Medical 165

Impresum

Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica

Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

U R E D N I Š T V O

Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg

Prof. dr sc med. Aneta Bošković

Prof. dr Bogdan Pajović

Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković

Milanka Žugić, dipl. ph

Dr Milorad Drljević, spec. urolog

Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović

Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc

S T A L N I S A R A D N I C I

Dr Biljana Ivelja, pedijatar

Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković

Dr Emir Muzurović

Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković

Mr ph. Maja Stanković

M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog

Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović

Prim. dr Sabahudin Pupović

Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić

Dr Snežana Grubač

Dr Snežana Tomić

Dr Vasilije Bošković

Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić

Dr Vesna Mitić-Lakušić

Dr Zorica Bajović, radiolog

Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci

Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print

Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica

Tel. redakcije: 067 803 697

redakcija@medicalcg.me

Vi i Vaša beba z aslužujete najbolje!

P re d ivan j e osje ć aj z n ati d a s e V aša b e b a d o b ro r az vij a … Čudesni događaj rođenja bebe je is kustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje. Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada se neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

® N o va F e m ib io n fo rm u l a s tvo re n a u č ast avan tu re k o ja j e pred V am a, je r j e do b ro z d ravl je Vas i V aše b e b e naš n ajd rago cje n iji d ar

Nizak nivo folata kod majke predstavlja faktor rizika za razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina (DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe. U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

® Fe m i b i o n 1 – z a p l a n i ra n j e t ru d n o ć e i t ru d n o ć u d o 1 2 . ne djelje Jedna tableta sadrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ® (Metafolin), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u optimalnim dozama. Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

® Fe m i b i o n 2 – o d 1 3 . do 4 0 . ne dje l j e t ru d n o ć e i z a pe ri o d d o j e n j a

Jedna tableta sadrži: kombinaciju folne kisjeline i ® folata (Metafolin), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3-masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama. Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

Proslavljeno 25 godina Medicinskog fakulteta

Proslava 25 godina Medicinskog fakulteta, dodjela diploma svršenim studentima studijskih programa Medicina, Stomatologija i Farmacija, kao i dodjela nagrada najboljim studentima, održana je 23.decembra u am teatru Medicinskog fakulteta uz prisustvo velikog broja gostiju.

Diplome i nagrade uručili su dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović i prodekanka za nastavu prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić.

- Danas kad sat otkucava 25 godina postojanja Medicinskog fakulteta, predstavlja mi čast i zadovoljstvo da Vas pozdravim u ime studenata, nastavnika i saradnika i u svoje ime. Odgovarajući na izazove vremena, Medicinski fakultet je u četvrtvjekovnom trajanju, baštinio savremene modalitete obrazovanja, ostvarivši krucijalnu ulogu u razvoju zdravstvene misli u CG. Zadovoljstvo je biti u prilici da podijelimo sa vama ovaj svečani trenutak – kazao je prof. Radunović.

8. oktobra 1997. godine prof. dr Zvonko Đorđević je održao prvo predavanje iz anatomije na Medicinskom fakultetu. Tada je počeo studentski čas i on još traje.

- Dragi diplomci, danas je za vas veliki dan. Za vas i za nas. Vaš boravak na Medicinskom fakultetu učinio je život raznovrsnijim, bogatijim sadržajima koji će trasirati put u Vašu

budućnost. Vaša kreativnost i intelekt, posvećenost i odricanja, usmjerenja na nova naučna dostignuća, bili su temelj na kojem ste izgradili sebe, svoju profesiju na kojoj gradite svoju budućnost. Za to vam je bilo potrebno vrijeme, sistematičnost i odricanja. Zajednička nit vašeg putovanja kroz medicinsku nauku je vaše saznanje i bavljenje pitanjem života i smrti. Sve nevolje, nedaće, pandemije i potresi nijesu mogli zaustaviti misiju obrazovanja i sticanja znanja, gradeći samosvijest o humanoj misiji svakog svršenog diplomca. Istoriju stvaraju oni koji urade velika djela. Vi ste krenuli putem velikih djela. Nastavljate putem humanosti i altruizma. Znam, da vas čeka neizvjesnost, hladan i nesiguran svijet, stran onom u kojem ste živjeli ovih šest godina. Ali vi ste lučonoše i nosioci promjena na bolje, vaša nezaustavljiva energija i znanje će mijenjati tokove na viši i bolji nivo u sistemu zdravstvene zaštite i društva u cjelini. Od danas ste spremni preuzeti postulate i obaveze medicinske struke. Pomagaćete bolesnima, kad oni podju od vas, bice zdraviji i srećniji ljudi. Najveća zaloga društva je u obrazovanju. Naša budućnost zavisi od obrazovanja u sadašnjosti. I bez dileme, obrazovanje je vaša opcija. Zato hrabro naprijed! - kazao je dekan prof. Radunović. Na kraju svečanosti doktori medicine i stomatologije položili su Hipokratovu zakletvu.

Ponosni na postignute rezultate

Godina na izmaku je za Ljekarsku komoru i esnaf bila najplodonosnija do sada, ocijenila je predsjednica, dr Žanka Cerović tokom dodjele godišnjih nagrada na ceremoniji koja je

ordiniramo i u privatnoj praksi - kazala je dr Cerović. Ipak, kako je naglasila, ohrabruje činjenica da je Ministarstvo zdravlja inkluzivno i što je Ljekarska komora aktivan učesnik pregovora s ciljem da se nađe kompromisno rješenje.

- A, Ljekarska komora ima jasan prijedlog. Tražimo da se sporni član 112 de nitivno briše. Međutim, aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe prava na dopunski rad u privatnim ustanovama. Kako? Pa, tako što ćemo zakonski a rmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor - od 7 do 15 sati, odnosno u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom doktoru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika - ako to želi - smatra predsjednica Ljekarske komore.

Ona kaže da iskreno vjeruje da je inicijativa Ministarstva zdravlja dobronamjerna i da komora u potpunosti podržava namjeru da se dođe do zakonskog rješenja koje jača javni sektor i koji je usmjeren na dobrobit svih građana Crne Gore.

- Kolege doktori, najugledniji među nama, dobro znaju da su cijeli radni vijek proveli primajući mjesečnu platu od 600 ili 700 eura i, administrativno, u statusu nižerangiranih činovnika u javnoj upravi. To smo, zajedničkim snagama i u saradnji sa Vladom, Skupštinom i Ministarstvom zdravlja Crne Gore promijenili. Podsjećam na povećanje plata za oko 30 odsto u januaru ove godine, a zatim i na izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sredinom 2022. godine.

Ponosni smo na zabilježene rezultate jer danas zarada doktora iznosi oko 1.200 eura, specijaliste oko hiljadu i po eura, a supspecijaliste oko 1.700 eura. Ne možete od ljekara očekivati niti da ostaju u zemlji niti ih možete ohrabriti da steknu ljekarsko zvanje ako im nijeste obezbijedili elementarne uslove za rad i život - naglasila je predsjednica Ljekarske komore.

Ona je istakla, međutim, da je Ljekarska komora uvjek na oprezu, pa se, u tom kontekstu, strukovno udruženje suočava sa ozbiljnim izazovom koji je oličen u nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

- Ovaj dokument, prema našem mišljenju, dovodi u pitanje naša ljudska, Ustavom zagarantovana prava - da, nakon radnog vremena u javnom zdravstvenom sektoru, u svoje slobodno vrijeme

- A, građani ove zemlje smo i mi – ljekari - kazala je dr Cerović uz podsjećanje na Ustav Crne Gore koji u članu 62 propisuje da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti.

- Dakle, imajući u vidu naš Ustav, čvrsto smo uvjereni da i Zakon o zdravstvenoj zaštiti po mjeri pacijenta istovremeno podrazumijeva i zakon po mjeri zdravstvenog radnika. To ne isključuje jedno drugo, već je, naprotiv, komplementarno. Ljekarska komora postoji da bi osigurala uslove da doktor ostvaruje svoja zakonom i Ustavom zagarantovana prava, a za pacijente smo tu da bismo im pružili optimalnu zdravstvenu zaštitu. Svi smo, dakle, nesumnjivo, na istom zadatku - navela je dr Cerović. Ona je pozvala Ministarstvo zdravlja Crne Gore da zajednički sprovedu opsežno istraživanje i da se nedvosmisleno utvrde potrebe pacijenata, ali i kadrovske, tehničke i prostorne kapacitete javnog zdravstvenog sistema.

- Nakon toga, više neće biti opštih mjesta ni za hvalu ni za negativnu kritiku već ćemo u specijalnost, metar kvadratni i u aparat znati koliko nam ljudi, ambulanti, novih uređaja ili bolnica tačno fali. Vrijeme je da nasumične pretpostavke iz kojih nužno proizilaze samo proizvoljne opservacije, pretočimo u konkretne podatke i izvedemo tačne zaključke - objasnila je ona.

nitivno spoznati državni interes i mogućnosti za nova ulaganja.

- Tada se, za sve što država nije u prilici sama da rješava, eventualno otvara prostor za privatno-javna partnerstva. Privatna praksa može, ako je to interes države, da bude oslonac i da jača javni zdravstveni sistem - naglasila je dr Cerović.

A, napretka bez očuvanja postojećeg i stvaranja novog kadra - ne može biti, kazala je predsjednica komore.

- Uz želju da ćemo u godini pred nama jačati esnaf i da ćemo, bez obzira na sve razlike, mi između sebe pronaći zajednički jezik, čestitam predstojeće praznike, želim vam dobro zdravlje i obećavam da Ljekarska komora Crne Gore ostaje vaš najbolji saveznik - poručila je na kraju ceremonije dr Cerović.

Godišnju nagradu za ustanovu godine Dr Petar Miljanić dobio je Zavod za transfuziju krvi, nagradu Dr Branko Zogović za doktora godine dobio je dr Đorđije Krnjević, dok su najbolji studenti medicine sa prosječnom ocjenom 10 Rajmond Gjonaj, Matija Marković i Luka Reković.

Odluku o dodjeli ovogodišnjih nagrada donijela je komisija Ljekarske komore Crne Gore, a ova tradicionalna godišnja prizanja uručila je predsjednica dr Cerović na ceremoniji koja je održana na Medicinskom fakultetu Crne Gore u Podgorici. Dr Cerović je obrazložila da je Zavod dobitnik godišnje nagrade Dr Petar Miljanić, između ostalog, zbog ostvarenih re-

poput doniranja trombocita. Takođe, tokom ove godine, zahvaljujući nabavci nove opreme, omogućeno je brže i sigurnije testiranje uzoraka krvi i potpuno automatizovano testiranje trudnica i ambulantnih pacijenata, a, uz to, u potpunosti su zadovoljeni standardi kvaliteta krvi kao lijeka. Nagradu je preuzela direktorica Zavoda, dr Tamara Šćepanović.

Nagrada Dr Branko Zogović za najboljeg doktora u 2022. godini dodijeljena je direktoru Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore, dr Đorđiju Krnjeviću. On je nagrađen, kako je navedeno u obrazloženju, između ostalog, i zbog toga što je tokom najjačeg udara korona virusa organizovao kliniku tako da se, uporedo sa COVID pacijentima, omogući nesmetano liječenje i svih ostalih pacijenata. Dodaje se da je dr Krnjević ljekar KCCG sa najviše dežurstava u godini koja je na izmaku. Nagradu je, u ime dr Krnjevića koji je bio odsutan, preuzela direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović.

Godišnje nagrade Ljekarske komore za studente medicine dobili su: Rajmond Gjonaj, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Podgorici čija je prosječna ocjena u prethodnoj studijskoj godini 10; Matija Marković, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Beogradu, takođe sa prosječnom ocjenom 10 i Luka Reković, student pete godine Medicinskog fakulteta u Beogradu koji zaključno sa četvrtom godinom studija ima prosjek ocjena 10.

Ljekarska komora predstavila dokumentarni film o razvoju medicine u Crnoj Gori

Ljekarska komora Crne Gore je predstavila javnosti sveobuhvatni dokumentarni lm o istorijatu crnogorske zdravstvene kulture sa fokusom na ljekarsku profesiju. Svečana projekcija je održana u subotu veče, 3. decembra na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a iste večeri je imala i televizijsku premijeru na Javnom servisu.

Uz podsjećanje na Hipokrata koji je, između ostalog, rekao da “svaki ljekar mora znati šta ljekari prije njega otkriše, ispitaše i zasnovaše”, predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović je naglasila značaj dokumentarca o razvoju medicine u Crnoj Gori jer, kako je navela, poznavanje tradicije jeste preduslov

- Medicina je, kako ćete vidjeti u lmu, imala različite pravce razvoja na prostoru današnje Crne Gore. Primorje s Kotorom ostvarivalo je evropski nivo zdravstvene zaštite već od 14. vijeka, kada su u tom gradu radili ljekari, hirurzi i apotekari sa diplomama fakulteta iz Italije, tada rukovodeće države u medicini. Središnji dio Crne Gore je sve do druge polovine 19. vijeka poznavao samo narodnu medicinu, dok je sjeverni dio Crne Gore sve do 1912. godine, pored narodne medicine, imao zastupljenu i islamsko arapsku medicinu.

Ovaj dokumentarac je važan jer će nam predočiti i vrijeme kada Crna Gora napušta narodnu medicinu i usvaja savremene medicinske standarde. Posebno se izdvaja vrijeme knjaza i kralja Nikole, kada u Crnu Goru dolaze prvi stalni školovani ljekari koji su sticali diplome u najeminentnijim svjetskim zdravstvenim centrima. U tom periodu bilježimo dolazak doktora Milana Jovanovića Batuta, Jovana Kujičića, a naš, crnogorski najistaknutiji ljekar, koji završava pravo u Beogradu, pa medicinu u Moskvi, dr Petar Miljanić postaje prvi načelnik saniteta i upravnik bolnice Danilo I. Osim što kao država, prvi put, stvaramo svoj medicinski kadar, otvaraju se i prve bolnice i to u Nikšiću, Podgorici i Orjoj Luci” - navela je dr Cerović.

Ona je naglasila da su tadašnji ljekari u Crnoj Gori bili cijenjeni više od okružnih sudija, da su profesionalno slobodno djelovali i da su imali najveća primanja u zemlji.

- Kada su prva zvanična dokumenta u pitanju, 1891. godine usvaja se prvi Zbornik pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore. Njime se prvi put reguliše javno-zdravstveni aspekt i zabranjuje vidarima i travarima da se bave liječenjem - kazala je dr Cerović. U Zborniku se, kako je istakla, između ostalog, još navodi: “Bolnica je za bolesne ljude, i u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez razlike vjere, pola, uzrasta i narodnosti”.

- Dakle, i formalno, naša država zvanično zabranjuje diskriminaciju, a jačanju te svijesti posebno doprinosi medicina. To je, između ostalog, dokaz da zdravstvena kultura spaja, ona

ne zna za podjele po bilo kom osnovu, a jačanje takve svijesti nasušno je potrebno i nama današnjima u Crnoj Gori - napomenula je predsjednica Ljekarske komore.

Dokumentarac približava i podatke o prvoj vakcinaciji u Crnoj Gori krajem 19. vijeka koja je, prema dostupnim informacijama, bila 100 odsto uspješna. To je početak razvoja zdravstvene kulture u našoj zemlji, kazala je dr Cerović.

Za Ljekarsku komoru, kao krovnu organizaciju svih ljekara Crne Gore, je značajno što dokumentarac prati začetak i razvoj inicijative za formiranje crnogorskog ljekarskog udruženja. Ta ideja je obznanjena 30. avgusta 1903. godine u “Glasu Crnogorca”.

- Zato će današnja Ljekarska komora predložiti da se 30. avgust posebno godišnje obilježava, poštujući savremenu ideju i trud prvih crnogorskih ljekara - najavila je dr Cerović. Ljekarska komora Crne Gore danas je, kako je dodala, nezavisna, stručna i krovna organizacija čiji su članovi svi ljekari Crne Gore. Zadatak Ljekarske komore je podizanje nivoa zdravstvene zaštite i zdravstvene kulture građana, ali i zaštita profesionalnih interesa ljekara Crne Gore. U posljednjih godinu, komora može biti ponosna na činjenične, ostvarene rezultate, smatra ona.

- Učestvovali smo u regulisanju statusa doktora medicine kroz inovirani Zakon o zaradama u javnom sektoru, a i u segmentu krivičnog zakonodavstva kojim se napad na doktore smatra krivičnim djelom - posebno je naglasila predsjednica Ljekarske komore.

Osim toga, Ljekarska komora aktivno učestvuje u svim aktivnostima Ministarstva zdravlja, a trenutno je fokus na izmje-

nama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Takođe, Ljekarska komora je prvi put od osnivanja formirala elektronsku bazu podataka koja je neophodna za planiranje zdravstvene zaštite u cijeloj državi. Formirane su i brojne komisije, među kojima se posebno ističe komisija za mlade doktore. To je trenutno vodeća i naša najvažnija inicijativa čiji je cilj zadržavanje mladih ljekara u zemlji - kazala je dr Cerović.

Autor lma je Mitar Miranović, a sponzor kompanija Glosarij.

Sagovornici u lmu su mr. sci dr Tamara Bajić, mr sci. dr Žanka Cerović, dr Danojla Dakić, dr Tea Dakić, prof. dr Mihailo Kuliš, prim. dr Milenko Lainović, dr Ljiljana Radulović, prof. dr Miodrag Radunović, mr sci. dr Aleksandra Ražnatović, prof. dr sci. dr Novica Vujošević, arhitekta Pavle Popović i istoričar Srđa Martinović.

Svečanoj projekciji, između ostalih, prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Vladimir Obradović, prethodna ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poslanik u Skupštini Crne Gore, Miodrag Lekić, savjetnik predsjednika Crne Gore, Amer Halilović, predstavnici različitih esnafskih udruženja, otpravnica poslova ambasade Srbije, Jelisaveta Čolanović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, Milka Tadić Mijović i drugi.

Ljekarska komora Crne Gore

Oko milion i po eura za godinu i po investirano

u Opštu bolnicu Bar

Jedino jačanjem svih karika zdravstvenog sistema, možemo jačati zdravstvo u Crnoj Gori. To je na svečanosti organizovanoj povodom dodjele zahvalnica brojnim donatorima, poručio direktor Opšte bolnice Bar, dr Igor Karišik

- Donacije su od izuzetnog značaja, s obzirom da naša Bolnica pokriva veliki region – jug Crne Gore. Ove godine obavljeno 40.555 specijalističkih pregleda i plus 19.433 hitna pregleda u prijemnoj ambulanti. Obavljeno je i 386 porođaja, 886 operacija (u opštoj ili regionalnoj anesteziji), 1.175 operacija u maloj sali. Što se tiče rentgena, bilo je 20.800 snimaka, skenera 4.900 (inače bi ovaj broj bio veći, ali smo instalirali novi skener), 9.228 ultrazvučnih pregleda, 2.500 doplera, 410 memogra ja, 993.000 laboratorijskih analiza, zaposlili su i pet ljekara specijalista, dva doktora medicine, desetak medicinskih sestara, dodijelili specijalizacije za sedam specijalizanata... - naveo je dr Karišik, uz nadu da će u budućnosti riješiti i nedostatak kadra, jer, kako je podvukao “vole da imaju kvalitetne ljude“.

Među odličnim rezultatima ove ustanove, direktor je podsjetio i na dva uspješno realizovana IPA projekta – LAB-OP, sistem vazdušne pošte, koji obezbjeđuje povezanost svakog odjeljenja sa laboratorijom, a drugi je ON TIME projekat, koji podrazumijeva ranu dijagnostiku karcinoma debelog crijeva i želuca, kao i ostalih bolesti tih organa.

- Dobili smo izuzetno vrijedan stub za endoskopiju. Zaista je impresivan podatak da smo uradili 447 gastroskopskih pregleda, 294 kolonoskopije, 17 polipektomija... Našim vozilima, koja su za godinu prešla 212.200 kilometara, transportovano je 950 pacijenata do Podgorice, Risna, Brezovika, Beograda... U lokalu su vozila barske Bolnice prešla 80.860 km - kazao je dr Igor Karišik.

Zahvaljujući donacijama, u funkciju je stavljen novi skener vrijednosti preko 400 hiljada eura, a od ove godine Opšta bolnica Bar raspolaže i savremenim aparatima za anesteziju, ultra-zvučnim aparatom, setom instrumenata za ginekologiju i

porodilište, vakuum-ekstraktorom (koji se koristi kod porođaja), sa osam kreveta za pacijente sa dijalize, EKG aparatima, televizorima..., tako da su u značajnoj mjeri „zaokružili“ uslugu kada su u pitanju tretmani nekih od najtežih bolesti.

- Nabavili smo i dva CTG-a kardio-tokografa koji se koristi u porodilištu, potom motorni sistem za ortopediju, cistoskop koji se koristi u urologiji, a iz bolničkih sredstava kupili smo opremu za vešeraj. Uložili smo i u aparat za sječenje gipsa, gaze... U planu je renoviranje kuhinje, a iako se završetak tog projekta malo odužio, mogu najaviti da ćemo tokom sljedeće godine instalirati profesionalnu opremu za kuhinju - rekao je dr Karišik. Nije propustio da istakne ponos i radost što Park maslina u dvorištu Bolnice, koji broji oko 150 stabala plemenitog drveta, izvanredno napreduje, a dokaz za to je i što je od tih plodova napravljeno ulje koje je na svjetskom takmičenju u kvalitetu maslinovog ulja u Njujorku osvojilo drugu nagradu.

Posebnu zahvalnost direktor Bolnice je iskazao predsjedniku Opštine Bar, Dušanu Raičeviću, jer su u dogovoru sa njim uradili projekat za parking kod odjeljenja Hemodijalize i nadstrešnicu, kako bi najteži bolesnici imali bolje uslove. Očekuje da će tokom naredne godine i on biti realizovan.

- Opština je odvojila sredstva, pa vjerujem da će barski sigurno biti jedan od ljepših bolničkih krugova u Crnoj Gori. Osim toga, Opšta bolnica je konkurisala za još jedan kapitalni projekat koji podrazumijeva obnovu operacionog bloka. Sredstva u vrijednostu 250.000 eura smo već dobili, a očekujemo i aparat za magnetnu rezonancu, u vrijednosti oko 750.000 eura - najavio je dr Karišik i naglasio da ovo nijesu jedine donacije.

- Realizacija nekih je u toku, a neke treba očekivati tokom naredne godine - zaključio je čelni čovjek barske Bolnice.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je čestitao menadžentu na nizu uspješno realizovanih projekata u ovoj i ambicioznim planovima zacrtanim za narednu godinu.

- Raduje me svijest o potrebi da se kvalitet pružanja usluga u ovoj ustanovi u kontinuitetu unaprjeđuje, da se ta potreba prepoznaje i sa nivoa države. Posebno srećnim nas čini činjenica da mnogi privrednici iz Bara i Ulcinja daju nesebičnu podršku. Značajan je i broj humanitarnih organzacija koje pomažu da kvalitet pružanja usluga bude na većem nivou. Ovo su prilike kada još intenzivnije počnemo da razmišljamo na koji način da stvorimo jasne pretpostavke da donacije koje pojedinci ili kompanije upućuju prema zdravstvenom sistemu, konkretno prema barskoj Bolnici, budu oslobođene od dodatnog nameta plaćanja PDV-a. To je u uređenim sistemima jasno de nisano, a kod nas dosta često zna da predstavlja problem. Donatori teško mogu da razumiju kako za neku donaciju obezbijediti i dodatna sredstva za plaćanje nameta prema državi. Treba da uputimo apel prema donosiocima odluka da se sve donacije prema zdravstvenom sistemu trajno oslobode plaćanja obaveze PDV-a - kategoričan je predsjednik Opštine Bar.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Omer Barjaktari je snažnu donatorsku podršku Barana Bolnici nazvao „pravim patriotizmom“.

- Čast mi je da se danas mogu obratiti ovim lijepim povodom. Realizacija ovih ambicioznih projekata biće zajednički uspjeh i građana Ulcinja i građana Bara, jer među donatorima ima i mojih sugrađana, a izuzetan je doprinos i dijaspore - istakao

je Barjaktari.

Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić, koji je tri decenije bio zaposlen u Opštoj bolnici, prijatno je iznenadio bivše kolege – donirao je audio-knjige iz biblioteke organizacije i CD plejer, kako bi pacijenti koji se nalaze na liječenju lakše provodili dane tokom hospitalizacije.

- Kao neko ko je decenijama radio u ovoj ustanovi, ali i bio pacijent, znam koje su njene potrebe. Dolazim iz organizacije kojoj se pomaže, a nadam se da će joj se pomagati i u narednom periodu. Mi ne želimo samo da se nama upućuje pomoć, već i mi želimo da uzvratimo. Upravo to je i cilj mog današnjeg dolaska – želimo da olakšamo pacijentima koji su na liječenju - kazao je Joketić, uz poruku da „pomažući Opštu bolnicu Bar pomažemo i sebi, jer smo svi u prilici da nekada budemo ili pacijenti ili asistenti članovima svojih porodica“.

Direktor Opšte bolnice Bar je uručio zahvalnice i ašu maslinovog ulja napravljenog iz bolničkog maslinjaka, donatorima: „Trojet tona“, „Hemosan“ doo Bar, “Kalamper“ doo Bar, „Osmi red“ doo Podgorica, dr Marku Stoiljkovu, „LaBar pilot&tugboat“, Juliji Đenčić, „Farmont“ doo Danilovgrad, „Inpharm“ doo Podgorica, Milijani Lekić, „Ina“ CG, „LB Hotels menagment“ doo Tivat, „Ženama Bara“, „Ferostil“ doo Bar, „Glosarij“, „Meridian“, „Rotary Club“, Miću Orlandiću, „Zenšped Group“, Crvenom krstu Bar, Projektnom birou „MMK Control“ doo Bar, Daliborki Seferović, „Jasmil Montenegro“ doo, Mrđanu Kovačeviću, LJE „Radio Bar“, Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj.

Dušan Raičević i dr Igor Karišik

O transplataciji jetre sa dr Blaž Trotovšekom, gostujućim predavačem Medicinskog fakulteta

Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, na temu Transplatacija jetre, predavanje je 24. oktobra održao prof. dr Blaž Trotovšek, profesor Medicinskog fakulteta u Ljubljani, rukovodilac Odjeljenja za transplantaciju jetre Univerzitetskog medinskog centra Ljubljana i rukovodilac Nacionalnog tijela za nabavku organa, u Sloveniji.

Njegovo predavanje, za koje mu je serti kat uručio dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović, bilo je povod da sa njim razgovaramo na temu teške zahtjevne hirurške intervencije, uspješnosti programa donacije u Sloveniji, riziku i životu pacijenta nakon operacije, te prenosu znanja na nove generacije.

Predavanju je prethodio sastanak uprave Medicinskog fakulteta sa profesorom Trotovšekom, na kojem su dogovoreni modaliteti dalje saradnje. Profesor Trotovšek je otvorio mogućnost boravka saradnika za dalju edukaciju na Odjeljenju za HBP hirurgiju i transplantaciju jetre Univerzitetskog medinskog centra Ljubljana.

UCG: Transplatacija jetre je danas rijetka operacija koja se ne izvodi u svim zemljama. Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, gdje je ona dominanto u praksi? Takođe, koji je stepen uspješnosti operacije?

Prof. dr Trotovšek: Transplantacija u redovnoj kliničkoj praksi na Zapadnom Balkanu je prisutna u Sloveniji i Hrvatskoj, a u Srbiji i Bosni više se izvodi sporadično. Zašto je tako, odgovor treba tražiti prvenstveno u kvalitetu i organizaciji donorskih programa koji su u obje spomenute zemlje uspješni. Hrvatska ima oko 30 donora poslije moždane smrti na milion stanovnika, a Slovenija oko 20 na milion u godini. Jako je bitno i to što su obje zemlje već više od 20 godina članovi područja Eurotransplanta. To je osnova za izvođenje bilo kojeg programa transplantacije, pa i jetre. Što se tiče uspješnosti, jednogodišnje preživljavanje danas se kreće oko 80 – 90%, a petogodišnje, što opet zavisi od indikacije za transplantaciju, danas iznosi od 70 - 85%, pa čak i

više u pojedinačnim centrima. U Sloveniji jednogodišnje preživljavanje poslije transplantacije je bolje nego u području Eurotranplanta, kome pripadamo (84% prema 82%), a jednako je i petogodišnje veće (76% prema 71%).

UCG: U kojim slučajevima se pribjegava transplataciji jetre, te koje su indikacije za presađivanje jetre?

Prof. dr Trotovšek: Transplantacija je danas metoda liječenja kako akutnog zatajenja jetre iz različitih razloga tako i hronične disfunkcije organa koja je najčešće, na našim prostorima, posljedica ciroze različite geneze. Epidemiologija uzroka koji dovode do hroničnog otkazivanja jetre jako je različita u odnosu na geografsko područje. Alkoholizam, infekcije virusima hepatitis B i C vjerovatno su najčešći uzroci oštećenja jetre. Očekuje se u sljedećim decenijama da će metabolički sindrom i gojaznost preuzeti primat. Novi ljekovi za liječenje virusa hepatitisa B i C bitno će smanjiti učestalost ove indikacije u razvijenim zemljama. Autoimune bolesti jetre i žučnih puteva i metaboličke bolesti jetre bitna su indikacija za transplantaciju. Postoje i mnogobrojne druge indikacije za transplantaciju, kao trauma i neke druge bolesti, koje nisu tako učestale. Nemojmo zaboraviti i na neke maligne bolesti jetre, kod kojih je transplantacija u određenim situacijama metoda izbora, jer liječi na jednoj strani osnovnu bolest – cirozu, a na drugoj strani sam tumor. Takvi su primijeri pacijenta sa karcinomom stanica jetre (HCC), koji mogu imati petogodišnje preživljavanje veće od 70%, kad se poštuju određeni kriterijumi selekcije.

Ova oblast, koju danas nazivamo transplantacijskom onkologijom, u budućem periodu će biti sve značajnija. Karcinomu stanica jetre, epiteloidnom hemangioendoteliomu i neresektabilnim metastazama neuroendokrinih tumora probavnog trakta kao indikacije za transplantaciju jetre u određenim uslovima pridružit će se vjerovatno i metastaze kolorektalnog karcinoma, perihilarnog holangiokarcinoma, a možda i druge.

UCG: Transplatacija jetre podrazumijava zajednički rad multidisciplinarnog tima. Ko ga sve čini i da li je teško imati na okupu stalno isti tim stručnjaka?

Prof. dr Trotovšek: Transplantacija jetre je kompleksno liječenje kod kojeg je multidisciplinarni rad prisutan od početka. Počinje već kad se odlučuje o indikaciji i početku pripreme pacijenta na liječenje. U tom radu sarađuju hepatolog, gastroenterolog, hirurg, anesteziolog, intenzivisti, a druge struke se uključuju po potrebi i u skladu sa protokolom priprema pacijenta na zahvat. Obim pretraga o primjerenosti pacijenta za transplataciju je veliki i traži mišljenje kardiologa, neurologa, nefrologa, infektologa, psihjiatra, stomatologa, socijalnog radnika i drugih, da se ustanovi kakvu će korist i rizike donijeti transplantacija pacijentu.

UCG: Jedan od najvećih problema transplantacije organa jeste nalaženje odgovarajućeg donora. Kakvo je iskustvo Slovenije na ovom polju?

Prof. dr Trotovšek: Kao što sam već rekao bitni dio svakog programa transplantacije je efektivan donorski program. Što veći je, to bolje. Postupak mora biti dogovoren i standardan. Vodi se odvojeno od transplantacijskog programa, a intenzivna saradnja i komunikacija su neophodni. Integracija programa u međunarodne organizacije, kao što je Eurotransplant omogućava malim zemljama kao što je Slovenija, a vjerujem u budućnosti i Crna Gora, da pronađu donore za pacijente sa akutnim otkazivanjem jetre, za koje je transplantacija jedina mogućnost za spašavanje života. A dovoljan broj domaćih donora omogućava razvoj nacionalnog programa transplantacije, gdje bi cilj morao biti 15-25 transplantacija na milion stanovnika. Saradnja u Eurotransplantu je Sloveniji pomogla da ispunimo sve ove zahtjeve. U posljednjih deset godina Slovenija šalje višak organa u područje Eurotransplanta, prosječno oko 10 jetri godišnje.

UCG: Koliko je moguć povratak pacijenta normalnom funkcionisanju nakon operacije jetre? Šta su iskustva pokazala do sada?

Prof. dr Trotovšek: Poslije transplantacije ili poslije hirurškog zahvata na jetri pacijenti se vraćaju u normalan život. Dozvolite

da Vam objasnim na primjeru. Mama dvoje djece sa 45 godina ima primarnu biliarnu cirozu, stalno je umorna, svrabež kože je stalno prisutan i depresivna je. Par dana odlazi na posao, a onda je mjesec na bolovanju jer je tako umorna. Dodjeljuju joj invalidsku penziju i počinje da razmišlja o transplantaciji jetre zbog lošeg kvaliteta života. Poslije transplantacije brzo se oporavlja, nema komplikacija i poteškoća koje su njoj i nenoj porodici uništavale život. Njen najveći problem je to što ne može raditi jer su je već penzionisali. Da, pacijenti poslije transplantacije mogu igrati profesionalni fudbal, stati na postolje Olimpijskih igara u skijanju, raditi i živjeti kao normalni ljudi. Naravno, priče su različite, a mi kao društvo i pojedinci dužni smo da te ljude ponovo primimo u svoju sredinu.

UCG: Vi imate saradnju sa Medicinskim fakultetom UCG. Koliko je važno usavršavanje i prenošenje znanja? Pretpostavljamo da se ona, sa razvojem medicine, konstantno nadograđuju.

Prof. dr Trotovšek: Edukacija u medicini je jedna speci čna tema, koja se teško upoređuje sa bilo kojom drugom edukacijom. Bitna je razlika u materijalu na kojem radimo, a to su ljudi. Posebno je komplikovana edukacija u hirurgiji, koja je zapravo najagresivnija zakonom dozvoljena djelatnost u miru. Razultat hirurškog zahvata može biti mrtav pacijent i meni je nepoznata druga djelatnost u miru kod koje bi to bilo dozvoljeno. Odatle proizilazi ova velika odgovornost koju mi kao učitelji imamo ponajprije kod naših pacijenata, a uz to i kod naših učenika. Odnos učitelja i učenika koji je tako lijepo zapisan u našoj Hipokratovoj zakletvi trebao bi biti stalno u našim mislima. To bi dovelo do još boljeg sarađivanja, uz poštovanje razlika, pa i specijalnih kvaliteta pojedinaca, kojih ima mnogo u našem regionu. Prenošenje znanja je dužnost nas učitelja, a stalno usavršavanje obaveza naših učenika a i nas, jer funkcija učitelj učenik u medicini nije nešto stalno. Često može i takozvani učitelj dosta naučiti i od učenika. Ova interakcija treba biti u funkciji boljeg liječenja pacijenata, odnosno toga kako liječiti bolje i više pacijenata.

Odrasli koji jedu čokoladu 5 puta nedjeljno mršaviji su od onih koji je ne jedu toliko često.

Bilo koje sjećanje za koje mislite da se desilo prije vaše četvrte godine nije stvarno.

Brak je dobar za vaš mozak. Ljudi koji su sami cijeli život imaju 42% veće šanse da pate od demencije za razliki od ljudi koji su u braku.

Nedostatak

vježbanja svake godine uzme isto života koliko i pušenje.

Kraće priče koje su čitane djeci prije spavanja, ne samo što pomažu da brže i spokojnije zaspu već ih čine i srećnijim i dovitljivijim, pokazala su istraživanja Univerziteta Oksford.

Atelofobija je strah od nesavršenstva ili činjenice da jednostavno nijeste dovoljno dobri.

Muzika u horor filmovima često sadrži infrazvuke koje ljudsko uho ne čuje ali ih osjeća. Takvi zvuci često dovode do nervoze, ubrzanog rada srca i drhtanja.

Kečap je u 1830-tim bio prodavan kao lijek.

Stare ćelije kože bivaju zamijenjene novim poslije 28 dana kako bi površina kože bila glatka. Tako je do 25. godine života svakog čovjeka, a od tada se ne obnavljaju sve ćelije i koža počinje da stari.

Naočare sa zatamnjenim staklima nosile su sudije u drevnoj Kini da pogledom ne otkriju šta misle.

Nedostatak vode, kisjelost i prisustvo vodonik-peroksida čine da med bude namirnica koja nema rok trajanja. Tako je med koji su arheolozi pronašli u drevnim egipatskim grobnicama i dalje jestiv.

Broj dlaka na glavi iznosi oko 100.000. Dnevno otpadne od 50 do 100 vlasi.

Ljubljenje je zdravije od rukovanja.

Stari Grci gajili su šargarepu ne kao hranu već u medicinske svrhe.

INSTITUT ZA LJEKOVE I MEDICINSKA

SREDSTVA OSNAŽUJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD

I UNAPREĐUJE NASTAVNI PROCES NA UNIVERZITETU CRNE GORE

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i naučno-istraživačka institucija, teži da obezbijedi i kontinuirano unapređuje uslove za visok nivo kvaliteta nastave i naučnoistraživačkog rada.

