarna područja imaju niz različitih funkcija poput obnavljanja podzemnih voda, pročišćavanja otpadnih voda i ublažavanje poplavnih valova.

Oduvijek su imala veliku ulogu u razvoju čovječanstva stoga su se i prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama.

Osim što vodu pijemo potrebna je i za uzgoj hrane, pranje i čišćenje, proizvodnju, rekreaciju, transport.

Za normalan i zdrav život treba nam dostupna čista voda koje nažalost ima sve manje, a vodena staništa i njihov svijet su izrazito ugrožena raznim ljudskim aktivnostima. Tako je od 1900. godine nestalo više od polovice svjetskih močvarnih staništa. Zato je potrebno da se svi zajedno uključimo u očuvanje močvarnog svijeta bez kojeg život na Zemlji ne bi bio kakav ga poznajemo.

Hrvatska ima veliko bogatstvo i raznolikost močvarnih staništa, kao i značajne zalihe slatke vode. Međutim, mnoga od njih su i ugrožena onečišćenjem, isušivanjem i lošim gospodarenjem. Na svima nama je da čuvamo i ustrajemo u zaštiti staništa od kojih su mnoga jedinstvena u Europi.

1

Prikaz kruženja vode na Zemlji. Izvor U.S. Geological Survey.

Kruženje vode na Zemlji predstavlja proces kojim se voda raspoređuje između izvora i izljeva te cirkulira putem rijeka, morskih struja i atmo-sferskih gibanja. Podzemna voda drži oko 30% globalnih resursa slatke vode. Površinske slojeve koristimo u razne svrhe dok su dublji slojevi ponešto slani i ne sudjeluju u izmjeni s ostatkom vodenog sustava na Zemlji (osim na duga, geološka, vremenska razdoblja).

Voda u rijekama i jezerima daje manje od 0,01% ukupne vode na Zemlji, s tim da najveći dio otpada na jezera.

2

ŠTO SU SLATKOVODNA ili MOČVARNA STANIŠTA Slatkovodna staništa odnosno močvarna staništa su područja gdje je voda glavni čimbenik koji kontrolira okoliš i s njime povezane biljke i životinje. Pojavljuju se gdje je nivo podzemnih voda blizu ili probija na površinu zemlje, te tamo gdje je zemlja prekrivena vodom. Uključuju močvarna i poplavna područja, bare, tresetišta te vodena tijela, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili povremena, s tekućom ili stajaćom vodom.

Poplavna šuma u Kopačkom ritu

Najviše vode na našoj planeti, čak 97%, nalazi se u obliku oceana i mora koji prekrivaju 70% Zemljine površine. Ostatak od samo 3% nalazi se u obliku slatke vode. Od toga se većina nalazi u obliku ledenih polarnih kapa i ledenjaka, što ostavlja dostupno manje od 1% ukupne vode na planeti.

3

Prema Ramsarskoj konvenciji (Konvencija o močvarnim staništima, Ramsar, Iran 1971.) močvarna staništa općenito predstavljaju prijelaz između stalnih vodenih površina i suhih područja. Obuhvaćaju slatkovodna, ali i boćata ili slana staništa, uključujući priobalni morski pojas čija dubina za oseke ne prelazi 6 metara.

Kopački rit

To su vrlo raznoliki ekološki sustavi koje možemo podijeliti u pet glavnih močvarnih sustava: • • •

močvarni (močvare u užem smislu riječi i cretovi); riječni (močvarna staništa uz rijeke i potoke); jezerski (močvarna staništa uz jezera);

Lokva na otoku Krku

4

•

•

estuarijski (uključujući delte, močvare u zoni plime i oseke te mangrove); morski (priobalne močvare uključujući uvale, stjenovite obale i koraljne grebene).

Lokva u sjevenoj Istri

Uz to izdvajaju se i sustavi umjetno načinjenih močvarnih staništa kao što su ribnjaci, umjetne lokve, solane, akumulacije, šljunčare, kanali i drugo.

