1
nezavisna ezavisn zavis RIJEKA
m+knjizica_6.indd 1
12/14/06 12:20:23 PM
2
nezavisna kulturna scena u rijeci davor miťković
m+knjizica_6.indd 2
12/14/06 12:20:24 PM
3 +
U proteklih pet-šest godina u Rijeci je narastao broj inicijativa u kulturi koje dijele ne-pripadnost institucionalnom kulturnom sektoru i koje se u hrvatskom kulturnom kontekstu u pravilu vežu uz alternativnu kulturu ili kulturu mladih. Radi se o vrlo različitim organizacijama i inicijativama koje koriste različite metode rada, pripadaju različitim umjetničkim područjima i žanrovima, razlikuju se po svjetonazorskim i estetskim opredjeljenjima, a najčešće se definiraju kao nezavisna kulturna scena. Nezavisna kulturna scena u smislu područja kulturnog djelovanja može se definirati vrijednostima koje utjelovljuje i zagovara (poštivanje svih manjinskih prava, poštivanje ekoloških standarda, vrednovanje kreativnosti i individualizma, zagovoranje participacijskih modela odlučivanja, i sl.), metodama rada (različiti suradnički modeli, interdisciplinarnost, i sl.), izborom i pristupom temama (izbor vrlo često predstavalja reakciju na društvenu stvarnost, a prisutp je u pravilu aktivan), a jedna od najvažnijih njezinih karakteristika jest suvremenost tj. njezina bitna određenost vremenom – sadašnjim društvenim i kulturnim kontekstom.
m+knjizica_6.indd 3
12/14/06 12:20:24 PM
Temeljni problem nezavisne kulturne scene jest njezin deprivilegirani položaj. Naime, ona je prepoznata, ali da bi bila zadovoljavajuće financirana i smještena u adekvatne prostore potreno je mijenjati sustav financiranja kulture i upravljanja prostorima u kulturi, a to trenutno nije u agendi niti jedne političke stranke ili grupacije. Na taj način financiranje programa u kulturi ostaje odvojeno od financiranja redovnog funkcioniranja ustanova u kulturi čime se organizacije koje pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni stavljaju u nepovoljan položaj jer im se onemogućuje financiranje redovnog funkcioniranja i svodi ih se na amaterska udruženja. To za posljedicu ima nemogućnost organizacijskog rasta, nemogućnost stabilnog dugoročnog planiranja, stvaranja vlastitih prostora, itd., ali i negativan društveni odnos prema tim organizacijama – u smislu da ne dolazi do institucionalizacije izražajnih formi koje su specifične za ovo polje djelovanja. Unatoč golemim problemima s kojima je suočena nezavisna kultura je vitalna, dinamična, proizvodi veliku količinu programa, stvara vlastitu publiku te uspostavlja sve pozitivniju sliku o sebi.
m+knjizica_6.indd 4
nezavisna kulturna scena u rijeci
4
12/14/06 12:20:24 PM
5 Nedostatak prostora za djelovanje jedan je od ključnih problema s kojim je suočena nezavisna kulturna scena. Upravljanje prostorima u hrvatskim je gradovima, pa tako i u Rijeci, jedna od ključnih preokupacija gradske uprave – ti se prostori prodaju, izajmljuju, stvaraju se privatno-javna partnerstva, i sl., a sve u svrhu namicanja dodatnih sredstava u gradske proračune. Zbog toga je upravljanje prostorima određeno prvenstveno ekonomskim kriterijima. U takvom kontekstu prostor za djelovanje nezavisne kulture izrazito je skučen, a kada se takav prostor i otvori onda je situacija nedorečena te nije jasno radi li se o ugostiteljskom ili kulturnom objektu. Iako u Rijeci dominira ekonomski kriterij prilikom dodjele prostora udrugama, gradska uprava je u prostornom planiranju sklona kulturi o čemu svjedoče predstojeće investicije, kao i ustupanje prostora na besplatno korištenje udrugama poput HDLU-a, Matice hrvatske i dr. No, kada je u pitanju nezavisna kultura i neke druge kulturne djelatnosti (npr. kina i knjižare), ova generalna sklonost se gubi.