Nedavni pokazatelj ovakvog nastojanja je prva godišnja konferencija Instituta pod nazivom „Evropska perspektiva CInMED-a – saradnjom i partnerstvom do zajedničkog cilja“ koja je bila donatorskog karaktera budući da su putem kotizacija obezbijeđena sredstva potrebna za formiranje nove, savremene laboratorije Medicinskog fakulteta.

Na taj način biće omogućeno unapređenje kvaliteta praktične nastave i naučno-istraživačkog rada na Medicinskom fakultetu, što će imati višestruku dobit budući da predstavlja osnovu za edukaciju i razvoj mladog zdravstvenog kadra, što je pozitivan činilac za napredak zdravstvenog sistema, a ujedno predstavlja i veliki doprinos zajednici.

Pored toga, aktivan doprinos u naučnom istraživanju i razvoju novih ideja predstavlja fundamentalni aspekt naučnoistraživačkog opredjeljenja Instituta. U svom stremljenju da opravda status koji ima kao institucija, Institut teži da stvara i promoviše nauku, istraživanje i inovativnost. Polazna zamisao ovakvog pristupa je da bez uske povezanosti nauke i struke nema ni adekvatnog napretka. Imajući u vidu da će se Institut razvijati onoliko brzo koliko zaposleni budu posvećeni sticanju novih znanja, Institut ulaže značajne resurse u podizanje kompetencija zaposlenih, podstiče njihov istraživački duh i angažovanje u raznim projektima od velikog značaja, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

S tim u vezi, aktuelan je jedan primjer ovakvog usmjerenja Instituta, koji je ujedno veliko dostignuće i na nivou cijele države, a u pitanju je projekat pod nazivom „Razvoj i implementacija modula zasnovanih na metakognitivnom rješavanju problema u kombinovanim učenjima“ u okviru poziva novog ciklusa Erasmus + projekata izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja za 2021-2027. Rukovodilac ovog projekta u Crnoj Gori je direktorica Instituta, doc. dr med. spec. Snežana Mugoša.

Prvi i osnovni cilj ovog projekta je osposobljavanje studenata da koriste konceptualna, proceduralna i metakognitivna znanja kako bi se riješili stvarni problemi, implementacijom novog modela učenja, a drugi je razvijanje kapaciteta visokoškolskih ustanova Zapadnog Balkana za dalje unapređenje kombinovanog učenja kroz međusobnu i saradnju sa univerzitetima Evropske unije (EU).

- Podsticaj za ovu ideju bile su okolnosti u kojima je sprovođena nastava izazvane pandemijom COVID-19, koja je iznijela na površinu sve nedostatke postojećeg obrazovnog procesa, kako u pogledu klasičnih oblika nastave, tako i u smislu korišćenja dostignutih kapaciteta za e-učenje. Trend visokog obrazovanja ka e-učenju, a posebno ka kombinovanom učenju, bio je vidljiv već 2014. godine, kada je istraživanje Evropske asocijacije univerziteta pokazalo da 91% institucija nudi kombinovano učenje. Osim toga, pedagoški i obrazovni modeli se stalno unapređuju. Tako se u novije vrijeme podstiču i razvijaju napredni i inovativni modeli primjene problemskog učenja u obrazovnim procesima. Jedan takav model je primjena modula zasnovanih na metakognitivnim problemima u kursevima kombinovanog učenja - kazala je dr Mugoša.

Zahvaljujući ovakvoj inicijativi, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Institut, kao njegova nastavna baza, postali su partneri na međunarodnom projektu pod akronimom ProBLeMS čiji je osnovni cilj unapređenje obrazovanja doktora u visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana, a čija polazna osnova su bili svi oni problemi koji su bili vidljiviji uoči pandemije.

- Bene t ovog projekta će biti i transfer znanja sa visokoškolskih institucija EU na institucije Zapadnog Balkana. U novom modelu učenja, kroz ovaj projekat, ideje nastavnika će se kombinovati sa programskim i dizajnerskim rješenjima u module zasnovane na metakognitivnim problemima, koji se

zatim implementiraju u studijske programe. Na osnovu analize kvaliteta primjene ovih modula, kroz projekat će se doprinijeti poboljšanju nastavnih planova visokoškolskih institucija na Balkanu - istakla je dr Mugoša.

Kako dr Mugoša zaključuje, Institut će i u narednom periodu nastojati da pruža kontinuirani doprinos unapređenju naučnog i stručnog potencijala iz svog domena kroz različite vidove aktivnosti i angažovanja, uz obavezan imperativ – saradnja i partnerstvo.

Verica Pantelić

Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša

Podrška

CInMED-u na evropskom putu

Prof. dr sc. Siniša Tomić, direktor Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske

Saradnja Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED) i Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) duga je i plodonosna. Započeta je davne 2009. godine, formalizovana je protokolima o saradnji, a krunisana je Twinning projektom Evropske unije (EU) „Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED)”. U ovom projektu ostvareni su impresivni rezultati i sve planirane faze su uspješno sprovedene.

- Cilj projekta je bio pružanje podrške stalnim naporima koje Crna Gora preduzima da ispuni pretpristupne obaveze obezbjeđivanjem usklađenosti sa zakonodavstvom EU, standardima i dobrim praksama relevantnim za Poglavlje 1 pravne tekovine EU – Slobodno kretanje robe u vezi sa registracijom, stavljanjem u promet i potrošnjom ljekova i medicinskih sredstava. Pored toga, preduzete su razne aktivnosti u cilju jačanja institucionalnih i operativnih kapaciteta CInMED-a u sprovođenju poslova iz djelokruga njegovog rada, a naročito novih nadležnosti nastalih formiranjem novih organizacionih jedinica kao što su Inspektorat i Laboratorija. U krajnjem smislu, svrha ovog projekta bila je unapređenje zdravstvenog sistema i zaštita pacijenata - objašnjava prof. dr sc. Tomić.

Prof. Tomić dalje navodi da je za 18 mjeseci, uz učešće preko 30 eksperata, sprovedeno 35 ekspertskih misija u okviru

kojih je primarno izvršena sveobuhvatna analiza postojećeg stanja i pregled postojećih dokumenata, zatim pripremljen strateški i komunikacioni plan za CInMED, kao i plan edukacija zaposlenih. Izrađeni su pravilnici i smjernice iz područja ljekova i medicinskih sredstava, standardne operativne procedure i obrasci za sprovođenje inspekcija te edukativni materijali namijenjeni promovisanju doprinosa CInMED-a javnom zdravlju. Zaposlenima u CInMED-u preneseno je znanje i praktično iskustvo hrvatskih kolega u obliku predavanja, radionica i sprovođenja inspekcija. Održan je sastanak sa predstavnicima udruženja zdravstvenih radnika i pacijenata u Crnoj Gori, osobama zaduženim za komunikaciju u zdravstvu, kao i predstavnicima medijskih kuća sa ciljem promovisanja značaja kontinuiranog praćenja bezbjednosti primjene ljekova u Crnoj Gori. Dodatno su, kako kaže, organizovane dvije studijske posjete crnogorskih eksperata Republici Hrvatskoj prilikom kojih su kao posmatrači učestvovali u inspekcijskom nadzoru nad dobrom praksom u prometu ljekova na veliko.

Prof. Tomić zaključuje da su kroz ovaj projekat realizovane tri ključne komponente, a to su: jačanje institucionalnih kapaciteta i vidljivosti CInMED-a, unapređenje sistema farmakovigilance i sistema nadzora medicinskih sredstava u Crnoj Gori i poboljšanje sistema izdavanja odobrenja i inspekcije za ljekove

„Postignuća CInMED-a u protekloj godini koja ste predstavili zaista su impresivna i potvrđuju CInMED kao izuzetno uspješnu i perspektivnu instituciju, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu. Zahvaljujući djelovanju CInMED-a kao nezavisnog i nepristrasnog regulatornog tijela, građani Crne Gore mogu imati puno povjerenje u sistem regulisanja i praćenja bezbjednosti primjene ljekova i medicinskih proizvoda, kao i u nacionalni zdravstveni sistem čiji je CInMED dio“, kazao je prof. Tomić.

i klinička ispitivanja u Crnoj Gori.

Prof. Tomić ističe da, iako je Twinning projekat završen, HALMED ostaje prijatelj i podrška CInMED-u na putu ka EU. „Svim državama članicama koje učestvuju u nekom evropskom projektu država članica koja je vodila projekat na neki način postaje mentor i primjer, te tako i prva adresa na kojoj treba potražiti savjet i pomoć“. Tako će eksperti HALMED-a na kvartalnom nivou posjećivati CInMED sa ciljem pružanja podrške naporima u usklađivanju i implementaciji dobrih praksi, dok će zaposleni CInMED-a posjećivati HALMED u svrhu jačanja terenske saradnje i edukacije.

Na kraju, prof. Tomić je u ime HALMED-a i u svoje

lično ime zahvalio CInMED-u, na čelu sa direktoricom doc. dr med spec. Snežanom Mugošom, na pozivu da budu dio prve godišnje konferencije CInMED-a, te na prilici da kroz svoje predavanje predstavi najznačajniji segment višegodišnje uspješne saradnje ove dvije institucije. „Radujem se nastavku saradnje koja će se dalje unapređivati kroz partnerski i prijateljski odnos i sprovođenje aktivnosti usmjerenih na što skorije pružanje dobrodošlice CInMED-u i Crnoj Gori u EU“.

Verica Pantelić

IZAZOVI ČETVRTE INDUSTRIJSKE

REVOLUCIJE U FARMACIJI: KONCEPT PHARMA 4.0

Prof. dr Svetlana Ibrić u svom predavanju ističe da se trenutno nalazimo u jeku četvrte industrijske revolucije. Kako objašnjava, prva industrijska revolucija povezuje se sa otkrićem parne mašine, omogućavanjem proširenja kapaciteta proizvodnje i početkom industrijalizacije. Druga industrijska revolucija donijela je veću produktivnost i bolju organizaciju rada. Treća industrijska revolucija je sedamdesetih godina prošlog vijeka započela korišćenjem računara, uvođenjem interneta, umrežavanjem korisnika, odnosno pojavom tzv. internet stvari (engl. Internet of ings). Četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0) započela je onog trenutka kada su digitalne tehnologije počele da se koriste na novi način. Dakle, četvrta industrijska revolucija ne predstavlja digitalne tehnologije, već dinamičnu mrežu korisnika i primjenu digitalnih tehnologija kroz aplikacije koje mijenjaju način na koji živimo i radimo. Tvorac četvrte industrijske revolucije je Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, koji je ovaj koncept predstavio u Davosu 2016. godine.

„Internacionalno udruženje farmaceutskih inženjera (ISPE) je ovaj koncept prenijelo na teren farmaceutske industrije kroz pojam 'Pharma 4.0', koji treba da opiše implementaciju koncepata četvrte industrijske revolucije u farmaceutskoj industriji. Pokretači koncepta 'Pharma 4.0' su, prije svega, vještačka inteligencija, i to u najvećoj mjeri mašinsko učenje, zatim blokčejn tehnologije, i najzad primjena proširene i mješovite realnosti u industriji“, navodi prof. Ibrić.

Prof. Ibrić dalje objašnjava da je vještačka inteligencija danas implementirana u sve segmente farmaceutske industrije. „Interesantan je podatak da je do sada Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) odobrila 29 tehnologija koje se zasnivaju na vještačkoj inteligenciji. Reprezentativni primjeri su Viz LVO, aplikacija koja se zasniva na brzoj detekciji i dijagnozi moždanog udara. Ova aplikacija koristi vještačku inteligenciju za detekciju i trijažu suspektnih moždanih udara; informacija stiže direktno ljekaru, sat vremena brže u odnosu na konvencionalne tehnike. DreaMed je primjer druge tehnologije koja se zasniva na vještačkoj inteligenciji; ona predstavlja automati-

zovanu podršku za odlučivanje o terapiji pacijenata sa dijabetes melitusom tipa I. Algoritam DreaMed-a je uparen sa serverom koji analizira koncentraciju glukoze u krvi pojedinca, njegovu istoriju doze insulina i unos ugljenih hidrata i omogućava zdravstvenom radniku informacije kako bi se dala personalizovana doza insulina pacijentima“.

Mašinsko učenje, kako je prof. Ibrić pojasnila, koristi se u otkriću novih ljekovitih supstanci. Ono omogućava smanjenje troškova, rad računara u otkriću ljekova koji je neprekidan, mogućnost detekcije neželjenih efekata u ranoj fazi, brže rezultate u poređenju sa postojećim in silico metodama. Posebno su u segmentu otkrića ljekova značajne napredne tehnike mašinskog učenja kao što su reinforcement learning, transfer learning, active learning, deep learning.

U razvoju ljekova, formulacije i procesa proizvodnje intenzivno se koristi za predviđanje zičko-hemijskih karakteristika lijeka, optimizaciju sastava formulacija, optimizaciju procesa proizvodnje, predviđanje brzine oslobađanja lijeka, biološke raspoloživosti i predviđanje stabilnosti ljekova.

Kada se govori o blokčejn tehnologiji, najčešće se govori o bitkoinu ili kriptovalutama. Međutim, ova tehnologija je veoma raznovrsna i ima potencijal za korišćenje daleko izvan sfere kriptovaluta. „Blokčejnovi (eng. block chain – 'lanac blokova') su u posljednjih nekoliko godina postali popularni jer omogućavaju ljudima da obezbijede i veri kuju sve vrste podataka i dogovora u decentralizovanoj mreži koja se ne može izmijeniti tako lako“, naglasila je prof. Ibrić i dodala da sama ideja vuče korijene još iz 1991. godine, kada su dva kompjuterska stručnjaka, Stuart Haber i Scott Stornetta predložili sistem kojim bi se štitili datumi na dokumentima, tako da ne mogu da se falsi kuju.

„Jednostavno rečeno, blokčejn je baza podataka u formi 'ledžera' (nešto nalik 'sveobuhvatnoj knjizi' gde je zapisana ukupna suma) koja koristi kriptogra ju da bi osigurala bilo kakvu informaciju. Ovaj ledžer poprima oblik niza zapisa, odnosno 'blokova' koji se dodaju jedan na drugi poput karika u lancu – otuda ime blokčejn tehnologije. Svaki blok sadrži vremensku oznaku,

podatke i heš. Ovi parametri su jedinstveni za sve blokove – nešto poput digitalnog otiska prsta“.

Prof. Ibrić dalje predočava da blokčejn tehnologije mogu naći primjenu u borbi protiv falsi kovanih ljekova, te da se u tom smislu sve više pominje novi koncept cryptopharmaceuticals, zatim u farmaceutskim lancima snabdijevanja, gdje bi se mogla omogućiti kompletna kontrola uslova u lancu snabdijevanja ljekova i, najzad, primjenom ove tehnologije, mogla bi biti poboljšana transparentnost u kliničkim ispitivanjima ljekova.

„Koncept proširene realnosti (engl. Augmented reality) i mješovite realnosti (engl. Mixed reality) odnose se na integraciju vještačkih informacija u stvarnost preklapanjem digitalnih podataka na zičke objekte ili prostore kako bi se poboljšalo korisničko iskustvo i omogućilo da se zadaci izvršavaju e kasnije“, naznačila je prof. Ibrić i dalje navela da koncept funkcioniše koristeći četiri različite komponente:

(I) jedinicu za praćenje, koja podrazumijeva korišćenje sistema za navigaciju ili geografsko praćenje, koji određuje tačno pozicioniranje na određenoj lokaciji;

(II) ulazni uređaj, kao što je kamera ili skener koji snima slike uživo;

(III) računarsku jedinicu, koja upoređuje snimljene slike sa drugim sačuvanim slikama iz web izvora i rekonstruiše 3D virtuelne objekte;

(IV) uređaj za prikaz koji prekriva 3D podatke.

Po njenim riječima, prednosti korišćenja ove tehnologije su što inženjer može slobodno da hoda po objektu i prima obavještenja u realnom vremenu, pošto se sistemski generisani

podaci iz različitih izvora prenose kroz uređaj. Na primjer, može biti obaviješten o kvaru u procesnoj opremi, ili o lokaciji koja će uskoro zahtijevati dopunu, ili o instrumentu koji pokazuje znake da zahtijeva preventivno održavanje. „Ovo donosi potpuno novo značenje konceptu kontrole proizvodnje, jer će više potencijalnih grešaka biti primijećeno i adresirano unaprijed, što će dovesti do nižih troškova i ogromnog povećanja e kasnosti“.

Nakon četvrte industrijske revolucije, predviđa se da ćemo vrlo brzo zakoračimo u eru pete industrijske revolucije. Prof. Ibrić obrazlaže da želja za masovnom personalizacijom oblikuje psihološki i kulturni pokretač Industrije 5.0. Ljudi žele da se ističu, budu jedinstveni, izraze se i imaju podršku tržišta. Upravo to će, kako kaže, ponuditi Industrija 5.0 – mogućnost da se ljudi izraze kao pojedinci kroz personalizovane proizvode. Svi, pa i oni sa skromnijim primanjima. „Kada ljudima ponovo damo centralno mjesto u industrijskoj proizvodnji, Industrija 5.0 će kupcima ponuditi proizvode koje oni zaista žele i koji nose žig ljudske brige, ljudskog dodira. Zaposlenima će ponuditi posao koji će imati više smisla i značaja. I na kraju, ali ne i najmanje važno, personalizacija takođe daje osjećaj luksuza. Tako Industrija 5.0 donosi povratak u stara vremena, čak i ona prije industrijalizacije, kada je neko mjesecima pleo ili klesao poklon koji je napravljen isključivo i samo prema pojedincu, jer ga je osoba koja ga je napravila lično poznavala i samim tim znala šta upravo on želi i treba. I tu leži budućnost“, zaključuje prof. Ibrić.

Verica Pantelić

LJEKOVITE PRIČE

- Kako upregnuti moć umjetnosti u javnozdravstvene svrhe, od primjera iz istorije do prevencije budućih pandemija

Mr pharm Pavle Zelić, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, menadžer za međunarodnu saradnju, evropske integracije i komunikacije

„Od praskozorja ljudskog društva, od prvih vatri oko kojih su se naši davni preci okupljali da bi formirali najranije zajednice, priče i pripovijedanje bili su ključni kohezioni faktor. To je bilo sredstvo da mrak koji nas je okruživao učinimo manje strašnim, a znanje koje se mukom sticalo prenesemo na način koji se pamti i primjenjuje. Kroz priče“, započinje svoje izlaganje svjetski prepoznat i priznat autoritet i zvaničnik, na brojne teme iz oblasti farmacije i javnog zdravlja, mr pharm Pavle Zelić. „Tako od prvih istorijskih zapisa antičkih istoričara i pisaca bilježimo i pouke o bolestima i epidemijama, i kako se o njima mora pisati upravo zato da se ne bi ponovile. Od antičkih autora Herodota i Tacidita do srednjeg vijeka i Bokačovog „Dekamerona” i modernije Kamijeve “Kuge”, nebrojeni su pisci kao inspiraciju uzimali bolest i ljudsku patnju za temu svojih ključnih djela. Time su nam ostavljali u amanet važne javnozdravstvene lekcije

koje su se mogle primjenjivati i percipirati na jedan sasvim drugačiji način od šturih, stručnih i nerijetko narodu teško razumljivih i prihvatljivih instrukcija zdravstvenih vlasti.“ Mr Zelić navodi da je komplementarnost ova dva modela komunikacije u osnovi najnovijih socijalno bihejvioralnih naučno potkovanih teorija koje se razvijaju i izučavaju na najprestižnijim fakultetima za javno zdravlje u SAD-u i svijetu, a uveliko i primjenjuju u kampanjama kakve su, na primjer, bile one tokom pandemije COVID-19.

Mr Zelić potom ukazuje da i na ovim prostorima ima sličnih primjera, te da tako o epidemiji tifusa tokom Prvog svjetskog rata najbolje učimo iz životne priče i potresnih posljednjih slika velike likovne umjetnice Nadežde Petrović, o tuberkulozi iz romana „Kad su cvetale tikve” Dragoslava Mihajlovića. „Ipak, bez sumnje najčuveniji i najefektnijih primjer umjetnosti u službi

zdravlja je lm “Variola Vera” Gorana Markovića iz 1982. godine, koji na jeziv, ali potpuno autentičan način priča o posljednjoj svjetskoj epidemiji velikih boginja u tadašnjoj Jugoslaviji 1972. godine. Ova užasavajuća bolest je danas u potpunosti iskorijenjena, ali nas lm koji su gledale silne generacije opominje da će se ova ili neka druga bolest vratiti da nas podsjeti na našu smrtnost i neopreznost ako joj to dozvolimo.“

Mr Zelić dalje navodi da su priče iz domena farmaceutske regulative nešto rjeđe, ali zato i vrednije, a da nema bolje od one, potpuno istinite, o Frensis Oldam Kelsi. Kako objašnjava, u pitanju je bila obična procjeniteljka dokumentacije o lijeku u ranim danima Američke uprave za hranu i ljekove koja je 1962. godine lično spriječila ulazak zloglasnog talidomida na tržište SAD – istog onog lijeka koji će samo par mjeseci kasnije izazvati katastrofu i nebrojene bebe rođene bez udova sa fokomelijom. „Kesli se slavi kao začetnik rigorozne kontrole bezbjednosti ljekova – upravo onog regulatornog uređenja na osnovu kojeg funkcionišu tijela poput CInMED ili ALIMS danas“, zaključuje mr Zelić.

„Upotreba naučno koncipiranog pripovijedanja nam može pomoći kod svih vrsta komunikacija i kampanja u javnom zdravstvu, a naročito u borbi protiv dezinformacija, na primjer u imunizacijama“, predočava mr Zelić. „Dokazano je da priče utiču na promjenu ponašanja, recimo pospješujući zdrave navike, štite mentalno zdravlje, a posebno su efektne kod edukacija djece.

Konačno, priče nas mogu pripremiti za buduće javnozdravstvene izazove, od narednih pandemija do već prisutnog uništenja životne sredine, klimatskih promjena i njihovog uticaja na zdravlje ljudi.“

Mr Zelić smatra da je, od ozbiljnih pristupa do zabavne edukacije, širok dijapazon oruđa i tehnika na raspolaganju zdravstvenim komunikatorima, koji u saradnji sa umjetnicima i kreativcima mogu da učine prava mala čuda u pogledu promjene svijesti pacijenata.

„Priče nam pomažu nam da doživimo informacije, a ne samo da ih konzumiramo. One koriste narativni luk koji omogućava našem mozgu da e kasnije obrađuje informacije, podstiču naše empatične odgovore na načine koje same informacije ne mogu i ohrabruju nas da podržimo stavove/ponašanja promovisana u narativu kroz teoriju transportacije – prenošenje konzumenta u situaciju, čime se utiče na njegovo/njeno ponašanje. I najbitnije od svega – pamtljive su.“

Mr Zelić zaključuje da nema sumnje da je budućnost javnozdravstvenih komunikacija u pripovijedanju – „To je nešto što svi već instinktivno znamo, samo taj potencijal treba kanalisati, upregnuti na pravi način i iskoristiti za bolje zdravlje naših pacijenata, pa u konačnom slijedu i nas samih.“

Hronika

01. decembar – Stigma i nejednakosti i dalje najveća prepreka u okončanju AIDS epidemije

Prvi decembar u svijetu se obilježava pod sloganom Izjednačimo! kojim UNAIDS ukazuje na važnost udruživanja snaga i resursa ka povećanju dostupnosti, kvaliteta i prilagođenosti usluga za liječenje, testiranje i prevenciju HIV-a, tako da se iste omoguće jednako svima. Ovo je ujedno i poziv za reformisanje zakona, politika i praksi kako bi se društvo uspješno borilo sa stigmom, diskriminacijom i isključenošću osoba koje su pogođene HIV-om i u povećanom riziku od HIV-a. U sklopu ovogodišnje kampanje, CAZAS poziva građane i građanke da se testiraju na HIV kao i edukuju o putevima prenosa i prevencije kroz njihove edukativne i preventivne aktivnosti.

NVO CAZAS je tradicionalno organizovao kampanju 1. decembra te i realizovati aktivnosti tokom cijelog mjeseca. Osim edukativnih akcija u školama, akcija testiranja u zajednici i edukacija, kampanja će uključivati brojne druge aktivnosti. Svi zainteresovani građani 1. decembra mogli su da se besplatno i anonomno testiraju na HIV, hepatitis B i C u Kući zdravlja u Podgorici, u sklopu akcije koju CAZAS realizuje u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i Kućom zdravlja. Takođe, u BIG fashion šoping centru su realizovane edukativne aktivnosti i distribucija informativnog i preventivnog materijala.

Prema podacima UNAIDS-a, u 2021. godini, u svijetu je 650 000 života izgubljeno od posljedica side, a 1,5 miliona ljudi je novoin cirano HIV-om. Epidemija HIV-a je i dalje veliki globalni problem javnog zdravlja i procjene su da je na kraju 2021. u svijetu sa HIV-om živjelo 38,4 miliona osoba. Oko jedna petina osoba koje su in cirane HIV-om ne zna da ima HIV zbog čega je ekstremno važno da se kontinuirano radi na povećanju obuhvata testiranjem i ukidanju barijera ka pristupačnom testiranju naročito ranjivim kategorijama.

Značaj ranog testiranja je veliki, jer ukoliko se HIV otkrije u ranom stadijumu i na vrijeme počne sa liječenjem, osoba može imati dug, kvalitetan i produktivan život i imati zdravo potomstvo. Uz dobar terapijski odgovor, sa HIV-om se danas ne samo živi nego i stari, te osobe sa HIV-om imaju očekivani životni vijek kao i osobe koje nijesu in cirane. Važno je naglasiti da osobe koje terapijom postignu nemjerljiv broj virusnih kopija u krvi ne mogu dalje prenositi infekciju, sopštili su iz CAZAS -a Crna Gora je zemlja sa niskom stopom obolijevanja od HIV-a što potvrđuje da dosadašnji napori uloženi u odgovor na HIV/AIDS daju rezultat. Prema podacima godišnjeg izvještaja za HIV u 2021. godini u Crnoj Gori registrovano je 13 novih HIV/ AIDS slučaja. Prvi slučaj ove infekcije u Crnoj Gori zabilježen je 1989. godine i do kraja 2021. godine, registrovana je ukupno 331 osoba in cirana HIV-om, od kojih je 156 u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a. U istom periodu 65 osoba je umrlo od posljedica AIDS-a.

02. decembar - Medicinski fakultet partner na međunarodnom projektu

ProBLeMS

Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore partner je na međunarodnom projektu pod akronimom ProBLeMS čiji je osnovni cilj unapređenje obrazovanja doktora u visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana, a čija polazna osnova su bili svi oni problemi koji su bili vidljiviji uoči pandemije vriusa COVID. Riječ je o jednom od 14 projekata Univerziteta Crne Gore u okviru poziva novog ciklusa Erasmus + projekata izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (CBHE) za 2021-2027.

Naziv ovog projekta Razvoj i implementacija modula zasnovanih na metakognitivnom rješavanju problema u kombinovanim učenjima, ukazuje i na dva osnovna cilja projekta, navodi rukvoodilac ovog projekta u Crnoj Gori, dr Snežana Mugoša, docent na studijskom programu Farmacija, Medicinskog fakulteta, i direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Prvi je, dodala je, osposobljavanje studenata da koriste konceptualna, proceduralna i metakognitivna znanja kako bi se riješili stvarni problemi, implementacijom novog modela učenja, a drugi je razvijanje kapaciteta visokoškolskih ustanova Zapadnog Balkana za dalje unapređenje kombinovanog učenja kroz međusobnu i saradnju sa univerzitetima EU. - Situacija sa razvojem pandemije COVID-19 iznijela je na površinu sve nedostatke postojećeg obrazovnog procesa, kako u pogledu klasičnih oblika nastave, tako i u smislu korišćenja dostignutih kapaciteta za e-učenje. Trend visokog obrazovanja ka e-učenju, a posebno ka kombinovanom učenju, bio je vidljiv već 2014. godine, kada je istraživanje EUA pokazalo da 91% institucija nudi kombinovano učenje. Osim toga, pedagoški i obrazovni modeli se stalno unapređuju. Tako se u novije vrijeme podstiču i razvijaju napredni i inovativni modeli primjene problemskog učenja (PBL) u obrazovnim procesima. Jedan takav model je primjena modula zasnovanih na metakognitivnim problemima (MCPB) u kursevima kombinovanog učenja - objasnila je dr Mugoša. Predlog ovog projekta se pozvao na naučne publikacije koje su dokazale da problemsko učenje omogućava studentima da uče kroz iskustvo rješavanja problema čime se povećava akademski učinak studenata medicine, uz preporuku da nastavnici razmotre njegovo uvođenje u nastavu.

- Primjena problemskog učenja u medicinskim naukama usmjerena je na studente i podstiče samostalnost u učenju, razvija kliničko rezonovanje i vještine kritičkog mišljenja. Tokom rješavanja, studenti se više bave problemima nego pamćenjem podataka. Kombinovano učenje, sa druge strane, je kombinacija tradicionalnog učenja licem u lice i asinhronog ili sinhronog e-učenja. Postoje pozitivna iskustva u kombinaciji učenja zasnovanog na problemu i kombinovanog učenja - kazala je dr Mugoša.

Bene t ovog projekta će biti i transfer znanja sa visokoškolskinh institucija EU na institucije Zaoadnog Balkana. U novom

modelu učenja, kroz ovaj projekat, ideje nastavnika će se kombinovati sa programskim i dizajnerskim rešenjima u module zasnovane na metakognitivnim problemima, koji se zatim implementiraju u studijske programe. Na osnovu analize kvaliteta primjene ovih modula, kroz projekat će se doprinijeti poboljšanju nastavnih planova visokoškolskih institucija na Balkanu, sopštili su iz Medicinskog fakulteta.

06. decembar - Crna Gora domaćin sastanka Međunarodne asocijacije nacionalnih instituta za javno zdravlje 2024. godine

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić, učestvovao je sa svojim timom na godišnjoj Skupštini Međunarodne asocijacije nacionalnih instituta za javno zdravlje (IANPHI) održanoj od 30. novembra do 2. decembra 2022. godine u Stokholmu u Švedskoj. Tom prilikom dr Galić je potpisao ugovor o sadaradnji sa predsjednikom Međunarodne asocijacije nacionalnih instituta za javno zdravlje čime je, kako kažu iz IJZ-a, dodatno ojačana uloga Instituta za javno zdravlje Crne Gore u domenu javnog zdravlja u našoj zemlji i svijetu.

bio je i u prvoj zvaničnoj posjeti dr Andrei Ammon, direktorici Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC). On je sa dr Ammon razgovarao o veoma važnim temama sa fokusom na unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore i jačanje uloge Instituta u domenu javnog zdravlja u Crnoj Gori i Evropi.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore razmijenio je znanja i iskustva sad dr Ammon o svim aktuelnim i vodećim javnozdravstvenim temama u Crnoj Gori kao što su: terenska epidemiologija, nadzor nad bolničkim infekcijama i antimikrobnoj rezistenciji, ali i o SARI nadzoru i ekspertskoj podršci ECDC-a u uspostavljanju Javnozdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC-a).

Dr Ammon je istakla da će ECDC pružiti punu podršku Institutu za javno zdravlje Crne Gore u svim planiranim aktivnostima koje su od značaja za javno zdravlje građana i najavila posjetu sa delegacijom ECDC-a Institutu za javno zdravlje Crne Gore u martu sljedeće godine. Analitika

07. decembar - Bolnici Berane uplaćena sredstva za angio salu i digitalni mamograf

Sredstva za nabavku digitalnog mamografa, kupovinu opreme i potrošnog materijala za savremenu angiosalu uplaćena su Opštoj bolnici Berane. Za nabavku digitalnog mamografa uplaćeno je 193.600,00 eura, a za angio salu izvršena je uplata od 1.101.100,00 eura iz sredstava NKT-a.

Direktor Opšte bolnice Berane dr Milorad Magdelinić istakao je da su tenderi u toku i da brzo očekuju nabavku opreme za angiosalu i digitalni mamograf, kako bi se odmah moglo početi sa radom.

- Ovim će se znatno unaprijediti zdravstveni sistem na sjeveru Crne Gore, a građanima će biti dostupnije najsavremenije metode dijagnostike i liječenja. Berane će postati regionalni zdravstveni centar - kazao je direktor beranske bolnice.

Domaćin Godišnjeg sastanka Međunarodne asocijacije nacionalnih instituta za javno zdravlje (IANPHI) bila je Agencija za javno zdravlje Švedske, a tema ovogodišnjeg sastanka Pandemije, sukobi, klimatske promjene: nove uloge i izazovi za nacionalne institute za javno zdravstvo. Na sastanku je učestvovalo oko 150 direkotra/visokih predstavnika Instituta za javno zdravlje širom svijeta.

Institut za javno zdravlje Crne Gore od februara 2022. godine član je IANPHI čiji je osnovni cilj poboljšanje zdravlja u svijetu koristeći iskustvo i stručnost svojih članova.

Na sastanku je odlučeno da Crna Gora 2024. godine bude domaćin godišnjeg regionalnog sastanka za Evropu, čime je još jednom ukazano povjerenje Institutu za javno zdravlje Crne Gore i zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Na ovogodišnjem sastanku IANPHI i njeni članovi sagledali su uticaj kriza koje su direktno ili indirektno ugrozile javno zdravlje i izazvale višestruke posljedice na zdravlje i dobrobit stanovništa, nacionalnu i globalnu ekonomiju, ali i bezbjednost hrane. Razmjenjujući svoja iskustva i znanja učesnici skupa su se usaglasili da je potrebno da instituti za javno zdravlje prođu kroz određeni vid transformacije kako bi odgovorili na nove zdravstvene potrebe stanovništva i podržali donošenje odluka o zaštiti i poboljšanju zdravlja stanovništva u kontekstu ovih kriza.

Tokom radne posjete Švedskoj, dr Galić, sa svojim timom

Dodao je da su ulaganja u zdravstveni sistem evidentna i da je cilj Vlade i resornog ministarstva maksimalno poboljšanje zdravstvenog sistema, nivoa usluge i e kasnosti.

- Ima li što konkretnije i bolje od činjenice da su obezbijeđena sredstva za angio salu, koju trenutno ima samo Klinički centar Crne Gore. Uz angio salu uplaćena su sredstva i za nabavku digitalnog mamografa, kako bi mogli da sprovodimo skrining programe i preveniramo bolesti koje najviše opterućuju našu populaciju – kazao je dr Magdelinić.

09. decembar - Organizovan 7. Simpozijum otorinolaringologa Crne Gore

U Petrovcu je održan 7. Simpozijum otorinolaringologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem od 9. do 11. decembra 2022. godine, koji je, osim naših doktora, okupio predavače i učesnike iz Srbije, Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Grčke. Simpozijum, koji organizuje Udruženje otorinolaringologa Crne Gore, otvorio je dr Slobodan Mandić, generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite Ministarstva zdravlja Crne Gore. Dr Mandić je naglasio da Ministarstvo zdravlja pruža svesrdnu podršku organizaciji jednog ovakvog skupa i edukaciji ljekara i zdravstvenih radnika naglašavajući značaj međusobnog upoznavanja i stručnog povezivanja ljekara iz različitih

sredina, kao i razmjenu znanja i iskustva. Iz vrlo sadržajnog programa Simpozijuma dr Mandić je posebno izdvojio dvije značajne teme: dijagnostiku i liječenje tumora glave i vrata i novine u hirurgiji oboljenja uva. Tumori glave i vrata, zbog svoje učestalosti, složenog liječenja, socioloških karakteristika, predstavljaju veliko opterećenje na individualnom, porodičnom, ali i na javno zdravstvenom nivou. Dr Mandić je podsjetio da su djeci sa oštećenim sluhom u 2008. godini ugrađena prva 2 kohlearna implanta u Crnoj Gori.

uplaćeno je 193.600,00 eura, a za angio salu izvršena je uplata od 1.101.100,00€ iz sredstava NKT-a.

Direktor Opšte bolnice Berane dr Milorad Magdelinić istakao je da su tenderi u toku i da brzo očekuju nabavku opreme za angiosalu i digitalni mamograf, kako bi se odmah moglo početi sa radom.

- Ovim će se znatno unaprijediti zdravstveni sistem na sjeveru Crne Gore, a građanima će biti dostupnije najsavremenije metode dijagnostike i liječenja. Zahvalni smo na svesrdnoj pomoći ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, ministra nansija Aleksandra Damjanovića i cijele Vlade na čelu sa predsjednikom Dritanom Abazovićem. Berane će postati regionalni zdravstveni centar - kazao je direktor Magdelinić.

Dodao je da su ulaganja u zdravstveni sistem evidentna i da je cilj Vlade i resornog ministarstva maksimalno poboljšanje zdravstvenog sistema, nivoa usluge i e kasnosti. - Ima li što konkretnije i bolje od činjenice da su obezbijeđena sredstva za angio salu, koju trenutno ima samo Klinički centar Crne Gore. Uz angio salu uplaćena su sredstva i za nabavku digitalnog mamografa, kako bi mogli da sprovodimo skrining programe i preveniramo bolesti koje najviše opterućuju našu populaciju.