Naknadno su u definiciju močvarnih staništa prema Ramsarkoj konvenciji uključeni i krški hidrološki sustavi, što je od velikog značaja za Republiku Hrvatsku.

ŽIVI SVIJET MOČVARNIH STANIŠTA Kombinacija plitke vode i velike količine hranjivih tvari idealna je za razvoj organizama koji tvore bazu hranidbene mreže (alge, mikroorganizmi, biljke) te hrane mnogo različitih školjaka, rakova, kukaca, vodozemaca i riba. Mnoge ptice i sisavci ovise o močvarnim područjima za prehranu, vodu i zaklon, pogotovo tijekom razmnožavanja i migracija.

Veliki broj životinjskih vrsta koristi ih tako tijekom jednog dijela ili kroz cijeli život.

Primjer hranidbene mreže

Upravo je bogata bioraznolikost močvarnih staništa zaslužna za njihovu funkcionalnost i većinu usluga koje nam pružaju.

5

Tko sve živi u močvarnim staništima?

Virusi, bakterije, gljive, alge, biljke, razni beskralješnjaci (jednostanični organizmi, crvi, rotifera, školjke, puževi, rakovi, kukci), ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci.

• 1/3 svih riba na svijetu su slatkovodne vrste • od ukupno 415 europskih vrsta ptica čak 172 vrsta je stalno ili povremeno, potpuno ili djelomično vezano za močvarna staništa • u Hrvatskoj živi 1780 vrsta beskralješnjaka (od čega 64 vretenaca), 4 vrste riječnih rakova, oko 150 vrsta slatkovodnih riba, 13 vrsta vodozemaca

Visovački glavočić ugrožena vrsta i endem Hrvatske (autor Dušan Jelić)

• gotovo svi vodozemci u Hrvatskoj (osim planinskog daždevnjaka) trebaju vodena staništa za razmnožavanje • čovječja ribica je endem Dinarida i živi u podzemnim vodama krša Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore • čovječje ribice mogu preživjeti i 10 godina bez hrane te su jedini europski kralješnjaci koji su u potpunosti prilagođeni na život u podzemnim špiljama Čovječja ribica ugrožena vrsta i endem Dinarida

6

• endemske vrste riba u Hrvatskoj su velikim dijelom vezane uz specifična krška staništa podzemnih voda, u Hrvatskoj dolazi 26 vrsta koje su endemi jadranskog sliva, 6 vrsta endema dunavskog sliva te 18 vrsta endema hrvatskog krša • Dalmacija se posebno ističe kao jedno od središta endemizma europske faune riba • novim istraživanjima u Hrvatskoj se još uvijek otkrivaju i nove vrste riba u svjetskim okvirima • iz hrvatskih voda već je u potpunosti nestalo 6 vrsta riba (jesetra, sim, pastruga, atlantska jesetra, moruna i gatačka gaovica) te 2 vrste vretenaca • zmija ribarica je izrazito vezana uz vodu – glavna hrana su joj ribe

Ribarica

• vretenca većinu života provode kao ličinke zakopane na dnu lokvi, potoka i rijeka ili se skrivaju među vodenim biljem vrebajući plijen

Invazivne strane vrste u hrvatskim vodama ?

• 16 vrsta riba, 1 vrsta slatkovodnih rakova, 1 kornjača...

• jedan od velikih problema u lokvama, koje su često jedina slatkovodna staništa na krškom području, je unos ribica gambuzija kao pokušaj kontrole komaraca • jedina invazivna vrsta gmaza u Hrvatskoj vezana je upravo uz vode - riječ je o crvenouhoj kornjači, sjevernoameričkoj vrsti koja ima veliki negativni utjecaj na autohtonu (domaću vrstu) barsku kornjaču 7

ULOGA MOČVARNIH STANIŠTA Uloga močvarnih staništa je raznolika – predstavljaju područja vrlo velike biološke i krajobrazne raznolikosti te pružaju niz usluga neophodnih za opstanak i razvoj čovječanstva.