m+knjizica_6.indd 5
12/14/06 12:20:24 PM
Jedan od problema nezavisne kulture je nepostojanje okvira za njezino djelovanje. Dok god prostori za djelovanje nezvisne kulture nemaju auru specfične namjene poput muzeja ili knjižnica tj. dok ne postoji prostorni okvir za ovu djelatnost, prostore u kojima djeluje nezavisna kultura moguće je dovesti u istu ravan s trgovinama ili barovima odnosno shvatiti ih kao prostore promjenjive namjene. To otvara put zloupotrebama tih prostora te vrlo ekstenzivnom tumačenju toga što jest kulturna namjena. Takve se zloupotrebe argumentiraju samoodrživošću, koja onda opravdava prvevladavanje ugostiteljske komponente nad onom kulturnom. No, u takvim je slučajevima ključna činjenica da je prostor izgubljen za kulturnu namjenu. U Rijeci je u planu skora izgradnja novih zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Gradske knjižnice. Radi se o investicijama golemih razmjera, osobito imamo li u vidu potrebu da građevinske investicije prate podjednako skupe investicije u fundus knjižnice odnosno muzeja. Obje ove investicije sigurno će bitno pridonjeti kulturnom razvoju, ali i imidžu te razvoju grada u cjelini. Ove investicije imaju potencijal mobilizirati cijeli kulturni sektor, ali mogu i iscrpiti sve resurse te dovesti
m+knjizica_6.indd 6
nezavisna kulturna scena u rijeci
6
12/14/06 12:20:24 PM
7 do urušavanja kulturnog sektora. Nadajmo se da je ova potonja varijanta tek plod paranoje koja je česta neugudna nuspojava djelovanja unutar nezavisne kulturne scene. Osim ovih investicija, u gradu je u planu i izgradanja kulturnog centra mladih Hartera. Iako ova investicija nije tako značajna kao prethodne dvije, svakako nije zanemerava. No, za razliku od prethodnih investicija gdje je jasna namjena objekata, u slučaju Hartere ova namjena nije posve jasna. Naime, postojeći kulturni centri dosta se razlikuju između sebe jer su nastajali u različito doba i u različite svrhe. Zbog toga je potrebno odrediti funkcije i namjenu budućeg kulturnog centra u Harteri. Tri različite organizacije organizirale su tri različita događaja u Harteri (Hartera festival, FONA i SEAS Rijeka 05) i svaki je od ovih događaja ponudio različito viđenje budućeg kulturnog centra. Izvanjskom promatraču ove se razlike mogu učiniti nebitnima, no nama se čini da se radi o nepremostivim konceptualnim razlikama. Da zaključimo, sve tri investicije odrazit će se na budućnost nezavisnog kulturnog sektora, ali ipak ono što će presudno odrediti tu budućnost jest prostorna organizacija sadašnjeg djelovanja te scene.
m+knjizica_6.indd 7
12/14/06 12:20:24 PM
Riječku nezavisnu kulturnu scenu čini 20-tak organizacija, a bave se izvedbenim umjetnostima (Trafik, Prostor plus, Malik, Koraki, Teatar Rubikon, Alarm, Studio Adapter, Ri Teatar), izdavaštvom i književnošću (Katapult, ParNas, Manufaktura), filmom (Filmaktiv), likovnim umjetnostima (Otvoreni krug, OS), aktivizmom (Amandla), glazbom (Ri Rock, Marabunti, Masa Kru), a nekoliko organizacija bavi se s više djelatnosti (Drugo more, Spirit, Infoshop Škatula, MMC). Pobrojane udruge djeluju s različitim intenzitetom, neke se oglase tek nekoliko puta godišnje dok su druge permanentno aktivne. Iako ove udruge ne čine neku monolitnu scenu one dijele zajednički položaj u odnosu na institucionalni kulturni sektor (gdje smo uvrstili i udruge poput Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, HDLU i sl., koje, iako udruge, ne dijele položaj nezavisne kulturne scene nego su bliže institucionalnom sektoru). Zajednički strukturni položaj jedini je zajednički nazivnik između gore pobrojanih udruga. Pa ipak, unatoč golemim (estetskim, produkcijskim, organizacijskim) razlikama među njima možemo govoriti o nezavisnoj kulturnoj sceni jer je njihov strukturni položaj ključni element u (samo)određenju.