Uvodno izlaganje na Simpozijumu, a povodom 25 godina rada Medicinskog fakulteta održao je prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakulteta, koji je govorio o osnivanju i radu u prethodnom periodu. Prof. Radunović je istakao značaj koji je ova ustanova imala u razvijanju medicinske misli u Crnoj Gori. Dr Milan Jovanović Batut je 1881. godine pokrenuo inicijativu za osnivanje Medicinskog fakulteta na Cetinju. Međutim, tek je 1996. godine Vlada Crne Gore donijela odluku o osnivanju fakulteta koji je počeo sa radom 1997. godine. Do danas je na svim studijskim programima upisano 5.500 studenata, a diplomiralo na medicini njih 675, na stomatologiji 168, na farmaciji 343, na VMŠ u Beranama 780, na primijenjenoj zioterapiji 1249. Na fakultetu se organizuju i doktorske studije, kao i specijaliazacija za ljekare iz radiologije i porodične medicine.

Doc. dr Elvir Zvrko, predsjednik Udruženja ORL Crne Gore, je istakao da Udruženje uspješno organizuje simpozijume od 2007. godine uz prisustvo brojnih predavača iz inostranstva. Pored značaja koji ima u edukaciji ljekara, ovogodišnji Simpozijum je bio i svojevrstan omaž razvoju medicine i otorinolaringologije na ovim prostorima. Pored jubileja koji obilježava Medicinski fakultet u Podgorici, dr Zvrko je podsjetio i da je 11. decembra 1887. godine u Nikšiću otvorena “Bolnica knjaginja Zorka”, kao druga stalna bolnica u Crnoj Gori. Takođe, 9. decembra 1920. godine dr Niko Miljanić, rođen na Cetinju, održao je prvo predavanje na Medicinskom fakultetu u Beogradu što je označilo početak rada ove ustanove, a 16. decembra 1926. godine u Zagrebu je održana Osnivačka skupština Jugoslovenskog oto-neuro-o almološkog društva.

Tokom trajanja Simpozijuma održana je i redovna Skupština Udruženja otorinolaringologa Crne Gore.

12. decembar - Uplaćena sredstva Opštoj bolnici Berane za savremenu angio salu i digitalni mamograf

Sredstva za nabavku digitalnog mamografa, kupovinu opreme i potrošnog materijala za savremenu angiosalu uplaćena su danas Opštoj bolnici Berane. Za nabavku digitalnog mamografa

14. decembar – Otvoreno Savjetovalište za dojenje

U okviru Doma zdravlja Glavnog grada radi Centar za prevenciju, koji obuhvata Savjetovalište za mlade, za trudnice, i Savjetovalište za dijabetes, a sada jesa radom počelo i Savjetovalište za dojenje, sopštili su iz Doma zdravlja Podgorica.

Savjetovalište za dojenje je od neprocjenjivog značaja za sve trudnice i tek ostvarene mame koje žele uspješno da doje i da se pripreme za najljepšu ulogu u životu.

Nosioc projekta je ZU Dom zdravlja Glavnog grada u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, a uz nansijsku podršku EU.

Pilot projekat će biti implementiran u 5 opština u Crnoj Gori i to: Podgorica, Budva, Tivat, Herceg Novi, Bar.

- Savjetovalište za dojenje se nalazi u ZO Bloku 5, stoga pozivamo sve zainteresovane da se prijave putem telefona: 067/ 266-309 u periodu 08-13h ili da pošalju prijavu na e-mail savjetovalistezadojenje@gmail.com – saopštili su iz DZ Podgorica.

Radionice su besplatne i organizovane u cilju unaprjeđenja i podizanja stope dojenja u Crnoj Gori. Obrazac za prijavu se može preuzeti na sajtu Doma zdravlja, gdje će biti istaknut i Plan i raspored radionica.

14. decembar - Ministri zdravlja Crne Gore i Srbije na sastanku u Beogradu

Ministarka zdravlja Republike Srbije, Danica Grujičić, primila je delegaciju iz Crne Gore na čelu sa ministrom zdravlja, Dragoslavom Šćekićem. Sastanku su prisustvovali direktori kliničkih centara u Podgorici i Beogradu, dr Ljiljana Radulović i prof. dr Milika Ašanin, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić i Jovana Simanović iz RFZO Srbije, kao i državni sekretari dvije države, dr Slađana Ćorić i dr Mirsad Đerlek.

Susret delegacije iz Crne Gore sa ministarkom Grujičić bio je prilika da se razmijene iskustva u oblasti zdravstvenih sistema

dvije države, koje su bliske ne samo geografski, već i po iskustvima i izazovima sa kojima se svakodnevno susrijeću.

Među temama koje su prepoznate kao zajedničke su, između ostalih, značaj primarne zdravstvene zaštite, reforma palijativne njege, odnos zdravstvenog sistema prema liječenju rijetkih bolesti i inovativnim terapijama, liste čekanja, obrazovanje i specijalizacije neophodne za unaprjeđivanje kvaliteta zdravstvene njege.

ne može biti moguće ako ne ulažemo u ono što su kameni temeljci svakog ekonomski prosperitetnog društva, a to su zdravlje i obrazovanje.

Donaciju su podržale kompanije: Coca Cola HBC Crna Gora, Butter y nance AD, Erste banka, Uniqa osiguranje, Tara Brskovo, BDK advokati, First Line So ware, Farmegra, SnT, Henly and Partners, Addiko banka, Trebjesa, Golden group, Crnogorski Telekom, CKB banka, Glosarij, Sava osiguranje i Radonjić i partneri.

Tim povodom, tokom novogodišnjeg koktela, ambasadorki SAD-a u Crnoj Gori, Nj.Ekselenciji Džudi Rajzing Rajnke, uručena je zahvalnica za posvećenost i pružanje podrške Američkoj privrednoj komori u ostvarivanju misije u Crnoj Gori.

Ambasadorka Rajnke je kazala da je ponosna na posao koji su Ambasada SAD i AmCham obavili zajedno kao partneri.

Američka privredna komora u ovom trenutku okuplja 89 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija u Crnoj Gori i članica je Evropske mreže Američkih privrednih komora. Posvećena je ostvarenju svoje misije unapređenja poslovnog ambijenta u cilju privlačenja američkih i drugih stranih investicija. Analitika

Ministar Šćekić je upoznao ministarku sa planiranim reformama zdravstvenog sistema, dok su članovi delegacije, svaki iz svoje oblasti, predstavili izazove, potrebe i šanse zdravstva u Crnoj Gori.

Razmjena iskustava nije prošla bez konkretizovanja saradnje, a ministarka Grujičić je ponudila pomoć i podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije kolegama u Crnoj Gori, izrazivši želju za zajedničkim unapređenjem zdravstvenih sistema dvije države, stoji u saopštenju Ministarstva zdravlja.

16. decembar - Ulaganjem u zdravlje i obrazovanje do ekonomski prosperitetnijeg društva

Američka privredna komora u Crnoj Gori uručila je tri donacije na novogodišnjem koktelu kojima će se Opštoj bolnici iz Bijelog Polja obezbijediti EKG aparat i monitor za blizanačku trudnoću, oprema za instalaciju wireless interneta u Domu za studente i učenike „Braća Vučinić“ iz Nikšića, te novčana sredstva za rekonstrukciju učionica u Osnovnoj školi „Drago Milović“ iz Tivta. Odluku o donacijama je donio Komitet za društveno odgovorno poslovanje AmCham-a.

18. decembar – ZHMP prvi put organizovao kontinuiranu medicinsku edukaciju

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore po prvi put od osnivanja organizovao kontinuiranu medicinsku edukaciju specijalista urgentne medicine za brzu ultrasonogra ju u urgentnim stanjima pod nazivom FAST ultrazvuk u urgentnim stanjima.

Predsjednica Komore, Svetlana Vuksanović, kazala je u obraćanju da je AmCham još jednom pokazao da je doista posvećen poboljšanju poslovnog ambijenta, kao i razvitku kulture socijalne odgovornosti. Bolje poslovno okruženje, naglasila je predsjednica,

Specijalisti Zavoda su u dvije grupe pohađali školu brze ultrasonogra je: prva grupa je školu pohađala od 16-18. decembra, dok će za drugu grupu edukacija biti ogranizovana u januaru 2023. godine.

Kurs I kategorije, akreditovan od strane Ljekarske Komore Srbije, održali su specijalisti radiolozi dr Gordana Santrač Stijak i dr Jelica Vukmirović. Po završetku edukacije polaznici su dobili akreditovani serti kat i 6 KME poena.

Sastanak je otvorio generalni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore dr Slađana Ćorić i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković.

Preostala dva dana edukacije održala su se u kabinetu za ultrazvuk u Domu zdravlja Podgorica.

19. decembar – Obiljeđen Dan Kliničkog centra

U posljednjih godinu, u Kliničkom centru Crne Gore je otvoreno milion i 200 hiljada termina za specijalističke i

supspecijalističke preglede, dok je samo na Poliklinici tokom 2022. godine realizovano 100 odsto pregleda više u odnosu na predpandemijsku, 2019. godinu, poručila je direktorica, dr Ljiljana Radulović povodom obilježavanja Dana KCCG, 19. decembra.

Internoj proslavi su prisustovali državni sekretari Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić i Vladimir Obradović, kao i kolege iz ostalih javnih zdravstvenih ustanova.

za neonatologiju, a ranije je renovirana i ambulanta pedijatrijske o almologije – istakao je dr Terzić.

Povodom Dana KCCG, pomoćnica direktora za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga, dr Žanka Cerović, uručila je plaketu za naje kasniju kliniku tokom 2022. godine koju je dobila je Klinika za očne bolesti čija je direktorica dr Jelena Radojičić.

- Ova klinika ostvarila je najbolje rezultate u odnosu na 2019. godinu, urađeno je preko četiri hiljade operacija, a uvedeno je 15 novih procedura - obrazložila je pomoćnica direktora KCCG. Istovremeno, s obzirom na dvogodišnju pauzu, uslijed razumljivih razloga tokom pandemije, uručene su i posebne plakete za doprinos u e kasnom radu Kliničkog centra Crne Gore od 2020. godine do danas. Plakete su dobile kolege koje su najviše radili sa COVID pacijentima i to: Interna klinka, Infektivna klinika i Urgentni centar.

Dr Cerović je podsjetila na priznanje koje je KCCG dobio od Svjetske zdravstvene organizacije za uspješno zbrinjavanje COVID19 pacijenata, kao i na nagradu Ljekarske komore za najbolju zdravstvenu ustanovu.

- Tema svih tema u javnosti su liste čekanja na specijalističke i supspecijalističke preglede. Zato sam dužna da vas informišem da smo od januara do početka decembra 2022. godine u cijelom Kliničkom centru uradili oko milion i 200 hiljada specijalističkih i supcpecijalističkih pregleda. Od toga, oko 600 hiljada je realizovano samo na Poliklinici u ambulantama. Da li je to malo? Ako znamo da KCCG danas ima 590 doktora medicine, to znači da je svako od njih samo u Poliklinici ove godine pregledao 1.200 pacijenata. Ovo je imponzantan, ali upozoravajući podatak, jer osim 100 ambulantnih pacijenata, mi svakog dana radimo na klinikama, u jedinicama intenzivnog liječenja, u Urgentnom centru i u operacionim salama. Ambulantni pregledi su samo jedan dio našeg posla - istakla je direktorica KCCG.

- Tokom 2022. godine na Poliklinici smo uradili skoro 100 odsto više pregleda nego 2019. godine koja je relevantna za poređenje kao period prije korona virusa. Konkretno, prije tri godine, na Poliklinici je realizovano oko 350 hiljada pregleda. Ove godine, za 11 mjeseci uradili smo ih skoro 600 hiljada. To znači da je naša usluga praktično udvostručena – kazala je dr Radulović.

Osim toga, kako je podsjetila, tokom 2022. godine postavljen je kamen temeljac za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, a počela je i izgradnja Klinike za mentalno zdravlje.

- Dakle, gradimo tri klinike vrijedne oko 15 miliona eura - podsjetila je direktorica KCCG.

Osim u izgradnju novih klinika, uprava Kliničkog centra Crne Gore se fokusirala, čak i preko svojih mogućnosti, da iz temelja obnovi postojeća odjeljenja. Na to je podsjetio medicinski direktor KCCG, dr Zoran Terzić povodom obilježavanja Dana KCCG, 19. decembra.

- Nakon što smo 2021. godine renovirali operacioni blok Instituta za bolesti djece i Centar za kliničko laboratorijsku dijagnostiku, samo ove godine u cjelosti smo obnovili Centar za plastičnu, rekonstuktivnu i estetsku hirurgiju, Centar za zikalnu medicinu rehabilitaciju i Centar za pripremu i distribuciju hrane. Nekome može djelovati kao naivno ili malo, ali – nije. Ta odjeljenja, što građani jako dobro znaju, nijesu ni okrečena kako priliči od daleke 1974. godine. Osim toga, nedavno smo dobili opremu za Centar

19. decembar - Zavod za transfuziju krvi i Mensa potpisali Memorandum o saradnji

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i Mensa Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji u cilju aktivne podrške i podsticanja davalaštva krvi.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore dr Tamara Šćepanović i predsjednik Mense Marko Lakić potpisali su Memorandum o saradnji, kojim je omogućeno besplatno testiranje inteligencije svim građanima koji budu dobrovoljno dali krv. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore zahvalila se na donaciji u nadi da će se sa ovakvim i sličnim akcijama privući pažnja građana, te probuditi svijest o dobrovoljnom davalaštvu krvi. - Hvala organizaciji Mensa na ovom humanom gestu koji će omogućiti našim dobrovoljnim davaocima, da ukoliko žele besplatno testiraju inteligenciju. Želim da istaknem da dobrovoljni davaoci krvi imaju samo jedan motiv kada dođu da daruju krv, a to je da davanjem dijela sebe nekome produže život. Oni su zaista pravi heroji našeg društva, a s obzirom da pacijenti kojima je njihova krv spasila život nijesu u prilici da im upute zahvalnost, ovakva vrsta donacije predstavlja jedan zaista lijep način kojim se ukazuje pažnja ovim humanim ljudima. Vjerujem da ćemo ovim zajedničkim akcijama sa organizacijom Mensa Crne Gore uspjeti da privučemo pažnju građana, i probudimo svijest o dobrovoljnom davalaštvu krvi, kako bi naša transfuziološka služba u svakom

trenutku imala stabilne zalihe krvi, te kako bi mogla da odgovori svim izazovima koji nas očekuju - poručila je dr Šćepanović.

Predsjednik Mense Crne Gore zadovoljan je što su u prilici da podrže dobrovoljno davalaštvo, te daju doprinos u humanim akcijama koje sprovodi Zavod za transfuziju krvi Crne Gore.

- Zadovoljstvo nam je što smo u prilici da pomognemo Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore u promociji dobrovoljnog davalaštva i nadam se da će i duge institucije slijediti naš primjer - istakao je Lakić.

Mensa je međunarodna organizacija sa samo jednim uslovom za članstvo - rezultatom na standardizovanom IQ testu višim od 98 odsto ukupne populacije, a to znači da je količnik inteligencije (IQ) veći od 130 po Vekslerovoj ili 148 po Katelovoj skali. Njega može da položi samo dva odsto ukupne populacije. Mensa širom svijeta okuplja hiljade osoba čija utvrđena inteligencija spada u gornjih 2 odsto opšte populacije, s ciljem upoznavanja, druženja i učestvovanja u različitim aktivnostima.

22. decembar – Akreditovanim zdravstvenim ustanovama do kvalitetnijih i bezbjednijih zdravstvenih usluga

Dvodnevni seminar Akreditacija i standardizacija zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, čija je glavna tema bila značaj i bene ti akreditacije i standardizacije zdravstvenih ustanova, održan je 21.i 22. decembra 2022.godine u Kolašinu, u organizaciji Ministarstva zdravlja.

Edukativni stručni skup, otvorio je generalni direktor Direktorata za projekte, inovacije i zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja i predsjednik Radne grupe za akreditaciju i standardizaciju zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, Luka Đukanović, a pored predstavnika Ministarstva zdravlja i zdravstvenih ustanova, učestvovali su i svoje iskustvo podijelili regionalni stručnjaci u ovoj oblasti Biserka Simčić, internacionalni ekspert iz Slovenije, Vladimir Arsenović, direktor Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije i Marija Mitić, še ca Odjeljenja za akreditacije standarde, međunarodnu saradnju i projektne aktivnosti u Agenciji za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije.

Đukanović je pozdravljajući učesnike seminara, naglasio spremnost Ministarstva zdravlja da pruži podršku zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori da uđu u proces akreditacije. Ukazao je da taj proces neće biti lak, ali da će zajedničko angažovanje svih relevantnih činilaca doprinijeti značajnom unapređenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

Internacionalni ekspert iz Slovenije Biserka Simčić govorila je o bene tima akreditovanih zdravstvenih ustanova i istakla značaj uvođenja akreditacije u zdravstveni sistem Crne Gore.

- U Sloveniji već dugo vrijeme pratimo uvođenje načela kvaliteta zdravstvenih usluga, koja su u svijetu i u Evropi već prihvaćena, sa ciljem da povećamo njihov pozitivan uticaj na društvo. Mislimo prije svega na dostupnost, blagovremenost i uspješnost, e kasni i ravnopravni tretman i zaštitu pacijenata. Akreditacija, kao način spoljašne procjene kvaliteta i bezbjednosti zdravstvenih obrada, u Sloveniji imala je smisao i potrebno joj je bilo naći mjesto u širem evropskom prostoru, prije svega u svijetu otvaranja tržišta zdravstvenih usluga i predviđenog slobodnog protoka bolesnika - kazala je Simčić.

Istakla je da će se, pored većih mogućnosti za obradu

bolesnika iz inostranstva, smanjiti i vjerovatnoća odlaska crnogorskih bolesnika u inostranstvo.

- Cilj akreditacije je da poboljša kvalitet i bezbjednost zdravstvenih usluga i omogući veća konkurentnost javnih zdravstvenih ustanova u svijetu slobodnog protoka bolesnika - kazala je Simčić.

Direktor Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije, Vladimir Arsenović istakao je značaj uvođenja sistema akreditacije u zdravstveni sistem Srbije i bene te za zdravstveni sistem i menadžment zdravstvenih ustanova. Napomenuo je da je u de nisanim standardima za akreditaciju pacijent u centru zdravstvenog sistema. Še ca Odjeljenja za akreditacije standarde, međunarodnu saradnju i projektne aktivnosti u Agenciji za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije Marija Mitić predstavila je komponentne akreditacije i bene te akreditacije zdravstvenih ustanova.

- Komponente akreditacije su standardi, faze akreditacijskog postupka, dodjeljivanje serti kata o akreditaciji i stalno unapređenje kvaliteta rada i bezbjednosti pacijenta. Bitno je znati da kroz akreditaciju zdravstvena ustanova može da vidi gdje je bila, gdje je sada i kuda treba dalje da ide - istakla je Mitić.

Seminaru su prisustvovali i uzeli učešće direktori domova zdravlja u Crnoj Gori i članovi Radne grupe za akreditaciju i standardizaciju zdravstvenih ustanova Crne Gore: Tanja Radović, Akreditaciono tijelo Crne Gore, Miljana Pavličić, Institut za javno zdravlje Crne Gore, dr Nevena Terzič Stanić, Klinički centar Crne Gore, Dragana Mijović, Ministarstvo zdravlja, Tanja Mijović, Ministarstvo zdravlja, Ivana Milošević, Ministarstvo zdravlja.

Ovaj seminar samo je jedna u nizu aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja sprovelo u toku 2022. godine kad su pokrenute brojni projekti na unapređenju infrastrukturnih kapaciteta i opremljenosti zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kao što su, između ostalih, izgradnja Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju, adaptacija devet mikrobioloških laboratorija u Crnoj Gori, izgradnja i opremanje Centra za kontrolu i prevenciju infektivnih bolesti sa Operativnim centrom za vanredne situacije, rekonstrukcija Specijalne bolnice u Risnu.

22. decembar - Univerzitet u Sarajevu promovirao 47 doktora nauka

Promocija doktora nauka Univerziteta u Sarajevu upriličena je u četvrtak 22. decembra 2022. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prorektori Univerziteta u Sarajevu i dekani fakultetâ promovirali su 47 kandidata i kandidatkinja na čast doktora nauka iz oblasti koje pripadaju grupacijama humanističkih, društvenih, medicinskih, tehničkih, te prirodno-matematičkih i biotehničkih nauka.

Pozdravnim obraćanjem svečanost je otvorio rektor prof. dr Rifat Škrijelj naglasivši da 47 doktorantica i doktoranata danas osim priznanja i zasluženih čestitki, preuzimaju i nove i složenije odgovornosti kao neizostavan dio vrijednog akademskog postignuća.

Poruke doktoranticama i doktorantima uputila je i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS prof. dr Aleksandra Nikolić istakavši da danas slavimo njihova postignuća, kojima otpočinju novu eru u životima, ali da slavimo i postignuća u izgradnji

kreativnih i inovativnih kapaciteta i potencijala naše domovine Bosne i Hercegovine. “Jer vi jeste snaga na koju svi računamo i stoga od vas očekujemo mnogo”, naglasila je ministrica Nikolić.

23. decembar - Ambasada Bugarske donirala 35 hiljada eura Domu zdravlja Mojkovac

Dom zdravlja Mojkovac rekonstruisaće dio krova i novim trotoarima urediti prostor oko zdravstvenog objekta. Do rekonstrukcije će doći zahvaljujući donaciji vrijednoj 35 hiljada eura, koju je opredijelila Ambasada Bugarske. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je bio u zvaničnoj posjeti Opštini Mojkovac. On je uputio zahvalnost Vladi i narodu Bugarske na značajnoj pomoći, ističući je kao primjer odgovornog i prijateljskog odnosa dvije države.

U ime promoviranih doktora nauka Univerziteta u Sarajevu obratili su se dr. Melika Ari odžić i dr. Halim Alibašić. Sa disertacijom na temu Zastupljenost mišićno-koštanih poremećaja vezanih za rad kod zioterapeuta u Crnoj Gori, promovisan u doktora zdravstvenih nauka je i Krsto Kovačević.

22. decembar - Nova vozila u Zavodu za HMP Crne Gore

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore realizovao je nabavku dva savremena, kompletno opremljena sanitetska vozila u cilju unaprjeđenja rada službi Hitne pomoći, uslova rada za sve zaposlene Zavoda kao i brže, bolje i e kasnije zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore.

- Drago mi je što su izabrali baš grad sa sjevera Crne Gore i što su prepoznali značaj ulaganja u ovu regiju naše države, prije svega zato što je je na ovom području neophodno ulaganje u infrastrukturu i unapređenje zdravstvene zaštite. Takođe, zahvalio bih se i lokalnoj samoupravi i predsjedniku opštine Vesku Deliću na inicijativi i prepoznavanju značaja ulaganja u zdravstveni sistem i samim tim na njihovom doprinosu unapređenju pružanja zdravstvenih usluga stanovnicima Mojkovca - kazao je Šćekić, a navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Poručio je da su razgovarali i o brojnim modalitetima saradnje sa lokalnom samoupravom i dodao da vjeruje da će u budućem periodu dosta toga uraditi na zadovoljstvo i građana i zdravstenog sistema.

Pohvalio je inicijativu Delića za stipendiranje studenata medicine, što je kako je kazao, za sistem kojem nedostaje zdravstveni kadar od velike važnosti, ali i dodatna motivacija za mlade, kvalitetne ljude da se opredijele za studije medicine.

Sredstva za nabavku vozila obezbijedio je Zavod za HMP Crne Gore: jednog iz sredstava opredijeljenih za kapitalne izdatke za 2022. godinu, dok su sredstva za nabavku drugog vozila izdvojena iz ušteđenih sredstava Zavoda.

Vrijednost vozila sa svom opremom iznosi 84.987,98 eura. Jedno vozilo je opredijeljeno za jedinicu Zavoda za HMP u Kotoru, a drugo za buduću jedinicu Zavoda za HMP u Gusinju koja će uskoro biti otvorena.

Menadžement Zavoda za HMP Crne Gore na čelu sa direktorom dr Vukom Nikovićem otpočeo je proces modernizacije Zavoda i kao jedan od prioriteta postavio zanavljanje Voznog parka. Nabavkom novih dvanaest sanitetskih vozila početkom tekuće godine, a sada i isporukom još dva, Vozni park Zavoda je značajno unaprijeđen.

- Donirana sredstva dolaze u prave ruke i vjerujem da će ih menadžement Doma zdravlja, na čelu sa dr Milojem Zejakom iskoristiti na najbolji način kako bi omogućili što bolje uslove za rad zdravstvenih radnika, a samim tim i bolje uslove i boravak pacijenata odnosno građana Mojkovca - kazao je Šćekić.

On je posebno pohvalio posvećen rad zaposlenih u mojkovačkom domu zdravlja, koji se između ostalog ugleda i u sprovođenu kako redovnih, tako i preventivnih progama, a ono u čemu je ovaj dom zdravlja posebno uspješan je program imunuzacije.

- Mojkovački dom zdravlja prepoznat je po visokom stepenu imunizacije i gotovo 100 posto vakcinisane djece MMR vakcinom. S obzirom da je Ministarstvo zdravlja povećanje obuhvata vakcinacije postavilo kao jedan od prioriteta, ovo je primjer za sve ostale domove zdravlja u Crnoj Gori i za nas značajna smjernica za ono što treba da radimo u ovoj oblasti u narednom periodu. Dr Zejak, koji je pedijatar, program imunizaciju u ovom gradu podigao

je na najviši nivo i dokazao da je to moguće i u manjim sredinama - poručio je Šćekić.

Predsjednik Opštine Mojkovac uputio je zahvalnost Ambasadi Bugarske na, kako je kazao, izuzetno važnoj donaciji za Dom zdravlja i cjelokupnu opštinu. On je kazao da su sa Šćekićem imali konstruktivan razgovor o budućim mogućim modalitetima saradnje.

I direktor mojkovačkog doma zdravlja dr Zejak zahvalio se vladi i narodu Bugarske na donaciji, kao i Opštini Mojkovac koja je ta sredstva usmjerila toj zdravstvenoj ustanovi za sanaciju krova i uređenje prostora oko objekta.

24. decembar - Spremna peticija sa potpisima 230 ljekara

Ljekari specijalisti iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), njih oko 230, potpisali su peticiju koju će do kraja ove sedmice predati Skupštini Crne Gore, a njom traže da ministar zdravlja Dragoslav Šćekić povuče Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti jer im se izričito zabranjuje dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama.

U peticiji, koju su potpisali kardiolozi, kardiohirurzi, hirurzi, ortopredi, o almolozi, internisti, neurolozi i ljekari iz Instituta za bolesti djece KCCG ističu da su po ko zna koji put primorani da se bore za svoje ustavno pravo, tj. pravo na rad. Ljekari iz KCCG traže da Šćekić povuče propis i pristupi izradi novog savremenog zakona o zdravstvenoj zaštiti sa predstavnicima svih ustanova, Sindikata doktora medicine, Ljekarske komore i privatnog sektora, kako bi postigli najširi mogući konsenzus.

Dan je objavio podatak da 225 ljekara KCCG ima saglasnost da radi kod privatnika. Na listama čekanja u najvećoj zdravstvenoj ustanovi nalazi se više od hiljadu građana.

- Predlogom novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je objavljen na sajtu Vlade, članom 112 izričito se zabranjuje dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama ljekarima koji imaju stalni radni odnos u javnim ustanovama. Koji je razlog ovoj degradaciji i izričitosti želimo da pitamo ministra zdravlja Dragoslava Šćekića. Dopunski rad, ne samo ljekara, nego uopšte je dobrovoljna kategorija, te se mora urediti ugovorom o dopunskom radu. Prosječan broj radnih sati svakog ljekara u Crnoj Gori prevazilazi zakonske maksimume za nekoliko puta.

Pored redovnog radnog vremena i prekovremenih sati, ljekari rade i dopunski rad koji nas gura na granicu izdržljivosti, sve ovo u svrhu pružanja pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge, u cilju skraćivanja listi čekanja na dijagnostičke i terapeutske procedure. Ministar zdravlja i pored, nadamo se, poznavanja ovih činjenica, pristupa mjerama koje do sada nijesu zabilježene niti kod nas niti u našem okruženju. Zabranom dopunskog rada u privatnim zdravstvenim ustanovama ministar Šćekić pokušava da "unaprijedi" javni zdravstveni sistem i u isto vrijeme da se obračuna sa ljekarskom profesijom. Dame i gospodo poslanice i poslanici, tvrdimo i znamo da je ministar zdravlja na pogrešnom putu iz više razloga. Ukoliko se usvoji ovakav zakon, sigurni smo da će doći do odliva kadra, ne ka javnom sektoru, već upravo ka privatnim ustanovama, što će značajno oslabiti kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u našim javnim medicinskim institucijama. Isto tako ubijeđeni smo da će dio naših najboljih doktora napustiti javni sektor ako se ovakav zakon usvoji. Značajno će se povećati liste čekanja, na

dijagnostičke i terapijske procedure, jer većina nas trenutno pruža usluge pacijentima preko zakazanog broja pacijenata u ambulantama i vrši operacije u dopunskom radu - ističu u peticiji ljekari KCCG.

Poručuju Šćekiću da umjesto da oprema bolnice i operacione sale, radi na obezbjeđivanju boljih uslova za rad i na a rmisanju mladih ljekara, ali da uz to osnažuje javno privatna partnerstva i time omogući bolji kvalitet zdravstvene zaštite, a ne da radi nešto što je protivustavno.

- Time će otjerati najbolje među nama iz javnog zdravstva i napraviti direktnu štetu, ne nama, nego građanima Crne Gore. Još jedna činjenica je veoma važna – niko iz našeg esnafa nije konsultovan pri izradi ovog zakona, te je on i prirodno ovakav kakav je. Ovaj zakon, osim što će zakovati ekser u kovčeg zdravstvenog sistema, stvoriće monopolistički položaj određenih privatnih zdravstvenih ustanova, što je takođe protivustavno i protivzakonito, a sve o trošku građana. Shodno gore navedenom, tražimo da ministar Šćekić povuče zakon i u saradnji sa prethodno navednim institucijama pristupi izradi novog savremenog i e kasnog zakona o zdravstvenoj zaštiti uz izmjene i Zakon o zdravstvenom osiguranju - kažu ljekari KCCG.

Ljekari KCCG apeluju da poslanice i poslanici ne glasaju za ovaj zakon ukoliko ministar Šćekić odbije povlačenje. - Upućujemo molbu da ovaj i ovakav zakon ne usvojite jer biste time započeli urušavanje našeg zajedničkog zdravstvenog sistema i bili saučesnici u donošenju jednog nestručno napisanog propisa koji će imati dalekosežne posljedice po sve građane Crne Gore - upozoravaju ljekari. Dan

27. decembar - Za tri mjeseca protiv HPV virusa vakcinisano 1.027 djevojčica

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Milko Joksimović ističe da je za tri mjeseca protiv HPV virusa vakcinisano 1.027 djevojčica, od 9 godina ili oko 21 odsto, što je dobar rezultat.

Kako je napomenuo gostujući u Jutarnjem programu TVCG, nakon prvog mjeseca vakcinacije trend je malo usporen u pojedinim gradovima, zbog čega se mora raditi da se ova priča drži u fokusu. Već imaju prva iskustva i prve smjernice kako dalje, pa očekuje da će već krajem januara imati i plan vakcinacije za fokus grupe djevojčica iznad 14 godina.

- Suočavali smo se sa dosta neznanja i među zdravstvenim radnicima, pa nas čeka puno rada i na prosvjećivanju roditelja i zdravstvenih radnika. 1.027 djevojčica je zaštićeno i to je dobar rezultat, imajući u vidu nepovoljne okolnosti u vezi sa vakcinama za

kovid i otpora prema MMR vakcini – istakao je dr Joksimović.

Dodaje da vakcina ima dovoljno, da se radi o najkupljoj za nabavku, ali da je bene t veliki, jer je zaštićenost od raka grlića materice tokom života do 90 odsto.

- Vakcinacija je bitna ako znamo da je rak grlića meterice drugi u svijetu i u Evropi, tako da preveniranje je veliko, čak do 90 odsto. Uz skrining i neke druge mjere u životu, možemo da ga svedemo na minimum – kazao je dr Joksimović.

On je naveo da su razlike među gradovima u obuhvatu vakcinacije velike, pa imaju gradove u kojima je obuhvat odličan kao na Cetinju i u Beranama gdje je obuhvat oko 37 odsto, u Kolašinu oko 30, Podgorici oko 25 procenata, ali imaju i Bar gdje nije obuhvaćeno ni devet odsto. Slabiji odziv je i u Nikšiću i Pljevljima gdje je oko 16 odsto, što su skromni rezultati.

Razlozi su, kako kaže, loš angažman lokalne zajednice, ne samo zdravstvenih radnika.

Što se tiče obuhvata MMR vakcinacije, dr Joksimović napominje da je veoma loša i na istorijskom minimumu. Posljednji podaci govore da vakcinisano samo 12 i 13 odsto populacije novorođenčadi.

- To nije dobro, jer mi epidemiolozi najviše strahujemo od epidemije morbila, ako bi se pojavila imali bi pakao. Imamo čak školske djece koja nijesu primila MMR vakcinu, tako da to više nije odlaganje vakcinacije, nego potpuno nov obrazac ponašanja. U tom smislu očekujemo veću pomoć države, jer djeca se bez problema upisuju u vrtiće, škole, nema kazni za roditelje –zaključio je dr Joksimović. RTCG

27. decembar - Uručene nagrade i diplome studentima Primijenjene fizioterapije

Svečano uručenje nagrada i diploma svršenim studentima osnovnih i specijalističkih studija Medicinskog fakulteta UCG –studijski program Primjenjena zioterapija je priređeno u Igalu. Nagrade i diplome uručio je rukovodilac studijskog programa Primjenjena zioterapija doc. dr Dušan Mustur.

najstarijih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, koju je dosada završilo preko 2000 studenata i koji rade ne samo u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu, KCCG i Domovima zdravlja Crne Gore već i širom svijeta: u Norveškoj, Švedskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj, Kanadi, SAD, Australiji, arapskim zemljama. Ovo posebno navodimo zato što je diploma našeg Studijskog programa u svim tim zemljama prihvaćena i nostri kovana bez ikakvih proceduralnih problema, naravno uz uvid u naš nastavni plan i program koji je koncipiran na zavidnom obrazovnom nivou zioterapeutske struke – kazao je dr Mustur.

Ispred zioterapeutske komore Crne Gore studente je pozdravila i čestitala im predsjenica Komore Nataša Matković. - Vi ste prije svega kao zdravstveni radnici humanisti i empate. Čovjek sa tijelom i dušom sjedinjenim u jedno. Vaš pacijent. Pokušajte se staviti u njegovu kožu sa njegovim dilemama i strahovima. Budite lijepog ponašanja, pristojni, ljubazni. Budite profesionalni. Dajte svo raspoloživo znanje u okviru vaših kompetencija. Davajte se sa posvećenošću. Ne štedite se, uvijek pružite više, nesebično sa strašću radite. Poštujte kodeks zdravstvene etike,zioterapeutske etike. Ako ne možete da pomognete to morate i da kažete. Tražite mišljenje i pomoć starijeg iskusnog kolege. Sa ovom diplomom vaše učenje ne prestaje. Kulturom učenja, ulaganjem u svoje znanje, podizanjem na veći nivo vašeg znanja vi ćete da bez straha prihvatite odgovornost za vaš rad. Dakle u znanju je moć. Što više znanja, posvećenosti u radu, pošten odnos prema radu omogućiće vam da rastete i kao zioterapeuti ali i kao ljudi. Ovo su vrijednosti koje traju – kazala je Matković. U ime studenta se obratila studentkinja Ivana Vujisić. - Danas smo radosni i uzbuđeni kao i onog dana kada smo prvi put došli na fakultet i u toj emociji proveli lijepe dane u studiranju i međusobnom druženju. Ovdje smo dobili visoko obrazovanje, umnožili prijateljstva, a neki su i ljubav stekli! Došli smo ovdje puni nade da ćemo zahvaljujući profesorima i saradnicima – izuzetnim stručnjacima steći znanje neophodno da budemo drugima od koristi i da im pomognemo da se osjećaju bolje i zdravije. Te nade su nam ispunjene i zato se neizmjerno zahvaljujemo svim našim profesorima, saradnicima i ostalim na programu koji su nam nesebično sve ovo vrijeme pružali znanje i punu pažnju i podršku – kazala je Vujisić.

27. decembar – Radovi na budućim zdravstvenim ustanovama teku po planu

Studijski program primijenjene zioterapije u Igalu osnovan je prije 46 godina kao Viša zioterapeutska škola, koja je u tom statusu funkcionasala sve do uvođenja Bolonjske deklaracije u obrazovni sistem Univerziteta Crne Gore, a po usvajanju Bolonjske deklaracije Viša škola je preimenovana najprije u Visoku zioterapeutsku školu, a potom i u Fakultet primijenjene zioterapije, koji je 2015. godine postao studijski program u okviru Medicinskog fakulteta.