Izvor pitke vode i vode za navodnjavanje – snabdijevanje iz različitih izvora: podzemnih crpilišta, rijeka, jezera, izvora, kišnice Obnavljanje podzemnih voda – prilikom veće količine padalina dio vode prelazi u podzemlje gdje se obnavljaju podzemni vodeni “spremnici” koji su najveći izvor vode za korištenje (pitka voda, voda za domaćinstva i navodnjavanje...)

Pročišćavanje vode – filtriranje i uklanjanje teških metala, nekih toksina i viška hranjivih tvari (fosfati, nitrati) iz vode Kontrola poplava – močvarna područja su sposobna upiti velike količine vode i na taj način smanjuju nizvodni vodeni val; npr.

Lonjsko polje djeluje kao spužva koja upija višak vode i na taj način štiti nizvodne gradove i poljoprivredna područja od poplava i primjer je učinkovitog gospodarenja vodama Izvor građevnog materijala – npr. šljunak i pijesak 8

Regulacija erozije i formiranje tla - zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, taloženje organskih tvari Kruženje hranjivih tvari – pohrana, recikliranje, procesiranje i otpuštanje hranjivih tvari; omogućavaju produktivnost kopnenih i priobalnih staništa (slatkovodni ribnjaci, poljoprivreda, priobalna marikultura, livade na poplavnim ravnicama...)

Staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljaka i životinja uzgoj i izlov ribe, uzgoj riže, trske za izradu papira, dobivanje lijekova od mnogih vrsta i dr.

Spremišta biološke i genetske raznolikosti – uz njih je vezano više od 40% svih vrsta biljaka i životinja te se vrlo važna staništa za razmnožavanje mnogih i skloništa za ptice prilikom selidbe Regulacija klimatskih prilika – utječu na lokalnu i regionalnu temperaturu, padaline i ostale klimatske procese

Slatkovodna staništa nam još omogućuju razvoj turizma i rekreacije, imaju kulturnu i duhovnu vrijednost, doprinose učvršćivanju obala i zaštiti od vremenskih nepogoda u obalnom području, obnavljaju obalne pojaseve (mulj i pijesak), mnoge rijeke se koriste u proizvodnji energije te kao plovni putevi.

Rijeka Drava

Kao i mnoge rijeke u Austriji, gornji tok Drave bio je izravnan i kanaliziran radi regulacije toka i omogućavanja poljoprivrednih aktivnosti do samog ruba rijeke. S vremenom se pokazalo da su ta komplicirana graditeljska rješenja donijela više štete nego koristi. Bez prirodnih meandara i riječnih staništa rijeka je tekla brže, izazvavši tako bržu eroziju korita.

Kao posljedica toga snizila se i razina podzemnih voda, a poljoprivrednici su doživjeli velike gubitke jer su se polja počela isušivati. Okolni gradovi su postali izloženi iznenadnim bujicama i opasnosti od poplava.

Uključenjem gornjeg toka Drave u mrežu NATURA 2000, tijela mjerodavna za upravljanje rijekama odlučila su prihvatiti mekši pristup za upravljanje rijekom. Meandri su vraćeni na potezu od 40 kilometara, otvoreni su rukavci i obnovljena su riječna močvarna područja. To je imalo tako pozitivan učinak na kontrolu poplava, poljoprivredne aktivnosti te na divlje vrste, da se sada izrađuju planovi nastavka revitalizacije i dalje nizvodno.

9

UGROŽENOST SLATKOVODNIH STANIŠTA Močvarna staništa možemo svrstati među najugroženije ekosustave na Zemlji. Razlozi takvog stanja su raznoliki: isušivanje te izgradnja odvodnih kanala i kanaliziranje vodenih tokova, istjecanje pesticida i umjetnih gnojiva s (intenzivnih) poljoprivrednih površina, otpadne vode industrije i domaćinstava, izgradnja brana i akumulacija, iskopavanje materijala, prenamjena močvarnog prostora za izgradnju. Jedan od glavnih uzroka ugroženosti je i pretjerano iskorištavanje podzemnih voda za poljoprivredu, kućanstva, industriju i turizam.