m+knjizica_6.indd 8
nezavisna kulturna scena u rijeci
8
12/14/06 12:20:24 PM
9 Vrlo važna karakteristika civilnog sektora, u koji spadaju i udruge u kulturi jest njegova nereprezentativnost, tako da je nemoguće istaknuti neku udrugu ili udruge koje bi mogle predstavljati cijeli sektor. No, moguće je stvaranje mreža, koalicija ili drugih savezništava kako bi se postigao određeni cilj, koji je zajednički svim akterima ili tek dijelu njih. Upravo oko zajedničkog cilja, prostora, došlo je do suradnje između udruga Amandla, Drugo more, Filmaktiv, Infoshop Škatula, Katapult, Malik, Prostor plus i Trafik. Ove udruge veže frustracija zbog rada u neadekvatnim prostorima. Osim ove frustracija, ove udruge vjeruju u mogućnost zajedničkog vođenja kulturnog centra – kojeg smo nazvali Molekula, referirajući se na već postojeći prostor od 40-tak kvadrata u kojem djeluju Amandla, Drugo more, Filmaktiv i Infoshop Škatula. Ovih osam udruga otvoreno je za suradnju i s drugim organizacijama koje pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni, a koje već imaju adekvatne prostore, no koji im predstavljaju financijsko opterećenje, te s komplementarnim organizacijama. Prema tome, naša inicijativa za kulturni centar Molekula nije zatvorenog nego potpuno otvorenog tipa, upravo kao što je i postojeća Molekula, čija ograničenja prevladavamo kvalitetnom koordinacijom.
m+knjizica_6.indd 9
12/14/06 12:20:24 PM
Ovih osam organizacija trenutno radi u prostoru površine svega 130 m² od čega je 105 m² uredskog prostora, a 25 m² prezentacijskog prostora. Ovi prostori većinom su u privatnom vlasništvu članova udruga ili njihovih obitelji dok je jedini iznajmljeni prostor onaj Molekule (iznajmljen od strane Drugog mora). Ove organizacije posjeduju vrlo skromne resurse: • 4 stolna računala • 2 prijenosna računala • 2 printera • 1 fax uređaj • 1 digitalni fotoaparat • 3 digitalne video kamera • 1 internet priključak a ostali resursi koje koriste u privatnom su vlasništvu. Ove organizacije godišnje raspolažu s nešto više od milijun kuna (u 2005. 1.182.500 kuna, a u 2006. 1.052.260 kuna) od čega je većina sredstava (29,65%) dodjeljena od strane Odjela za kulturu Grada Rijeke, 23% od strane domaćih zaklada i fondacija, 17,34% od stranih zaklada i fondacija te 12,64% od Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ova situacija odnosi se na 2006. godinu i znatno se razlikuje od situacije iz 2005. godine kada su sredstva Odjela za kulturu Grada Rijeke iznosila 40,38%, 31,62% bila su sredstva stranih zaklada i fondacija, te 12,64% sredstva dodjeljena od strane
m+knjizica_6.indd 10
nezavisna kulturna scena u rijeci
10
12/14/06 12:20:24 PM
11 Ministarstva kulture Republike Hrvatske, itd. Dakle, vidljivo je da izvori financiranja iz godine u godinu znatno variraju što odaje financijsku nestabilnost. Nedostatna financijska sredstva, prostori i oprema reflektiraju se i na ljudske resurse tako da je u ovih osam organizacija tek dvoje stano zaposlenih, 6 osoba prima stalne honorare (tj. više od 6 honorara u godini), 39 osoba povremeno prima honorare, a 31 osoba u ovim organizacijama radi volonterski (bez naknade). Unatoč skromnim financijskim sredstvima i nedostatnim drugim resursima kojima raspolažu ove organizacije bitno pridonose kulturnom životu grada tako da su u 2005. godini organizirale 157 javnih događaja (u što smo ubrojali koncerte, filmske i kazališne predstave, predavanja i prezentacije), organizirale su 46 međunarodnih programa, a sudjelovale su i u 7 međunarodnih projekata. Osim toga, ove su organizacije provele čitav niz edukacijskih aktivnosti i na dnevnoj osnovi organizirale slobodno vrijeme mladih. U 2006. godini broj aktivnosti prema dosadašnjim saznanjima dodatno je povećan tako da je organizirano još više javnih događaja, edukacijskih programa i seminara, a stabilizirala se i organizacija slobodnog vremena mladih na dnevnoj osnovi.