- Naglašavamo da je ovaj studijski program jedna od

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić obišao je gradilišta buduće Klinike za mentalno zdravlje, čija je gradnja počela u julu ove godine, kao i početak radova na izgradnji Operativnog centra za vanredne situacije koji se gradi pri Institutu za javno zdravlje. Ministar se uvjerio da radovi na izgradnji Klinike za mentalno zdravlje teku planiranom dinamikom te da je potpuno izvjesno da će biti završeni u predviđenom roku od 18 mjeseci. Šćekić je izrazio zadovoljstvo zbog ažurnosti svih učesnika u ovom projektu vrijednom 7.314.390,72 eura, a koji se nansira iz kapitalnog budžeta.

- Drago mi je da mogu da posvjedočim da započeti projekat sada zaista dobija obrise buduće ustanove gdje će biti obezbijeđeni savremeni uslovi za liječenje pacijenata sa mentalnim poteškoćama, posebno imajući u vidu činjenicu u kakvim su nehumanim uslovima ljekari i pacijenti boravili u objektu, koji je smješten u parku pored

dvorca Petrovića na Kruševcu - kazao je ministar zdravlja. Podsjetio je da će izgradnjm ove Klinike prvi put biti obezbijeđeno i odjeljenje za dječju i adolescentnu psihijatriju gjde će biti moguća hospitalizacija maloljetnih lica, koja do sada upućivana u inostranstvo.

naučne razmjene medicinskog osoblja. Ova donacija je simbol tradicionalnog prijateljstva naših zemalja i podrške Poljske Crnoj Gori na putu intergracija sa Evropskom unijom. Ultrazvučni aparat je još jedan znak solidarnosti Poljske sa Crnom Gorom, nakon donacije aparata za transplantaciju Institutu za bolesti djece i transporta dezinfekcionih sredstava i zaštitnih maski tokom pandemije COVID-19 - zaključio je ambasador Dmochowski.

- Klinika za neurologiju od danas je bogatija za novi aparat. Zahvaljujući ovom aparatu, prvi put na Klinici za neurologiju, radiće se kolor dopler krvnih sudova vrata - izjavila je direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović, koja je naglasila da se ovaj pregled do sada radio u Centru za radiološku dijagnostiku.

Ministar Šćekić je zajedno sa direktorom Instituta za javno zdravlje dr Igorom Galićem obišao i početak radova na izgradnji Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC).

Ovaj projekat ima za cilj jačanje kapaciteta Instituta za e kasan odgovor na javno-zdravstvene potrebe za sva buduće epidemije zaraznih bolesti u državi.

U okviru ovog centra, koji je vrijedan preko 3 miliona eura i nansira se iz sredstava Evropske Unije postojaće i unaprijeđeni IT sistem za prikupljanje i upravljanje podacima u kriznim situacijama.

28. decembar - Ambasada Poljske uručila ultrazvučni aparat Klinici za neurologiju

Ambasada Republike Poljske u Crnoj Gori donirala je ultrazvučni aparat Klinici za neurologiju Kliničkog centru Crne Gore (KCCG), čija vrijednosti iznosi 25.000 eura. Pomoću aparata, Klinika za neurologiju od sada će moći raditi snimanje krvnih sudova vrata, koji se do sada radio u Centru za radiološku dijagnostiku.

- Zato će ovaj aparat, bez obzira na njegovu materijalnu vrijednost, zaista biti od neprocjenjive važnosti za naše pacijente. Ova metoda, u načelu, primjenjivana je kod pacijenata sa moždanim udarom ili drugim oboljenjima krvnih sudova mozga. Činjenica da pacijenti Klinike za neurologiju, ovaj pregled, više neće morati da rade u Centru za radiološku dijagnostiku, znači da ćemo rasteretiti i cijenjene kolege. Takođe, po prvi put, bićemo u mogućnosti da u KCCG radimo transkranijalni dopler. U ime cijelog KCCG zahvaljujem na današnjem gestu, ali i na kontinuiranoj podršci koju pružate najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji - zaključila je dr Radulović.

U ime Ministarstva zdravlja na dosadašnjoj uspješnoj saradnji sa Ambasadom Republike Poljske zahvalila se državna sekretaka dr Slađana Ćorić, ističući da se nada da će ubuduće saradnja biti intenzivnija i da će biti zadovoljni uslugama crnogorskog zdravstvenog sistema naročito turisti koji dolaze iz Poljske.

Na primopredaji donacije, pored ambasadora Dmochowskog, direktorice KCCG-a dr Radulović i državne sekretarke Ministarstva zdravlja dr Ćorić prisusvovali su i zamjenica ambasadora Poljske Monika Dmochowski, direktor Klinike za neurologiju dr Slaviša Peruničić i specijalistkinja neurologije dr Sandra Vujović koja je edukovana da radi dijagnostiku krvnih sudova vrata i mozga sa ovim aparatom.

28. decembar - U toku proces nabavke medicinskih aparata i opreme opredijeljenih iz NKT sredstava

Sedam zdravstvenih ustanova, kojima su u cilju unapređenja prostornih i tehnoloških kapaciteta i podizanja nivoa zdravstvenih usluga, raspoređena i uplaćena sredstva NKT-a, u ukupnom iznosu od preko 5.000.000,00 eura, pokrenule su procedure za nabavku potrebnih medicinskih aparata.

Ambasador Republike Poljske, Artur Dmochowski, istakao je da mu je drago što crnogorski pacijenti i ljekari dobijaju savremenu medicinsku opremu.

- Pomoć poljske Vlade Kliničkom centru značajno će poboljšati nivo zdravstvenih usluga. Raduje me i nastavak saradnje KCCG i Poljske i nadam se da će se ona razvijati u narednom period, kako u tehničko-tehnološkoj modernizaciji, tako i u oblasti

Na osnovu Odluke Vlade o raspodjeli ovih sredstava, opštim bolnicama u Beranama i Kotoru, koje su planirane da budu regionalni zdravstveni centri za sjever i jug države, za kupovinu angio sale i mamografa opredijeljeno po 1.294.700,00 eura, odnosno ukupno 2.589.400,00 eura. Opštoj bolnici Bar, za magnetnu rezonancu i drugu nedostajuću opremu uplaćeno je 758.809,08 eura, dok je Opštoj bolnici Bijelo Polje dodijeljeno 259.640,00 eura, Specijalnoj bolnici Risan 325.246,25 eura, a Domu zdravlja Cetinje 330.000,00 eura, namijenjena za rekonstrukciju objekta. Kliničkom centru Crne Gore, opredijeljena su NKT sredstva u ukupnom iznosu od 644.937,91 eura i to za video endoskopski stub sa 4K monitorom, 60.516,83 eura, za komoru za citostatike, so ver sa licencama za doktore 463.000,00 eura i za neonatalni skrining 121.421,08 eura.

Sredstva su namjenski i prema prioritetima podijeljena ovim zdravstvenim ustanovama s ciljem da građani što prije osjete bene te njihove primjene, koji će se prije svega ogledati u dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti, jer će veoma složene i so sticirane dijagnostičke procedure uskoro moći da urade mnogo brže i jednostavnije, u svom mjestu stanovanja.

Nabavkom opreme za angio sale, bolnice u Beranama i Kotoru, koje su pokrenule tenderske procedure, postaće centri za invazivnu hemodinamsku obradu kardiovaskularnih bolesnika i time stvoriti uslove za razvoj savremene kardiologije na sjeveru i jugu Crne Gore. Takođe, u velikoj mjeri smanjiće se upućivanje kardioloških pacijenata iz sjevernih i južnih opština u Angio centar Kliničkog centra Crne Gore, koji je do sada bio jedina ustanova u kojoj su se obaljale ove procedure.

Opšta bolnica Berane završila je i proceduru za nabavku savremenog mamografa, a ovih dana očekuje se potpisivanje ugovora sa dobavljačem, dok je kotorska bolnica objavila tender za nabavku ovog dijagnostičkog aparata. S obzirom da je mamogra ja primarni skrining test u prevenciji karcinoma dojke, ovaj program proširiće se na cijelu državu, s krajnim ciljem da se što više žena uključi u skrining, kako bi se ova maligna bolest otkrila u ranoj fazi, kada je uspješnost liječenja značajno veća.

I nabavkom magnetne rezonance za Opštu bolnicu Bar, veoma važnog aparata u dijagnostici, smanjiće se upućivanje pacijenata u KCCG, a i ostala nedostajuća oprema, koja će biti kupljena od sredstava NKT-a unaprijediće rad i pružanje usluga u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Nabavka za pomenutu medicinsku opremu je u toku, odnosno tenderi će biti raspisani do kraja tekuće nedelje.

Tender za nabavku digitalnog RTG za Opštu bolnicu Bijelo Polje je završen i u toku je procedura oko pripreme potpisivanja ugovora, a u toku je i postupak za nabavku sanitetskog vozila RTG digitalni aparat, kroz NKT sredstva dobiće i Specijalna bolnica u Risnu zbog speci čnosti pacijenata koji se liječe u ovoj ustanovi. Pored RTG aparata, ova bolnici dobiće i novi, savremeni reanimobil, neophodan s obzirom na svakodnevne potrebe za transport teških pacijenata vozilo je ustanovi neophodno. Ova ustanova je ušla u proceduru nabavke pomenute medicinske opreme, odnosno tender za RTG aparat je objavljeni, dok je izrada tenderske dokumentacije za nabavku reanimobila u toku.

Dom zdravlja Cetinje raspisao je tender za rekonstrukciju objekta, pa se početak radova očekuje krajem januara početkom februara, dok su u KCCG, objavljeni tenderi za opremu koja će se kupiti, kroz sredstva NKT-a.

30. decembar - Izrada Strategije razvoja zdravstva Crne Gore

Ministarstvo zdravlja uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) organizovalo je nacionalne konsultacije tokom kojih su predstavljeni rezultati detaljne analize opterećenja bolestima u zemlji i sagledani rezultati i učinkovitost dosadašnjeg modela organizacije pružanja zdravstvenih servisa i nivo njihove integrisanosti. Tokom sastanka razmatrane su i strateške preporuke za prevazilaženje sistemskih izazova u cilju unapređenja jednake dostupnosti kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori.

Tokom sastanka ocijenjeno je da je potrebno dalje jačati sistem javnog zdravlja koji će u središtu svoje pažnje imati zdravlje i potrebe građana, ali donositi bene te i zdravstvenim radnicima

i cjelokupnom društvu i biti važan generator inkluzivnog i održivog razvoja Crne Gore. Neophodno je stvarati uslove unutar javnog zdravlja kako bi zdravstveni radnici bili motivisani da unutar državnih zdravstvenih ustanova brinu o zdravlju svojih sugrađana i čuvaju njihove živote.

Učesnici sastanka su podržali predloženi strateški pristup za unaprjeđenje zdravlja koji podrazumijeva prije svega integrisani pristup zdravstvenoj zaštiti utemeljenoj na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa fokusom na jačanje humanih resusrsa, održivi model nansiranja i korišćenje potencijala koje nude digitalne platforme. Unaprjeđenje učinkovitosti zdravstvenog sistema kroz bolje upravljanje zdravstvenim ustanovama i ukupnim resursima, nema alternativu, ocijenili su svi učesnici sastanka. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić zahvalila je ekspertima SZO na podršci i istakla da je reforma zdravstvenog sistema proces koji mora imati kontinuitet u skladu sa izazovima koje donosi savremeni trendovi. - Ministarstvo zdravlja je riješeno da sa posebnom pažnjom jača kapacitete zdravstvenog sistema na svim nivoima, sa akcentom na primarni što smo i targetirali novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tako će u domovima zdravlja biti dostupne usluge o almologije, kardiologije, neurologije, zikalne medicine, dermatovenerologije, kao i palijativne njege. Posebno bih naglasila i formiranje Savjetovališta za rane intervencije, koji će takođe upotpuniti usluge na primarnom nivou - kazala je dr Ćorić i dodala da će u skladu sa reformom biti formirana dva regionalna centra i to u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjevernu regiju Crne Gore i Kotoru koji će pružati usluge za jug, a oba će imati angio sale. - Na ovaj način, stvaraju se uslovi za sveobuhvatnu zdravstvenu pokrivenost kao jedan od najmoćnijih principa javnog zdravlja. Zdravstvena pokrivenost podrazumijeva da svi građani imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu koja im je neophodna, uključujući: promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu njegu. Posebna pažnja biće usmjerena na najvulnerabilnije populacione grupe i poštovanje principa jednakosti u zdravlju - zaključila je dr Ćorić.

Pozdravljajući učesnike dr Mina Brajović, še ca kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori podsjetila je da pojedini vitalni in katori ukazuju da se u Crnoj Gori živi duže, ali, kako je kazala, pitanje je da li smo zdravlje i kvalitet dodali godinama života. - Crna Gora značajno zaostaje i u pogledu realizacije svojih obaveza na planu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja koji se odnose na hronične nezarazne bolesti i sa njima povezani prijevremeni mortalitet, kao i ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite. Bez snažnog zdravstvenog sistema, u “likvidnom društvu” sa visokim stepenom neizvjesnosti i nesigurnosti sve buduće krize biće intezivnije i dublje sa posljedicama za koje će trebati godine da se saniraju. Nova paradigma modela pružanja zdravstvenih usluga

koja insistira na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, integraciji servisa i optimalnom korišćenju svih resursa u zemlji u funkciji potreba građanina i inkluzivnog razvoja nema alternativu u post pandemijskoj Crnoj Gori. Potrebno je ulagati više ali pametno u zdravlje i zdravstveni sistem i insistirati na plaćanju koje a rmiše jednaku dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti kako niko ne bi bio zaboravljen u Crnoj Gori - naglasila je dr Brajović. Predstavljajući situacionu analizu direktror Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić posebno je naglasio da su nezarazne bolesti vodeći uzroci obolijevanja, invaliditeta i prijevremenog umiranja uzrokujući 80% svih smrti, te da su nepravilna ishrana, konzumacija duvana i alkohola, visoka potrošnja antimikrobnih sredstava i loš kvalitet vazduha u centralnom i sjevernom regionu zemlje glavne prijetnje javnom zdravlju u Crnoj Gori. Naglasio je da je COVID-19 pandemija rasvijetlila je niz ozbiljnih nedostataka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, jasno ukazujući na potrebu jačanja javnog zdravlja i primarne zdravstvene zaštite. Posebno je istakao zadovoljstvo zbog formiranja Centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u koji će da bude organizovan u okviru Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore u posebnom novoizgrađenom objektu, te će biti opremljen i organizovan u skladu sa smjernicama SZO i uz pomoć svjetske zdravstvene organizacije i međunarodnih partnera.

30. decembar - Vidljivi rezultati odgovornog rada i kontinuiranih ulaganja u sistem Hitne pomoći

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore je, uz podršku resornog Ministarstva, realizovao nabavku dva savremena, kompletno opremljena sanitetska vozila u cilju unaprjeđenja rada službi Hitne pomoći, uslova rada za sve zaposlene Zavoda kao i brže, bolje i e kasnije zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore. Sredstva za nabavku jednog vozila obezbijeđena su iz sredstava opredijeljenih za kapitalne izdatke za 2022. godinu, dok su sredstva za nabavku drugog vozila izdvojena iz ušteđenih sredstava Zavoda. Vrijednost vozila iznosi 84.987,98 eura. Jedno vozilo je opredijeljeno za jedinicu Zavoda za HMP u Kotoru, a drugo za buduću jedinicu Zavoda za HMP u Gusinju koja će uskoro biti otvorena.

Ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Šćekić predao je ključeve novih vozila zaposlenim Zavoda i tom prilikom istakao da nabavka još dva reanomobila predstavlja značajan korak ka unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene zaštite zato što su za jedan kratak vremenski period, poslije deset godina, službe Hitne pomoći dobile 14 novih vozila raspoređenih širom Crne Gore. Primopredaji ključeva prisustvovao je šef organizacione jedinice Zavoda za HMP u Kotoru dr Jovan Milović.

- Upravo hoćemo da pošaljemo poruku da kada se racionalno ponašaju menadžementi naših jedinica u okviru zdravstvnog sistema onda dobijamo i mogućnost da iz sopstvenih sredstava možemo da kupimo vozila, kao što je jedno vozilo upravo iz sopstvenih sredstava Zavoda a drugo iz kapitalnog budžeta - rekao je ministar zdravlja i dodao da to pokazuje da kada se odgovorno radi u interesu zdravstvenog sistema - otvaraju se i nove mogućnosti.

To pokazuje, istakao je Šćekić, gotovo svakodnevno ulaganje u zdravstveni sistem od najmanjeg do najvećeg nivoa i najavio skoro otvaranje novih odjeljenja širom Crne Gore kojom prilikom će javnost biti upoznata sa rezultatima i time koliko se u poslednjih

mjeseci rekonstruisalo i gradilo u korist pacijenata i cjelokupnog crnogorskog zdravstvenog sistema.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković zahvalio se Ministarstvu zdravlja Crne Gore na razumijevanju i podršci koju pružaju a u cilju unaprjeđenenja sistema Hitne medicinske pomoći i uspostavljanja savremenih, evropskih standarda u jedinicama Hitne pomoći širom Crne Gore.

- Vozni park se nije obnavljao dugi niz godina. Svi se nalazimo na istom zadatku da zdravstveni sistem podignemo na veći nivo jer živimo u 21. vijeku i u savremenim zdravstvenim sistemima Hitna pomoć je vrlo bitna karika koja štedi zdravstveni sistem, smanjuje stepen invaliditeta i koja pružanjem medicinske usluge na nivou države i unutar zdravstvenog sistema podiže nivo zdravstvene zaštite na najveći mogući nivo, istakao je dr Niković.

Decembar 2022. g. – Vera Jauković, najbolji student Stomatološkog fakulteta

Na svečanosti organizovanoj povodom dodjela diploma studentima Medicinskog fakulteta predsjednik Stomatološke komore Crne Gore dr Vladimir Jovetić, uručio je nagradu najboljem student Stomatološkog fakulteta Veri Jauković

- Kada su u pitanju moja akademska dostignuća, Stomatološki fakultet u Podgorici upisala sam 2017. godine i već je 6. godina zaredom kako sam proglašena najboljim studentom svoje generacije, tj. kako sam dobitnica Godišnje studentske nagrade koju dodjeljuje naš dekanat. Osim toga, prošle godine sam bila dobitnica Povelje koju dodjeljuje američko društvo “Lovćen” iz Detroita za izvanredna akademska dostignuća. Takođe, ove godine sam dobitnica nagrade Stomatološke komore Crne Gore za najboljeg studenta završne godine svojih studija. Uspjesi zavrijeđeni na putu mog akademskog usavršavanja uslovljeni su velikom ambicijom, trudom, radom i odricanjima. Medjutim, posvećeni su višem cilju i svakako ne konačni, obzirom da stremim kontinuiranim usavršavanjima i ulaganjima u svoje znanje i umijeće da dosegnem najviše moguće lage dentalne medicine, koja prevazilazi okvire našeg podneblja. Posebno interesovanje gajim prema hirurškim granama stomatologije, te prvi sledeći veliki korak u mojoj karijeri će svakako biti specijalizacija iz pomenute oblasti – kaže Vera Jauković.

ZANIMLJIVOSTI

Ekstremne veganske dijete mogu da budu loše za zdravlje

Sve veći broj dokaza pokazuje da ishrana zasnovana na biljkama može da ima mnogo koristi za zdravlje, i da je povezana sa nižim rizikom od srčanih bolesti uz smanjenu tjelesnu težinu i nivo holesterola. Međutim, neki ljudi praktikuju ekstremnu vegansku ishranu, birajući samo da jedu sirovu biljnu hranu koja se može konzumirati bez kuvanja. Neke takođe isključuju hranu koja je promijenjena iz svog prirodnog oblika ili prerađena, kao što je zobeno ili bademovo mlijeko.

Zagovornici ove dijete tvrde da kuvanje prouzrokuje da sastojci izgube neke od svojih važnih hranljivih materija i enzima. Konzumacijom sirove biljne hrane, oni vjeruju da će dijeta poboljšati nivoe energije, spriječiti, pa čak i preokrenuti, bolesti i poboljšati opšte zdravlje. Ali istraživanja ukazuje da sirova veganska ishrana, ako se praktikuje duže vrijeme, može da prouzrokuje više štete nego koristi.

Kako pokazuju istraživanja, neka sirova hrana može da bude zdravija od kuvane. Na primjer, kuvanjem prokelj i crveni kupus gube čak 22 odsto sadržaja tiamina. Ovo je oblik vitamina B1 koji održava nervni sistem zdravim.

Kuvano povrće takođe može da snabdjeva tijelo sa više antioksidanata.

Sirovoj veganskoj ishrani vjerovatno nedostaju mnogi važni vitamini i minerali, vitamini B12 i D, selen, cink, gvožđe i dvije vrste omega-3 masnih kisjelina. To je zato što su mnoge namirnice koje sadrže visoke nivoe ovih vitamina i minerala zapravo životinjskog porijekla, kao što su meso i jaja. Svi ovi vitamini imaju ključnu ulogu u strukturi, razvoju i proizvodnji moždanih i nervnih ćelija, uz podršku zdravom imunološkom sistemu.

Posebno zabrinjava nivo vitamina B12. Studija na ljudima koji su slijedili strogu ishranu sirovom hranom pokazala je da 38 odsto učesnika ima nedostatak vitamina B12. Ista studija je takođe otkrila da je stroga, sirova veganska ishrana povećala nivoe homocisteina (aminokisjeline razložene vitaminom B12) zbog nedostatka vitamina B12. Ovo je zabrinjavajuće jer povećani nivoi homocisteina mogu potencijalno da povećaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

- Praktikovanje biljne ishrane može da ima mnogo koristi za zdravlje, međutim, sirova veganska ishrana može potencijalno da odvede stvari predaleko i može da dovede do još većih rizika ako se ne prati pažljivo – kazala je prof. Laura Braun predavač sa Teesside University, za e Conversation.

Ona je objasnila da ako planirate da se držite sirove veganske ishrane, važno je da pažljivo planirate kako biste bili sigurni da konzumirate sve hranljive materije koje su vam potrebne za optimalno zdravlje, u potrebnim količinama.

- Takođe ne bih preporučila ovakav način ishrane na duži vremenski period zbog mnogih rizika koje može da ima po zdravlje – istakla je prof. Braun. N1

Znojenje je veoma važno za cjelokupno zdravlje

Osim što na indirektan način doprinosi vitkosti, znojenje ima uticaj na naše zdravlje i na mnoge druge načine. Uprkos svim neprijatnostima povezanim sa mirisom, znojenje je veoma važno za naše cjelokupno zdravlje. Znoj je posljedica vježbanja ili bilo koje vrste zičkog napora koje povećava brzinu otkucaja srca, a s njim i cirkulaciju, podstičući sjaj i blago crvenilo kože. Znojenje takođe zahtijeva veći unos vode, koja je korisna za organizam. Iako sam znoj direktno ne utiče na lijepu kožu i ten, povezane aktivnosti koje dovode do zdravog znojenja utiču.

Ljudsko tijelo je samo sposobno da izbaci toksine putem organa kao što su bubrezi i jetra, piše Chopra Center. Istraživanje je pokazalo da znojem tijelo eliminiše veliku količinu toksina, pritom uklanjajući iz organizma i neke teške metale poput žive, olova, kadmijuma i arsena.

Nakon bilo kakve vježbe, dobrog treninga ili saune, često dolazi i prateći osjećaj opuštanja ili euforije. To je zbog povećanja

nivoa endor na u tijelu koji utiče na dobro raspoloženje. Istraživanja su već ranije pokazala posljedice stresa na ljudsku psihu i zičko stanje, a to je nešto što se ne može zanemariti. Postoje i drugi načini kako da se smanji stres, kao što su meditacija, pisanje dnevnika, vježbe disanja, ali aktivnosti koje podstiču znojenje i ubrzani rad srca imaju višestruku korist.

Znojenje pojačava dotok krvi u mišiće čime se smanjuje vrijeme oporavka od povreda ili mišićne napetosti. Toplota vlažne saune može umirujuće da djeluje na tijelo dok se mišići opuštaju. Ljekovito bilje i eterična ulja, poput eukaliptusa, ruže i lavande imaju protivupalna svojstva, pa se ponekad koriste uz toplotu i znojenje kako bi umanjile bol u mišićima i zglobovima. Znoj sam po sebi ne prouzrokuje gubitak kilograma, ali aktivnosti koje podstiču znojenje podsiču rad metabolizma zbog čega ljudi brže gube masne naslage, koje se koriste kao energija u pojačanom radu organizma. 24sata.hr

IZ MEDICINE

Cvrkut ptica značajno utiče na mentalno zdravlje

Istraživanja sugerišu da bi posjete mjestima gdje ima ptičjeg svijeta, ljekari mogli da propisuju kao terapiju, kako bi pacijentima poboljšali mentalno zdravlje, jer su analize utvrdile da slušanje, pa i gledanje ptica, pozitivno utiče na mentalno zdravlje.

Studija, koju su vodili stručnjaci sa Kraljevskog koledža u Londonu, otkrila je da svakodnevni susreti sa pticama podižu raspoloženje ljudi sa depresijom, kao i šire populacije. Istraživači su rekli da nalazi sugerišu da bi posjete mjestima sa bogatom orom uz veći broj ptica, kao što su parkovi i predjeli oko rijeka, ljekari mogli da propisuju za liječenje mentalnih problema.

Njihovi nalazi takođe ističu potrebu za boljom zaštitom životne sredine i poboljšanjem biodiverziteta u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima kako bi se očuvala staništa ptica.

Studija, objavljena u časopisu Scienti c Reports pratila je svakodnevne susrete 1.292 učesnika sa pticama prošle godine putem aplikacije za pametne telefone pod nazivom Urban Mind.

Tokom dvije nedjelje, učesnici, iz Velike Britanije, Evrope, SAD, Kine i Australije, bili su podstaknuti u nasumičnim intervalima da zabilježe kako se osjećaju, uključujući to - da li su srećni ili pod stresom, dok su im drveće i ptice u blizini. Istraživači su otkrili da su se prosječni rezultati stepena mentalnog zdravlja učesnika povećavali kada su bili u prilici da gledaju ili slušaju ptice, uključujući i one koji za dijagnozu imaju depresivna stanja.

Ovaj blagotvorni efekat počinje već tokom boravka u

opisanom okruženju, a traje i nakon susreta sa pticama i zelenilom, svjedoče sami ispitanici.

Dr Andrea Mešeli, profesor rane intervencije u mentalnom zdravlju na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je: „Moramo stvoriti i podržati okruženja, posebno urbana okruženja, u kojima je život ptica - karakteristika. Da biste imali zdravu populaciju ptica, potrebne su vam i biljke, potrebno je i drveće. Moramo da njegujemo cio ekosistem u našim gradovima". Dodao da je pozitivan efekat susreta sa pticama na osobe sa depresijom značajan, jer utiče i na osobe koje imaju probleme psihičke prirode.

- Znamo da vježbanje čini da se svi osjećaju bolje. Ali nevjerovatno je izazovno motivisati nekoga sa depresijom da vježba. Sa druge strane, kontakt sa pticama u prirodnom okruženju nešto što je, možda, izvodljivije - dodao je dr Mešeli.

Adrijan Tomas, autor Vodiča za pjevanje ptica Kraljevskog društva za zaštitu ptica, rekao je da nalazima izvještaja nijesu iznenađeni jer je većina ljudi svoju reakciju na ptičiju pjesmu opisala - kao radost i sreću.

- Pjesma ptica je nekada bila prirodna muzika dostupna svim ljudima i mislim da je ugrađena negdje duboko u našu psihu. Povezuje se sa proljećem i obnovom i lijepim vremenom koje dolazi, što je samo jedan od razloga zašto moramo da se potrudimo oko rješavanja krize u kojoj je priroda, i obezbijedimo je za budućnost – istakao je Tomas. RTS

Konzumiranje šećera utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje

Redukovanje šećera u svakodnevnoj ishrani donosi vam mnoge dobrobiti. Njegovi štetni efekti na zičko zdravlje odavno su poznati, a njegov uticaj na mentalno zdravlje objašnjava kako prekomjerni unos utiče na vaše raspoloženje, stres, depresiju, anksioznost i slična stanja.

Dodatni šećeri su najopasniji i oni se nalaze u većini procesirane hrane i namirnica. Takva hrana obiluje ovim slatkim dodatkom. Ako se često pitate zašto se osjećate loše ili depresivno, obratite pažnju na ono što jedete. Možda je upravo ovaj skriveni dodatak krivac za vaše mentalno stanje.

Hrana bogata dodatnim šećerima je pržena hrana, prerađeno meso, zaslađeni deserti, gazirani i brojni sokovi i napici. Korišćeni u ovakvim oblicima hrane nemaju nikakve vrijednosti, a nerijetko dolaze i u kombinaciji sa štetnim sastojcima.

Mnogi ljudi kada se osjećaju nervozno ili pod stresom posežu za slatkišima, kako bi umanjili osjećaj napetosti koju osjećaju. Takvo ponašanje pruža trenutno olakšanje, koje se kasnije lako pretvara u osjećaj tuge i umora. A učestalost navedene navike može da poveća rizik od gojaznosti i bolesti koje one sa sobom nose.

Šećer se smatra krivcem i za nagli porast glukoze u krvi, a to možete prepoznati po umoru, vrtoglavici, slaboj koncentraciji, agresivnom ponašanju. On oštećuje zubnu gleđ, prouzrokuje nakupljanje plaka i dovodi do pojave zadaha.

Vaša koža od prevelikog unosa šećera može da bude naborana, umorna i bez sjaja jer on šteti kolagenu i elastinu koji su vam potrebni za zdrav izgled kože.

Stvaranje akni takođe se dovodi u vezu s visokim unosom ovog štetnog sastojka zbog hormonskih uktuacija na koje utiče.

Prekid njegovog konzumiranja nije lagan zadatak. Kada prestanete sa upotrebom određenog sastojka vaše tijelo može da odgovori na neočekivan način. Osjetićete neželjene efekte poput razdražljivosti, umora i zbunjenosti.

S vremena na vrijeme počastite se omiljenom poslasticom, ali bez pretjerivanja. Zaustavite unos bijelog šećera u vaš organizam, izbacite prerađenu hranu iz vašeg svakodnevnog jelovnika i okrenite se ka zdravim prirodnim zaslađivačima. 24sata.hr

01. decembar – Obilježen Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - Srbija

Izjednačimo je slogan ovogodišnje kampanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a a koja je 1. decembra obilježena konferencijom u okviru projekta Promocija dobrovoljnog poverljivog savetovanja i testiranja na HIV. Projekat je realizovana Omladina JAZAS-a uz podršku Instituta za javno zdravlje Kragujevac a pod pokroviteljstvom grada Kragujevca. Konferenciji su u ime grada prisustvovale dr Gordana Damnjanović, članica GV za zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Marija Đoković, koordinatorka Kancelarije za mlade.

Dugogodišnja saradnja grada Kragujevca i Omladine JAZAS-a, Instituta za javno zdravlje, Doma zdravlja i drugih zdravstvenih institucija, saradnja sa đačkim parlamentima su veoma važne u ovakvim kampanjama, kazala je dr Damnjanović. Grad Kragujevac je potpisnik Pariske deklaracije kojom se promovišu ciljevi 95-95-95 u zaustavljanju širenja epidemije HIV-a a kojima su predviđeni pravovremena dijagnostika, upotreba antiretroviralne terapije i koncentracija replikovanih virusa u krvi.

Prema riječima dr Vesne Andrejević sa Instituta za javno zdravlje, u Kragujevcu je 21, od ukupno 101 dijagnostikovane HIV pozitivne osobe, preminula. U toku ove godine nemamo nijedno prijavljeno lice ali to nažalost ne znači da nema zaraženih, već da je tokom dvije godine pandemije bio slab odziv na testiranje. Svi koji su imali rizično ponašanje mogu da se testiraju u Institutu ili u Udruženju Omladine JAZAS-a. Kada se identi kuje virus dobija se adekvatna terapija, kojom može da se zaustavi infekcija, a starosna granica ne postoji.

Od 2017. godine u Srbiji je na infektivnim klinikama dostupna antiretroviralna terapija koja je umnogome doprinijela smanjenju broja HIV pozitivnih osoba. Najvažnije je da se ljudi testiraju na vrijeme.

HIV AIDS i dalje predstavlja globalni problem. Prema podacima SZO od početka pandemije 1985. godine oko 88 miliona ljudi je oboljelo, a 40 miliona ljudi je preminulo. RTS 01. decembar - Nakon korone i gripe najmlađe napada još jedna respiratorna bolest - Hrvatska

Čekaonica Dječje bolnice je stalno puna. Respiratorni virus pojavio se ranije nego obično.

- Zadnjih dana je jako veliki priliv. Imamo kroz naš hitni prijem i službu dnevno bude oko 100 pregleda, što je za ovo vrijeme izuzetno veliki broj - kazao je za RTL Danas zamjenik načelnice Klinike za pedijatriju Klinika za dječije bolesti Zagreb dr Ivan Pavić.

Riječ je o RSV-u virusnoj bolesti disajnih puteva. Uzrokuje bronchiolitis i upale pluća. U Klaićevoj je više i hospitalizacija, ali kažu da imaju mjesta za sve. Ista situacija je i u Klinici za infektivne bolesti.

- Taj pritisak s naših ambulanti za hitam prijem se preliva na naše ambulante i dnevne bolnice. Dio se i hospitalizuje, dakle oni s najtežim kliničkim slikama. Kapaciteti su dosta puni, ali uvijek se nađe mjesto za onoga koga treba primiti – kazao je zamjenik direktorice Klinike za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević Zoran Barušić.

Ljekari upozoravaju roditelje da ne šalju djecu u vrtiće i škole ako su bolesni, jer samo pogoduju širenju virusa. Zbog svega se pune bolnice. Danas.hr

02. decembar - Zdravstvo na ivici kolapsa - Kosovo

Poslanik Demokratske partije Kosova Bekim Hadžiu kaže da je Vlada talac interesnih grupa unutar vladajuće stranke i da je iz tog razloga odustala od zdravstvenog sektora i imenovanja ministra, prenosi Ekonomija onlajn.

- Zdravstvo je na ivici kolapsa. Situacija je izuzetno ozbiljna. Sa nedostatkom ljekova sa esencijalne liste i sa dugim listama čekanja pacijenata, odlaskom ljekara i iz javnog i iz privatnog sektora situacija je sve gora - rekao je Hadžiu.

On je dodao i da Komora zdravstvenih radnika ima obavezu da licencira zdravstvene radnike.

- Pravna je obaveza ponovnog licenciranja. Komora zdravstvenih radnika ima obavezu da licencira zdravstvene radnike, a obaveza je institucija da provjere da li ti stručnjaci nastavljaju da dobijaju licence u skladu sa zakonom - kaže Hadžiu. Reporteri

04. decembar - Nacionalni kongres glavnih sestara i zdravstvenih tehničara - Srbija

Savez zdravstvenih radnika Zrenjanina je po peti put domaćin četvorodnevnog Nacionalnog kongresa glavnih sestara i zdravstvenih tehničara Srbije, koji se održao od 1. do 4. decembra u hotelu Vojvodina.

Kongres pod nazivom Vođenje, angažovanje, inspiracija

organizuje Savez udruženja zdravstvenih radnika Srbije, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Kongresni rad se odvijao kroz plenarana izlaganja, edukativne seminare, radionice, okrugle stolove i panele. Na ovom skupu, između ostalog, učestvovali su i stručnjaci iz oblasti organizacije zdravstvene njege.

Otvaranju kongresa prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Ferenc Vicko, direktorka Komore medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara Srbije Vesna Jocić i predsjednica Saveza udruženja zdravstvenih radnika Srbije Radmila Nešić. Predsjednica Saveza zdravstvenih radnika Zrenjanina Đurđica Šljapić zahvalila se organizatorima što su po peti put za domaćina odabrali ovaj grad. Kako je navela, Zrenjanin je prepoznat kao atraktivna destinacija za stručna okupljanja.

– Ovogodišnji kongres se razlikuje od prethodnih u smislu jasno de nisanih tema skupa. One se odnose na važne zdravstvene probleme u društvu, kao što su karcinomi, o značaju kvaliteta pružanja zdravstvene njege i sestrinstva kao najbrojnije profesije u zdravstvu, koja pruža najveći broj usluga – rekla je Šljapić.

06. decembar - Otkrivena 2 tipa virusa gripa među kojima je Viktorija - Srbija

Rеgistruје sе blаgi pоrаst brоја оbоljеlih оd аkutnе rеspirаtоrnе infеkciје, najviše u Brаničеvskom, Rаsinskom i Јаblаničkom оkrug, i kod djece uzrasta do 14 godina. Nakon Vojvodine u novembru, krajem prošle nedelje, a pacijentu čiji je biološki materijal Gradski zavod za javno zdravlje dostavio Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak, otkriven je tip B, odnosno Viktorija. Prethodno je pacijentu u Vojvodini ustanovljen tip AH1(pdm09).