Uređeno korito rječice Ljute, Konavle

→ između 1970. i 2000. populacije slatkovodnih riba smanjile su se u prosjeku za oko 50% → od 1900. nestalo je više od 50% močvarnih staništa na svijetu → slatkovodna staništa u pravilu imaju najveći postotak vrsta pred izumiranjem → u mnogim dijelovima svijeta 30 – 40 % vode gubi se zbog curenja iz cijevi i kanala te ilegalnog priključivanja

10

JESTE LI ZNALI: → ljudske bolesti koje su vezane uz vodu (npr. malarija, kolera, dizenterija) postaju izraženije budući da se njihovi uzročnici vrlo lako rasprostranjuju zbog lošeg upravljanja vodama i zagađenja → ljudske promjene slatkovodnih sustava smanjuju prirodnu bioraznolikost u korist jedne ili nekoliko vrsta koje često postanu štetočine ili prenosioci bolesti → životinjski svijet slatkovodnih staništa pokazuje visoki stupanj endemizma (većinom vodene vrste zbog izolacije u riječnim sustavima ili jezerima), međutim zbog toga su ti sustavi osjetljiviji na promjene POLJOPRIVREDA Najveća svjetska industrija je ujedno i najveća prijetnja prirodi i okolišu. Problem leži u neefikasnoj proizvodnji hrane, loše usmjerenim poticajima, slaboj osviještenosti javnosti i političara o problemu te u nepridržavanju i/ili nepostojanju zakona o okolišu i zaštiti prirode.

Zašto je neodrživi način poljoprivrede štetan: • rijeke, jezera i podzemne vode eksploatiraju se do suha što vodi do povećavanja saliniteta tla i smanjivanja kvalitete tla • oticanje pesticida, umjetnih gnojiva i ostalih zagađenja u vodene tokove uništava nizvodne ekosustave uključujući priobalne morske i boćate vode

Kanali u Stonskom polju

BRANE NA RIJEKAMA • brane i ostala slična infrastruktura uzrok su fragmentacije oko 60% velikih riječnih sustava • samo 64 od 177 velikih svjetskih rijeka (1000km i duže) imaju slobodan tok bez brana i ostalih barijera • širom svijeta preseljeno je 40 do 80 milijuna ljudi zbog izgradnje brana i akumulacija • pregrađivanje rijeka uzrokuje poremećaje u vodnom režimu te onemogućava razmnožavanje mnogim vrstama riba

11

MOČVARNA STANIŠTA U HRVATSKOJ Naše rijeke pripadaju dvama europskim porječjima, crnomorskom (62%) i jadranskom (38%). Rijeke crnomorskog sliva su nizinske i uz njih se razvilo niz močvarnih staništa poput poplavnih šuma i travnjaka, mrtvih rukavaca, napuštenih korita i meandara. Najznačajnije poplavne zone su prostrana porječja Save, Drave, Mure i Dunava. Rijeke jadranskog sliva su, zbog vapnenačke podloge, kratke sa čestim brzicama i vodopadima te povremenim kanjonima. U krškim poljima teku brojne ponornice koje su sastavni dio podzemne cirkulacije voda.

Paralelni tok Mure i Drave (autor Goran Šafarek)

Podzemna vodena staništa imaju izuzetno značenje i predstavljaju globalnu vrijednost, naročito zbog velikog broja rijetkih i endemičnih vrsta. Kao posebna staništa ističu se izvori i izvorišta gdje se radi posebnih uvjeta često razvijaju osobite biljne i životinjske zajednice.