m+knjizica_6.indd 11
12/14/06 12:20:24 PM
Kako bi bili u mogućnosti dalje razvijati svoje aktivnosti, ali i oganizacije, od iznimne je važnosti da se razviju i imputi tj. resursi kojma raspolažemo – ljudi, prostor, financijska sredstva i oprema. Neke od ovih resursa možemo pronaći izvan lokalne zajednice u kojoj djelujemo, ali prostor za rad i prezentaciju našeg rada nužno mora biti lociran na lokaciji dostupnoj zajednici u kojoj i za koju djelujuemo. Kako Grad Rijeka upravlja tim prostorima očekujemo da nam Grad izađe u susret i da zajednički pronađemo adekvatan prostor za djelovanje ovog dijela nezavisne kulturne scene. Osim samog prostora trebamo pronaći i model upravljanja tim prostorom te odrediti međusobne financijske obveze. Naše potrebe odnose se na tri tipa prostora – javni tj. prezentacijski prostor, uredske prostore i pomoćne prostore. Pri tome smo spremni dijeliti javne i pomoćne prostore, kako međusobno tako i s drugim organizacijama, a svaka bi udruga imala vlastiti uredski prostor. Zajedničkim prostorima trebala bi upravljati koordinacija koja bi se brinula o programskoj shemi, ali i o tome da se izađe u susret svim potencijalnim korisnicima vodeći računa da se sačuva specifični profil i identitet ovog kulturnog centra.
m+knjizica_6.indd 12
nezavisna kulturna scena u rijeci
12
12/14/06 12:20:24 PM
13 Udruge koje su se okupile u ovu koaliciju nalaze se u kritičnom razvojnom razdoblju. Naime, trenutno ove udruge proizvode zavidnu količinu raznovrsnog programa, okupljaju sve veći broj aktivnih mladih ljudi, imaju potencijala za kvalitetan međunarodni fundraising i sudjelovanje u važnim međunarodnim projektima. Smještanje ovih organizacija i programa u adekvatan prostor koji ih ne bi financijski iscrpljivao mogao bi dovesti to maksimalnog iskorištavanja svih potencijala ovih udruga što bi moglo pozitivno djelovati ne samo na kulturnu ponudu grada, nego i na imidž grada u cjelini. Vjerujemo da iznalaženje jednog takvog prostora Gradu ne bi predstavljao financijsko opterećenje, a koristi od takvog prostora bile bi višestruke – obogatila bi se kulturna ponuda, došlo bi do okupljanja mladih na nekonzumetnskim osnovama i njihovog informiranja o mogućnostima mobilnosti, uključivanja u kulturne aktivnosti i sl., otvorila bi se (alternativna) knjižnica, stvorili bi se uvjeti za kulturnu proizvodnju (u izvedbenim umjentostima), grad bi dobio uređene prostorije za sastanke, radionice i javne rasprave koje bi bile otvorene za korištenje neprofitnom sektoru u cjelini, itd. S druge strane, ukoliko ubrzo ne dođe do kristalizacije tj. do smještanja u prostor ovih sada većinom fluidnih aktera
m+knjizica_6.indd 13
12/14/06 12:20:25 PM
14
Kreiranje ove, možda i nestabilne Molekule, dovest će u odnos minimalno osam organizacija čime će se dobiti jedan novi razvojni impuls, koji će sigurno rezlutirati kvalitetnijim programom, povećanjem participacije i publike. Zasigurno će utjecati i na pronalaženje preciznog određenja budućeg kulturnog centra u Harteri, te se pozitivno odraziti i na funkcioniranje u budućnosti ključnih kulturnih institucija (Gradske knjižnice i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti).
m+knjizica_6.indd 14
nezavisna kulturna scena u rijeci
i aktivnosti, vrlo je vjerojatno da će doći do smanjenja opsega djelovanja ovih organizacija i opadanja njihovih razvojnih potencijala. No, to će značiti i gubitak brojnih individualnih kreativnih doprinosa i generacije mladih ljudi koji su svoje slobodno vrijeme mogli sami kreirati i aktivno sudjelovati u društvenim dinamikama.
12/14/06 12:20:25 PM
m+knjizica_6.indd 15
izdavač Drugo more urednik Davor Mišković koordinacija Petra Corva tekstovi Goran Butorac, Mila Čuljak, Alen Kapidžić, Denis Kirinčić, Magdalena Lupi, Davor Mišković, Željko Pendić upitnik Platforma 9.81, Institut za istraživanja u kulturi; [BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture; mi2 - Multimedijalni institut; Drugo more dizajn Mario Aničić & Jele Dominis fotografije Kristijan Vučković dijagram i mapa Jasna Bajlo tisak Kerschoffset
impresum zahvaljujemo Igoru Eškinji, Emini Višnjić i Alanu Vukeliću. program su podržali Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Grad Rijeka – Odjel za kulturu Europska kulturna fondacija program je realiziran kroz platformu clubture - projekt [kultura aktiva.v]
15
12/14/06 12:20:25 PM
RIJEKA
nezavisna m+knjizica_6.indd 16
12/14/06 12:20:25 PM