Kako je još u septembru saopštio Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut Srbija bi u ovoj sezoni da se suоčiti sа mаsоvniјim оbоlijеvаnjеm u sеzоni gripа, pоsеbnо ако оbuhvаt imunizаciјоm priоritеtnih ciljnih grupа budе nizаk, objavio je na Institut za javno zdravlje Srbije.

- Јužnа hеmisfеrа sе suоčilа sа pоvеćаnоm stоpоm incidеnciје gripа оvе sеzоnе. U Аustrаliјi је sеzоnа gripа pоčеlа rаniје nеgо оbičnо, а u tокu prvоg mjеsеcа zаbiljеžеnа је sкоrо pоlоvinа uкupnоg brоја slučајеvа iz prеthоdnе sеzоnе. Zаpаžеnо је vеćе оbоlijеvаnjе u djеčiјеm uzrаstu, а znаčајаn prоcеnаt оbоljеlih је mоrао biti lijеčеn u bоlničкim uslоvimа. Pоrеd tоgа, višе zеmаljа nа sjеvеrnој hеmisfеri rеgistrоvаlо је аktivnоst virusа gripа vеоmа kаsnо, vаn uоbičајеnе sеzоnоsti. Zbоg svеgа nаvеdеnоg, uključuјući vеću оsеtljivоst pоpulаciје zbоg izоstаnkа izlаgаnjа virusu gripа tоkоm pаndеmiје kovid 19, оčеkivаnо je dоminаntnо prisustvо tipа А H3N2 virusа gripа u cirkulаciјi, mоgli bi sе suоčiti sа mаsоvniјim оbоlijеvаnjеm u sеzоni gripа, pоsеbnо аkо оbuhvаt imunizаciјоm priоritеtnih ciljnih grupа budе nizаk - naveli su tada iz Instituta Batut. Telegraf

08. decembar - Zatvaraju se kovid bolnice - Srbija

Epidemija virusa korona polako se stišava, zatvaraju se kovid ambulante, a u narednih mjesec dana trebalo bi da bude promijenjena namjena i tri kovid bolnice. Još uvijek je otvoreno pitanje ko će se dalje liječiti u ta tri objekta. Ministarka zdravlja Danica Grujičić smatra da bi te bolnice trebalo da služe za palijativnu njegu, jer je to neriješena oblast

u srpskom zdravstvu. Brigu o umirućim pacijentima, za koje medicina ne može više ništa da uradi, obično preuzima porodica, jer u bolnicama nema mjesta. A takvih je mnogo. Samo od karcinoma na godišnjem nivou oboli oko 40.000 ljudi, a umre oko 21.000. U posljednjoj fazi bolesti pacijenta obično bolnice otpuštaju, jer njima ostaje samo palijativna njega. Od gubitka voljene osobe možda je još teže što porodica ne može da pruži adekvatnu njegu, da se obezboli posljenja faza bolesti i omogući da pacijent umre dostojanstveno.

Ministarka Grujičić kaže da će tražiti da u tri kovid bolnice budu jedinice za palijativnu njegu, ali da odluku o tome donosi Vlada Srbije.

Odluka Ministarstva zdravlja o zatvaranju kovid bolnica dolazi u vrijeme kada od kovida dnevno, u prosjeku, oboli do 300 ljudi. U jeku epidemije taj broj je dostizao čak 20.000. Zbog povećanih potreba u tom periodu vanredno je zaposleno 2.000 zdravstvenih radnika, čiji ugovori sada ističu. Granski sindikat od resornog ministartva za njih traži stalni radni odnos.

Primjeri palijativnog liječenja rijetki su u Srbiji, a u posljednje vrijeme otvarani su uglavnom na privatnim klinikama. Euronews.rs

08. decembar - Pametne tehnologije pokazale izvrsne rezultate u liječenju dijabetesa - Hrvatska

U evropskoj regiji ima oko 60 miliona ljudi sa šećernom bolesti i taj broj brzo raste. Osobe sa šećernom bolesti suočavaju se s većim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući kardiovaskularne komplikacije, sljepoću, amputacije i zatajenje bubrega. Šećerna bolest predstavlja mnoge izazove i zahtijeva prilagodbu i transformiranje zdravstvenih sistema kako bi odgovorili na rastuće prijetnje ličnoj, društvenoj i ekonomskoj dobrobiti.

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500.000. Upravo je na liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretpandemijskim godinama trošen najveći dio godišnjeg budžeta HZZO-a. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija.

Omogućavanje osobama koje žive sa šećernom bolesti ili onima s visokim nivom od razvoja šećerne bolesti da upravljaju svojim stanjem pomoću integrisanih digitalnih rješenja podržaće dugoročne promjene. Najnoviji medicinski uređaji poput senzora za mjerenje nivoa glukoze mogu poboljšati kvalitet života ljudi i pomoći usmjeravanju ka boljem načinu života za osobe sa šećernom bolešću, neozavisno o tipu.

Kada je riječ o šećernoj bolesti, HZZO je više puta na stručnim skupovima isticao hvalevrijednu činjenicu da je preko 10.000 pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1. dobilo mogućnost korištenja modernih digitalnih tehnologija za kontinuirano mjerenje glukoze, kako bi se omogućio bolji nadzor bolesti i postigli bolji ishodi liječenja. No postoji još prostora za sinergiju kontrole nepotrebnih troškova i komplikacija paralelno s postizanjem boljih kliničkih ishoda upravo kroz investiranje u nove tehnologije i datadriven dijabetičku zaštitu, posebno za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji su na inzulinu. Magazin.hr

10. decembar – Novim generičkim ljekovima Hemofarm razija svoj portfolio - Srbija

Kao vodeći proizvođač generičkih ljekova i dijetetike Hemofarm vidi veliki potencijal u sopstvenom razvoju novih proizvoda i njihovom plasmanu na svjetska tržišta. Jedan od najznačajnijih zadataka u farmaceutskoj industriji svakako je konstantno traganje za što adekvatnijom savremenom terapijom, koja omogućava e kasnije liječenje, bolji kvalitet života i veće mogućnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja.

Zbog mjera uštede, otežava se dostupnost inovativnih terapija, sprovodi se diskriminacija i ugrožava temeljno ljudsko pravo na osnovnu terapiju, samo su neke od 238 primjedbi koje su stigle tokom javnog savjetovanja na predložene izmjene Pravilnika o mjerilima za stavljanje ljekova na listu HZZO-a i način utvrđivanja cijene ljekova koje će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Novim pravilnikom se predlaže da lijek s novom djelatnom, prije nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset država članica Evropske unije.

Od farmaceutskih kompanija tražiće se detaljnija dokumentacija, posebna analiza troškova i djelotvornosti, podaci o kliničkim ishodima, kao dokaz da je lijek apsolutno djelotvoran i nužno ga je koristiti u liječenju. HZZO će posebno razmatrati stavljanje na listu izuzetno skupih terapija, a cijena prvog biosličnog lijeka, koji se predlaže, moraće biti najmanje 30 posto niža od cijene sličnog lijeka koji je već na listi HZZO-a. Hina

11. decembar – Injekcije za dijabetes koriste za mršavljenje - Hrvatska

- Farmaceutski razvoj u Hemofarmu postoji više od 30 godina i u tom periodu smo razvili više od 300 novih proizvoda. Ove godine obilježavamo tri decenije od lansiranja na tržište Srbije prvih proizvoda koji su razvijeni u našim laboratorijama, a to su Midol i Diklofenak tablete. Zahvaljujući visokom kvalitetu naših ljekova, ali i dijetetskih proizvoda i medicinskih sredstava, proizvodi Hemofarma prisutni su u 34 zemlje svijeta na četiri kontinenta –kazala je mr ph Vesna Cvrkota, direktor Službe farmaceutskog razvoja u Hemofarmu.

Sjajan ekspertski, multidisciplinarni tim i dugogodišnje iskustvo u razvoju gotovo svih farmaceutskih formi, najkraći je opis Hemofarmove Službe za farmaceutski razvoj. Timovi stručnjaka rade u laboratorijama opremljenim po najvišim svjetskim standardima, a zbog kompleksnosti posla timove čine farmaceuti, tehnolozi, hemičari, zikohemičari.

- Veliku pažnju posvećujemo razvoju naših zaposlenih i intenzivno podržavamo njihovo konstantno usavršavanje, pa svake godine imamo nove kolege koji uspješno završavaju doktorske, specijalističke, master studije. Blisko sarađujemo sa univerzitetima i laboratorijama u Srbiji i inostranstvu. Pratimo svjetske trendove u farmaceutskoj industriji i visoke zahtjeve implementiramo u svakodnevnom radu – objasnila je Cvrkota.

A cilj je ne samo razviti visokokvalitetan generički lijek koji će po svom kvalitetu, terapijskoj e kasnosti i bjezbednosti biti jednak originatorskom lijeku već zahvaljujući znanju i kreativnosti ovih stručnjaka mnogi Hemofarmovi generički ljekovi imaju dodatne vrijednosti.

10. decembar - Zbog štednje prijeti nestašica ljekova - Hrvatska

Udruženje pacijenata i proizvođači ljekova uputili su niz kritika na predlog izmjena pravilnika o stavljanju ljekova na listu HZZO-a, koji će, tvrde, dovesti do nestašica ljekova i diskriminacije hrvatskih pacijenata u odnosu na druge zemlje EU.

Trend mršavljenja uz pomoć injekcija lijeka na bazi semaglutida, koji suzbija osjećaj gladi, zahvatio je i Hrvatsku.

Kako svjedoče apotekari, iako je riječ o lijeku na recept namijenjenom smanjenju zdravstvenih tegoba pacijenata s dijabetesom, Hrvatice sa kojim kilogramom viška nalaze načina da dođu do recepta iz privatnih klinika te, uz plaćanje oko 1000 kuna, dobijaju mjesečne doze injekcija, navodi dnevnik.

Koriste se jednom nedeljno te, prema dosadašnjim podacima, nemaju snažne nuspojave.

Trend su snažno promovisale poznate osobe iz svjetskog šoubiznisa.

Na tržištu se nalazi još jedan lijek s istim djelovanjem. Oba se izdaju isključivo na recept i trebali bi ih propisivati samo endokrinolozi i internisti uz indikacije, no činjenica je da se u najvećoj mjeri koriste za regulaciju tjelesne težine.

Ljekove je registrovala i odobrila Hrvatska agencija za ljekove i medicinske proizvode, a nalaze se i na listi ljekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Imaju učinak smanjenja apetita.

Iz Ljekarske komore, pak, doznaje se da je pomama za lijekom ogromna i da ona svakako ne odgovara broju i indikacijama osoba sa šećernom bolešću. Svjedoče kako osobe koje odlaze na tretman kod estetskog hirurga ili, primjerice, privatnog dermatologa, bez problema dobiju recept za lijek i koriste ga bez nadzora. Jutarnji list

12. decembar – Prvi u EU po broju zavisnika od alkohola - Hrvatska

Hrvatska ima oko 250.000 zavisnika od alkohola, čime je među prvih pet zemalja Evropske unije (EU) po konzumaciji alkoholnih pića.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ta zavisnost je veliki društveni problem jer pogađa cijelu porodicu, a na liječenju završi tek svaki osmi zavisnik.

- Tradicionalno je više zavisnika od alkohola među muškarcima,

koji opijanjem pokušavaju da riješe probleme s depresijom, panikom ili stresom, budući da, zbog kulturoloških razloga, oklijevaju da ih priznaju i da potraže pomoć - izjavio je psihijatar dr Krešimir Radić, specijalista iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Istakao je da muškarci tri puta češće umiru od bolesti povezanih s alkoholom te, iako čine većinu među liječenim pacijentima, još uvijek ih jako puno ne uspije da dobije pomoć.

Konzumacija alkohola rano u životu dovodi do zdravstvenih problema pa su u programima liječenja u zdravstvenim ustanovama osobe svih starosti.

Alkoholizam utiče na mentalno zdravlje cijele porodice, koja socijalno i mentalno pati zbog člana koji pije.

Prema podacima iz 2021 godine, Hrvatska ima oko 3,9 miliona stanovnika, što znači da je otprilike svaka 16. osoba zavisna od alkohola. Beta

13. decembar - Građani sve više primorani da se pregledaju privatno - Srbija

Iako na državni zdravstveni sistem u Srbiji odlazi gotovo šest odsto bruto domaćeg proizvoda, novac se troši nee kasno, pa su pacijenti često primorani da dugo čekaju na medicinske intervencije ili dijagnostiku, zbog čega izlaz sve češće traže u privatnom zdravstvenom osiguranju ili direktno plaćajući usluge u privatnim ambulantama.

Prema poslednjem izdanju Globalnog indeksa zdravstvene sigurnosti za 2021. godinu koje objavljuju Univerzitet Džon Hopkins i Ekonomist impakt, srpsko zdravstvo nalazi se na 59. mestu od ukupno 195 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Međutim, kada se posmatra samo Evropa, Srbija zauzima tek 33. mesto od ukupno 44 države kontinenta.

Po kvalitetu zdravstvenih sistema, ispred je većina zemalja regiona, uključujući Sloveniju, Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku i Rumuniju, dok su iza Srbije ostale Crna Gora i Sjeverna Makedonija, a sa Albanijom su na istom nivou. U cjelini gledano, kvalitet srpskog zdravstva se od 2019. nije promijenio ni nabolje ni nagore, pokazuje ovo istraživanje.

Na slično stanje ukazuju i posljednji dostupni podaci Eurostata za 2019. godinu po kojima pet zemalja u Evropskoj uniji ima lošije zdravstvene rezultate od Srbije mjereno brojem smrti koje su mogle biti spriječene prevencijom ili boljim liječenjem. Podaci za ostale zemlje Evrope nijesu dostupni.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelana Žarković objašnjava da s obzirom na nivo izdvajanja za zdravstvo, zdravstveni ishodi u Srbiji „nijesu sjajni“.

- Za zdravstvene usluge u javnom sektoru država ulaže oko 5,8 odsto BDP-a, odnosno to je novac od naših doprinosa za zdravstveno osiguranje. Pored ovoga, privatna potrošnja, odnosno ono što građani daju „iz svog džepa“ iliti novac koji građani daju privatnom zdravstvenom sektoru iznosi još četiri odsto BDP-a, a odnosi se na odlaske u privatne zdravstvene ustanove, kupovinu ljekova koji nijesu na listi RFZO ili kupovinu usluga koje državni sektor prodaje na tržištu. To su pokazala ranija istraživanja, ali ja verujem da se tih četiri odsto povećalo od korone, jer su tada ljudi više bili usmjereni na privatni zdravstveni sektor. Ako saberemo te procente dobijamo 10 odsto BDP-a što je jako puno imajući u vidu da zdravstveni ishodi nijesu sjajni, a to znači da se novac troši nee kasno - smatra Žarković.

- U Srbiji polisu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ima oko 250.000 građana, ali ova vrsta osiguranja ima poslednjih godina visok rast. U prošloj godini visina premije je porasla 27 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Cijena privatnog zdravstvenog osiguranja zavisi od pola, godina starosti i istorije bolesti kao i od željene visine pokrića. Osiguravajuće kuće nude razne pakete usluga, poput stomatoloških ili patronažnih. Što je paket privatnog zdravstvenog osiguranja veći, odnosno sveobuhvatniji to je skuplja premija.

Građani se sve češće odlučuju i za privatne biohemijske laboratorije i privatne zdravstvene ustanove, jer se u državnim često predugo čeka na određene preglede. To pokazuje i činjenica da je RFZO sastavio pravilnik o listama čekanja koji se ne odnosi samo na pacijente koji čekaju operacije, već i na preglede. Tako recimo postoji lista čekanja za magnetnu rezonancu i kompjuterizovanu tomogra ju, ugradnju pejsmejkera, dijagnostičku koronograju i mnoge druge preglede.

- Trebalo bi uspostaviti neki vid saradnje između državnog i privatnog sektora, jer je privatni značajno narastao poslednjih 30 godina – objasnila je prof. Žarković. Danas.rs

14. decembar - Protest zdravstvenih radnika u Tuzli - BiH

Zdravstveni radnici u Tuzli izašli su na proteste 14. decembra 2022.

Oko 600 zaposlenih u zdravstvu okupilo se na protestu u Tuzli. Traže isplatu jednokratne pomoći od 1.080 konvertibilnih maraka (oko 540 eura).

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je Uredbom iz septembra dala rok poslodavcima da, ukoliko su u mogućnosti, isplate po 1.080 maraka pomoći radnicima kao odgovor na in aciju.

Radnici su sa Vladom ovog kantona ranije dogovorili isplatu jednokratne pomoći od 570 konvertibilnih maraka (oko 235 eura), izjavio je za Fenu dan ranije Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Tuzlanskog kantona.

Sindikat je i organizator protesta. - Dani, a i mjeseci prolaze, a od uplate novca nema ništa. Nijesu novac uplatili ni na račun naših poslodavaca, pa smo zato donijeli odluku da održimo mirne proteste - kazao je Latifović. Radio Slobodna Evropa

20. decembar – Zdravi i snažni bez steroida - Srbija

Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Novi Sad u saradnji sa Gradskom upravom za zdravstvo realizuje projekat Zdravi i

snažni bez steroida u novosadskim srednjim školama.

Kako se navodi u saopštenju DZ Novi Sad, steroidi predstavljaju grupu ljekova koja sadrži supstance slične hormonima. Anabolički steroidi su sintetički derivati muških polnih hormona. Steroidi su najpoznatiji ljekovi koji se koriste kao doping. AAS se koriste u cilju izgradnje mišićne mase, poboljšanja zičkih performansi i izgleda.

Većina korisnika steroida su mlađe muške osobe, uglavnom sportisti. Dokazano je da češće koriste steroide sportisti u čijem sportu je potrebna veća izdržljivost (plivanje, biciklizam i trčanje).

Adolescenti ih koriste da bi ubrzali početak puberteta i zičko sazrijevanje, a oba pola ga koriste u svijetu mode kako bi poboljšali svoj zički izgled.

Steroidi se uzimaju oralno u vidu tableta ili se daju direktno u mišić. Određen broj korisnika steroide koristi u kombinaciji sa stimulansima, antidepresivima, ljekovima protiv bolova, antiin amatornim ljekovima...

Кod zloupotrebe steroida dolazi do pojave akni po koži, naglog porasta i razvoja mišića "preko noći", zadržavanja tečnosti, žutice (žuta prebojenost kože i beonjača), opadanje kose, nagle promjene raspoloženja (od depresije do agresije).

Pored nekontrolisane agresije i nasilničkog ponašanja česte su patološke epizode ljubomore, paranoična razdražljivost i osjećaj nepobjedivosti i svemoći, navodi se u saopštenju DZ Novi Sad. Blic

24. decembar - Preduzimaju hitne korake protiv zagađenja vazduha - Sjeverna Makedonija

Vlada Sjeverne Makedonije saopštila je da uvodi vanredne mjere u glavnom gradu zemlje Skoplju i tri druga grada kako bi zaštitila ljude od vrlo visokog nivoa zagađenja vazduha.

Nedjeljom i danima s visokim stepenom zagađenja vazduha neće se održavati sportska događanja, a ostale aktivnosti na otvorenom biće ograničene.

Radovi će biti ograničeni na šest sati, od 11 do 17 sati. Vlada je preporučila kompanijama da dozvole odsustvo trudnicama i osobama starijim od 60 godina s posla, javio je AP.

Vlada je takođe rekla da će prepoloviti upotrebu svojih službenih vozila, a ministarstvima zdravlja i socijalne zaštite naložila je da osiguraju utočište za beskućnike i pojačaju hitne službe i kućne posjete osobama sa hroničnim bolestima.

Mjere su najavljene nakon višednevnog lobiranja ekoloških grupa tražeći od vlade da preduzme hitne mjere.

Nova pravila poklopila su se s objavom IQAira, švajcarske tehnološke kompanije za kvalit vazduha, koja je glavni grad Sjeverne Makedonije svrstala na treće mjesto po zagađenosti u svijetu nakon glavnog grada Kirgistana Biškeka i Lahorea u Pakistanu.

Nivo otrovnih čestica PM10 i PM 2,5 u vazduhu koje je izmjerio IQAir u Skoplju bile su oko 28 puta veće od sigurnosnog praga koji je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija.

Čestice PM10 su čestice manje od deset mikrometara koje su takozvane grube čestice koje mogu nadražiti oči, nos i grlo. Čestice PM2.5 mogu se zadržati dublje u plućima, ući u krvotok i smatraju se opasnima.

Sjeverna Makedonija godinama je jedna od najzagađenijih zemalja u Europi. Radio Slobodna Evropa

25. decembar – Počela tiha čistka državnog zdravstva - Srbija

Tiha čistka doktora penzionera iz državnog zdravstva uveliko je počela - mnogi koji su odavno imali uslove za penziju ili i zvanično bili u njoj, a i dalje su radili po bolnicama, zavodima i drugim ustanovama, već su spakovali kofere, dok će mnogi to ubrzo učiniti.

Ipak, ministarka zdravlja prof. dr Danica Grujičić tvrdi da nije izdala nikakav dekret, već je samo rekla da je red da svi koji su za penziju i odu u nju, što su neki direktori shvatili kao poziv na djelovanje.

Epidemiolog prim. dr Predrag Kon (67) već je rekao da mu je sugerisano da ide u penziju. Kardiohirurg prof. dr Miljko Ristić (74) kaže da je s nekolicinom uglednih doktora, koji su kao i on u penziji, a na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje su radili po ugovoru o djelu, morao da ode. Prema saznanjima Kurira, domino efekat se širi zdravstvenim ustanovama Srbije.

- Prije desetak dana prof. dr Milovan Bojić, direktor Dedinja, pozvao je nas četvoro-petoro koji smo tu po ugovoru o djelu, a u penziji smo, i saopštio nam da mora da sprovede zahtjeve ministarke Grujičić, da moramo da odemo. Otišli su i akademik hematolog prof. dr Bela Balint (70), a akademici kod nas mogu doživotno da rade. I sam sam akademik Evropske akademije nauka i umjetnosti, koja je iznad naše. Otišao je i kardiolog akademik prof. dr Miodrag Miša Ostojić (76), infektolog prof. dr Mijomir Pelemiš (73), bivši direktor Instituta prof. dr Boško Đukanović (67) – istakao je prof Ristić.

- Promjene u zdravstvu skreću s prave linije, toliko je mali broj ljekara koji rade, a u penziji su. Ako ministarka Grujičić misli da će smjenom tih 40-50 ljekara po Srbiji, koji ne zauzimaju mjesto mladima, riješiti probleme u zdravstvu - vara se. Mi smo na Dedinju bili po ugovoru o djelu, a ne na teret Fonda, plaćeni smo iz sopstvenih prihoda Instituta. Mladih ljekara nema dovoljno, masa ih odlazi u Njemačku jer tamo imaju zagarantovanih 5.000 eura platu. A i ne možete od mladog ljekara preko noći načiniti dobrog hirurga – objasnio je prof. Ristić.

On je najavio da će sada pacijenti koji žele da nastave liječenje kod nekih od ljekara koji su napustili državne ustanove morati da plaćaju sve privatno.

- Ali 5.000 mojih pacijenta godišnje, a neke liječim i po 10-20 godina, koji žele baš mene, sada će morati privatno da plaćaju, umjesto da se liječe o trošku zdravstvenog osiguranja u Dedinju. U Americi, recimo, a mi toliko volimo da idemo za tim Zapadom, čuveni kardiohirurzi Kuli i Debejki u državnom institutu Teksas hart radili su do 90, odnosno 92. godine – kazao je prof. Ristić. Kuris.rs

28. decembar – Zdravstvo po modelu SAD-a i Kube - Srbija

Ministarka zdravlja Danica Grujičić zalaže se za uvođenje koncepta porodičnog ljekara u srpsko zdravstvo. Navodi da to ne može da se uvede preko noći, zbog čega najprije najavljuje pilot projekat. Smatra da bi upravo porodični ljekari bili ti koji bi povratili povjerenje građana u zdravstveni sistem i riješili mnogo više zdravstvenih problema na lokalnom nivou. Kaže da je ključ u dobroj organizaciji gdje leži i velika šansa za mlade zdravstvene radnike.

– Šta bi to značilo? Male grupe ljekara, po kvartovima, od tri, četiri ljekara opšte prakse koje bi se zimi i ljeti organizovale prema tome da li je sezona gripa ili nekog drugog virusa. Mogu da se dogovore – jedan će ići u posjete, drugi će raditi skrining, treći zakazivati specijalističke preglede, četvrti raditi akutne pacijente. To nije utopija, samo je potrebna dobra organizacija. Nadam se da će mladi ljudi prepoznati da to može biti velika šansa da osmisle život i budu prijatelji hiljadama ljudi za čije bi zdravlje bili odgovorni – rekla je Grujičić.

Ona je navela da su to ljekari kojima se pacijenti prvo javljaju, a ne Hitnoj pomoći. Koliko bi koštala ta promjena u srpskom zdravstvu još se ne zna. Ministarka kaže da bi to tek trebalo obračunati i vidjeti na koji način bi morao da se mijenja i Zakon o zdravstvenom osiguranju.

– Treba da promijenimo specijalistički način izvođenja medicine, koji je skup i preslikan je po modelu SAD-a. Treba da radimo po kubanskom modelu i imamo porodičnog ljekara koji bi mogao da riješi preko 80 odsto problema onih stanovnika za čije zdravlje odgovara. Naravno da iskustvo u ustanovi znači, ali zato sada imate edukacije i mogućnost povezivanja preko interneta, dakle potpuno su drugi tehnološki uslovi nego prije 40 ili 50 godina – kazala je ministarka.

Ona smatra da su ljekari opšte prakse nedovoljno iskorišćeni. U tom slučaju porodični ljekari bi imali manje kvote pacijenata od ljekara opšte prakse koji sjede u domovima zdravlja. Euronews

29. decembar – Gripa ove zime pokosila građane

-

Hrvatska

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je podatke o gripi u sezoni 2022./2023. s fokusom na 51. nedjelju godine. Zabilježen je veliki boom slučajeva gripe, a u samo posljednjih sedam dana zabilježeno je više od hiljadu slučajeva (1043). Zaključno sa 25. decembrom u RH je prijavljeno 1759 oboljelih od gripe.

- Imamo preko 117 slučajeva do danas, od 96 registrovanih u našoj županiji što ne znači da se mnogi liječe i da ne boluju od gripe u svojim domovima i možda se još nijesu javili svojim ljekarima da zatraže pomoć i da se evidentiraju kao takvi - rekao je dr Nikola Kraljik, načelnik Službe za epidemiologiju NZJZ-a Osječko-baranjske županije.

Pojasnio je i da bi moglo biti nekoliko razloga za raniji dolazak gripe.

- Cijelo smo vrijeme gripu držali po strani, koronavirus je bio u centru događanja.

Malo smo se opustili svi i u ovo vrijeme ljudi putuju, malo je to više sada intenzivirano. S druge strane bilo je i slavlja, okupljanja, ne samo oko Božića nego i oko Svjetskog prvenstva i onda je dovoljno da se par slučajeva pojavi na masovnim okupljanjima i priča krene - kazao je dr Kraljik.

- Problema s virozama ćemo imati onoliko koliko smo mi sami neodgovorni, sve je u našim rukama - poručio je dr Kraljik. HRT

30. decembar - Poražavajuće mali broj djece vakcinisan MMR-om - Srbija

Podaci kruševačkog Zavoda za javno zdravlje pokazuju da je MMR vakcinom u tom gradu vakcinisano manje od 40 odsto

djece rođene 2021. godine, zbog čega prijete epidemije. Roditeljima je zato upućen poziv da se odazovu akciji dopunske vakcinacije koja je u toku.

- Oko 1.200 djece predškolskog uzrasta u Kruševcu nije primilo nijednu dozu MMR vakcine. Revizijom vakcinalne kartoteke ustanovljen je nizak obuhvat predškolaca tom vakcinacijom, čak ispod 40 odsto za djecu rođenu 2021. godine - rekla je epidemiološkinja kruševačkog Zavoda za javno zdravlje dr Mirjana Avramović.

Ona je podsjetila da je za sprječavanje epidemijskog talasa u osjetljivoj populaciji neophodno vakcinisati 95 odsto djece.

- Ove činjenice navode na zaključak da je epidemijsko širenje malih boginja u populaciji predškolaca u vrijeme aktuelnih događaja u svijetu praćenih velikim migracijama, nešto što se sa sigurnošću može očekivati - upozorila je ona. Beta

31. decembar – Bolnice da finansiraju posebno skupe ljekove - Hrvatska

Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih ljekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad nansirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih ljekova ubuduće snositi bolnice.

Ljekovi se "skidaju" s Popisa na osnovu odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. decembra i stupa na snagu s 1. januara 2023. godine.

Riječ je o ljekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), hroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu brozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada nansirani iz fonda za posebno skupe ljekove, a sada će se nansirati iz bolničkih limita.

Fond za posebno skupe ljekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima. Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ''ljekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi ljekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te ljekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih ljekari i dalje moći primjenjivati".

Iz Koalicije udruženja u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih ljekova, te se pacijenti dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.

Ističu kako nijesu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te ljekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.

- Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su ljekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da "imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih ljekova.

Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga - upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina.

Hina

Savremeni dijagnostički pristup u onkologiji

U nedjelju, 18. 12. u hotelu Hilton održan je simpozijum na temu Savremeni dijagnostički pristup u onkologiji, organizovan od strane poliklinike Konzilijum iz Crne Gore i turske bolnice Liv, koja već 5 godina posluje na prostoru naše zemlje.

Gosti simpozijuma imali su prilike da čuju 4 predavača, uvažena ljekara iz bolnice Liv, koji su govorili na temu radioterapije, nuklearne medicine i onkološke radiologije, tretiranju kancera prostate robotskom hirurgijom, kao i predavanje prof. dr Čagataja Ozturka o hirurškim metodama tretiranja deformiteta kičme i malignih tumora kičmene moždine.

Ovaj simpozijum, koji je okupio veliki broj ljekara, ujedno je bio prilika da se ozvaniči partnerstvo koje su sklopile poliklinika Konzilijum iz Crne Gore, koja važi za lidera u oblasti dijagnostike i najnaprednija bolnička grupacije iz Turske – Liv hospital.

Na samom početku gostima se obratila internacionalna menadžerka bolnice Liv Fatma Čulha, koja je ukratko prezentovala šta sve sadrži bolnica Liv, petogodišnju prisutnost i saradnju sa zdravstvenim institucijama Crne Gore, na koji način sarađuju sa zemljama u kojima su otvorili svoje kancelarije, zbog čega važe za jednu od najnaprednijih i najmodernijih bolnica u Evropi.

Klinike specijalizovane za transplantaciju, praćenje i liječenje onkoloških pacijenata, robotska hirurgija, komplikovane operativne zahvate najtežih deformiteta kičme, abdominalna hirurgija samo su neke od grana po kojima je Liv poznat.

Direktorka poliklinike Konzilijum Jovana Popović je

prisutnima prezentovala na čemu počiva partnerstvo sklopljeno između ove dvije zdravstvene ustanove. Iskazavši zadovoljstvo što su od Liv-a prepoznati kao pogodan partner na prostoru Crne Gore, objasnila je više bene ta koje će ova saradnja imati kako za pacijente, tako i crnogorske ljekare.

- Ovo partnerstvo omogućiće da svi ljekari, iz različitih medicinskih oblasti koje pokriva Liv bolnica, od sada budu dostupni crnogorskim pacijentima u poliklinici Konzilijum, i to na mjesečnom nivou. Kroz saradnju sa Livom zaokružićemo i ideju savremene radiološke dijagnostike, jer bolnica Liv posjeduje sve one radiološke dijagnostike koje nisu dostupne trenutno u Crnoj Gori. Tako da će naš radiološki a ujedno i onkološki tim imati značajnu pomoć kolega iz Liva, a u svakodnevnoj komunikaciji i razmjeni dokumentacije koju dostave pacijenti, nalaziti najbolje moguće rješenje i za najkomplikovanije slučajeve. A ujedno jedan veliki "korak u budućnost" kada govorimo o Crnoj Gori a i regionu. Liv je poznat po savremenim i vrlo naprednim tehnologijama i metodama kada je o medicini riječ, pa ćemo imati priliku da pacijentima ponudimo i liječenje robotskom hirurgijom, što je za sada nepoznanica na prostoru Balkana. Ljekarima će sigurno značiti informacija da je Liv otvoren da u Istanbulu ugosti kolege iz Crne Gore, kako bi im omogućili edukacije, razmjene iskustava i znanja iz svih oblasti koje su dostupne u njihovim klinikama - kazala je Popović.

R.T.

Dislipidemija - terapijski pristup

Dr Đorđije Krnjević, internista endokrinolog Interna klinika, Klinički centar Crne Gore

Za većinu bolesnika liječenje lipidskih poremećaja prvo započinje s promjenom načina života, tj. odgovarajućom dijetetskom ishranom i povećanom zičkom aktivnošću uz korekciju tjelesne težine ukoliko postoji gojaznost, tj. prekomjerna tjelesna težina.

Što se tiče dijetetske ishrane, poželjno je podsticati unos voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, namirnica od cijelog zrna žitarica i ribe (posebno masne). Namirnice bogate trans ili zasićenim mastima (tvrdi margarini, tropska ulja, masno i prerađeno meso, slatkiši, pavlaka, puter, običan sir) treba zamijeniti gore nabrojanim namirnicama i unosom mononezasićenih masti (ekstradevičansko maslinovo ulje) i polinezasićenih masti (netropska biljna ulja) u cilju održavanja unosa trans masti na <1.0% ukupnog energetskog unosa i zasićenih masti <10%. Unos soli treba smanjiti na <5g/dnevno izbjegavanjem dosoljavanja

hrane i ograničavanjem soli prilikom pripreme hrane, izborom svježih ili smrznutih neslanih namirnica; mnoga gotova jela, uključujući hleb, sadrže veliku količinu soli. Za one koji konzumiraju alkoholna pića, treba savjetovati umjeren unos (<10 g/dnevno za žene i <20 g/dnevno za muškarce), a pacijenti koji imaju hipertrigliceridemiju treba da apstiniraju. Konzumiranje bezalkoholnih pića i namirnica sa dodatim šećerom, naročito sokova, treba ograničiti, posebno osobama koje imaju prekomjernu težinu, trigliceridemiju, metabilični sindrom ili dijabetes. Treba ohrabrivati zičku aktivnost, sa ciljem da se sprovodi redovno najmanje 30min/dnevno svaki dan. Takođe poželjno je izbjegavati upotrebu i izloženost duvanskim proizvodima.

Medikamentnu terapiju treba sprovoditi kada nema odgovarajućeg odgovora na primjenjenu dijetesku ishranu i promjenu životnih navika ni posle tri mjeseca liječenja. Ovo se

ishemijske bolesti srca, tj. u asimptomatskih bolesnika, ili kada je posle primjene nefarmakoloških mjera ukupni rizik ostao i nije postignut cilj da ukupni holesterol bude < 4,5 mmol/l, a LDLholesterol < 2,6 mmol.

U liječenju lipidskih poremećaja koriste se medikamenti, i to kao monoterapija, ali ako je potrebno i u različitim kombinacijama lekova. Svaka grupa ljekova karakteriše se određenom e kasnošću u korigovanju lipidskih poremećaja i to određuje njihovu upotrebljivost. Izbor medikamentne terapije lipidskih poremećaja zavisi ne samo od tipa i težine poremećaja, nego i od procjenjenog ukupnog kardiovaskularnog rizika, kao i od zdravstvenog stanja osobe koju liječimo, ali i od potencijalnih neželjenih efekata samog lijeka i njegove interakcije sa drugim ljekovima. Ciljne vrijednosti lipida su niže u slučaju kada već postoje kardiovaskularne bolesti ili udruženost više faktora rizika, ili kada postoje ekvivalenti kardiovaskularnih bolesti (KVB) kao što je dijabetes.

Statini

Statini su prvi terapijski izbor u terapiji stanja sa dominantno povišenim vrijednostima ukupnog i LDL holesterola, bez obzira da li se radi o primarnim ili sekundarnim poremećajima. Oni su naje kasniji od svih hipolipemika, ali postoji razlika između pojedinih statina. Pri izboru statina valja imati

u vidu za koliko se mora spustiti LDL holesterol do ciljne vrijednosti. Prva doza je uvijek najmanja preporučena, ali se i dalje vrši titriranje doze do ciljne vrijednosti, i to na šest nedelja. Najveći pad LDL holesterola postiže se s prvom dozom (za oko 50%), ali se sa daljim povećanjem doza može kod preko 80% pacijenata postići ciljni LDL holesterol. Statine ne treba uzimati na drugi dan jer se time gubi njihova puna e kasnost. Kada se postigne ciljna vrijednost, doza statina se ne smanjuje, ali se efekti i dalje prate, a doze po potrebi koriguju. S obzirom na dugogodišnje iskustvo, može se reći i da su vrlo sigurni ljekovi. Statini se preporučuju u sekundarnoj prevenciji kod osoba sa kardiovaskularnim bolestima, cerebrovaskularnim bolestima ili dijabetesom, čak i kada je holesterol normalan.