Globalno prepoznata područja Ramsarski popis - Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka, dolina Neretve Popis svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO - Plitvička jezera Rezervat biosfere (UNESCO program “Čovjek i biosfera”) međunarodni rezervat Mura-Drava-Dunav (u procesu proglašenja) 12

Hrvatska ima malo jezera od kojih su najznačajnija Plitvička jezera s ukupno 16 kaskadno nanizanih jezera i brojnim sedrenim slapištima, Vransko jezero kraj Pakoštana (najveće prirodno jezero površine 30,7 km2), Vransko jezero na otoku Cresu koje je najveća prirodna akumulacija slatke vode u primorju (dubine 84 m) te krški fenomen Crveno jezero kod Imotskog koje je duboko čak 250 metara.

Duž cijelog priobalja postoji još niz manjih močvarnih područja, uključujući i vrlo male barice i lokve, čija mreža je zbog suhe i tople klime te krške podloge iznimno važna. Mnoštvo hrvatskih i europskih ptica seli se upravo preko ovog područja u južnije krajeve. U kontinentalnom dijelu brojni su šaranski ribnjaci koji su iznimno značajni za gniježđenje i prehranu mnoogih ptica močvarica.

Pogled na dio Vranskog jezera u Dalmaciji (u daljini se naziru otoci)

U mediteranskom dijelu Hrvatske značajni su ostaci nekoć prostrane močvare na ušću Neretve i relativno veliki tršćak u SZ dijelu Vranskog jezera u Dalmaciji. Osobitost priobalja su “blata” odnosno bare po udolinama i krškim poljima s dobro razvijenom močvarnom vegetacijom.

Posebno se ističu Velo blato i Kolansko blato na otoku Pagu.

13

Krške tekućice u području Dinarida, a osobito Krka, Cetina, Neretva i njihove pritoke, sadrže veći broj endemičnih životinja, prvenstveno riba.

Na dijelovima rijeke Drave očuvane su odronjene strme, još neutvrđene, obale te brojne pličine i šljunkoviti i pješčani sprudovi na kojima gnijezde ugrožene ptice močvarice. Ovi tipovi staništa među najugroženijima su u Europi.

Kulik slijepčić Odrasla ptica i gnijezdo na pješčanošljunkovitoj obali rijeke

Najveće prijetnje močvarnim staništima u Hrvatskoj su promjene u vodnom režimu, te zagađenje putem ispusta otpadnih voda i ispriranja pesticida i umjetnih gnojiva. Izgradnja hidroelektrana i akumulacijskih jezera te kanaliziranje i uređenje korita tekućica značajno su utjecali na riječne tokove i krš. Močvarna se područja često isušuju i pretvaraju u močvarne livade i poljoprivredna zemljišta.

Poljoprivredne površine u dolini Neretve

14

ZAŠTITA VODA I ŠTO MOŽEMO UČINITI Svakodnevne aktivnosti uvelike doprinose otpadnim vodama naselja i evo nekoliko jednostavnih savjeta kako možete doprinijeti zaštiti voda i vodenih staništa: → Štedite vodu – mogućnosti su brojne, npr. popraviti slavine koje kapaju, koristiti vodokotliće s manjom zapremninom vode, zatvarati vodu prilikom pranja, skratiti tuširanje → Koristite netoksične proizvode u kućanstvu kad god je moguće → Ne kupujte vodu u plastičnim bocama → Pravilno odlažite smeće i opasni otpad, reciklirajte – također ne bacati korišteno ulje, ostatke boja, lakova, insekticida, lijekova i ostalog u slivnik ili zahod → Ne odlažite motorno ulje od automobila, motora, broda u prirodu ili kanalizaciju već ga reciklirajte; redovito servisirajte vozilo da smanjite curenje ulja → Pomognite prepoznati, prijaviti i zaustaviti zagađivače i tvrtke koje bespotrebno uništavaju vodena staništa → Postanite aktivist – priključite se ili organizirajte akciju čišćenja potoka, lokava i ostalih močvarnih staništa, pridružite se nekoj od lokalnih udruga za zaštitu okoliša, sujelujte na javnim raspravama vezano uz teme korištenja voda i vodenih staništa; zahtjevajte od lokalne vlasti kontrolu nad provođenjem propisa i veću zaštitu vodenih staništa → Naučite djecu o važnosti vode i vodenih staništa, upoznajte ih s obližnjim potokom, rijekom, lokvom, jezerom