Ne preporučuje se prekidanje terapije osim ako su vrijednosti transaminaza (AST i ALT) i kreatinin kinaze (CK) povećane za više od tri puta. U najtežim oblicima hiperholesterolemija (npr familijarna hiperholesterolemija) monoterapija sa statinima nije uvijek dovoljno e kasna, pa se primjenjuju u kombinaciji sa ezetimibom, smolama ili sa LDL aferezom.

Statini se ne preporučuju u slučaju postojanja: akutnih ili hroničnih bolesti jetre, kao i kada se održavaju povišene vrijednosti serumskih transaminaza (bez jasnog uzroka), u akutnoj ili hroničnoj renalnoj insu cijenciji, ili u stanjima koja mogu dovesti do renalne insu cijencije. Primjena statina ne preporučuje se kod mladih prije puberteta jer mogu imati neželjene efekte na polno sazrijevanje. Ne preporučuje se njihova primjena kod

trudnica, dojilja, u sepsi, prije i posle hirurških intervencija, kod osoba sa krvarenjem.

Sekvestranati žučnih kiselina – smole

Primjena smola kao blokera resoprcije holesterola, uključujući i novije preparate (kolesevelam) znatno slabije snižavaju ukupni i LDL holesterol. Koriste se u terapiji blagih hiperholesterolemija ili kada nije moguće primjeniti statine iz bilo kog razloga. Mogu se primjenjivati i kod djece do puberteta, a mogu se i kombinovati sa statinima, kada nije moguće primjeniti pune terapijske doze statina.

Selektivni inhibitori resorpcije holesterola u crijevima (CEPT inhibitor)

Ezetimib kao njihov predstavnik je lijek sa relativno skromnim efektom na redukciju nivoa LDL holesterola (za oko 19%). Efekti na nivo triglicerida i HDL holesterola su vrlo slabi. Kao monoterapija se preporučuje u blažim oblicima hiperholesterolemija. Mogu da se kombinuju sa drugim ljekovima, najčešće sa statinima, povećavajući njihove efekte (LDL holesterol smanjuje za dodatnih 20%). Primjenom 10 mg bilo kog statina i 10 mg ezetimiba, postiže se redukcija LDL holesterola kao da je data maksimalna doza tog statina, te se preporučuje za teže oblike hiperholesterolemije.

nikotinske kiseline (niacin i niaspan)

Ovi ljekovi smanjuju skromno ukupni i LDL holesterol za oko 20–30% i nisu ljekovi prvog izbora u terapiji teške hiperholesterolemije jer su manje efekasni od statina. Mogu da se koriste u terapiji umjerenih hiperholesterolemija, ali i u liječenju kombinovanih hiperlipoproteinemija, jer smanjuju nivo triglicerida a povećavaju nivo HDL holesterola. Mogu se kombinovati sa statinima.

Što se tiče liječenja povišenog nivoa triglicerida, ono se takođe sastoji od kombinovanog pristupa, tj. primjena dijeteskog režima ishrane i medikamentozne terapije. Kod teških hipertrigliceridemija vrlo je bitna ishrana. Savjetuje se redukcija unosa masti (manje od 25% od ukupnog energetskog unosa), ali i unosa jednostavnih ugljenih hidrata, da se ne bi povećala endogena sinteza triglicerida i smanjio nivo HDL holesterola. Osnovne dvije grupe ljekova koje se koriste u liječenju povišenih vrednosti triglicerida su brati i derivati nikotinske kiseline.

Fibrati

Fibrati su aktivatori PPARs a, nuklearnih receptora koji kontrolišu proliferaciju peroksizoma i tako regulišu transkripciju gena koji su od značaja za metabolizam lipoproteina. Na ovaj način povećavaju produkciju HDL, a stimulacijom gena za produkciju LPL povećavaju lipolizu triglicerida i lipoproteina, zbog čega bitno smanjuju nivo triglicerida, a umjereno nivo LDL holesterola. Fibrati su prva linija liječenja u svim slučajevima kada je dominantni poremećaj visok nivo triglicerida, bez obzira na nivo LDL i HDL holesterola. Smanjenje triglicerida je za 20–50%. Koriste se u terapiji hipertrigliceridemije udružene s

nižim HDL holesterolom kao i kod bolesnika sa metaboličkim sindromom.

Poseban izazov u terapiji predstavljaju kombinovani lipidski disbalansi tj. hipertrigliceridemija udružena sa hiperholesterolemijom i oni mogu biti terapijski problem. Takvi poremećaji su česti u sekundarnim lipidskim poremećajima (dijabetes, renalna insu cijencija i sl.), a kao primarni poremećaji u porodičnoj kombinovanoj hiperlipoproteinemiji i u dosta rijetkoj porodičnoj disbetalipoproteinemiji. Kod kombinovanih lipidskih poremećaja mogu se primjenjivati različiti hipolipemici kao monoterapija, ali je najčešće potrebna i kombinovana terapija. Kod ovakvih pacijenata može se očekivati dobar terapijski efekat kombinacije statina i brata, ali se mora voditi računa o načinu njihovog metabolisanja. Za kombinovanu terapiju pogodniji su oni brati i statini koji se ne izlučuju ili se minimalno metabolišu preko enzima citohrom P 450, čak i ako su manje e kasni. Veliki izazov predstavlja i liječenje familijarne dislipidemije. Nivo lipida u plazmi je u velikoj mjeri određen genetskim faktorima, i u svojim ekstremnijim oblicima manifestuje se kao porodična hiperlipidemija. Brojni monogeni poremećaji lipida su identi kovani, među njima, familijarna hiperholesterolemija (FH) kao najčešća i značajno povezana sa nastankom KVB. Heterozigotna familijarna hiperholesterolemija (HeFH) je uobičajna monogenska dislipidemija koja uzrokuje rani KV događaj zbog doživotnog povećanja nivoa LDL u plazmi. Ako se ne liječe, muškarci i žene sa HeFH obično razvijaju koronarnu arterijsku bolest prije 55-te ili 60-te godine. Međutim, ako je HeFH na vrijeme dijagnosti kovana i adekvatno liječena, rizik za koronarnu bolest može biti značajno smanjen, neke studije navode čak normalan životni vijek.

Postupak snižavanja holesterola treba započeti što je prije moguće nakon uspostavljene dijagnoze. Terapiju treba započeti sa visokim dozama statina, a u većini slučajeva u kombinaciji sa ezetimibom. Ciljni LDL za pacijente sa FH je <1,8mmol/l ili <1,4 kod osoba sa aterosklerotskom bolešću. Noviji terapijski izbor predstavljaju PCSK9 inhibitori koji su registrovani za upotrebu kod osoba sa FH. Koji veoma e kasno smanjuju nivo LDL do 60% kao dodatak statinima. Najnoviji terapijski pristup predstavlja oligonukleotidna terapija koja se primenjuje subkutano, dva puta godišnje i pokazuje visoku e kasnost u smanjenju nivoa LDL. Upotrebu inovativnih terapijskih principa treba razmotriti kod pacijenata sa FH i veoma visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, porodičnom istorijom koronarne arterijske bolesti, kod veoma mladih ljudi ili kada je LDL daleko od ciljnih vrijednosti čak i na terapiji maksimalnim dozama. Takođe, njihovu primjenu treba razmotriti u terapiji pacijenata sa HeFH koji ne tolerišu statine i kod pacijenata sa FH sa visokim nivoom lipoproteina.

Po svojoj kompleksnosti i lošoj prognozi izdvaja se homozigotna familijarna hiperholesterolemija (HoFH) koja je rijetka i po život opasna bolest. Kliničku sliku karakterišu obimni ksantomi, znaci preuranjene i progresivne KVB i ukupnim holesterol > 13 mmol/l. Većina pacijenata će razviti KVB i aortnu stenozu prije 20-te godine i umrijeti prije 30-te godine. Od neprocjenjivog je značaja rano prepoznavanje i identi kacija djece za HoHF i blagovremeno upućivanje u kliniku za lipide. Ove pacijente treba liječiti dostupnim ljekovima za snižavanje holesterola i, kada je to moguće, aferezom lipoproteina.

Derivati

Na Sastanku kardiologa u Ulcinju razmatrane mogućnosti liječenja dijabetesa u kontekstu kardiovaskularnih komorbiditeta

DIJABETES I KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Dijabetes, kao važan izazov za liječenje brojnih medicinskih pro la, posmatran je s aspekta kardiologa i upravo je skup u Ulcinju povodom Dana srca bio prilika da se prezentuju konkretne preporuke u vezi s liječenjem ove vrste pacijenata. Učesnici okruglog stola o dijabetesu i kardiovaskularnim oboljenjima bili su: dr Nikola Pavlović, dr Siniša Dragnić i ass. dr Emir Muzurović. Uz relevantne informacije o navedenim temama, oni su podvukli značaj primjene adekvatne i individualizovane terapije.

Značajan broj pacijenata ne dobija adekvatnu terapiju!

Dr Nikola Pavlović, direktor Klinike za srce Kliničkog centra Crne Gore, istakao je značaj pravovremenog i adekvatnog liječenja pacijenata. - Svi znamo da se dijabetes već decenijama naziva tihim ubicom zato što on iz dana u dan ne pravi neke konkretne probleme, ali dugoročno za pacijente i te kako pravi. Tu govorimo o jednom kardiometaboličkom začaranom krugu gdje se od dijabetesa, hipertenzije i ostalih primarnih oboljenja razvijaju vrlo ozbiljni problemi za naše pacijente - kaže on. Bolest srca i cerebrovaskularni inzulti odn. moždani udari ubjedljivo su najvažniji uzroci smrtnosti u svijetu. Do ovih smrtnih ishoda dovodi aterosklerotska bolest odn. oboljenje krvnih sudova srca i mozga.

Ističući da je kardiovaskularni kontinuum pojam koji se stalno mora potencirati, dr Pavlović je naveo da sve počinje od dislipidemije, dijabetesa, hipertenzije, gojaznosti, pušenja, neadekvatnih stilova života, a onda pacijenti doživljavaju moždane udare i srčane udare. Bolest se prvo pojavljuje asimptomastki, a onda u jednom trenutku napravi ozbiljne probleme. - Što se nas tiče kardiologa, to kod naših pacijenata na kraju vodi do disfunkcije srca, ozbiljnih aritmija, srčane insu cijencije i na

kraju smrti. To možemo predstaviti kroz ateroasklerotsku piramidu. U bazi te piramide se nalaze upravo navedena oboljenja - kaže on. Milioni ili stotine miliona pacijenata čine kandidate za pojavu ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih inzulta, kao i srčane insu cijencije, strukturnih poremećaja, aritmije i smrti. Opisujući projekciju obolijevanja, dr Pavlović je naveo da se predviđa da će broj oboljelih u budućnosti samo rasti, a za 2045. se smatra da će oko 32% oboljelih imati upravo kardiovaskularne bolesti. To su, kako je objašnjeno, upravo aterosklerotske bolesti. - Možemo praktično između termina kardiovaskularne bolesti i aterosklerotska bolest staviti znak jednakosti jer su kod skoro svih ovih pacijenata kardiovaskularne bolesti uzrokovane aterosklerozom - ističe dr Pavlović.

Smatra se da su efekti na metabolizam u preddijabetesnom stanju takvi da je u trenutku dijagnoze dijabetesa otprilike 6 godina života već izgubljeno. Ako on već ima ozbiljne manifestacije u smislu infarkta srca ili moždanog udara, taj broj se još i duplira. Hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka, koronarna bolest, smrt zbog svih uzroka ili kardiovaskularna smrt u trendu su opadanja, ali su konstantno vrlo konkretno razdvojene ako se govori o dijabetičarima.

U liječenju kardiovaskularnih oboljenja mora se krenuti od kontrole osnovnih oboljenja: hiperholesterolemije, hipertenzije, dijabetesa, kontrole duvana. - Ako sve ove faktore stavimo pod kontrolu, aterosklerotska bolest će biti mnogo manje zastupljena i samim tim mnogo manji će biti i troškovi za liječenje ovih pacijenata - kaže dr Pavlović.

Studija sprovedena na 10,000 pacijenata sa dijabetesom melitusom tipa 2 u 13 zemalja, pokazuje da oko 1/3 % tih pacijenata odn. 34,8% imalo kardiovaskularna oboljenja, bez obzira

da li su u pitanju pacijenti koji su selektovani na primarnom ili većim specijalističkim centrima. Praktično kompletan broj, odn. 31,8%, bile su aterosklerotske manifestacije kardiovaskularnih oboljenja i to je 90%, odn. 9 od 10 pacijenata su sa aterosklerotskom bolešću srca i krvnih sudova. Samo 2 od 10 pacijenata, upozorava dr Pavlović, imalo je u terapiji ljekove sa dokazanim kardiovaskularnim bene tom. Oko 15% imalo je u terapiji SGLT2 inhibitore, a 8-9% agoniste glikagon like peptid 1.

Striktna kontrola šećerne bolesti nije dovoljna

Dr Siniša Dragnić, iz Kliničkog centra Crne Gore, objasnio je tokom svog izlaganja da u liječenju šećerne bolesti nije dovoljno koncentrisati se na strogu kontrolu šećerne bolesti, već je potrebno voditi računa i o sprečavanju kardiovaskularnog rizika. S tim u vezi, ukazao je na terapijski okvir čiji je glavni cilj da izbjegne smrtni ishod uzrokovan kardiovaskularnom bolešću kod ovih pacijenata. On je objasnio da GLP1 agonisti pomažu u tome da ne dođe do stvaranja aterosklerotskog plaka jer bi to dovelo do komplikacija tipa ateroskleroze, posljedičnog ishemijskog događaja ili naprasne smrti.

Prevalencija dijabetesa melitusa tipa 2 u budućnosti će se kretati od trenutnih 4,6 do 10% (2045. godine). Kardiovaskularno oboljenje predstavlja i osnovni uzrok smrti kod ovih pacijenata, pri čemu pacijenti sa dijabetes melitusom imaju 2 puta veći rizik da dobiju kardiovaskularno oboljenje. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju osnovni uzrok smrtnosti, sa preko 17 miliona smrtnih ishoda u svijetu. U Evropi je to 2,2 miliona žena i 1,9 milion muškaraca.

Opisujući mehanizam djelovanja GLP1 agonista, pored njihovog primarnog uticaja na dijabetes, dr Dragnić je objasnio da program smanjenja tjelesne mase dovodi do smanjenja krvnog pritiska, posebno sistolnog, ima uticaj na metabolizam lipida i djeluje na in amaciju. Istovremeno dolazi do smanjenja artroze odn. do smanjenja manifestnih kliničkih znaka bolesti. GLP1 agonisti dovode do značajne redukcije kardiovaskularnih oboljenja. Antiaterosklerotski efekat sastoji se u direktnom efektu poboljšanja endotelne funkcije. Istovremeno djeluju na nivou samog krvnog suda, smanjujući aktivaciju glatkih mišićnih ćelija. Na taj način smanjuju proliferaciju, što dovodi do smanjenja in amacije i akumulacije lipida i zajedno sa ostalim efektima dovodi do smanjenja ateroskleroze.

Studijski podaci u animalnoj populaciji ukazuju na smanjenje progresije razvoja aterosklerotskog oboljenja primjenom ovog vida terapije i smanjenje debljine intima medije na krvnim sudovima, što predstavlja ranu aterosklerozu. U studiji na humanoj populaciji pokazano je da nakon 8 mjeseci praćenja dolazi do statistički značajnog smanjenja ovog odnosa debljine medija intima, što je znak da je došlo do smanjenja progresije ateroskleroze. Osim ovoga, nalaz je ukazao na smanjenje hemoglobina A1c, došlo je do smanjenja tjelesne mase, do smanjenja krvnog pritiska, pada ukupnog holesterola, do redukcije lošeg holesterola za 19% i do značajnog poboljšanja dobrog holesterola. U novije vrijeme postalo je jasno da nije dovoljan glukocentrični pristup u liječenju pacijenata sa dijabetesom koji se sastoji u tome da samo treba regulisati šećernu bolest. 2003. je, kako je objasnio dr Dragnić, jedna studija pokušala da objasni relaciju između dobre regulacije šećera sa kardiovaskularnom smrtnošću. Ona je sprovedena na 10,000 pacijenata. Cilj je bio da se provjeri da li striktna kontrola dijabetesne bolesti utiče

na preživljavanje. Ishodi su bili značajno bolji kod pacijenata koji su već bili na terapiji, a uzrok smrtnosti je najčešće bio infarkt miokarda. Na osnovu ovoga autori navode da je u periodu od 3,5 godine došlo do povećanja mortaliteta, ali nijesu značajno redukovana kardiovaskularna događanja primjenom intenzivne terapije.

Dosta stidljivo se navodi i da intenzivna terapija snižavanja šećera može čak i štetno da utiče na stanje pacijenata sa dijabetes melitusom tipa 2. Danas je definitivno razbijen glikocentrični pristup, tj. predstava da treba sprovoditi striktnu kontrolu šećerne bolesti.

Velika multicentrična studija na preko 10,000 pacijenata pokazuje da je nakon perioda praćenja od 54 sedmice došlo do statistički značajne razlike u stanju pacijenta kontrolne grupe u odnosu na placebo za 13% manje primarnog ishoda. Kod njih je za 22% bilo manje smrtnosti usljed kardiovaskularnih oboljenja. Infarkt miokarda i nefatalni moždani udar mnogo su se rjeđe događali kod pacijenata kontrolne grupe, a smrtnost od bilo kog uzroka bila je smanjena za 15%.

Osnovni lijek u liječenju dijabetes melitusa tipa 2 je i dalje metformin, a dodatak terapiji čine još 4 grupe ljekova. Nakon praćenja od 5 godina, kako u sažetku navodi dr Dragnić, najbolje podatke u smislu regulacije imaju GLP agonisti (liraglutid) a osobito je interesantno da oni pokazuju najkonstantnije sniženje vrijednosti hemoglobina A1c tokom ovog perioda.

Suština je u trajanju i kvalitetu života

Ističući da se ranije liječenje dijabetesa posmatralo kroz prizmu pokazatelja šećera, ass. dr Emir Muzurović, iz Kliničkog centra, naglasio je da je danas ključna stvar u projekciji liječenja dužina života pacijenta. - Suština nije u brojevima, suština je u trajanju života i kvalitetu života - kaže dr Muzurović.

Dijabetes, sam po sebi, značajno skraćuje život, pa ako osoba od 40. godine života ima dijabetes, skraćenje njenog života je 6-7 godina.

Pokazalo se da bar 80% pacijenata koji istovremeno imaju dijabetes i kardiovaskularnu bolest ne dobija odgovarajuću terapiju. Za razliku od drugih antidijabetika GLP agonisti su prvi lijek sa multifaktorijalnim djelovanjem u tijelu koje se ne svode na pankreas, već ima perfektne efekte na mozak, mišić, gastrointestinalni sistem, centar za sitost. To, kako objašnjava dr Muzurović, nije samo lijek za šećer, već i za aterosklerozu, gojaznost, redukciju kardiovaskularnih rizika. U poređenju sa drugim ljekovima za liječenje dijabetesa oni imaju ciljani mehanizam djelovanja. U vezi s kardiovaskularnom protekcijom ljekar se obično nalazi u dilemi o načinu primjene dodatne kategorije ljekova uz metformin, a posebno je sporan identičan odnos prema različitim komorbiditetima. Kada se ima u vidu ishemijska bolest srca, bilo da je u pitanju akutni koronarni sindrom ili ishemijski moždani udar, najčešću komplikaciju bolesti čini tromboza. U odnosu na druge ljekove, objasnio je dr Muzurović, GLP1 agonisti se bore protiv tromboze, dok sami SGLT2 inhibitori nemaju baš pozitivne efekte kada je tromboza u pitanju.

Ukazujući na speci čnosti djelovanja pojedinih vrsta antidijabetika, dr Muzurović je objasnio da GLP agonisti imaju direktne i indirektne efekte na zid krvnog suda. - Striktna glikoregulacija, pri kojoj se ne vodi računa o ostalim faktorima rizika, u principu smanjuje mikrovaskularne komplikacije, a ne i makrovaskularne koje predstavljaju najveću opasnost po zdravlje pacijenta - kaže on. Ukoliko u liječenju dijabetičara izostane sticanje kardiovaskularnih bene ta, metod liječenja nije adekvatan.

Preporuka je: - GLP1 agoniste koristite za cijev, a SGLT2 inhibitore za pumpu. - Ovo znači da GLP1 agonisti imaju idealne efekte na zid krvnog suda i oni su idealni za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest. U nizu ljekova koji utiču ne remodelovanje lijeve komore, opterećenje volumenom, SGLT2 su mnogo bolji.

De nitivno je jasno, navodi dr Muzurović, za kompletnu kategoriju GLP1 agonista da su to najbojli ljekovi za prevenciju ključnih kardiovaskularnih događaja: infarkta miokarda i moždanog udara. Oni imaju speci čno dejstvo u posebnom entitetu, a to je aterosklerotska kardiovaskularna bolest bilo koje lokalizacije.

Individualizovan pristup

Preporuke o pristupu liječenju dijabetičara isključivo su bazirane na vodičima. U dijabetologiji, kao i kardiologiji, ne postoje grupne speci čnosti ljekova, pa treba voditi računa o njihovim osobenostima. Dodatno, treba voditi računa i o preplitanju indikacija i individualnosti terapije. Ilustrujući spektar pojedinačnih dejstava, dr Muzurović je prezentovao studijske podatke koji pokazuju npr. da liraglutid ima mnogo manje kardiovaskularnih akcidenata, bilo da je u pitanju nefatalni moždani udar, nefatalni infarkt miokarda i moždani udar sa fatalnim ishodom. Rizik od ponovnog kardiovaskularni događaja je mnogo manji kada se primjenjuje ovaj vid terapije. Semaglutid, kako je navedeno, smanjuje učestalost infarkta miokarda i moždanog udara sa impresivnim podacima. Empagli ozin je jedini SGLT2 inhibitor koji je pokazao smanjenje primarnog ishoda kada su u pitanju glavni kardiovaskularni događaji. Ukoliko pacijent ima aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest i dijabetes dobro bi bilo da kao druga linija bude primijenjen SGLT2 inhibitor. Dapagli ozin, kako je pojasnio dr Muzurović, nema značajan uticaj u smanjenju infarkta miokarda na terenu ishemijske bolesti srca, i iz tog razloga nema preporuku za tretman aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. U poređenju s njim, empagli ozin ima značajno bolji efekat u vezi s ovim indikacijama.

Primjenom GLP1 agonista, kaže dr Muzurović, može se kod 1/3-1/4 pacijenata prevenirati kardiovaskularni događaj. GLP1 agonisti postižu perfektne rezultate u snižavanju tjelesne mase, a uz to i druga multifaktorijalna dejstva. Ipak, najvažnije je da treba imati suptilan osjećaj za speci čna dejstva ljekova i primjenjivati ih u konkretnoj vezi s pojedninim slučajem.

Anita Đurović

ZDRAVLJE POTIČE IZ PRIRODE

Vebinar Zdravlje iz prirode, koji je u organizaciji Medikala realizovan 13-og decembra, u hotelu CUE u Podgorici, kao i na Zoom aplikaciji, privukao je značajnu pažnju publike. Uz prisustvo stručne publike, registrovano je i oko 300 učesnika za ovaj internet događaj. Budući da je vebinar osmišljen kao prezentacija ljekovitih resursa prirode s akcentom na medicinskim dokazima, kao edukatori su angažovani dr Emir Muzurović i mr ph Ivana Koprivica. Prisutnima se obratila i Marija Lopičić, Area manager za Crnu Goru kompanije Protopharma, koja je istakla da je mlada kompanija na našim prostorima, ali da evropski kvalitet i kombinacija aktivnih principa u preparatima će svakako naći put do pacijenata. Kompanija Protopharma podržala je organizaciju ovog skupa.

Pacijenti žele prirodnu medicinu

Uz osvrt na psihologiju liječenja kod koje je neophodno da obje strane, i ljekar i pacijent, budu zadovoljni izborom terapije kako bi se došlo do bene ta liječenja: konkretnih efekata na ishod bolesti, dr Emir Muzurović je istakao da cilj liječenja ne smije biti da „neki brojevi” u laboratorijskim analizama budu dobri, nego da pacijenti žive duže i da svoj život provedu kvalitetno, tj. bez komplikacija. S tim u vezi, ljekar, kaže dr Muzurović, uvijek mora imati nešto što im želi predstaviti kao kvalitetno, što će oni vrlo rado prihvatiti i od čega će imati bene t.

Dr Muzurović: - Znajući sebe prije 10-15 godina nisam vjerovao da ću baš ja pričati o biljnoj medicini. Ne smijem reći da sam bio protivnik biljne medicine, ali sam u principu bio jedan poprilično protokolarni doktor koji je dominantno vjerovao u medicinu. Međutim, ono što je mene vremenom promijenilo da razmišljam o biljkama, da razmišljam o preparatima koji dolaze iz prirode, jesu u stvari pacijenti. Oni su ti koji to traže od nas.

Ističući, kao dijabetolog, da je u liječenju dijabetesa, osim liječenja glikemija i glikoregulacije, jako bitno misliti na sve faktore rizika koji zajedno sa dijabetesom vode onom što je pošast

želi prirodno sredstvo, treba onda izabrati nešto za šta postoje pravi naučni dokazi. - Jedina medicina koju ja priznajem jeste medicina zasnovana na dokazima. Ona postoji ne samo u zvaničnim farmaceutskim preparatima, odn. ljekovima, nego i među nekim prirodnim preparatima, tj. koji dolaze iz prirode - kaže dr Muzurović.

Vebinar Zdravlje iz prirode privukao značajnu pažnju

Dr Muzurović: - Ako znamo da svi ljekovi dolaze iz biljaka, najbitnije je da kada nešto smatramo pravim farmakološkim sredstvom u odnosu na neko dopunsko sredstvo u liječenju jeste standard. Dobro je što su se u medicini u poslednjih par decenija počeli pojavljivati preparati koji su u suštini parafarmaceutici, a koji su standardizovani. Mogu se ispitivati kroz kliničke studije kao i pravi farmaceutski preparati.

Šta je dobro za krvne sudove?

Dr Muzurović navodi da svaki drugi pacijent stariji od 45-50 godina koristi neki od ljekova na bazi acetil-salicilne kiseline, ali postoji određeni procenat pacijenata koji želi prirodne preparate. Priča o sastojcima koji su jako dobri za naše krvne sudove u novije vrijeme započinje se Natokinazom. Razlog tome je istraživanje dugovječnosti Japanaca koji se tradicionalno hrane natoom, prirodnim izvorom ovog enzima.

Natokinaza ima značajno brinolitičko dejstvo, vrši redukciju plazminogen aktivator inhibitora, utiče na smanjenje viskoznosti krvi, a to su, po objašnjenju dr Muzurovića, procesi kojima se poboljšava krvni pritisak, ali i ono što je jako bitno: brinoliza. Natokinaza pomaže u svakom segmentu brinolitičkog sistema. Ona optimizuje razgradnju brina, podstiče mikrocirkulaciju i popravlja kompletni protok kroz krvne sudove. Vrlo su značajni podaci o uticaju natokinaze na krvni pritisak. In vitro eksperiment na vještačkom trombu pokazuje kako natokinaza vrši razgradnju brinskog tromba u krvnom sudu. U vrlo kratkom vremenskom periodu vidljiv je uticaj na aktivaciju brinolitičkog sistema koja je jako velika. Dolazi do obaranja nivoa brinogena, vrši se uticaj na krvni pritisak, osim efekta na koagulaciju, utiče na renin koji je osnova renin-angiotenzin-aldosteron sistema. - Kada govorimo o kardiovaskularnom mortalitetu vidimo da pacijenti koji su u ishrani imali nato, čija je osnovna farmakološka supstanca natokinaza, imaju redukciju kardiovaskularnog mortaliteta, koja je 25%. To je ekvivalent ozbiljnim farmakološkim sredstvima koja mi koristimo u medicini - kaže dr Muzurović.

Evidentni su efekti u prevenciji ishemijskih događaja, a što se tiče bezbjednosti, dr Muzurović kaže: - Ovo su preparati kod kojih bene t značajno prevazilazi štetu, a samim tim i nas i naše pacijente čini relaksiranijim za svakodnevno korišćenje u kliničkoj praksi. Postoje pacijenti kojima ih sigurno nećete dati obzirom da imaju jak uticaj na ravnotežu koagulacije i brinolize, a to su hematološki pacijenti, koji su u suštini jako rijetki, sa hemo jama, trombocitopenijama, aktivnim krvarenjima i, naravno, kod pacijenata koji bi trebali ići na operaciju.

Monakolin, fermentisani kvasac, jedan je u nizu prirodnih sastojaka koji se ističu bene tima po kardiovaskularno zdravlje. Ističući da je po strukturi i funkciji jako sličan jednom od statina koji se kod nas u kliničkoj praksi više ne koristi: lovastatin, dr Muzurović objašnjava da je ovo glavni enzim preko koga djeluju statini. - Monokolin K je, na neki način, biljni ekvivalent statina koji možemo korisititi u kliničkoj praksi - kaže on. Studije pokazuju da može da vrši redukciju holesterola HDL za 1/5-1/4. Preparati crvene riže sadrže statine do umjerene snage. Efekti tipa mialgije praktično ne postoje pri primjeni ove grupe preparata, a to je vrlo često razlog zbog čega pacijenti obustavljaju primjenu

statina. U Crnoj Gori, kaže dr Muzurović, ne postoji drugi lijek koji je moguće dati po ovom osnovu.

Koenzim Q10 je značajan za proizvodnju energije u srčanom mišiću. Njegov značaj na nivou mitohondija uočljiv je kod miokarditisa, srčanih insu cijencija, a jedan je od najomiljenijih preparata koji se koristi u nefarmakološkoj medicini. Daje se prije svega pacijenatima sa srčanom insu cijencijom, a pošto terapija statinima smanjuje nivo koenzima, jasno je zašto se vrši suplementacija. - Samo započinjanje terapije statinima dovelo je do pada nivoa koenzima Q10 i jasno je koliki značaj ima na srčanu slabost, na povišen krvni pritisak, s tim što ne postoje pretjerani dokazi da je značajan kada je u pitanju ishemijska bolest srca, ali kada shvatimo koliko su statini bitni logično je da ćete pacijentima davati takve preparate - kaže dr Muzurović. Ekstrakt korijena arjune, kao još jedan sastojak natokinaze, smanjuje učestalost angine pektoris, intoleranciju na zičke vježbe, sistolni pritisak, uticaj na partije holesterola stresnih hormona, a sve to je potkrijepljeno kroz značajan broj studija. Ekstrakt lista lovora je, takođe, sastojak dostupnih preparata koji imaju antiin amatorna i antioksidativna dejstva, uticaj na pad nivoa glukoze i lipidni sistem. Natokinaza je postala posebno značajna u vezi s kovidom, kada je dokazano da ima značajno mjesto u liječenju.

Uticaj stresa je neizbježan ali ukrotiv

Mr ph Ivana Koprivica

Mr ph Ivana Koprivica istakla je da su osobe koje se nalaze u stalnom stresu u većem riziku od srčanog udara i prevremene smrti. Hipertenzija, anoreksija, bulimija, dijabetes, glavobolje, nesanica, lupanje srca, palpitacija, uznemirenost, nemogućnost spavanja, loša cirkulacija, pamćenje, produženi kovid sindrom, neke su od tegoba sa kojima pacijenti dolaze po terapiju. Upozoravajući da je obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti na globalnom nivou u porastu, mr ph Koprivica je istakla

da je s obzirom na to interesantno znati koje biljke pomažu u zaštiti i prevenciji daljih komplikacija. U nizu ljekovitih sredstava ona je objasnila efekte gloga, bijelog luka, zelenog čaja, magnezijuma i vitamina B1 i B6. - Bitno je naglasiti u komunikaciji sa pacijentima da insistiramo na prevenciji. Jako je bitno da se radi o preparatima za koje postoje medicinski dokazi i kombinacije su funkcionalne u smislu uravnoteženja različitih sistema i smanjenja uticaja stresa - kaže mr ph Koprivica. Ona je ovom prilikom iznijela i preporuku da se vodi računa o sinergijskim kombinacijama u proizvodima koji se preporučuju pacijentima.

Glog je od davnina poznat kao biljka koja služi za jačanje srčanog mišića, a bijeli luk, osim antimikrobnih i antioksidantnih dejstava, odličan je za blagu dilataciju i regulisanje ritma. Zeleni čaj je jedan od najjačih antioksidanasa, magnezijum se dopušta u svim kombinacijama, a vitamin B ima značajan uticaj na nervni sistem.

Glog, po objašnjenju mr ph Koprivice, obiluje organskim kiselinama, eteričnim uljima, avonoidima, polifenolima. Polifenoli predstavljaju dominantnu grupu biološki aktivnih principa koji su zaslužni za njegovo hipolipidemijsko dejstvo i samim tim za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti: hipertenzija, tahikardija, ateroskleroza, prevencija angine, kongestivne srčane insu cijencije. Polifenoli se smatraju najboljim antilipoperoksidansima. Procijanidini, posebno B2, B5 i C1, imaju jako bitnu ulogu u uklanjanju hidroksilnih radikala i inhibiraju peroksidaciju angine in vitro.

Efekti gloga u vezi sa srčanim mišićem ogledaju se u poboljšanju kontrakcije, poboljšanju cirkulacije u srčanom mišiću, samim tim i njegovom jačanju. On utiče na regulaciju krvnog pritiska, tako da osobe koje imaju hipotenziju njime mogu regulisati srčani ritam i otkucaje srca. Glog ima odličan efekat i nakon

preležanog infarkta i miokarditisa, upravo zbog efekata na jačanje srčanog mišića. Može da predstavlja pomoć pri blagoj srčanoj insu cijenciji, a dostupni su i značajni studijski podaci o pozitivnom efektu na smanjenje krvnog pritiska i otkucaja srca. Bijeli luk ima jako dobro antimikrobno dejstvo. Njegova aktivna supstanca je alicin, koji ima antimikrobno, antivirusno i antioksidantno dejstvo. Smanjuje nivo lipida u krvi, ima brinolitičko dejstvo, snižava krvni pritisak, odličan je u preporuci za prevenciju ateroskleroze a smanjuje i simptome i komplikacije bolesti. Svakodnevna upotreba značajno smanjuje rizik od komplikacija. Sumarni efekti bijelog luka uključuju kardioprotektivni efekat, smanjenje agregacije trombocita i krvnog pritiska, smanjenje nivoa holesterola. Ima i antiin amatorni efekat jer podstiče stimulaciju ćelija imunog sistema i smanjuje dejstvo makrofaga. Zeleni čaj ima veliki broj antioksidantnih sastojaka. Pomaže u sprečavanju nastanka krvnih ugrušaka i upala, a značajan je i u regulaciji boljeg funkcionisanja mozga. Desetogodišnja studija pokazuje da uživaoci nikotina koji uzimaju 5-6 šoljica zelenog čaja imaju za 31% manji rizik od dobijanja kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji to ne rade. Takođe, mr ph Koprivica navodi da istraživanja pokazuju da je ovim pristupom smanjena incidenca obolijevanja od dijabetesa za 42%, a u prevenciji demencije i neurodegenerativnih poremećaja za 38%. Kao jak antioksidans utiče i na procese starenja.

Magnezijum kao mineral je neophodan za metabolizam kalcijuma i jako je bitan za funkcionisanje nervnog sistema, mišićnog sistema, širi krvne sudove, reguliše krvni pritisak, uravnotežuje ritam srca i reguliše perifernu cirkulaciju.

Vitamini B1 i B6, pogotovu B1, sprečavaju komplikacije u nervnom sistemu. B6 je najčešće u kombinaciji sa magnezijumom zato što pomaže njegovu apsorpciju, prodire u nervne ćelije, a ima i efekat u suzbijanju napada migrene.

Anita Đurović

EDUKACIJA PACIJENATA SA

TIPOM 1 DIJABETESA:

Njega

prije,

tokom trudnoće i posle porodjaja

Prije otkrića i primjene insulina u terapiji 1922. godine, osobe sa dijabetes melitusom bile su pod veoma visokim rizikom od komplikacija trudnoće. Danas većina osoba sa dijabetesom može imati bezbjednu trudnoću i porođaj, slično kao kod osoba bez dijabetesa. Ovo poboljšanje je u velikoj mjeri posljedica dobre regulacije glukoze u krvi, što zahtjeva pridržavanje dijete, često dnevno praćenje glukoze u krvi i primjenu intenziviranog liječenja insulinom. U idealnom slučaju, osoba sa dijabetesom koja planira trudnoću treba da se konsultuje sa svojim zdravstvenim radnicima mnogo prije nego što zatrudni. Ovo pruža priliku da se uvjerite da je nivo glukoze u krvi u optimalnoj kontroli, prilagodite ljekove ako je potrebno, procijenite i liječite sve komplikacije povezane sa dijabetesom (kao što su očne i bubrežne bolesti, bolesti štitaste žljezde, povišen krvni pritisak) i započnete sa suplementacijom folne kiseline, preporučuje se najmanje 400 mcg dnevno, počevši od najmanje mjesec dana prije začeća. To je takođe prilika da se razgovara o tome kako trudnoća može uticati na dijabetes i obrnuto.

Značaj kontrole glukoze u krvi Glukoza u majčinoj krvi prolazi kroz placentu da bi obezbijedila energiju za bebu, tako, visoki nivoi glukoze u krvi kod majke, takođe su prisutni u krvi i kod bebe u razvoju. Kao posljedica, rano u trudnoći, povećava se rizik od gubitka trudnoće i urođenih anomalija, naročito ukoliko je glikozilirani hemoglobin (hemoglobin A1C >8 procenata ili je prosječna glukoza u krvi >10 mmol/L). U posljednjoj polovini trudnoće i blizu porođaja, hiperglikemija

utiče da veličina i težina bebe budu veći od prosječnih i povećavaju rizik od komplikacija tokom i nakon porođaja. Posebno je veća vjerovatnoća da će osobe sa velikim bebama imati poteškoća sa vaginalnim porođajem i imaju veće šanse da im je potreban porođaj carskim rezom i povećan rizik od mrtvorođenja. Povećana je sklonost ka razvoju hipertenzije izazvane trudnoćom (preeklampsije i gestacijske hipertenzije) i prekomjerne količine amnionske tečnosti (polihidramnion). Ove komplikacije se rjeđe javljaju kada je nivo glukoze u krvi dobro kontrolisan, pa je važno da se glukoza u krvi što bolje kontroliše prije začeća i tokom trudnoće. Većina osoba će biti tretirana sa dvije do pet injekcija insulin dnevno u zavisnosti od načina primjene (špricevi ili olovke). Osobe koje koriste insulinsku pumpu mogu nastaviti da to rade tokom trudnoće. Potrebno je više tokom posljednje trećine trudnoće (otprilike 26. do 40. nedjelja trudnoće), jer tijelo postaje otporno na insulin kako trudnoća napreduje.

Aplikacija insulina u trudnoći: Trbuh je poželjno mjesto za injekcije insulina tokom trudnoće jer je apsorpcija lijeka bolja. Insulin se može ubrizgati gdje se može stisnuti centimetar potkozne masti, čak i u kasnoj trudnoći. Može se koristiti i zadnji dio ruke.

Vrste insulina dozvoljene u trudnoći U trudnoći je dozvoljena primjena humanog insulina. Od insulinskih analoga dozvolu za primjenu u trudnoći za sada

Klinički centar Crne Gore

imaju Insulin Detemir (Levemir) i Insulin Lispro (Humalog), Insulin Aspart (Novorapid). Insulin Glargin (Lantus) nema zvaničnu dozvolu za primjenu u trudnoći, ali je veliko dugogodišnje kliničko iskustvo pokazalo da ovaj insulin nema teratogeno niti drugo neželjeno dejstvo u trudnoći te se može nastaviti njegova primjena ako je trudnica bila metaboličko dobro regulisana. Svaka promjena insulinske terapije u ranoj fazi trudnoće nosi rizik od pogoršanja metaboličke kontrole i smatra se rizičnijim za trudnoću od nastavka primjene Lantusa. Insulin degludek (Tresiba), još uvijek nema zvaničnu dozvolu za primjenu u trudnoći, do objavljivanja rezultata kliničke studije koja je u toku.

Čest kontakt sa zdravstvenim radnicima je važan za upravljanje nivoom glukoze u krvi i praćenje zdravlja majke i bebe. Nutricionista može pomoći u planiranju dijete koja obezbjeđuje optimalan broj kalorija iz ugljenih hidrata, proteina i masti. Optimalan broj kalorija zavisi od tjelesne mase i nivoa aktivnosti pojedinca tokom trudnoće.

Vježbanje je odličan način za kontrolu tjelesne mase i nivoa glukoze u krvi. Većina osoba koje su vježbale prije trudnoće mogu da nastave tokom trudnoće istim ili malo smanjenim tempom. Preporučuje se vježbanje umjerenog intenziteta, kao što je brzo hodanje. Osobe koje ranije nisu vježbale mogu početi tokom trudnoće nakon konsultacije sa svojim zdravstvenim radnicima. Intenzitet, tip i trajanje vježbanja će možda morati da se mijenjaju kako trudnoća napreduje ili ako se razviju komplikacije.

Američki koledž akušera i ginekologa (ACOG) i Američko udruženje za dijabetes (ADA) preporučuju sljedeće ciljeve samokontrole nivoa glukoze u krvi: Koncentracije glukoze natašte ≤95 mg/dL (5,3 mmol/L) mmol/L) 7,8 mmol/L) mg/dL (6,7 mmol/L) 5,6 mmol/L) 3,3 mmol/L)

Smjernice za praćenje glukoze u krvi korišćenjem Kontinuiranog glukoza monitoringa-CGM uključuju sledeće:

(3,5 mmol/L do 7,8 mmol/L). to-

Hemoglobin A1C je test krvi koji predstavlja prosječan nivo glukoze u krvi u prethodna dva do tri mjeseca. Ovaj test se može uraditi jednom u trimestru tokom trudnoće ili češće prema preporuci ljekara. U idealnom slučaju, cilj je da bude na ili blizu normalnog (6 procenata epizode niskog nivoa glukoze u krvi treba izbjegavati. ako je potrebno da se izbjegne nizak nivo glukoze u krvi. Pregled oka - Retinopatija se odnosi na abnormalne krvne sudove oka, može dovesti do problema sa vidom, pa čak i do sljepila u teškim slučajevima.

Praćenje krvnog pritiska - Krvni pritisak može postati povišen tokom trudnoće i treba ga mjeriti na svakom pregledu. Visok krvni pritisak se često poboljšava tokom prve polovine trudnoće, ali se vraća na početnu vrijednost ili se pogoršava u drugoj polovini. Ljekovi za liječenje visokog krvnog pritiska mogu uključivati metildopu, agense za blokiranje kalcijumovih kanala, hidralazin ili beta blokatore. Beta blokatori mogu prikriti neke simptome niske glukoze u krvi i treba ih koristiti oprezno. Preporučuju tromjesječja, kako bi se smanjila mogućnost razvoja preeklampsije. Praćenje funkcije bubrega - Trudnoća ne uzrokuje bolest bubrega koja je povezana sa dijabetesom (nazvana dijabetička nefropatija), ali može pogoršati postojeću bolest. Funkcija bubrega se prati tokom trudnoće testiranjem urina na količinu izlučenog proteina i testiranjem krvi na nivo kreatinina. Ultrazvuk - Ultrazvuk se preporučuje iz nekoliko razloga tokom trudnoće.

- Za određivanje datuma porođaja - Za skrining na urođene anomalije - Za praćenje nivoa amnionske tečnosti - Da prati rast bebe

Planiranje porođaja Trudnica i njen akušer mogu odlučiti da zakažu datum porođaja (bilo indukcija porođaja ili porođaj carskim rezom), posebno ako postoje faktori rizika za neželjeni ishod majke ili fetusa, kao što su povišeni nivoi glukoze u krvi, nefropatija, pogoršanje retinopatije, visokog krvnog pritiska ili preeklampsija, ako je beba manja ili veća od normalnog. Postpartalna (nakon porođaja) njega osoba sa dijabeteposebnu pažnju na nivoe glukoze u krvi jer potrebe za insulinom mogu brzo pasti u prvih nekoliko dana nakon porođaja, nekim porodiljama je potrebno malo ili nimalo insulina. Potrebe za insulinom

Dojenje - Kod svih osoba nakon porođaja (sa i bez dijabetesa), dojenje se snažno podstiče jer koristi i bebi i majci. Potrebe za insulinom mogu biti niže tokom dojenja, a često praćenje glukoze u krvi je važno da bi se spriječila teška hipoglikemija.

Kontracepcija - Osobe sa dijabetesom koje nemaju ili imaju minimalno vaskularno oboljenje mogu koristiti bilo koju vrstu kontracepcije, uključujući oralne kontraceptivne pilule. Kontracepcijske pilule ne utiču na nivo glukoze u krvi.

Izvor, publikacija

DIJABETES NIJE PREPREKA ZA

TRUDNOĆU

Izdavači: NVO “Plavi krug”- Društvo za borbu protiv šećerne bolesti Bar Savez dijabetičkih društava

Posjeta trudnica stomatologu

Selma Ćorović

Specijalizant dječje i preventivne stomatologije

Velika zabluda koju imaju trudnice je da li smiju ići kod zubara, a takođe, veliki broj stomatologa izbjegava stomatološki tretman trudnice. On treba da bude stručno isplaniran. Česti su slučajevi gdje se tokom trudnoće gube zubi, desni postaju osjetljive, a uz pravilnu oralnu higijenu i preventivu u toku trudnoće mogu se spriječiti posljedice. Stomatolog ima obavezu da tretira trudnice kroz trudničko savjetovalište, dok se terapijske mjere i stomatološki tretman sprovode u redovnoj ordinaciji opšteg stomatologa ili specijaliste stomatologije.

U radu sa trudnicama treba se pridržavati sljedećih osnovnih pravila:

- Termin zakazivanja stomatoloških intervencija zavisi od opšteg stanja i navika trudnice. Jutarnje termine nije preporučljivo zakazivati kod trudnica koje imaju simptome hiperemeze. Intervenciju završiti u što kraćem roku.

- Izbjegavati ležeći položaj trudnice na stomatološkoj stolici, posebno u trećem trimestru, kako zbog prevencije aspiracije želudačnog sadržaja koji može nastupiti usljed gastričnog re uksa tako i zbog nastanka hipotenzivnog sindroma koji se manifestuje hipotenzijom, mučninom i vrtoglavicom. Idealan položaj na stomatološkoj stolici je lijevi bočni dekubitalni položaj.

- Preporuka je da trudnice mokre neposredno prije stomatološkog tretmana, jer u bočnom položaju dolazi do ubrzavanja funkcije njihovih bubrega.

Zadatak stomatologa u prvom trimestru trudnoće je edukacija trudnice o održavanju oralne higijene i kontroli zubnih naslaga. Sprovode se preventivni i pro laktički parodontalni tretmani.

U drugom trimestru trudnoće takođe se daju instrukcije

za održavanje oralne higijene, sprovode se svi redovni tretmani (tretman karijesa, endodonski tretman, ekstrakcija zuba).

U trećem trimestru stomatološki zahvati se sprovode u što kraćem roku i posebno se vodi računa o pravilnom postavljanju trudnice na stomatološku stolicu.

Primjena anestezije u trudnoći je indikovana, preporučuje se korišćenje lidokaina s epinefrinom kao prirodnim vazokonstriktorom, a od topikalnih anestetika dozvoljena je primjena lidokaina. Potrebno je kao i kod svake primjene anestetika voditi računa da se anestetik ne aplicira intravaskularno.

Tretmani liječenja karijesa kod trudnica su neophodni i ukoliko se ne primijene preventivne interceptivne mjere dolazi do kavitacije koja progredira i ugrožava pulpu te nastanka pulpitisa. Ako se ne tretira oboljenje pulpe dolazi do širenja infekcije i komplikacija tipa apscesa i parodontitisa praćenih bolom koji remeti rad i životne aktivnosti pacijenta. Kod liječenja karijesa koriste se restaurativni materijali kako bi se vratila funkcija oboljelog zuba. Nedavne Američke administracije za hranu i ljekove preporučuju primjenu kompozitnih ili glass jonomernih dentalnih ispuna kod trudnica i dojilja umjesto amalgamskih ispuna. Zamjena postojećih amalgamskih ispuna se ne

preporučuje. Preporuka je da se kod kompozitnih ispuna ispoštuju pravila aplikacije i polimerizacija kako kod svih pacjenata pa i trudnica, uz dodatnu preporuku da nakon stavljanja ispuna pacjent mućka vodu u trajanju od 30 sekundi i ispljune. Obavezno je poliranje ispuna gumicama za poliranje.

Endodonski tretman kod trudnica se sprovodi kako bi se kontrolisala infekcija. Ne postoji opravdanje da se tretman odlaže do povoljnog perioda, jer može ugroziti zdravlje trudince i fetusa. Prvu pomoć treba pružiti odmah, a završetak tretmana po ulasku u drugi trimester trudnoće.

Kod trudnica ne postoji kontraindikacija za ultrazvučno uklanjanje tvrdih zubnih naslaga. Primjena antiseptičnih vodica za ispiranje usne šupljine je dozvoljena. Lokalna primjena uorisanih preparata u trudnoći prema preporukama Američke akademije za dječju stomatologiju primenjuje se bezalkoholna uorisana vodica koncentracije od 0,02 do 0,05% hlorheksidina koncentracije 0,12%.

Kao zaključak bih navela da majke nakon rođenja djeteta bivaju okupirane brigom o bebi i samim tim odlagaće posjete stomatologu, pa mogu ugroziti svoje oralno zdravlje, te je neophodna kako promocija zdravlja tako i aktivnost savjetovališta.

Adrijana Klisić, defektolog – specijalni pedagog, savjetnik u psihoterapiji JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, Podgorica

U društvu često nailazimo na moralistički pristup zavisnosti, stigmatizaciju i osudu. Često osuđujemo ono što ne razumijemo ili nemamo u iskustvu. Ali, da li je to zaista opravdano? Da bi riješili problem prvo ga moramo razumjeti.

Zavisnost predstavlja poremećaj u ponašanju koji se manifestuje kroz neadekvatno zadovoljavanje ljudskih potreba. Može se stvoriti prema svakoj radnji koja stvara željeni efekat, učestalo se ponavlja i postaje sama sebi svrha. Imajući to u vidu, čovjek može postati zavisan od kupovine, posla, interneta, hrane, seksa, kocke itd. Česta je zavisnost od raznih vrsta socijabilnih droga (kafa, alkohol, duvan) rjeđe droga u užem smislu te riječi (opijati, psihostimulansi, halucinogene droge i dr.) Posmatrajući na ovaj način gotovo da nema porodice u kojoj ne postoji neki oblik zavisnosti.

Kao što vidimo, čovjek može postati zavisan od različitih stvari. Faktori koji utiču na formiranje bolesti zavisnosti su ličnost, sredina i psihoaktivna supstanca.

Kada je najbolje početi sa prevencijom i koji su važni protektivni faktori?

Kada govorimo o ličnosti, važno je napomenuti da se “kamen temeljac” u ličnosti postavlja od 0 do 6 mjeseci života bebe i da se dobar dio karakteristika ličnosti formira do sedme godine života. To nam jasno govori da se odgovori na mnoga pitanja kriju u ranom razvoju osobe. Prevenciju je najbolje započeti

onda kada počinje psihički život jedinke, odnosno, dok je beba u uterusu majke. Sav psiho zički bol, frustracije i nezadovoljstvo majke se prenose na plod koji to itekako osjeća. Prve predstave o sebi i svijetu beba stiče tokom prvih mjeseci života. Ukoliko su prva iskustva negativna, neprijatna, ugrožavajuća, ukoliko beba predugo čeka na zadovoljavanje sopstvenih potreba, sve će to uticati na stvaranje negativne slike o sebi, odrastaće sa osjećajem niže vrijednosti koji će kasnije kompenzovati različitim destruktivnim obrascima ponašanja ili pak zavisnostima. Kada govorimo o stilovima roditeljstva, zavisnici su uglavnom odrastali u porodicama u kojima su roditelji bili previše kritikujući i odbacujući ili hiperprotektivni (sindrom previše brižnog roditelja).

Prema Maslovljevoj hijerarhiji potreba, nakon zadovoljavanja osnovnih zioloških potreba (za hranom, snom, ekskrecijom) na drugom mjestu je djetetova potreba za sigurnošću, dok je na trećem, potreba za ljubavlju. Emocionalna glad je bitan faktor koji ometa razvoj djeteta. U porodicama u kojima vlada emocionalna hladnoća, gdje su kon ikti česti možda i svakodnevni, ili pak gdje postoji neki vid nasilja, dijete nema adekvatne uslove za individuaciju. Ono će se svakako razviti ali ne u sigurnu, samopouzdanu, zdravu, zrelu ličnost. Neprihvatanje djeteta od strane roditelja blokira razvoj djeteta.

Prema Leavittu (1995) faktori rizika u porodci koji pogoduju razvoju zavisnosti kod djece su:

- manjak bliskosti između roditelja i djece - neadekvatan odnos između roditelja - nedostatak discipline i nedosljednost - prisustvo zavisnosti kod jednog ili oba roditelja.

Jedan dio zavisnika potiče iz alkoholičarskih porodica. Poznato je da djeca odrastajući u takvim porodicama pokazuju maladaptivne oblike ponašanja koji su potvrda da neka bazična djetetova potreba nije zadovoljena. Često se povlače u sebe i žive u stalnom strahu ili postaju buntovna agresivna/autoagresivna. Javljaju se poremećaji navika - noćni strahovi, nikturija - noćno mokrenje, grickanje noktiju, poremećaji u ishrani - anoreksija, bulimija, emocionalno/kompulzivno prejedanje, gojaznost). U odraslom dobu ispoljavaju nepovjerenje prema ljudima i svijetu (disfunkcionalno uvjerenje “svijetu se ne može vjerovati”), često je prisutan strah od bliskosti (koji im otežava izgradnju kvalitetnih odnosa), pretjerana potreba za kontrolom, depresivnost, anksioznost. Američki psihijatar S. Pek navodi da su mentalne bolesti često prouzrokovane nedostatkom ljubavi ili njenom neadekvatnošću. Svako dijete traži ljubav da bi moglo uspješno da odraste i stekne zrelost.

U porodicama u kojima postoji zavisnost, narušeno je cjelokupno porodično funkcionisanje, porodica je izložena konstantnom stresu i pritisku. Poremećene su uloge unutar porodičnog sistema (obično dijete preuzima ulogu roditelja i brine o roditelju, majka preuzima ulogu oca...). Ova djeca imaju osjećaj da su prebrzo odrasla i da im je neko “ukrao djetinstvo”. U odrasloj dobi su suzdržani, zatvoreni, nepoverljivi.

Određen broj zavisnika potiče iz razorenih porodica gdje su na taj način osjetili gubitak jednog ili oba roditelja. Neki su pak u ranom djetinstvu ili tinejdžerskom dobu doživjeli ozbiljnu bolest pa i smrt roditelja, što je ostavilo veliku prazninu i bol kojem nisu bili dorasli. Neki su doživjeli i traume izvan porodičnog sistema.

“Ne postanu sva traumatizovana djeca zavisnici, ali su svi zavisnici traumatizovana djeca. Zavisnost pruža osjećaj ispunjenosti, zadovoljstva, povezanosti, kontrole, živosti, radosti, uzbuđenja. Drugim riječima zavisnost je namirila neku osnovnu ljudsku potrebu koja inače nije namirena. Nije uopšte pitanje zašto zavisnost, već zašto i otkud bol.” - G.Mate

Zbog nezadovoljene potrebe za sigurnošću, za ljubavlju i pripadanjem kod zavisnika je često prisutan osjećaj praznine, nedostatka, nedovoljnosti, nekompletnosti, neadekvatnosti, “neuraslosti u svijet”/osjećaj nepripadanja svijetu.

Transakciono-analitičkim jezikom govoreći, na dubokom nesvjesnom nivou imaju zabranu na postojanje i disfunkcionalno uvjerenje da su nevoljeni, neželjeni i da ne treba da postoje. Zavisnik i živi jednu “ smrt u životu” gdje mu je sopstvena bolest prepreka na putu ka kvalitetnijem i ispunjenijem životu.

Zato prije nego što osudimo zavisnike i zavisnost, valja imati na umu da su to nekadašnja djeca koja su odrastala u porodicama u kojima je vladala emocionalna hladnoća i oštra mentalna klima, gdje se nisu osjećali dovoljno sigurno, voljeno i prihvaćeno, da bi izrasli u stabilne i zrele ličnosti. Pojava stigmatizacije samo produbljuje te osjećaje.

Pokažimo razumijevanje i pružimo podršku.

MALI PODSJETNIK IZ BIOMEDICINSKE STATISTIKE

Selman Repišti, magistar psihologije Statističar i istraživač u oblasti mentalnog zdravlja

Biomedicinska statistika predstavlja primjenu statističkih znanja, koncepata i metoda u području zdravstvenih disciplina, u cilju dobijanja odgovora na širok dijapazon istraživačkih, ali i praktičnih pitanja. U širem kontekstu, ovu oblast nazivamo biostatistikom. A statistika nije ništa drugo do primijenjena matematika, bez koje bi mnoge discipline kojima se bavimo u međuvremenu izgubile naučni kredibilitet i u očima savremene akademske zajednice izazivale sumnju i nepovjerenje.

U svjetlu pandemije koronavirusa, koja i dalje traje, potrebno je razumjeti ili se podsjetiti nekoliko pojmova itekako relevantnih za ispravno razumijevanje indikatora kvaliteta testova koji se koriste za detekciju virusa SARS-COV-2, uostalom, kao i u detekciji drugih medicinskih bolesti i stanja.

Stoga ću u ovom članku pokušati na što razumljiviji način predstaviti četiri glavna i najčešće korištena pokazatelja kvaliteta testova koji se koriste za identi kaciju nekog problema medicinske prirode. U principu, to su screening testovi, koji, ako su dovoljno precizni i valjani, mogu umnogome olakšati dijagnostiku, učiniti je objektivnijim procesom i, posljedično, dovesti do pravovremenog i adekvatnog tretmana osoba sa nekim poremećajem ili stanjem.

Primjer za ilustraciju ispitivanja kvaliteta testa

Za početak, uzećemo jednostavan primjer. Pretpostavimo da je 500 osoba testirano na postojanje određenog virusa jednim testom koji se tek pojavio. Pretpostavimo i da smo utvrdili da je među njima 250 in ciranih i 250 onih koji nisu in cirani.

Ali, novi test pokazuje da je na prisustvo virusa pozitivno 280, a negativno 220 osoba. Navedeni brojevi su pregledniji kada ih, uz još neke važne brojeve, prikažemo u tabelarnoj formi:

U tabeli je, kao što primjećujete, prikazano još brojeva koji se ne nalaze u prethodnom pasusu. Oni će nam trebati za važne izračune koji će uslijediti. Prvo, to je broj osoba koje su zaista in cirane, a čiji rezultat testa je bio pozitivan (180). Oni se zovu tačno pozitivni (TP). Takođe je prikazan broj onih koji nisu in cirani, a čiji rezultat testa je bio negativan (150), tj. tačno negativni (TN). Ova dva pokazatelja odražavaju podudaranje između rezultata testa i činjenice da je neko in ciran ili nije in ciran. Sa druge strane, imamo i osobe koji nisu in cirane, ali je njihov rezultat na testu ipak bio pozitivan (100). Ovu grupu osoba zovemo lažno pozitivni (LP). Na kraju, imamo i grupu osoba koje su in cirane, ali to test nije detektovao (70). Drugim riječima, u ovom slučaju je test dao negativan rezultat. Zato se oni zovu lažno negativni (LN). LP i LN su, dakle, indikatori nepodudaranja rezultata testa i stvarnog stanja osoba u pogledu

postojanja ili odsustva infekcije.

Odmah primjećujemo da test nije 100% precizan. Međutim, nas zanima koliko dobro ovaj test detektuje kako one pojedince koji su zaista in cirani, tako i one koji zaista nisu in cirani. Zanima naš i još nekoliko povezanih stvari. Da se izrazimo statističkim rječnikom, zanimaju nas sljedeći indikatori kvaliteta testa: senzitivnost (označava se Se), speci čnost (Sp), pozitivna prediktivna vrijednost (PPV) i negativna prediktivna vrijednost (NPV). Loša vijest je da nazivi ova četiri pokazatelja zvuče komplikovano i da upućuju na nešto što je teško izračunati. Dobra vijest je da se svi mogu izračunati iz gorenavedene tabele, i to na vrlo jednostavan način.

Senzitivnost (Se)

Senzitivnost je ništa drugo do broj tačno pozitivnih (TP) podijeljen brojem osoba koje su zaista in cirane. A zaista in cirane osobe su, kako one koje su tačno pozitivne (TP), tako i one koje su lažno negativne na testu (LN). Pa, podijelimo:

Se = 180 / (180 + 70) = 180 / 250 = 0,72

Senzitivnost našeg testa, očito, iznosi 0,72. Često se ovakve vrijednosti izražavaju u procentima, u cilju lakše interpretacije. Pomnožimo li ovaj broj sa 100, dobijamo 72%. Senzitivnost nam pokazuje da naš test sa vjerovatnoćom od 72% detektuje in cirane pojedince među in ciranim osobama. Dakle, neće detektovati preostalih 28% onih koji su zaista in cirani.

Specifičnost (Sp)

Speci čnost je broj tačno negativnih (TN) podijeljen brojem osoba koje zaista nisu in cirane. A među osobama koje nisu in cirane su one koje su tačno negativne (TN) i lažno pozitivne (LP) na testu. U našem primjeru, speci čnost iznosi:

Sp = 150 / (150 + 100) = 150 / 250 = 0,60

Kao i u slučaju senzitivnosti, pomnožite ovu vrijednost sa 100, pa ćete dobiti 60%. Speci čnost vam pokazuje da ste ovim testom u mogućnosti otkriti 60% onih koji nisu in cirani među nein ciranima. Dakle, očekujemo da 40% osoba koje nisu in cirane neće biti detektovane na osnovu negativnog rezultata testa.

Ovdje vidimo da je senzitivnost našeg testa nešto bolja od speci čnosti. No, pređimo na preostala dva pokazatelja kvaliteta testa, koji se nerijetko mogu pomiješati sa prethodna dva, kako u postupku izračunavanja, tako i u interpretaciji.

Pozitivna prediktivna vrijednost (PPV)

Pozitivna prediktivna vrijednost je broj tačno pozitivnih (TP) podijeljen brojem svih pozitivnih osoba na našem testu. A sve pozitivne, jasno, čine i tačno pozitivni (TP) i lažno pozitivni (LP). Da vidimo šta ćemo dobiti:

PPV = 180 / (180 + 100) = 180 / 280 = 0,64

Pogađate, množimo sa 100, pa dobijamo 64%. Dakle, među onima koji su imali pozitivan rezultat na testu, moguće je detektovati sa vjerovatnoćom od 64% one koji su zaista in cirani.

Negativna prediktivna vrijednost (NPV)

Negativna prediktivna vrijednost je broj tačno negativnih (TN) podijeljen brojem svih osoba koje su na testu bile negativne. U grupi osoba sa negativnim rezultatom testa nalaze se, kako tačno negativni (TN), tako i lažno negativni (LN). Podijelimo i ovo zajedno: NPV = 150 / (150 + 70) = 150 / 220 = 0,68

Dakle, test nam omogućava da sa vjerovatnoćom od 68% detektujemo one koji nisu in cirani među onima čiji je rezultat na testu negativan. Stoga je test nešto bolji kada je riječ o ovom tipu predikcije, u odnosu na na PPV. Kao što vidite, senzitivnost nije isto što i pozitivna prediktivna vrijednost, a speci čnost nije isto što i negativna prediktivna vrijednost. Drugim riječima, ovi ''parovi'' indikatora kvaliteta testa ne mogu se interpretirati na isti način! "Objedinjujuća" mjera preciznosti (tačnosti) testa

Na kraju, ne mogu da odolim a da vas ne upoznam sa još jednom mjerom kojom se ugrubo procjenjuje kvalitet testa. Ova mjera se, prosto, zove tačnost ili preciznost testa (engl. accuracy) i na neki način objedinjuje prikazane indikatore (pokazatelje). Izračunava se tako što se sabere broj tačno pozitivnih (TP) i tačno negativnih (TN) osoba na testu, pa se taj rezultat podijeli ukupnim brojem osoba u našem uzorku (500):

Tačnost (preciznost) testa = (180 + 150) / 500 = 0,66

Ovaj pokazatelj govori nam da je test tačan (ili, ako predviđamo, da će biti tačan) u 66% slučajeva. A šta znači tačan ili precizan? Da su osobe čiji je rezultat testa pozitivan zaista in cirane i da osobe čiji je rezultat testa negativan zaista nisu in cirane. Drugim riječima, ovo je procenat podudarnih slučajeva (test –infekcija) od ukupnog broja osoba iz našeg primjera (u stvarnosti, nekog istraživanja).

Zaključak

Potrebno je voditi računa o tome na koji se način u pisanim i usmenim medijima izvještava o e kasnosti, prediktivnoj moći, odnosno preciznosti nekog testa da detektuje određeno medicinsko stanje ili bolest. Isto tako, bitno je da javnost, dok sluša ili čita ono što stručnjaci govore ili pišu, ispravno razumije prednosti, nedostatke i domete određenih testova koji se koriste u medicini, a relevantni su za neki aspekt života osobe. U širem kontekstu, treba raditi na unapređenju statističke pismenosti, kako među opštom populacijom, tako i među profesionalcima. Uz to, fascinantno je kako se, zahvaljujući poznavanju nekoliko matematičkih operacija koje smo usvojili u nižim razredima osnovne škole, mogu obaviti izračuni koji nam omogućavaju izvođenje važnih zaključaka u okviru područja poput biomedicine i zdravstva, koji nesumnjivo čine jedan od temelja naše društvene zajednice.

Alergija izazvana ljekovima

Dr Nataša Gojković, specijalizant imunologije Klinički centar Cene Gore

Svaki lijek, i pored povoljnog terapijskog efekta koji ispoljava, može ispoljiti i određena neželjena dejstva. Neželjena dejstva se mogu klasi kovati u dvije grupe: nealergijska grupa, koja u osnovi ima farmakogenetske mehanizme i alergijska grupa, koja u osnovi ima imunološke mehanizme.

Sama klinička slika alergijske reakcije izazvane ljekovima i druge nealergijske reakcije se ne mogu uvijek lako razlikovati. Alergijske reakcije mogu biti: predvidljive i nepredvidljive.

Predvidljive reakcije se ispoljavaju u 80% neželjenih reakcija i zavise od doze i poznatog farmakološkog dejstva lijeka. Ova grupa obuhvata: toksičnost i predoziranje lijeka, sporedno dejstvo, interakciju lijeka i sekundarni efekat.

Nepredvidljive reakcije ne zavise od date doze lijeka niti od njegove farmakološke aktivnosti. Javljaju se kod osjetljivih osoba, gdje su od značaja genetski faktori. Ovoj grupi pripada: idiosinkrazija, intolerancija i preosjetljivost ili alergijska reakcija. Idiosinkrazija nastaje kao kvalitativno abnormalni odgovor na lijek i ne zavisi od njegove farmakološke aktivnosti. Rijetko se javlja i slična je alergijskoj reakciji, a značajni su genetski faktori. Intolerancija nastaje zbog poveċane reaktivnosti na farmakološki

efekat lijeka i javlja se pri davanju manjih doza. Preosjetljivost je alergijska reakcija koja nastaje zbog speci čnog imunološkog odgovora na lijek.

Kako razlikovati alergijsku od nealergijske reakcije?

Ono što im je zajedničko jeste to da se obije javljaju u malom broju bolesnika, mogu se ponovo izazvati lijekom iste strukture, mogu se izazvati malim količinama lijeka i da simptomi nestaju nakon treċeg do petog dana nakon prekida uzimanja lijeka.

Alergijsku reakciju razlikuje to što se javlja petog do sedmog dana od davanja lijeka, dok se idiosinkrazija javlja neposredno nakon date prve doze. Kod alergijske reakcije je prisutna eozino lija i pozitivni su alergijski testovi i RAST. Reakcija preosjetljivosti na ljekove se može ispoljiti kao 1 od 4 tipova preosjetljivosti po Coombs-u i Gell-u. Neki ljekovi, kao penicillin, mogu ispoljiti i sva 4 tipa preosjetljivosti.

Klinička slika može varirati od sistemske do lokalne, kožne reakcije kao i speci čne reakcije organa.

Sistemska reakcija obuhvata: ana laksa, serumska bolest i povišena tjelesna temperatura. Kožne reakcije (koje se mnogo češċe javljaju) su u obliku: kontaktnog dermatitis, eksfolijativnog dermatitis, multiformnog eritema i fotodermatitisa. Speci čne reakcije određenih organa su: pluċni sindrom, promjene u jetri i akutni intersticijalni nefritis, takođe i hematološke reakcije koje uključuju sve krvne elemente. Ljekovi mogu direktno djelovati na krvne elemente ili vršiti supresiju kostne srži toksičnim dejstvom. Javljaju se: hemolizna anemija, neutropenija i trombocitopenija.

Za postavljanje dijagnoze je značajna anamneza. Potrebno je insistirati na to da li je bolesnik prvi put uzeo lijek, koliko vremena je prošlo od uzimanja lijeka do pojave prvih simptoma, kao i da li su promjene nestale vrlo brzo nakon prekida uzimanja lijeka. Značajan je i podatak o količini lijeka koju je bolesnik uzeo u jednoj dozi i koliko puta u toku dana. Prilikom javljanja kožnih promjena, obratiti pažnju na to da li su se promjene javile prije ili u toku uzimanja lijeka, kao i da li je bolesnik, prije svega

dijete, imao povišenu temperature i da li se pojačano znojio. Kada se anamnestički utvrdi lijek koji je izazvao alergijsku reakciju, primjenjuju se dijagnostički testovi: test provokacije, kožni test, RAST test, Coombsov test i određivanje vrijednosti C3, C4, CH50 i imunih kompleksa u serumu.

Test provokacije se posmatra duže ili kraċe vrijeme, u zavisnosti od lijeka koji se ispituje.

Kožni test se koristi za dokazivanje alergije izazvane lijekom, koja u osnovi ima tip I osjetljivosti. Započinje se prick testom, koji ukoliko je negativan primjenjuje se intradermalni test. Za ispitivanje IV tipa osjetljivosti se koristi patch test.

RAST test se koristi kada bolesnik pokazuje burnu reakciju na lijek i tu se dokazuju prisustva IgE antitijela na lijek. Coombsov direktni test se koristi za dokazivanje prisustva IgG i IgM antitijela na površini eritrocita, stvorena lijekom. C3, C4 i CH50 i imuno kompleksi se koriste za dokazivanje III tipa preosjetljivosti – vrijednosti komplementa u serumu su snižene, dok su cirkulirajuċi imuni kompleksi povišeni.

CINMED POKAZAO HUMANOST NA DJELU

Zaposleni u Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore ujedinili su se u zajedničkom cilju da novac za organizovanje novogodišnje proslave bude opredijeljen za veći i uzvišeniji cilj, te je tako odlučeno da u humanitarne svrhe budu usmjerena sredstva u iznosu od 3.000 eura.

U duhu novogodišnjih i božićnih praznika, odlučili su da radost podijele sa 250 korisnika Narodne kuhinje u Baru, od kojih je 109 djece.

Tim povodom je direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva doc. dr med. spec. Snežana Mugoša posjetila Narodnu kuhinju u Baru, gdje ju je ugostila Ljiljana Vujović u ime nevladinog udruženja „Žene Bara“ koje je osnovalo Narodnu kuhinju prije četiri godine.

- Na kraju godine kada pravimo osvrt na svoja djela i preispitujemo načine da budemo bolji i uspješniji, pravo je vrijeme da se podsjetimo da su upravo humanost i dobrota recept za sreću. Nikako ne smijemo zaboraviti da su humanost i plemenitost najljepše i najvrednije čovjekove osobine, jer kada širimo dobrotu oko sebe istovremeno je učvršćujemo u sebi samima - izjavila je dr Mugoša.

Uz neizmjernu zahvalnost na ovakvom činu, Vujović je

upoznala dr Mugošu sa humanitarnim akcijama koje su Žene Bara realizovale u proteklom periodu.

- Posebno nam je zadovoljstvo bilo da ugostimo dr Mugošu i nadamo se da je ovo tek početak buduće uspješne saradnje. Ova donacija nam je izuzetno značajna jer su potrebe naših sugrađana nažalost svakim danom sve veće - kazala je Ljiljana Vujović.

Dr Mugoša je izrazila zadovoljstvo što su zaposleni u Institutu na ovaj način pokazali svoju humanost i solidarnost.

- Velika mi je čast što sam imala priliku da upoznam ove divne žene i uručim donaciju. Prilika da pomognemo korisnicima Narodne kuhinje u Baru učinila je sve zaposlene u Institutu izuzetno ispunjenima, srećnima i zadovoljnima. Ponosna sam na njih i nadamo se da će naš skromni dar podstaknuti i sve ostale da u duhu novogodišnjih i božićnih praznika djelić svog uspjeha podijele sa onima kojima je to najpotrebnije i da u narednoj godini razvijaju empatiju, osobinu kojoj ljudski rod duguje zahvalnost za opstanak, pogotovo kada su u pitanju najmlađi - istakla je dr Mugoša.

Pantelić

Verica

Hronika -

01. decembar - Novi soj covida ubrzano se širi – Velika Britanija

Nova varijanta covida preuzela je primat i mogla bi dovesti do porasta slučajeva - stvarajući veći pritisak na javno zdravstvo, upozoravaju čelnici britanskog zdravstva. Varijanta BQ1 Omicron sada je dominantan. To dolazi u trenutku kada brojke u Ujedinjenom Kraljevstvu ukazuju na mali porast broja ljudi koji su pozitivni na covid u bolnicama - sa 4964 prijavljena slučaja do 30. novembra, što je osam posto više u odnosu na prethodnu nedjelju. I gripa raste "značajno" s brojem bolničkih pacijenata koji je porastao za 44 posto u nedjelju dana na 586, piše britanski Sun.