15

A ako živite u kući, imate dvorište, vrt ili vikendicu: → Skupljajte kišnicu – za zalijevanje cvijeća i vrta, pranje auta i slično → Koristite prirodna gnojiva (npr. kompost, stajsko gnojivo) i izbjegavajte pesticide → Izbjegavajte prekomjerno navodnjavanje – navodnjavanje sistemom “kap na kap” (eng. drip irrigation) je 20% učinkovitije od klasičnog polijevanja i prskalica; zalijevajte rano ujutro ili navečer → Smanjite nepropusne površine u dvorištu poput betona i asfalta Više informacija (na eng. jeziku): http://www.nature.org/initiatives/freshwater/work/art24150.html http://www.bluegold-worldwaterwars.com/actionplan/blue_alternative.html http://www.nrdc.org/water/pollution/gsteps.asp

Velo blato na otoku Pagu

16

PROPISI I PRAVILNICI - KOME SE OBRATITI Bitniji propisi: Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Zakon o vodama (NN 153/09) Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) Strategija o biološkoj raznolikosti (NN 143/08) Okvirna direktiva o vodama /Water framework directive (2000/60/EC) – važan dokument na razini Europske unije Popis ostalih zakona i pravilnika te međunarodnih propisa vezano uz kopnene vode možete naći na web stranicama Agencije za zaštitu okoliša (www.azo.hr Zakoni i propisi > Kopnene vode) Popis ostalih pravilnika vezano uz zaštitu prirode možete pronaći na web stranicama Ministarstva kulture (www.min-kulture.hr Zaštita prirode > Propisi) Sve zakone i pravilnike možete naći na web stranicama Narodnih novina http://narodne-novine.nn.hr

Nadležne državne institucije: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (www.mrrsvg.hr) Hrvatske vode (www.voda.hr) Uprave i uredi na županijskim i općinskim razinama Vodopravne inspekcije pri Ministarstvu i lokalnim jedinicama Dodatne informacije o stanju voda i vodenih staništa možete dobiti i u slijedećm ustanovama: Agencija za zaštitu okoliša Zavod za javno zdravstvo (kvaliteta voda) Ako primjetite kakvo onečišćenje ili nedozvoljenu radnju na vodenim staništima i vodama, ili imate pitanje i trebate savjet obratite se na Zeleni telefon 062 123 456 ili www.zeleni-telefon.org 17

ŽIVOT BEZ MOČVARNIH STANIŠTA Močvarna staništa imaju ogroman kapacitet upijanja kemikalija, filtriranja zagađivala i sedimenata, te pročišćavaju milijune litara vode koja znači život. Čak djeluju kao vrlo efektivni pročišćivači otpadnih voda i imaju sposobnost razlaganja otopljenih krutih tvari i neutralizacije opasnih bakterija.

Ukoliko uklonite ove vrlo važne funkcije nastaje kaos. Ribe ugibaju zbog zagađene vode. Ptice selice napuštaju područje, ostale umiru. Nestanak bioraznolikosti na kraju dovodi do smanjenja ili uništavanja zaliha hrane za ljude i propadanja njihovih života.

Zagađenje i uništavanje močvarnih staništa na kraju vodi do bolesti i umiranja ljudi, biljnih i životinjskih zajednica širom svijeta.

Više informacija potražite na slijedećim web stranicama: Državni zavod za zaštitu prirode - www.dzzp.hr Okvirna vodna direktiva u Hrvatskoj - www.wfd-croatia.eu Agencija za zaštitu okoliša - www.azo.hr Ramsarska konvencija - www.ramsar.org IUCN - www.iucn.org The Nature Conservancy - www.nature.org United Nations Environment Programme - www.unep.org World Wildlife Fund - wwf.panda.org

Inicijativa “Građani za čiste vode i prirodna vodena staništa” provedena je zahvaljujući financijskoj potpori Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah” u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.