Kašnjenja hitne pomoći već su rekordno visoka, pri čemu jedan od sedmoro pacijenata čeka duže od sat vremena da stigne na hitnu medicinsku pomoć.

- Očekujemo da će ovo biti najizazovnija zima dosad. Kako se približavamo Božiću, vidjećemo sve veći nivo gripe u zajednici i sve veći broj pacijenata kojima je potreban prijam u bolnicu. Takođe počinjemo viđati porast broja pacijenata s covidom. U opticaju je nova varijanta – BQ1 – koja postaje dominantna varijanta i čini se vjerojatnim da će potstaći daljnja povećanja. U nekim zemljama u Evropi koje ga imaju već možete vidjeti rast bolničkih prijema. Nema sumnje da će se ti pritisci povećatiupozorio je prof. dr Stephen Powis, medicinski direktor engleskog NHS-a (Nacionalni zdravstveni sistem). Danas.hr

03. decembar - Zbog neuspješne strategije će umirati od nove varijante kovida 19 - SZO

- Neuspesi u strategijama za borbu protiv kovida 19 ove godine nastavljaju da stvaraju savršene uslove za pojavu smrtonosne nove varijante, u vrijeme kada djelovi Kine svjedoče porastu broja zaraženih - rekao je generalni sekretar Svetskog zdravlja. Organizacija (SZO).

Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus promijenio je ton izjavom samo nekoliko mjeseci nakon što je rekao da svijet nikada nije bio u boljem položaju da okonča pandemiju.

- Mnogo smo bliže tome da možemo da kažemo da je vanredna faza pandemije završena, ali još nijesmo tamo - rekao je Tedros.

SZO procjenjuje da oko 90 odsto svjetske populacije danas ima određeni nivo imuniteta na kovid 19, bilo zbog prethodne infekcije ili vakcinacije.

- Nedostatak testiranja i vakcinacije nastavlja da stvara savršene uslove za pojavu nove zabrinjavajuće varijante koja bi mogla da izazove značajnu smrtnost - rekao je Tedros.

Broj zaraženih u Kini obara rekorde i nakon višemjesečnog

pada, počeo je da raste u djelovima Velike Britanije. Dalje ublažavanje obaveznog testiranja na korona virus i karantinskih uslova dočekano je u djelovima Kine sa mješavinom olakšanja i zabrinutosti, jer stotine miliona ljudi čekaju očekivanu promjenu nacionalne politike protiv virusa nakon široko rasprostranjenih društvenih nemira.

- Iako kovid 19 i grip mogu biti blage infekcije za mnoge, ne smijemo zaboraviti da mogu da izazovu ozbiljne bolesti ili čak smrt za one najugroženije u našim zajednicama - upozorila je Meri Remzi, direktorka programa javnog zdravlja u britanskoj zdravstvenoj bezbjednosti.

SZO je pozvala vlade širom svijeta da se usredsrede na dopiranje do rizičnih grupa, kao što su ljudi stariji od 60 godina i oni sa drugim bolestima, da se vakcinišu. Index.hr

05. decembar – Protesti zbog zabrane abortusa u svim okolnostima - Malta

Na protestu protiv izmjena zakona o abortusu na Malti se okupilo nekoliko hiljada ljudi, uključujući najvišeg katoličkog biskupa te zemlje i lidera konzervativne opozicije.

Demonstranti su ispred kancelarije malteškog premijera postavili veliku sliku nerođene bebe, a čule su se i parole protiv vlade, kao i pozivi da se obustave planovi za izmjenu strogih zakona o abortusu, prenosi Rojters.

Tradicionalno katolička Malta je jedina članica Evropske unije koja zabranjuje abortus u svim okolnostima, čak i kada je trudnoćom ugrožen život ili zdravlje žene.

Ministar zdravlja Malte Kris Fern predstavio je u parlamentu amandman kojim ljekari više ne bi rizikovali do četiri godine zatvora ako njihova intervencija za pomoć ženama sa teškim zdravstvenim problemima dovede do prekida trudnoće.

Opozicija desnog centra, moćna Katolička crkva i neke nevladine organizacije opisali su zakon kao nepotreban, kao i da je uvertira za potpunu liberalizaciju abortusa, što vladajuća Laburistička partija lijevog centra demantuje. Tanjug

07. decembar - Istraživanje otkrilo nove komplikacije koje izaziva kovid – Velika Britanija

Stručnjaci engleskog medicinskog fakulteta Hull York ustvrdili su kako bi osobe koje su preboljele koronavirus mogle imati problema s pamćenjem. Tvrde da se funkcija pamćenja s vremenom može poboljšati, ali da bi oni s tekućim simptomima kovida mogli i dalje da imaju problema.

Riječ je o stanju poznatom kao "dugi kovid", a koje uključuje simptome poput glavobolje i teškog umora. Ljekari su rekli da je opšte poznato da virus može da uzrokuje respiratorne probleme, ali da problemi s pamćenjem nijesu toliko istraženi.

Stručnjaci su formirali onlajn anonimnu anketu koja je uključivala kviz pamćenja. Preko 5.400 ljudi učestvovalo je između decembra 2020. i jula 2021. godine, a oko 31 odsto je imao jednu infekciju koronavirusom tokom tog vremena. Utvrđeno je da na rezultate pamćenja utiče, između ostalog, i imaju li pojedinci još uvijek simptome.

Naime, utvrđeno je da su osobe starije od 25 godina imale slabiju funkciju pamćenja. Rezultati pamćenja, navode stručnjaci, rasli su u razdoblju od 17 mjeseci nakon kovida. Međutim, oni s tekućim simptomima nastavili su da pokazuju smanjenje rezultata. Večernji.hr

08. decembar - Američki Kongres donio zakon o zaštiti istospolnog braka – SAD

Američki Kongres donio je zakon o zaštiti istospolnog braka na cijelom prostoru Sjedinjenih Država, a demokratski predsjednik Joe Biden najavio je da će ga brzo potpisati. Zajednica sklopljena između osoba istog pola, gay ili lezbejskih parova zajamčena je odlukom Vrhovnog suda SAD-a od 2015. godine.

Međutim, pošto je Vrhovni sud u kojem su sada konzervativne sudija većina, u junu poništio decenijama zajamčeno ustavno pravo na pobačaj, demokrati strahuju da bi na jednak način mogao promijeniti i zakon o istospolnom braku. Već se sada govori da bi određene američke djelatnosti imale pravo da odbiju da posluže parove istog pola u ime slobode izražavanja, a o čemu bi se moglo odlučivati na ljeto, piše agencija AFP.

Nakon što je Zastupnički dom prihvatio priedlog, tekst zakona nazvanog RMA (Respect for Marriage Act - Poštivanje zakona o braku) treba da potpiše predsjednik Joe Biden da bi stupio na snagu. Nacrt zakona Senat je već prihvatio ranije.

Velika većina Amerikanaca podržava istospolni brak, čak i među republikancima, a protivi mu se vjerska desnica.

Konkretno, sada prihvaćen tekst ukida prethodne zakone kojima se brak opisuje kao zajednica između muškarca i žene. Tekst brani matičarima - bez obzira u kojoj državi radili - da diskriminišu parove "na osnovi njihovog pola, rase, etničke pripadnosti ili porijekla. Hina

izliječe. Da bi se spriječio i dijagnostikovao rak pluća, zemlje treba da istraže izvodljivost i djelotvornost skrininga, uz korišćenje niskih doza kompjuterizovane tomogra je.

Posebnu pažnju treba posvetiti identi kaciji osoba koji imaju visok rizik. U skriningu raka prostate, treba da se uzme u obzir trenutno stanje znanja i količinu oportunističkog skrininga, a zemlje treba da procijene izvodljivost i djelotvornost sprovođenja organizovanih programa.

Za rak želuca, zemlje i regioni sa visokom incidencije ove bolesti trebalo bi da razmotre strategije skrininga raka. Što se tiče raka grlića materice, preporuka predviđa da države članice treba da razmotre prilagođavanje uzrasta i intervala individualnom riziku na osnovu istorije vakcinacije pojedinaca protiv humanog papiloma virusa, koji može izazvati rak grlića materice ali i na drugim organima. Što se tiče raka dojke, Savjet predlaže donju starosnu granicu od 45 godina i gornju starosnu granicu od 74 godine, pored preporučenog skrininga za žene od 50 do 69 godina sa mamogra jom.

Savjet EU preporučuje i da se osiguraju "adekvatne, blagovremene i komplementarne dijagnostičke procedure i tretmani za one pojedince sa pozitivnim testom skrininga". Oni treba da uzmu u obzir "ljudske i nansijske resurse i svoje zdravstvene kapacitete kada sprovode programe skrininga raka".

Međutim Savjet podvlači da “postoje i inherentna ograničenja koja mogu imati negativne efekte na pregledanu populaciju”, koja uključuju “lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate, prekomjernu dijagnozu i naknadno prekomjerno liječenje, kao i rizike koji potiču od metoda skrininga i testiranja”. Tanjug

10. decembar - Imaju nerješiv problem jer su bolnice pune djece - Njemačka

Skoro da nema djeteta koje već do druge godine nije "zaradilo" respiratorni sincicijalni virus RSV i najčešće on dođe i prođe. Ali komplikacije jesu moguće. U Njemačkoj su potpuno zatečeni ovom zarazom.

09.

decembar – Nova preporuka o skriningu karcinoma - EU

Savjet ministara zdravstva Evropske unije je državama članicama predložio novu preporuku o skriningu raka, kako bi se smanjila smrtnost i učestalost invazivnih vrsta maligniteta Rak je glavna bolest i uzrok smrti širom Evrope.

U 2020. godini, procjenjuje se da je kod 2,7 miliona ljudi u Uniji dijagnostikovan rak. Dok je prethodna preporuka za skrining raka iz 2003. godine bila ograničena na rak dojke, grlić materice i kolorektalni rak, države članice su se složile da treba proširiti ove provjere kod građana.

Skrining omogućava otkrivanje karcinoma u ranoj fazi ili čak i prije nego što se pojave ili postanu invazivni. Neke lezije se tada mogu e kasnije liječiti sa većom šansom da se pacijenti

Institut Robert Koh procjenjuje kako je trenutno svaki deseti građanin Njemačke prehlađen, ali kod mališana izgleda da se češće pojavljuju i teški oblici virusnog oboljenja RSV. Stanje je na nekim dječjim odjeljenjima i u bolinicama i više nego dramatično. Mediji javljaju kako jedan trogodišnjak ne može na hitno potrebnu operaciju srca jer je bolnica prepuna djece s teškoćama u disanju. Tu je i slučaj djeteta iz Hanovera. U tom gradu i u njegovoj okolini je 21 bolnica, ali su ga morali transportovati 150 kilometara dalje, do Magdeburga, jer su sve te bolnice bile pune djece. Čak i ako se nađe mjesto za njih onda na običnom odjeljenju, čak i ako im treba intenzivna njega.

Dr Mihael Sase, šef odeljenja intenzivne njege univerzitetske bolnice Hanover diže uzbunu: "Djeca umiru jer više ne možemo da ih liječimo."

I dr Mehrak Juse s berlinskog Šaritea kaže da se radi non-stop na svim odeljenjima hitnog prijema djece.

- Iscrpili smo naše kapacitete, ne možemo više garantovati normalno zbrinjavanje. Gledamo da nam ne umre ni jedno dijete – istakao je dr Juse .

Može se reći da je ovo posljedica korone - iz čitavog niza razloga. Najprije, u doba mjera zaštite od pandemije - s maskama i dezinfekcionim sredstvima - jednostavno je bilo manje i drugih

virusa, tako da se i RSV nešto rjeđe pojavljivao kod djece. Druga posljedica korone je mnogo teža: od korone su rijetko obolijevala djeca, a kada bi oboljela, bilo je to najčešće u blagom obliku. To znači da su po njemačkim bolnicama i osoblje i tehniku prebacili na odrasle pacijente pa su tako dječija odjeljenja ostala kratkih rukava.

Prema anketi strukovnog udruženja intenzivne medicine u 43 bolnica širom Njemačke 40 odsto postojećih kreveta intenzivne njege pedijatrije nijesu u upotrebi zbog nedostatka osoblja. Alo.rs

11. decembar - Kriza u zdravstvu izaziva sve više problema - Kanada

Lideri kanadskih provincija pozvali su premijera Džastina Tridoa da se sastane sa njima zbog krize zdravstva u zemlji. Bolnice u Kanadi su se suočile sa značajnim pritiskom i opterećenjem, a u izvještajima se navodi da su pacijenti umirali čekajući na prijem u bolnice i na njegu, prenosi BBC.

Trido je ranije izjavljivao da je voljan da obezbijedi više sredstava za zdravstvo koje se u Kanadi nansira iz javnih izvora, ali tako što privatne nepro tne organizacije posjeduju bolnice i zapošljavaju ljekare, a vlada na sebe preuzima troškove, dok lokalni zdravstveni sistem primjenjuje kombinovanje federalnih i pokrajinskih izvora za nansiranje zdravstva.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, svih 13 kanadskih provincijskih lidera javno je zatražilo od Tridoa da se sastane sa njima početkom sljedeće godine. Oni su obnovili svoj zahtjev da se poveća udio federalne vlade u izdacima za zdravstvenu zaštitu sa 22 na 35 odsto, optužujući kanadske vlasti da ne pokrivaju pravičan dio troškova.

- Mi to ne možemo sami - upozorio je premijer provincije Ontario Dag Ford. Bolnice širom Kanade su se ove godine suočile sa značajnim poteškoćama zbog nedostatka stručnog osoblja i povećanja broja bolesnika. Politika

13. decembar - Eksperimentalni tretman pomogao djevojčici sa leukemijom da uđe u remisiju – Velika Britanija

na konvencionalni tretman, uključujući hemoterapiju i transplantaciju koštane srži, prenosi Science alert.

Bila je upisana u kliničko ispitivanje za novo liječenje u londonskoj bolnici Great Ormond Street za djecu (GOSH) koristeći genetski modi kovane imunske ćelije zdravog dobrovoljca. Za 28 dana njen karcinom je bio u remisiji, što joj je omogućilo da primi drugu transplantaciju koštane srži kako bi obnovila svoj imuni sistem. Šest mjeseci kasnije, ona je „dobro“ i nalazi se kod kuće u Lesteru, u centralnoj Engleskoj, gdje dobija dodatnu njegu.

- Bez ovog eksperimentalnog liječenja, Alisina jedina opcija bila je palijativna njega - navodi se u saopštenju bolnice.

Prof. Robert Kiesa, konsultant GOSH, rekao je da je njen preokret bio „izvanredan“, iako rezultate još uvijek treba pratiti i potvrditi u narednih nekoliko mjeseci.

Akutna limfoblastna leukemija (ALL) je najčešća vrsta karcinoma kod djece i utiče na ćelije imunskog sistema, poznate kao B ćelije i T ćelije, koje se bore i štite od virusa. N1

14. decembar - Donose zakon koji zabranjuje cigarete budućim generacijama - Novi Zeland

Novi Zeland će od sljedeće godine postepeno uvesti skoro potpunu zabranu duvana. Zakon koji je parlament usvojio znači da svako rođen nakon 2008. nikada neće moći da kupi cigarete ili duvanske proizvode. To će značiti da će se broj ljudi koji mogu kupiti duvan svake godine smanjivati. Do 2050. godine, na primjer, 40-godišnjaci će biti premladi da kupuju cigarete. Ministarka zdravlja Aješa Veral, koja je predstavila nacrt, rekla je da je to korak „ka budućnosti bez dima“.

-Hiljade ljudi će živjeti duže, zdravije živote, a zdravstveni sistem će biti bogatiji za pet milijardi novozelandskih dolara (3,2 milijarde dolara) od toga da ne mora da liječi bolesti izazvane pušenjem - rekla je Veral.

Stopa pušenja na Novom Zelandu je već na istorijski najnižem nivou, sa samo osam odsto odraslih koji puše svakodnevno, prema vladinim statistikama objavljenim u novembru – što je pad sa 9,4 odsto prošle godine.

Nadanja su da će Zakon o životnoj sredini bez dima smanjiti taj broj na manje od pet odsto do 2025. godine, sa konačnim ciljem da se ta praksa u potpunosti eliminiše.

Predlog zakona je takođe osmišljen tako da ograniči broj prodavaca koji mogu da prodaju duvanske proizvode na 600 širom zemlje – u odnosu na trenutno 6.000 – i da smanji nivoe nikotina u proizvodima kako bi oni manje izazivali zavisnost.

- To znači da će nikotin biti smanjen na nivoe koji ne izazivaju zavisnost i da će zajednice biti oslobođene proliferacije i grupisanja trgovaca na malo koji ciljaju i prodaju duvanske proizvode u određenim oblastima - rekla je Veral. BBC

15. decembar – Eksplodirala epidemija covida 19 - Kina

Ljekari u Velikoj Britaniji pozdravili su pionirski tretman za agresivni oblik leukemije, nakon što je trinaestogodišnja tinejdžerka Alisi postala prvi pacijent kome je data nova terapija, nakon koje je ušla u remisiju.

Njoj je dijagnostikovana akutna limfoblastna leukemija T-ćelija još 2021. Ali karcinom krvi koji je imala nije reagovao

Kineska nacionalna komisija za zdravlje prestaje da objavljuje broj asimptomatskih slučajeva jer se mnogi stanovnici više ne testiraju no broj zaraženih koronavirusom snažno raste i teško je davati tačne podatke o ukupnom broju zaraženih, prenose agencije.

Epidemija covida eksplodira u Kini, no prave razmjere "nemoguće je" odrediti, priznalo je ministarstvo zdravlja, jer testovi više nijesu obavezeni u sklopu mjera kojima je vlada odgovorila na proteste zbog nametnutih ograničenja u kojima stanovništvo živi već dvije godine.

Talasom zaraze posebno su pogođeni grad Peking i njegovih 22 miliona stanovnika i takvo stanje je posve novo u glavnom gradu zbog pandemije koja se zadnjih dana munjevito širi, piše agencija France presse.

Zamjenica kineskog premijera Sun Chunlan izjavila je da broj zaraženih "brzo raste" u prijestolnici.

Brojni Pekinžani navode na društvenim mrežama da su zaraženi, a neke kompanije iznose podatak da je 90 posto njihovog osoblja zaraženo.

Te masovne zaraze u Pekingu šok su za većinu Kineza jer samo manjina od 1,4 miliona stanovnika u zemlji preboljela je covid-19 od početka pandemije.

Kina je prošle nedjelje drastično ublažila sanitarna ograničenja protiv covida kojima je ranije maksimalno nastojala da ograniči broj zaraženih i umrlih. Vlasti su ukinule automatsko odvođenje u karantin ljudi koji su na testiranju bili pozitivni i prestala je masovno testiranje PCR testovima koji su bili gotovo obavezni. Posljedica promjene politike je ta da je broj osoba koje će se na vlastitu inicijativu testirati drastično pao. SEEbiz

16. decembar - Kraj pandemije naredne godine – SZO

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)

Tedros Adhanom Gerbrejezus izjavio je da bi globalna vanredna zdravstvena situacija, proglašena zbog pandemije koronavirusa, mogla biti okončana naredne godine.

- Nadamo se da ćemo naredne godine moći da kažemo da to više nije pandemija - rekao Gebrejezus na konferenciji za medije u sjedištu SZO u Ženevi.

Iako je dodao da će „virus ostati među nama“, naglasio je da svijet sada ima alate – vakcine, ljekove i kodeks ponašanja – da se nosi s tim.

Svjetska zdravstvena organizacija ne može proglasiti da je pandemija „završena“, ali može ukinuti „vanrednu situaciju u javnom zdravstvu“, koja je proglašena krajem 2020. godine zbog koronavirusa.

Što se tiče rasta broja zaraženih u Kini, direktor SZO za vanredne situacije dr Majk Rajan rekao je da eksplozija brojeva u toj državi nije rezultat ukidanja nulte politike kovida, dodavši da se virus snažno širio i prije ukidanja restriktivnih mjera.

- U ovom trenutku postoji narativ da je Kina ukinula restrikcije i da je odjednom bolest izmakla kontroli, ali bolest se intenzivno širila jer je, kako vjerujem, kontrolne mjere nijesu zaustavljale i mislim da je Kina strateški odlučila da to više nije najbolja opcija - rekao je Rajan. Hina

19. decembar - Moderna i Merck (MSD) objavili pozitivne rezultate za vakcinu protiv raka kože

Američka laboratorija Moderna i Merck objavili su prve pozitivne rezultate za svoju vakcinu protiv raka kože na bazi glasničkog RNK koje je u fazi razvoja, a uzimala bi se u kombinaciji s ljekovima protiv raka.

Tokom ispitivanja na nekih 150 ljudi oboljelih od melanoma, uzimanje vakcina istovremeno s lijekom protiv raka Kaytrudom omogućilo je da se za 44 posto smanji rizik od recidiva raka i od smrti, u poređenju sa osobama koje su dobijale samo ljekove protiv raka.

- Prvi put smo u randomiziranom kliničkom ispitivanju pokazali da glasnički RNK može djelovati na melanoma - rekao je u saopštenju Stephane Bancel, izvršni direktor Moderne. Moderna i Merck, izvan Sjeverne Amerike poznati pod skraćenicom MSD, planiraju uskoro da objave potpune rezultate ispitivanja koje još moraju potvrditi njihove kolege. Uz to predviđaju u 2023. Da započnu takozvanu treću fazu ispitivanja, koja se sprovodi na znatno većem broju pacijenata.

Tehnologija glasničkog RNK pokazala se presudna u suzbijanju pandemije covida-19. Moderna je spektakularno ušla na farmaceutsko tržište kad je među prvima, zajedno s P zerBioNTechom, ponudila vakcinu protiv covida-19 na bazi glasničkog RNK. Ta bi tehnologija mogla dati dobre rezultate u liječenju mnogih drugih bolesti. Lijek protiv karcinoma Keytruda odobren je samo u Sjedinjenim Državama.

Vakcina protiv melanoma, još je u fazi razvoja, "personalizirano" je i "osmišljeno je i proizvedena na osnovu jedinstvenog mutacijskog potpisa" otkrivenog na pacijentovom tumoru, navodi se u saopštenju. Pacijenti su tokom ispitivanja bili podvrgnuti operaciji uklanjanja tumora, nakon koje su primili lijek - najviše devet doza vakcina.

Oko 325.000 novih slučajeva melanoma dijagnostikovano je u 2020. širom svijeta, dodaje se u saopštenju. Dvije američke kompanije su u oktobru izvijestile da potpisuju ugovor o zajedničkom razvoju i prodaji te vakcine protiv raka kože. Planiraju da dijele troškove i eventualnu zaradu. HINA

20. decembar - Evropom bijesni najgora ptičja gripa do sada

Evropom već više od godinu dana hara "najgora" ptičja gripa od svih koje su se dosad pojavljivale, upozorile su sanitarne vlasti, pri čemu je na farmama zaraženim virusom usmrćeno oko 50 miliona komada peradi.

Od oktobra 2021. do septembra 2022. "Evropu je zahvatila najgora epidemija visoko patogene ptičje gripe (HPAI)" koja se proširila na 37 evropskih zemalja, s više od 2.500 žarišta na farmama kontinenta, navodi se u izvještaju Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Evropskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i referentne laboratorije Evropske unije. Gubici pilića, pataka i ćurki na farmama su zapravo veći, jer broj od 50 miliona peradi ne uključuje preventivno usmrćivanje koje se moralo sprovesti oko žarišta, dodala je sanitarna agencija za AFP.

Epidemija nije popustila od septembra i broj zaražene peradi čak se udvostručio s dolaskom zime.

EFSA ističe da "prvi put" nije bilo većeg razmaka između dva epidemijska talasa jer se virus nije povukao tokom ljeta. Jesenas je epidemija bila gora nego lani u isto vrijeme, s više od 35 posto većim brojem zaraženih farmi.

Od 10. septembra do 2. decembra 2022. gotovo 400 žarišta je prijavljeno na farmama u 18 evropskih zemalja, najviše u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj.

Virus je više od 600 puta otkriven kod divljih ptica, uglavnom vodenih (patke, labudovi) koje su možda, navodi se u izvještaju, doprinijele širenju virusa unutar farmi.

Na zahtjev Evropske komisije, EFSA trenutno "proučava eventualnu strategiju vakcinacije", a rezultati će se znati u drugoj polovini 2023. Hina

22. decembar - Dramatična nestašica ljekova - Njemačka

Njemačkim apotekama nedostaje puno toga: od dječjih sirupa za snižavanje temperature do ljekova za oboljele od raka. Razlog je obustava domaće proizvodnje pojedinih ljekova, jer se ona proizvođačima ne isplati, ističe DW.

Bijelo slovo N u ljubičastom krugu je oznaka da traženog lijeka nema. Nedostaju antibiotici, ljekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog pritiska te ljekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba, ističu apotekari.

Bebe i mala djeca ne mogu gutati tablete. Kad imaju temperaturu ili bolove, daju im se sirupi koji sadrže aktivni sastojak paracetamola ili ibuprofena. U Njemačkoj se svake godine proda više od deset miliona takvih sirupa, ali trenutno su police u apotekama uglavnom prazne. Nedostaju i penicilinski i antibiotski sirupi.

Problema sa snabdijevanjem je bilo i ljetos, ali ipak samo povremeno dok je sada situacija zaista loša.

Jedina opcija očajnim roditeljima je da dijete odvedu u bolnicu, jer mu hladnim oblozima kod kuće ne uspijevaju spustiti temperaturu. No zbog velikog broja slučajeva respiratornog sincicijskog virusa (RSV), dječja odjeljenja su sada toliko preopterećena da čak i životno ugroženi mali pacijenti moraju satima čekati na prijam. Budući da su ambulante pune, djeca se šalju kući.

A i bolnice muku muče s nabavom ljekova. U mnogim bolničkim apotekama su zato ponovo počeli sami da spravljaju sirupe za spuštanje temperature. I mnoge druge apoteke to rade. Ali ako bi se uzeli u obzir troškovi za sirovine, osoblje i rad, bočica bi morala koštati dvadeset eura. Upravo je cijena uzrokovala ovakvu situaciju na njemačkom tržištu. Proizvodnja pojedinih preparata u Njemačkoj i Evropi farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati. Na primjer, zdravstveno osiguranje plaća farmaceutskim kompanijama 1,36 eura za bočicu sirupa paracetamola. Taj iznos nije povećan već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine porasla za 70 posto.

- Eksplozija cijene ljekova i proizvodnje, uz zamrznute prodajne cijene, dovela je do toga da se ljekovi poput sirupa proizvode s gubitkom. Nijedna rma to dugoročno ne može izdržati – kazao je Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva.

Stručnjaci se zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih ljekova u Njemačkoj. Vrijeme je, kažu, da se proizvodnja vrati iz Azije. Farmaceutska industrija pak traži povećanje naknada za ljekove. Kaže da bi se morali ukinuti ugovori po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo ksne iznose - barem dok više kompanija ponovo ne pokrene proizvodnju. Odluka o tome, bar prema onome što se može čuti iz saveznog ministarstva zdravlja, još nije na vidiku. Danas.hr

25. januar - Stručnjaci zabrinuti zbog haosa u Kini

Haos koji je ponovno nastao zbog covida u Kini mogao bi vratiti ostatak svijeta na sami početak u borbi protiv pandemije, upozorili su stručnjaci, piše Daily Mail.

Bolnice su pretrpane, a mrtvačnice pune. I do milion ljudi moglo bi umrijeti od virusa u nadolazećim mjesecima, prema zapanjujućim projekcijama. Smatra se da nizak imunitet, niska stopa imunizacije i nedostatka prethodnih infekcija pokreće novi talas.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije utvrdio je da teška situacija u Kini pokazuje da pandemija nije gotova. Sada stručnjaci upozoravaju na to da bi nova epidemija, koja ne pokazuje znakove usporavanja, potencijalno mogla imati globalne posljedice.

Prof. dr Martin McKee, stručnjak za javno zdravstvo na Londonskoj školi za higijenu komentarisao je kako je pandemija daleko od kraja.

- Još uvijek vidimo gotovo 1300 ljudi u bolnicama s covidom u Engleskoj svaki dan.

Do sada je Kina držala smrtnost vrlo niskom, ali nije uspjela iskoristiti vrijeme za povećanje stope imunizacije, posebno među starijim ljudima. Nažalost, još uvijek imamo puno toga da učinimo kako bi povećali stope vakcinacije na globalnom nivou, ali i kako bi oživjeli napore u pripremi za pandemiju - rekao je prof. McKee. Danas.hr

26. decembar – Stručnjaci ocijenili da je kraj pandemije koronavirusa - Njemačka

Nakon ove zime, otpornost i imunitet stanovništva će biti toliko veliki da će se virus teško moći održati i pojaviti tokom ljeta. Šef virologije u berlinskom Charitéu je, kao jedino ograničenje, naveo pojavu novih varijanti virusa. Dr Christian Drosten smatra da je pandemija korone u Njemačkoj završena.

- Ove zime s virusom SARS-CoV-2 doživljavamo prvi endemski talas. Po mom mišljenju, pandemija je završena - rekao je dr Drosten za berlinski list Tagesspiegel.

Dr Drosten je branio mjere za suzbijanje virusa, rekavši kako se nikada nije radilo o zaustavljanju pandemije. Od početka je bilo jasno da to nije moguće.

- Ali da ništa nije učinjeno, bilo bi milion i više smrtnih slučajeva u Njemačkoj u brojnim talasima epidemije sve do delte. Zato se moralo ići na mjeru smanjivanja kontakata - rekao je epidemiolog dr Drosten.

Dr Christian Karagiannidis, predsjednik njemačkog Društva za intenzivnu medicinu, takođe je za Redaktionsnetzwerk Deutschland (Redakcijska mreža Njemačke) izjavio da je malo vjerovatno da bi se opasna varijanta virusa korone mogla ponovo proširiti u zemlji. Obrana od patogena očito funkcioniše vrlo dobro.

Međutim, brojne mjere zaštite od korone, koje su u Njemačkoj propisane zakonom, i dalje se primjenjuju. Dok pokrajinske vlade mogu same odlučiti je li obavezno nošenje maski u regionalnim prevoznim sredstvima poput regionalnih vozova i autobusa, FFP2 maske su obavezne za međugradske vozove i autobuse koji voze po cijeloj Njemačkoj, kao i u ljekarskim ordinacijama, klinikama i staračkim domovima. Danas.hr

27. decembar - Nestašica ljekova u cijeloj Evropi

Evropa se trenutno čak i za najobičnije dječje sirupe protiv temperature ili bolova, snalazi dijeleći višak ljekova preko WhatsApp grupa i društvenih mreža.

Nedavna analiza Evropske komisije pokazuje da je u svim državama članicama EU-a primijećen trend porasta prijava nestašica ljekova proteklih godina, što se dijelom može pripisati ekonomskoj globalizaciji i koncentraciji farmaceutske proizvodnje u zemljama izvan Evrope.

Deutsche Welle u reportaži o nestašici ljekova navodi da je razlog obustava domaće proizvodnje pojedinih ljekova jer se ona proizvođačima ne isplati. Za primjer, zdravstveno osiguranje plaća kompanijama 1,36 eura za bočicu sirupa paracetamola. Taj iznos nije povećan već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine porasla za 70 posto.

N1 prenosi kako farmaceutska industrija traži povećanje naknada za ljekove, ali i ukidanje ugovora po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo ksne iznose. Stručnjaci se pak zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih ljekova u Njemačkoj te povratak proizvodnje iz Azije. N1

29. decembar – Farmaceutske kompanije podižu cijene ljekova - SAD

Proizvođači ljekova uključujući P zer Inc, GlaxoSmithKline PLC, Bristol Myers Squibb, AstraZeneca PLC i Sano SA planiraju podići cijene u Sjedinjenim Državama za više od 350 jedinstvenih ljekova početkom januara. To pokazuju podaci koje je analizirao istraživač zdravstva, kompanija 3 Axis Advisors, javlja Reuters. Očekuje se da će do povećanja doći u vrijeme dok se farmaceutska industrija priprema za Zakon o smanjenju inacije (IRA) Bajdenove administracije. Zakon omogućuje vladinom zdravstvenom programu Medicare da direktno pregovara o cijenama za neke ljekove.

U 2022. proizvođači ljekova podigli su cijene za više od 1.400 ljekova prema podacima koje je objavio 46 Brooklyn, neprotna organizacija za određivanje cijena ljekova koja je povezana s 3 Axisom. To je najveće povećanje od 2015. godine.

Srednje povećanje cijena ljekova prošle godine je iznosilo 4,9 posto, dok je prosječno povećanje bilo 6,4 posto, navodi 46 Brooklyn. Obje brojke niže su od stope in acije u Sjedinjenim državama. Proizvođači ljekova većinom su zadržali povećanja na 10 posto ili niže - što je industrijska praksa koju slijede mnogi veliki proizvođači ljekova otkako su se našli na meti kritika zbog prevelikog povećanja cijena sredinom prošle decenije.

Više cijene lijekova vjerovatno će biti objavljene u januaru. Radio Slobodna Evropa

30. decembar - Smrtonosna bakterijska zaraza odnela živote najmanje 30 dece – Velika Britanija

U Engleskoj su od invazivnog oblika bakterijske infekcije umrle ukupno 122 osobe, pokazuju podaci britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA). Od toga je 25 umrlih bilo mlađe od 18 godina.

Bakterije streptokoka grupe A mogu uzrokovati niz bolesti, uključujući šarlah i streptokoku grla. UKHSA navodi da bilježe

povećanje broja infekcija šarlahom i streptokokom grupe A izvan sezone te veći broj slučajeva nego što se vidi u tipičnoj godini.

Budući da su ograničenja zbog kovida popustila, postoji više prilika za širenje ovakvih infekcija, piše BBC.

Dok je većina slučajeva relativno blaga, ponekad streptokoka može uzrokovati po život opasnu invazivnu streptokoknu infekciju grupe A (iGAS), kada prođe kroz tjelesnu odbranu i pređe u područja u kojima se inače ne nalazi, kao što su krv, pluća i mišići. Agencija je zabilježila 151 slučaj takve infekcije kod djece u dobi od jedne do četiri godine između 19. sepembra i 25. decembra.

Zdravstvena agencija je saopštila da su ove opasne infekcije i dalje rijetke i da je većina slučajeva i dalje u starijih od 45 godina.

Dr Obaž Edežere iz agencije rekao je da je u toku porast slučajeva šarlaha i upale grla prouzrokovane streptokokom A "razumljivo zabrinjavajuća za roditelje". Naglasio je da se stanje "može lako liječiti antibioticima i vrlo je rijetko će dijete postati ozbiljnije bolesno". Upozorio je roditelje da se sa djetetom jave ljekaru ako ono jede manje od uobičajenog, ima visoku temperaturu koju ne mogu spustiti, budi znojavo, umorno i razdražljivije nego inače. Dnevnik.hr

31. decembar - Mnoge države zatvorile vrata putnicima iz Kine

Evropska komisija je pozvala države članice na koordinaciju nacionalnih mjera zbog porasta broja zaraženih tim virusom u Kini, ali i istakla da je B.F7 varijanta koronavirusa, koja preovladava u Kini, već prisutna u Evropi i da broj infekcija "nije značajno porastao".

Portal Politico piše da je evropska komesarka za zdravstvo Stela Kirijakides poslala pismo državama članicama sa apelom da procijene svoje nacionalne prakse u vezi sa genomskim nadzorom virusa, da povećaju kapacitete i da sprovedu nadzor otpadnih voda, uključujući otpadne vode sa aerodroma.

- Ako se pojavi nova varijanta virusa SARS-CoV2, bilo u Kini ili u EU, moramo je rano otkriti kako bismo bili spremni da brzo reagujemo - napisala je Kirijakides.

Zvaničnici EU, međutim, sada nijesu uspeli da se dogovore o uvođenju zajedničke zaštitne mjere, no, razgovori će ubrzo biti nastavljeni na ovu temu.

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile su da će putnici koji stignu iz Kine morati da pokažu negativne rezultate testa na kovid počevši od prve nedjelje januara.

Italija i Španija, kao i nekoliko drugih zemalja, takođe su uvele mjere predostrožnosti zbog porasta broja slučajeva infekcije virusom korona u Kini.

Vlasti Maroka zabranile su ulazak u zemlju svim putnicima koji dolaze iz Kine, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da će od 5. januara SAD zahtijevati od međunarodnih putnika koji dolaze iz Kine da pokažu negativan test na kovid prije ulaska u zemlju.

Australija i Kanada pridružile su se rastucoj listi zemalja koje od putnika iz Kine zahtijevaju da imaju negativne testove na koronu prije nego što se ukrcaju na let. Blic

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin

Lijek je namijenjen olakšanju simptoma kod: zapušenog nosa hroničnog i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) sinuzitisa (zapaljenja sinusa)

SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namijenjen je djeci uzrasta od 6 do 12 godina. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namijenjen je odraslima i djeci starijoj od 12 godina.

Prije upotrebe detaljno pročitati uputstvo!

O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.